Emerson je jedan on najvaznijih intelekutalaca 19. veka
. Zacetnik je transcendentalizma. Delo Nature se bavi prirodom (ofkors), ali 2 tipa prirode; dve definicije: priroda kao drvece, zivotinje, deo sveta koji nije ukaljan ljudskom umesanoscu I Priroda kao veci koncept, koji ukljucuje I ljudski rod, citav univerzum. Chapter 1: Nature: Zatim, govori o tome kako prirodu uzimamo zdravo za gotovo. Hodamo ulicama, sumom, livadom, gledamo nebo, sunce, zvezde, ali ne cenimo to. Kada bi se Sunce pojavilo jednom u hiljadu godina, svi bi to smatrali cudesnim dogadjajem, svi bi se osecali privilegovano sto mogu da ga vide, ali ovako, kada je ono tu svaki dan, ne osecamo nikakvo postovanje prema njemu. Vecina ljudi ne primecuje zaista, ne utrosi ni minut vremena da zaista pogleda prirodu, da joj se divi, da je postuje. Samo nekoliko ljudi zaista vidi Sunce. Zatim govori o tome kako ljudi dele zemljiste izmedju sebe (ovo je Mikin posed, ovo je Draganov posed, itd.) ali PEJZAZ ne moze niko da poseduje. PEJZAZ je nesto sto pripada svima, nesto cemu svako moze da se divi. Zatim kaze da, ako postanemo jedno sa prirodom, ako se zaista stopimo sa njom, postajemo bozija cestica koja zaista moze da vidi prirodu, da vidi sve sto nju cini, da prima energiju iz univerzuma I da iskusi svu njenu lepotu. Priroda je odraz covecanstva. Ako imate pozitivan stav u zivotu, univerzum ce biti pozitivan prema vama I obrnuto. Chapter 2: Commodity: Onda govori o aspektu prirode koji svi ljudi mogu da shvate: sta nam priroda daje. Priroda nam daje vodu, hranu, vazduh, mesto za zivot, materijale za gradnju, sve sto nam je potrebno. Ako ljudi to ne cene, postaju apsurdni, smesni. Chapter 3: Beauty: Priroda nam ne pruza samo materijalne stvari, vec nam pruza uvid u to sta je lepo. Ako sagledamo neku stvar (npr. les) kao samostalnu, ona nam je mozda odvratna, ali ako je sagledamo kao deo koncepta prirode, kao deo necega veceg, ona postaje lepa. Svaki trenutak je lep. Ako pogledamo bolje, iz sekunda u sekund se sve menja. Ako gledamo u nebo, nakon jednog treptaja, oblak vise nece biti istog oblika. Cak I predmeti, npr. stolica, ormar itd. nikada nece biti ista, cestice u vazduhu, kao I ono sto je najvaznije: mi sami necemo biti isti. Nas mentalni I fizicki sklop se iz sekunda u sekund menja. Svaki put kada pogledamo u Sunce, mi zapravo vidimo nesto novo, jer ono nije isto kao pre. Odgovori koje dobijamo od univerzuma, lepota koju dobijamo od njega, zavisi od toga kakva pitanja postavljamo. Chapter 4: Language: Sto se tice jezika, kaze da lingvistika, reci, izrazi, sve to dolazi od prirode. Zalazi u komplikovana pitanja, kao sto je: da li npr. planine imaju neko unutrasnje znacenje ili znace ono sto mi kazemo da znace? Da bismo to znali, moramo da udjemo u um onoga koji je prvi dao reci planina njeno znacenje, jer je on u tom trenutku poimao neko unutrasnje znacenje te stvari. Chapter 5: Discipline: Priroda nam daje naucne discipline pomocu kojih mozemo da je razumemo donekle.