Pouak 56

Iz nastavne prakse

O ishodu inicijalne provjere znanja

srednjokolske matematike na
strunom studiju elektrotehnike
Tehnikoga veleuilita u Zagrebu
Bojan Kovai1 i Kristina Matijevi2

1. Uvod
Na prvom nastavnom satu iz predmeta Matematika 1 na strunom studiju
elektrotehnike Tehnikoga veleuilita u Zagrebu u ak. god. 2013./2014. provedena je inicijalna provjera znanja srednjokolske matematike. Provjera je trajala tono
30 minuta. Njezina svrha bila je utvrditi razinu poznavanja gradiva srednjokolske
matematike, nunoga za redovito praenje nastave iz predmeta Matematika 1. Svaki
ispravan odgovor vrijedio je 1 bod, dok su neispravan odgovor, zaokruivanje barem
dvaju odgovora itd. donosili 0 bodova.
Viegodinja iskustva nastavnika steena na usmenim i komisijskim ispitima iz
istoga predmeta ukazuju da studenti robuju odreenim oznakama matematikih

objekata i da se uglavnom ne snalaze ako se dotini objekt oznai nestandardnom

oznakom. Npr. relativna veina studenata realnu funkciju jedne realne varijable standardno oznaava s f, a pripadnu realnu varijablu s x. U drugim se strukama vrlo esto
promatraju realne funkcije jedne realne varijable oblika npr. u = u(t) (takva funkcija
u elektrotehnici opisuje ovisnost napona elektrine struje o vremenu). Stoga je inicijalna provjera znanja iskoritena i za okvirno utvrivanje u kojoj se mjeri nova generacija brucoa na strunom studiju elektrotehnike snalazi u nestandardnom oznaavanju matematikih objekata.

Bojan Kovai, Tehniko veleuilite u Zagrebu, Zagreb

Kristina Matijevi, Ekonomska kola Poega, Poega

1
2

40

Poucak 56.indd 40

1.1.2014. 10:17:41

O ishodu inicijalne provjere znanja...

2. Ispitni zadatci na inicijalnoj provjeri

znanja i procjena njihove teine
Postavljeni zadatci na inicijalnoj provjeri znanja bili su sljedei:
L

1. Ako je K = J , onda je J jednako:

L
K
B. L
A. K

1/K

C. L

D. K

1/L

2. Neka su ! i proizvoljni racionalni brojevi. Neka je $ := !2 + 2. Tada vrijedi:

A. $ 0
B. $ > 0
C. $ 0
D. $ < 0
3. Krivulja x2 + y2 = 1 na osi ordinata odsijeca duinu ija je duljina jednaka:
A. 2 . p
B. p
C. 2
D. 1
4. Funkcija %(&) = . & (, pri emu su , ( R, 0, naziva se:
A. linearna
B. kvadratna
C. eksponencijalna D. logaritamska
5. Najvea vrijednost realne funkcije )(*) = sin(+ . * + ,), pri emu su +,
, R, + 0, jednaka je:
A. +
B. 2 . p
C. p
D. 1
6. Koji je od sljedeih pravaca okomit na os apscisa?
A. x = 0
B. y = 0
C. y = x

D. y = x

7. Koji je od sljedeih etiriju skupova segment?

A. 2013, 2014 B. [2013, 2014 C. 2013, 2014]

D. [2013, 2014].

8. Koliko zajednikih elemenata imaju skupovi C \ R i S = {1, i, p}?

A. nijedan
B. 1
C. 2
D. 3.
9. Temeljni period funkcije u(t) = tg t jednak je:
A. p
B. 0
C. p
a
10. Jednakost log
= log a log b je istinita za sve:
b
A. a, b R
B. a, b 0
C. a, b > 0

D. 2 p
D. a, b < 0.

11. Analitiki izraz x 2 + 2 y 2 =

3 zadaje krivulju koja se naziva:
A. elipsa
B. hiperbola
C. krunica
D. parabola
12. Uz standardne oznake u pravokutnom trokutu ABC, kojemu je od sljedeih izraza
jednak cos a?
a
b
a
b
B.
C.
D.
A.
a
c
c
b
13. Koja je od navedenih funkcija strogo rastua na svojem prirodnom podruju definicije?
A. f () = sin
B. f () = cos
C. f () = tg
D. f () = log
2013

41

Poucak 56.indd 41

1.1.2014. 10:17:42

Pouak 56

14. Koja od navedenih funkcija ima graf koji ne prolazi ishoditem pravokutnoga
koordinatnoga sustava u ravnini?
A. g() = sin
B. g() = cos
C. g() = tg
D. g() =
1,
z1 + z 2 =
, koja je od navedenih tvrdnji is15. Ako istodobno vrijede jednakosti
i,
z1 z 2 =
tinita?
A. z1 > z2
B. z1 < z2
C. z1 z2
D. tvrdnje A, B i C su besmislene

16. Vektori a i b nisu kolinearnii razliiti su od nulvektora. Ako je duljina

vektora
a

jednaka a, a duljina vektora b jednaka b, onda je duljina vektora a + b :
A. manja od a + b B. jednaka a + b C. vea od a + b D. jednaka a b.
17. Koji kut pripada treem kvadrantu pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini?
2
3
7
7
A. p radijana B. p radijana C. p radijana D. p radijana.
3
4
6
4

2
.
.
18. Zbroj svih rjeenja jednadbe 2 N + 3 N + 4 = 0 pripada skupu:
A. N
B. Z \ N
C. Q \ Z
D. R \ Q
19. Duljina brida kocke, duljina brida pravilnoga tetraedra i duljina promjera kugle
meusobno su jednake. Koje od tih triju tijela ima najvei obujam u odnosu na
obujme ostalih dvaju tijela?
A. kocka
B. tetraedar
C. kugla
D. obujmi navedenih tijela su jednaki
20. Koja od navedenih funkcija nema skup R za svoje prirodno podruje definicije?
1
sin u
3
B. h(u) = 4 u
C. h(u) = 2
D. h(u) = u .
A. h(u) = u
u +1
2
U Tablici 1. za svaki pojedini zadatak navedena je nastavna cjelina na koju se
odnosi taj zadatak, kao i procjena teine zadatka. Nazivi nastavnih cjelina navedeni
su prema postojeim nastavnim programima matematike u naim srednjim kolama.
Napominjemo da je naznaena procjena teine zadatka izraunana kao aritmetika
sredina samostalnih procjena oboje autora ovoga lanka (uz eventualno zaokruivanje na najblii prirodan broj).
Redni
broj
zadatka
1.
2.
3.

Nastavna
cjelina
Potencije i korijeni
Skup realnih brojeva
Analitika geometrija
u ravnini

Procjena teine
zadatka
(1 vrlo lagan,
,
5 vrlo teak)
2
2

Napomena

42

Poucak 56.indd 42

1.1.2014. 10:17:42

O ishodu inicijalne provjere znanja...

4.

5.

6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.

Linearna funkcija
Kvadratna funkcija
Eksponencijalna i
logaritamska funkcija

Trigonometrijske
funkcije

Analitika geometrija
u ravnini
Skup realnih brojeva
Kompleksni brojevi
Skupovi i operacije sa
skupovima
Trigonometrijske
funkcije
Logaritamska funkcija
Analitika geometrija
u ravnini
Trigonometrija
pravokutnoga trokuta
Trigonometrijske
funkcije
Logaritamska funkcija
Trigonometrijske
funkcije
Linearna funkcija

1
2
1
1
1
1
1
2

Kompleksni brojevi

Vektori

18.
19.
20.

Trigonometrijske
funkcije
Kvadratna jednadba
Skupovi brojeva
Poliedri i rotacijska tijela
Funkcije

Poucak 56.indd 43

vidjeti napomenu uz 5. zadatak

16.

17.

ne obrauje se u veini smjerova srednjih ekonomskih kola; u obrtnikim, trgovakim i

hotelijerskim kolama trigonometrijske funkcije definiraju se samo na brojevnoj krunici;
na izbornoj nastavi matematike u
4. razredu tih kola obrauje se grafiki prikaz
trigonometrijskih funkcija

ni u jednom srednjokolskom udbeniku

izriito se ne navodi da ne postoji proirenje
standardnoga ureaja sa skupa R na skup C
ne obrauje se u veini smjerova srednjih
ekonomskih, trgovakih i hotelijerskih kola;
obrauje se u 3. razredu (smjer komercijalist)
i na izbornoj nastavi u 4. razredu tih kola

1
2
4

ne obrauje se u veini smjerova srednjih

ekonomskih, trgovakih i hotelijerskih kola;
4
obrauje se u 3. razredu (smjer komercijalist)
i na izbornoj nastavi u 4. razredu tih kola
Tablica 1.
43

1.1.2014. 10:17:42

Pouak 56

3. Rezultati inicijalne provjere znanja i njihova

opisnostatistika analiza
Postignuti uspjeh studenata prikazan je tablino i grafiki (strukturnim krugom). Radi preglednosti, podatci su grupirani u neprave razrede irine 4. Budui da
je najvei postignuti broj bodova bio 14, razred 15 20 nije razmatran.
Broj bodova

Broj studenata

04

18

59

31

10 14

13

Ukupno:

62
Tablica 2.

Slika 1.

Ako se kao prag za prolaz uzme tono 10 bodova, onda bi priblino 21% ispi
tanih studenata poloilo inicijalnu provjeru znanja. Radi usporedbe, prosjena stopa
prolaznosti na ispitima iz Matematike 1 (izraunana na osnovi ishoda ispitnih rokova
u posljednje tri akademske godine) iznosi priblino 30%.
Osnovni opisnostatistiki pokazatelji koji se odnose na statistiki niz ostvarenih
brojeva bodova navedeni su u Tablici 3.
Primijetimo da vrijednost koeficijenta varijacije upuuje na umjeren, odnosno
na umjeren do jak varijabilitet promatranoga niza. Moe se zakljuiti da se studenti
koji su pisali inicijalnu provjeru znanja statistiki znaajno razlikuju prema svojem
znanju gradiva srednjokolske matematike. Vrijednost koeficijenta asimetrije upuuje da se radi o priblino simetrinoj razdiobi, to je relativno razvidno i iz Tablice 2.
44

Poucak 56.indd 44

1.1.2014. 10:17:42

O ishodu inicijalne provjere znanja...

OPISNOSTATISTIKA ANALIZA STATISTIKOGA

NIZA OSTVARENIH BODOVA
Aritmetika sredina (negrupirani podatci)

6.87

Aritmetika sredina (grupirani podatci)

6.60

Standardno odstupanje (negrupirani podatci)

2.78

Standardno odstupanje (grupirani podatci)

3.51

Koeficijent varijacije (negrupirani podatci)

40.45%

Koeficijent varijacije (grupirani podatci)

53.25%

Najei broj bodova (negrupirani podatci)

Donji (prvi) kvartil (negrupirani podatci)

Medijan (negrupirani podatci)

Gornji (trei) kvartil (negrupirani podatci)

Koeficijent asimetrije a3 (negrupirani podatci)

0.01

Koeficijent zaobljenosti (negrupirani podatci)

0.62

Tablica 3.

Spomenimo da je za promatrane studente napravljena i korelacijsko-regresijska analiza ovisnosti ostvarenoga broja bodova o prosjeku svih zakljunih ocjena iz
matematike u srednjoj koli. Pearsonov koeficijent linearne korelacije i Spearmanov koeficijent korelacije ranga priblino su jednaki (0.17, odnosno 0.16), ali po
apsolutnoj vrijednosti relativno daleko od 1, pa se moe zakljuiti da ne postoji

statistiki znaajna linearna ovisnost ostvarenoga broja bodova o prosjeku svih zakljunih ocjena iz matematike u srednjoj koli. Standardnom regresijskom analizom
(odreivanjem jednadbi modela jednostavne linearne regresije, jednostavne eksponencijalne regresije, jednostavne logaritamske regresije i jednostavne potencijske
regresije, te izraunavanjem pripadnih koeficijenata determinacije uz pomo MS Excela) utvreno je da svi promatrani regresijski modeli imaju koeficijent determinacije
priblino 0.02, to znai da se tim modelima moe objasniti svega 2% povezanosti
promatranih veliina. Stoga se moe zakljuiti da ne postoji statistiki znaajna ovisnost ostvarenoga broja bodova o prosjeku svih zakljunih ocjena iz matematike u
srednjoj koli. Izravnim uvidom u ispitne zadae utvreno je da su neki studenti sa
slabijim prosjekom ocjena iz matematike u srednjoj koli na ispitu postigli bitno bolji
rezultat od studenata s boljim prosjekom ocjena.
Indikativniji pokazatelj razine znanja studenata je postotak ispravne rijeenosti
svakoga pojedinoga ispitnog zadatka. Ti su postotci navedeni u Tablici 4.

45

Poucak 56.indd 45

1.1.2014. 10:17:42

Pouak 56

Redni broj
zadatka

Broj ispravnih
rjeenja

Postotak ispravnih
rjeenja

1.

36

58.06%

2.

29

46.77%

3.

12.90%

4.

40

64.52%

5.

26

41.94%

6.

19

30.65%

7.

38

61.29%

8.

23

37.10%

9.

29

46.77%

10.

20

32.26%

11.

17

27.42%

12.

23

37.10%

13.

16

25.81%

14.

14.52%

15.

25

40.32%

16.

12.90%

17.

39

62.90%

18.

8.06%

19.

12

19.35%

20.

6.45%

Tablica 4.

4. Rezultati anketiranja studenata o korelaciji uspjeha

na inicijalnoj provjeri znanja i nestandardnih oznaka
matematikih objekata
Na prvim auditornim vjebama (odranima dan poslije pisanja inicijalne provjere znanja) studentima koji su pisali inicijalni ispit znanja postavljeno je anketno
pitanje: Smatrate li da biste postigli bolji uspjeh na inicijalnoj provjeri znanja da su

oznake varijabli u ispitu bile uobiajene (x, y, z i sl.)?. Rezultati te ankete navedeni
su u Tablici 5. Napominjemo da dio studenata koji su pisali inicijalni ispit znanja nije
bio prisutan prigodom anketiranja i ti studenti nisu naknadno anketirani.

46

Poucak 56.indd 46

1.1.2014. 10:17:42

O ishodu inicijalne provjere znanja...

Razdioba studenata prema odgovoru

na anketno pitanje
Odgovor na anketno pitanje

Broj studenata

Da

26

Ne

19

Ne znam / ne mogu procijeniti

10

Ukupno

55
Tablica 5.

5. Zakljuak
U ovom radu razmatrali smo dva problema: matematiko predznanje koje zavreni srednjokolci donose na prvu godinu strunoga studija i nesnalaenje studenata u otklonu od uobiajene matematike notacije.
Iz Tablice 1. razvidno je da postoje tono 3 zadatka (15% od ukupnoga broja
zadataka) ija je procijenjena teina barem jednaka 3 (prosjeno teak ili teak), dok
je iz Tablice 4. razvidno da postoje tono 4 zadatka (20% od ukupnoga broja zadataka) koja je ispravno rijeilo vie od polovice ispitanika. Prema naem miljenju, time
se potvruju ranije iznesene hipoteze da veina srednjokolaca matematiku ne ui
s razumijevanjem, nego iskljuivo elei napamet nauiti odreene postupke ( a
blone) koje e jednokratno primijeniti na ispitu znanja i potom zaboraviti. Stoga
smatramo da i u sadanjim nastavnim programima matematike u srednjim kolama i
na ispitima dravne mature (obje razine) treba staviti jai naglasak na razumijevanje
osnovnih matematikih pojmova. Inzistiranje na primjeni matematike na rjeavanje
praktinih zadataka ima smisla tek nakon to uenici budu zadovoljavajue razu
mjeli spomenute pojmove.
Upravo nerazumijevanje osnovnih matematikih pojmova smatramo glavnim
krivcem za nesnalaenje u otklonu od uobiajene matematike notacije. Naknadni

(usmeni) komentari ispitanika odnosili su se ponajvie na postavke zadataka 5. i 18.

Izdvojimo dva tipina komentara: Znam da je najvea vrijednost sinusa jednaka 1,

ali su me zbunili koverta i telefon., Znam Viteove formule, ali me zbunila mrtvaka

glava. Stoga smatramo da bi ve u osnovnoj koli, a pogotovo u srednjoj, uenike

trebalo sustavno navikavati i na nestandardne matematike oznake koje se koriste u
drugim strukama. Ne postoji niti jedan valjani razlog zbog kojega bi trebalo izbjegavati analiziranje i ispitivanje funkcija oblika npr. u = u(t) uz pripadni grafiki prikaz
u pravokutnom koordinatnom sustavu u ravnini, u kojemu su koordinatne osi oznaene s t i u. Tako bi uenici istodobno morali posvetiti veu pozornost razumijevanju
osnovnih matematikih pojmova i naviknuti se na alternativne matematike oznake.
Ovim potonjima dao bi se jo jedan doprinos nastojanjima povezivanja matematike
47

Poucak 56.indd 47

1.1.2014. 10:17:42

Pouak 56

s drugim strukama i uklanjanja tradicionalnih potpuno pogrenih shvaanja mate

matike kao samosvrsishodnoga bauka.

6. Literatura:
1. Nastavni program iz matematike za gimnazije javno dostupno na internetskoj
adresi:

http://dokumenti.ncvvo.hr/Nastavni_plan/gimnazije/obvezni/matematika.pdf
(22.11.2013.)

2. Nastavni program iz matematike za strukovne kole (dvogodinji program) javno dostupno na internetskoj adresi:
http://dokumenti.ncvvo.hr/Nastavni_plan/strukovne/matematika-2.pdf
(22.11.2013.)
3. Nastavni program iz matematike za strukovne kole (trogodinji program) javno dostupno na internetskoj adresi:
http://dokumenti.ncvvo.hr/Nastavni_plan/strukovne/matematika-3.pdf
(22.11.2013.)
4. Nastavni program iz matematike za strukovne kole (etverogodinji program)
javno dostupno na internetskoj adresi:
http://dokumenti.ncvvo.hr/Nastavni_plan/strukovne/matematika-4.pdf
(22.11.2013.)
5. Nastavni program iz matematike za trgovake kole javno dostupno na internetskoj adresi:
http://dokumenti.ncvvo.hr/Nastavni_plan/strukovne/matematika-t.pdf
(22.11.2013.)
6. M. Papi: Primijenjena statistika u MS Excelu (+ CD) za ekonomiste, znanstvenike
i neznalice, Naklada ZORO, Zagreb, 2012.

48

Poucak 56.indd 48

1.1.2014. 10:17:42