Poljak 2015 Diplomski PDF

SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
DIPLOMSKI RAD
Boo Poljak
Zagreb, 2015. godina
SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
DIPLOMSKI RAD
Mentor:
Student:
Boo Poljak
Prof. dr. sc. Damir Ciglar
Zagreb, 2015. godina
Izjavljujem da sam ovaj rad izradio samostalno, koristei se znanjem i vjetinama steenim
tijekom studija na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveuilita u Zagrebu.
Prije svega posebno se zahvaljujem svojoj obitelji, naroito roditeljima Mari i Braji na
strpljenju i moralnoj podrci, te povjerenju koje su mi iskazali tijekom studija. Veliku zahvalu
upuujem sestri i bratu koji su mi u velikoj mjeri olakali studiranje.
Takoer se zahvaljujem svim kolegama i prijateljima bez kojih studij ne bi proao tako
uspjeno i zabavno. Posebno se zahvaljujem najboljim prijateljima Hrvoju, Domagoju,
Zvonimiru i Kreimiru na velikoj prijateljskoj podrci tijekom studija.
Na kraju, srdano se zahvaljujem cijenjenom mentoru prof. dr. sc. Damiru Ciglaru, kao i
asistentima Mihi Klaiu i Tomislavu Starovekom na svom pruenom vremenu koje su
nesebino odvojili za pomo pri izradi ovog diplomskog rada.
__________________
Boo Poljak
Boo Poljak
Diplomski rad
SADRAJ
POPIS SLIKA ............................................................................................................................ II
POPIS TABLICA ..................................................................................................................... III
POPIS OZNAKA ..................................................................................................................... IV
SAETAK ................................................................................................................................ VI
SUMMARY ............................................................................................................................ VII
1
UVOD ................................................................................................................................... 1
SVOJSTVA DRVA ............................................................................................................. 3

2.1 Mehanika svojstava drva ............................................................................................ 3
2.2 Tvrdoa drva ................................................................................................................ 4
2.3 Otpornost drva protiv habanja...................................................................................... 7
2.4 Kemijska svojstva drva ................................................................................................ 7
2.5 Termika svojstva drva ................................................................................................ 7
2.6 Vlanost, promjena volumena i mehanikih svojstava ................................................ 8
VRSTE DRVA .................................................................................................................... 9
PREGLED CNC TEHNOLOGIJA U PROIZVODNOM PROCESU OBRADE DRVA 12

4.1 Izgled CNC stroja....................................................................................................... 13
4.2 Strojevi za obradu drva do danas ............................................................................... 17
4.2.1 Univerzalni CNC strojevi za obradu drva ........................................................... 17
4.2.2 Specijalizirani CNC strojevi za obradu drva....................................................... 17
SILE REZANJA KOD OBRADE DRVA ......................................................................... 21
MEHANIKA STRUKTURA CNC GLODALICE ......................................................... 26

6.1 Glavna i posmina gibanja na alatnim strojevima ..................................................... 26
6.2 Kuglino navojno vreteno .......................................................................................... 27
6.2.1 Proraun kuglinog navojnog vretena................................................................. 33
6.3 Linearne vodilice........................................................................................................ 37
6.3.1 Proraun linearnih vodilica ................................................................................. 38
6.4 Baza stroja i radna ploa ............................................................................................ 40
ENERGETSKI DIO STROJA ........................................................................................... 44

7.1 Proraun motora posminih prigona .......................................................................... 46
7.2 Motor glavnog vretena ............................................................................................... 48
IZRAUN TROKOVA GLODALICE ZA OBRADU DRVA ...................................... 49
ZAKLJUAK .................................................................................................................... 54
10 LITERATURA .................................................................................................................. 55
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Boo Poljak
Diplomski rad
POPIS SLIKA
Slika 1. Donatello, Oltarne skulpture franjevake Crkve sv. Ivana, Venecija [1] ..................... 2
Slika 2. Drvene crkve na ruskom otoku Kii, izgraene bez ikakvih veziva [1] ....................... 2
Slika 3. Grafiki prikaz koeficijenata kvalitete razliitih materijala [3] .................................... 3
Slika 4. Metoda Chalais-Meudon odreivanja tvrdoe .............................................................. 4
Slika 5. Brinellova metoda odreivanja tvrdoe ........................................................................ 5
Slika 6. Metoda odreivanja tvrdoe po Janki ........................................................................... 6
Slika 7. Drveni proizvod nakon obrade [6] .............................................................................. 14
Slika 8. Drveni proizvod prije obrade [6] ................................................................................ 14
Slika 9. CNC glodalice razliitih dimenzija i namjena [7] ...................................................... 14
Slika 10. TECH 80 CNC obradni centar [8] ......................................................................... 15
Slika 11. CNC stroj s dvije obradne glave [8].......................................................................... 16
Slika 12. CNC stroj za proizvodnju okvirnica prozora i vrata [8] ........................................... 18
Slika 13. Obrada dijelova na univerzalnom CNC stroju [8] .................................................... 18
Slika 14. Obradni centar za buenje provrta i montau okova kod proizvodnje prozora [8] ... 19
Slika 15. Obradni centar za obradu rubova [8] ........................................................................ 19
Slika 16. CNC stroj za obradu drvenih greda [8] ..................................................................... 20
Slika 17. Karakteristini parametri operacije glodanja [10] .................................................... 21
Slika 18. Prikaz sila kod obrade aluminija ............................................................................... 22
Slika 19. Ovisnost specifine sile rezanja o materijalu obradka [11] ...................................... 23
Slika 20. Podjela gibanja kod alatnih strojeva [12] .................................................................. 26
Slika 21. Struktura kuglinog navojnog vretena [13] .............................................................. 27
Slika 22. Recirkulacijski sustav [13] ........................................................................................ 28
Slika 23. Metoda prednaprezanja dvostrukim maticama [13].................................................. 30
Slika 24. Metoda prednaprezanja poveanjem koraka [13] ..................................................... 30
Slika 25. Fiksni (lijevo) i jednostavni (desno) oslonac ............................................................ 31
Slika 26. Primjeri montiranja krajeva vretena [14] .................................................................. 32
Slika 27. Primjeri matica i recirkulacije kuglica [16] .............................................................. 32
Slika 28. Dimenzijske karakteristke matice i kuglinog navojnog vretena [17] ...................... 34
Slika 29. Prikaz zadae vodilica [13] ....................................................................................... 37
Slika 30. Izvedbe hidrodinamskih vodilica u strojogradnji [13] .............................................. 37
Slika 31. Shematski prikaz optereenja kotrljajue vodilice u X-osi ....................................... 38
Slika 32. Dimenzijske karakteristike klizne vodilice ............................................................... 39
Slika 33. Primjer postolja CNC stroja izraenog od aluminijskih profila [19] ........................ 41
Slika 34. Baza stroja izraena od elinih kvadratnih cijevi.................................................... 42
Slika 35. Primjer aluminijske radne ploe [20] ........................................................................ 43
Slika 36. Model radne ploe od drva........................................................................................ 43
Slika 37. Princip rada servomotora .......................................................................................... 44
Slika 38. 3D model koranog motora NEMA23 IHSS57-36-10 ............................................. 47
Slika 39. 3-osna CNC glodalica za obradu drva ...................................................................... 49
Slika 40. Aluminijski portal stroja ........................................................................................... 50
Slika 41. Linearna kotrljajua vodilica i pripadni leajni kliza .............................................. 51
Slika 42. Pogled sprijeda spoja klizne glave stroja i nosaa alata............................................ 52
Slika 43. Pogled straga spoja klizne glave stroja i nosaa alata ............................................... 53
II
Boo Poljak
Diplomski rad
POPIS TABLICA
Tablica 1. Klasifikacija vrsta drva po Jankinim razredima tvrdoe [3] ..................................... 6
Tablica 2. Srednje vrijednosti koeficijenata kolebanja za promjenu vlanosti od 1% [4] ......... 8
Tablica 3. Tehnike karakteristike jasena [5]............................................................................. 9
Tablica 4. Tehnike karakteristike bukve [5] ........................................................................... 10
Tablica 5. Tehnike karakteristike hrasta [5] ........................................................................... 10
Tablica 6. Tehnike karakteristike trenje [5] .......................................................................... 11
Tablica 7. Tehnike karakteristike javora [5]........................................................................... 11
Tablica 8. Razredi tonosti [16] ............................................................................................... 32
Tablica 9. Karakteristike matice i kuglinog navojnog vretena [17] ....................................... 34
Tablica 10. Karakteristike kotrljajue vodilice HGH 25 CA [18] ........................................... 39
Tablica 11. Razlike izmeu servomotora i koranih motora [21] ............................................ 45
Tablica 12. Karakteristike odabranog motora posminog prigona Z-osi ................................. 46
Tablica 13. Karakteristike motora glavnog vretena ................................................................. 48
Tablica 14. Karakteristike invertera glavnog vretena .............................................................. 48
III
Boo Poljak
Diplomski rad
POPIS OZNAKA
Oznaka
Jedinica
pm
p
N
l
m2 s 2
Nm2
kgm3
Nm2
kgm3
mm
FCM
f
HB
DB
dB
mm
mm
mm
FB
FJ
V
G
GS
ap
ae
vc
fz
vf
z
D
n
FR
FV
FH
P
kc
Cdyn
C0
%
kg
kg
mm
mm
mmin
mmzub
mmmin
mm
min1
N
N
N
W
Nmm2
N
N
Opis
koeficijent kvalitete
vrstoa
gustoa
vrstoa na vlak
gustoa drva u posuenom stanju
vrijednost tvrdoe po chalais-meudonu
irina ulupka
sila kojom se utiskuje metalni nagaravljeni cilindar pri
mjerenju tvrdoe po chalais-meudonu
visina luka
vrijednost tvrdoe po brinellu
promjer kuglice
srednji promjer ulupka
sila kojom se utiskuje metalna kuglica pri mjerenju
brinellove tvrdoe
sila kojom se utiskuje metalna kuglica pri mjerenju tvrdoe
po janki
vlanost drva
teina uzorka prije suenja
teina apsolutno suhog uzorka
dubina rezanja
irina rezanja
brzina rezanja
posmak po zubu
posmina brzina
broj zubaca alata
promjer alata
broj okretaja glavnog vretena
sila rezanja
vertikalna komponenta sile rezanja
horizontalna komponenta sile rezanja
snaga glavnog vretena
efikasnost stroja
specifina sila rezanja
dinamika nosivost
statika nosivost
IV
Boo Poljak
mZ
vMAX
t1
a
g
FKNV
FKNVU
L
LH
Cdin,KNV
nk
kd
ld
Diplomski rad
kg
mmin
s
ms 2
ms 2
N
N
106 okretaja
h
N
min1
mm
nmax
min1
Fk
kk
Fkmax
GP
d
P
ve
MZ
MMOTOR
V
hV
N
N
N
mm
N
mmin
Nm
Nm
m
masa z-osi stroja

maksimalna dozvoljena brzina
vrijeme potrebno za ubrzanje do
ubrzanje z-osi
gravitacijsko ubrzanje
sila u kuglinom navojnom vretenu u mirovanju
sila u kuglinom navojnom vretenu prilikom ubrzavanja
izdrljivost mehanizma
ivotni vijek mehanizma
dinamika nosivost kuglinog navojnog vretena
kritina brzina vrtnje kuglinog navojnog vretena
faktor ugradnje kuglinog navojnog vretena
udaljenost rukavaca kuglinog navojnog vretena
maksimalna dozvoljena brzina vrtnje kuglinog navojnog
vretena
sila izvijanja kuglinog navojnog vretena
faktor uleitenja kuglinog navojnog vretena
maksimalna dozvoljena sila na kuglino navojno vreteno
sila teine portala
razmak izmeu klizaa
optereenje klizaa
brzina gibanja klizaa po vodilici
moment u kuglinom navojnom vretenu Z osi
nazivni moment motora posminih prigona
Iskoristivost kuglinog navojnog vretena
Korak kuglinog navojnog vretena
Boo Poljak
Diplomski rad
SAETAK
ovjek je drvo koristio od svog postanka, a i danas je jedan od najire upotrebljavanih
prirodnih materijala. Industrijskim razvojem drvna industrija esto je glavni oslonac izvoza i
time izvor prihoda za privredni razvitak. U dananjem modernom svijetu sve je uestalija
potreba za brom i preciznijom izradom drvenih gravura i reljefa. Postojei strojevi na tritu
za takve obrade imaju dosta veliku cijenu. Obzirom da ovdje nisu prisutni pretjerani zahtjevi
za tonou, ideja je da se od postojeih gotovih kupovnih modula konstruira alatni stroj koji
udovoljava zahtjevima, a nije pretjerano skup. U prvom dijelu rada prikazan je literaturni
pregled postojeih strojeva za obradu drva. U drugom dijelu rada prikazan je primjer
prorauna i odabira konstrukcijskih i energetskih dijelova stroja te je predloeno idejno
rjeenje konstrukcije CNC glodalice za obradu drva. Model konstrukcije stroja izraen je u
softverskom paketu CATIA, a na kraju je prikazan izraun cijene predloenog
konstrukcijskog rjeenja.
Kljune rijei: CNC; konstrukcija; troosna glodalica; drvo
VI
Boo Poljak
Diplomski rad
SUMMARY
The wood was one of the first materials man used, and even today it's one of the most
commonly used natural materials. Industrial development of the timber is often the mainstay
of exports, and thus a source of revenue for economic development. In today's modern world
there is a common need for faster and more precise production of wood engraving and relief.
The existing machines in the market for such processing have quite a high price. Since here
are not present excessive demands for accuracy, the idea is to construct from existing modules
a CNC machine for wood engraving that meets the requirements, and not overly expensive. In
the first part of this work is a literature review of existing wood processing machinery. The
second part presents the example of the calculation and selection of construction and energy
components of the machine and the proposed conceptual design construction of CNC router.
The structural model of the machine is made in the software packag CATIA, and finally
calculation of the proposed construction is proposed.
Keywords: CNC; construction; 3-axis router; wood
VII
Boo Poljak
Diplomski rad
1 UVOD
Drvo je graevni materijal poznat i upotrebljavan od poetka razvoja civilizacije do danas.
Drvo je oduvijek bilo jedna od najvanijih sirovina za podmirenje temeljnih graevnih
potreba te se svestrano upotrebljavalo. Ono je dar prirode koji ovjek prisvaja sjeom i
obaranjem stabala i dosta lakom obradom pripravlja drvenu grau. Daljnjom strojnom
obradom dobivaju se od drvene grae predvieni elementi, odnosno razliite drvene
konstrukcije. Zbog svojih dobrih tehnikih osobina drvo ima iroku primjenu u arhitekturi.
Upotrebljava se za nosive konstruktivne elemente (stijene, stropove, krovove), obloge,
podove, stubita, graevnu stolariju, privremene pomone konstrukcije (oplate, skele) pa sve
do izrade pokustva i ostalih uporabnih predmeta.
Kada govorimo o materijalima u proizvodnji namjetaja, postoji irok izbor materijala koji
se s vremenom, trendovima i razvojem tehnologije mijenjao. Izbor materijala uvelike ovisi i o
vrsti namjetaja. Unato promjenama kroz vrijeme i dalje je najee koriteni materijal
upravo drvo, bez obzira radi li se o ploastom namjetaju ili o nekom drugom namjetaju koji
sadri samo neke dijelove nainjene od drva.
Mehanika svojstva drva najvie ovise o:
smjeru sile u odnosu na smjer vlakanaca;
vrsti drva;
teini drva;
pravilnosti grae drva;
vlazi drva.
Drvo je jedan od najstarijih tradicionalnih materijala koji su se koristili u kiparstvu.
Umjetnici su od prapovijesti cijenili njegovu tvrdou, oblik, boju i strukturu, ali i podantnost
oblikovanju. Iako se moe umjetniki oblikovati svaka vrsta drveta, umjetnici preferiraju neke
vrste. Ono zahtjeva posebnu obradu gdje se od debla tesanjem odstranjuje viak i tako
oblikuje. Na koncu se obrauje njegova povrina do eljenog oblika, teksture i po elji boje.
Drvo ne traje dugo poput drugih kiparskih materijala, jer naposljetku strada od truljenja,
insekata ili vatre. Ipak, sauvane su mnoge drvene skulpture, oltari i slino, a slika 1 prikazuje
jedan takav sauvani drveni oltar u Crkvi sv. Ivana u Veneciji.
Boo Poljak
Diplomski rad
Slika 1. Donatello, Oltarne skulpture franjevake Crkve sv. Ivana, Venecija [1]
Nadalje, drvo se kao prirodni materijal upotrebljava u obliku greda (vertikalnih i

horizontalnih), mosnica, dasaka, indre, i slino, ali i kao pomoni materijal (oplata) za
gradnju graevina od drugih materijala kao to je kamen ili beton. Primjer jedne graevine
kod koje je drvo upotrebljavano za gradnju prikazan je na slici 2.
Slika 2. Drvene crkve na ruskom otoku Kii, izgraene bez ikakvih veziva [1]
Boo Poljak
Diplomski rad
SVOJSTVA DRVA
Materijali se odlikuju raznovrsnim fizikalno-kemijskim svojstvima, od gustoe, talita,
kemijske postojanosti i, posljedino, otpornosti na koroziju, otpornosti na habanje, elektrine i

toplinske vodljivosti, magnetske permeabilnosti, specifinog toplinskog kapaciteta i
toplinskog rastezanja sve do poroznosti ili boje.
2.1
Mehanika svojstava drva
Kod izbora drva kao materijala za gradnju aviona, zranih jedrilica, brodica, brodova,
karoserija vozila i dr., velika se panja posveuje odnosu vrstoe i gustoe drva. Openito se
kao koeficijent kvalitete nekog materijala uzima odnos nekog mehanikog svojstva materijala
i njegove gustoe, kao prema izrazu (1).
=
(1)
Tako kod izrauna vrstoe drva postoji izraz analogan prethodnom izrazu koji glasi:
=
(2)
u kojem se gustoa drva uzima u posuenom stanju.

Na slici 3 je dan grafiki prikaz koeficijenata kvalitete nekoliko razliitih materijala.
Statika kota
Koeficijenti kvalitete materijala

160
140
120
100
80
60
40
20
0
Vrste materijala
Slika 3. Grafiki prikaz koeficijenata kvalitete razliitih materijala [3]

Boo Poljak
2.2
Diplomski rad
Tvrdoa drva
Tvrdoa drva je otpor, to ga drvo suprostavlja prodiranju nekog drugog tvreg tijela u
njegovu masu. Prodiranje se vri ili postepeno posredstvom djelovanja sile ili trenutno
posredstvom udarca. Takoer, drvo je anizotropno tijelo. Prema tome, treba razlikovati
frontalnu, tangencijalnu i radijalnu tvrdou. Tvrdoa drva vea je na frontalnom presjeku
nego na lateralnom (bonom) presjeku, a vea je za 1,6 do 2,5 puta. Tvrdoa radijalnog
presjeka je neto vea od tvrdoe lateralnog presjeka, ali te razlike su zanemarive.
Tvrdoa drva kao i otpornost protiv habanja nisu dosada posve egzaktno definirani, ali te
karakteristike drva mogu korisno posluiti, zajedno s ostalim mehanikim svojstvima, kao
pokazatelji kvalitete drva. Kod tvrdoe drva i otpornosti protiv habanja ne radi se o vrstoi
drva u uem smislu nego o rezultanti razliitih anatomskih, fizikalnih i mehanikih svojstava,
pa se obje karakteristike ne mogu jasno odrediti kao elastinost i vrstoa drva.
Postoji nekoliko razliitih pristupa odreivanju tvrdoe drva, a neke od njih su, prema
literaturi [3], sljedee:
Metoda po Chalais-Meudonu;
Metoda po Brinellu;
Metoda po Janki.
Metodom Chalais-Meudon u drvo se utiskuje metalni nagaravljeni cilindar promjera

30 mm silom od 1000 N po 1 cm irine probe. Metoda je shematski prikazana na slici 4.
Slika 4. Metoda Chalais-Meudon odreivanja tvrdoe

Boo Poljak
Diplomski rad
Izraz po kojem se odredi vrijednost tvrdoe je sljedei:

N=
1
1
=
f 15 1 900 l2
2
(3)
Tvrdoa se metodom Brinell mjeri utiskivanjem eline kuglice promjera 10 mm u drvo

konstantnom silom od 500 N ili 1000 N, ovisno o tvrdoi drva. Pod djelovanjem te sile u
vremenskom periodu od 30 sekundi mjeri se srednji promjer ulupka nastalog u povrini drva s
tonou od 0,1 mm. Ova metoda odreivanja tvrdoe drva prikazana je shematski na slici
5.
Slika 5. Brinellova metoda odreivanja tvrdoe
Izraz kojim se dobije vrijednost tvrdoe po Brinellu, , je sljedei:

=
2
( 2 2 )
(4)
Janka je 1906. godine predloio i razvio modificiranu Brinellovu metodu ispitivanja

tvrdoe drva.
U drvo se utiskuje elina kugla promjera 11,284 mm, a broj tvrdoe odreen je silom
potrebnom da se ta kugla utisne u drvo do polovice promjera kugle, odnosno do 5,642 mm,
jer je u tom trenutku tlocrtna povrina ulupka tono 1 cm2 . Ova metoda shematski je
prikazana na slici 6.
Boo Poljak
Diplomski rad
Slika 6. Metoda odreivanja tvrdoe po Janki
Znanstvenik Janka razvrstava po tvrdoi sve vrste drva u sljedee razrede:

a) vrlo meko drvo (tvrdoe do 35,0 Nmm2 );
b) meko drvo (tvrdoe od 35,1 Nmm2 do 50,0 Nmm2 );
c) srednje tvrdo drvo (tvrdoe od 50,1 Nmm2 do 65,0 Nmm2 );
d) tvrdo drvo (tvrdoe od 65,1 Nmm2 do 100,0 Nmm2 );
e) vrlo tvrdo drvo (tvrdoe od 100,1 Nmm2 do 150,0 Nmm2 );
f) drvo tvrdo kao kost (tvrdoe iznad 150,0 Nmm2 ).
Tvrdoa drveta predstavlja jedan od znaajnijih indikatora kvalitete drveta i samim time
njegove upotrebe. Prilikom sva tri nabrojena naina ispitivanja tvrdoe uoavaju se slabosti,
tako da niti jedna metoda nije sasvim pouzdana. Ipak, esto se koristi klasifikacija vrsta drveta
po razredima tvrdoe koje je dao znanstvenik Janka. Ta klasifikacija prikazana je u tablici 1.
Tablica 1. Klasifikacija vrsta drva po Jankinim razredima tvrdoe [3]
Razred
Vrlo meko drvo
Meko drvo
Srednje tvrdo drvo
Tvrdo drvo
Vrlo tvrdo drvo
Drvo tvrdo kao kost
Granice
do 35,0
35,1 50,0
50,1 65,0
65,1 100,0
100,1 150,0
iznad 150,0
Vrste drva
smreka, topola, lipa, bor,
vrba, jela, kesten divlji
breza, borovica, sremza
kesten pitomi, orah, brijest
hrast, javor, bukva, grab
maslina, svib, utika
ebanovina, gvajak
Boo Poljak
2.3
Diplomski rad
Otpornost drva protiv habanja
Otpornost protiv habanja je svojstvo drva da se ono opire postepenom naruavanju

(mehanikom troenju) svoje povrine uslijed djelovanja vanjskih mehanikih sila. Otpornost
habanju je u tijesnom odnosu s tvrdoom, no ta dva svojstva nisu identina. Habanjem se
troe drveni pragovi, podovi, stepenice, pomost, tarac, saonice, skije, toila, itd.
Danas jo nema unificirane metode ispitivanja svojstva otpornosti habanju. Habanje
povrine drva moe se vriti pomou struje pijeska odreenog oblika i veliine, pomou
brusnog papira, brusnih ploa, metalnih strugaa, eline metle ili jednostavnom
kombinacijom tih sredstava (alata).
Otpornost protiv habanja moe se mjeriti debljinom sloja, koji je sa ravne i glatko
obraene povrine drva skinut habanjem, odnosno smanjivanjem volumena ili mase komada
drva koji je izloen habanju.
Otpornost protiv habanja parketnih daica radijalnih presjeka je za oko 2 puta vea nego
kod istih daica tangencijalnog presjeka. Difuzno-porozne vrste drva manje se troe nego
prstenastoporozne vrste drva iste gustoe.
2.4
Kemijska svojstva drva
Elementarni sastav suhog drva gotovo je isti za sve vrste, a otprilike je sljedei
50% ugljika,
43% kisika,
6% vodika,
1% duika.
2.5
Termika svojstva drva
Veliina koeficijenta linearnog istezanja za drvo u odnosu na beton i elik vrlo je mala, pa
se u drvenim konstrukcijama ne predviaju temperaturne dilatacije.
Boo Poljak
2.6
Diplomski rad
Vlanost, promjena volumena i mehanikih svojstava
Od fizikih svojstava drva od osobite vanosti je vlanost jer voda u drvu znatno utjee na
njegova fizika i mehanika svojstva.
Vlanost se utvruje vlagomjerom ili laboratorijskim ispitivanjemprema normiranoj
metodologiji: minimalno 5 uzoraka, dimenzije 20/20/20 cm, temperatura suenja 103 2 .
Nakon potpunog gubitka vlage vlanost se odreuje izrazom:
=

100
(5)
Voda u drvu dijeli se na slobodnu i vezanu vodu. Slobodna voda naziva se i kapilarna jer
ispunjava upljine stanica. Vezana voda dijeli se na higrospoknu i kemijski vezanu vodu.
Kod suenja najprije ispari slobodna voda, nakon nje higroskopna. Kemijski vezana voda
ne isparava (osim kod zapaljenja). Nakon isparenja higroskopne vode stanice se skupljaju to
ima za posljedicu smanjenje dimenzija, odnosno volumena drva. Upijanjem vlage iz okolnog
zraka drvo poveava volumen. Kolebanje volumena kod promjene vlage u odreenim
granicama zove se skupljanje i bubrenje.
Skupljanje i bubrenje drva veliki je nedostatak ovog materijala, tim vie to je promjena
dimenzija razliita za uzduni, radijalni i tangencijalni smjer. Osim toga, kolebanje vlanosti
direktno utjee i na mehanika svojstva drva. U tablici 2 prikazane su srednje vrijednosti
koeficijenata kolebanja za promjenu vlanosti od 1%.
Tablica 2. Srednje vrijednosti koeficijenata kolebanja za promjenu vlanosti od 1% [4]
radijalno ( )
tangencijalno ( )
longitudinalno ( )
etinjae
0,12%
0,24%
0,01%
listae
0,20%
0,40%
0,01%
Boo Poljak
Diplomski rad
VRSTE DRVA
Domae ili egzotino, drvo je materijal koji kuu najvie pribliava prirodi, pa se s
jaanjem eko trenda vraa u nae domove.

Koristi se u izradi podova, oplata, namjetaja i ukrasnih detalja. Prirodno ili obraeno, ono
prua osjeaj topline, sigurnosti i bliskosti. U nastavku su prikazane pojedine karakteristike
razliitih vrsta drveta.
Izbor vrste drveta ovisi o vie parametara. Postoji velik broj razliitih drva koji se razlikuju
po boji, gustoi, tvrdoi, izdrljivosti, kao i podobnosti oksidaciji i utezanju. to je drvo tvre,
otpornije je na habanje.
Jasen je bjelogorino drvo koje raste diljem Europe, uglavnom kao drvo nizinskih
poplavnih uma. Drvo dosegne visinu i do 30 metara. Jasen je inae svijetlo postojano drvo,
neto meke od hrasta, pogodno za sve prostore koji nisu pod velikim optereenjem. Drvo
jasena koristi se u izradi parketa, furnira te za izradu namjetaja. Tehnike karakteristike
jasena prikazuje tablica 3.
Tablica 3. Tehnike karakteristike jasena [5]
Vrijednost
Vrlo visoka
Visoka
Teina ( )
Srednja
Niska
Vrlo niska
720
Tvrdoa (po brinelu)
3,5
Izdrljivost
Oksidacija
Utezanje
Nervozitet
Bukva se u Europi ubraja u najee koritenu vrstu drveta. Crvenkasto drvo bukve je vrlo
vrsto te se tako koristi za izradu masivnog drvenog namjetaja, naroito za postolja stolova,
Boo Poljak
Diplomski rad
stolice i garniture. Moe se bajcati, odnosno moiti, a to znai vriti tehniku bojenja ime se
mijenja boja drva te se istovremeno titi od vanjskih djelovanja. Time se i boja drva moe
prilagoditi eljenom stilu stanovanja. Tehnike karakteristike bukve prikazuje tablica 4.
Tablica 4. Tehnike karakteristike bukve [5]
Vrijednost
Vrlo visoka
Visoka
Srednja
Teina ( )
720
Tvrdoa (po brinelu)
3,7
Izdrljivost
Niska
Vrlo niska
Oksidacija
Utezanje
Nervozitet
Hrast je podrijetlom iz Europe (Balkan, Rusija, Ukrajina). Najee je koritena drvna

vrsta za izradu drvenih podova. Od hrasta se izrauju izdrljivi parketi sa vrlo ivom
strukturom i bojom. S obzirom na visok stupanj elastinosti i vrstoe, hrast je idealan za
podove izloene velikim optereenjima. Tehnike karakteristike hrasta prikazuje tablica 5.
Tablica 5. Tehnike karakteristike hrasta [5]
Vrijednost
Vrlo visoka
Visoka
Srednja
Teina ( )
780
Tvrdoa (po brinelu)
3,7
Izdrljivost
Vrlo niska
Oksidacija
Utezanje
Nervozitet
Niska
10
Boo Poljak
Diplomski rad
Trenja je drvo podrijetlom iz Sjeverne Amerike, a specifine je tople crvenkaste boje i

prirodnih koloritnih varijacija. Iako prilino osjetljiva drvna vrsta, zbog svoje elegantne boje i
ive strukture uvijek je omiljeno rjeenje u kunom ambijentu. Tehnike karakteristike trenje
prikazane su u tablici 6.
Tablica 6. Tehnike karakteristike trenje [5]
Vrijednost
Vrlo visoka
Visoka
Teina ( )
Srednja
Niska
Vrlo niska
750
Tvrdoa (po brinelu)
3,5
Izdrljivost
Oksidacija
Utezanje
Nervozitet
Javor je do 35 m visoko umsko drvo. Javorovo drvo je bijelo i koristi se za izradu

glazbenih instrumenata, stilskog namjetaja i aviona. Tehnike karakteristike javora prikazuje
tablica 7.
Tablica 7. Tehnike karakteristike javora [5]
Vrijednost
Vrlo visoka
Visoka
Srednja
Niska
Teina ( )
680
Tvrdoa (po brinelu)
3,0
Izdrljivost
Oksidacija
Utezanje
Nervozitet
Vrlo niska
11
Boo Poljak
Diplomski rad
PREGLED CNC TEHNOLOGIJA U PROIZVODNOM PROCESU

OBRADE DRVA
Razvojem tehnologije napredovala je i proizvodnja u drvnoj industriji. Zasebna uporaba
tradicionalnih stolarskih strojeva poput krunih pila, glodalica, builica, tokarilica postaju
zastarjeli nain obrade. Takvi strojevi se i dalje upotrebljavaju, no trino konkurentna
proizvodnja proizvoda od drva zahtjeva veu, efikasniju i fleksibilniju uporabljivost takvih
strojeva odnosno alata koji se na takvim strojevima nalaze. Preciznost, brzina obrade, obrada
sloenih oblika samo su neke od odlika CNC strojeva.
Ovisno o tipu proizvodnje izabire se i adekvatan CNC stroj. Takav izbor rijetko je
jednostavan, a njegovoj sloenosti pridonosi i sloenost naih proizvoda, veliina radnog
prostora, kombinacija s drugim strojevima i jo mnogo drugih faktora.
Prvi CNC stroj dizajnirao je John T. Parsons tijekom kasnih 1940-ih godina. Nakon
Drugog svjetskog rata Parsons je sudjelovao u izradi lopatica rotora helihoptera to zahtjeva
preciznu obradu sloenih oblika. Ubrzo je utvrdio da se pomou tadanjeg IBM raunala
moe napraviti mnogo vie preciznih kontura, nego to se moe postii runim proraunima i
shemama. Temeljem tih saznanja Air Force mu je ponudio ugovor da razvije automatski stroj
za rezanje kontura koji e proizvoditi velike dijelove komada krila za zrakoplove. Koristei
raunalni ita kartica i precizne kontrole servomotora, nastali stroj bio je ogroman,
kompliciran i skup.
Do 1960-ih godina cijena i sloenost automatiziranih strojeva smanjila se do te mjere da su
se mnogi koristili i u drugim industrijskim granama. Ti su strojevi koristili direktan pogon
preko elektromotora za upravljanje alatom i drugim funkcijama. Motor je bio elektrino
navoen pomou itaa trake koji je oitavao papirnatu traku irine oko 2,5 cm izbuenu s
odabranim nizom rupa. Poloaj i slijed rupe itau omoguava da proizvodi potrebne
elektrine impulse za ukljuivanje motora u tono odreenom trenutku to je u sutini isto kao
da i ovjek upravlja strojem. Impulsi su upravljani jednostavnim raunalom koji nisu imali u
tom trenutku sposobnost memorije. Takvi strojevi se esto nazivaju NC ili numeriki
upravljani strojevi.
12
Boo Poljak
Diplomski rad
Napretkom integrirane elektronike uslijedio je ubrzan razvoj. Trake se vie nisu koristile
na isti nain, odnosno koristile su se samo za uitavanje programa u magnetske memorije.
Suvremeni CNC stroj radi na principu oitavanja na tisue bitova informacija spremljenih
u programu memorije raunala. Da bi se informacije memorirale programer stvara niz uputa
koje raunalo moe razumjeti. Kodirane naredbe su najei nain programiranja alata CNC
stroja.
Razvoj raunala omoguio je proizvoaima alatnih strojeva razvoj tzv. jezinog
programiranja gdje su upute u obliku obinih rijei. Ovaj tip programiranja omoguuje bri
poetak rada i manje zahtjevan rad od strane programera.
Upravljaki ureaj takoer olakava programeru da ubrza rad stroja. Na nekim strojevima
programer moe jednostavno upisati mjesto, promjer i dubinu obrade i raunalo e izabrati
najbolju metodu za proizvodnju odreenog elementa.
4.1
Izgled CNC stroja
CNC stroj za obradu drva stroj je kojeg upravlja upravljaka jedinica ba kao i kod CNC
strojeva za obradu metala, a razlikuju se u sljedeem:
Motori CNC strojeva za obradu drva obino se vrte pri veim brzinama brzine su
obino 13 000 do 24 000 min1 jedan od razloga za to je taj to se ne bi dobio
proizvod od drva zadovoljavajue kvalitete ukoliko bi se koristile manje brzine obrade
poput onih kod obrade metala. Osim toga, pri veim brzinama dobije se vea
produktivnost;
Profesionalni strojevi obino koriste eone alate promjera i do 80 mm ili ak vie, dok
su snage motora glavnih pogona od 3 do 12 kW. Takoer postoje izvedbe strojeva
koje su sposobne obraivati drva velike tvrdoe velikim posminim brzinama koje se
kreu i preko 2 500 mm/min.
CNC strojevi za obradu drva upravljani su na isti nain kao i CNC strojevi za obradu
metala, s tim da na tritu postoje razni softverski paketi kao to su Artcam, Mastercam,
Bobcad i AlphaCam, koji su namijenjeni za koritenje pri obradi drva.
Jo jedna razlika izmeu CNC strojeva za obradu drva i obradu metala je njihova veliina.
Veliina CNC strojeva za obradu drva je u principu mnogo vea od onih za obradu metala
zbog samih proizvoda namijenjenih da budu od drva. To su na primjer proizvodi kao to su
13
Boo Poljak
Diplomski rad
dijelovi kreveta, sobnih ormara, kuhinjskih ormara i slino. Na slici 7 prikazan je drveni
proizvod prije obrade, a na slici 8 proizvod nakon obrade.
Slika 8. Drveni proizvod prije obrade [6]
Slika 7. Drveni proizvod nakon obrade [6]
Gruba podjela CNC glodalica prema radnim dimenzijama mogla bi se svesti na:
male CNC glodalice: radne dimenzije do 400x400mm,
srednje CNC glodalice: radne dimenzije do 1200x1200mm,
velike CNC glodalice: radne dimenzije do 2000x3000mm.
Male glodalice imaju najveu primjenu kod izrade elektrinih tiskanih ploica gdje se koriste
za buenje rupa i glodanje izvoda. Specifino kod njih je to imaju pominu radnu plou, a ne
pomini most ili portal kao veina takvih strojeva. Upravo zbog toga su im ograniene radne
dimenzije (Slika 9a). Glodalice srednjih dimenzija najee obavljaju zadae glodanja drva ili
lakih metala. esto su to dekorativni drveni ili aluminijski obratci na koje se graviraju natpisi.
Takvi su strojevi najrasprostranjeniji na tritu jer nude puno mogunosti za nadograivanje,
financijski su prihvatljivi i laki su za upravljanje (Slika 9b). Strojevi veih dimenzija imaju
primarnu zadau rezanja i glodanja, prvenstveno drva. Popularni su kod obrtnika koji se bave
drvnom industrijom, izradom namjetaja i drugih vezanih podruja (Slika 9c).
Slika 9. CNC glodalice razliitih dimenzija i namjena [7]
14
Boo Poljak
Diplomski rad
Za razumijevanje rada CNC stroja potrebno je znati i neke njegove glavne dijelove i
karakteristike. U sljedeem dijelu teksta prikazan je cijeli stroj s njegovim osnovnim
dijelovima. Stroj je prikazan na slici 10. Radi se o CNC obradnom centru TECH 80 s
pripadnim dijelovima.
Slika 10. TECH 80 CNC obradni centar [8]
Struktura CNC obradnog centra sa slike 10 se sastoji od sljedeih pozicija:

1
Radni stol sastavljen od aluminijskih greda koje su postavljene na bazu stroja
pomou kuglinih leaja s pneumatskim sustavom blokiranja (stol je orijentiran po

X osi)
2
Usisne papue postavljene na radni stol koje slue za uvrivanje obradka
pomou vakuuma (pozicioniraju se pomicanjem po radnom stolu po Y osi)

3
Monoblok koji se pomie po X osi
Nosai glavnog vretena koji ga pomiu po Y osi i po Z osi (svi pomaci su
izvedeni na prizmatinim vodilicama pomou kuglinih navojnih vretena)

5
Radna grupa koja je izvedena od glave za buenje na koju se mogu postavljati
razne druge operacijske grupe glodanja

6
Osnovno postolje
15
Boo Poljak
Diplomski rad
Sa strane stroja se obino nalazi skladite raznih alata. Kod nekih strojeva pokretna ruka
ponekad zvana alatna poluga premjeta alat sa stroja u skladite, odabire drugi alat i stavlja ga
natrag u radnu glavu stroja. Vrijeme ciklusa potrebnog za taj postupak je od 2 do 8 sekundi.
Ovakav nain izmjene alata u dananje je vrijeme rijedak. ei je nain da radna glava sama
dolazi do spremnika te uzima odgovarajui alat. Neki strojevi mogu sadravati i do 400 alata
u velikim skladitima (spremnicima).
Na tritu ak postoje primjeri CNC strojeva s vie obradnih glava koje imaju mogunost
simultanog gibanja po osima. Takve obradne glave mogu ak biti pogonjene s razliitim
programima i obraivati razliite obradke postavljene na zajedniki stol, a na istom
upravljakom raunalu. Jedan takav stroj prikazan je na slici 11.
Slika 11. CNC stroj s dvije obradne glave [8]
16
Boo Poljak
4.2
Diplomski rad
Strojevi za obradu drva do danas
Na tritu se nude razni tipovi strojeva za obradu drva i svaki proizvoa nastoji
unaprijediti i proizvesti konkurentni CNC stroj. Rezultat je veliki broj slinih strojeva koji se
razlikuju po namjeni, konstrukcijskim detaljima i dizajnerskim rjeenjima pojedinog
proizvoaa.
CNC strojevi imaju znaajnu ulogu u dananjoj drvnoj industriji i prema namjeni u drvno
industrijskoj proizvodnji generalno se mogu podijeliti na one za proizvodnju proizvoda i/ili
dijelova proizvoda od ploa, i na one za proizvodnju proizvoda i/ili dijelova proizvoda od
masivnog (cjelovitog) drva. S obzirom da takva generalna podjela u osnovi nije provediva
zbog stalno promjenjivih trendova u dizajnu i konstrukciji namjetaja koji se moe sastojati
od oba navedena materijala, pravilnije bi bilo izvriti podjelu s obzirom na namjenu u
proizvodnji. Tada bi se mogli podijeliti na univerzalne i specijalizirane CNC strojeve.
4.2.1 Univerzalni CNC strojevi za obradu drva
Kao to sama rije kae, univerzalni CNC strojevi za obradu drva u kontekstu proizvodnje
namjetaja se koriste kod proizvodnje gdje postoji vie razliitih vrsta proizvoda. Takvi
strojevi trebaju osigurati da prebacivanje s jedne vrste obrade na drugu bude jednostavno i
brzo. Pri tome trebaju osigurati univerzalan nain prihvaanja ili uvrivanja obradaka te
brzu i efikasnu izmjenu vie ili manje univerzalnih alata za obradu.
Alati na takvim strojevima se obino mogu koristiti kod vie vrsta obrade. Primjerice,
odreeno glodalo se moe koristiti kod obrade noge stola kao i kod obrade naslona stolice.
Openito, univerzalni CNC strojevi se mogu lako prilagoditi eljenoj obradi i eljenom
proizvodu.
4.2.2 Specijalizirani CNC strojevi za obradu drva
Specijalizirani CNC strojevi za obradu drva su okrenuti proizvodnji s obino jednom
vrstom proizvoda unutar koje se moe proizvoditi razliite tipove proizvoda.
Takvi strojevi imaju specifine karakteristike, bilo u smislu prihvata obratka ili u smislu
vrste alata kojeg koriste. Openito treba napomenuti da se kod specijaliziranih CNC strojeva
koristi ogranieni broj razliitih vrsta obrade.
17
Boo Poljak
Diplomski rad
Kao primjer specijaliziranih CNC strojeva mogu se navesti oni za proizvodnju prozora,
roleta i okvira za vrata, strojevi za oblaganje rubova i drugi. Jedan takav stroj koji slui za
proizvodnju vrata i prozora prikazan je na slici 12.
Slika 12. CNC stroj za proizvodnju okvirnica prozora i vrata [8]
Kod takvih strojeva radna glava sa spremnikom i do 24 alata moe izvesti horizontalno
buenje (Slika 13a) i vertikalno buenje te glodanje s obje strane (Slika 13b) na elementu koji
se obrauje.
Slika 13. Obrada dijelova na univerzalnom CNC stroju [8]
Osim operacija buenja i glodanja postoje obradni centri koji mogu vriti drugaije
operacije, kao to su uvijanje okova kod prozora i vrata. Jedan takav obradni centar prikazan
je na slici 14.
18
Boo Poljak
Diplomski rad
Slika 14. Obradni centar za buenje provrta i montau okova kod proizvodnje prozora [8]
Nadalje, postoje obradni centri za obradu rubova. Struktura ovih obradnih centara
napravljena je od zavarenih elinih blokova s pojaanim rebrima koji omoguavaju vrlo
visoku krutost i vrstou. Gibanje jedinica za buenje i glodanje izvedeno je pomou
prizmatinih vodilica i zupaste letve. Izgled ovakvog obradnog centra prikazan je na slici 15.
Slika 15. Obradni centar za obradu rubova [8]
19
Boo Poljak
Diplomski rad
Postoje i CNC obradni centri velikih konstrukcija. Ovi tipovi CNC obradnih centara
namijenjeni su iskljuivo za obradu drvenih greda. Obrada ukljuuje kombinaciju
konvencionalnih i naprednijih metoda za transport elemenata. Raznovrsna i fleksibilna
rjeenja nadmauju prijanje standarde u podruju obrade greda te otvaraju nove horizonte za
budunost. Jedan CNC obradni centar koji slui za obradu drvenih greda prikazan je na slici
16.
Slika 16. CNC stroj za obradu drvenih greda [8]
Glavne karakteristike ovih CNC obradnih centara za obradu drvenih greda su:
Namjenske obradne glave za svaku odreenu strojnu operaciju (glodanje, piljenje,
buenje, itd.);
5-osna obradna glava obrauje grede sa svih strana te moe obraditi dodatne zadane
profile;
Automatsko mijenjanje alata tijekom radnog ciklusa;
Kompletna obrada grede sa svih est strana u jednoj zadanoj operaciji bez potrebe
za ponavljanjem;
Novi softveri za brzo i jednostavno programiranje.
20
Boo Poljak
Diplomski rad
SILE REZANJA KOD OBRADE DRVA

U ovom poglavlju je prikazan izraun sila rezanja pri obradi drva. S obzirom na
nehomogenost drveta kao materijala, uobiajeno je uzeti karakteristine veliine nekog

drugog materijala pri ijoj obradi dolazi do malih ili gotovo nikakvih varijacija sila rezanja u
odnosu na obradu drva. Jedan takav karakteristian materijal je aluminij. Njegova tvrdoa po
Brinellu iznosi oko 15 HB, to je dvostruko vie od najtvreg drveta. [4]
Takoer, ovakav pristup dimenzioniranju elemenata stroja pridonosi mogunostima obrade
novih materijala, te na taj nain proiruje spektar ponuda usluga na ovom buduem stroju.
Operacija glodanja karakterizirana je sljedeim parametrima obrade, a neki od njih su
prikazani na slici 17:
ap :
dubina rezanja, mm
ae :
irina rezanja, mm
vc :
brzina rezanja, mmin
fz :
posmak po zubu, mmzub
vf :
posmina brzina, mmmin
z:
broj zubaca alata
D:
promjer alata, mm
n:
broj okretaja glavnog vretena, min1
Slika 17. Karakteristini parametri operacije glodanja [10]

21
Boo Poljak
Diplomski rad
S obzirom na visoku sloenost procesa odreivanja sile rezanja materijala, koristi se

pomo gotovih znanstvenih lanaka koji su bili dostupni. Izmeu nekoliko lanaka izabrani su
oni ija su istraivanja pokazala najvee sile rezanja.
Shema procesa rezanja na slici 18 prikazuje projekcije sila koje se javljaju u procesu
rezanja aluminija.
Slika 18. Prikaz sila kod obrade aluminija
Pri obradi aluminija rezultantna sila rezanja FR moe se rastaviti na dvije komponente na
silu FH koja djeluje u horizontalnom i silu FV koja djeluje u vertikalnom smjeru. Te dvije
komponente mogue je odrediti senzorom za mjerenje sile, tzv. dinamometrom, a u ovom
radu se do iznosa sila rezanja dolo na drugi nain. Naime, ukoliko se prema literaturi [10]
definiraju neki ulazni parametri glodanja koji su spomenuti na prethodnoj stranici, kao i
specifinu silu rezanja aluminija, moe se doi do snage glavnog vretena koja je potrebna za
obradu jednog takvog materijala. Sila FH predstavlja horizontalnu komponentu rezultantne
sile rezanja FR i njen smjer je u smjeru glavnog gibanja. Prema nekim istraivanjima ona
iznosi 70 80% vrijednosti rezultantne sile FR . Postoji direktna veza izmeu horizontalne
komponente i snage glavnog vretena, a ona je sljedeeg oblika:
P = vc FH
(6)
Dakle, nakon to se odrede snaga glavnog vretena P i brzina rezanja vc , moemo doi do
vrijednosti horizontalne sile FH . Dalje se ta sila pomnoi s korekcijskim faktorom 1,3 i tako
se doe do podatka rezultantne sile pri rezanju aluminija.
22
Boo Poljak
Diplomski rad
Da bi se odredila potrebna snaga glavnog vretena stroja za obradu drva, trebaju se

definirati ulazni parametri, a oni su sljedei:
promjer alata:
D = 150 mm
broj zubaca alata:
z = 10
efikasnost stroja:
= 0,9
dubina rezanja:
ap = 3 mm
irina rezanja:
ae = 50 mm
posmina brzina:
vf = 0,75 mmin
broj okretaja glavnog vretena:
n = 1000 min1
Nakon to su definirani ulazni parametri, za odreivanje snage glavnog vretena potreban je

jo podatak o specifinoj sili rezanja koja je karakteristina za materijal koji se obrauje. Do
podatka o specifinoj sili rezanja pojedinih materijala moe se doi putem kataloga poznatih
svjetskih tvrtki koje se bave prodajom reznih alata. U naem sluaju koriten je katalog
vedske tvrtke SANDVIK Coromant. Dijagram iz kataloga koji prikazuje vrijednost
specifine sile rezanja za razliite materijale obradka prema literaturi [11] prikazan je na slici
19.
Slika 19. Ovisnost specifine sile rezanja o materijalu obradka [11]

23
Boo Poljak
Diplomski rad
Oznake materijala s dijagrama, prema literaturi [15], su sljedee:

P:
elik, niskolegirani elik, 180 HB;
M:
Nehrajui elik, austenitni, 180 HB;
K:
Sivi lijev, 260 HB;
N:
Aluminij, Bakar i legure;
S:
Vatrootporne super legure, Ni i Co legure, Titan;
H:
Teko obradivi materijali, elik > 45 HRc.
Dakle, na materijal spada pod oznaku N aluminij, pa je iz dijagrama izabran najgori sluaj,
odnosno najvea vrijednost specifine sile rezanja u iznosu od k c = 900 Nmm2 .
Sada, kada su definirani svi parametri moe se izraunati snaga glavnog vretena prema
sljedeem izrazu:
P=
ap ae vf k c
60 106
(7)
Uvrtavanjem vrijednosti parametara u izraz 7 dobije se:

P=
3 50 750 900
60 106 0,9
P = 1,875 kW
(8)
(9)
Na osnovu tako dobivene vrijendosti potrebne snage glavnog vretena, moe se prema
modifikaciji izraza (6) doi do podatka horizontalne sile koja se javlja pri rezanju aluminija:
FH =
P
vc
(10)
Brzina rezanja se odreuje prema sljedeem izrazu:

Dn
1000
(11)
150 1000
1000
(12)
vc =
vc =
vc 470 mmin = 7,833 ms
(13)
24
Boo Poljak
Diplomski rad
Uvrtavanjem odgovarajuih vrijednosti u izraz (10) se dobije:

1875
7,833
(14)
FH 240 N
(15)
FH =
Rezultantna sila rezanja se dobije tako da se pomnoi vrijednost horizontalne sile rezanja s
korekcijskim koeficijentom 1,3 iz razloga to horizontalna sila rezanja priblino iznosi 70
80% rezultantne sile rezanja:
FR = 1,3 FH
(16)
Konano, rezultantna sila rezanja ima vrijednost:

FR = 310 N
(17)
Vrijednost rezultantne sile rezanja od 310 N je bitna jer e se ona dalje koristiti kod
prorauna ostalih dijelova CNC glodalice za obradu drva.
25
Boo Poljak
Diplomski rad
MEHANIKA STRUKTURA CNC GLODALICE
6
6.1
Glavna i posmina gibanja na alatnim strojevima
Glodanje je postupak obrade odvajanjem estica na obratcima razliitih oblika i materijala.

Uglavnom su to kutijasti dijelovi, a moe se podijeliti prema vie kriterija:
prema proizvedenoj kvaliteti obraene povrine: grubo, zavrno, fino
prema kinematici postupka: protusmjerno, istosmjerno
prema poloaju reznih otrica na glodalu: obodno, eono
prema obliku obraene povrine: ravno, okretno, profilno, ovalno, oblikovno
Glavno gibanje kod ove obrade je kruno, pridrueno alatu. Osim glavnog gibanja, tu su
pomona gibanja koja se dijele na posmina i dostavna. Posmina i dostavna gibanja su u
pravilu pravocrtna, a zadaa posminog gibanja je omoguiti kontinuiranost obrade, dok je
zadaa dostavnog gibanja pomicanje ili odmicanje alata od obradka i zauzimanje dubine
glodanja. Podjela gibanja (glavno, posmino i dostavno) je ujedno i podjela pogona pa tako
imamo istoimene nazive za pogone.
Slika 20. Podjela gibanja kod alatnih strojeva [12]
CNC glodalice, ovisno o izvedbi konstrukcije i pogona, mogu zadovoljiti sve gore navedene
kriterije kod glodanja. Jedino ogranienje se javlja zbog broja stupnja slobode gibanja, a ova
26
Boo Poljak
Diplomski rad
e CNC glodalica za obradu drva imati tri pogona za pomono gibanje ime e moi
obraivati sloene geometrije.
6.2
Kuglino navojno vreteno
Posmino gibanje osigurava kontinuitet obrade. Sustav posmaka obuhvaa sklopove

gibanja, pogona, voenja, mjerenja pozicije i upravljanja numeriki upravljane osi. O brzini
posmaka ovisi vrijeme obrade, proizvodnost i hrapavost obraene povrine. Obrada drva
spada u visokobrzinske obrade i potrebna su adekvatna rjeenja za poveanje brzine posmaka.
Bez mogunosti ostvarivanja poveanih brzina posmaka, visoka uestalost vrtnje glavnog
vretena nema smisla. Dakle, posmini sustav za visokobrzinsku obradu mora imati mogunost
ostvarivanja visokih posminih brzina, visokih ubrzanja i visoke dinamike tonosti putanja
alata. Kod strojeva za visokobrzinsku obradu koriste se dva osnovna prigona za posmino
gibanje. To su linearni motor i kuglino navojno vreteno s dvodjelonom maticom.
Trenutno, najee koriteni prigon za posmina gibanja je kuglino navojno vreteno s
dvodjelnom maticom. Karakteristike ovog prigona su visoka efikasnot (95 98%), ne griju
se pretjerano i samo troenje nije jako izraeno. Na slici 21 vidljiva je struktura kuglinog
navojnog vretena s dvodjelnom maticom.
Slika 21. Struktura kuglinog navojnog vretena [13]
Dvodjelna matica, vidljiva na slici 21, je povezana s radnim stolom. Jedan kraj kuglinog
navojnog vretena spojen je na motor direktno ili preko zupanikog/remenskog reduktorskog
mehanizma. Kuglice cirkuliraju izmeu vodilica na kuglinom navojnom vretenu i dvodjelnoj
matici na principu vanjskog ili unutarnjeg recirkulacijskog sustava. Vanjski sustav ostvaruje
se pomou cijevi ili kanala, ija prilagoena konstrukcija omoguava da kuglica ulazi i izlazi
tangencijalnije. Na taj nain ostvaruje se jednoliniji i glai protok kuglica kao i vee brzine
gibanja. Na slici 22 vidljiva je vanjska i unutarnja konstrukcija recirkulacijskog sustava.
27
Boo Poljak
Diplomski rad
Najee se koriste kuglina navojna vretena i matice, iako je mogue pronai i kuglice
izraene od keramike. Keramike kuglice se koriste kod vrlo preciznih strojeva i kod strojeva
kojima se ostvaruju velike brzine i ubrzanja.
Slika 22. Recirkulacijski sustav [13]
Znaajni nedostatak vanjskog sustava je to da u sluaju bilo kako malog oteenja cijevi
dolazi do ometanja protoka kuglica i oteenja matice. Unutarnji recirkulacijski sustav vodi
kuglice pomou kanala na kraju svakog navoja. Iako unutarnji sustav zahjeva manje prostora,
zbog nepovoljnog kuta ulaza i izlaza ima nepovoljan uinak na jednolik protok kuglica i
stvaranja buke. Sve ove prilagodbe konstrukcije i prevlaenja kuglica radi smanjenja trenja
dovela su do poboljanja performansi ove vrste prigona u smislu vee brzine i tonosti. Brzine
koje se mogu postii kuglinim navojnim vretenom iznose do 100 m/min uz ubrzanje do 2G.
Primjena ovakvog posminog prigona je kod numeriki upravljanih alatnih strojeva,
transportne opreme, u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, kod raunala (disketni pogon,
optiki disk), itd.
Osim kuglinih navojnih vretena za ostvarenje posminih gibanja mogua je jo upotreba
linearnih motora ili remenskog prijenosa. S obzirom da je jednostavnija izvedba kuglinih
navojnih vretena od linearnih motora, a preciznost je puno vea od remenskih prijenosa,
prednost se daje kuglinom navojnom vretenu za izvedbu posminog gibanja.
28
Boo Poljak
Diplomski rad
Kuglino navojno vreteno se u pravilu uzima u paru s odgovarajuom dvodjelnom

maticom. Postupak montiranja matice na kuglino vreteno uz adekvatan alat nije kompliciran
postupak, ali ak i mala nepanja moe za posljedicu imati ispadanje kuglica iz matice (kod
veine matica one se ne mogu vratiti). Kod kuglinog navojnog vretena postizanje
predoptereenja izmeu matice i vretena jedna je od bitnijih znaajki koje proizvoai, kao i
korisnici, ele postii. Predoptereenjem se stvaraju plastine deformacije izmeu kuglica
matice i navoja na vretenu te se time eliminira aksijalna zranost izmeu njih, poveava
krutost sklopa i eliminiraju se plastine deformacije koje bi se javile kasnije kod visokih
optereenja pri radu. Predoptereenje se postie jednom od etiri metode:
Metoda dvostruke matice: izmeu dviju matica postavlja se fiksator, ija debljina
je ekvivalent deformaciji koja se javlja pri optereenju. Fiksator moe biti ui od
razmaka izmeu matica te ih tako privlaiti (kompresijska metoda rijetko se
koristi). Metoda dvostruke matice omoguuje velika predoptereenja (Slika 23a).
Metoda dvostruke matice s oprugom: metoda je slina prethodno navedenoj, samo
je umjesto fiksatora izmeu matica smjetena opruga. Opruga sa svojim svojstvom
priguivanja apsorbira sve devijacije koje se javljaju zbog razliitih dimenzija
kuglica, nesavrenosti navoja, neistoa, itd. Nedostatak ove metode je taj to se
KNV moe koristiti samo kad vanjsko optereenje djeluje u jednom smjeru (Slika
23b).
Metoda poveanja koraka navoja: metoda, po funkciji, takoer slina prvoj, ali se
koristi jedna matica. Prednaprezanje se postie tako da se izmeu recirkulacijskih
krugova povea korak izmeu susjednih kuglica. Jeftina metoda koja je ograniena
samo veliinom same matice (Slika 24).
Metoda predimenzioniranja kuglica: prednaprezanje se postie veim kuglicama u
matici koje su u stalnom kontaktu s vretenom i maticom u 4 toke. Metoda
omoguuje male, kompaktne matice, ali se mogu ostvariti i male sile
prednaprezanja.
29
Boo Poljak
Diplomski rad
Slika 23. Metoda prednaprezanja dvostrukim maticama [13]
Slika 24. Metoda prednaprezanja poveanjem koraka [13]
Pri izboru kuglinog navojnog vretena za odreenu aplikaciju najvanije je poznavati

karakteristike sustava u koji e se implementirati i uvjete rada. Moe se izdvojiti pet
karakteristika koje korisnik treba poznavati za proraun i izbor kuglinog navojnog vretena, a
to su:
teret koji e vreteno nositi,
brzina vrtnje,
duljina hoda matice,
eljeni razred tonosti,
eljeni ivotni vijek.
Podaci koje proizvoai redovito daju uz jedan ovakav proizvod su:
dinamika nosivost (Cdyn , N),
statika nosivost (C0 , N),
openite dimenzije proizvoda (promjer, korak, poloaj otvora za mazalicu, itd.).
30
Boo Poljak
Diplomski rad
Dinamika nosivost je definirana kao nosivost pod kojom e 90% potpuno identinih
kuglica u matici, pod identinim uvjetima, postii milijun rotacija bez javljanja greke u radu.
Statika nosivost je aksijalno optereenje u mirovanju koje uzrokuje deformaciju na
kuglicama ili povrinama na kojima se kotrljaju za 0,01% veu od promjera samih kuglica u
vretenu. Kod naruivanja kuglinog navojnog vretena uvijek se nude opcije zavretaka
vretena jer se esto pri samostalnoj obradi krajeva podcijeni ilavost materijala to dovodi do
oteenja. Takoer se nude odgovarajua uleitenja za krajeve vretena to je od iznimne
vanosti. Neprecizno montiranje kuglinog navojnog vretena dovodi do njegovog kraeg
ivotnog vijeka, vibracija, buke, zapinjanju pri gibanju, nepreciznom pozicioniranju, lomu
zavretka vretena, itd. Montaa kuglinog navojnog vretena se izvodi pomou oslonaca na
dva naina:
Fiksni oslonac: kad je potrebna velika aksijalna krutost, nosivost i brzine obrade.
Izvodi se u obliku dva kuglina leaja s kosim dodirom, slika 25;
Jednostavni oslonac: jeftinija opcija s jednorednim kuglinim leajevima gdje
nema tako visokih zahtjeva tijekom operacije, slika 25.
U praksi se esto jedan kraj kuglinog navojnog vretena montira kao fiksni, a drugi kao
jednostavan oslonac. Leajevi se mogu montirati izravno u kuite stroja ili se mogu staviti u
kuite koje se zatim montira na predvieni dio stroja, slika 26.
Slika 25. Fiksni (lijevo) i jednostavni (desno) oslonac
31
Boo Poljak
Diplomski rad
Slika 26. Primjeri montiranja krajeva vretena [14]
Razredi tonosti izrade kuglinih navojnih vretena koji su bitni za proraun odnose se na
greku koraka navoja. Greka koraka je tonost pozicioniranja matice (udaljenost) nakon
jednog okretaja vretena, a razredi tonosti prema [16] su dati u tablici 8.
Tablica 8. Razredi tonosti [16]
POZICIONIRANJE
Razred tonosti
v300 1
C0
C1
C2
TRANSPORT
C3
C5
Ct7
Ct10
3,5m 5m 7m 8m 18m 52m 210m
Na slici 27 su prikazane razliite modifikacije kuglinih matica. Za povezivanje kuglinog

navojnog vretena s ostalim dijelovima stroja potrebno je kupiti ili izraditi kuite koje nasjeda
na maticu.
Slika 27. Primjeri matica i recirkulacije kuglica [16]
Sve prethodno reeno je vano poznavati zbog ispravnog prorauna kuglinog navojnog
vretena.
1
Najvea varijacija greke koraka 300mm unutar efektivnog hoda
32
Boo Poljak
Diplomski rad
6.2.1 Proraun kuglinog navojnog vretena

U ovom poglavlju prikazan je pojednostavljeni proraun za izbor kuglinog navojnog
vretena. Proraun je proveden prema katalogu tvrtke HIWIN [17], poznatog tajvanskog
proizvoaa dijelova linearne tehnike. Proraun je proveden na nain da se pomou ulaznih
podataka poput sile rezanja, mase Z-osi, maksimalne dozvoljene brzine i vremena potrebnog
za dostignue te brzine izraunala dinamika nosivost kuglinog navojnog vretena. Na
temelju izraunate dinamike nosivosti odabrano je kuglino navojno vreteno iz
proizvoaevog kataloga. Sila rezanja je odreena ve u prethodnom poglavlju, stoga je ona
poznata. Do mase Z-osi dolo se pomou softverskog paketa CATIA. Z-os je izmodelirana, te
se pomou ugraene opcije u CATIA-i doe do informacije o masi dijela stroja.
Ulazni podaci su prema tome sljedei:
sila rezanja:
FR = 310 N
masa Z-osi:
mz = 20 kg
maksimalna dozvoljena brzina:
vMAX = 10 mmin
vrijeme potrebno za ubrzanje do vMAX :
t1 = 0,8 s
Prvi korak je odreivanje akceleracije potrebne da bi se u vremenu t1 postigla brzina vMAX :

vMAX
t1
(18)
0,1666
= 0,2083 ms2
0,8
(19)
a=
a=
Sila u kuglinom navojnom vretenu odredi se prema sljedeem izrazu:

FKNV = (mz g) + FR
(20)
FKNV = (20 9,81) + 310 = 490 N
(21)
Ukupna sila u kuglinom navojnom vretenu uslijed akceleracije:

FKNVU = (mz a) + FKNV
(22)
FKNVU = (20 0,2083) + 490 = 495 N
(23)
33
Boo Poljak
Diplomski rad
Izdrljivost mehanizma odredi se prema sljedeem izrazu:

L = LH n 60
(24)
gdje je LH ivotni vijek kuglinog navojnog vretena u satima. Ako se uzme da je ivotni
vijek cijelog stroja 20 000 h, te da e kuglino navojno vreteno izdrati 60% ivotnog vijeka
stroja, dobije se da je vrijednost LH = 12 000 h.
L = 12000 1000 60 = 720 106 okretaja
(25)
Dinamika nosivost kuglinog navojnog vretena odreuje se prema izrazu:

3
L
Cdin,KNV = S FKNVU 6
10
(26)
3 720 106
Cdin,KNV = 2 495
= 8880 N
106
(27)
Slijedi:
Prema [17] je odabrano kuglino navojno vreteno oznake: R25-10K4-FSCDIN

Karakteristike izabranog kuglinog navojnog vretena i dvodjelne matice su dane u tablici
9.
Tablica 9. Karakteristike matice i kuglinog navojnog vretena [17]
ds
25 10
Dg6 D1 D2 D3
40
62
51
L1 L2 L3
6,6 61 10
16
dk
M6 48 21,8 15900 N 40400 N
Dimenzije kuglinog navojnog vretena i matice iz tablice 9 prikazane su na slici 28.
Slika 28. Dimenzijske karakteristke matice i kuglinog navojnog vretena [17]

34
Boo Poljak
Diplomski rad
Kontrola uestalosti vrtnje kuglinog navojnog vretena slijedi prema izrazu:

nk = k d
dk
ld 2
108
gdje je:
faktor ugradnje kuglinog navojnog vretena:
(28)
k d = 1,88 (iz kataloga [17])
promjer:
dk = 21,8 mm
udaljenost leaja kuglinog navojnog vretena:
ld = 250 mm
Slijedi:
nk = 1,88
21,8
108 = 65574 min1
2502
(29)
Maksimalna dozvoljena brzina vrtnje prema proizvoaevom katalogu je prema izrazu:

nmax = nk 0,8
(30)
nmax = 65574 0,8 = 52459 min1
(31)
Slijedi:
Usporeujui vrijednost nmax i n, vidljivo je da je uvjet zadovoljen:

nmax n 52459 1000
(32)
Slijedi kontrola kuglinog navojnog vretena na izvijanje prema izrazu:

Fk = k k
dk 4
lk 2
105
(33)
gdje je:
faktor uleitenja kuglinog navojnog vretena:
k k = 2,05 (iz kataloga)
Slijedi:
Fk = 2,05
21,84
105 = 740800 N
2502
(34)
Maksimalna dozvoljena sila je prema izrazu:

Fkmax = Fk 0,5
(35)
35
Boo Poljak
Diplomski rad
Slijedi:
Fkmax = 740800 0,5 = 370400 N
(36)
Vidljivo je da je vrijednost Fkmax vea od vrijednosti FKNVU , stoga je zadovoljen sljedei

potrebni uvjet:
Fkmax FKNVU 370400 N 495 N
(37)
Iako se prema katalogu proizvoaa linearne tehnike proraun provodi preko prosjene sile
u ukupnom radu stroja, ovdje je ukupna sila na vretenu uzeta u najnepovoljnijim uvjetima
zbog sigurnosti prorauna.
Takoer, iako proraun zadovoljavaju i kuglina navojna vretena promjera 20 mm, uzeto
je kuglino navojno vreteno veih dimenzija ije su karakteristike prikazane u tablici 9 zbog
vee sigurnosti i krutosti jer se radi o CNC alatnom stroju velikih radnih dimenzija.
36
Boo Poljak
6.3
Diplomski rad
Linearne vodilice
Vodilice alatnih strojeva slue za povezivanje nepokretnih i pokretnih dijelova alatnog

stroja, te na taj nain pruaju jedan stupanj slobode gibanja pokretnom dijelu, odnosno
klizau. Vodilice takoer imaju funkciju voenja i noenja klizaa po postolju, slika 29.
Slika 29. Prikaz zadae vodilica [13]
Vodilice se izvode kao klizne ili kotrljajue, a klizne se izvode kao hidrostatske ili
hidrodinamske. Oblik vodilica razlikuje se ovisno o izvedbi (klizne ili kotrljajue). Najee
se kod konvencionalnih alatnih strojeva koriste hidrodinamske vodilice, a one se izvode kao
okrugle, plosnate, prizmatine. Izvedbe hidrodinamskih vodilica prikazuje slika 30. Vodilice
se obino izvode kao kombinacija plosnatih i prizmatinih, dok se kod numeriki upravljanih
alatnih strojeva koriste hidrodinamske i kotrljajue vodilice. Kotrljajue vodilice kao
elemente kotrljanja koriste kuglice, valjie ili iglice, te na taj nain smanjuju trenje izmeu
tranica i klizaa, a najvea im je prednost to su to gotovi kupovni elementi koji se
jednostavno ugrauju na alatni stroj pomou vijanih spojeva.
Slika 30. Izvedbe hidrodinamskih vodilica u strojogradnji [13]

37
Boo Poljak
Diplomski rad
6.3.1 Proraun linearnih vodilica

Proraun linearnih vodilica proveden je za pravocrtnu posminu X os jer u tom sluaju
najvea teina djeluje na klizae. Proraun je proveden na temelju kataloga proizvoaa
linearnih vodilica [18] tajvanske tvrtke HIWIN.
Dakle, uzima se sluaj optereenja u kojem na klizae djeluje teina cijelog portala i sila
rezanja tijekom obrade.
Shematski prikaz optereenja prema katalogu proizvoaa [18] i predkonstrukcije prikazan
je slikom 31.
Slika 31. Shematski prikaz optereenja kotrljajue vodilice u X-osi
Prema katalogu proizvoaa optereenje na klizau definirano je sljedeim izrazom:

P=
GP FR 350
+
2
2d
(38)
gdje je:
razmak izmeu dva meusobna klizaa:
d = 400 mm
Slijedi optereenje klizaa:

P=
2600 310 350

+
= 785 N
4
2 400
(39)
Oblik kotrljajue vodilice potrebno je izabrati iskustveno pa je onda provjeriti na nain da

se provjerava vijek trajanja i ukupni put koji se moe prevaliti, a da pritom ne doe do vidnog
troenja povrinskog sloja vodilice.
38
Boo Poljak
Diplomski rad
Odabrana je sljedea kotrljajua vodilica prema [18], oznake: HGH 25 CA

Karakteristike vodilice prikazane su u tablici 10.
Tablica 10. Karakteristike kotrljajue vodilice HGH 25 CA [18]
Mxl
40 48 35 35 83 M6x8 26480 N 56190 N

Konkretne dimenzije kotrljajue vodilice iz tablice 10 prikazane su na slici 32.
Slika 32. Dimenzijske karakteristike klizne vodilice
ivotni vijek linearne vodilice moe se izraunati sljedeim izrazom:

Cdyn 3
L=(
) 50
P
(40)
26480 3
L=(
) 50 = 1919175 km
785
(41)
Slijedi:
ivotni vijek vodilice moe se izraziti i u radnim satima:

Lh =
L 103
ve 60
(42)
gdje je:
brzina gibanja klizaa po vodilici:
ve = 30 mmin
Slijedi:
Lh =
1919175 103
= 1066208 h
30 60
(43)
39
Boo Poljak
Diplomski rad
Najmanji ivotni vijek vodilice uzima se u prosjeku od oko 5 godina i to radei 365 dana u
godini, 24 sata dnevno. Ukupno se radi o 43800 h.
Slijedi da je uvjet zadovoljen:
Lh = 1066208 h > 43800 h
6.4
(44)
Baza stroja i radna ploa
Izbor odgovarajuih materijala za izradu dijelova strojeva je vana i odgovorna zadaa

konstruktora i tijesno je povezana s funkcionalnou i radnom sposobnou dijelova strojeva
u razliitim sklopovima.
Izbor materijala je ovisan o mehanikim svojstvima materijala, kao to su:
statika i dinamika vrstoa,
povrinska tvrdoa,
otpornost na habanje i koroziju,
svojstva trenja,
ekonominost izrade.
Izbor odgovarajueg materijala u vezi s konstrukcijskim oblikom strojnog dijela je esto
vezan za broj proizvoda koje je potrebno izraditi. Pri pojedinanoj proizvodnji zahtjevi
proizvodnje i ekonominost su manje otri, pa se prednost daje pouzdanosti i funkcionalnosti
strojnih dijelova. Pri velikoserijskoj proizvodnji svi zahtjevi moraju biti struno razmatrani i
optimalno rijeeni.
Mehanike komponente stroja moraju biti krute i vrste da podre brze pomine dijelove te
da podnesu djelovanje momenta inercije pri promjeni putanje kao i pri djelovanju alata na
obradni komad. Lijevano eljezo ili Mehanit su materijali koji se koriste za izradu radnih
strojeva. Danas se kod veine strojeva koristi toplo-valjani elik i kovani materijali poput
nehrajueg elika da bi se smanjili trokovi i omoguilo konstruiranje okvira
kompliciranijeg dizajna.
40
Boo Poljak
Diplomski rad
Aluminij je zbog specifine teine u velikom omjeru prisutan u avionskoj industriji,

astronautici, te u automobilskoj industriji. Posljednjih godina sve ee se primjenjuje u
graevinarstvu za izradu stolarije, fasadnih obloga, za izradu pokrova, u prehrambenoj
industriji, kriogenoj tehnici, za izradu posuda pod tlakom u vojnoj tehnici, te za izradu
ambalae.
Ukoliko se promatra na strojarstvo i robotika, mnogi strojevi i roboti imaju postolja
izraena upravo iz aluminijskih profila.
Ostala svojstva, odnosno prednosti aluminija i aluminijskih legura kod izrade dijelova su:
oko 2,9 puta je laki od elika;
dobra mehanika svojstva pri niskim temperaturama;
nije magnetian;
dobra otpornost na koroziju i dekorativnost povrine;
toplinska vodljivost 13 puta vea nego kod nehrajuih elika, a 4 puta vea od
obinog elika.
Zbog navedenih karakteristika aluminij i aluminijske legure se esto koriste, a primjer baze
CNC stroja izraene od aluminijskih profila prikazan je na slici 33.
Slika 33. Primjer postolja CNC stroja izraenog od aluminijskih profila [19]
41
Boo Poljak
Diplomski rad
Iako danas aluminijski profili imaju iroku primjenu u graditeljstvu, promatrajui s

ekonomske strane njihova visoka cijena daje prednost pravokutnim elinim cijevima. Postoji
velik broj tvrtki koje nude eline cijevi duljine i do ak 6 metara. Openito, primjena
ponuenih dimenzija, oblika i kvaliteta materijala koju je mogue pronai na tritu vrlo je
iroka. Kvadratne i pravokutne eline cijevi koriste se kao nosee konstrukcije u arhitekturi i
graditeljstvu, dijelovi ograda, balkona, nadstrenica, podkonstrukcija u industrijskim
pogonima gdje se trae nehrajui materijali.
S obzirom da kod ove CNC glodalice za obradu drva nisu prisutni pretjerani zahtjevi za
tonou, ideja je da se od postojeih kupovnih modula napravi alatni stroj koji udovoljava
zahtjevima, odnosno da radne dimenzije budu 3000x1500x200 mm, i da cijeli stroj nije
pretjerano skup. Ukoliko se pogleda cijena, primjetit e se ogromna razlika izmeu navedene
dvije vrste materijala. Dok je cijena kvadratnog aluminijskog profila dimenzija
50x50x1000 mm ak 150 HRK, kvadratnu cijev dimenzija 90x90x1000 mm debljine
stijenke 3 mm mogue je nabaviti za 30 HRK. Stoga su u ovoj konstrukciji koritene upravo
kvadratne eline cijevi dimenzija 90x90 mm, debljine stijenke 3 mm. Na slici 34. mogue je
vidjeti konstrukciju baze stroja. Baza se sastoji od kvadratnih elinih cijevi s kutnim
ojaanjima. Sve cijevi baze stroja takoer su ojaane kutnim zavarom debljine 3 mm.
Slika 34. Baza stroja izraena od elinih kvadratnih cijevi

42
Boo Poljak
Diplomski rad
Vrlo esta izvedba radnih ploa kod manjih CNC alatnih strojeva je ploa od aluminija s
tzv. T utorima kroz koje moe prolaziti glava T vijka. Tako se pomou vijanih spojeva moe
rijeiti vrsto stezanje obradka na radnu plou. Jedna takva aluminijska izvedba radne ploe
prikazana je slikom 35.
Slika 35. Primjer aluminijske radne ploe [20]
S obzirom da se ovdje radi o CNC alatnom stroju velikih radnih dimenzija

3000x1500x200 mm, primjena aluminijske radne ploe bila bi preskupa i besmislena, jer bi
se radilo o ploi velike mase. Stoga je zamiljeno da radna ploa ne bude gotovi kupovni
modul, ve da je izraena prema dimenzijama konstruktora stroja od nekog lakeg i jeftinijeg
materijala. Ploa je izraena od materijala bukve s obraenim T utorima za prolaz vijaka
M10. Model ploe prikazan je na slici 36. Povezivanje radne ploe i baze stroja izvedeno je
pomou imbus vijaka M10 i pripadnih podloki i matica.
Slika 36. Model radne ploe od drva

43
Boo Poljak
Diplomski rad
ENERGETSKI DIO STROJA

Izbor pogonskog dijela stroja suen je na dva izbora: servomotori ili korani motori. U
ovom dijelu rada opisat e se servomotori jer je predvieno da se oni koriste na stroju. Razlog
tome je da servomotori, za razliku od koranih motora, rade u zatvorenoj petlji. Rad u
zatvorenoj petlji omoguen je zahvaljujui enkoderima koji oitavaju poziciju.
Rije servo dolazi iz latinskog i znai rob, to znai da je servomotor ureaj koji
reagira na naredbe vanjskih ureaja kao to su raunala i razni kontroleri. Industrijski
servomotori bili su po prvi put koriteni u industriji u prvoj polovici dvadesetog stoljea,
tonije za vrijeme Drugog svjetskog rata. U devedesetim godinama prolog stoljea dolo je
do veih pomaka na podruju servomotora, a njihova primjena u proizvodnji znaajno se
poveala. Servo sustav je sustav koji ima jednu ili vie zatvorenih petlji.
Servomotor se sastoji od prikladnog motora na iji rotor je spojen senzor (enkoder) za
povratnu informaciju o poloaju. Princip rada prikazan je slikom 37.
Slika 37. Princip rada servomotora
Servomotori se dijele na:

istosmjerne servomotore (DC),
izmjenine servomotore (AC).
Servomotori za razliku od koranih motora imaju konstantni okretni moment, a zbog
sustava zatvorene petlje nema straha od gubitka koraka pri rotaciji.
Jo neke razlike servomotora i koranih motora bitne pri upotrebi na CNC ureajima dani
su u tablici 11. prema literaturi [21].
44
Boo Poljak
Diplomski rad
Tablica 11. Razlike izmeu servomotora i koranih motora [21]
Karakteristika
Korani motor
Servomotor
Cijena servomotora vea je od koranog motora iste snage.

Cijena
Jedan od razloga vie cijene je mogunost rada u povratnoj

petlji.
Servomotor
je
mogue Za razliku od servomotora,
pronai u velikom rasponu korani motori ne nude tako

Veliina
dimenzija kuita, od malih velik izbor veliina.

do
velikih
koji
pogone
snane industrijske strojeve.

Servomotori
Iskoristivost
imaju
jako Korani motori iste snage i
veliku iskoristivost koja se jednako optereeni kao i

kree od 80-90% pri malim servomotori
optereenjima.
Ponovljivost
daju
70%
iskoristivosti.
servomotora S obzirom na nain na koji su
dosta ovisi o tome kako je konstruirani, korani motori

Ponovljivost
podeen. Takoer, kvaliteta imaju
jako
dobru
enkodera igra veliku ulogu u ponovljivost.

ponovljivosti servomotora.
Servomotori mogu isporuiti Korani motori uope nemaju
Rezervne snage
oko 200% nazivne snage rezervne snage.

kratkotrajno optereeni.
Kao to se vidi u tablici 11, servomotori imaju i prednosti i mane naspram koranih
motora. Postoji jo niz razlika izmeu ove dvije vrste motora. Moe se zakljuiti da ne postoji
recept koji je bolji izbor za upravljanje CNC ureajem jer obje vrste motora imaju svoje
prednosti i mane. S obzirom da se u ovom sluaju radi o obradi materijala kao to je drvo,
bolji izbor bio bi onaj u kojem je prisutan mjerni lan zbog samih nehomogenosti prilikom
obrade.
45
Boo Poljak
7.1
Diplomski rad
Proraun motora posminih prigona
Proraun motora posminih prigona proveden je pomou sile koja se javlja u kuglinom
navojnom vretenu Z osi. Proraun je proveden upravo na tom kuglinom navojnom vretenu
jer ono od pripadna tri trpi najvee optereenje. Proraun je proveden na nain da je izraunat
moment koji je potrebno savladati prilikom rada stroja.
Ukupna sila na navojno vreteno Z osi izraunata je u poglavlju 6.2.1 i ona iznosi
FKNVU = 495 N. Upravo ta sila je najvanija za dimenzioniranje motora posminog prigona
Z osi.
Moment u kuglinom navojnom vretenu Z osi je sljedei:
FKNVU hV
2 V
(45)
495 0,01
= 0,86 Nm
2 0,92
(46)
MZ =
MZ =
S ovim podatkom i s odreenom maksimalnom brzinom u praznom hodu vMAX =

10 mmin bira se motor. Treba imati na umu da je elektromotor najbolje koristiti do
nazivnog broja okretaja zbog njegove iskoristivosti.
Na osnovu gornjih podataka odabran je hibridni korani motor oznake NEMA 23 IHSS5736-10 s ugraenim inkrementnim enkoderom prema karakteristikama u tablici 12.
Tablica 12. Karakteristike odabranog motora posminog prigona Z-osi
Oznaka motora
NEMA23 IHSS57-36-10
Nain upravljanja
Puls + smjer vrtnje
Nazivni okretni moment
1 Nm
Nazivni napon i struja
36V/5A
Broj faza
Radna struja/fazi
2,8 A
Stupanj koraka
1,8
Enkoder
Inkrementalni
46
Boo Poljak
Diplomski rad
Glavna karakteristika navedenog elektromotora je ta to postoji integracija motora s

mjernim sustavom, odnosno enkoderom. Ta integracija rijeava opepoznati problem gubitka
koraka pri obradi nehomogenih materijala kao to je drvo.
Navedeni hibridni korani motor daje sljedei moment:
MMOTOR = 1 Nm
(47)
Slijedi da je zadovoljen sljedei uvjet:

MMOTOR > MZ 1 Nm > 0,86 Nm
(48)
S obzirom da je Z os najvie optereena, prethodno odabrani hibridni korani motor

sigurno zadovoljava potrebe i ostale dvije osi. Stoga je kao rjeenje posminih prigona X
osi i Y osi takoer odabran hibridni korani motor NEMA23 IHSS57-36-10 s integriranim
mjernim sustavom. 3D model odabranog motora prikazan je na slici 38.
Slika 38. 3D model koranog motora NEMA23 IHSS57-36-10
47
Boo Poljak
7.2
Diplomski rad
Motor glavnog vretena
Motor glavnog vretena koji daje glavno rotacijsko gibanje alatu odabran je na osnovu
snage glavnog vretena P izraunate u poglavlju 5. Snaga potrebna za glodanje drva na ovom
stroju iznosi P = 1,875 kW, dok nazivni broj okretaja iznosi n = 1000 min1 . S tim
podacima se iz kataloga odabire odgovarajui motor glavnog vretena.
Odabran je vodom hlaeni motor snage 2,2 kW, a karakteristike motora dane su u tablici
13.
Tablica 13. Karakteristike motora glavnog vretena
Vanjski promjer motora
Nazivna snaga
2,2 kW
Nazivni napon
220 V ili 380 V
Frekvencija
0 400 Hz
Broj okretaja
0 24000 omin
Hlaenje
Vodeno
Uz navedeni motor je potrebno kupiti i pripadni frekvencijski pretvara. Karakteristike

frekvencijskog pretvaraa nalaze se u tablici 14.
Tablica 14. Karakteristike invertera glavnog vretena
Tip
, /
Ulaz
220 VAC/50 Hz
Izlaz
0 220 VAC 3 faze
Frekvencija
0 400 Hz
48
Boo Poljak
Diplomski rad
IZRAUN TROKOVA GLODALICE ZA OBRADU DRVA

Izraun trokova izrade ovako konstruirane 3-osne CNC glodalice za obradu drva,
prikazane na slici 39, napravljen je na osnovu ponuda raznih proizvoaa, a izabrane su

najpovoljnije od njih.
Slika 39. 3-osna CNC glodalica za obradu drva
Konstrukcija stroja sastoji se od elinih kvadratnih cijevi dimenzija 90x90 mm debljine

stijenke 2 mm. eline cijevi su meusobno zavarene te ojaane pomou elinim ploama u
obliku trokuta. Na taj nain omogueno je vrsto vezanje meusobnih cijevi, dok eline
ploe osiguravaju potrebe krutosti i stabilnosti baze stroja. Na samoj bazi stroja nalazi se i
radna ploa izraena od bukve. Kroz cijelu duinu radne ploe obraeni su T utori za prolaz
49
Boo Poljak
Diplomski rad
vijaka M10. Modeli opisanog postolja i radne ploe nalaze se u poglavlju 6.4 na slikama 34. i
36. Na konstrukciji stroja nalazi se i tzv. portal koji putuje po vodilicama u jednoj osi (X
os). Uzdu portala nalazi se Y os stroja po kojoj putuju Z os i nosa alata. 3D model
portala konstruirane CNC glodalice za obradu drva prikazan je na slici 40. Portal je izraen od
aluminijskog materijala iz razloga da se utedi na masi gornjeg dijela stroja. Svi dijelovi
portala povezani su meusobno vijanim spojevima. Kao i kod baze stroja i ovdje postoje
trokutasta ojaanja. Meutim, trokutasta ojaanja portala izraena su od aluminija, te su
povezana vijcima za pripadne dijelove stroja. Uzimajui u obzir okvirne ponude za materijal,
pripadne vijane elemente, zavarivanje konstrukcije obraivanje provrta i rupa za leajna
mjesta i vijke, dolazi se do cijene od priblino 15000 HRK.
Slika 40. Aluminijski portal stroja

50
Boo Poljak
Diplomski rad
to se tie linearnih kotrljajuih vodilica i pripadnih leajnih klizaa, prikazanih na slici

41, uzeti su gotovi moduli proizvoaa linearne tehnike HIWIN. Vodilice se naruuju prema
potrebnoj duljini u milimetrima te se naruuje potreban broj linearnih blokova koji dolazi ve
montiran na linearnu kotrljajuu vodilicu.
Slika 41. Linearna kotrljajua vodilica i pripadni leajni kliza
Kuglina navojna vretena naruuju se takoer prema potrebnoj duljini u milimetrima. Kod
njih treba paziti na rukavce koji su najbolje i najtonije obraeni upravo kada se narue od
samog proizvoaa. Najbolje je prilikom naruivanja kuglinog navojnog vretena odmah
naruiti i standardni izgled rukavca jer se time osigurava kvalitetna izrada. Uz kuglino
navojno vreteno dobije se i pripadna kuglina matica. Cijena linearnih kuglinih vodilica u
kombinaciji s kuglinim navojnim vretenima za sve tri osi priblino iznosi 10000 HRK.
Kod montae stroja postoji puno manjih dodatnih trokova poput leajeva, vijanih
spojeva, raznih manjih elinih i aluminijskih ploa koji slue kao nosai posminih prigona,
a zahtijevaju strojnu obradu. Cijena takvih dodatnih trokova je priblino 5000 HRK.
Posmini prigoni sastoje se od tri hibridna korana motora s pripadnim elastinim
spojkama koje osiguravaju prijenos okretnog momenta s motora na kuglino navojno vreteno.
Cijena takvih elemenata za sve tri osi s pripadnom elektronikom i napajanjem iznosi priblino
4500 HRK.
Osim toga, na nosau alata nalazi se motor glavnog vretena s pripadnim prihvatima za
razne alate, slika 42. Cijena jednog takvog motora s pripadnim inverterom iznosi priblino
3000 HRK.
51
Boo Poljak
Diplomski rad
Slika 42. Pogled sprijeda spoja klizne glave stroja i nosaa alata
52
Boo Poljak
Diplomski rad
Slika 43. Pogled straga spoja klizne glave stroja i nosaa alata
Zakljuno, uzimajui u obzir pribline cijene svih navedenih osnovnih komponenti i

potrebnih strojnih obrada, ukupna cijena konstruirane 3-osne CNC glodalice za obradu drva
iznosi priblino 37500 HRK.
53
Boo Poljak
Diplomski rad
ZAKLJUAK
CNC strojevi ija popularnost je neupitna, sve vie iz hobi podruja prelaze u ozbiljne
strojeve ija je primarna funkcija stvaranje vrijednosti i isplativost. Kroz ovaj rad dan je
prikaz osnovnih elemenata od kojih se sastoji jedan CNC stroj. Svi elementi podjednako su
vani kako bi se dobio kvalitetan i konkurentan stroj. Na podruju Republike Hrvatske postoji
nekoliko tvrtki koje se bave konstruiranjem CNC strojeva po narudbi. Primjena im je
ogromna, a ona najvie definira visinu cijene cijelog projekta. Gledano s financijske strane,
velike su razlike izmeu, primjerice, CNC strojeva namijenjenih obradi metala i onih
namijenjenih obradi materijala kao to su drvo, polimerne mase i ostali materijali koji su puno
laki i meki nego je metal. Razlike izmeu ostaloga su i manja preciznost stroja, te dolazi do
pojave manjih sila pri obradi takvih materijala.
Mehaniki dio CNC strojeva je, neovisno o njihovoj namjeni, u veini sluajeva isti.
Osnovni element za dobivanje linearnih gibanja su kuglina navojna vretena i dvodjelne
matice. Ovisno o proizvoau i kvaliteti njihova cijena varira, ali daje neosporno bolje
rezultate od nepreciznih trapeznih vretena ili metrikih navojnih ipki. Takoer je vano paziti
na izbor radijalno aksijalnih leajeva koji se koriste za fiksiranje krajeva kuglinih navojnih
vretena. Lo izbor moe znaajno utjecati na rad stroja kao i vijek trajanja. Stoga je najbolja
preporuka uzimati gotove kupovne module i pripadne leajne elemente od istog proizvoaa.
Energetski dio CNC strojeva sastoji se od elektromotora koji slue za pogon linearnih osi
stroja. Od predloenih rjeenja na tritu odabrano je ono koje zadovoljava zahtjevima, a
istovremeno konkurira cijenom. Stoga je u ovom sluaju odabran hibridni korani motor s
integriranim mjernim sustavom. Time je osigurano da pri obradi nehomogenih materijala nee
dolaziti do gubljenja koraka, a takoer je uteeno na cijeni jer su openito korani motori
jeftiniji od servomotora.
Projektiranjem i analizom konstrukcije i modula dolazi se do idejnog rjeenja CNC
glodalice za obradu drva koja je znaajno jeftinija, a kvalitetom nita ne zaostaje u donosu na
konkurentne strojeve s trita pokazano je da kupnja gotovih elemenata i izrada takvog stroja
okvirno ne bi trebala prelaziti 40000 HRK, to je i nekoliko puta manje od najjeftinijeg stroja
kojeg se moe nai na tritu.
54
Boo Poljak
Diplomski rad
10 LITERATURA
[1]
Drvo (materijal) Web. Dostupno na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Drvo_(materijal),

pristupio 12.10.2015.
[2]
O drvetu Web. Dostupno na: http://www.davidia-int.hr/odrvetu.html, pristupio

12.10.2015.
[3]
Mehanika svojstva drva (FSB podloge za vjebe) Web. Dostupno na:

https://www.fsb.unizg.hr/usb_frontend/files/1402046311-0-drvo_vjeza_14.pdf,
[4]
Nieti, .: Svojstva drva, Materijali za predavanja, Sveuilite u Splitu, Graevinskoarhitektonski fakultet
[5]
O drvetu Web. Dostupno na: http://www.davidia-int.hr/odrvetu.html, pristupio

27.10.2015.
[6]
CNC
Wood
router
Web.
Dostupno
na:
https://en.wikipedia.org/wiki/CNC_wood_router, pristupio 27.10.2015.

[7]
Klinec,
M.:
Diplomski
rad
Web.
Dostupno
na:
http://repozitorij.fsb.hr/2121/1/07_02_2013_Marko_Klinec_-_Diplomski_rad.pdf,
Pristupio 27.10.2015.
[8]
Osnove CNC tehnike u proizvodnom procesu obrade drva Web. Dostupno na:
http://www.sumfak.unizg.hr, pristupio 27.10.2015.
[9]
Tvrdoa
po
Brinellu
Web.
Dostupno
na:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Tvrdo%C4%87a_po_Brinellu, pristupio 27.10.2015.
[10] Alumatter
Web.
Dostupno
na:
http://aluminium.matter.org.uk/content/html/eng/default.asp?catid=&pageid=1,
[11] SANDVIK
Coromant
katalog
Web.
Dostupno
na:
http://www.sandvik.coromant.com/engb/knowledge/materials/workpiece_materials/the_specific_cutting_force/pages/default.
aspx, pristupio 27.10.2015.
[12] kori, S.: Uvod u obradu odvajanjem estica, Materijali za predavanja, FSB: 2008.
[13] Ciglar, D.: Obradni strojevi, Materijali za predavanja, FSB: 2012.
55
Boo Poljak
Diplomski rad
[14] e-Project
Team:
Ball
Screw
Tutorial
Web.
Dostupno
http://www.nskamericas.com/cps/rde/xbcr/na_en/Ball_Screw_Tutorial.pdf,
na:
pristupio
28.10.2015.
[15] Ciglar, D.: Alati i naprave, Materijali za predavanja, FSB: 2014.
[16] Rexroth Bosch Group: Precision Ball Screw Assemblies R310EN 3301, Bosch Rexroth
AG 2009.
[17] HIWIN Motion Control & Systems: Rolled Ball Screws Web. Dostupno na:
http://www.hiwin.cz/en/products/ball-screws/rolled-ball-screws, pristupio 02.11.2015.
[18] HIWIN Motion Control & Systems: Linear Guideways Web. Dostupno na:
http://www.hiwin.cz/en/products/linear-guideways/ball-type/series-hg/17_hgh, pristupio
02.11.2015.
[19] Slowoodworker blog Web. Dostupno na: https://slowoodworker.wordpress.com/,
[20] VWMIN:
Gallery
of
Rotary
Industrial
Tables
Web.
Dostupno
http://www.vwmin.org/rotary-tables-rotating-tables-all-industrial.html,
na:
pristupio
12.11.2015.
[21] CNC
Router
Source:
Stepper
vs.
Servo
Motors
Web.
Dostupno
na:
http://www.cncroutersource.com/stepper-vs-servo.html, pristupio 12.11.2015.
56

Poljak 2015 Diplomski PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Poljak 2015 Diplomski PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Zagreb, 2015. godina

Prof. dr. sc. Damir Ciglar

Zagreb, 2015. godina

SVOJSTVA DRVA ............................................................................................................. 3

VRSTE DRVA .................................................................................................................... 9

PREGLED CNC TEHNOLOGIJA U PROIZVODNOM PROCESU OBRADE DRVA 12

SILE REZANJA KOD OBRADE DRVA ......................................................................... 21

MEHANIKA STRUKTURA CNC GLODALICE ......................................................... 26

ENERGETSKI DIO STROJA ........................................................................................... 44

IZRAUN TROKOVA GLODALICE ZA OBRADU DRVA ...................................... 49

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Fakultet strojarstva i brodogradnje

masa z-osi stroja

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Nadalje, drvo se kao prirodni materijal upotrebljava u obliku greda (vertikalnih i

kemijske postojanosti i, posljedino, otpornosti na koroziju, otpornosti na habanje, elektrine i

Mehanika svojstava drva

u kojem se gustoa drva uzima u posuenom stanju.

Koeficijenti kvalitete materijala

Slika 3. Grafiki prikaz koeficijenata kvalitete razliitih materijala [3]

Metodom Chalais-Meudon u drvo se utiskuje metalni nagaravljeni cilindar promjera

Slika 4. Metoda Chalais-Meudon odreivanja tvrdoe

Izraz po kojem se odredi vrijednost tvrdoe je sljedei:

Tvrdoa se metodom Brinell mjeri utiskivanjem eline kuglice promjera 10 mm u drvo

Slika 5. Brinellova metoda odreivanja tvrdoe

Izraz kojim se dobije vrijednost tvrdoe po Brinellu, , je sljedei:

Janka je 1906. godine predloio i razvio modificiranu Brinellovu metodu ispitivanja

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Slika 6. Metoda odreivanja tvrdoe po Janki

Znanstvenik Janka razvrstava po tvrdoi sve vrste drva u sljedee razrede:

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Otpornost drva protiv habanja

Otpornost protiv habanja je svojstvo drva da se ono opire postepenom naruavanju

Kemijska svojstva drva

Termika svojstva drva

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Vlanost, promjena volumena i mehanikih svojstava

Fakultet strojarstva i brodogradnje

jaanjem eko trenda vraa u nae domove.

Tvrdoa (po brinelu)

Tvrdoa (po brinelu)

Hrast je podrijetlom iz Europe (Balkan, Rusija, Ukrajina). Najee je koritena drvna

Tvrdoa (po brinelu)

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Trenja je drvo podrijetlom iz Sjeverne Amerike, a specifine je tople crvenkaste boje i

Tvrdoa (po brinelu)

Javor je do 35 m visoko umsko drvo. Javorovo drvo je bijelo i koristi se za izradu

Tvrdoa (po brinelu)

Fakultet strojarstva i brodogradnje

PREGLED CNC TEHNOLOGIJA U PROIZVODNOM PROCESU

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Izgled CNC stroja

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Slika 8. Drveni proizvod prije obrade [6]

Slika 7. Drveni proizvod nakon obrade [6]

Slika 9. CNC glodalice razliitih dimenzija i namjena [7]

Fakultet strojarstva i brodogradnje