HGK Sektor za trgovinu, Petnaesti forum poslovanja nekretninama

47

MARIJA KULA dipl.iur.,

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva
Uprava za trgovinu i unutarnje trite
Odjel za unapreenje trgovine i trita

POTICANJE INOZEMNIH IZRAVNIH ULAGANJA

U REPUBLIKU HRVATSKU
1.

UVOD

Republika Hrvatska prepoznala je izazove budunosti u smislu gospodarenja i

suradnje sa regionalnim, ali i globalnim trinim partnerima. Jasni su prioriteti
hrvatske gospodarske politike nastavak izgradnje stabilnog i snanog trino
orijentiranog gospodarstva, konkurentnog na svjetskom tritu, stalno jaanje
makroekonomske stabilnosti i nastavak strukturnih reformi u svrhu osiguranja
stabilnoga i odrivoga gospodarskog razvitka.
Usmjeravajui pozornost na daljnji razvitak instituta trine ekonomije, poticanje
privatnih ulaganja, promociju meunarodne konkurentnosti te razvoj poduzetnikih i
trinih sloboda, hrvatsko gospodarstvo svoju poziciju trai u povoljnom poslovnom
okruenju koje, unato globalnoj krizi, prevladava u Europskoj uniji. Investicijsko
okruje jedan je od ciljeva hrvatske gospodarske politike i conditio sine qua non za
stvaranje poticajnog poslovnog okruenja, usklaenog sa standardima koji
prevladavaju u EU-u i zemljama razvijenoga trinoga gospodarstva.
Prepoznat je u tom kontekstu i znaaj stranih ulaganja za budui razvitak zemlje kao
velik doprinos daljnjem restrukturiranju i modernizaciji gospodarstva, jaanju
meunarodne konkurentnosti i stvaranju novih radnih mjesta. Hrvatsko gospodarstvo
vrsto je opredijeljeno daljnjem unapreenju uvjeta za rast izravnih stranih ulaganja.
Poticaji, kao osnova inozemnih izravnih ulaganja (FDI), odnosno, priljev kapitala, u
svojoj osnovi, ukljuuje fiskalne poticaje poput poreznih i carinskih olakica,
financijske poticaje poput dotacija i preferencijalnih zajmova multinacionalnim
kompanijama kao i poticajne mjere poput ulaganja u infrastrukturu, ponekad ak i
davanje odreenih monopolskih prava.

2.

ZAKONSKI OKVIR

Inozemna izravna ulaganja u Republici Hrvatskoj zatiena su odredbama Ustava

Republike Hrvatske, a regulirana su odredbama Zakona o trgovakim drutvima
(Narodne novine, br. 111/93., 34/99. - vjerodostojno tumaenje, 52/00. Odluka
USRH, 118/03., 107/07., 146/08. i 137/09.), Zakona o deviznom poslovanju
(Narodne novine br. 96/03., 140/05., 132/06., 92/09. i 153/09.), Zakona o poticanju
ulaganja (Narodne novine, br. 138/2006.), Uredbe o poticanju ulaganja (Narodne
novine, br. 64/2007.), kao i drugim zakonima i podzakonskim propisima.

Marija Kula - Poticanje inozemnih izravnih ulaganja u Republiku Hrvatsku

HGK Sektor za trgovinu, Petnaesti forum poslovanja nekretninama

48

2.1. Osnovna naela kao i naini kojima zemlje mogu privui inozemna
izravna ulaganja (FDI)
Pri ostvarivanju prava na inozemna izravna ulaganja (FDI), potrebno je pridravati se
osnovnih naela koja se odnose na:
nacionalni tretman stranih ulagaa, odnosno, izjednaenost stranih ulagaa s
domaim tvrtkama uz ispunjenje uvjeta reciprociteta i nuenja dodatnih jamstava
stranom ulagau kakva se ne daju domaem ulagau,
ustavna jamstva da ulagaka prava nee biti naknadno ukinuta niti umanjena,
slobodna repatrijacija1 profita po ispunjenju obveza i podmirenju poreza i
slobodna repatrijacija kapitala kod povlaenja ulaganja takoer su zajamena
Ustavom Republike Hrvatske,
prijenos dobiti u inozemstvo obavlja se bez prepreka ukoliko su podmirene sve
zakonske dospjele obveze u Republici Hrvatskoj. (Zakon o deviznom poslovanju)
Osnovni naini kojima zemlje mogu privui inozemna izravna ulaganja mogu se
ostvariti kroz:
1. smanjivanje prepreka inozemnim ulaganjima, mislei pri tom na prezahtjevne i
dugotrajne administrativne postupke,
2. mehanizme zatite stranih investitora i
3. promociju.
Vezano uz navedena osnovna naela i naine privlaenja inozemnih izravnih
ulaganja, prepreke e se smanjiti uklanjanjem ogranienja na osnivanje i djelovanje
stranih podrunica. Inozemna ulaganja uivaju puni nacionalni tretman, tj. drutva s
udjelom stranog kapitala i drutva u potpunom stranom vlasnitvu registrirana u
Republici Hrvatskoj imaju status hrvatske pravne osobe i nakon osnivanja imaju
ravnopravni status kao i nacionalna drutva. Navedeno se odnosi i na podrunice
stranih drutava.
Nadalje, bolji tretman inozemnih izravnih ulaganja postie se, prije svega,
nediskriminacijskim pristupom prema stranim investitorima, odnosno pruanjem istog
tretmana i stranim i domaim investitorima, odnosno, ulagaima. Mehanizmi zatite
stranih investitora provode se kroz razne instrumente, odnosno, pravila o
kompenzacijama u sluaju izvlatenja ili nacionalizacije i sl. Isto tako, inozemni
ulaga je u pravima, obvezama i pravnom poloaju u trgovakom drutvu, pod
uvjetom uzajamnosti, izjednaen s domaom osobom. On stjee pravo i na dodatna
jamstva, kakva se ne daju domaem ulagau. Hrvatskim Ustavom je utvreno da se
prava steena ulaganjem kapitala nee umanjivati zakonom ili drugim pravnim
aktima te se osigurava slobodno iznoenje dobiti i uloenoga kapitala iz zemlje po
prestanku ulaganja.

Repatrijacijakapitala(engl.repatriationoffunds,njem.Repartrierung)jetransakcijakojomsekapitalvraau
domovinu, tj. zemlju porijekla. Kada u nekoj zemlji ne postoje negativni elementi za ulazak stranog kapitala,
onasvejednomoebitiiskljuenaizkonanogizboraakopostojeidjelujurestrikcijezarepatrijacijukakozarada
takoiuloenogpoetnogkapitala.Podspomenutimrestrikcijamanajeesesmatrajuuvedenilimitipovezani
sunosomzaradeodstranogulaganjakojimoebitiprenesenuinozemstvoi/ilinesposobnostzemljedaosigura
inozemnasredstvaplaanjapotrebnazadoznakuzaradauinozemstvo.

Marija Kula - Poticanje inozemnih izravnih ulaganja u Republiku Hrvatsku

HGK Sektor za trgovinu, Petnaesti forum poslovanja nekretninama

49

U promociju ulazi, prije svega, promoviranje zemlje, rad na stvaranju imida zemlje,
pruanju informacija o investicijskim mogunostima kao i razni poticaji. Struktura
poticaja inozemnih izravnih ulaganja treba pratiti strategiju ekonomskog razvoja neke
zemlje. Stabilno makroekonomsko i poslovno okruenje ostvaruje se adekvatnom
ekonomskom politikom pri emu je bitno da poticaji svojom strukturom i
usmjerenou prate ekonomsku politiku, dakle da se potiu podruja i djelatnosti u
skladu s ciljevima ekonomske politike.
Bez pomoi drave moglo bi se dogoditi da razina privatnih ulaganja bude ispod
socijalnog minimuma. Investitori ne vole ulagati prvi u nesigurne lokacije, stoga su
njima poticaji od velike vanosti da ih se ohrabri na ulaganje. Poticaji se takoer
esto koriste za promoviranje ulaganja u slabije razvijenim regijama i opravdavaju se
kao mehanizmi za stvaranje ili zadravanje poslova.
2.2. Oblici stranih ulaganja u Republici Hrvatskoj sukladno odredbama
Zakona o trgovakim drutvima
U Republici Hrvatskoj stranci mogu uloiti kapital na ugovornoj osnovi, u trgovako
drutvo, u banku ili osiguranje, otvoriti obrt ili djelovati kao trgovci pojedinci.
Omogueno je i dobivanje koncesije za gospodarsko koritenje prirodnih bogatstava i
drugih dobara od interesa za Republiku Hrvatsku, sudjelovanje u poslovima BOT2
(build-operate-transfer) i BOOT3 (build-own-operate-transfer).
Strani ulaga moe osnovati bilo koji oblik pravne osobe predviene Zakonom o
trgovakim drutvima. Zakon o trgovakim drutvima ureuje djelatnosti stranih
trgovakih drutava i trgovaca pojedinca (sa sjeditem izvan Hrvatske) na podruju
Hrvatske. Strana trgovaka drutva i trgovci pojedinci u pravilu su u Hrvatskoj
izjednaeni s domaim osobama u poslovanju. Jedini uvjet poslovanja u Hrvatskoj je
osnivanje podrunica, koje nisu pravne osobe. Njihovim poslovanjem sva prava i
obveze stjee trgovako drutvo. Podrunice mogu obavljati sve djelatnosti,
obuhvaene predmetom poslovanja drutva.
Strane osobe, kao i domae, dakle, mogu osnivati podrunice, drutva s
ogranienom odgovornou, dionika drutva, komanditna drutva, gospodarsko
interesno udruenje, tajno drutvo kao i javno trgovako drutvo.
Strana osoba moe ulaganje vriti samostalno ili kao zajedniko ulaganje s
domaom pravnom ili fizikom osobom, a udio stranog vlasnitva nije ogranien.
Slijedom navedenog, pravne osobe osnovane i registrirane u Republici Hrvatskoj,
smatraju se domaim pravnim osobama, neovisno o tome je li u njih uloen domai ili
strani kapital te stoga imaju pravo stjecati vlasnitvo nad nekretninama.

Koncesijski model engl. Build Operate Transfer (BOT), a karakteriziran je izravnom vezom koja postoji
izmeu privatnog partnera i konanog korisnika. Privatni partner prua neposrednu ulogu konanim
korisnicima pod kontrolom javnog partnera. Drugo obiljeje tog oblika je metoda naknade za koncesionara,
kojasesastojiodpristojbinametnutihkonanimkorisnicimauslugai,akojepotrebno,dodatnopotpomognutih
subvencijamadravnihtijela.
3
BOOT,takoerjedanodoblikastranihulaganja.

Marija Kula - Poticanje inozemnih izravnih ulaganja u Republiku Hrvatsku

HGK Sektor za trgovinu, Petnaesti forum poslovanja nekretninama

50

Isto tako, mogua je i hipoteka na nekretninama u korist strane osobe. Strana fizika
ili pravna osoba moe stei pravo vlasnitva na nekretninama, uz naelo
uzajamnosti, odnosno reciprociteta.
Stranci mogu stjecati udjele trgovakih drutava i dionice. Sva trgovaka drutva
upisana su u trgovaki registar nadlenoga trgovakog suda prema njihovom
sjeditu. Dionika drutva i drutva s ogranienom odgovornou mogu biti osnovana
temeljnim ulogom u novcu, stvarima i pravima. Temeljni kapital drutva mora biti
izraen u kunama. Najnii temeljni kapital za osnivanje dionikog drutva je
200.000,00 kuna, a nominalni iznos dionice ne moe biti manji od 10,00 kuna.
Minimalni temeljni kapital za osnivanje drutva s ogranienom odgovornou je
20.000,00 kuna, a pojedinani temeljni ulog ne moe biti manji od 200,00 kuna.
Drutvo moe osnovati jedna ili vie osoba. Strana fizika osoba moe u Hrvatskoj
poslovati kao obrtnik. Za obavljanje slobodnih i vezanih obrta obrtnik mora imati
obrtnicu koju izdaje nadleni upanijski ured na ijem e podruju biti sjedite obrta.
Ako je rije o povlatenim obrtima, povlasticu izdaje nadleno ministarstvo ovisno o
vrsti obrta.
2.2.1. Prijenos dobiti u inozemstvo i primjena odredaba Zakona o deviznom
poslovanju s posebnim osvrtom na tromjeseno Izvjee o ulaganjima u
nekretnine
Prijenos dobiti u inozemstvo, propisan je Zakonom o deviznom poslovanju, koju
nerezident ostvari izravnim ulaganjem, koji prijenos je slobodan pod uvjetom da je u
Hrvatskoj podmiren porez na dobit na iznos koji se prenosi u inozemstvo.
Isto tako prijenos u inozemstvo ostatka likvidacijske ili steajne mase slobodan je
pod uvjetom da su u Hrvatskoj podmirene sve porezne i druge zakonom propisane
obveze iz tog posla.
Hrvatsko zakonodavstvo ne razlikuje strane od domaih investitora nego pravi
razliku, odnosno, podjelu na rezidente i nerezidente. Prema Zakonu o deviznom
poslovanju, odnosno, Odluci o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne
bilance, stanja inozemnog duga i stanja meunarodnih ulaganja (Narodne novine br
121/2007. u daljnjem tekstu: Odluka), a koja Odluka je stupila na snagu 1. sijenja
2008. godine. U smislu navedene Odluke, pod pojmom rezidenta smatraju se:
1. pravne osobe sa sjeditem u Hrvatskoj, osim njihovih podrunica u inozemstvu,
2. podrunice stranih trgovakih drutava i trgovaca pojedinaca upisane u registar
koji se vodi kod nadlenog tijela dravne vlasti ili uprave u Hrvatskoj,
3. trgovci pojedinci, obrtnici i druge fizike osobe sa sjeditem odnosno
prebivalitem u Hrvatskoj koje samostalnim radom obavljaju gospodarsku
djelatnost za koju su registrirane (u daljnjem tekstu: poduzetnici pojedinci)
4. fizike osobe s prebivalitem u Hrvatskoj,
5. fizike osobe koje u Hrvatskoj borave na osnovi vaee dozvole boravka u
trajanju najmanje 183 dana,
6. diplomatska, konzularna i druga predstavnitva Hrvatske u inozemstvu koja se
financiraju iz prorauna te hrvatski dravljani zaposleni u tim predstavnitvima i
lanovi njihovih obitelji.

Marija Kula - Poticanje inozemnih izravnih ulaganja u Republiku Hrvatsku

HGK Sektor za trgovinu, Petnaesti forum poslovanja nekretninama

51

Sve druge osobe koje nisu naprijed navedene smatraju se nerezidentima.

Navedenom Odlikom je u odredbi lanka 5. toka 3. propisano da izvjee o izravnim
ulaganjima obuhvaa i tromjeseno izvjee o ulaganjima u nekretnine, dok je
odredbom lanka 13. iste Odluke propisano da transakcije s inozemstvom o
ulaganjima u nekretnine obuhvaaju transakcije u kojima:
1. fizika ili pravna osoba rezident prodaje nekretninu koja se nalazi na podruju
Republike Hrvatske fizikoj ili pravnoj osobi nerezidentu,
2. fizika ili pravna osoba rezident kupuje nekretninu koja se nalazi na podruju
Republike Hrvatske od fizike ili pravne osobe nerezidenta.
Sukladno odredbi lanka 15. Odluke, podaci iz naprijed navedenog lanka 13.
Odluke prikupljaju se tromjeseno, za svaku pojedinanu transakciju na obrascu IUN (Meunarodne transakcije povezane s nekretninama) koji propisuje Direkcija za
statistiku Hrvatske narodne banke. Obveznici izvjeivanja obvezni su propisani
obrazac dostaviti za svako tromjeseje Direkciji za statistiku Hrvatske narodne banke
najkasnije mjesec dana po isteku svakog tromjeseja. Obveznici navedenog
izvjeivanja su, u smislu odredbe lanka 14. Odluke, javni biljenici koji u obavljanju
svoje slube saznaju za transakciju s inozemstvom o ulaganjima u nekretnine.
2.2.2. Predstavnitva stranih trgovakih drutava sukladno odredbama Zakona
o trgovini
Strana osoba moe, sukladno odredbama lanka 52. Zakonu o trgovini (Narodne
novine br.87/08. i 116/08.), osnivati predstavnitva. Predstavnitvo ne moe
obavljati gospodarsku djelatnost nego samo poslove istraivanja trita i
predstavljanja strane osobe koja ga je osnovala. Predstavnitvo nema status pravne
osobe i poslove obavlja po nalogu strane osobe koja ga je osnovala, slijedom ega
predstavnitvo nema ovlasti zakljuivati ugovore. Ono moe poeti s radom tek
nakon upisa u Registar predstavnitva stranih osoba koji se vodi u Ministarstvu
gospodarstva, rada i poduzetnitva.
2.2.3. Poticajna ulaganja, poticanje mjere i potpore sukladno Zakonu o
poticanju ulaganja 4- tematski prikaz kroz razradu mjerodavnih odredbi
Zakon o poticanju ulaganja ureuje poticanje ulaganja domaih i stranih pravnih i
fizikih osoba, koje obavljaju gospodarsku djelatnost i sudjeluju u prometu roba i
usluga, a u cilju poticanja gospodarskog rasta, razvitka i ostvarenja gospodarske
politike Republike Hrvatske , njezinog ukljuivanja u tokove meunarodne razmjene i
jaanja konkurentne sposobnosti hrvatskog gospodarstva.
Poticanje ulaganja u smislu ovoga Zakona predstavlja sustav poticajnih mjera za
ulaganje u gospodarske aktivnosti na podruju Republike Hrvatske i otvaranje novih
radnih mjesta povezanih s tim ulaganjima.
Temeljna razlika izmeu dosadanjeg Zakona o poticanju ulaganja, Narodne novine
br. 73 iz 2000. godine i ovoga Zakona jest u tome to po novom Zakonu o poticanju

Zakonopoticanjuulaganja(Narodnenovine,br.138/06)kojijeuprimjeniod1.sijenja2007.godine.

Marija Kula - Poticanje inozemnih izravnih ulaganja u Republiku Hrvatsku

HGK Sektor za trgovinu, Petnaesti forum poslovanja nekretninama

52

ulaganja koji je na snazi od 1. sijenja 2007. godine, status nositelja poticajnih mjera
nije rezerviran samo za novonastala drutva, ve i za postojea.
Poticajne mjere ureene ovim Zakonom odnose se na projekte ulaganja u:
proizvodno-preraivake gospodarske aktivnosti,
tehnoloke razvojno-inovacijske centre,
strateke aktivnosti poslovne podrke.
Poticajne mjere ureene ovim Zakonom odnose se na projekte ulaganja kojima se
osigurava ekoloki sigurna gospodarska aktivnost i jedan ili vie sljedeih ciljeva:
unos nove opreme i suvremenih tehnologija,
uvoenje novih proizvodnih postupaka i novih proizvoda,
vea zaposlenost i izobrazba zaposlenika,
modernizacija i unapreenje poslovanja,
razvoj proizvodnji s viim stupnjem prerade,
poveanje meunarodnih gospodarskih aktivnosti,
poveanje gospodarske aktivnosti u dijelovima Republike Hrvatske u kojima
gospodarski rast i zaposlenost zaostaju za dravnim projektom, a u skladu s
kartom regionalnih dravnih potpora,
razvoj nove ponuda usluga,
uteda energije,
jaanje informatike djelatnosti,
suradnja s financijskim institucijama izvan zemlje,
prilagodba hrvatskoga gospodarstva europskim standardima.
2.2.3.a. Poticajne mjere u smislu odredbe lanka 3. Zakona o poticanju ulaganja
jesu:
1.
porezne povlastice,
2.
carinske povlastice,
3.
potpora za opravdane trokove otvaranja novih radnih mjesta povezanih
s ulaganjem,
4.
potpora za opravdane trokove usavravanja povezanih s ulaganjem,
5.
poticajne mjere za osnivanje i razvoj:
A.
tehnolokih razvojno-inovacijskih centara i
B.
stratekih aktivnosti poslovne podrke,
6.
poticajne mjere za velike projekte ulaganja projekti ulaganja od
znaajnoga gospodarskog interesa.
Nositelj poticajnih mjera u smislu odredbe lanka 2. toke 3. Zakona o
poticanju ulaganja je trgovako drutvo registrirano na podruju Republike
Hrvatske koje koristi poticajne mjere, odnosno kojem se odobravaju potpore za
poetna ulaganja. Trgovako drutvo koje namjerava koristiti potporu za
poetno ulaganje, zahtjev za dodjelu poticajnih mjera podnosi Ministarstvu
gospodarstva, rada i poduzetnitva prije poetka projekta ulaganja.
to se tie poreznih povlastica, one su propisane odredbama lanka 4. Zakona o
poticanju ulaganja, a koje povlastice su tematski prikazane tabelarno kako slijedi, i to
unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera,
odnosno poetka ulaganja.

Marija Kula - Poticanje inozemnih izravnih ulaganja u Republiku Hrvatsku

HGK Sektor za trgovinu, Petnaesti forum poslovanja nekretninama

53

Porezne povlastice
Tabela br. 1.
VISINA
ULAGANJA

STOPA
POREZA
MINIMALNI
TRAJANJE
NA DOBIT
BROJ
POVLASTICE
UMANJUJE
NEZAPOSLENIH
SE ZA

do 1,5 mil.
1,5 4 mil.
4 8 mil.
preko 8 mil.

50%
65%
85%
100%

do10 god.
do10 god.
do10 god.
do10 god.

10
30
50
75

Ukupan iznos porezne povlastice koju nositelj poticajnih mjera moe iskoristiti tijekom
razdoblja koritenja porezne povlastice, odreuje se u apsolutnom iznosu razlike
obrauna dunog iznosa poreza na dobit izraunatog na temelju Zakona o porezu na
dobit i iznosa izraunatog na temelju ovoga Zakona, a uzimajui u obzir maksimalnu
doputenu svotu ukupnih poticaja navedenih u lanku 2. toki 8. ovoga Zakona u
kojem lanku je dana definicija maksimalnog intenziteta potpore.
Ako nositelj poticajnih mjera ne ispuni uvjet otvaranja novih radnih mjesta, odnosno
smanji broj novih radnih mjesta, prestaje mu pravo koritenja poreznih povlastica za
itavo razdoblje za koja su odobrena uz obvezu povrata sredstava ostvarenih
koritenjem odobrenih povlastica uveanih za iznos zakonske zatezne kamate.
Minimalno razdoblje trajanja nositelja poticajnih mjera, odnosno ouvanja
predmetnog ulaganja i otvorenih novih radnih mjesta povezanih s tim ulaganjem
iznosi 5 godina, ali ne kree od razdoblja koritenja poticajnih mjera.
Carinske povlastice5
Pri uvozu opreme, koja ini ulaganje, ne plaa se carina na robu iz poglavlja
Carinske tarife 84, 85, 86, 87 (osim osobnih vozila sa zapreminom motora veom od
1500 cm), 88, 89 i 90. Carinske povlastice za ulaganja iz ovoga Zakona prestaju
vaiti danom stupanja Hrvatske u lanstvo Europske unije, a sukladno odredbi lanka
6. stavka. 2. Zakona o poticanju ulaganja.
Potpora za opravdane trokove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s
ulaganjem
Temeljem odredbe lanka 7. Zakona o poticanju ulaganja, nositelju poticajnih mjera
koji osigura otvaranje novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem u podrujima
(upanijama), prema podacima Dravnog zavoda za statistiku za proteklu godinu, a
prema registriranoj stopi nezaposlenosti, odobriti e se potpore po novootvorenom
radnom mjestu kako slijedi:

Uredbaocarinskojtarifiza2010.godinu,(Narodnenovine,br.145/2009.)

Marija Kula - Poticanje inozemnih izravnih ulaganja u Republiku Hrvatsku

HGK Sektor za trgovinu, Petnaesti forum poslovanja nekretninama

54

Tabela br. 2.
STOPA NEZAPOSLENOSTI

BESPOVRATNA NOVANA
POTPORA U VISINI

MAKSIMALNI IZNOS

1
do 10%
od 10 do 20%
preko 20%

2
do 10%
do 15%
do 20%

3
do 1.500
do 2.000
do 3.000

Potpora za opravdane trokove usavravanja povezane s ulaganjem

Nositelju poticajnih mjera u smislu odredbi lanka 8. Zakona o poticanju ulaganja, a
koji osigura otvaranje novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, odobriti e se
bespovratna novana potpora za usavravanje radnika na novim radnim mjestima
povezanim s ulaganjem.
Potpora za opravdane trokove usavravanja povezane s ulaganjem moe biti
dodijeljena u obliku:
a.
potpore u sluaju opeg usavravanja: ope usavravanje namijenjeno je
stjecanju opega znanja koje se koristi na sadanjem, odnosno buduem radnom
mjestu kod nositelja poticajnih mjera koji je korisnik dravne potpore, prenosivo je
kod drugih poduzetnika ili djelatnosti i koje znatno poboljava mogunost
zapoljavanja radnika. Usavravanje se smatra opim usavravanjem:
ako je zajedniki organizirano od strane vie neovisnih razliitih poduzetnika ili
se radnici razliitih poduzetnika mogu koristiti tim usavravanjem
ako je priznato, ovlateno te certificirano od strane tijela dravne uprave ili
drugih ovlatenih tijela i institucija Republike Hrvatske,
b.
potpore u sluaju posebnog usavravanja: posebno usavravanje namijenjeno
je stjecanju teoretskog i praktinog znanja upotrebljivog na sadanjem, odnosno
buduem radnom mjestu kod nositelja poticajnih mjera koji je korisnik dravne
potpore, koje je neprenosivo ili ogranieno prenosivo kod drugih poduzetnika ili
djelatnosti.
Potpora za opravdane trokove usavravanja ne moe prelaziti maksimalne
intenzitete kako slijedi:
Tabela br. 3.
POTPORE ZA OPRAVDANE TROKOVE USAVRAVANJA
INTEZITET POTPORE ZA PODUZETNIKE %
OPE USAVRAVANJE
POSEBNO USAVRAVANJE
VELIKI
SREDNJI I MALI
VELIKI
SREDNJI I MALI
1
2
3
4
ne vie od 60%
ne vie od 80%
ne vie od 35%
ne vie od 45%

U sluajevima gdje potpora ukljuuje oba oblika usavravanja, posebno i ope, a koji
ne mogu biti ralanjeni u smislu izrauna intenziteta potpore, odnosno u sluajevima
gdje se ne moe posebno ustvrditi i razdvojiti poseban ili opi karakter usavravanja,
tada se primjenjuje obraun maksimalnog intenziteta za posebno usavravanje.
Opravdani trokovi u svrhu usavravanja jesu:
trokovi za instruktora,

Marija Kula - Poticanje inozemnih izravnih ulaganja u Republiku Hrvatsku

HGK Sektor za trgovinu, Petnaesti forum poslovanja nekretninama

55

putni trokovi instruktora i osoba koje se usavravaju,

ostali tekui trokovi,
trokovi otpisa ureaja i opreme u skladu s opsegom njihova koritenja u svrhu
usavravanja,
trokovi savjetovanja u vezi s projektom usavravanja,
trokovi sudionika usavravanja do visine svih opravdanih trokova iz prethodnih
podstavaka. U obraun se ukljuuju samo radni sati aktivnog sudjelovanja u
usavravanju i to nakon odbitka produktivnih radnih sati ili njihovog ekvivalenta.
Pri utvrivanju opravdanosti potpora iz lanka 7. (potpora za opravdane trokove
otvaranja novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem) i lanka 8. (potpora za
opravdane trokove usavravanja povezane s ulaganjem) Zakona o poticanju
ulaganja, posebno se uzimaju u obzir sljedei uvjeti:
novo radno mjesto, kao i usavravanje, mora biti povezano s provedbom projekta
poetnog ulaganja, odnosno radno mjesto mora biti otvoreno kao posljedica
poveane uinkovitosti kapaciteta stvorenih ulaganjem te mora biti otvoreno
tijekom razdoblja koritenja statusa nositelja poticajnih mjera i sauvano pet
godina nakon njegova otvaranja,
potpora za nova radna mjesta i usavravanje povezano s poetnim ulaganjem
odobrava se za nova radna mjesta otvorena u razdoblju od tri godine od poetka
ulaganja, odnosno od stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera,
ako nositelj poticajnih mjera ne zadri nova radna mjesta utvrena sukladno
odredbama lanka 9. Zakona o poticanju ulaganja, a koji uvjeti su naprijed
navedeni, prestaje mu pravo koritenja potpora za novo radno mjesto kao i
usavravanje uz obvezu povrata sredstava ostvarenih koritenjem odobrenih
potpora uveanih za iznos zakonskih zateznih kamata,
projekt poetnog ulaganja mora voditi prema poveanju broja radnika kod
nositelja poticajnih mjera u usporedbi s prosjekom zaposlenih u proteklih
dvanaest mjeseci, odnosno od bruto otvorenih radnih mjesta odreenog
razdoblja, treba oduzeti broj izgubljenih radnih mjesta u istom razdoblju.
Bespovratna novana potpora za poticaje iz lanka 7. i 8. Zakona o poticanju
ulaganja osiguravaju se u Dravnom proraunu Republike Hrvatske na poziciji
Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva, koje je ujedno duno voditi
evidenciju odobrenih novanih potpora za gore navede poticaje.
Poticajne mjere za osnivanje tehnoloki razvojno-inovacijskih centara i
stratekih aktivnosti poslovne podrke
Sukladno odredbama lanka 11. Zakona o poticanju ulaganja, u sluaju projekata
osnivanja i razvoja tehnoloko-inovacijskih centara i osnivanja i razvoja stratekih
aktivnosti poslovne podrke, poticajne mjere odobravaju se za slijedee tipove
projekata:
A.
TEHNOLOKI RAZVOJNO-INOVACIJSKI CENTRI razvoj i inoviranje visoko
tehnolokih proizvoda i proizvodnih procesa, koji omoguuju da te razvojnoinovacijske aktivnosti budu koritene i unapreuju proizvodnju na nain da utjeu na
promjenu proizvoda, proizvodnih serija, proizvodnih procesa i proizvodnih
tehnologija.

Marija Kula - Poticanje inozemnih izravnih ulaganja u Republiku Hrvatsku

HGK Sektor za trgovinu, Petnaesti forum poslovanja nekretninama

56

B. STRATEKE
podrazumijevaju:

AKTIVNOSTI

POSLOVNE

PODRKE

pod

kojima

se

1.Centri za odnose s kupcima/korisnicima, ukljuuju sve oblike pozivnih

centara, multimedijskih kontaktnih centara i druge tipove kontaktnih centara s
kupcima/klijentima usmjerenih na tehniku podrku i rjeavanje problema
kupaca/klijenta.
2. Centri zajednikih aktivnosti, usmjereni su na izdavanje i koncentraciju
korporativnih aktivnosti multinacionalnih kompanija, kao to su: financije,
raunovodstvo, marketing,
razvoj ljudskih potencijala i razvoj informacijske
tehnologije.
3. Logistiki i distribucijski centri, usmjereni su na osnivanje i izgradnju
logistiko-distribucijskih centara visoke tehnologije koji omoguavaju: intermodalni
transport6 robe, skladitenje robe, pakiranje i manipuliranje robom s ciljem znaajnog
unapreenja logistikih i distribucijskih operacija unutar poslovnih procesa, te
isporuku dobara domaim i meunarodnim kupcima/klijentima.
4. Informacijsko-komunikacijski centri, usmjereni su na razvoj i primjenu
informacijskih sustava na korporativnoj razini, izdvajanje upravljanja informacijskim
sustavima te razvoj telekomunikacijsko-mrenih operacijskih centara.
5. Centri za razvoj softvera, usmjereni su na razvoj i primjenu novih softverskih
rjeenja za domae i inozemne korisnike.
Za projekte osnivanja i razvoja tehnolokih razvojno-inovacijskih centara uz
predviene poticajne mjere iz Zakona o poticanju ulaganja, nositelju poticajnih mjera
odobriti e se poveanje potpore za trokove otvaranja novih radnih mjesta
povezanih s ulaganjem, i to za iznos od 50% od iznosa propisanih u lanku 7.
naprijed navedenog Zakona. (lanak 11. stavak 2. Zakona)
Za projekte osnivanja i razvoja stratekih aktivnosti poslovne podrke, uz predviene
poticajne mjere iz Zakona o poticanju ulaganja, nositelju poticajnih mjera odobriti e
se poveanje potpore za trokove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s
ulaganjem, i to za iznos od 25% od iznosa propisanih u lanku 7. naprijed
navedenog Zakona. (lanak 11. stavak 2. Zakona)
Isto tako, a temeljem odredbe lanka 11. stavka 4. Zakona o poticanju ulaganja, za
projekte osnivanja i razvoja tehnolokih razvojno-inovacijskih centara, odobriti e se
bespovratna novana potpora za dugotrajnu imovinu , odnosno za kupnju opreme
tehnolokog razvojno-inovacijskog centra u visini od 5% stvarnih opravdanih
trokova kupnje opreme , a u maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 0,5
milijuna eura, uz uvjet da kupljena oprema tehnolokoga razvojno-inovacijskog
centra mora biti visoke tehnologije (high-tech). Navedena bespovratna novana
potpora osigurava se takoer u Dravnom proraunu na poziciji Ministarstva
gospodarstva, rada i poduzetnitva.

Inermodalnitransportkombinacijavlaka,brodaikamionazaprijevozrobeuEuropi.

Marija Kula - Poticanje inozemnih izravnih ulaganja u Republiku Hrvatsku

HGK Sektor za trgovinu, Petnaesti forum poslovanja nekretninama

57

Poticajne mjere za velike projekte ulaganja projekti ulaganja od znaajnoga

gospodarskog interesa
Zakon o poticanju ulaganja u lanku 12. propisuje da se u sluaju velikih projekata
ulaganja od znaajnoga gospodarskog interesa, uzima u obzir:
visina i znaaj ulaganja za ukupan gospodarski razvoj i zapoljavanje,
ravnomjerni regionalni razvoj,
razvoj podruja u kojima registrirana stopa nezaposlenosti prelazi nacionalni
prosjek i
razvoj same gospodarske grane u koju se ulae.
U smislu naprijed navedenog Zakona, velikim projektom ulaganja, odnosno,
projektom ulaganja od znaajnoga gospodarskog interesa smatraju se projekti
ulaganja koji predstavljaju veliku gospodarsku aktivnost, kao to je izgradnja nove
tvornice ili industrijskog postrojenja, pokretanje nove gospodarske djelatnosti, kao i
razvoj novih tehnologija te kojima vrijednost ulaganja u dugotrajnu imovinu nositelja
poticajnih mjera iznosi u protuvrijednosti kuna najmanje 15 milijuna eura uz uvjet
otvaranja 100 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, otpoevi od prve godine
ulaganja.
Za velike projekte ulaganja u podrujima (upanijama) Republike Hrvatske gdje
registrirana stopa nezaposlenosti iznosi preko 20%, prema podacima Dravnog
zavoda za statistiku za proteklu godinu, uz predviene poticajne mjere iz ovoga
Zakona, nositelju poticajnih mjera odobriti e se bespovratna novana potpora u
iznosu do 5% stvarnih opravdanih trokova ulaganja u dugotrajnu imovinu i to za:
trokove izgradnje nove tvornice ili industrijskog postrojenja,
trokove kupnje novih strojeva, odnosno proizvodne opreme,
u ukupnom maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 1 milijun eura, uz uvjet da
dio ulaganja u strojevima, odnosno proizvodnoj opremi iznosi minimalno 40% od
ukupne vrijednosti ulaganja, a minimalno 50% od kupljenih strojeva, odnosno
proizvodne opreme visoke tehnologije. Za naprijed opisane velike projekte ulaganja,
ija realizacija predstavlja izgradnju novih, dogradnju ili proirenje postojeih
infrastrukturnih objekata i prikljuaka, povezanih s ulaganjem, odobriti e se
bespovratna novana potpora i to u iznosu do 5% stvarnih trokova izgradnje novih,
dogradnje ili proirenja postojeih infrastrukturnih objekata i prikljuaka u
maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 0,5 milijuna eura.
Vano je naglasiti da, u smislu odredbe lanka 2. toke 1. Zakona o poticanju
ulaganja, pod pojmom ulaganje odnosno poetno ulaganje zakonodavac daje
definiciju da je to ulaganje u dugotrajnu imovinu unesenu u vlasnitvo nositelja
poticajnih mjera, u minimalnom iznosu protuvrijednosti kuna od 300.000 eura, a
odnosi se na osnivanje novoga trgovakog drutva, proirenje postojeega
trgovakog drutva, ili pokretanje aktivnosti koja obiljeava temeljitu promjenu u
proizvodu ili proizvodnom procesu postojeega trgovakog drutva (kroz
racionalizaciju, diverzifikaciju7 ili modernizaciju). Zamjensko ulaganje je iskljueno iz
ove definicije te se ne uraunava u iznos poetnog ulaganja.

Diverzifikacija (engl. diversification) je openito svako proirenje u razliitim pravcima. U investicijama

oznaava investiranje sredstava u vrijednosne papire brojnih razliitih kompanija i drugih pravnih osoba.

Marija Kula - Poticanje inozemnih izravnih ulaganja u Republiku Hrvatsku

HGK Sektor za trgovinu, Petnaesti forum poslovanja nekretninama

58

Regionalne dravne potpore, u skladu s ovim Zakonom, ne mogu se dodijeliti

trgovakim drutvima u tekoama kao i trgovakim drutvima u industriji elika i
industriji sintetikih vlakana.
Trgovaka drutva u tekoama, sukladno odredbi lanka 1. toke 2. Uredbe o
poticanju ulaganja jesu ona trgovaka drutva koja nisu u stanju vlastitim sredstvima
ili sredstvima vlasnika ili vjerovnika sprijeiti gubitke, a kojima bi bez vanjske pomoi,
kratkorono ili srednjorono bio ugroen opstanak.
Maksimalni intenzitet ukupne potpore za velike projekte ulaganja, ovisno o visini
ulaganja i opravdanim trokovima utvrenih kartonom regionalnih dravnih potpora u
smislu odredbi lanka 12. stavka 6. Zakona o poticanju ulaganja iznosi:
Tabela br. 4.
ULAGANJA U VISINI PROTUVRIJEDNOSTI
KUNA

MAKSIMALNI INTENZITET UKUPNE POTPORE

IZRAEN U % GORNJE GRANICE
OPRAVDANIH TROKOVA

1
do 50 milijuna
od 50 do 100 milijuna
iznad 100 milijuna

2
100%
50%
34%

2.2.3.b. Odobrenje i nadzor

Temeljem odredbi lanka 13. Zakona o poticanju, pravne osobe koje namjeravaju
koristiti poticajne mjere toga Zakona, podnose prijavu za odobrenje statusa poticajnih
mjera, odnosno prijavu za koritenje poticajnih mjera Ministarstvu gospodarstva, rada
i poduzetnitva i to prije poetka ulaganja. Na temelju podnesene prijave,
Ministarstvo e, u suradnji s Ministarstvom financija, drugim nadlenim
ministarstvima u iji djelokrug spada predvieno ulaganje i drugim tijelima nadlenim
za poticanje ulaganja, utvrditi da li je podnesena prijava sukladna s odredbama
Zakona o poticanju ulaganja te e o tome izvijestiti podnositelja prijave, odnosno
izdati potvrdu o statusu nositelja poticajnih mjera najkasnije u roku od 60 dana od
primitka prijave.
2.2.4. Uredba o poticanju ulaganja8
Uredba o poticanju ulaganja odnosi se na trgovaka drutva koja na temelju prijave
za koritenje poticajnih mjera za ulaganja imaju pravo na ostvarenje statusa nositelja
poticajnih mjera za ulaganje, sukladno Zakonu o poticanju ulaganja.
Ovom Uredbom propisuje se obvezni sadraj prijave za odobrenje statusa nositelja
poticajnih mjera, s pripadajuim standardiziranim obrascima, procedura prijave,
odobravanje i koritenje mjera iz Zakona o poticanju ulaganja, kao i sadraj izvjea
o koritenju poticajnih mjera za ulaganje.

Diverzifikacijomulaganjasmanjujeserizikukupnogportfeljavrijednosnihpapirajersvakoulaganjeimasvoju
frekvencijuvjerojatnostiostvarivanjapojedinihrezultata.Timeseistabiliziraprinosnaukupnaulaganja.
8
Uredbaopoticanjuulaganja(Narodnenovine,br.64/2007.)donesenajenatemeljulanka13.stavka8.
Zakonaopoticanjuulaganja,anasjedniciVladeRepublikeHrvatskeodranojdana15.lipnja2007.godine.

Marija Kula - Poticanje inozemnih izravnih ulaganja u Republiku Hrvatsku

HGK Sektor za trgovinu, Petnaesti forum poslovanja nekretninama

59

Ovisno o veliini trgovakog drutva kojem se odobrava status nositelja poticajnih

mjera, a s tim i povezani maksimalni intenzitet potpore, sukladno odredbama lanka
2. toke 8. Zakona o poticanju ulaganja, pri utvrivanju veliine trgovakog drutva u
obzir se uzima kvalifikacija veliine trgovakog drutva sukladno odredbama Zakona
o raunovodstvu (Narodne novine, br. 146/2005).
3. IZRAVNA INOZEMNA ULAGANJA U REPUBLIKU HRVATSKU
Liberalizacija trita i pribliavanje ulaska Hrvatske u EU, potie rast inozemnih
investicija, to je zbog stabilnog izvora kapitala u znatnoj mjeri pridonijelo razvoju
domaeg gospodarstva proteklih nekoliko godina.
Prema preliminarnim podacima HNB-a izravna inozemna ulaganja u Republiku
Hrvatsku iznosila su u 2009. godini 1,9 milijardi eura to je 55,3% manje u odnosu na
2008. godinu ime je prekinut etverogodinji trend rasta ulaganja iz inozemstva.
U prvoj polovici 2009. godine zamjetan je znaajan pad inozemnih ulaganja. S
obzirom na trenutne globalne uvjete i nepovjerenje ulagaa prema rizinijim tritima
smanjenje ulaganja bilo je i oekivano. No, prema kraju godine to se mijenja, pa su
na kraju godine strana ulaganja iznosila 1,9 milijardi eura, to predstavlja porast od
samo 176,0 milijuna eura u odnosu na stanje krajem rujna 2009. godine.
Ukupna izravna inozemna ulaganja u Republiku Hrvatsku u razdoblju od 1993. do
kraja 2009. godine iznose cca 23,8 milijarde EUR, s time da su se ta ulaganja
kretala od nekoliko milijuna eura do rekordnih 4,19 milijardi EUR u 2008. godini.
Interes stranih investitora ovisit e o brzini provoenja strukturnih reformi i tijeku
pregovora s EU.
Grafikon broj 1.: Inozemna izravna ulaganja u RH 2005.-2009.

u mlrd EUR

Izvor: Hrvatska narodna banka

Marija Kula - Poticanje inozemnih izravnih ulaganja u Republiku Hrvatsku

HGK Sektor za trgovinu, Petnaesti forum poslovanja nekretninama

60

Inozemne investicije u Republiku Hrvatsku u 2008. godini iznosile su 4,19 mlrd EUR,
to ukazuje na injenicu da je Hrvatska plodno tlo za investitore. (Grafikon br.3.).
Meutim, u 2009. godini ukupna izravna inozemna ulaganja su iznosila samo 1,9
mlrd. EUR.
Grafikon broj 2.: Pet najveih investitora po zemljama od 1993.- 2009. godine
u mlrd EUR

Izvor: Hrvatska narodna banka

U 2009. godini promijenio se redoslIjed zemalja rangiranih po veliini investicija u
Hrvatsku u odnosu na prethodnu godinu pa je tako Nizozemska sa uloenih 1,1
milijardu eura potisnula Austriju na drugo mjesto iji je ulog iznosio 420,7 milijuna
eura, a slijede Maarska sa 154,8 milijuna eura i Slovenija sa 108,0 milijuna eura. Na
ove etiri zemlje odnosi se 94,1% ulaganja u proloj godini dok su kod ostalih
zemalja pojedinano zabiljeena ulaganja manja od 100 milijuna eura. Isto tako treba
napomenuti da je istodobno vedska povukla iz Hrvatske 122,9 milijuna eura,
Luksemburg 63,9 milijuna eura.
Ta sredstva su uglavnom uloena u djelatnosti trgovina na veliko i posredovanje u
trgovini (733,9 milijuna eura ili 39,1%), u financijsko posredovanje, osim
osiguravajue i mirovinske fondove (658,0 milijuna eura ili 35,1%), ostale poslovne
djelatnosti (298,6 milijuna eura ili 15,9%) i trgovini na malo (117,4 milijuna eura ili
6,3%). U ostale djelatnosti ulaganja su pojedinano iznosila manje od 7,0%. Isto tako
najvea povlaenja sredstava zabiljeena su iz djelatnosti pota i telekomunikacija
(gotovo 200 milijuna eura) i iz proizvodnje hrane i pia (oko 179 milijuna eura).
Kod ulaganja Republike Hrvatske u inozemstvo tijekom prole godine investitori iz
Hrvatske u inozemstvo, uloili su 912,0 milijuna eura. Hrvatski gospodarstvenici
najvei dio sredstava plasirali su u Nizozemsku 569,1 milijun eura, Siriju 282,8
milijuna eura. Najvie je ulagano u trgovinu na veliko i posredovanje u trgovini (652,8
milijuna eura) te u proizvodnju koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva (306,4
milijuna eura).

Marija Kula - Poticanje inozemnih izravnih ulaganja u Republiku Hrvatsku

HGK Sektor za trgovinu, Petnaesti forum poslovanja nekretninama

61

Grafikon br. 3.: Inozemna izravna vlasnika ulaganja od 1993-2009

po djelatnostima NKD-a ukupno mlrd EUR

Izvor: Hrvatska narodna banka

1. Financijsko posredovanje, osim osiguravajuih i mirovinskih fondova
2. Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini
3. Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda
4. Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva
5. Pota i telekomunikacije
6. Poslovanje nekretninama (1,23 mlrd. EUR)
7. Trgovina na malo, popravak predmeta za kuanstvo
8. Vaenje nafte i zemnoga plina (uslune djelatnosti)
Najvei dio investicija u Republiku Hrvatsku odnosi se na djelatnost financijskog
posredovanja, trgovine na veliko i posredovanje u trgovini te preraivaku industriju
(proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, koksa, naftnih derivata), zatim slijede
ulaganja u potu i telekomunikacije, poslovanje nekretninama djelatnost trgovine, itd.
Istodobno je zabiljeen i odljev sredstava i to kroz povlaenje zarade ili prodaje u
2009.godini prvenstveno u djelatnosti pota i telekomunikacije u iznosu od gotovo
200 milijuna eura i iz proizvodnje hrane i pia oko 179 milijuna eura. Premalo je
ulaganja u nove proizvodnje pa je izostao efekt znatnijeg zapoljavanja, rasta izvoza
i u veoj mjeri preuzimanja novih tehnologija.
Vezano za izravna inozemna ulaganja u Republiku Hrvatsku po djelatnosti, vano je
naglasiti da su vlasnika ulaganja u nekretnine u 2007. godini iznosila 52,8 mil. , u
2008. godini 56,1 mil. , u 2009. godini 108,1 mil. , dok su u prvom tromjeseju
2010. godine ta ulaganja iznosila 13,1 mil. .
Isto tako, a prema preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke, izravna
inozemna ulaganja (FDI) u Republiku Hrvatsku tijekom drugog tromjeseja ove
godine iznosila su 96,1 milijuna eura, to je ak 81,1% manje nego u istom
tromjeseju prole godine. Podaci za prvo tromjeseje su revidirani na vie pa su

Marija Kula - Poticanje inozemnih izravnih ulaganja u Republiku Hrvatsku

HGK Sektor za trgovinu, Petnaesti forum poslovanja nekretninama

62

izravna inozemna ulaganja iznosila 549,7 milijuna eura (prve procjene su pokazivale
434,2 milijuna eura).
Dakle, u prvoj polovini 2010. godine, izravna inozemna ulaganja iznosila su
645,8 milijuna eura, to je 31,7% manje nego u istom razdoblju prole godine.
4. UMJESTO ZAKLJUKA
Poticaji ulaganjima trebali bi biti dostupni svim investitorima pod jednakim uvjetima
sukladno pozitivnim propisima hrvatskog zakonodavstva te tako zakonom utvrenim
mjerilima za dodjelu potpora u odreenim granama gospodarske djelatnosti. Da bi
poticaji inozemnim izravnim ulaganjima bili opravdani, uz uvjete propisane zakonima
i podzakonskim propisima, potrebno je istodobno subvencionirati i domaa drutva
kako bi ista ojaala svoj kapacitet apsorpcije strane tehnologije i vjetina.
U ostvarivanju ciljeva koja se ele postii ostvarivanjem poticajnih ulaganja u
odreenu zemlju, potrebito je uloiti vie napora u modernizaciju infrastrukture, podii
razinu obrazovanja, poboljati poslovnu klimu u sklopu promoviranja investicija te na
taj nain, ostvarivanjem temelja za ekonomski rast, zemlja ne postaje samo
atraktivnije odredite za multinacionalna drutva, ve joj se poveava mogunost
ostvarivanja koristi kako privatnog sektora tako i drave i njezinih graana u cjelini.
Republika Hrvatska kao sredozemna, srednje-europska i podunavska zemlja sa
malim i otvorenim gospodarstvom, ukljuivanjem u multilateralne, trgovinske i
gospodarske integracije, eli ostvariti svoj strateki cilj, a to je nastavak izgradnje
stabilnog i konkurentnog nacionalnog i socijalno osjetljivog gospodarstva koje je
sposobno uklopiti se u globalno trino natjecanje. U elji da kreira takvo
gospodarstvo, jedna od nunih mjera za razvoj pozitivnih trendova svih
makroekonomskih veliina je i ostvarivanje navedenih ciljeva posebno kroz inozemna
izravna ulaganja. Inozemna izravna ulaganja doprinose daljnjem restrukturiranju i
modernizaciji gospodarstva, jaanju meunarodne konkurentnosti i stvaranju novih
radnih mjesta. Do poveanja inozemnih izravnih ulaganja moe se doi samo
kontinuiranim i ustrajnim radom svih dravnih kao i ostalih institucija neposredno
obuhvaenih pozitivnim uincima gospodarskog rasta, razvitka i ostvarenja
konkurentne sposobnosti hrvatskog gospodarstva.
Znaajni rast FDI moemo oekivati ulaskom Republike Hrvatske u EU, meutim
dugoroni rast treba se temeljiti na uspjenoj provedbi strukturnih reformi i
poboljanju investicijske klime.

Marija Kula - Poticanje inozemnih izravnih ulaganja u Republiku Hrvatsku