Skripta Krivicno

Skripta 1 - Krivino pravo
Skripta
za polaganje
pravosudnog ispita
na nivou FBiH
Krivino pravo skripta 1
Sadraj:
1. Krivino pravo:
a) Krivino materijalno pravo
b) Krivino procesno pravo
KRIVINO PRAVO uvodni dio

Krivino pravo je izraz koji se u irem smislu koristi da oznai pravnu granu koja se bavi zatitom
najveih vrijednosti odreenog drutva.
Krivinim pravom u irem smislu drava propisuje, potvruje i realizuje aktivnosti u okviru
preventivnog i represivnog suzbijanja kriminaliteta.
Krivino pravo u irem smislu se dijeli na:

a) KRIVINO MATERIJALNO PRAVO( krivino pravo u uem smislu )
b) KRIVINO PROCESNO PRAVO
c) KRIVINO IZVRNO PRAVO.
Krivino materijalno pravo predstavlja sistem pravnih propisa kojim drava, radi svoje krivino
pravne zatite, odreuje krivina djela i njihove uinioce, te propisuje sankcije prema tim
uiniocima.
Krivino materijalno pravo, u odnosu na krivino procesno pravo, omoguava da se jedan krivini
dogaaj formira u krivinu stvar kao predmet krivinog postupka, pa se moe rei da je krivino
materijalno pravo pretpostavka krivinom procesnom pravu.
Krivino procesno pravo ureuje tok krivinog postupka, prava i dunosti dravnih organa i
drugih krivinoprocesnih subjekata koji uestvuju u krivinom postupku, kao i njihove meusobne
odnose.
Bitno je napomenuti da krivino procesno pravo ne obuhvata aktivnosti drave koje slijede nakon
stupanja na pravnu snagu sudske odluke kojom je utvreno da na izvrioca krivinog djela treba
primjeniti odreenu krivinopravnu sankciju. Postupak izvrenja krivinopravnih sankcija ureen je
krivinim izvrnim pravom.
Krivino materijalno pravo

Definicija krivino materijalnog prava, odreena je u uvodnom dijelu.
ZNAENJE IZRAZA U KZFBiH lan 2. (esto pitanje na ispitu)
Krivino zakonodavstvo u Federaciji sainjavaju krivino pravne odredbe sadrane u ovom
zakonu, drugim zakonima Federacije i zakonima kantona.
Teritorija Federacije je kopnena teritorija, obalno more i vodene povrine unutar granica FBiH, te
zrani prostor nad njima.
Slubena osoba je izabrani ili imenovani slubenik ili druga slubena osoba u organima
zakonodavne, izvrne i sudske vlasti i u drugim organima uprave i slubama za upravu Federacije,
kantona, gradova i opina koje obavljaju odreene upravne, strune i druge poslove u okviru prava i
dunosti vlasti koja ih je osnovala; osoba koja stalno ili povremeno vri slubenu dunost u
navedenim organima i tijelima; ovlaena osoba u privrednom drutvu ili u drugoj pravnoj osobi
kojoj je zakonom ili drugim propisom donesenim na osnovu zakona povjereno obavljanje javnih
ovlaenja, a koja u okviru tih ovlasti obavlja odreenu funkcija; te druga osoba koja obavlja
odreenu slubenu funkcija na osnovu ovlaenja iz zakona ili drugog propisa donesenog na osnovu
zakona.
Strana slubena osoba je lan zakonodavnog, izvrnog, upravnog ili sudskog organa strane drave,
javni slubenik meunarodne organizacije i njezinih tijela, sudija i drugi slubenik meunarodnog
suda, slubujui u Federaciji koja radi za naknadu ili bez naknade.
Vojna osoba je profesionalna vojna osoba i osoba u rezervnom sastavu, dok je na slubi u
Oruanim snagama BiH, u skladu sa Zakonom o slubi u Oruanim snagama BiH.
Odgovorna osoba je osoba u privrednom drutvu ili u drugoj pravnoj osobi kojoj je s obzirom na
njenu dunost ili na osnovu posebne ovlasti povjeren odreeni krug poslova koji se odnose na
primjenu zakona ili propisa donesenih na osnovu zakona, ili opeg akta privrednog drutva ili druge
pravne osobe u upravljanju i rukovanju imovinom ili se odnose na rukovanje proizvodnjom ili
nekom drugom privrednom djelatnou ili na nadzor nad njima.
Dijete je, u smislu ovog zakona, osoba koja nije navrila etrnaest godina ivota dijete nije
krivino odgovorno, tj. ne podlijee krivino-pravnoj odgovornosti.
Maloljetnik je, u smislu ovog zakona, osoba koja nije navrila 18 godina ivota.
Pravna osoba je BiH, FBiH, RS, BD, kanton, grad, opina, mjesna zajednica, svaki organizacioni
oblik privrednog drutva, ustanove, finansijske institucije, fondovi, politike stranke, udruenja
graana.
Privredno dutvo je korporacija, poduzee, ortakluk i svaki organizacioni oblik registriran za
obavljanje privredne aktivnosti.
Udruenje je bilo koji oblik udruivanja tri ili vie osoba.
Vie osoba je najmanje dvije osobe.
Skupina ljudi je najmanje pet osoba.
Grupa ljudi je udruenje od najmanje tri osobe koje su povezane radi trajnog, ponovljenog ili
povremenog injenja krivinih djela, pri emu svaka od tih osoba uestvuje u uinjenju krivinog
djela.
Organizirana grupa ljudi je grupa ljudi koja je formirana (nije nastala spontano), radi izravno
slijedeeg uinjenja krivinog djela, iji lanovi ne moraju imati formalno odreene uloge, koja ne
mora imati slijed lanstva niti razvijenu organizaciju.
Grupa za organizirani kriminal je organizirana grupa ljudi od najmanje tri osobe, koja postoji
neko vrijeme, djelujui u cilju uinjenja jednog ili vie krivinih djela za koja se po zakonu moe
izrei kazna zatvora preko tri godine ili tea kazna.
Izbjeglica ili raseljena osoba je osoba koja je napustila svoju imovinu na podruju FBiH u vrijeme
izmeu 30.aprila 1991. godine i 4.aprila 1998. godine, za koju se pretpostavlja da je izbjegla ili
raseljena osoba u skladu sa Aneksom 7. Opeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.
lanovi porodice su: brani i vanbrani drug, krvni roak u ravnoj linij, usvojitelj, posvojenik,
roak u pobonoj liniji do 3. stepena zakljuno i srodnik po tazbini do 2. stepena zakljuno.
Tajna Federacije, kantona, grada i opine je podatak ili isprava koja je zakonom, drugim
propisom ili opim aktom nadlenog tijela donesenim na osnovu zakona, odreena tajnom
Federacije, kantona, grada ili opine, ijim bi otkrivanjem nastupile tetne posljedice za Federaciju,
kanton, grad i opinu.
Vojna tajna je podatak ili isprava koja je zakonom, drugim propisom ili aktom nadlenog organa
Federacije, donesenim na osnovu zakona, proglaena vojnom tajnom.
Slubena tajna je podatak ili isprava koja je zakonom, drugim propisom ili opim aktom nadlene
institucije u Federaciji, kantonu, gradu i opini donesenim na osnovu zakona proglaena slubenom
tajnom.
Poslovna tajna je podatak ili isprava koja je zakonom, drugim propisom ili opim aktom
privrednog drutva, ustanove ili druge pravne osobe odreena poslovnom tajnom, a koja predstavlja
proizvodnu tajnu, rezultate istraivakog ili konstrukcijskog rada, te drugi podatak zbog ijeg bi
priopavanja neovlatenoj osobi mogle nastupiti tetne posljedice za njezine privredne interese.
Profesionalna tajna je podatak o osobnom ili obiteljskom ivotu stranaka koji saznaju odvjetnici,
branitelji, notari, doktori medicine, doktori stomatologije, primalje /babice/ ili drugi zdravstveni
djelatnici, psiholozi, djelatnici staranja, vjerski ispovjednici i druge osobe u obavljanju svog zvanja.
Isprava je svaki predmet koji je podoban ili odreen da slui kao dokaz kakve injenice koja je od
znaaja za pravne odnose.
Novac je kovano ili papirnato sredstvo plaanja koje je na osnovu zakona u opticaju u naoj ili
stranoj dravi.
Znaci za vrijednost podrazumijevaju i strane znakove za vrijednost.
Prijevozno sredstvo je svako plovilo, vozilo, letjelica kao i bilo kakvo drugo sredstvo koje se moe
koristiti za prijevoz u suhozemnom, vodenom i zranom prometu, bez obzira na vrstu pogona.
Pokretnina je i svaka proizvedena ili skupljena energija za davanje svjetlosti, topline ili kretanja, te
telefonski i drugi impulsi.
Sila je i primjena hipnoze ili omamljujuih sredstava s ciljem da se neko protiv svoje volje dovede u
nesvjesno stanje ili onesposobi za otpor.
Opojna droga je medicinski lijek ili opasna supstanca s adiktivnim i psihotropnim svojstvima, ili
supstanca koja se lahko moe pretvoriti u takvu supstancu ako podlijee nadzoru po meunarodnoj
konvenciji koju je Bosna i Hercegovina potvrdila, ili supstanca koja je proglaena opojnom drogom od
nadlene institucije Bosne i Hercegovine ili nadlene institucije entiteta.
Izraavanje u jednom gramatikom rodu, mukom ili enskom, ukljuuje oba roda fizikih osoba.
TA INI KRIVINO ZAKONODAVSTVO U BIH
Krivino zakonodavstvo u naoj zemlji sainjavaju:
1. Krivini zakon BiH, FBiH, RS i BD;
2. Drugi zakoni BiH, Entiteta i Brko distrikta, kojima su eventualno propisana krivina djela
(u svim ovim zakonima koji ine dopunsko krivino zakonodavstvo, kazne i druge mjere
mogu se propisivati u skladu sa odredbama sistemskog krivinog zakonodavstva);
3. U irem smislu, ovdje se ubrajaju Krivini procesni zakoni (ZKP BiH, FBiH, RS i BD) i
Zakon o izvrenju krivinih sankcija;
4. Posebno krivino zakonodavstvo (npr. Zakon o ravnopravnosti spolova i sl.), koje mora biti
u skladu sa krivinim zakonima u pogledu uslova odgovornosti i kanjivosti.
__________
Sa predavanja: PREDMET KZFBIH
- regulisan je lanom 1. KZFBiH
- KZFBiH sastoji se od 2 dijela: opti i posebni dio.
Opti dio ima univerzalan karakter vrijednost, jer su u njemu ureeni osnovni instituti KZ
( k.sankcija, krivica = k.odgovornost, zastara, krajnja nuda, nuna odbrana)
Posebni dio sastoji se od k. dijela koja su u nadlenosti FBiH. Bitno je napomenuti da
k.djela ne propisuje samo KZFBiH, nego i drugi Zakoni npr. Zakon o porodinom nasilju.
____________
NAELO LEGITIMITETA (osnov zakonitosti)
Osnova i granice krivinopravne prinude - lan 3. KZFBiH
Krivina djela i krivinopravne sankcije propisuju se samo za ona ponaanja kojima se tako
ugroavaju ili povrjeuju line slobode i prava ovjeka, te druga prava i drutvene vrijednosti
zajamene i zatiene Ustavom i meunarodnim pravom, da se njihova zatita ne bi mogla ostvariti
bez krivino pravne prinude.
Propisivanje krivinih djela i vrste i mjere krivinopravnih sankcija zasniva se na nunosti
primjene krivinopravne prinude i njenoj razmjernosti jaini opasnosti za osobne slobode i prava
ovjeka, te druge osnovne vrijednosti.
NAELO ZAKONITOSTI
Ovo naelo postoji u materijalnom i procesnom smislu.
1. U materijalnom smislu ovo naelo ima 2 aspekta znaenja:
a) da se krivina djela i krivino-pravne sankcije za ta djela mogu propisivati samo zakonom, a
ne propisima nie pravne snage.
b) da se nikome ne moe izrei sankcija za djelo ako ono, prije nego to je uinjeno, u zakonu
nije propisano kao krivino djelo i za koje u zakonu nije propisana sankcija.
2. U procesnom smislu ovo naelo je propisano ZKP FBiH Princip zakonitosti:
Pravila utvrena ovim zakonom trebaju osigurati da niko nevin ne bude osuen, a da se uinitelju
izrekne krivinopravna sankcija pod uslovima koje predvia KZFBiH, drugi zakoni Federacije,
zakoni kantona i zakoni BiH u kojima su propisana krivina djela i na osnovu zakonom propisanog
postupka. Prije donoenja pravomone presude osumnjieni, odnosno optueni moe biti ogranien
u svojoj slobodi i drugim pravima, samo pod uslovima propisnim zakonom. Krivinopravnu
sankciju moe uinitelju krivinog djela izrei samo nadleni sud, odnosno sud kome je Sud BiH
prenio voenje postupka, u postupku koji je pokrenut i proveden po ovom zakonu.
______
Predavanja:
NAELO KRIVICE - ukljueno zadnjim izmjenama KZFBiH u 2010. godini
Niko ne moe biti kanjen niti se moe prema njemu izrei druge krivino pravne sankcije, ako nije
kriv za poinjeno k.d.
_________
VREMENSKO VAENJE KRIVINOG ZAKONA

(obavezna primjena blaeg zakona)
Prema uinitelju krivinog djela primjenjuje se zakon koji je bio na snazi u vrijeme uinjenja
krivinog djela. Dakle, vrijedi princip da nema retroaktivne primjene propisa.
Ako se poslije uinjenja krivinog djela zakon jednom ili vie puta izmjeni, primijenit e se zakon
koji je blai za uinitelja. U toj situaciji, mogue je da bude primjenjen novi ili stari zakon, u
zavisnosti od toga koji je od njih blai.
U zakonu nisu izriito propisani kriteriji po kojima se ocjenjuje koji je zakon blai za uinioca u
svakom konkretnom sluaju, meutim sudska praksa i teorija su utvrdili odreene KRITERIJE
na osnovu kojih se utvruje koji je zakon blai, a to su:
1. osnovni kriterij je onaj koji predvia da je blai onaj krivini zakon koji konkretno ponaanje
uopte ne propisuje kao krivino djelo
(npr. u ranijem kriv. zakonodavstvu postojalo je kriv. djelo kockanje, uvreda, vei broj kriv.
djela protiv oruanih snaga. Meutim, ta djela i jo neka u vaeem KZ su dekriminisana sl.);
Ovo je kljuni kriterij za utvrivanje koji je zakon blai i ukoliko se primjeni na konkretnom
sluaj, nema potrebe za utvrivanje ostalih kriterija.
2. blai je onaj krivini zakon koji propisuje odreeno djelo kao krivino djelo, ali iskljuuje
krivicu i krivino gonjenje;

(npr. ovlatena slubena osoba - OSL provali u tui stan radi hvatanja uinioca krivinog djela
nee krivino odgovarati jer je to uinio u vrenju slubene radnje);
3. blai je onaj zakon koji predvia mogunost oslobaanja od kazne ili izricanja blae vrste kazne
ili manje mjere kazne

(npr. kod krivinog djela krae blai je vaei zakon jer postoji mogunost izricanja blae
kazne);
4. blai je onaj krivini zakon koji ne predvia izricanje sporedne kazne ili mjere bezbjednosti;
5. blai je onaj krivini zakon koji predvia ire mogunosti za izricanje uslovne osude ili blae
kanjavanje za pokuaj odreenog krivinog djela.

Kako se primjenjuje blai zakon?
Blai zakon se primjenjuje u odnosu na konkretno djelo i konkretnog uinoca, a ne apstraktno.
Dakle, analizom prethodnih kriterija se utvruje kako se ti zakoni odnose na konkretnog uinioca.
Blai zakon mora se primjeniti u cjelosti, a ne parcijalno ili kombinovano sa drugim zakonima.
Blai zakon mora se primjeniti do pravosnanosti presude. Izuzetno, ako je povodom pravnih
lijekova (alba ili ponavljanje postupka) presuda ukinuta i odreeno novo suenje, blai zakon se
mora primjeniti i u toj situaciji. Ovo iz razloga to vie ne postoji pravosnana presuda i suenje
poinje ispoetka.
Ako nije ispotovan ovaj princip tj, ako je sud primjenio stroiji zakon, postojae povreda krivinog
zakona.
_________
Predavanja: DA LI SE MOE KORISTITI KOMBINACIJA ZAKONA?

Nije dozvoljena kombinacija zakona, jer kada odreujemo koji je zakon blai za uinioca k.d.
moramo koristiti samo taj zakon.
KRIVINE SANKCIJE lan 6. KZFBiH

Vrste krivinopravnih sankcija su:
1. Kazne
a) zatvor i dugotrajni zatvor
b) maloljetniki zatvor
c) novana kazna
2. Mjere upozorenja
a) sudska opomena
b) uslovna osuda
3. Sigurnosne mjere
a) obavezno psihijatrijsko lijeenje (na slobodi)
b) obavezno lijeenje od ovisnosti
c) zabrana vrenja poziva, aktivnosti ili funkcije
d) zabrana upravljanja motornim vozilom
e) oduzimanje predmeta
4. Odgojne mjere (primjenjuju se prema maloljetnicima uz odgojne preporuke)
a) disciplinske mjere
b) mjere pojaanog nadzora
c) zavodske mjere
Pored navedenih krivinopravnih sankcija, zakon poznaje jo dvije mjere koje ne spadaju u krivine
sankcije, a to su:
1. Rad za opte dobro na slobodi (spada u red novih, alternativnih sankcija, koja je suigeneris mjera, a nalazi se negdje izmeu kazne i uslovne osude, kao mjere upozorenja) i
2. Odgojne preporuke (izriu se maloljetnicima, bez voenja kriv. postupka)
__________
Predavanja: Krivinopravne sankcije imaju opti pojam i ne smijemo ih izjednaavati sa kaznama,
jer su kazne samo jedan oblik krivinopravnih sankcija.
___________
Svrha krivinopravnih sankcija:
1. generalna prevencija njen cilj je da se utie na graane da potuju pravni sistem i pravila
ponaanja koja su odreena tim pravnim sisitemom, te da ne ine krivina djela, a postie se
informisanjem javnosti o voenju krivinih postupaka i izricanju sankcija;
2. individualna - specijalna prevencija njen cilj je sprjeavanje uinitelja da uini nova
krivina djela i podsticanje njegovog preodgoja. (to je humani dio individualne specijalne
prevencije)
3. viktimoloka svrha izricanja krivinopravnih sankcija u cilju zatite i satisfakcije rtva ili
rtve k.d.
Ogranienja u izvrenju krivinopravnih sankcija
Uinitelju krivinog djela u izvrenju krivinopravne sankcije mogu biti oduzeta ili ograniena odreena
prava SAMO u mjeri koja odgovara prirodi i sadraju te sankcije i SAMO na nain kojim se osigurava
potivanje osobe uinitelja i njegovo ljudsko dostojanstvo, u skladu sa zakonom i meunarodnim pravom.

PRIMJENA KRIVINOG ZAKONODAVSTVA U FEDERACIJI
Iskljuenje primjene krivinog zakonodavstva u Federaciji prema DJECI
Krivino zakonodavstvo u Federaciji ne primjenjuje se prema djetetu koje u vrijeme uinjenja krivinog
djela NIJE navrilo 14 godina ivota.
Primjena krivinog zakonodavstva u Federaciji prema MALOLJETNICIMA
Krivino zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema maloljetnicima u skladu sa glavom X (Pravila o
odgojnim preporukama, odgojnim mjerama i o kanjavanju maloljetnika) ovog zakona i drugim zakonima u
Federaciji.
Primjena krivinog zakonodavstva u Federaciji na PRAVNE OSOBE
Krivino zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se na pravne osobe u skladu sa glavom XIV (Odgovornost
pravnih osoba za krivina djela) ovog zakona i drugim zakonima u Federaciji.
Primjena krivinog zakonodavstva u Federaciji prema svakom ko na teritoriji FEDERACIJE uini krivino
djelo
Krivino zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema svakom ko uini krivino djelo na teritoriji
Federacije.
Krivino zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema svakom ko uini krivino djelo na domaem
plovilu, bez obzira na to gdje se plovilo nalazilo u vrijeme uinjenja krivinog djela.
Krivino zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema svakom ko uini krivino djelo u domaem
civilnom zrakoplovu dok je u letu ili u domaem vojnom zrakoplovu, bez obzira na to gdje se zrakoplov
nalazio u vrijeme uinjenja krivinog djela.
Primjena krivinog zakonodavstva u Federaciji za krivina djela uinjena na podruju BOSNE I
HERCEGOVINE
(1) Krivino zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema svakom ko na teritoriji Bosne i Hercegovine
uini:
a) bilo koje krivino djelo protiv ustavnog poretka Federacije iz glave XV (Krivina djela protiv ustavnog
poretka Federacije) ovog zakona;
b) krivino djelo protiv slubene ili odgovorne osobe u vezi sa njezinom slubom.
(2) Krivino zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema dravljaninu Bosne i Hercegovine koji izvan
teritorije Federacije uini bilo koje drugo krivino djelo osim onih koja su obuhvaena odredbom stava 1.
ovog lana.
(3) Krivino zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema strancu koji izvan teritorije Federacije prema
Bosni i Hercegovini, njezinom dravljaninu ili prema Federaciji ili njezinom dravljaninu uini bilo koje
krivino djelo koje nije obuhvaeno odredbom stava 1. ovog lana.
(4) Krivino zakonodavstvo u Federaciji primjenjuje se prema strancu koji izvan teritorije Federacije prema
stranoj dravi ili prema strancu uini krivino djelo za koje se po tom zakonodavstvu moe izrei kazna
zatvora od pet godina ili tea kazna. Ako zakonom nije drukije propisano, sud u takvom sluaju ne moe
izrei kaznu teu od kazne propisane zakonom zemlje u kojoj je krivino djelo uinjeno.
(5) U sluajevima iz st. 2. i 3. ovog lana krivino zakonodavstvo u Federaciji primijenit e se samo ako se
uinitelj krivinog djela zatekne na teritoriji Federacije ili bude izruen, a u sluaju iz stava 4. ovog lana
samo ako se uinitelj zatekne na teritoriji Federacije i ne bude izruen drugoj dravi.
Primjena Opeg dijela ovog zakona
Odredbe Opeg dijela ovog zakona primjenjuju se prema uiniteljima svih krivinih djela propisanih
zakonima u Federaciji.
Odredbe Opeg dijela ovog zakona primjenjuju se prema maloljetnicima, osim ako zakonom nije drukije
propisano.
Odredbe Opeg dijela ovog zakona primjenjuju se na pravne osobe, osim ako ovim zakonom nije drukije
propisano.
ZASTARJELOST - lan 15,16,17,18,19,20 KZFBiH

Razlikuje se :
a) zastarjelost krivinog gonjenja i
b) zastarjelost izvrenja kazne
c) zastarjelost izvrenja sporedne kazne i sigurnosnih mjera
a) Zastarjelost krivinog gonjenja
Zastarjelost krivinog gonjenja je institut koji podrazumjeva prestanak ovlatenja dravnih organa
za preduzimanje krivinog gonjenja iz razloga proteka odreenog vremenskog perioda.
Zastarjelost nije na dispoziciji stranaka, tj. nastupa bez obzira na volju uinioca i niko se ne moe
odrei zastare!
Rokovi zastarjelosti zavise od teine krivinog djela i propisane kazne, pa se krivino
gonjenje ne moe poduzeti kad od uinjenja krivinog djela protekne:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
35 god. - za krivino djelo s propisanom kaznom dugotrajnog zatvora;

20 god. - za krivino djelo s propisanom kaznom zatvora preko 10 god.;
3 god. - za krivino djelo s propisanom kaznom zatvora do 1 god. ili novanom kaznom.
Ako je za KD propisano vie kazni, rok zastarjelosti odreuje se po najteoj.
Postoji relativna i apsolutna zastarjelost:

a) relativna zastarjelost - nastupa kada proteknu gore navedeni zastarni rokovi
utvreni prema propisanoj kazni.

b) apsolutna zastarjelost - nastupa kada protekne duplo vrijeme predvieno za
relativnu zastarjelost.
Zastarijevanje krivinog gonjenja poinje od dana kad je krivino djelo uinjeno, bez obzira je li
poznat izvrilac krivinog djela.
OBUSTAVA ZASTARJELOSTI
Obustava zastarjelosti nastupa zbog neke zakonske tj. pravne smetnje (npr. poslaniki imunitet,
duevno oboljenje uinioca, postupak ekstradicije i sl.)
U takvoj situaciji krivino gonjenje ne moe otpoeti, a ako je otpoelo ne moe se produiti.
Kada prestane zakonska smetnja tok zastarjevanja se nastavlja, pri emu se u rok zastarjevanja
uraunava vrijeme koje je proteklo do obustave zastarjevanja.
Zastarjelost se obustavlja samo u odnosu na ono lice na koje se odnose pravne smetnje, a ne utie
na druge sauesnike.
PREKID ZASTARJELOSTI
Prekid zastarjelosti znai nastupanje takve okolnosti usljed koje je zaustavljen tok zastarjelosti, tako
da sa svakim prekidom zastarijevanje poinje ponovno tei. Kod prekida zastarjelosti vrijeme koje
je proteklo ne uraunava se u vrijeme zastarjevanja, ve zastarjevanje poinje iznova i moe trajati
sve do nastupanja apsolutne zastarjelosti.
Prekid zastarjelosti nastupa (zastarijevanje se prekida) u 2 sluaja:
1. preduzimanjem svake procesne radnje od strane suda ili tuioca, koja se preduzima radi
gonjenja uinioca zbog uinjenog krivinog djela. Radnje ovlatenog slubenog lica prije
pokretanja krivinog postupka nemaju karakter procesnih radnji i ne dovode do prekida
zastarjelosti.
2. kada uinilac u vrijeme trajanja zastarjelosti uini isto tako teko ili tee krivino djelo.
b) Zastarjelost izvrenja kazne

Zastarjelost izvrenja kazne je institut koji podrazumjeva prestanak ovlatenja nadlenih organa za
preduzimanje izvrenja pravosnano izreene kazne, iz razloga proteka odreenog vremenskog
perioda.
Zastarjelost izvrenja kazne nastaje istekom odreenog vremena od donoenja pravomone presude.
Na zastarjelost izvrenja kazne primjenjuju se isti rokovi kao i kod zastarjelosti krivinog gonjenja.
c) Zastarjelost izvrenja sporedne kazne i sigurnosnih mjera

Zastarjelost izvrenja novane kazne kao sporedne kazne nastupa kad proteknu 2 god. od dana
pravosnanosti presude kojom je ta kazna izreena.
Zastarjelost izvrenja sigurnosne mjere: 1. obavezno psihijatrijsko lijeenje, 2. obavezno
lijeenje od ovisnosti i 3. oduzimanje predmeta nastupa kad protekne 5 god. od dana
pravosnanosti odluke kojom su te mjere izreene.
Zastarjelost izvrenja sigurnosne mjere: 1. zabrane vrenja poziva, aktivnosti ili funkcije i 2.
zabrane upravljanja prijevoznim sredstvom nastupa kad protekne onoliko vremena koliko je
sud odredio za trajanje te mjere.
Krivino gonjenje i izvrenje kazne ne zastarijeva za krivina djela za koja po meunarodnom

pravu zastarjelost ne moe nastupiti (ratni zloini). IZUZETAK OD ZASTARE !
Generalno, pitanje zastare je materijalno-pravno pitanje, na koje sud pazi po slubenoj

dunosti. Kada sud utvrdi da je nastupila zastara, donijee ODBIJAJUU PRESUDU!
10
KRIVINO DJELO
Krivino djelo - lan 21.
Definicija:
Krivino djelo je protupravno djelo koje je zakonom propisano kao k.d., ija su obiljeja
propisana zakonom i za koje je zakonom propisana krivinopravna sankcija.
Krivino djelo je ono djelo koje kumulativno ima sve slijedee elemente:
a) da je protivpravno djelo
b) da je zakonom propisano kao krivino djelo,
c) za koje je zakonom propisana krivinopravna sankcija i
d) ija su obiljeja propisana zakonom.
a) Protivpravnost kao element krivinog djela
Protivpravnost znai da je odreeno ponaanje u suprotnosti sa pozitivnim normama pravnog
poretka. To su ona protivpravna ponaanja pojedinca koja znae napad ili ugroavanje najvanijih
drutvenih odnosa.
Meutim, pravni poredak dozvoljava u odreenim situacijama i pod odreenim uslovima postojanje
nekog osnova koji iskljuuje protivpravnost.
U krivinom materijalnom zakonu protivpravnost iskljuuje:
1)
2)
3)
4)
djelo malog znaaja,

nuna odbrana i
krajnja nuda
sila i prijetnja.
U krivinom procesnom pravu osnov iskljuenja protivpravnosti postoji u sluajevima: lienja

slobode uinioca krivinog djela, odreivanja pritvora, vrenja pretresa i dr. Nareenje
pretpostavljenog ne iskljuuje protivpravnost.
b) i c) Propisanost krivinog djela u zakonu kao elemenat krivinog djela (princip
zakonitosti) i propisanost sankcije
U materijalnom smislu ovaj elemenat krivinog djela znai da se krivina djela i krivine
sankcije za ta djela mogu propisivati samo zakonom, a ne propisima nie pravne snage.
Drugi aspekt ovog naela znai da se nikome ne moe izrei sankcija za djelo ako ono, prije
nego to je uinjeno, u zakonu nije bilo propisano kao krivino djelo i za koje u zakonu nije
propisana sankcija.
d) Obiljeja krivinog djela (bie krivinog djela)
Okolnosti koje odreeno ponaanje karakteriu kao krivino djelo nazivaju se obiljejima,
odnosno elementima bia krivinog djela.
S obzirom na prirodu pojedinih djela, svako djelo ima odreene elemente koji ine bie tog
krivinog djela.
Bie krivinog djela je skup svih bitnih, posebnih elemenata jednog krivinog djela!
Da bi djelo bilo svreno moraju biti ostvarena sva njegova obiljeja.
11
Ostala obiljeja slue za blie oznaavanje kanjivog ponaanja i po potrebi za razgranienje

od drugih srodnih krivinih djela.
(Npr. kod krivinog djela krae bitna obiljeja su: 1. da se radi o tuoj pokretnoj stvari, 2. da se ta
stvar oduzima i 3. da se to ini u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi.
Krivino djelo teke krae sadri sva ova obiljeja, ali i dodatno obiljeje u pogledu naina
izvrenja krae npr. da se kraa vri obijanjem ili provaljivanjem zatvorenih prostora, da se kraa
vri u vrijeme elementarnih nepogoda /poplave, zemljotresi itd/. Prema tome, po ovim dodatnim
obiljejima ovo djelo se razlikuje od krivinog djela krae.
Krivino djelo ubistva sastoji se u tome da uinilac liava ivota drugo lice. Meutim, ako se to
liavanje vri iz nacionalnih, vjerskih ili rasnih pobuda, na okrutan nain, iz bezobzirne osvete i
slino, radie se o tekim sluajevima ubistva koji su zaprijeeni stroijom kaznom. )
Radnja izvrenja krivinog djela

Radnja izvrenja krivinog djela je ona radnja kojom se izvrava krivino djelo i koja je u opisu
krivinog djela oznaena kao radnja izvrenja. (Npr. kod kriv. djela krae radnja se sastoji u
oduzimanju tue pokretne stvari, a kod ubistva radnja se sastoji u liavanju ivota drugog lica.)
Kod nekih krivinih djela radnja izvrenja se sastoji od dvije ili vie radnji, koje mogu biti
odreene kumulativno ili alternativno:
1. kumulativno - gdje se radnja izvrenja sastoji se od dvije ili vie djelatnosti i gdje je za
postojanje krivinog djela nuno da su kumulativno ostvarene sve navedene radnje tzv.
kumulativne dispozicije.
(Npr. kod kriv. djela razbojnitvo, radnje su upotreba sile i oduzimanje tue pokretne
stvari. Kod takvih krivinih djela obje te radnje ulaze u sastav izvrenja krivinog djela i
njihovim preduzimanjem ostvaruje se krivino djelo. Kod ovih djela preduzimanjem samo
jedne radnje nee se raditi o svrenom krivinom djelu, npr. upotreba sile, ve o pokuaju
krivi. djela razbojnitva.)
i....i....i ( na taj nain se prepoznaju )
2. alternativno - gdje se radnja izvrenja sastoji od dvije ili vie djelatnosti tako da je krivino
djelo izvreno preduzimanjem bilo koje od propisanih radnji tzv. alternativne dispozicije.
Ukoliko su ostvarene sve radnje, radit e se o kumulaciji radnji, to se moe uzeti u obzir
kao oteavajua okolnost kod odmjeravanja kazne.
(Npr. kod kriv. djela krivotvorenje isprave, radnja izvrenja je odreena alternativno, pa se
djelo moe izvriti pravljenjem lane isprave ili nabavljanjem ili upotrebom lane isprave.
Izvrenjem djela na bilo koji od ovih naina tj. ispunjavanjem bilo koje alternacije, djelo je
izvreno.)
ili...ili...ili ( na taj nain se prepoznaju )
________
Predavanja:
Krivina djela mogu imati lake (privilegovane) oblike i tee (kvalifikovane) oblike.
npr. laki oblik k.d. = kraa
- laka sankcija
tei oblik k.d. = teka kraa, razbojnika kraa
___________
- tea sankcija
12
Nain uinjenja krivinog djela lan 22. KZFBiH

Krivino djelo moe biti izvreno a) injenjem i b) neinjenjem.
a) injenjem:
U praksi, krivino djelo se najee izvrava injenjem neke radnje. injenje postoji onda kada lice
preduzima neku radnju koju ne bi smjelo preduzeti (npr. oduzima tuu pokretnu stvar, falsifikuje
ispravu, drugom nanosi povredu i sl). Dakle, kod injenja radi se o nekoj linoj aktivnosti uinioca
koja dovodi do odreenih promjena u vanjskom svijetu - povreda, ugroavanja.
b) Neinjenjem:
Krivino djelo je uinjeno neinjenjem kad je uinitelj, koji je pravno obavezan sprijeiti nastupanje
zakonom opisane posljedice krivinog djela, to propustio uiniti, a takvo je proputanje po
djelovanju i znaenju jednako izvrenju tog krivinog djela injenjem.
Krivina djela neinjenja mogu biti:
1. Prava krivina djela neinjenja (tzv. pravi, isti omisivni delikti) su ona krivina djela kod
kojih je radnja izvrenja u krivinom zakonu odreena kao proputanje odreene dunosti
(npr. neprijavljivanje pripremanja kriv. djela)
2. Neprava krivina djela neinjenja (tzv. komisivno-omisivni delikti) su ona krivina djela
koja su u krivinom zakonu odreena kao krivina injenja, odnosno gdje je radnja izvrenja
tog djela odreena kao preduzimanje neke inidbe, ali se izuzetno to krivino djelo moe
izvriti i proputanjem odreene dunosti. (npr. majka ne hrani dijete i usljed toga nastupi
zabranjena posljedica, ili skretniar propusti da pomjeri ine u slobodan prolaz i nastupi
udes - dunost majke na hranjenje djeteta propisana je u porodinom zakonu; dunost
skretniara propisana je u odgovarajuim propisima u oblasti eljeznikog saobraaja).
Dakle, kod ovih djela uvijek se radi o tome da uinilac proputa tj. ne preduzima radnju koju
mu nalae njegov lini status ili dunost.
BLANKETNA KRIVINA DJELA BLANKETNE DISPOZICIJE
Blanketna k.d. razlikuju se od ostalih k.d. obzirom da imaju BLANKETNU = nepotpunu ili
upuujuu ili okvirnu dispoziciju, koja nas upuuje na neku sankciju u drugom zakonu, propisu
koji je slabije pravne snage od zakona ili u konvencijama koje su jae pravne snage od zakona.
Takve blanketne dispozicije u krivinom zakonu koje su same za sebe neprimjenjive bez
uzimanja u obzir drugog propisa na koji one upuuju.
Da bi se u takvim sluajevima moglo utvrditi da li je u pitanju krivino djelo ili ne, nuno je
konsultovati propise na koje se ta blanketna dispozicija odnosi i tek tada emo biti u mogunosti
utvrditi da li u konkretnom ponaanju postoje elementi krivinog djela.
Blanketne dispozicije u KZFBiH su najee kod krivinih djela protiv bezbjednosti
saobraaja i protiv bezbjednosti ljudi i imovine, ali mogu se pronai i u propisima i aktima nie
pravne snage i vie pravne snage od Zakona. ( Pravilnici i Konvencije ).
( Npr. krivino djelo ugroavanja saobraaja govori o postupanju u saobraaju suprotno ZOBS-u
( Zakon o osnovama bezbjednosti na putevima ) dakle blanketna dispozicija nas upuuje na
primjenu tog Zakona.
ili kod krivinog djela protivpravni prekid trudnoe, u dispozitivu se navodi da se prekid trudnoe
izvodi protivno propisima o prekidu trudnoe Pravilnik o prekidu trudnoe dakle blanketna
dispozicija nas upuuje na primjenu tog Pravilnika )
Kod optuenja i u izreci presude kod ovih krivinih djela nuno je ugraditi odreene lanove
zakona ili drugog propisa ili konvencije na koji upuuje blanketna dispozicija.
13
_________
Predavanja:
Postoje k.djela koja treba razlikovati od blanketnih k.djela npr. postoje k.djela u kojima
dispozicija glasi "ko nanese tetu veih razmjera, kaznit e se ..." . Postavlja se pitanje ta je "teta
veih razmjera" i kako je odrediti. To zakon ne odreuje, nego se utvruje na optoj sjednici
Vrhovnog suda FBiH njihova miljenja nisu obavezujua. npr. na optoj sjednici Vrhovnog
suda FBiH odreeno je da je vea imovinska korist imovinska korist koja prelazi iznos od 15.000
KM.
__________
Posljedica krivinog djela
Kod najveeg broja krivinih djela, posljedica krivinog djela je ugraena u dispoziciju krivinog
djela i samim tim je vidljiva (npr. lienje ivota, teka tjelesna povreda, prenoenje zarazne bolesti i
sl.). Meutim, ima krivinih djela kod kojih posljedica nije vidljiva, ali ona postoji (npr. kod
krivinog djela davanje lanog iskaza, posljedica se sastoji u stvaranju pogrenog miljenja kod
suda i donoenju pogrene sudske odluke).
Posljedica krivinog djela moe se manifestovati u vidu:
1. povrede zatienog dobra to je unitenje ili oteenje nekog pravno zatienog dobra. Ta
povreda se uoava ulima i kod ovih djela posljedica se uvijek odreuje kao obiljeje bia
krivinog djela (npr. tjelesna povreda, lienje ivota, kraa i sl.).
2. ugroavanja zatienog dobra to je stvaranje opasnosti od nastupanja povrede.
Ta opasnost moe biti konkretna ili apstraktna:
a) konkretna opasnost - ovdje je ta opasnost odreena u biu krivinog djela i ona se mora
dokazivati kao i ostali elementi krivinog djela. Najea su krivina djela protiv
bezbjednosti javnog saobraaja i krivina djela protiv opte bezbjednosti ljudi i imovine.
b) apstraktna opasnost - postoji kada je posljedica mogla da nastupi usljed preduzete radnje,
ali u konkretnom sluaju nije nastupila. Takva krivina djela ne sadre opasnost kao
obiljeje krivinog djela, kao u sluaju konkretne opasnosti, ve ta opasnost nuno proizilazi
iz radnje izvrenja. To znai da je kod takvih krivinih djela nastupanje posljedice nuna i
neoboriva pretpostavka. im je radnja izvrena, ovu opasnost ne treba dokazivati, jer se
njeno postojanje uvijek pretpostavlja.
(npr. u sluaju predaje u prevozno sredstvo lako zapaljivih, eksplozivnih ili radioaktivnih
materijala, djelo se smatra svrenim samim inom predaje takvih materijala u prevozno
sredstvo. Dakle, u ovom sluaju se uopte ne dokazuje postojanje posljedice, jer se ona
pretpostavlja samim time to se radi o materijama koje su izuzetno opasne i iji je promet u
javnom saobraaju izriito zabranjen.)
Objektivni uslov inkriminacije

To su okolnosti koje zakon odreuje kao uslov koji treba da se stvori da bi jedno ponaanje ovjeka
bilo protivpravno ili da bi dobilo opasni karakter.
Ove okolnosti ulaze u sastav krivinog djela, ali se za postojanje krivnje uinioca ne zahtijeva
njegova svijest da te okolnosti postoje. Dovoljno je da one u konkretnom sluaju egzistiraju, bez
obzira na svijest uinioca (npr. kod krivinog djela uestvovanja u tui nemamo svijest, ali smo
uletili u tuu, i nastane teka tjelesna povreda ili je neko umro; ili npr. u privredi dovoljno je
da je nastupila teta). Znaaj ovih uslova je to od njih zavisi postojanje krivinog djela, iako one
ne odreuju krivino djelo.
14
Subjekt izvrenja krivinog djela

Subjekt izvrenja krivinog djela, po vaeem krivinom zakonu moe biti fiziko i pravno lice.
Meutim u sudskoj praksi, kao izvrilac k.d. pojavljuju se samo fiziko lice, ne i pravno lice.
Kod pojedinih krivinih djela subjekt izvrenja djela oznaava se na razliite naine:
1. Kod najveeg broja djela subjekt se oznaava rjeju ko (npr. ko drugog lii ivota, ko
oduzme tuu pokretnu stvar). U ovoj situaciji to praktino znai da takva krivina djela
moe poiniti svako lice, odnosno kod njih postoji najiri krug moguih izvrilaca.
2. Kod nekih krivinih djela subjekt se oznaava prema odreenom svojstvu lica ili njegovom
statusu. (npr. slubeno lice, odgovorno lice, branilac, ljekar, svjedok, uesnik u
saobraaju). Kod ovih krivinih djela, dakle, suen je broj moguih uinilaca tako da ova
djela moe uiniti samo lice koje ima odreeno svojstvo. Ova djela nazivaju se vlastoruna
ili delicta propria. Utvrivanje svojstva uinioca kod ovakvih krivinih djela je veoma
znaajno, jer ako uinilac nema odreeno svojstvo, nee se raditi o tom krivinom djelu.
(npr. kod krivinog djela edomorstva /ubistvo djeteta pri poroaju/ uinilac, odnosno subjekt tog
krivinog djela moe biti samo majka djeteta. To je privilegovano djelo ubistva koje moe uiniti
samo majka u posebnom stanju do koga dolazi u vezi sa poroajem. Druga lica koja bi eventualno
sa majkom uestvovala u izvrenju tog kd odgovarala bi za neki od oblika suesnitva u izvrenju
kd ubistva kao pomaga, podstreka ili saizvrilac. Dakle, ta lica bi odgovarala stroije jer nemaju
svojstvo koje ima majka).
Subjekt krivinog djela moe se pojaviti kao izvrilac (saizvrilac), pomaga i podstreka.
Od subjekta treba razlikovati pasivnog subjekta - ako se neko lice poslui drugim licem da uini
krivino djelo. Npr., lice A gurne lice B na lice C, pa lice C pretrpi povrede ili nastupi smrt. Lice A
je subjekt izvrenja krivinog djela, a lice B samo sredstvo kojim se lice A posluilo.
Subjekt krivinog djela, odnosno uinilac i krivac nisu sinonimi, jer je kriv samo onaj za koga se to
utvrdi pravosnanom presudom.
15
Vrijeme izvrenja (uinjenja) krivinog djela

Treba razlikovati vrijeme izvrenja k.d. od vremenskog vaenja krivinog zakona!
Definicija:
Vrijeme izvrenja k.d. je vrijeme kada je izvrilac k.d. radio ili je bio duan da radi,
nezavisno od toga kada je posljedica injenja ili neinjenja nastupila
Vrijeme izvrenja krivinog djela znaajno je:
1) radi utvrivanja uzrasta uinioca, tj. da li je u pitanju dijete, maloljetnik ili punoljetno lice, a
2)
3)
4)
5)
to je znaajno radi utvrivanja uraunljivosti uinioca;

radi primjene odgovarajueg zakona na uinioca, kako odredbi materijalnopravnog, tako i
procesnopravnog karaktera.
radi utvrivanja zastarjelosti krivinog gonjenja;
radi utvrivanja uzrasta, tj. starosti oteenog, kod krivinih djela gdje je uzrast oteenog
elemenat bia krivinog djela; npr. kod krivinog djela vanbrana zajednica sa maljoljetnim
licem, zavoenje, obljuba nad maloljetnim licem, zlostavljanje ili naputanje maloljetnog
lica.
kod nekih krivinih djela vrijeme je elemenat bia krivinog djela. Npr. djelo izvreno za
vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti, za vrijeme epidemije i sl.
Kad se ne moe precizno utvrditi vrijeme, uzima se ono koje je najpovoljnije za uinioca.
Ako se djelo sastoji od razliitih djelatnosti, a ine jednu radnju, uzima se ono vrijeme kada je
uinjena posljednja radnja (kumulativne radnje).
Kod produenog krivinog djela uzima se vrijeme svake izvrene radnje u sastavu krivinog djela.
Zastara tee od zadnje izvrene radnje.
Mjesto uinjenja krivinog djela

Posljedica krivinog djela se najee deava u mjestu radnje, ali kod distancionih krivinih djela,
radnja se moe desiti u jednom, a posljedica u drugom mjestu.
Na zakon je prihvatio tzv. kriterij ubikviteta. Krivino djelo je uinjeno kako u mjestu
gdje je uinilac radio ili je bio duan da radi, tako i u mjestu gdje je posljedica njegovog injenja ili
neinjenja potpuno ili djelimino nastupila.
Kod kanjivog pokuaja krivino djelo je uinjeno kako u mjestu gdje je uinitelj radio ili je bio
duan da radi, tako i u mjestu gdje je prema njegovom umiljaju posljedica njegovog injenja ili
neinjenja potpuno ili djelimino trebala nastupiti.
Znaaj mjesta izvrenja krivinog djela ogleda se u slijedeem:
1. Prema mjestu izvrenja djela odreuje se koji e se zakon primjeniti na uinioca, to je
naroito znaajno kod distancionih, kao i tzv. tranzitnih krivinih djela sa elementom
inostranosti (npr. paket sa eksplozivom utovaren je u naoj zemlji u avion ili voz koji
saobraa prema inostranstvu).
2. Mjesto izvrenja djela znaajno je i za odreivanje mjesno nadlenog suda.
16
UZRONA (KAUZALNA) VEZA RADNJE I POSLJEDICE

Utvrivanje uzrone veze izmeu ljudske radnje i nastupjele posljedice u konkretnom sluaju je
injenino pitanje i rjeava se na osnovu prirodnih zakona i iskustvenog saznanja.
U praksi, najei su sluajevi da je ljudska radnja neposredni uzrok nastupanja zabranjene
posljedice, tako da je uzrona veza nesumnjiva. Npr. uinilac puca iz vatrenog oruja u grudi rtve
u predio srca, to dovede do smrti. Tu je oigledno da postoji uzrona veza izmeu radnje uinioca
i nastale posljedice.
Meutim, mogui su sluajevi da se izmeu ljudske radnje i nastupjele posljedice interpolira jedan
ili vie dogaaja kao uslova nastanka posljedice (npr. uinilac tjelesno povrijedi rtvu, a kasnije se
ispostavi da je rtva bolovala od hemofilije ili uinilac povrijedi rtvu, a lice B rtvi zavije ranu
septikim zavojem, pa se rana inficira i rtva umre). U tom sluaju postavlja se pitanje da li je dolo
do prekida uzrone veze izmeu prvobitne radnje izvrioca i nastupjele posljedice.
Kod spornih sluajeva naa pravna teorija i sudska praksa prihvaaju teoriju ekvivalencije
(jednake vrijednosti).
Po ovoj teoriji svi faktori koji su uslovili nastupjelu posljedicu imaju jednaku vrijednost. To znai
da se uzrokom smatra svaki onaj uslov bez koga konkretna posljedica ne bi nastupila. Po ovoj
teoriji, uzronost e postojati i u sluaju potpuno nepredvidivih i naknadnih pojava koje se
nadovezuju na radnju uinioca. Ako je ljudska radnja ula u uzroni lanac koji je doveo do
posljedice mora se uzeti da je ona uzrok posljedice, bez obzira u kojem stepenu je doprinijela
proizvoenju posljedice. U sluaju prekida uzronosti, uinilac odgovara samo za posljedicu koja je
nastupila prije prekida uzrone veze. (Npr. uinilac je oteenom nanio tjelesne povrede, nakon
toga ga vozilom vozi u bolnicu, u toku vonje doe do udesa krivicom drugog vozaa, usljed ega
oteeni pogine. Ovaj drugi udes prekinuo je tok uzronosti pa e prvobitni uinilac krivino
odgovarati za nanoenje tjelesnih povreda oteenom, a drugi voza za krivino djelo ugroavanja
bezbjednosti saobraaja kvalifikovano smrtnom posljedicom; ili Npr. provalnik je provalio u tuu
kuu, zatie oteenog i nanese mu teke tjelesne povrede i dovede ga u stanje da ovaj vie ne moe
da vlada sobom, oduzima stvar i odlazi. Nakon toga dolazi do poara i ovjek pogine. Uinilac e
odgovarati za krajnju posljedicu, jer nije dolo do prekida uzronosti, jer je ovjeka doveo u stanje
da ne moe da se spasi sam).
INSTITUTI KOJI ISKLJUUJU POSTOJANJE KRIVINOG DJELA

(OPTI OSNOVI ZA ISKLJUENJE PROTIVPRAVNOSTI)
Instituti koji iskljucuju postojanje krivicnog djela su:
1. beznaajno djelo,
2. nuna odbrana i
3. krajnja nuda
4. sila i prijetnja novi institut izmjene i dopune KZFBiH 2010. godina.
(Kada sud utvrdi njihovo postojanje, DONOSI OSLOBAAJUU PRESUDU)
Odreeno ponaanje koje ima sva obiljeja odreenog krivinog djela nee biti inkriminisano,
odnosno uinilac nee biti krivino gonjen zbog takvog ponaanja, ukoliko postoji jedan od ova
etiri instituta.
17
1. Beznaajno djelo lan 25. KZFBiH

Nije krivino djelo ono djelo koje iako sadri zakonom odreena obiljeja k.dijela, zbog prirode i
teine djela ili naina poinjenja djela ili neznatnosti ili nepostojanja tetnih posljedica, odnosno
pribavljene imovinske koristi i niskog stepena krivice poinitelja, predstavlja beznaajno djelo.
Dakle, zakon predvia 3 obiljeja za beznaajno djelo:
1. nain izvrenja krivinog djela,
2. neznatnost ili nepostojanje tetne posljedice i
3. nizak stepen krivice poinioca.
Ova 3 elementa trebaju biti kumulativno ispunjena da bi se odreeno ponaanje moglo ocijeniti kao
beznaajno djelo.
Znaajan kriterij za ocjenu da li je u pitanju beznaajno djelo ili ne, jeste i zaprijeena kazna i
priroda djela (npr. u sluaju razbojnitva ili ubistva, zbog prirode tih djela i zaprijeene kazne
nikada se nee moi raditi o beznaajnom djelu).
Ovaj institut mogao bi imati primjenu kod imovinskih krivinih djela. U praksi su poznati sluajevi
krae teke cigareta, artikala za ishranu, protivpravnog zauzimanja male povrine zemljita u
dravnoj svojini i sl.
Pri tome svakako treba cijeniti i stepen krivice uinioca (npr. uinilac nije ranije osuivan, izvrio
je krau u gladnom stanju ili su ukradeni predmeti oduzeti).
U sutini radi se o tzv. bagatelnim djelima kojima nedostaje potrebni kvantitet ili kvalitet za
postojane kriv. djela, tako da ne zasluuju krivini progon.
Ako postoji beznaajno djelo, sud donosi oslobaajuu, meritornu presudu.
2. Nuna odbrana lan 26. KZFBiH
Nije krivino djelo ono djelo koje je uinjeno u nunoj odbrani.
Dakle, nuna odbrana predstavlja opti osnov iskljuenja protivpravnosti - postojanja krivinog
djela, te sud u sluaju postojanja nune odbrane sud moe donijeti odlobaajuu presudu.
Definicija: Nuna je ona odbrana koja je neophodno potrebna da uinitelj od sebe ili od drugog
odbije istovremeni ili direktno predstojei protivpravni napad, a koja je srazmjerna napadu.
Nuna odbrana predstavlja sukob prava i neprava.
Dakle, napad (koji moe dolaziti samo od ovjeka) treba da je:
1. protivpravan, 2. istovremen ili direktno predstojei i 3. neskrivljen, a odbrana treba da je
srazmjerna napadu.
Uinitelj koji prekorai granice nune odbrane moe se blae kazniti, jer prekoraenje nune
odbrane je k.d., a ako je prekoraenje uinio zbog jake razdraenosti ili straha izazvanog napadom,
moe se i osloboditi kazne.
.Opteprihvaeno je da nuna odbrana ima dvije komponente:
1. napad, s jedne strane i
2. odbranu, (odnosno, odbijanje napada) sa druge strane.
Pri tome treba imati u vidu da svaki napad ne opravdava odbranu, ali i da svaka odbrana nije
nuna odbrana. Da bi odbijanje napada imalo kvalitet i karakter nune odbrane kao osnova koji
iskljuuje protivpravnost, potrebno je da napad i odbrana ispunjavaju odreene uslove koji su
etablirani u teoriji i praksi.
18
1. NAPAD
Napad predstavlja ljudsku radnju, to znai da napad moe dolaziti samo od ovjeka. Bez
znaaja je njegov uzrast ili uraunljivost, da li je napad preduzet umiljajno, ili nehatno i sl.
Napada je ovjek i onda kada koristi ivotinju kao sredstvo napada ili neka tehnika postrojenja ili
naprave.
Radnja napada se redovno sastoji u injenju, ali nije iskljueno da izuzetno i neinjenje,
odnosno proputanje ima karakter napada protiv koga je dozvoljena odbrana (npr. odbijanje ljekara
da prui pomo licu kome je ivot u opasnosti ima karakter napada i sl.). Za postojanje nune
odbrane nije neophodno da napad istovremeno predstavlja i krivino djelo.
Napad moe biti upravljen protiv bilo kojeg pravnozatienog dobra (ivot, tijelo, imovina).
Nuna odbrana postoji ne samo onda kada se protivpravni napad odbija od sebe ve i od nekog
drugog (tzv. nuna pomo).
Napad mora biti protivpravan, jer samo protivpravan napad legitimira pravo na odbranu.
Napad je protivpravan kada se preduzima bez ikakvog zakonskog ovlatenja, odnosno kada se tim
napadom povrjeuju pravni propisi bilo koje grane prava. Ako se radi o radnjama koje se
preduzimaju na osnovu zakonskog ovlatenja, iako sadrajno ukljuuju i akte napada,
"napadnutom" se u takvim sluajevima ne priznaje pravo na odbranu (npr. lienje slobode na
osnovu naredbe o pritvoru, pretresanje stana od strane organa gonjenja, liavanje slobode lica
zateenog u izvrenju kriv.djela). Iz zahtjeva da napad mora biti protivpravan, proizilazi da nije
dozvoljena odbrana protiv onoga koji se brani u nunoj odbrani (nema nune odbrane na nunu
odbranu), ali samo pod uslovom da lice koje se brani ne prijee granice dozvoljene odbrane. Ako
se to desi, tada "odbrana" dobija karakter protivpravnog napada i lice koje je bilo napada stie
pravo na nunu odbranu. Napad je protivpravan i ako ga je napadnuti sam izazvao, odnosno skrivio.
Pri tome ne smije da se radi o tzv. insceniranoj nunoj odbrani koja postoji onda kada je napad
namjerno isprovociran da bi se pod vidom nune odbrane izvrilo krivino djelo, odnosno
povrijedilo neko napadaevo dobro.
Napad i odbrana moraju biti istovremeni, jer su ove dvije komponente u korelaciji.
Istovremenost postoji kako onda kada je napad aktuelan (kada traje i sve dok ne prestane), tako i
onda kada neposredno predstoji (npr. jedno lice sa noem tri prema drugom licu u namjeri da ga
udari). Nuna odbrana nee postojati ukoliko su odbrambene radnje preduzete nakon zavretka
napada, jer bi to znailo legalizovanje osvete. Praktino, ima se uzeti da istovremenost postoji i u
situaciji kada napad jo nije poduzet, ali se prema poduzetoj prethodnoj radnji napadaa realno
moe ocijeniti i oekivati da e radnja napada neposredno uslijediti.
Npr. ako napada prilazi stolu nekog gosta i pone ga napadati to je istovremeni napad i
odbrana bez sumnje; ili npr. napada prilazi rtvi i hvata se za dep kaputa, a radi se o ovjeku koji
je poznat kao siledija i lako se hvata oruja, a napada i rtva imaju nesuglasice od ranije. Druga
osoba, rtva, realno moe zakljuiti da napad predstoji i moe se braniti.
Danas je dosta sporno pitanje odbrane protiv prijeteih napada, a koja se sastoje u preduzimanju
tzv. zatitnih mjera (npr. elektrine ograde, postavljene eksplozivne naprave koje se aktiviraju
ulaenjem i sl.. Ovaj segment ustanove nune odbrane kod nas je postao aktuelan posebno u zadnje
vrijeme, jer sve vie ima sluajeva smrtnog stradanja u sluajevima provala u vikendice u kojima su
bile postavljene eksplozivne naprave. ) Ova, pro future nuna odbrana nije dozvoljena, jer se
ovdje radi samo o prijetnjama od (eventualnog) budueg napada, za koje se ne moe unaprijed
predvidjeti koje vrste i intenziteta e biti, pa je teko tvrditi da je ovakva odbrana neophodna.
Napad mora stvarno postojati, odnosno mora biti stvaran, a ne uobraen, kada postoji tzv.
putativna (uobraena) nuna odbrana. Putativna nuna odbrana je pogrena procjena situacije od
strane napadnutog. Ovdje se napadnuti nalazi u stvarnoj zabludi, jer prema okolnostima sluaja
smatra da se na njega vri napad, iako to nije sluaj.
Npr. jedno lice u noi saeka drugo lice i u mraku usmjeri u njega djeiji pitolj. Napadnuti,
u uvjerenju da je napadnut, upotrijebi no ili vatreno oruje te povrijedi ili lii ivota napadaa.
19
Ovdje je oigledno da napadnuti nije bio u mogunosti pouzdano zakljuiti da se prema njemu ne
vri napad i da se ne radi o pravom pitolju. Napadnuti je iz opravdanih razloga bio u zabludi da je
napadnut, te bi se radilo o iskljuenju krivice zbog postojanja stvarne zablude u kojoj je preduzeta
odbrana.
U sluaju putativne nune odbrane nema nune odbrane i odbrambene radnje tada e biti
protivpravne, a pitanje eventualne krivice rjeava se konkretno kroz stvarnu zabludu. Izvrilac, u
ovom sluaju, odgovara za nehatno izvrenje krivinog djela ako je u zabludi iz nehata i ako zakon
predvia kanjavanje za to djelo u sluaju da je izvreno iz nehata.
Krivino djelo ubistvo namah se ini u slinom stanju, kao u sluaju putativne nune
odbrane.1 Kada doemo u situaciju da procjenjujemo da li se radi o nunoj odbrani ili ubistvu na
mah, sud e uvijek iskoristiti pravilo "In dubio pro reo", te e odluiti da se radi o prekoraenju
nune odbrane jer tada postoji mogunost od oslobaanja od kazne.
_______
Predavanja:
Postoji i pretpostavljena (anticipirana) nuna odbrana- npr. prijetnja osobe A osobi B da e je
ubiti im je vidi u gradu, dovela je do toga da osoba B ubije osobu A prilikom prvog susreta u
gradu. Navedeno ne predstavlja nunu odbranu, obzirom da je rije o pretpostavljena
(anticipirana) nuna odbrana, obzirom da napad ne postoji, pa samim tim nema osnova za
odbranu.
_________
2. ODBRANA
Odbrana ili odbijanje napada je druga strana instituta nune odbrane, koja se sastoji u odbijanju
napada kojim se povreuje neko napadaevo dobro. Ona moe biti defanzivna, ali napadnuti ima
pravo i na ofanzivnu odbranu, ako se drugaije ne moe odbiti napad.
Neophodno je da se odbrana odvija u odreenim granicama, jer svaka odbrana nije nuna
odbrana i da bi ona imala takav karakter, potrebno je:
1. da su radnjama odbrane ostvarena obiljeja nekog krivinog djela (tzv. djelo nune odbrane), jer
ako bi napad bio otklonjen radnjama kojima nije ostvareno krivino djelo, onda takva situacija nije
ni relevantna sa krivino-pravnog stanovita.
2. odbrana treba biti usmjerena protiv napadaa ili nekog njegovog dobra, ako je to potrebno radi
odbijanja napada. Ukoliko je odbrana otklonjena povredom nekog drugog lica ili njegovih dobara,
nema nune odbrane, ali moe da postoji eventualno krajnja nuda. Meutim, postojae nuna
odbrana ukoliko je izvrilac djela nune odbrane unitio ili otetio tuu stvar koju je napada
koristio kao sredstvo napada.
3. najznaajniji uslov odbrane se sastoji u njenoj nunosti, neophodnosti da bi se odbio napad. U
tom pogledu je znaajno to je zakon eksplicitno naglasio potrebu postojanja "srazmjere" izmeu
napada i odbrane. Da li je odbrana bila neophodno potrebna, a time i srazmjerna napadu faktiko je
pitanje i zavisi od naina, sredstva i mogunosti sa kojima je napadnuti raspolagao u vrijeme
napada. Srazmjernost napada i odbrane ne moe se cijeniti iskljuivo imajui u vidu upotrijebljena
sredstva u napadu i odbrani, ve treba cijeniti intenzitet napada, snagu i spretnost napadaa u
odnosu na napadnutog, sredstva koja su bila na raspolaganju napadnutom za odbranu od napada.
Mora se imati u vidu da se od uinioca djela nune odbrane ne moe zahtijevati posve trezveno
prosuivanje i matematiko odmjeravanje i procjenjivanje preduzete akcije. Navedeni
proporcionalitet izmeu napada i odbrane ne treba shvatiti kao potpunu ekvivalenciju izmeu
kolidirajuih dobara. Radie se o nunoj odbrani i onda kada se povreuje napadaevo dobro vee
vrijednosti od onog koje je zatieno. Nuna odbrana je kolizija prava i neprava iz ega proizilazi i
pravo na nunu odbranu i stoga stav da napadnuti nije obavezan da se ukloni napadu, bjeanjem ili
na drugi nain.
1
Ubistvo namah - Ko drugoga usmrti namah, doveden bez svoje krivnje u jaku razdraenost ili prepast njegovim napadom, zlostavljanjem ili tekim
vrijeanjem, kaznit e se kaznom zatvora od 1 do 10 godina.
20
Prekoraenje granice nune odbrane (eksces nune odbrane)

postoji u sluaju kada napadnuti prekorai granice koje su neophodno potrebne za odbijanje napada.
Eksces nune odbrane moe biti:
a) intenzivni - postoji kada preduzeta odbrana nije bila neophodno potrebna, odnosno bila
je nesrazmjerna, i
b) ekstenzivni - postoji kada je napad ve bio prestao.
Naa sudska praksa opravdano prihvata samo intenzivni eksces, jer prestankom napada prestaje i
stanje nune odbrane, te povreivanje dobara napadaa nakon toga ne predstavlja nunu odbranu.
Imajui u vidu da izvrilac esto nije u mogunosti da pravilno ocijeni potrebne granice
odbrane, zakon je prekoraenje nune odbrane predvidio kao fakultativni osnov za ublaavanje ili
osloboenje od kazne, u zavisnosti od toga pod kakvim okolnostima je prekoraenje izvreno.
Krivino djelo ubistvo na mah se ini u slinom stanju. Kada doemo u situaciju da
procjenjujemo da li se radi o nunoj odbrani ili ubistvu na mah, sud e uvijek koristiti naelo In
dubio pro reo i uzeti da se radi o nunoj odbrani.
3. Krajnja nuda
- lan 27. KZFBiH
(1) Nije krivino djelo ono djelo koje je uinjeno u krajnjoj nudi.
(2) Krajnja nuda postoji kad je djelo uinjeno da uinitelj od sebe ili od drugog otkloni
istovremenu ili direktno predstojeu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla
otkloniti, a pritom uinjeno zlo nije vee od zla koje je prijetilo.
(3) Uinitelj koji sam izazove opasnost, ali iz nehata, ili prekorai granice krajnje nude, moe se
blae kazniti, a ako je prekoraenje uinjeno pod naroito olakavajuim okolnostima, moe se i
osloboditi kazne.
(4) Nema krajnje nude ako je uinitelj bio duan izloiti se opasnosti.
U sluaju postojanja krajnje nude sud moe donijeti odlobaajuu presudu.
Zakon krajnjoj nudi, kao i nunoj odbrani, priznaje karakter opteg osnova iskljuenja krivinog
djela, iako se ova ustanova po svojoj prirodi bitno razlikuje od nune odbrane.
Za razliku od nune odbrane kod koje je u pitanju sukob prava i neprava, krajnja nuda
predstavlja sukob dva prava ili koliziju dva interesa zasnovana na pravu. Dakle, ovdje su u konfliktu
pravo sa pravom, odnosno dva podjednako pravno zatiena dobra.
Ustanova krajnje nude obuhvata one ivotne situacije u kojima se jedno dobro koje je u
opasnosti titi rtvovanjem tueg dobra, pri emu se radnjom otklanjanja opasnosti ostvaruju
obiljeja odreenog kriv. djela. Ako su u takvoj situaciji ispunjeni svi zakonski uslovi za postojanje
krajnje nude, onda takvo djelo nije protivpravno, odn. nije krivino djelo (to nije po zakonu
dozvoljeno, nuda ini dozvoljenim).
Dakle, krajnja nuda postoji kada uinilac preduzima neku radnju da bi od sebe ili drugoga
otklonio opasnost koja je istovremena ili neposredno predstojea, neskrivljena i koja se na drugi se
nain nije mogla otkloniti, pri emu uinjeno zlo ne smije biti vee od zla koje je prijetilo.
Npr. neko lice nasilno prodre u tui stan da bi od poara spasilo neko lice; ili voza kojem u
toku vonje ispred automobila iskoi pjeak, postupie u krajnjoj nudi kada, radi izbjegavanja
sudara sa pjeakom i ugroavanja njegovog ivota, skrene sa kolovoza i pri tome npr. udari u
ogradu nekog lica i oteti je, ime nanese tetu vlasniku ograde.
Uslovi za procjenu postojanja krajnje nude su rigorozniji nego u sluaju nune odbrane, jer
se radi o sukobu dva interesa zasnovana na pravu, pri emu oteeni ni na koji nain nije doprinio
nastupanju posljedice.
21
Krajnja nuda obuhvata 2 (dvije) osnovne komponente:

1. opasnost za odreeno dobro,
2. neophodnost otklanjanja te opasnosti na tetu tueg, odnosno drugog dobra.
OPASNOST ZA ODREENO DOBRO

Opasnost je stanje ugroenosti odreenog dobra u kojem je, prema objektivnim okolnostima date
situacije i optim naelima iskustva, nastupanje povrede dobra vjerovatno. Po prirodi stvari nuno
je da se radi o znaajnijim opasnostima od kojih prijeti nastupanje ozbiljnije tete, jer neznatna
ugroavanja, svakodnevne neugodnosti, ne mogu zasnovati krajnju nudu.
Da bi opasnost zasnovala stanje krajnje nude, moraju se ispuniti odreeni uslovi:
1. Opasnost treba da prijeti nekom pravnozatienom dobru.
Opasnost koja ne prijeti nikome i niemu ne moe zasnovati stanje krajnje nude. U praksi,
ovaj institut najvie dolazi do izraaja u otklanjanju opasnosti za ivot, tjelesni integritet,
zdravlje i imovinu. Naravno i ovdje se mogu titi kako svoja tako i tua dobra.
2. Opasnost mora biti stvarna.
Ako opasnost objektivno ne postoji moe se raditi o putativnoj krajnjoj nudi, za to vai
sve to je reeno za putativnu nunu odbranu. Moe se raditi i o tome da uinilac pokuava
opravdati izvreno krivino djelo pozivanjem na krajnju nudu. Za razliku od nune
odbrane, gdje napad moe dolaziti iskljuivo od ovjeka, opasnost kod krajnje nude moe
dolaziti iz razliitih izvora (od radnji ovjeka, prirodnih nepogoda, ivotinja, kvara
tehnikih ureaja i sl.).
3. Opasnost ne smije biti skrivljena tj. izazvana od uinioca koji otklanja opasnost.
To znai da se nee moi pozivati na krajnju nudu onaj uinilac koji je bio umiljajan ili
nehatan u odnosu na injenicu da njegovo ponaanje moe prouzrokovati opasno stanje iz
koga moe proizai povreda odreenih dobara. ( npr. kada planinar nedovoljno odjeven
provali u tuu planinsku kuu da bi se spasio; prekid trudnoe iz razloga medicinskih
indikacija iako se ena u vrijeme trudnoe nije pridravala ljekarskih uputa, radi ega je
intervencija postala nuna; lice A nakratko liava slobode lice B da bi sprijeilo njegovo
samoubistvo koje je i ono djelimino skrivilo svojim ponaanjem, ostavljanje bez pomoi
lica koje je uinilac povrijedio u saobraaju, da bi spasio svoj ivot, itd. )
OTKLANJANJE OPASNOSTI NA TETU TUEG/ DRUGOG DOBRA
Otklanjanje opasnosti je djelatnost kojom se mijenja odvijanje nastale situacije, jer uinilac
prijeteu opasnost sa jednog pravnog dobra prebacuje na drugo pravno dobro. Time se ugroenom
dobru prua zatita, a povreuje se dobro nekog drugog lica.
Samo izuzetno, moe se raditi i o dobru istog lica kome prijeti opasnost, kada se radi o tzv.
nunoj pomoi (npr. pristanak pacijenta na rizinu operaciju da bi mu se spasio ivot, ime se
stavlja u drugu opasnost, i da bi bio spaen povreuje se njegov tjelesni integritet, ili trudnica iz
medicinskih indikacija prihvata unitavanje ploda da bi spasila svoj ivot i sl.).
Radnja otklanjanja opasnosti redovno znai ostvarenje odreenog krivinog djela, ali u
uslovima krajnje nude, protivpravnost takvog djela je iskljuena. Otklanjanje opasnosti, ili djelo
krajnje nude, se redovno vri injenjem, ali izuzetno to moe biti i proputanjem dunog injenja
(npr. neprijavljivanje krivinog djela i uinioca da bi se spasio ivot).
S obzirom da u krajnjoj nudi kolidiraju dobra jednakopravno zatiena i da se opasnost
prebacuje na nesudjelujue i nevino lice, za otklanjanje opasnosti kod krajnje nude postavljeni su
dosta strogi uslovi bez kojih pri tome uinjeno djelo ostaje protupravno.
22
To su slijedei uslovi:
1. Prvi i najstroiji uslov sastoji se u neophodnosti povrede tueg dobra (opasnost se na drugi
nain nije mogla otkloniti). Za razliku od nune odbrane, krajnja nuda se priznaje samo ako
se opasnost nije mogla otkloniti na drugi nain. Ukoliko je postojao drugi, ili manje tetan izlaz
iz te situacije ne moe se odobriti krajnja nuda (npr. sklanjanje od opasnosti, bijeg, dozivanje u
pomo, organizovanje zatite, povreda nekog svog manjeg dobra, i sl.). Ovaj uslov predstavlja
jedan od najbitnijih elemenata ovog instituta.
2. Posebnog znaaja je i uslov srazmjernosti kolidirajuih dobara, tj. da uinjeno zlo nije vee
od zla koje je prijetilo. Dakle, potrebno je da povrijeeno dobro nije vee vrijednosti od
zatienog dobra, da bi djelo krajnje nude uopte moglo biti opravdano, neprotivpravno, jer u
suprotnom, kada je uinjeno zlo vee od zla koje je prijetilo, radi se o prekoraenju granica
krajnje nude (eksces krajnje nude).
3. Radnja otklanjanja treba da je istovremena sa opasnou ili neposredno prijetea.
Istovremenost postoji kada je radnja otklanjanja preduzeta kada je opasnost nastala i dok traje
kao i kad neposredno predstoji. Opasnost neposredno predstoji kada je postala toliko ozbiljna da
je njeno nastupanje gotovo sigurno ili krajnje vjerovatno ukoliko se mjere zatite ne preduzmu
odmah. To znai da minula i budua opasnost ne mogu biti osnova ovog instituta.
4. Pored navedenih, opteprihvaen je stav da je za valjanost djela krajnje nude potreban i
subjektivni elemenat koji se sastoji u svijesti i volji da se navedenim radnjama otklanja
opasnost. Postupak u ovakvim situacijama moe se opravdati samo onda kada su, pored
objektivnih, postojali i subjektivni uslovi opravdanja, samo onda kada je uinilac djela krajnje
nude svjestan toga stanja i nastoji otkloniti opasnost, slijedi cilj spaavanja, zatite.
Prekoraenje granica krajnje nude (eksces krajnje nude)
Postoji u 2 oblika:
1. intenzivni eksces - postoji kada je uinjeno zlo vee od zla koje je prijetilo,
2. ekstenzivni eksces - postoji kada se otklanja opasnost koja po objektivnoj ocjeni jo nije
nastupila, niti je neposredno predstavljala opasnost.
Kod ovog, ekstenzivnog, ekscesa ne radi se o krajnjoj nudi, niti o prekoraenju krajnje
nude, jer nedostaje element istovremenosti, tj. radi se o pro future opasnosti za koju se
pretpostavlja da tek treba da se desi (npr. dvije susjedne kue, u jednoj ogromno drvo, pa
vlasnik druge kue misli da mu drvo predstavlja opasnost i obori ga).
U sluajevima kada je uinilac djelo izvrio u prekoraenju granica krajnje nude, ili ako sud utvrdi
da uopte nema krajnje nude, izvreno djelo ostaje protivpravno, tj. ostaje krivino djelo. Meutim,
zakon polazi od toga da uinilac djela krajnje nude nije uvijek u mogunosti da pravilno ocijeni
njene granice, pa izvrenje djela u prekoraenju granica krajnje nude tretira kao fakultativni osnov
za ublaavanje kazne, pa ak i za osloboenje, ako je prekoraenje uinjeno pod naroito
olakavajuim okolnostima.
Privilegija krajnje nude ne vrijedi za one sluajeve kada su odreena lica zbog vrenja
odreenih profesija duna da se izlau opasnosti. Ako je neko duan da se izlae opasnosti u
obavljanju svoje slubene dunosti ili po nekom drugom pravnom osnovu, ne moe se pozivati na
institut krajnje nude ukoliko ne postupi u skladu sa svojim obavezama. (Npr., ljekar se ne moe
pozivati na strah od zaraze i odbiti pruiti pomo oboljelom; vatrogasac ne moe iz straha odbiti
intervenciju. U ovim sluajevima, navedena lica ine odreeno krivino djelo i tu nema mogunosti
za primjenu krajnje nude)
Meutim, ovo ogranienje nije apsolutno, jer obaveza izlaganja opasnosti prestaje kada je
sasvim izvjesno da prijeti opasnost njihovom ivotu.
23
__________
Predavanja:
Procesni aspekt je povezanost izmeu presude i optunice; injenini opis mora biti isti i u
optunici i u presudi, osim kada postoji institut nune odbrane ili krajnje nune.
( Npr. osoba A ubije osobu B, ali prije nego je osoba A ispalila hitac prema osobi B, osoba B je
isplaila 3 hica prema osobi A, sa namjerom da je lii ivota, pa je osoba A postupala u nunoj
obrani. Nuna odbrana dovodi do donoenja oslobaajue presude, ali se u presudi moraju navesti
sve injenice koje se odnose na konkretnu nunu odbranu. obzirom da te injenice nisu bile
navedene u optunici, te samim tim injenini opis presude i optunice nije isti. ) ___________
4. Sila i prijetnja lan 27.a izmjene i dopune ZKFBiH
Sila i prijetnja moe se podijeli na:
-
neodoljivu silu i prijetnju to je sila i prijetnja koja se nije mogla predvidjeti

odoljivu silu i prijetnju to je sila i prijetnja koja se mogla predvidjeti
Nije k.d. ono djelo koje je poinjeno pod djelovanjem neodoljive sile ili prijetnje. Sud u tom sluaju
moe donijeti oslobaajuu presudu. Poiniteljem k.d. smatrat e se osoba koja je primjenila
neodoljivu silu ili prijetnju.
Poinitelj koji je poinio k.d. pod djelovanjem odoljive sile ili prijetnje moe se blae kazniti.
Npr. dok je trajao rat u Hrvatskoj grupa ena je kuhala za neprijateljsku vojsku, jer su se nalazile
pod neodoljivom silom i prijetnjom, te je donesena oslobaajua presuda.
__________
POKUAJ
Ko sa umiljajem zapone injenje k.d., ali ga ne dovri kaznit e se za pokuaj k.d. ako se za to
k.d. moe izrei kazna zatvora od 3 godine ili tea kazna, a za pokuaj drugog k.d. kad zakon
izriito propisuje kanjavanje za pokuaj.
Uinitelj e se za pokuaj krivinog djela kazniti u granicama kazne propisane za to krivino djelo,
a moe se i blae kazniti.
Pokuaj je sa umiljajem zapoeto, ali nedovreno krivino djelo, te posljedica k.d. nije nastupila.
To znai da je za postojanje pokuaja potrebno da budu ostvarena 3 elementa, koji se sastoje u
tome:
1) da je izvrenje krivinog djela zapoeto
2) da je, u pravilu, izostala posljedica i
3) da kod uinioca postoji umiljaj, odnosno volja da izvri krivino djelo.
1) Osnovni konstitutivni elemenat pokuaja sastoji se u tome da je uinilac preduzeo radnje kojima
je zapoeto izvrenje krivinog djela. Moe se rei da je izvrilac zapoeo izvrenje krivinog djela
kada je svojom radnjom ostvario neko od obiljeja krivinog djela. (npr. izvjesno je da postoji
pokuaj u sluaju kada je uinilac pucao u drugoga u namjeri lienja ivota i promaio; ili kada je
zapoeo daviti rtvu u namjeri da je ubije; ali ko je nabavio samo sredstva za pravljenje
falsifikovanog novca, pa je uhvaen ve prilikom nabavljanja i pripreme tih sredstava, tek je u fazi
pripremanja). Nekada e biti dovoljno da je uinilac primijenio neko od sredstava ili naina
izvrenja datog djela, (npr. kod razbojnitva ili silovanja, kod kojih pokuaj postoji ve samom
primjenom sile od strane uinioca).
24
2) Slijedee obiljeje pokuaja sastoji se u tome da krivino djelo nije dovreno - da je izostala
posljedica. Nedovrenost krivinog djela je negativni elemenat, negativna pretpostavka pokuaja.
Nastupanje posljedice predstavlja po pravilu jasan dokaz da se radi o dovrenom krivinom djelu, a
ne o pokuaju.
Pri tome se mogu razlikovati dvije situacije odnosno dvije vrste pokuaja:
1. nesvreni ili nedovreni pokuaj - postoji kada je uinilac zapoeo radnju izvrenja, ali je
nije dovrio. (npr. zamahne noem na drugo lice, ali radnju ne dovri, bilo svojom voljom ili
postupanjem treeg);
2. svreni ili dovreni pokuaj - postoji kada je uinilac preduzeo radnju izvrenja i istu
dovrio, ali posljedica nije nastupila. (npr. lice A puca na lice B, ali doe do promaaja).
Stoga kod svrenog pokuaja uinilac vie ne moe obustaviti svoje djelovanje, pa se
dobrovoljni odustanak od ovog pokuaja moe sastojati samo u aktivnoj radnji usmjerenoj
na spreavanje posljedice.
U praksi se za nesvreni pokuaj blae kanjava, nego za svreni, dakle navedena podjela je
bitna zbog odmjeravanja kazne.
3) Najzad, jedno od obiljeja pokuaja je i njegov subjektivni elemenat koji se sastoji u umiljaju ili
volji uinioca da izvri krivino djelo. Za postojanje pokuaja nuno je da je odluka o izvrenju
djela definitivna, konana. (stoga nema pokuaja npr. kod onog ko je samo posegnuo, ko se samo
maio za pitolj, ali se nije jo odluio da puca, ve eventualno samo da zaprijeti). Budui da je
umiljaj konstitutivno obiljeje pokuaja, u teoriji je vladajue shvatanje da je nehatni pokuaj
nemogu.
U vezi sa kanjavanjem, treba razlikovati 2 pitanja:
1) KADA SE kanjava za pokuaj? - pokuaj je kanjiv kod svih djela sa propisanom kaznom
zatvora od 3 godine i teom, a za pokuaj drugih kriv. djela samo kad zakon izriito odreuje
kanjavanje za pokuaj.
2) KAKO SE kanjava za pokuaj? - uinilac e se za pokuaj kazniti u granicama kazne
propisane za to krivino djelo, ali se moe i blae kazniti.

Pokuaj je na taj nain predvien kao fakultativna okolnost za ublaavanje kazne (pravi,
podobni pokuaj), dok je zakon kod nepodobnog pokuaja dao jo ire mogunosti za
ublaavanje, jer je predvidio ak i mogunost osloboenja od kazne, to podrazumijeva i
neogranieno ublaavanje. Da li e sud odmjeriti kaznu u granicama kazne propisane za
dovreno krivino djelo, kako se prvenstveno u zakonu sugerie, ili e iskoristiti mogunost
ublaavanja kazne, zavisie od niza okolnosti svakog konkretnog sluaja. Pri tome e svakako
sud uzimati u obzir da li se radi o svrenom ili nesvrenom pokuaju, koji je stepen uinioeve
volje za izvrenjem djela (njegove krivice ili krivnje), da li je nastojao ili elio sprijeiti
nastupanje posljedice, iako je ona izostala iz drugih razloga, da li je u pitanju nepodobni pokuaj
itd. U praksi sudovi za pokuaj redovno ublaavaju kaznu, iako to ne proistie iz zakonske
ekspresije, gdje se forsira kazna u granicama propisanim za dovreno djelo.
Pokuaj kao vid realizacije izvrenja nekog krivinog djela nije mogu kod svih krivinih djela.
Postoje krivina djela kod kojih pokuaj nije mogu:
a) zato to takva djela zbog svoje prirode ne mogu biti izvrena u vidu pokuaja, (npr. kod
kriv. djela uestvovanja u tui, zatim kod istih omisivnih delikata koji se izvravaju
neinjenjem, kakva su krivina djela nepruanje pomoi i naputanje nemone osobe - jer se
kod ovih djela pravog neinjenja, momenat dovrenja djela i momenat kada ono postaje
kanjivo posve podudaraju, nastupaju istovremeno; dok naprotiv pokuaj je mogu kod djela
nepravog neinjenja - npr. majka koja u namjeri da ubije svoje dijete odbije da ga hrani, ali to
uini neko drugi, izvrila je pokuaj ubistva neinjenjem), ili
25

b) iz razloga to je sam pokuaj obuhvaen dispozicijom djela kao njegov bitni elemenat, pa
usljed toga, sam pokuaj predstavlja izvrenje krivinog djela (npr. napad na ustavni
poredak ili ugroavanje teritorijalne cjeline Federacije).
Kvalifikovani pokuaj
Kvalifikovani pokuaj predstavlja posebnu vrstu pokuaja kod kojeg se nisu ostvarila obiljeja
onog krivinog djela koje je uinilac namjeravao izvriti, ve nekog drugog djela koje je predvieno
kao posebno kriv. djelo. Ovo je jedan od sluajeva kada postoji pokuaj, iako je dolo do izvjesne
posljedice (otuda kvalifikovani pokuaj), ali ne one koju je uinilac imao u vidu. (Npr. Uinilac
puca na rtvu sa bliske udaljenosti u predjelu grudi ili glave, ali mu nanese samo tjelesnu povredu.
Kod ovog sluaja radie se o pokuaju krivinog djela ubistva, a ne o dovrenom krivinom djelu
tjelesene povrede. Ovo iz razloga to je umiljaj uinoca i sve okolnosti dogaaja govorile da je on
htio lienje ivota drugog lica).
U ovakvim sluajevima djelo se ipak kvalifikuje kao pokuaj krivinog djela na koje je bio
upravljen umiljaj, a ne kao dovreno krivino djelo koje je ostvareno pokuajem toga djela. Ovo
drugo djelo je u prividnom sticaju sa pokuanim djelom pa se stoga uinilac za njega nee
kanjavati, ali e se to redovno uzeti u obzir pri odmjeravanju kazne za pokuano krivino djelo.
_________
Predavanja:
Pokuaj se takoer moe podijeliti na:
-
podoban
nepodoban
Navedena podjela je uspostavljena s obzirom na sredstvo izvrenja k.d., nain izvrenja k.d. i
predmet objekt nad kojim se k.d. izvrava.
__________
Nepodoban (nemogu) pokuaj

Nepodoban (nemogu) pokuaj postoji kada neko pokua uiniti krivino djelo:
a) neprikladnim sredstvom (npr. pokuaj lienja ivota drugog lica potpuno neispravnim
pitoljem ili pokuaj ubistva trovanjem hemijskom supstancom koja je izgubila svojstva) ili
b) prema neprikladnom predmetu (npr. postoji kod pokuaja ubistva lea, pokuaja
abortusa ene koja nije trudna).
Razlikuju se i apsolutno nepodoban pokuaj i relativno nepodoban pokuaj:
Apsolutno nepodoban pokuaj postoji kada sredstva ili objekt radnje izvrenja uopte nisu
podobni za izvrenja krivinog djela. (npr. u odnosu na objekat radnje izvrenja postoji u
sluaju pokuaja ubistva na leu, a u pogledu sredstva radnje izvrenja u sluaju pucanja iz
prazne puke)
Relativno nepodoban pokuaj postoji kada su sredstva ili objekt radnje izvrenja podobni,
ali u konkretnom sluaju nisu mogli dovesti do eljenog rezultata samo zbog naroitih
okolnosti, koje su postojale u konkretnom sluaju. (npr. lopov zavue ruku u tui prazan
dep, ili uinilac puca kroz prozor kue u namjeri da rtvu lii ivota, ali je ona prije toga
napustila kuu)
26
Kod svih nepodobnih pokuaja vano je da uinilac nije svjestan navedenih nepodobnosti.
U protivnom, ako je uinilac toga svjestan, onda nema ni volje da se izvri krivino djelo, pa ni
samog pokuaja.
Inae, nepodobni pokuaj je kanjiv uvijek kada je kanjiv i obini pokuaj. Razlika je jedino u
tome to je kod ovog pokuaja zakon predvidio mogunost osloboenja od kazne (nepodobni
pokuaj kao fakultativni osnov osloboenja od kazne) ili blaeg kanjavanja.
DOBROVOLJNI ODUSTANAK- esto pitanje na ispitu
Dobrovoljni odustanak postoji kada uinilac pokua uiniti krivino djelo, ali od izvrenja krivinog
djela dobrovoljno odustane.
Dakle, uinilac je uao u kanjivu zonu, ali se potom predomislio i sam odustao od izvrenja
krivinog djela. Dakle, tu postoji promjena u sferi volje, odnosno razlog za dobrovoljni odustanak
ne moe biti objektivne prirode (npr. dolazak policije).
Za razliku od veine krivinih zakonodavstava, koji u ovom sluaju predviaju obavezno
osloboenje od kazne, prema naem zakonu, dobrovoljni odustanak je fakultativni osnov za
osloboenje od kazne (moe se odloboditi od kazne).
Odustanak od izvrenja krivinog djela u osnovi ima 2 oblika, u zavisnosti od toga da li se radi o
svrenom ili nesvrenom pokuaju:
a) Kod nesvrenog pokuaja, za dobrovoljni odustanak je dovoljno da je uinilac prekinuo dalje
djelovanje, da je obustavio preduzimanje radnje (npr. uinilac koji je oborio rtvu sa
zamahnutim noem u ruci odustao je od ubistva i sl.).
b) Za razliku od nesvrenog pokuaja, kod koga je dovoljna obina pasivnost, kod svrenog
pokuaja se zahtijeva djelovanje u vidu aktivnog ponaanja usmjerenog na sprjeavanje
posljedice (npr. uinilac rtvi zada teke tjelesne povrede u namjeri da je ubije, ali je onda
odveze ljekaru koji je spasi i sl.).
Da bi odustajanje od izvrenja djela moglo biti osnov za osloboenje od kazne, ono mora biti
dobrovoljno. Dobrovoljnost postoji uvijek kada je uinilac, i pored toga to je bio svjestan da
krivino djelo moe dovriti, odustao od njegovog izvrenja.
Odustajanje je dobrovoljno kada se zasniva na autonomnoj odluci uinioca, tj. kada je ona rezultat
slobodnog i vlastitog opredjeljenja samog uinioca, koje nije nastalo pod pretenim uticajem
vanjskih okolnosti.
Stoga NEE biti odustanka:
ako je to neko drugi, mimo njega, uinio, (npr. kada je smrt sprijeena hitnom ljekarskom
intervencijom koja je uslijedila mimo uinioca).
ako je uinilac sluajno sprijeio nastupanje posljedice,
ako je posljedica nastupila, iako je uinilac preduzeo mjere da sprijei njeno nastupanje. Ta
okolnost se moe uzeti samo kao olakavajua kod odmjeravanja kazne. (npr. uinilac rtvi
da otrov u namjeri da je lii ivota, ako rtva umre raditi e se o ubistvu, bez obzira to je
uinilac naknadno pozvao ljekare radi spaavanja rtve. Ako u ovoj situaciji uinilac nakon
davanja otrova angauje ljekare, koji spase rtvu moe se raditi o dobrovoljnom odustanku
jer posljedica nije nastupila).
kada je uinilac odustao od npr. krivinog djela krae zbog dolaska uvara, otpora rtve, ili
zbog toga to je uvidio da je nepodobno sredstvo izvrenja djela. Stoga nema dobrovoljnog
odustanka kada je uinilac odustao, jer nije mogao odnijeti ukradenu kasu radi njene teine,
ili nije izvrio razbojnitvo radi otpora vlasnika automobila koji se suprotstavio
naoruanom napadau.
27
kada je uinilac odustao od krivinog djela zbog nemogunosti njegovog izvrenja (npr.
obija kase utvrdi da nije u stanju da obije kasu).
kada je uinilac odustao usljed nekih spoljnih uticaja, (npr. kradljivac uje glasove ukuana,
prolaznika i sl.)
kada uinilac pogreno dri da postoji neka spoljna okolnost koja u stvarnosti ne postoji,
(npr. pogreno je mislio da je naiao policajac)
ukoliko je odustanak uslijedio radi toga to bi izvrenje djela bilo skopano sa
neugodnostima po izvrioca, a sa kojima on nije raunao, (npr. ne bi bio priznat dobrovoljni
odustanak uiniocu koji je odustao od pokuaja silovanja zato to ga je djevojka prepoznala
i zaprijetila mu da e ga prijaviti policiji ili da e mu se njen mladi osvetiti),
kada je uinilac odustao zato to mu djelo ne donosi to je planirao, (npr. kada je umjesto
vrijedne umjetnine naiao samo na bezvrijednu kopiju, ili je u kasi bilo malo novca).
Etika vrijednost motiva je irelevantna, jer dobrovoljni odustanak nije etiki, ve psiholoki pojam.
Stoga odustanak moe biti moralne prirode (npr. saaljenje, stid, probuena savjest i sl.), ali i ne
mora, (pa e dobrovoljni odustanak npr. od razbojnitva ili silovanja postojati i onda kada se
uinilac prilikom susreta sa rtvom uplaio i pobjegao). Eventualno vrednovanje motiva odustanka
je mogue kod odmjeravanja kazne, pogotovo kada se sud odluuje hoe li uinioca osloboditi od
kazne.
Pitanje na ispitu: Razlika izmeu pokuaja i dobrovoljnog odustanka??
Razlika postoji u sferi volje.
Kod nepodobnog pokuaja, nema mjesta dobrovoljnom odustanku, jer se tu nema ta sprijeiti ili
ukloniti, ali sud moe vrednovati novi izmijenjeni stav uinioca pri odmjeravanju kazne.
Dobrovoljni odustanak podrazumijeva da je djelo ostalo u pokuaju, pa je stoga on iskljuen u svim
sluajevima kad je kriv. djelo dovreno. Zato nema dobrovoljnog odustanka ako je uinilac odustao
od izvrenja djela, ali ono ipak bude dovreno, kada uinilac nakon formalnog dovrenja krivinog
djela pokua sprijeiti nastupanje posljedice, ili kada nakon izvrenog djela uklanja tetne
posljedice djela.
npr. kada osobe A,B i C odustanu od k.d. krae, jer slika iz muzeja koju su eljeli ukrasti je suvie
teska, te je ne mogu odnijeti iz muzeja to nije primjer dobrovoljnog odustanka, nego nepodobnog
i nesvrenog pokuaja.
npr. osobe A,B i C planiraju krau vrijedne slike u muzeju, ali prilikom ulaska u muzej osoba A
ubije uvara, a osobe B i C nisu htjela da doe do razbojnitva i ubistva, pa odustanu od daljnje
krae - to nije primjer dobrovoljnog odustanka, nego sauesnitva i pokuaja.
Kanjavanje:
Uinitelj koji je pokuao uiniti k.d., ali je dobrovoljno odustao od kanjivog pokuaja, moe se
osloboditi od kazne.
U sluaju dobrovoljnog odustanka uinilac e se kazniti za one radnje koje ine neko drugo
samostalno kriv. djelo.
(npr. u sluaju falsifikovanja isprave kojom je uinilac pokuao izvriti prevaru ili pronevjeru, od
kojih je dobrovoljno odustao, pitanje je njegove odgovornosti za falsifikovanje isprave; ili da li e
uinilac koji je dobrovoljno odustao od npr. silovanja, odgovarati za prinudu, to je sastavni dio
tog djela;).
28
SAUESNITVO
Definicija:
Sauesnitvo u opem, irem smislu, je uee dva ili vie lica u izvrenju krivinog djela, uz
istovremeno postojanje svijesti o zajednikom djelovanju.
Sauesnitvo se manifestuje kao:
1. saizvrilatvo = sauiniteljstvo,
2. podstrekavanje i
3. pomaganje.
Sauesnitvo, u krivinopravnom, tj. u uem smislu, podrazumijeva samo podstrekavanje i
pomaganje, jer ono predstavlja radnje kojima se uestvuje u krivinom djelu koje preduzima neko
drugo lice.
S druge strane, saizvrilac uestvuje u svom, a ne u tuem djelu, pa je stoga saizvrilatvo samo
jedna posebna vrsta izvrilatva, jer saizvrilac je ve izvrilac i njegovo djelo ne moe zavisiti od
neije radnje izvrenja. Takvu poziciju u ostvarenju krivinog djela pomagai i podstrekai nemaju,
oni samo preduzimaju radnje koje predstavljaju (sa)uestvovanje u tuem djelu, djelu koje ostvaruje
neko drugi.
Iako pojam izvrioca Zakon izriito ne regulie, meu izvriocima odnosno saizvriocima razlikuju
se: 1. neposredni izvrilac, 2. saizvrilac i 3. posredni izvrilac, a meu sauesnicima: 1. podstreka
i 2. pomaga.
Najzad, sauesnici u uem smislu, dakle pomagai i podstrekai odgovaraju samo za umiljajno
uee u ostvarenju krivinog djela, dok saizvrioci odgovaraju i za nehatno uee.
1. Saizvrilatvo = sauiniteljstvo
SAIZVRILATVO postoji kada vie lica zajedniki izvre krivino djelo uestvovanjem u
njegovom izvrenju ili preduzimajui neto drugo ime se na odluujui nain doprinosi izvrenju
krivinog djela.
Saizvrilatvo je dakle oblik izvrilatva koji postoji kada vie lica, koja ispunjavaju sve uslove koji
se zahtijevaju za izvrioca, na osnovu zajednike odluke, svjesno i voljno, uine odreeno krivino
djelo.
U tom sluaju, svaka e se od njih kazniti kaznom propisanom za to krivino djelo.
O pravnoj prirodi saizvrilatva postoji vie teorija. Kako vidimo, naa pravna teorija i sudska
praksa prihvataju teoriju podjele uloga u izvrenju djela. Dakle, saizvrilac je onaj uesnik koji
zajedno sa drugim/a na bazi podjele rada djeluje na ostvarenju djela kao njihovom zajednikom
cilju.
Za razliku od sauesnika u uem smislu (podstrekaa i pomagaa), saizvrioci ne uestvuju
u djelu koje ostvaruje neko drugo lice (tuem djelu), ve svi zajedniki ostvaruju svoje, zajedniko,
djelo, pri emu svaki od njih u tome daje svoj prilog koji je bitan i bez kojeg krivino djelo ne bi
bilo ostvareno ili ne bi bilo ostvareno na zamiljeni nain. To znai da svaki od saizvrilaca u
ostvarenju datog djela ima ulogu koja je od bitnog znaaja u procesu izvrenja djela, jer ako bi neko
od saizvrilaca propustio da izvri svoj dio zadatka, djelo ne bi moglo biti realizovano, odnosno ne
bi moglo biti realizovano onako kako je planirano.
(npr. ulogu saizvrioca imae i lice koje je, u skladu sa prethodnim dogovorom da se izvri
razbojnitvo ili kraa, imalo zadatak da eka u automobilu i ostale lanove grupe, nakon oduzetog
novca ili stvari, odveze sa mjesta razbojnitva ili krae, nakon ega su svi meusobno podijelili
plijen.)
29
Saizvrilatvo se ostvaruje na 2 naina:

1. kada saizvrioci direktno uestvuju u izvrenju djela (npr. vie lica se dogovore da
zajedniki napadnu tree lice i zajedniki ga ubiju. Radi se o saizvrilatvu, bez obzira
ko je od njih nanio povrede, iz razloga to su se oni prethodno dogovorili da zajedniki
izvre djelo i u tome su istrajali).
2. kada saizvrilac ne uestvuje direktno u izvrenju djela, ali preduzima druge radnje
kojima na odluujui nain doprinosi izvrenju djela. (npr. saizvioci se dogovore da
obiju prodavnicu skupocjenih aparata. Prilikom dogovora podijele uloge u procesu
izvrenja djela tako da neki uvaju strau, drugi provaljuju u objekat, a trei odnose
stvari. uvari u ovom sluaju ne uestvuju direktno u radnji izvrenja, jer niti vre
obijanje, niti uzimaju stvari, ali se tretiraju kao saizvrioci, jer su kod podjele uloga u
izvrenju ovog djela dobili ulogu da uvaju strau i tako obezbjeuju ostale u toku
provaljivanja. Bez te njihove radnje, ostali ne bi pristupili tom djelu, tako da uloga
uvanja strae na odluujui nain doprinosi izvrenju djela).
Sporazum saizvrilaca moe biti izriit, a moe biti preutan, odnosno slijediti iz konkludentnih
radnji.
Za postojanje saizvrilatva je potrebno da budu ispunjene subjektivne i objektivne
pretpostavke:
1. Zajednika odluka o djelu je subjektivna komponenta i ogleda se u tome da svaki
saizvrilac ima odluku i volju da zajedniki sa drugima izvri krivino djelo. Stoga
saizvrilatvo nee postojati u sluajevima "zajednikog" izvrenja djela od strane vie lica
koja nisu znala jedno za drugo, odn. koja su djelovala bez zajednike odluke, nezavisno
jedno od drugog. Tada se zapravo radi o sluajnom (nehatnom) saizvrilatvu ili paralelnom
izvrilatvu, (npr. dva lica provale u objekat radi krae stvari, nailazi tree lice koje koristi
pogodnost, te iz provaljenog objekta uzima neke stvari za sebe).
Svijest o zajednikom djelovanju ne znai istovremeno i postojanje zajednikog umiljaja o
djelu, jer je rije samo o svijesti o saizvrilakoj radnji, dok svijest o posljedici djela koja je
bitna za umiljaj, ne mora biti ista kod svih saizvrilaca, jer je mogue da na strani nekih od
njih postoji samo nehat u odnosu na posljedicu.
2. Zajedniko izvrenje krivinog djela je objektivna komponenta koja znai da je saizvrilac
onaj koji je preduzeo radnju izvrenja konkretnog djela ili neto drugo to na odluujui
nain doprinosi izvrenju krivinog djela. (npr., ako vie lica zajedniki do smrti tuku
motkama, ili je jedni tuku a drugi je za to vrijeme dre, saizvrioci su u ubistvu)
VRSTE SAIZVRILATVA su: nuno, prividno i sluajno saizvrilatvo
Nuno saizvrilatvo postoji prilikom izvrenja onih krivinih djela gdje je po prirodi stvari, kao
uslov za njihovo izvrenje, potrebno sudjelovanje vie lica. Ono se pojavljuje u nekoliko
modaliteta:
1) krivina djela susretanja - kad se radnje saizvrilaca nalaze jedna nasuprot druge (npr.
krivino djelo rodoskrvljenja).
2) konvergentna krivina djela - kada su radnje saizvrilaca usmjerene ka istom cilju (npr.
oruana pobuna lica lienih slobode).
3) divergentna krivina djela - kad su radnje saizvrilaca tj. njihovi interesi u sukobu (npr.
krivino djelo uestvovanja u tui).
30
Prividno saizvrilatvo postoji kada u izvrenju krivinog djela nuno uestvuju dva lica, a zakon
kanjava samo jedno. (npr. vanbrana zajednica sa maloljetnim licem).
Sluajno (nehatno) saizvrilatvo ili paralelno izvrilatvo, postoji kada vie lica sudjeluju u
izvrenju istog djela, ali nezavisno jedni od drugih i bez ikakve svijesti i odluke o zajednikom
djelu. Svako od tih lica jeste izvrilac, ali oni nisu saizvrioci. (npr. dva lica neovisno jedan od
drugog daju otrov treem licu i ono umre. Ova lica su izvrioci krivinog djela ubistva, ali nisu
saizvrioci; ili npr. tree lice naie na provaljenu prodavnicu iz koje druga lica iznose stvari, a
prethodno su je obili. Tree lice ue i ono uzme stvari za sebe, to lice je izvrilac kriv. djela krae,
ali nije saizvrilac u kriv. djelu teke krae, jer su njegove radnje samostalne i usljedile su bez
prethodnog dogovora)
ODGOVORNOST saizvrilaca = sauinitelja
Pravilo je da svaki saizvrilac odgovara u granicama svog umiljaja, odnosno nehata.
On ne odgovara za ekscese drugog saizvrioca. ( npr. ako se dvojica dogovore da nad treim izvre
razbojnitvo, te doekaju to tree lice i upotrebom sile oduzmu mu novac, a nakon toga jedan od
saizvrilaca ubije to lice. On e odgovarati za razbojnitvo i ubistvo, a drugi samo za razbojnitvo
iz razloga to ubistvo nije obuhvaeno dogovorom. )
2. Podstrekavanje
PODSTREKAVANJE je sa umiljajem navoenje ili nagovaranje drugog lica koje nema odluku o
izvrenju djela, da izvri odreeno krivino djelo, odnosno kada se kod drugog lica navoenjem ili
nagovaranjem uvruje odluka da izvri krivino djelo. U prvom sluaju, uinilac uopte nema
odluku o izvrenju djela, ali podstreka utie na njegovu psihu i pod tim uticajem podstie to lice da
uini djelo. U drugom sluaju, uinilac je u fazi razmiljanja da li da izvri krivino djelo ili ne. On
se koleba oko toga, ali jo nije donio odluku. Podstreka utie na njega i pod tim uticajem izvrilac
uvruje odluku o izvrenju krivinog djela.
Ako je kod izvrioca takva odluka ve postojala, podstrekavanje NE postoji, ve se radi o
tzv. "neuspjelom podstrekavanju" ili nepodobnom pokuaju".
Podstrekavanje moe biti svako sredstvo i djelatnost kojima se moe uticati na volju drugoga i
donoenje odluke o izvrenju krivinog djela.
( Npr. upuivanje molbe, ubjeivanje ili nagovaranje, prikazivanje koristi od izvrenja djela,
davanje ili obeanje poklona, prijetnja, kompulzivna sila (ne i apsolutna sila), zloupoteba odnosa
podreenosti ili zavisnosti, dovoenje ili odravanje u zabludi odnosno prevara, davanje savjeta,
opklada, i sl. )
Ipak, ni jednom od tih radnji podstreka NE uestvuje u radnji izvrenja i u tom smislu se razlikuje
od saizvrioca. Za razliku od pomaganja, postrekavanje je mogue samo injenjem.
Ako je odluka o izvrenju krivinog djela rezultat sporazumnog podstrekavanja vie lica, radi se o
tzv. sapodstrekavanju, a ako u podstrekavanju uestvuje vie lica, pri emu ne postoji svijest o
zajednikom podstrekavanju, radi se o tzv. paralelnom ili prividnom podstrekavanju. U ovom
drugom sluaju svaki od njih je samostalni podstreka i svaki e odgovarati pod uslovom da je
njegovo podstrekavanje doprinijelo stvaranju odluke za izvrenje djela.
Ako se podstrekava preko treeg lica ili vie lica, radi se o posrednom ili sukcesivnom (tzv.
lananom) podstrekavanju". Pri tome je dovoljno da podstreka koji je ukljuen u podstekaki
lanac zna lice koje on podstrekava, ali ne mora znati lino ostale posrednike niti njihov broj, kao ni
glavnog izvrioca.
31
Ako je podstreka u vie navrata i na razliite naine uticao na izazivanje odluke o izvrenju djela,
radie se o podstrekavanju u produenju, tj. samo o jednom podstrekavanju.
Ako se jednim podstrekavanjem jedno ili vie lica navede na izvrenje vie krivinih djela, postoji
idealni sticaj na strani podstrekaa, a ako se sa vie podstrekavanja jedno ili vie lica navede na
vie krivinih djela, postojae realni sticaj na strani podstrekaa.
Ko podstrekne nekoga da pomogne nekom licu u izvrenju krivinog djela odgovarae za
pomaganje, jer podstrekavanje na pomaganje je svojevrsni vid posrednog pomaganja. Isto tako, i
pomaganje u podstrekavanju je pomaganje. Ako je jedno lice u istom djelu bilo i podstreka i
pomaga, pomaganje je konzumirano podstrekavanjem.
- Podstrekavanje mora biti upravljeno na odreeno krivino djelo i odreenog uinioca, ali to ne
znai da uinilac mora biti i individualno odreen, a jo manje da treba biti lino poznat
podstrekau. Dovoljno je da je podstreka svjestan kruga lica, koja su na neki nain odrediva ili
povezana (prostorno, idejno, sportski, poslovno...) i da je neko od njih potencijalni izvrilac.
- S druge strane, ne zahtijeva se da podstreknuti zna podstrekaa, niti mora biti "svjestan da je
njegova odluka da izvri krivino delo nastala pod uticajem podstrekaa", jer se podstrekavanje
nekada moe izvesti tako sofisticirano da podstreknuti i nema osjeaj da je njegova odluka nastala
pod uticajem nekoga drugoga.
- Za podstrekavanje nije neophodno da je sam izvrilac kriv, niti da uopte moe biti kriv (dijete ili
duevno bolesno lice).
- Za podstrekavanje se zahtijeva postojanje umiljaja. Nehatno podstrekavanje, iako je mogue,
nije kanjivo, jer bi to znailo nedopustivo proirivanje krivice. Podstreka mora biti svjestan da
svojim radnjama drugog navodi na izvrenje krivinog djela, tj. da je njegovo ponaanje upravljeno
na izvrenje krivinog djela. Dovoljan je i eventualni umiljaj. Voljna komponenta umiljaja se
sastoji u htjenju izvrenja krivinog djela ili makar pristajanje na njegovo izvrenje.
Dakle, umiljaj podstrekaa je dvostruk: mora obuhvatiti kako stvaranje odluke kod drugog,
tako i krivino djelo odnosno njegovo izvrenje.
Podstreka je u krivinopravnom smislu posve izjednaen sa samim izvriocem, to znai da je
podstrekavanje kanjivo kod svakog krivinog djela, bez obzira na njegovu teinu, kao i da se
podstreka kanjava kao da je sam uinio krivino djelo. To, meutim, ne znai da se prilikom
odmjeravanja kazne podstrekau ne moe izrei blaa, a ponekad i stroija kazna nego izvriocu,
to je u skladu sa naelom individualizacije. Tee kanjavanje podstrekaa u izuzetnim sluajevima,
opravdano je radi toga to on u izvjesnim situacijama ima odluujuu ulogu u samom procesu
nastajanja kriminalnog ina, tj. to je esto on sam, koristei odnos podreenosti ili autoriteta,
"glavni krivac" za izvrenje krivinog djela. Dakle kanjavanje podstrekaa zavisi od ocjene od
strane suda svih konkretnih okolnosti datog sluaja.
Kanjavanje za podstrekavanje:
a) Ko drugog s umiljajem podstrekava da uini k.d. kaznit e se kao da ga je sam uinio.
b) Ko drugog s umiljajem podstrekava na uinjenje k.d. za koje se moe izrei kazna zatvora
od 3 godine ili tea kazna, a k.d. ne bude ni pokuano, kaznit e se kao za pokuaj k.d.
32
Pokuaj podstrekavanja ili neuspjelo podstrekavanje

Pokuaj podstrekavanja ili neuspjelo podstrekavanje postoji kada se drugi sa umiljajem
podstrekava na izvrenje krivinog djela za koje se po Zakonu moe izrei kazna zatvora od 3
godine ili tea kazna, a krivino djelo ne bude ni pokuano.
Zakon je predvidio da e se ovo lice kazniti kao za pokuaj.
Neki autori smatraju da neuspjelo podstrekavanje nije ni sauesnitvo ni podstrekavanje, jer nije
dolo do protivpravnog ostvarenja krivinog djela, ve se zapravo radi o posebnom krivinom djelu
postavljenom u optem dijelu.
Pokuaj podstrekavanja (neuspjelo podstrekavanje) javlja se u nekoliko oblika:
1. nesvreni pokuaj podstrekavanja - postoji kada podstreka nije uspio formirati odluku kod
podstreknutog;
2. svreni pokuaj podstrekavanja - postoji kada je podstreka uspio formirati odluku kod
podstreknutog, ali ovaj iz nekog razloga (predomislio se, sprijeen i sl.) nije izvrio ni pokuao
krivino djelo;
3. nepodobni pokuaj podstrekavanja - postoji kada podstreknuti uopte nije shvatio ili razumio
podstrekaa ili je kod njega ve bila donesena odluka o izvrenju djela;
4. promaeno podstrekavanje - postoji kada je podstreknuti izvrio sasvim drugo krivino djelo,
a ne ono na koje ga je podstreka navodio.
Navedeni sluajevi neuspjelog podstrekavanja, po svom sadraju i znaaju, se meusobno razlikuju,
to sudovi prilikom odmjeravanja kazne trebaju imati u vidu. Meutim, zajedniko im je da nije
dolo do izvrenja krivinog djela.
Za postojanje pokuaja podstrekavanja, pored umiljaja, zahtijeva se da postoji i radnja
podstrekavanja, tj. da je vren uticaj na volju podstrekavanog. Tako, nema ni neuspjelog
podstrekavanja ako npr. pismena poruka nije ni stigla "podstrekavanom".
Pokuaj podstrekavanja je kanjiv samo ako je u pitanju krivino djelo za koje je predviena kazna
zatvora od 3 godine ili tea kazna ili drugim rijeima kod svih djela kod kojih je kanjiv i pokuaj
toga djela.
Stoga je neophodno da sud utvrdi na koje djelo je umiljaj podstrekaa bio upravljen i da to djelo
tano navede u izreci svoje presude.
Isto tako, predvieno je da e se u tom sluaju kazniti kao za pokuaj krivinog djela, to znai da
se kazna odmjerava u granicama kazne propisane za dato krivino djelo, ali sud moe izrei i blau
kaznu.
33
3. Pomaganje
Definicija:
Pomaganje je takav oblik sauiniteljstva pri kojem pomaga preduzima radnje kojima se tue
krivino djelo potpomae, unaprjeuje ili olakava. Pomaga ni djelimino ne uestvuje u izvrenju
krivinog djela, on je samo (sa)uesnik u tuem krivinom djelu, koje ostvaruje neko drugi.
Jednom rijeju, pomaganje se sastoji u omoguavanju drugom licu (nekom radnjom ili savjetom)
izvrenja krivinog djela.
Kanjavanje:
Ko drugom s umiljajem pomogne u uinjenju krivinog djela, kaznit e se kao da ga je sam uinio,
a moe se i blae kazniti.
Pomaganje se moe vriti:
a) u pripremi krivinog djela ili prije njegovog izvrenja (nabavka sredstava za izvrenje djela;
uklanjanje prepreka; snimanje i ispitivanje mjesta izvrenja djela u cilju olakanja izvrenja
djela),
b) u toku izvrenja krivinog djela, i
c) nakon izvrenja krivinog djela.
Pomaganje je mogue samo ako je prethodno bilo obeano, u suprotnom radi se o sasvim drugom
krivinom djelu.
Da bi predstavljale pomaganje, pomagake radnje moraju doprinositi ostvarenju krivinog djela,
imati odreeni znaaj u njegovu izvrenju, moraju potpomagati, unapreivati ili olakati njegovo
izvrenje. Ako te radnje nisu imale nikakav doprinos u izvrenju krivinog djela ili ih izvrilac
uopte nije koristio, radi se samo o pokuaju pomaganja ili neuspjelom pomaganju koje nije
kanjivo. S druge strane, ne zahtijeva se da pomagake radnje imaju odluujuu ulogu u izvrenju
krivinog djela u smislu formule conditio sine qua non, odnosno da bez tih radnji djelo ne bi ni bilo
izvreno.
Prema zakonu, kanjivo je samo umiljajno pomaganje, dok nehatno pomaganje, iako je
mogue i nerijetko se deava, po zakonu nije kanjivo.
Redovan oblik pomaganja je neposredno pomaganje, kada izmeu pomagaa i izvrioca ne postoji
neko drugo lice, kada mu dakle pomo prua neposredno. Meutim, ako se to ini preko nekog
drugog radi se o posrednom pomaganju, to je zapravo pomaganje pomagau, tj. pomaganje u
pomaganju. Posredni pomaga ovdje prua pomo neposrednom pomagau, ali on postoji i kada
podstrekava pomagaa na pruanje pomoi, kao i onda kada prua pomo podstrekau. Rije je o
tzv. lananom pomaganju, a ono postoji kada se vie lica nalazi u lancu pomaganja. Kada vie lica
istovremeno pomae izvriocu radi se o tzv. pomagakom saizvrilatvu.
Za razliku od podstrekavanja, pomaganje moe biti izvreno i neinjenjem koje se sastoji u
proputanju preduzimanja dune radnje, u cilju pomoganja drugome u izvrenju krivinog djela
(npr. noni uvar ostavi otvoren prozor ili otkljuana vrata, da bi olakao izvrenje krae).
Pomaganje je mogue i kod krivinih djela neinjenja i kod krivinih djela koja mogu izvriti samo
odreena lica (delicta propria), uglavnom kao psihiko pomaganje.
Pomaganje pretpostavlja da je u vrijeme preduzimanja pomagakih radnji kod lica kojem se pomae
ve bila stvorena odluka o izvrenju djela. Ako je pomagaka radnja preduzeta prije nego se to lice
odluilo da izvri djelo, nema pomaganja, ali se moe raditi o podstrekavanju.
Npr. podstrekavanje predstavlja savjetovanje ili obeanje pomoi nakon izvrenja krivinog djela,
ako je uinjeno prije nego je lice donijelo odluku o izvrenju, ako se na taj nain izaziva ili
uvruje odluka za izvrenje djela.
34
Kao i kod podstrekavanja, zakon je naveo neke od radnji koje mogu biti pomagake radnje, koje, s
obzirom na njihovu prirodu, mogu predstavljati psihiko i fiziko pomaganje.
U skladu s tim, zakon, kao mogue oblike pomaganja, navodi:
1. davanje savjeta ili uputa kako uiniti krivino djelo - psihiko pomaganje,
2. stavljanje uiniocu na raspolaganje sredstava za izvrenje krivinog djela - fiziko pomaganje,
3. uklanjanje prepreka za izvrenje krivinog djela - fiziko pomaganje, te
4. unaprijed obeano prikrivanje krivinog djela, uinilaca, sredstava kojima je krivino djelo
izvreno, tragova krivinog djela ili predmeta pribavljenih krivinim djelom - psihiko
pomaganje.
Psihiko pomaganje predstavlja jaanje volje uinioca koje se, moe sastojati u davanju
savjeta ili uputstava kako da se izvri krivino djelo (npr. kako da izvri krijumarenje, djelo
prevare itd.) ili unaprijed obeanim prikrivanjem krivinog djela (kao to je njegovo prikrivanje,
prikrivanje sredstava izvrenja djela, predmeta pribavljenih djelom ili tragova krivinog djela).
Jedan od eih vidova ovog oblika pomaganja je obeanje da e se realizovati prodaja robe
pribavljene krivinim djelom krae (npr. obeanje trgovca automobilima da e ukradene
automobile plasirati na tritu kao oblik pomaganja u tekoj krai). Psihiko pomaganje, osim prije
navedenih, moe obuhvatati i neke druge radnje (npr. kada pomaga savjetima, isticanjem
dodatnih motiva odrava i stabilizuje ve stvorenu izvrilaku volju, uklanja skrupule u odnosu
prema djelu).
Fiziko pomaganje je pruanje materijalne, fizike podrke u njegovom injenju. U praksi
su najei oblici fizikog pomaganja stavljanje izvriocu na raspolaganje sredstava za izvrenje
krivinog djela, (npr. dodavanjem noa izvriocu za vrijeme tue ili dodavanje alata za
provaljivanje, stavljanje na raspolaganje prevoznog sredstva radi krae stvari u preduzeu), te
uklanjanje prepreka za izvrenje djela (npr. uvanje strae ili obezbjeenje izvrenja krivinog
djela, izvianje mjesta izvrenja krivinog djela, prebacivanje izvrioca na mjesto izvrenja djela,
davanje odreenih obavjetenja koja su od znaaja za izvrenje krivinog djela iznoenje
keramikih ploica iz zatvorene prostorije kako bi ih izvrilac krae lake iznio, putanje glasne
muzike kako bi se olakalo silovanje).
Pomagake radnje su mogue sve do definitivnog okonanja krivinog djela, odnosno do njegovog
dovrenja u materijalnom smislu. One mogu prethoditi samom izvrenju krivinog djela
(prethodno pomaganje), (npr. kada je vlasnik ugostiteljskog objekta izvrioca i djevojku koja je
kasnije silovana, automobilom dovezao u taj objekat, otvorio im vrata i tamo ih ostavio).
Mogu se preduzimati i istovremeno sa odvijanjem radnje izvrenja, ali i nakon njenog
preduzimanja, a prije nego to je posljedica nastupila (tzv. meupomo), odnosno i poslije
dovrenja djela u formalnom pa sve do njegovog dovrenja u materijalnom smislu (npr. neko na
zahtjev ucjenjivaa prenosi novac koji je rtva ucjene ostavila; ili pomae izvriocu na taj nain to
sprjeava pomo koju tree lice eli pruiti povrijeenom).
Kod trajnih krivinih djela (npr. protivpravnog lienja slobode) pomaganje je mogue sve do
njihovog dovrenja u materijalnom smislu, tj. cijelo vrijeme trajanja protivpravnog stanja, sve do
njegovog prestanka (a ne samo do lienosti slobode, dovrenje u formalnom smislu).
-
Pomaganje je umiljajno podupiranje tueg krivinog djela.

Nehatno pomaganje, iako je mogue, nije pomaganje u krivinopravnom smislu, odnosno
nije kanjivo, ali moe biti kanjivo kao nehatno saizvrilatvo. Umiljaj se sastoji u svijesti
da se prua pomo odreenom uiniocu u izvrenju odreenog krivinog djela, pa mu je
stoga i sadraj dvostruk: 1. on prvenstveno mora biti svjestan da svojim radnjama pomae
u izvrenju nedoputenog djela drugog lica, te 2. svjestan bitnih obiljeja krivinog djela.
Ne mora biti svjestan pojedinosti, kao to je konkretan tok zbivanja, mjesto i vrijeme
izvrenja djela, itd.
35
Iako su pomaga i izvrilac djela redovno meusobno povezani, nije neophodno da se oni
meusobno i poznaju, niti je nuno da je pomagau izvrilac individualno poznat, dovoljno je da
mu je poznat krug lica iz kojih e proizai izvrilac.
Tako, za postojanje pomaganja nije uslov da izvrilac zna za pomagaa, niti da je svjestan da mu je
neko pomogao (tzv. potajno pomaganje).
Konano, za postojanje pomaganja nije potrebno ni da je sam izvrilac kriv, kao ni da je kanjen
(limitirana akcesornost).
Kao i kod podstrekavanja, za postojanje i kanjavanje pomaganja potrebno je da je izvrilac
izvrio krivino djelo, odnosno da ga je pokuao ili da je preduzeo kanjive pripremne radnje. Ono
je kanjivo kod svih krivinih djela, bez obzira na propisanu kaznu. Ukoliko je djelo ostalo u
pokuaju, pomaganje je kanjivo ako je kanjiv pokuaj, a to su sva djela sa propisanom kaznom od
3 godine ili teom kaznom.
U pogledu granica kanjavanja pomagaa, zakon predvia da se pomaga kanjava kao da je sam
izvrio krivino djelo, ali omoguava i ublaavanja kazne. To znai da ve sam zakon polazi od
stava da je pomaganje najlaki oblik sauesnitva, pa stoga gotovo redovno sudovi pomagau izriu
blau kaznu, mada nisu iskljueni ni sluajevi da se pomaga kazni stroije od izvrioca. Konano,
u sluajevima kada je djelo ostalo u pokuaju, potrebno je imati u vidu da tada postoje 2 osnova za
ublaavanje kazne: sam pokuaj kod kojeg se kazna i inae moe ublaavati, kao i pomaganje, to
sudovi moraju cijeniti i uvaavati prilikom kanjavanja pomagaa.
Treba razlikovati pomaganje kao oblik sauesnitva i pomaganje kao posebno k.d.
Kao i podstrekavanje, i pomaganje je u izvjesnim sluajevima predvieno kao posebno krivino
djelo. Razlozi su gotovo isti kao i kod podstrekavanja, a to je da se u nekim sluajevima pomaganje
posebno inkriminie (npr. djelo pomaganja neprijatelju za vrijeme rata od strane graanina BiH)
ili se eli predvidjeti stroije kanjavanje od onoga koje bi ono imalo kada bi se tretiralo kao
sauesnitvo (npr. djelo pomaganja drugome u samoubistvu, ili pomaganja trudnoj eni da ona
sama izvri prekid trudnoe), ili kada se eli inkriminisati pomaganje i onda kada se ono ne bi
moglo kazniti kao sauesnitvo, s obzirom da djelo u kojem se pomae samo po sebi nije kanjivo,
ili se eli izbjei mogunost blaeg kanjavanja.
Neuspjelo pomaganje bi postojalo ako pomognuti nije izvrio ni pokuao izvrenje krivinog djela
ili je to uinio nezavisno od radnje pomaganja. Naravno, ono e postojati i ako je uinilac odbio
pomaganje, kao i kada je izvrilac izvrio sasvim drugo krivino djelo. Neuspjelo pomaganje, iako
je dakle mogue, po pravilu nije krivinopravno relevantno, odnosno kanjivo. Zakon ipak ponekad
odstupa od ovog pravila i predvia kanjavanje i za neuspjelo pomaganje, kada ga predvia kao
samostalno krivino djelo (npr. izraivanje i nabavljanje oruja i sredstava namijenjenih za
izvrenje krivinog djela iz entitetskih krivinih zakona).
Granice krivice i kanjivost sauesnika
lan 34. KZ FBiH
(1) Sauesnik je kriv u granicama svojeg umiljaja ili nehata, a podstreka i pomaga u granicama
svog umiljaja.
(2) Sauesnika, podstrekaa ili pomagaa koji dobrovoljno sprijei uinjenje krivinog djela sud e
osloboditi kazne.
(3) Osobni odnosi, svojstva i okolnosti zbog kojih zakon iskljuuje krivicu ili doputa osloboenje
od kazne ili ublaavanje kazne mogu se uzeti u obzir samo onom uinitelju, sauesniku, podstrekau
ili pomagau kod kojega takvi odnosi, svojstva i okolnosti postoje.
36
(1) Kod sauesnitva vrijedi pravilo individualne krivice, jer svaki sauesnik bez obzira na oblik
njegovog uea u izvrenju krivinog djela, odgovara prema stepenu svog doprinosa u djelu,
stepenu svoje krivice, nezavisno od toga u kojoj mjeri odgovaraju drugi uesnici i da li oni uopte
odgovaraju (naelo samostalne odgovornosti sauesnika).
Zahtijeva se samo to da je izvrilac izvrio djelo, odnosno da je preduzeo kanjive radnje, to
podrazumijeva i kanjive pripremne radnje.
To proizilazi iz principa subjektivne krivine odgovornosti koja je potpuno autonomna i ne zavisi
od krivice drugih, bez obzira da li se radi o izvriocu ili nekom drugom uesniku u izvrenju
krivinog djela.
Meutim, kako je sauesnitvo ipak specifian i poseban oblik tzv. kolektivnog vrenja
jednog krivinog djela, neophodno je da se, pored optih pravila koja se inae odnose na krivicu i
jednako vrijede i za sauesnike, u zakonu postave i neka posebna pravila kojima se regulie krivica
u takvim situacijama.
Na bazi ovih odrednica formirana su osnovna pravila o krivici sauesnika, koja glase:
1. Sauesnici su krivi u granicama svog umiljaja, a saizvrioci kako u granicama svog
umiljaja, tako i nehata;
2. Sauesnici su krivi u granicama postignutog stepena realizacije krivinog djela, odnosno
izvor krivice sauesnika je vezan za izvrenje djela; Ako djelo nije izvreno, ne postoji ni
odgovornost
3. Subjektivne okolnosti ili svojstva koje utiu na krivicu i kanjivost odnose se samo na
sauesnika kod kojeg te okolnosti/svojstva postoje.
Osnovno pravilo pri utvrivanju krivice sauesnika se sastoji u tome da oni odgovaraju u
granicama svog umiljaja, nezavisno od krivice glavnog uinioca, dok saizvrioci odgovaraju, kako
u granicama svog umiljaja, tako i nehata.
Iako se umiljaj sauesnika i izvrioca, kao uesnika u zajednikom djelu, u osnovi
podudaraju, nisu rijetki sluajevi postojanja i tzv. ekscesa na strani izvrioca, pri emu
postoje bitna odstupanja izmeu njihovih umiljaja, koja mogu da se svedu u 2 osnovne
kategorije neslaganja:
1. neslaganja ili ekscesi u kvalitativnom smislu i 2. neslaganja ili ekscesi u kvantitativnom smislu koji moe biti a) pozitivan i b) negativan kvantitativni eksces.
1) KVALITATIVNI EKSCES/ NESLAGANJE postoji u onim situacijama kada je izvrilac
uinio sasvim drugo krivino djelo od onoga to je sauesnik (podstreka ili pomaga) imao u
vidu. U takvoj situaciji, sauesnitvo je iskljueno i krivica na strani sauesnika ne postoji, jer
djelo koje su sauesnici imali u vidu nije ni pokuano, odnosno uinilac nije ni uao u kanjivu
zonu. (npr. ako je podstreka podstrekavao na silovanje, a podstreknuti je izvrio teku tjelesnu
povredu ili razbojnitvo, tu nema zajednikog djelovanja vie lica, pa dakle ni samog
sauesnitva i sl.)
Svakako da e u tom sluaju postojati neuspjelo podstrekavanje na dato k.djelo, ali pod uslovom
da je podstrekavanje bilo upravljeno na k.djelo za koje je propisana kazna zatvora od 3 godine
ili tea kazna (kod svih djela kod kojih je kanjiv i pokuaj toga djela - kazna preko 3 godine),
jer u suprotnom nema krivice podstrekaa i tada neuspjelo podstrekavanje nije kanjivo. I ovdje
je posve irelevantno da li je ili nije drugo djelo izvreno.
2) KVANTITATIVNI EKSCESI postoje u sluajevima kada izvrilac ostaje na istovrsnom
(jednorodnom) krivinom djelu, ali je pri izvrenju djela dolo do odreenog odstupanja,
odnosno izvrilac je uinio vie ili manje od onoga na to se sauesnitvo odnosilo.
37
Kvantitativni eksces moe biti pozitivan i negativan:

a) pozitivni kvantitativni eksces - postoji kada je izvrilac uinio vie od onoga na to se
sauesnitvo odnosilo i to tako to je ostvario tei oblik djela, to vodi u drugu (teu)
kvalifikaciju djela.
U ovom sluaju, sauesnik e odgovarati samo u granicama svog
umiljaja. (npr. ako se umiljaj sauesnika striktno odnosi na osnovni oblik djela - npr.
krae, a uinilac izvri tee kriv. djelo - npr. provalnu krau ili razbojnitvo, onda e
sauesnik odgovarati samo u granicama svog umiljaja, tj. za obinu krau, a izvrilac e
odgovarati za provalnu krau ili razbojnitvo koje je izvrio samostalno.)
Ovakva odstupanja dovode do drugaije kvalifikacije djela, ali je mogue i odstupanje koje
uopte ne dovodi u pitanju kvalifikaciju krivinog djela, ali o tome ipak sudovi moraju
voditi rauna prilikom odmjeravanja kazne, naravno ako je mogue utvrditi tano umiljaj
sauesnika. (npr. ako je podstreka od podstreknutog traio da ukrade samo tano odreenu
stvar, a ovaj je prilikom krae uzeo i neke druge stvari /pod uslovom da to ne dovodi do
promjene kvalifikacije krae/, onda e i jedan i drugi odgovarati za obinu krau, ali e sud
pri odmjeravanju kazne morati voditi rauna o sadraju umiljaja podstrekaa. )
b) negativni kvantitativni eksces - postoji kada je izvrilac uinio laki oblik istorodnog
krivinog djela, odnosno manje od onoga na to se sauesnitvo odnosilo. (Npr. lice koje je
podstreknuto na razbojnitvo izabralo je ipak samo obinu krau, ili umjesto ubistva ono se
ograniilo samo na otmicu i sl.)
U takvim sluajevima ipak je odluujue ono to je izvrilac uinio, pa se stoga ovdje
izuzetno naputa princip granica umiljaja, i odgovornost sauesnika se ograniava samo na
ono to je izvreno, ali e sud prilikom odmjeravanja kazne svakako imati na umu sadraj i
usmjerenost sauesnikovog umiljaja. Drugim rijeima, kada je izvrilac ostvario manje od
onog na to je bio podstrekavan, podstreka i izvrilac e odgovarati za ono to je
ostvareno, odn. blae djelo, jer prema navedenom pravilu o odgovornosti sauesnika, izvor
odgovornosti svih sauesnika je djelo koje je stvarno izvreno.
Ovdje se zapravo radi o tzv. limitiranoj akcesornosti tj. odgovornosti uslovljenoj
postojanjem krivinog djela, a ne odgovornosti pojedinih sauesnika.
3) Izuzetno, moe postojati i trea situacija u kojoj podstreka izvriocu na neki nain daje punu
slobodu, odvezane ruke, kada npr. izvrenje djela trai po svaku cijenu.
U takvom sluaju, granice njegovog umiljaja dijele sudbinu izbora samog izvrioca, naina koji
je on izabrao za postizanje datog kriminalnog cilja. (npr. da li je traena stvar oduzeta obinom,
tekom ili razbojnikom kraom; da li se do droge dolo prevarom, ucjenom ili ak uz izvrenje
i nekog drugog krivinom djela, npr. podmiivanjem, itd.)
(2) Pitanje dobrovoljnog odustanka ili preciznije dobrovoljnog sprjeavanja izvrenja djela od
strane sauesnika, to ovdje podrazumijeva sauesnitvo u irem smislu, odnosno kako podstrekaa
i pomagaa, tako i saizvrioca shvata se na slijedei nain: Nije dovoljno odustajanje sauesnika od
daljeg preduzimanja radnje sauesnitva, ve je neophodno da je sauesnik sprijeio izvrenje djela.
Za primjenu ove odredbe sasvim je irelevantno na koji nain je sauesnik sprijeio izvrenje
krivinog djela - bitno je samo da je samo odustajanje od izvrenja krivinog djela bilo
dobrovoljno.
Za razliku od dobrovoljnog odustanka uinioca od izvrenja krivinog djela, zakon je
dobrovoljno sprjeavanje izvrenja djela od strane sauesnika, predvidio kao osnov za obavezno
osloboenje od kazne.
(3) Lini odnosi, svojstva i okolnosti zbog kojih zakon iskljuuje krivicu ili doputa osloboenje
od kazne ili ublaavanje kazne, mogu da se uzmu u obzir samo onom izvriocu, saizvriocu,
podstrekau ili pomagau kod koga takvi odnosi, svojstva i okolnosti postoje.
38
Radi se o okolnostima isto personalnog karaktera koje su toliko vezane za linost

sauesnika, njegove osobine i stanja, da ih je nedopustivo protezati i prenositi i na druge uesnike u
djelu, pa su stoga redovno u zakonima ograniene samo na onog sauesnika kod koga postoje i
utiu na njegovu krivinopravnu poziciju (tzv. neprenosive personalne okolnosti).
Line okolnosti zbog kojih zakon iskljuuje krivicu su npr. neuraunljivost i zablude koje
iskljuuju krivicu i koje su toliko vezane za linost da su neprenosive na druge sauesnike.
Okolnosti na osnovu kojih zakon doputa osloboenje od kazne ili ublaavanje kazne su
npr. pravna zabluda, bitno smanjena uraunljivost, dobrovoljni odustanak, prekoraenje granica
nune odbrane i krajnje nude, i dr.
Rije je takoe o okolnostima individualnog karaktera koje se mogu uzeti samo onim
sauesnicima kod kojih se nau, a ne i onima koji nisu bili u zabludi, koji se nisu nalazili u stanju
jake prepasti izazvane napadom ili opasnou, kao i neke okolnosti koje se nalaze u opisima
pojedinih krivinih djela kao isto line okolnosti koje zakon tretira kao privilegirajue ili
kvalifikatorne okolnosti, zbog kojih sam zakon predvia blau ili stroiju kaznu (npr. svojstvo
majke-rodilje kod krivinog djela edomorstva je kao strogo personalna okolnost neprenosiva i na
sauesnike, tj. ne moe uticati na njihovu krivicu i kanjavanje).
KRIVICA izmjene u KZFBiH u 2010. godine (prije se koristio izraz krivina odgovornost)
lanom 35. KZFBiH odreen je sadraj krivice:
"Krivica postoji ako je poinitelj u vrijeme poinjenja krivinog djela bio uraunjiv i pri tome
postupao sa umiljajem.
Krivica za krivino djelo postoji i ako je poinitelj postupao iz nehata, ako to zakon izriito
predvia."
U savremenom krivinom pravu opteprihvaen je princip da je za kanjavanje uinioca, osim
protivpravnog djela, potrebno da postoji i krivica.
Krivica je skup subjektivnih pretpostavki koje trebaju biti ispunjene da bi se jedno nedoputeno i
protivpravno djelo moglo pripisati uiniocu, odnosno staviti mu se na teret.
Konstitutivne komponente krivice ine 2 subjektivna elementa koji tempore criminis karakteriu
uinioca, a to su:
1. uraunljivost psihiko stanje uinioca
2. umiljaj psihiki odnos prema k.d.
Dakle, da bi neko bio kriv mora kumulativno ispunjavati ova dva uslova, tj. da je uraunljiv i da je
krivino djelo poinio sa umiljajem.
Meutim, neko moe biti kriv i ako krivino djelo nije poinio sa umiljajem, nego ga je poinio iz
nehata i pri tome je bio uraunjiv, ali samo ako je za to krivino djelo tako predvieno zakonom.
Krivica je u osnovi individualna kategorija, ona je neprenosiva i svaki uinilac odgovora samo za
ono to je on uinio ili je propustio uiniti.
Uraunljivost - lan 36. KZ FBiH
"Nije uraunljiva osoba koja u vrijeme uinjenja k.d. nije mogla shvatiti znaaj svog djela ili nije
mogla upravljati svojim postupcima zbog:
-
trajne ili privremene duevne bolesti,

privremene duevne poremeenosti ili
zaostalog psihikog razvoja (neuraunljivost).
39
Uinitelj krivinog djela ija je sposobnost da shvati znaaj svog djela ili sposobnost da upravlja
svojim postupcima bila bitno smanjena zbog nekog stanja iz stava 1. ovog lana, moe se blae
kazniti (bitno smanjena uraunljivost).
Kriv je uinitelj k.d. koji se upotrebom alkohola, droga ili na drugi nain doveo u stanje u kome nije
mogao shvatiti znaaj svog djela ili upravljati svojim postupcima, ako je u vrijeme dovoenja u to
stanje k.d. bilo obuhvaeno njegovim umiljajem ili je u pogledu k.d. kod njega postojao nehat, a
zakon za takvo k.d. propisuje krivicu i za nehat.
Bitno smanjena uraunljivost u koju se uinitelj doveo na nain iz stava 3. ovog lana ne moe biti
osnov za ublaavanje kazne."
Definicija:
Uraunljivost je svojstvo normalnog i duevno razvijenog ovjeka da ispravno rasuuje, odnosno
da shvati znaenje odreenog djela i da se u skladu s tim ponaa.
KZFBiH uraunljivost odreuje negativno, tj. odreuje ko se smatra neuraunljivim, jer je opta
pretpostavka da su ljudi uraunljivi, a neuraunljivi su samo izuzetno. Ako pitanje uraunljivosti
uopte nije problematino i ako na to okolnosti datog sluaja ukazuju, to postoji u najveem broju
sluajeva, sud se i ne uputa u ispitivanje postojanja uraunljivosti. Dakle, sud e utvrivanju
neuraunljivosti pristupiti samo onda kada postoje okolnosti koje u konkretnom sluaju izazivaju
sumnju u odnosu na uraunljivost uinioca. Dakle, uraunjivost/neuraunjivost predstavlja pravno
pitanje, te odluku o tome donosi sud, na osnovu nalaza i miljenja vjetaka.
Prema KZFBiH neuraunljiva je ona osoba, koja u vrijeme izvrenja krivinog djela nije mogla
shvatiti znaaj svog djela ili koja nije mogla upravljati svojim postupcima.
Svijest o znaaju djela je intelektualna komponenta, a mogunost upravljanja svojim postupcima je
voljna komponenta. Za postojanje neuraunljivosti, a time i iskljuenje krivice, dovoljno je da je
ispunjen jedan od dva navedena uslova. To praktino znai da je neuraunljiva osoba, koja u
vrijeme izvrenja krIvinog djela, nije mogla shvatiti znaaj svoga djela, kao i osoba koja nije
mogla upravljati svojim postupcima.
U praksi se najee deava da su oba ova uslova kumulativno ispunjena.
Razlozi koji dovode do neuraunljivosti su:
1. trajna duevna bolest - najee se manifestuje u vidu izofrenije, progresivne paralize i nekih
sluajeva poligofrenije. Kad je rije o ovom osnovu, u praksi uglavnom nema problema oko
utvrivanja neuraunljivosti, jer se radi o duevnim bolestima, koje redovito veoma dugo ili
vjeno traju i koje su skoro uvjek neizljeive.
2. privremena duevna bolest - to su oboljenja koja se javljaju povremeno ili se razvijaju u
odreenim intervalima, tako da se smjenjuju periodi oboljenja i periodi duevnog zdravlja.
Najee se javlja kod manino-depresivne psihoze. Kod ove bolesti smjenjuju se depresivno
stanje i slobodni intervali. U slobodnim intervalima postoji duevno zdravlje i osoba je
odgovorna za djelo uinjeno u tom stanju. Ova oboljenja poznata su i pod nazivom lucida
intervala, tj. svjetli momenti.
3. privremena duevna poremeenost - to su nenormalna psihika stanja. Ova stanja nemaju
karakter duevnog oboljenja, njihovo trajanje je privremeno. Uzrok ovih stanja mogu biti:
alkohol, droga, i dr. omamljujua sredstva, otrovi, stanje bunila usljed trovanja, visoke
temperature ili groznice, stanje hipnotisanosti, mjesearstvo i sl. Ova stanja su prolazna, tako da
lice koje je uinilo djelo u takvom stanju, kasnije dolazi u sasvim normalno stanje.
4. zaostali psihiki/ duevni razvoj -to je nenormalno psiholoko stanje nastalo usljed nedovoljne
psihike razvijenosti linosti. Stepen duevne zaostalosti moe biti razliit, pa se duevno
zaostala lica svrstavaju u debile, imbecile i idiote. Uzroci koji dovode do zaostalog duevnog
razvoja su razliiti i mogu biti: povrede CNS ili povrede mehanikim sredstvima ili preleane
bolesti. Te povrede ili promjene mogu nastati i u periodu embrionalnog razvoja.
40
Dakle, neuraunljivost bi se mogla definisati kao nesposobnost uinioca da u vrijeme izvrenja

djela shvati znaaj toga djela ili da upravlja svojim postupcima usljed trajne ili privremene duevne
bolesti, privremene duevne poremeenosti ili zaostalog duevnog razvoja.
Stanje uraunjivosti/neuraunjivosti odreuje se u vrijeme izvrenja k.d. to je opte pravilo
(tempus commissi delicti), sa izuzetkom koji se odnosi na samoskrivljenu neuraunljivost tj.
ustanovu actiones liberae in causa. (npr. osoba A se dovede u stanje teke alkoholiziranosti, kako
bi izvrila k.d. u neuraunjivom stanju). U tim sluajevima ne/uraunjivost se cijeni kada se lice
dovodi u stanje neuraunjivosti, a ne u vrijeme izvrenja k.d.
Neuraunljivost se uvijek utvruje u odnosu na konkretno krivino djelo, jer kod odreenog lica
moe postojati uraunljivost u odnosu na jedno k.djelo, ali ne mora i u odnosu na druga k.d.
Tako npr. jedno lice nedovoljne duevne razvijenosti moe biti svjesno znaaja krivinog djela
ubistva, a istovremeno da ne bude svjesno znaaja neprijavljivanja krivinog djela ili nepruanja
pomoi.
KZFBiH je u odnosu prema neuraunljivim licima napustio klasinu koncepciju, prema kojoj su
ovakvi uinioci, iako neuraunljivi, ostajali u k.p. i prema njima su primjenjivane prinudne mjere
medicinskog karaktera. Po ugledu na neka zakonodavstva, KZFBiH je prihvatio drugo rjeenje
prema kojem su ova (apsolutno) neuraunljiva lica iskljuena iz domena k.p., to znai da za ova
lica nisu predviene nikakve krivinopr. mjere. Time se naputa i tzv. dvojni kolosijek kazne i
mjere bezbjednosti: kazna za uraunljivog uinioca koji je postupao sa umiljanjem / nehatom, a
mjera bezbjednosti za neuraunljivog uinioca.
Postoji:
- stanje smanjene uraunjivosti i
- bitno smanjene uraunjivosti.
( to je olakavajua okolnost prilikom donoenja presude, odnosno odreivanja kazne)
Bitno smanjena uraunljivost
lan 36. stav 2 KZFBiH
"Uinitelj krivinog djela ija je sposobnost da shvati znaaj svog djela ili sposobnost da upravlja
svojim postupcima bila bitno smanjena zbog nekog stanja iz stava 1. ovog lana, moe se blae
kazniti (bitno smanjena uraunljivost)."
Bitno smanjena uraunljivost je takvo stanje uinioca u vrijeme izvrenja krivinog djela u kojem je
njegova sposobnost da shvati znaaj svoga djela ili mogunost da upravlja svojim postupcima bila
bitno smanjena zbog trajne ili privremene duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti ili
zaostalog duevnog razvoja
RAZLIKA neuraunjivost uraunjivost (bitno smanjena uraunjivost)
Dakle, za razliku od neuraunljivosti koja moe samo da postoji ili ne postoji, uraunljivost se moe
stepenovati, manifestovati u razliitoj mjeri. Zapravo, osnovna razlika izmeu neuraunljivosti i
bitno smanjene uraunljivosti sastoji se u intenzitetu poremeenosti psihikih funkcija - kod
neuraunljivosti one su posve iskljuene, a ovdje one postoje, ali su usljed postojeih abnormalnih
stanja bitno smanjene.
To znai da je za primjenu ove ustanove potrebno da je smanjenje ovih mogunosti veeg
intenziteta, izraeno u znatnijoj mjeri i da je opredjeljujue uticalo na uinioca u odnosu na
izvrenje djela. Umanjenja ovih psihikih mogunosti koja su manjeg intenziteta ne iskljuuju
uraunljivost, ali se mogu uzeti u obzir pri odmjeravanju kazne u okviru stepena krivice.
41
Razgranienje izmeu neuraunljivosti i bitno smanjene uraunljivosti u praksi je veoma sloeno i

ovo pitanje u praksi se razrjeava iskljuivo vjetaenjem od strane specijalizovanih zdravstvenih
ustanova ili u lakim sluajevima vjetaenjem od strane ljekara neuropsihijatara kao pojedinaca.
Ako se pojavi sumnja da je uraunljivost smanjena, ona se mora u svakom konkretnom sluaju da
utvruje, kao to se to ini kada je u pitanju i neuraunljivost.
Zakon bitno smanjenu uraunljivost tretira kao fakultativni osnov za ublaavanje kazne, iz ega
se zakljuuje da takvo stanje uinioca ne iskljuuje njegovu krivicu, odnosno da ovakav uinilac
moe da postupa kako umiljajno, tako i nehatno, pa zbog toga se ovim licima uz kaznu mogu
izricati i mjere bezbjednosti.
Samoskrivljena neuraunljivost (actiones libera in cause)
lan 36. stav 3 KZFBiH
"Kriv je uinitelj k.d. koji se upotrebom alkohola, droga ili na drugi nain doveo u stanje u kome
nije mogao shvatiti znaaj svog djela ili upravljati svojim postupcima, ako je u vrijeme dovoenja u
to stanje k.d. bilo obuhvaeno njegovim umiljajem ili je u pogledu k.d. kod njega postojao nehat, a
zakon za takvo k.d. propisuje krivicu i za nehat."
Pravilo je da se neuraunljivost kao i bitno smanjena uraunljivost procjenjuju u vrijeme izvrenja
krvinog djela.
Izuzetak od ovog pravila postoji u sluaju tzv. samoskrivljene neuraunljivosti, kada se
uraunljivost uinioca krivinog djela procjenjuje prema vremenu kada se uinilac dovodio u
neuraunljivo stanje.
npr. lice koje je sklono upotrebi alkohola i pravljenju izgreda, u alkoholiziranom stanju napadne
drugo lice i nanese mu tjelesnu povredu. U vrijeme nanoenja povrede uinilac je neuraunljiv, ali
je kriv, jer je bio uraunljiv u vrijeme kada se dovodio u alkoholizirano stanje, a pri tome je znao
da u takvom stanju moe uiniti krivino djelo.
Sutina ovog instituta je u tome:
da se uinilac doveo u stanje neuraunljivosti upotrebom alkohola ili drugih omamljujuih sredstava
uslijed ega nije mogao shvatiti znaaj djela ili upravljati svojim postupcima. Uraunljivost ovakvih
osoba ne procjenjuje se u vrijeme izvrenja djela, nego u vrijeme kada se uinilac dovodio u takvo
stanje. On je kriv, ako je u vrijeme dovoenja u neuraunljivo stanje krivino djelo bilo obuhvaeno
umiljajem ili je u odnosu na krivino djelo kod njega postojao nehat, a zakon za takvo djelo
propisuje kanjavanje za nehata.
Ovaj institut poznat je i pod nazivom actiones libera in cause radnje slobodne u uzroku, a
nisu slobodne u izvoenju.
(Npr. pijanac ima vlastito iskustvo u pijanstvu - zna da je agresivan kad je pijan, pa u pijanom
stanju uini krivino djelo, tu se ne moe primjeniti institut neuraunljivosti. Dok recimo kod nekog
ko nikad ne pije i iz nekih razloga se napije, pa uini krivino djelo, tada se moe isti pozvati na
institut neuraunljivosti.
Ili npr. vozai teretnjaka po nepisanom pravilu svraaju u birtije gdje se opijaju. Npr. voza ide
iz Skoplja u Ljubljanu i svjestan je, odnosno mora biti svjestan, da je saobraaj opasna djelatnost i
da alkohol smanjuje mogunost upravljanja vozilom, da mora stii na odredite i ta ga sve eka na
putu. On ipak nakon toga sjedne u auto i nastavi vonju i doe do saobraajne nesree. U vrijeme
poinjenja bio je neuraunljiv, ali sudija treba da ima u vidu ovaj institut, pa ga osuuje zbog toga
to je, kada je sjeo da pije, bio svjestan jer je voza profesionalac. Radit e se o event. umiljaju,
koji ne iskljuuje krivicu, ev. moe biti cijenjen samo kod odmjeravanja kazne).
42
Krivnja (vinost) (lan 37. i 38. KZ FBiH)

Pod krivnjom (vinou) se podrazumijeva psihiki odnos uinioca prema izvrenom k.d., na
osnovu kojeg mu se ovo djelo moe pripisati u krivicu, odnosno na osnovu kojeg mu se moe
uputiti prijekor za izvrenje k.djela koje mu se stavlja na teret.
Psihiki odnosi uinioca prema k.d. po svojoj sadrini i intenzitetu mogu biti razliiti, ali se svi
oni u teoriji i zakonodavstvu, uglavnom, svode na svoja 2 osnovna oblika:
1. UMILJAJ tei oblik i stepen krivnje
2. NEHAT blai oblik i stepen krivnje
Umiljaj je osnovni oblik krivnje za koji se uvijek odgovara, s obzirom da se on zahtijeva kod
svih k.d., dok se za nehat odgovara samo izuzetno, onda kada je to u zakonu izriito odreeno,
te je nehat korektivni oblik krivnje.
Umiljaj je istovremeno i tei oblik i stepen krivnje, radi ega je kod umiljajnih krivinih djela
propisana tea kazna, dok je nehat blai oblik i stepen krivnje, radi ega je kod nehatnih
krivinih dijela propisana blaa kazna.
Umiljaj dolus
lan 37. KZ F BiH
"Krivino se djelo moe uiniti s direktnim ili eventualnim umiljajem.
Uinitelj postupa s direktnim umiljajem kada je bio svjestan svog djela i htio njegovo uinjenje.
Uinitelj postupa s eventualnim umiljajem kada je bio svjestan da zbog njegovog injenja ili
neinjenja moe nastupiti zabranjena posljedica, ali je pristao na njeno nastupanje."
Umiljaj je psihiki odnos uinioca prema izvrenom krivinom djelu.
Umiljaj je osnovni oblik krivnje za koji se uvijek odgovara, s obzirom da se on zahtijeva kod svih
k.d.
Umiljaj je istovremeno i tei oblik i stepen krivnje, radi ega je kod umiljajnih krivinih djela
propisana tea kazna.
Postoje dva oblika umiljaja:
1. direktni umiljaj (dolus directus) - postoji kad je uinilac bio svjestan svog djela i htio
njegovo izvrenje; dakle uinilac je htio i k.d. i njegovu posljedicu.
2. eventualni umiljaj (dolus eventualis) - postoji kad je kod uinioca postojala svjest da zbog
njegovog injenja ili ne injenja moe nastupiti zabranjena posljedica, pa je pristao na njeno
nastupanje; dakle uinilac je bio svjestan k.d. koje ini i eventualne posljedice koja bi mogla
nastupiti.
SLINOST I RAZLIKE direktni i eventualni umiljaj
Kod oba oblika umiljaja svjesna komponenta je podudarna. To znai da je kod obje vrste umiljaja
djelo obuhvaeno svjeu uinioca. ( SLINOST)
RAZLIKA izmeu ovih vrsta umiljaja javlja se u sferi volje. Tako se kod direktnog umiljaja
volja uinioca manifestuje u htijenju, tj. on hoe da uini k.djelo. Nasuprot tome, kod eventualnog
umiljaja volja se manifestuje u vidu pristajanja na nastupanje posljedice. Obino se kae da se kod
eventualnog umiljaja uinilac ponaa u skladu sa tzv. frankovom formulom tj. uinilac se ponaa u
pravcu ako neto bude neka bude tj. ako do djela doe neka doe.
Praktiki znaaj razlikovanja direktnog i eventualnog umiljaja dolazi do izraaja kod odmjeravanja
kazne.
43
U praksi, direktni i eventualni umiljaj se cijene prema okolnostima sluaja u obzir se

uzimaju sve okolnosti i na osnovu toga cijeni da li je uinjeno djelo u direktnom umiljaju (npr.
ovjek puca iz vatrenog oruja sa 4-5 m i poini ubistvo i to sa diretknim umiljajem, jer je svjesno
ciljao u vitalne organe ovjeka. U istoj situaciji ako bi on promaio, onda emo to cijeniti kao
pokuaj krivinog djela ubistva, ako posljedica nije nastupila, jer je neispravno oruje, i sl. Ako je u
istim okolnostima uinilac gaao u noge i dolo je do povreivanje onda ne moemo rei da je sa
umiljajem iao na lienje ivota) .
Predumiljaj predstavlja dugotrajno stvaranje odluke za izvrenje krivinog djela i postoji u
sluajevima kada je uinilac u duem vremenskom periodu pripremao izvrenje djela, dakle djelo se
javlja kao rezultat dugotrajnog i zrelog razmiljanja. Na zakon ne poznaje predumiljaj.
Unato tome, postojanje predumiljaja odrazie se na odmjeravanje kazne, jer je stepen krivice
takvog uinioca vei, budui da je imao mogunost i vrijeme da uvidi tetnost vlastitog budueg
ponaanja, te odustane od izvrenja krivinog djela.
Nehat - culpa
lan 38. KZ FBiH
"Krivino djelo moe se uiniti iz svjesnog ili nesvjesnog nehata.
Uinitelj postupa iz svjesnog nehata kada je bio svjestan da zbog njegovog injenja ili neinjenja
moe nastupiti zabranjena posljedica, ali je olahko drao da ona nee nastupiti ili da e je moi
sprijeiti.
Uinitelj postupa iz nesvjesnog nehata kada nije bio svjestan mogunosti nastupanja zabranjene
posljedice, iako je prema okolnostima i prema svojim osobnim svojstvima bio duan i mogao biti
svjestan te mogunosti."
Za nehat se odgovara samo izuzetno, onda kada je to u zakonu izriito odreeno, te je nehat
korektivni oblik krivnje.
Nehat je blai oblik i stepen krivnje, radi ega je kod nehatnih krivinih dijela propisana blaa
kazna.
Nai zakoni polaze od toga da je u prirodi krivinog djela imanentan umiljaj, tj. da uinilac ima i
svijest i volju za uinjenje. Nasuprot tome, kod nehata, bez obzira na oblik, ne postoji voljni odnos
prema krivinom djelu, pa bi mogli rei da je nehat neprirodni oblik krivnje.
Zato se esto za nehatne delikte naglaava da se radi o tzv. nevoljnim krivinim djelima.
Upravo zbog toga u zakonu je predvieno da se za nehatno izvrenje djela odgovara samo izuzetno,
tj. samo onda kada je to u zakonu izriito odreeno.
Nehat se pojavljuje u dva oblika:
1. Svjesni nehat (luxuria, samopouzdanje, lakomislenost) postoji kada je uinilac bio svjestan
svog djela, odnosno svjestan da zbog njegove radnje (injenja ili neinjenja) moe nastupiti
zabranjena posljedica, ali je olako drao da e je moi sprijeiti ili da ona ipak nee nastupiti,
(npr. ako neko lice kod izgradnje objekta ne pokrije kreanu, pa dijete prilikom igre upadne u
kreanu i ugui se; lovac u umi ne ugasi vatru, te doe do poara i nastupanja tete).
Dakle, kod uinioca postoji svijest o djelu, ali ne postoji volja, jer uinilac nee posljedicu,
niti pristaje na njeno nastupanje. Njegov voljni odnos prema nastupanju posljedice je negativan.
Drugim rijeima kod ovog uinioca prisutno je samopouzdanje u svoje sposobnosti i mogunost
da sprijei nastupanje posljedice ili pouzdanje u spoljne okolnosti usljed kojih posljedica nee
nastupiti iako za to postoji mogunost.
Prema tome kod eventualnog umiljaja i svjesnog nehata elemenat svjesti je isti, ali je razlika
u voljnom elementu. Naime kod eventualnog umiljaja uinilac pristaje na posljedicu, a kod
svjesnog nehata on ne pristaje na posljedicu, ve dri da do toga nee doi.
44

2. Nesvjesni nehat (negligentia, nemar, nepanja) postoji kad uinilac nije bio svjestan
mogunosti nastupanja posljedice, iako je prema okolnostima sluaja i svojim linim

svojstvima, morao i mogao biti svjestan te mogunosti.
Dakle, kod nesvjesnog nehata postoji odsustvo svjesti o mogunosti nastupanja posljedice i
odsustvu volje. Krivnja ovog uinioca je u tome to je bio duan i mogao da ima takvu svijest,
ali je nije imao. Znai nesvjesni nehat predstavlja nepaljivo ponaanje.
(npr. lovac u umi puca na divlja i ubije ovjeka koji je sluajno naiao stazom kroz umu)
Nedostatak panje koju je uinilac u datoj situaciji mogao i bio duan da ima, zbog ega nije
predvidio inae predvidivu posljedicu, predstavlja sutinu nesvjesnog nehata, onu njegovu
komponentu koja ga ini oblikom krivnje.
Za ocjenu uinioeve dunosti i mogunosti predvianja posljedice odluujua su:
subjektivna svojstva uinioca i objektivne okolnosti pod kojima je djelo uinjeno.
Kada je u pitanju uinilac, mjerodavne su individualne okolnosti, line i subjektivne mogunosti
i svojstva uinioca. To podrazumijeva razliite okolnosti koje su relevantne za tu ocjenu, kao to
su njegov uzrast, intelektualne mogunosti, stanje njegovog vida i sluha, njegovo iskustvo,
psihofiziko stanje, odnosno eventualno stanje premorenosti, straha i sl.
Kada su u pitanju objektivne okolnosti, treba uzeti u obzir, u zavisnosti od toga kako se odvijalo
izvrenje djela, razliite okolnosti kao to su mjesto izvrenja radnje, vremenske prilike, da li je
bila no ili dan, stepen vidljivosti, postojanje buke, prisustvo dr. lica, sloenost situacije itd.
Praktini znaaj razlikovanja ova dva oblika nehata dolazi do izraaja kod odmjeravanja kazne.
Kao poseban oblik nehata, u teoriji se pominje i tzv. profesionalni ili pozivni nehat koga
karakterie to to uinilac u preduzimanju radnje nije imao onaj stepen panje u predvianju
posljedice koji se zahtijeva u obavljanju profesije kojom se on bavi.
Rije je dakle o nehatu lica koja su po svom pozivu ili zanimanju (npr. ljekari, profesionalni vozai,
finansijski eksperti, strunjaci za eksplozivne i lakozapaljive materije i dr.) bila duna da budu
paljivija u vrenju svoje profesije, nego to se to inae u drugim prilikama zahtijeva od drugih lica.
Okolnost da je u pitanju vrenje profesionalne dunosti, moe da se cijeni kako kod nesvjesnog tako
i svjesnog nehata.
Naravno, pri takvoj situaciji dunost i mogunost predvianja posljedice je vea, jer je rije o
profesiji uinioca kod koga postoji mnogo vei stepen poznavanja i razumijevanja odreenih
procesa i situacija, a time i svijesti o mogunosti nastupanja tetnih posljedica u vezi sa radnjama
koje se pri tome preduzimaju. Radi toga su i kod svjesnog nehata manje mogunosti olakog dranja
da do posljedice nee doi ili da e je moi sprijeiti, jer je kod takvih uinilaca stepen svijesti o
mogunosti nastupanja zabranjene posljedice vei. Takvu okolnost kao oteavajuu treba cijeniti i
pri odmjeravanju kazne.
ZABLUDA (l. 39. i 40. KZ FBiH)
Zabluda (lat. error), u pravu uopte, predstavlja nepostojanje svijesti ili postojanje pogrene
svijesti o nekim pravno relevantnim okolnostima ili sadrajima.
U krivinom pravu, zabluda predstavlja nepostojanje svijesti ili postojanje pogrene
svijesti uinioca o relevantnim okolnostima krivinog djela koje ini.
U zavisnosti od toga na koje se elemente krivinog djela, odnosno okolnosti zabluda odnosi,
u krivinom pravu se razlikuju dvije osnovne vrste zabluda:
1. stvarna zabluda - zabluda o injenicama (lat. error facti) - postoji kada uinilac u vrijeme
izvrenja krivinog djela nije bio svjestan nekog njegovog zakonom propisanog obiljeja
(stvarna zabluda u uem smislu) ili je pogreno smatrao da postoje okolnosti prema kojima
bi, ako bi one stvarno postojale, to djelo bilo doputeno, odnosno ne bi bilo protivpravno
djelo (stvarna zabluda u irem smislu).
45

2. pravna zabluda - zabluda o pravu (lat. error iuris), - postoji kada uinilac u vrijeme
izvrenja djela iz opravdanih razloga nije znao da je to djelo zabranjeno.

Dakle, zabluda se dijeli na: stvarnu zabludu i pravnu zabludu, a stvarna zabluda se dijeli na: stvarnu
zabludu u uem smislu i stvarnu zabludu u irem smislu.
Stvarna zabluda - lan39. KZ FBiH izmjene u KZFBiH ( 2010. godina)
" Nije kriv poinitelj koji poini djelo u neotklonjivoj stvarnoj zabludi.
Stvarna zabluda je neotklonjiva ako poinitelj u vrijeme poinjenja k.d. nije bio svjestan nekog
njegovog zakonom propisanog obiljeja ili je pogreno smatrao da postoje okolnosti prema kojima
bi, da su one stvarno postojale, to djelo inile dozvoljenim.
Ako je poinitelj bio u stvarnoj zabludi iz nehata, postojat e k.d. poinjeno iz nehata, ako zakon
za to k.d. propisuje kanjavanje i za nehat. "
Stvarna zabluda je institut koji iskljuuje krivicu uinioca i pojavljuje se u 2 oblika:
u uem i irem smislu.
1. Stvarna zabluda u uem smislu
To je zabluda o zakonskim obiljejima (biu) krivinog djela.
Postoji kada u vrijeme izvrenja uinilac nije bio svjestan nekog zakonom odreenog obiljeja
djela.
Zabluda o zak.obiljejima (biu) krivinog djela se moe odnositi na sve okolnosti koje se javljaju
kao obiljeja krivinog djela, kao to su radnja, posljedica, objekat radnje, uzronost ili kauzalitet.
Ona se moe odnositi i na svaku drugu okolnost koja ulazi u strukturu elemenata datog krivinog
djela u njegovom osnovnom, privilegovanom ili kvalifikovanom obliku, bez obzira da li se radi o
okolnostima stvarnog ili pravnog karaktera. (npr. u ovoj zabludi nalazi se lice koje plaa lanim
novanicama ne znajui da su lane /kriv. djelo falsifikovanja novca/; ili kada brat i sestra vre
obljubu ne znajui da su brat i sestra /kriv. djelo rodoskrnjavljenja/; ili neko uzme tuu stvar
pogreno mislei da je njegova;)
Ova zabluda se moe odnositi i na mjesto, vrijeme, sredstvo ili nain izvrenja, lino svojstvo
uinioca ili svojstvo pasivnog subjekta, ukoliko se i te okolnosti javljaju kao obiljeje nekih kriv.
djela. (npr. da se radi o rtvi sa odreenim svojstvima, licu koje nije navrilo odreene godine
starosti kod nekih djela; ili licu pod meunarodnopravnom zatitom, itd.).
Zablude o biu krivinog djela nema ukoliko se radi o zabludi o pogledu nekih okolnosti koje nisu
zakonska obiljeja krivinog djela. (npr. ako je uinilac liio ivota jedno lice, pogreno mislei da
se radi o drugom, ili ako je prenosio supstance za spravljanje jedne vrste droge, pogreno mislei
da se radi o drugoj vrsti)
2. Stvarna zabluda u irem smislu
To je zabluda o okolnostima koje iskljuuju protivpravnost djela, tj. okolnostima koje bi, ako
bi uistinu postojale, to djelo inile doputenim.
Postoji kada je u vrijeme izvrenja djela uinilac pogreno smatrao da postoje okolnosti prema
kojima bi, da su one stvarno postojale, to djelo bilo dozvoljeno. Dakle, ovdje se ne radi o zabludi o
biu krivinog djela, ve o zabludi o okolnostima koje se nalaze van bia krivinog djela i koje
imaju karakter osnova iskljuenja opasnosti i/ili protivpravnosti djela, pa samim tim i postojanja
krivinog djela u cjelini.
46
Iako je ovdje uinilac svjestan bia krivinog djela, ipak se radi o zabludi koja je po svom efektu i
uincima jednaka zabludi o biu krivinog djela, jer se radi o zabludi o injenicama koje su
materijalni osnov razloga iskljuenja protivpravnosti. Uinilac ovdje pogreno smatra da postoji
neka okolnost koja opravdava njegovo djelo, injenina situacija koja daje legitimitet njegovom
ponaanju, to znai da njegov postupak nije upravljen na ostvarenje protivpravnog djela, pa stoga
ni nema razloga da se tako ne ponaa. (npr. policajac hapsi jedno lice u pogrenom uvjerenju da je
to uinilac razbojnitva za kojim je raspisana potjernica, ili vojnik u ratu ubija svog vojnika mislei
da je neprijateljski i sl.)
Slinog su karaktera i neki drugi sluajevi koji spadaju u ovaj oblik zablude, kao:
npr. putativna nuna odbrana ili krajnja nuda. (npr. tokom svae jedan od uesnika potee za
pitolj, a poznat je kao brz na pitolju, a drugi naspram njega potee pitolj i ubija prvog, ali na
nain da bi sud utvrdio da je djelo uinjeno u putativnoj /uobraenoj/ nunoj odbrani u uslovima
stvarne zablude).
Zakljuak:
Bez obzira to se u prvom sluaju radi o okolnostima koje se nalaze u zakonskom opisu bia
krivinog djela (stvarna zabluda u uem smislu), a u drugom o okolnostima van bia krivinog djela
(stvarna zabluda u irem smislu), i jedna i druga prema zakonskom tekstu imaju iste
krivinopravne efekte. To je stoga to su i jedne i druge okolnosti, iako razliite, od podjednakog
znaaja, pa e i zabluda o njima pod istim okolnostima u principu imati isti znaaj i dejstvo. Stoga i
navedena podjela na stvarnu zabludu u uem i irem smislu, koja je uobiajena u naoj literaturi,
nije od posebnog praktinog znaaja.
Stvarna zabluda uvijek iskljuuje umiljaj, jer uiniocu nedostaje svijest neophodna za
postojanje umiljaja.
Meutim, to ne znai da ona u svakom sluaju negira svaki oblik krivice.
Da bi se znalo kakvo dejstvo na krivicu uinioca ima ova zabluda, potrebno je utvrditi da li je
uinilac za tu zabludu kriv ili nije, tj. da li je zabluda u kojoj se naao rezultat njegove
nepanje koju je, da je bio obazriviji, trebao i mogao izbjei.
Drugim rijeima, treba utvrditi da li se navedena zabluda uiniocu moe staviti na teret ili ne moe,
odnosno da li je ona bila skrivljena ili neizvinjavajua, ili je bila neskrivljena ili izvinjavajua.
U naoj krivinopravnoj literaturi u tom smislu se uglavnom govori o tzv. otklonjivoj ili
neotklonjivoj stvarnoj zabludi:
1. Otklonjiva stvarna zabluda postoji kada se uinilac nalazi u zabludi usljed nehata. Dakle,
to je nehatno skrivljena stvarna zabluda, to znai da je on bio duan i mogao imati pravilnu
predstavu o djelu koje je uinio.
Kod otklonjive stvarne zablude ne iskljuuje se krivica uinioca, te e uinilac biti
odgovoran za nehatno izvrenje djela, ako je za to djelo predvieno kanjavanje za nehat.
2. Neotklonjiva stvarna zabluda postoji kada uinilac nije bio duan da ima, niti je mogao
imati pravilnu predstavu o djelu koje je uinio.
Uinilac koji se nalazio u neotklonjivoj stvarnoj zabludi nije kriv, jer takva zabluda
iskljuuje njegovu krivicu.
Praktino, to znai da ukoliko se utvrdi da postoji stvarna zabluda, a radi se o k.d. za koje
zakon ne propisuje kanjavanje za nehatno izvrenje takvog djela, onda se nee pristupati
ispitivanju da li je rije o otklonjivoj ili neotklonjivoj zabludi.
Ukoliko je uinilac bio u zabludi u odnosu na neku kvalifikatornu okolnost, postojae
njegova odgovornost samo za osnovni oblik djela, dok e u sluaju postojanja zablude u odnosu na
neku privilegujuu okolnosti, ipak odgovarati samo za privilegovani oblik djela.
47
Posebni sluajevi stvarne zablude:

1. Zabluda o objektu (lat. error in objecto): postoji kada uinilac vri krivino djelo na
jednom objektu, pogreno mislei da se radi o drugom objektu. Ako se u oba sluaja radi o
krivinom djelu i zatienim objektima iste vrijednosti, postojanje zablude je pravno
irelevantno. (npr. uinilac ukrade ovcu vlasnitvo lica A, mislei da je ona vlasnitvo lica B).
Meutim, ukoliko je uinilac bio u zabludi u odnosu na neke osobine objekta, koje ujedno
predstavljaju i obiljeja krivinog djela, takva zabluda e biti relevantna. (npr. ako neko oduzme
tuu stvar ne znajui da se radi o stvari od posebnog istorijskog znaaja, nee odgovarati za
teku krau, ve za obinu krau.)
2. Zabluda o licu (lat. error in persona): To je poseban oblik zablude o objektu, kada se
ovjek pojavljuje kao objekt krivnog djela, (npr. uinilac u mraku saeka neko lice i
napadne ga mislei da je to lice sa kojim ima sukob, meutim utvrdi se da je to sasvim drugo
lice). Ovdje se nee raditi o stvarnoj zabludi, jer sva lica uivaju jednaku krivino-pravnu
zatitu, pa nije bitno prema kome je usmjeren napad.
Meutim, ukoliko je uinilac bio u zabludi u odnosu na neke osobine lica, koje ujedno
predstavljaju i obiljeja krivinog djela, takva zabluda e biti relevantna.( npr. ako slubeno lice
u institucijama BiH ogranii slobodu kretanja licu pod meunarodnopravnom zatitom,
pogreno mislei da se radi o nekom drugom licu, nee odgovarati za kriv. djelo Ugroavanje
lica pod meunarodnopravnom zatitom iz l. 192. KZ BiH, ve za kriv. djelo Protivpravno
lienje slobode iz l. 147. KZ BiH.)
3. Promaeni udarac (aberatio ictus sive impetus): Postoji kada uinilac preduzima radnju
radi izvrenja djela prema jednom objektu, a posljedica nastupi na drugom objektu. Ovdje
se ustvari ne radi o stvarnoj zabludi, nego o skretanju kauzalnog ili uzronog toka prema
drugom objektu. (npr. lice A puca na lice B, ali ga promai i pogodi lice C, ili prilikom pucanja
na lice A doe do rikoeta (odbijanja zrna od tvrdi predmet) i povreivanja nekog lica prema
kome nije usmjeren napad.) U ovom sluaju naa sudska praksa i pravna teorija zauzimaju
stanovite prema kome e se raditi o pokuaju ubistva lica prema kome je pucano i ubistva iz
nehata lica koje je metak pogodio. Ta dva djela tretiraju se kao djela u sticaju.
Aberacije su veoma sline zabludama o kauzalitetu i postoje kada uinilac nije prouzrokovao
posljedicu na eljenom, nego na nekom drugom objektu. Ovdje se ne radi u pravom smislu o
stvarnoj zabludi, ve je u pitanju devijacija u izvoenju radnje, skretanju udarca, pogrenom
smjeru radnje radi toga to je loe izvedena pa je stoga promaila eljeni cilj. (npr. uinilac je
pucao je na jedno lice a pogodio drugo; ili supruga je htjela otrovati mua, ali je otrovano vino
koje je stavila na sto popilo drugo lice; (aberacije s objektom iste vrijednosti); ili, uinilac je
pucao na zvijer, a pogodio je prolaznika (aberacije s objektom razliite vrijednosti).
Prema pretenom shvatanju u ovakvim sluajevima postoji idealni sticaj pokuaja
eljenog krivinog djela i nehatnog krivinog djela stvarno izvrenog prema drugom
objektu.
Valja ipak upozoriti da se, u zavisnosti od sluaja, treba ispitati da li je uinilac doputao
mogunost da pogodi drugo lice, to se raspravlja po pravilima alternativnog umiljaja (dolus
alternativus). Ako je on s tim raunao, tada se nee raditi o aberatio ictus-u.
4. Zabluda o kauzalitetu:
Postoji kod uinioca koji je odvijanje radnje, odnosno kauzalnog toka, zamislio na jedan nain,
a to se dogodilo na drugi nain, tj. posljedica je prouzrokovana na drukiji nain nego to je
uinilac zamislio - predstavljeni i stvarni odnosno realizovani kauzalni tok se ne poklapaju. Za
ocjenu krivinopravnog znaaja ove zablude mjerodavan je sam karakter i stepen odstupanja.
S obzirom da nije mogue uvijek sagledati kauzalni tok u svim detaljima i pojedinostima,
zabluda e biti irelevantna ako su u pitanju nebitna odstupanja stvarnog od zamiljenog
kauzalnog toka. (npr. uinilac je radi ubistva bacio rtvu s mosta u vodu da se utopi, ali je rtva
umrla prije radi sranog udara i sl). Ovdje su odstupanja nebitna i stoga su irelevantna pa
umiljajna odgovornost ostaje. Tek ako se radi o bitnim odstupanjima radi e se o zabludi koja
je od znaaja i koja iskljuuje umiljaj u odnosu na posljedicu.
48
Pravna zabluda - lan 40. KZ FBiH

"Uinitelj krivinog djela koji iz opravdanih razloga nije znao da je to djelo zabranjeno, moe se
blae kazniti ili osloboditi kazne."
Pravna zabluda (lat. error iuris) predstavlja pogrenu predstavu uinoca o zabranjenosti
krivinog djela, odnosno njegovoj protivpravnosti.
Radi se o situacijama kada uinilac pogreno dri da ono to ini nije pravno zabranjeno, on je u
zabludi u pogledu zabrane koju je u datom sluaju morao da potuje, tj. nedostaje mu svijest o
nedoputenosti djela.
Za RAZLIKU od stvarne zablude kod koje uinilac nije svjestan onoga to ini, kod pravne
zablude on je toga svjestan, ali ne zna da je to to radi pravno nedoputeno odn. propisano kao
krivino djelo. Dakle, uinilac kod stvarne zablude ne zna to radi, a kod pravne zablude ne zna da
ono to radi ne smije raditi.
(npr. ako uinilac djela rodoskrvnjenja nije svjestan srodnikog odnosa, postoji stvarna zabluda, a
ako takva svijest postoji, ali uinilac smatra da to nije zabranjeno, rije je o pravnoj zabludi; ili
uinilac vri obljubu sa djetetom znajui da ono nije navrilo 14 godina starosti, ali ne zna da je to
pravno zabranjeno. pravna zabluda)
Pravna zabluda se moe javiti u 2 oblika:
a) direktna pravna zabluda - zasniva se na pogrenom uvjerenju uinioca o doputenosti
njegovog djela i postoji kad uinilac nije svjestan norme koja se odnosi na dato djelo ili je
pogreno razumije. Uinilac dakle nije svjestan da je njegovo ponaanje predvieno kao
krivino djelo.
b) indirektna pravna zabluda - sastoji se u pogrenoj predstavi o nekom od razloga iskljuenja
protivpravnosti i postoji kad je uinilac svjestan zabranjenosti njegovog djela, ali on pogreno
procjenjuje da u datom sluaju postoji posebna norma koja njegovo ponaanje ini doputenim,
ili pogreno dri da postoji neki osnov iskljuenja protivpravnosti, ali kojeg pravni poredak ne
priznaje, a to on ne zna, odn. pogreno shvata granice jednog inae pravno priznatog razloga za
iskljuenja protivpravnosti. (Npr. uinilac smatra da je vrenje ratnog zloina protiv civilnog
stanovnitva doputeno ukoliko ga vri po nareenju pretpostavljenog; ili slubeno lice
pogreno smatra da je svako njegovo djelo dozvoljeno ukoliko ga ini po nareenju
pretpostavljenog ).
Prema naem zakonu, pravna zabluda ne iskljuuje postojanje krivice.
Pravna zabluda proizvodi krivinopravne uinke ili dejstvo samo u segmentu kanjavanja, jer se
predvia mogunost ublaavanja ili osloboenja od kazne.
Meutim, takvu mogunost sud moe koristiti samo pod uslovom da je uinilac u pravnoj zabludi
bio iz opravdanih razloga, to procjenjuje sud u svakom konkretnom sluaju. Sud e pri tome
procjenjivati sve objektivne i subjektivne okolnosti, kako na strani samog krivinog djela, tako i na
strani uinioca, odnosno njegove pozicije i odnosa prema djelu.
U tom smislu je, kao i kod stvarne zablude, kod pravne zablude potrebno razlikovati:
a) otklonjivu pravnu zabludu postoji kad je uinilac prema okolnostima tempore criminis
mogao da zna da je djelo koje ini zabranjeno,
b) neotklonjivu pravnu zabludu postoji kad uinilac nije mogao da izbjegne zabludu u kojoj se
nalazio, dakle, kada uinilac pod datim okolnostima nije mogao da zna da je to djelo
nedoputeno.
49
Pri procjeni da li se radi o jednoj ili drugoj zabludi, osnovno polazite je karakter krivinog djela
koje je u pitanju:
-
Ako je rije o krivinim djelima koja ulaze u kategoriju djela ija je neprihvatljivost
oigledna, odnosno za koja je oigledno i opte poznato da imaju protivdrutveni
karakter, onda kriteriji ocjene opravdanosti razloga, odnosno otklonjivosti ili
neotklonjivosti zablude, svakako moraju biti veoma strogi. Teko da se uinilac
moe pozivati da nije znao da je takvo djelo zabranjeno pa da ga je zbog toga uinio.
Kod nekih od njih kao to je npr. ubistvo, silovanje, razbojnitvo i slina djela
praktino je iskljuena mogunost postojanja pravne zablude.
S druge strane, ako se radi o djelima ija neprihvatljivost nije tako oigledna i kod
kojih kriminalnost nije tako izrazita, u obzir e se uzeti niz okolnosti date situacije,
ukljuujui posebno svojstva samog uinioca, njegovo zvanje i zanimanje, odnos
uinioca prema djelu i sl. ( npr.Pravna zabluda bi mogla postojati u sluaju kada
stranac ili na graanin koji due boravi van zemlje, na teritoriju BiH vre prodaju
deviza i sline radnje koje su u drugim dravama dozvoljene. Pravna zabluda mogla
bi postojati i u situacijama velikih elementarnih nepogoda, kada uinilac boravi na
odreenom podruju koje je odsjeeno i nema nikakve komunikacije, tako da iz
opravdanih razloga ne zna za eventualno nove propise koji su se donosili u takvoj
situaciji. )
Pravna zabluda je u praksi veoma rijetka.
KAZNE
Vrste kazni - lan 41. KZ FBiH - izmjene u KZFBiH u 2010. godini
"Poinitelju k.d. koji je kriv mogu se izrei:
kazna zatvora
kazna dugotrajnog zatvora i
novana kazna."
Glavne kazne su one kazne koje su takvog karaktera da se samo njihovom primjenom u cijelosti
moe ostvariti svrha kanjavanja. Kazna zatvora, kazna dugotrajnog zatvora i novana kazna moe
se izrei kao glavna kazna.
Sporedne kazne su one kazne kojima se ne moe u potpunosti postii svrha kanjavanja i koje se
mogu izricati samo uz glavnu kaznu, kako bi se pojaalo i dopunilo dejstvo glavne kazne. Novana
kazna moe se izrei i kao sporedna kazna.
Dakle, novana kazna moe se izrei ili kao sporedna ili kao glavna kazna, a ako se novana kazna
izrie kao glavna, onda se uvijek izrie kao jedina.
Kazne su:
1. zatvor
2. dugotrajni zatvor
3. maloljetniki zatvor i
4. novana kazna.
Zatvor, dugotrajni zatvor i maloljetniki zatvor su uvijek glavne kazne.
Novana kazna moe biti i glavna i sporedna.
Kada je za krivino djelo propisano vie kazni, samo jedna se moe izrei kao glavna.
50
Svrha kanjavanja - lan 42. KZ FBiH

__________
Predavanja: Opti pojam krivino pravne sankcije ne smijemo mijeati sa pojmom kazne!
Isto kao to krivinopravne sankcije imaju svoju svrhu, isto tako i kazne imaju svoju svrhu.
___________
Svrha kanjavanja jeste:
a) da se izrazi drutvena osuda uinjenog krivinog djela;
b) da se utie na uinitelja da ubudue ne uini krivina djela i potakne njegovo prevaspitanje;
c) da se utie na ostale da ne uine krivina djela;
d) i da se utie na svijest graana o pogibeljnosti krivinih djela i o pravednosti kanjavanja
uinitelja.
KZ FBiH ( lan 7.) odreuje optu svrhu svih krivinih sankcija, a to je zatita drutva od injenja
k.d. preventivnim uticajem na druge da potuju pravni sistem i ne poine k.d., te spreavanje
poinitelja da poini k.d. kao i poticanje njegovog prevaspitanja, kao i zastita i satisfakcija rtve
k.d.
Polazei od tako postavljenih optih okvira svrhe kanjavanja, zakon je u odredbi lana 42. KZ
FBiH propisao samo svrhu kazne, odnosno svrhu kanjavanja.
Dakle, svrhu kanjavanja ine dva osnovna elementa koja treba posmatrati u njihovom jedinstvu:
1. Prvi elemenat je suzbijanje opasnih djelatnosti kojima se povrjeuju ili ugroavaju
vrijednosti zatiene krivinim zakonodavstvom, drugim rijeima, zatita drutva od
kriminaliteta kao negativne drutvene pojave.
2. Posebna svrha kanjavanja lei u njenoj preventivnoj funkciji koja se manifestuje u 2
oblika:
a) Specijalna ili posebna prevencija - znai uticaj na uinioca da ponovo ne ini krivina
djela i njegovo prevaspitanje.
b) Generalna ili opta prevencija - znai uticaj na druge da ne ine krivina djela.
Kazna koju sud izrekne treba biti takva da se njenim izvrenjem moe ostvariti svrha kanjavanja.
A) Kazna zatvora - lan 43. KZ FBiH
" Kazna zatvora ne moe biti kraa od 30 dana niti dua od 20 godina.
Kazna zatvora se izrie na pune godine i mjesece, a do est mjeseci i na pune dane.
Kazna zatvora iz stava 1. i 2. ovog lana ne moe se izrei maloljetnicima. Maloljetnicima se moe
izrei kazna maloljetnikog zatvora, pod uslovima propisanim glavom X (Pravila o vaspitnim
preporukama, vaspitnim mjerama i o kanjavanju maloljetnika) ovog zakona. Kazna maloljetnikog
zatvora je po svojoj svrsi, prirodi, trajanju i nainu izvrenja posebna kazna lienja slobode."
U naem krivinom zakonodavstvu kazna zatvora je osnovna krivina sankcija.
Ona je propisana za svako krivino djelo, nekada kao jedina kazna, a nekada alternativno sa
novanom kaznom.
Kazna zatvora je vremenska kazna koja se izrie u rasponu od 30 dana (opti minimum) do 20
godina (opti maksimum).
51
Proizilazi dakle da se na zakon opredijelio za sistem relativno odreenih kazni, to znai da zakon
za svako krivino djelo propisuje kaznu u odreenim okvirima, odreujui njenu donju i gornju
granicu. Nekada je odreena i jedna i druga granica, a nekada samo jedna od njih, odnosno samo
posebni minimum ili posebni maksimum kazne zatvora. U sluajevima kada je odreena samo
donja granica, kao gornja granica kazne uzima se opti maksimum do 20 godina, a u obrnutom
sluaju, kada je odreena samo gornja granica, kao donja granica uzima se opti minimum od 30
dana.
Kada se radi o granicama kazne za jedno krivino djelo u okviru kojih sud moe odmjeriti kaznu,
treba imati u vidu i alternativni nain propisivanja kazne. U takvim sluajevima, izmeu dvije kazne
zatvora od kojih svaka moe biti glavna, sud bira jednu od njih i izrie je kao glavnu.
Na zakon ni u jednom sluaju kaznu zatvora ne propisuje kumulativno sa novanom kaznom, osim
u sluaju krivinih djela uinjenih iz koristoljublja.
Za razliku od nekih krivinih zakonodavstava, na zakon ne predvia mogunost prekoraenja
opteg maksimuma kazne ni u sluaju sticaja krivinih djela.
Kazna zatvora se izrie na pune godine i pune mjesece, a kazna zatvora u trajanju do 6 mjeseci i na
pune dane.
( npr. nepravilno je izrei kaznu zatvora u trajanju od 45 dana ili 60 dana i sl. U prvom sluaju
pravilno bi bilo kazna zatvora u trajanju od 1 mjeseca i 15 dana, a u drugom u trajanju od 2
mjeseca. )
Kazna zatvora se izvrava u zatvorenim, poluotvorenim ili otvorenim ustanovama za izdravanje
kazni (za razliku od kazne dugotrajnog zatvora koja se iskljuivo izvrava u ustanovama zatvorenog
tipa).
Kazna zatvora u trajanju do 1 godine moe se uz pristanak osuenog zamijeniti u novanu kaznu, a
izuzetno radom za ope dobro na slobodi ili kucnim zatvorom sa elektronskim nadzorom.
To su 3 alternativna naina izvrenja kazna zatvora:
-
rad za ope dobro na slobodi

zamjena kazne zatvora novanom kaznom
kucni zatvor sa elektronskim nadzorom
Rad za ope dobro na slobodi

lan 44. KZ FBiH izmjene u KZFBiH u 2010. godini
" Kad sud odmjeri i izrekne kaznu zatvora u trajanju od 1 godine moe istovremeno odrediti da se
izreena kazna, uz pristanak optuenog, zamijeni radom za ope dobro na slobodi.
Odluka da se kazna zatvora zamijeni radom za ope dobro na slobodi zasniva se na ocjeni da,
uzimajui u obzir sve okolnosti koje odreuju vrstu i mjeru kazne, izvrenje kazne zatvora ne bi bilo
prijeko potrebno za ostvarenje svrhe kanjavanja, ali istovremeno uslovna kazna ne bi bila
dovoljna za postizanje ope svrhe krivinopravnih sankcija.
Rad za ope dobro na slobodi odreuje se u trajanju srazmjernom izreenoj kazni zatvora od
najmanje 10 do najvie 90 radnih dana. Rok za izvrenje rada za ope dobro na slobodi ne moe
biti krai od jednog mjeseca niti dui od jedne godine.
Pri ocjenjivanju trajanja rada za ope dobro na slobodi, kao i vremena izvrenja tog rada, sud e
uzeti u obzir izreenu kaznu zatvora koja se zamjenjuje i mogunosti uinitelja, s obzirom na
njegovu osobnu situaciju i zaposlenje.
U sluaju kada osuenik po isteku odreenog roka nije izvrio ili je samo djelimino izvrio rad za
ope dobro na slobodi, sud e donijeti odluku o izvrenju kazne zatvora u trajanju srazmjernom
vremenu preostalog rada za ope dobro na slobodi.
52
Zamjena kazne zatvora radom za ope dobro na slobodi moe se primijeniti i u sluajevima kada se
novana kazna zamjenjuje kaznom zatvora prema odredbama lana 48. (Zamjena novane kazne)
ovog zakona.
Rasporeivanje na rad za ope dobro na slobodi u smislu vrste i radnog mjesta obavlja kantonalno
ministarstvo nadleno za poslove pravosua prema mjestu prebivalita odnosno boravita
osuenika, vodei rauna o njegovim sposobnostima i znanjima. "
Rad za opte dobro na slobodi predstavlja posebnu, sui generis mjeru, koja se nalazi negdje
izmeu kazne i uslovne osude.
___________________
Predavanja:
Sud e primjeniti ovaj alternativni nain izvrenja kazne zatvora, ako su kumulativno ispunjena
3 uslova:
1. ako je izreena kazna zatvora u trajanju do 1 godine
2. ako postoji pristanak optuenog da se primjeni rad za ope dobro na slobodi i
3. ako sud smatra da za postizanje svrhe kanjavanje nije potrebna kazna zatvora.
___________________
Rad za ope dobro na slobodi ne podrazumijeva samo rad u bolnicama ili ustanovama za njegu,
ve i svaki drugi rad u dravnim ustanovama, pomoi enama i rtvama nasilja, humanitarnim
organizacijama isl.
Rad za opte dobro na slobodi se pojavljuje kao zamjena za izreenu kaznu zatvora u trajanju do 1
godine, to govori da je namjena ove mjere izbjegavanje primjene kratkotrajnih kazni zatvora.
Ovakvu svoju odluku sud zasniva na uvjerenju da izvrenje izreene kazne zatvora nije neophodno
za ostvarenje svrhe kanjavanja, ali da istovremeno uslovna osuda ne bi bila dovoljna za postizanje
opte svrhe krivinopravnih sankcija. Pri tome sud cijeni sve okolnosti, koje odreuju vrstu i visinu
kazne.
Zakonska pretpostavaka za izbor ove mjere je pristanak optuenog. Sud, ukoliko procijeni da se
konkretna mjera u konkretnom sluaju moe primjeniti, poslije odmjerene, odnosno utvrene
(izreene) kazne zatvora nakon vijeanja i glasanja, dakle prije nego je ona objavljena, pita uinioca
da li pristaje na ovu mjeru ili ne, naravno saoptavajui mu kazna koja je u pitanju. Iako je za
oekivati da e pristanak uglavnom uslijediti, uinilac moe izjaviti i da nije spreman odmah dati
odgovor, radi ega sud moe donijeti odluku o odgodi ili prekidu glavne rasprave.
Rad za opte dobro na slobodi odreuje se u trajanju od 10 do najvie 90 radnih dana, s tim da taj
korisni rad mora biti izvren u roku koji ne moe biti krai od 1 mjeseca ni dui od 1 godine.
Zakon odreuje da se trajanje rada za opte dobro na slobodi odreuje srazmjerno s izreenom
kaznom zatvora.
U praksi e se najvjerovatnije polaziti upravo od toga da kazni zatvora do 1 godine odgovara
maksimalno trajanje te mjere od 90 radnih dana, pa e na osnovu toga traiti odnos izmeu visine
izreene kazne zatvora i trajanja rada za opte dobro.
Pri odluivanju o trajanju ove mjere sud treba, pored izreene kazne zatvora, da uzima u obzir i
mogunosti uinioca u pogledu njegove line situacije i zaposlenja. Na taj nain je predviena
obaveza za sud da prije izricanja ove mjere utvrdi da li, s obzirom na line i porodine prilike
uinioca, postoje realne mogunosti za primjenu ove mjere i njeno izvrenje. U tom smislu treba
posmatrati i pristanak uinioca, jer on na odreeni nain predstavlja garanciju sudu da postoji
spremnost uinioca da u postavljenom roku obavi rad koji mu je odreen.
53
Ako osueni po isteku odreenog roka ne izvri ili samo djelimino izvri ovu mjeru, sud donosi
odluku o izvrenju kazne zatvora srazmjerno vremenu preostalog rada za opte dobro na slobodi.
Zakon je predvidio zamjenu kazne zatvora radom za opte dobro na slobodi i u sluajevima tzv.
supletornog zatvora, odn. kada se novana kazna zamjenjuje kaznom zatvora. Ovim se zapravo
rad za opte dobro na slobodi javlja kao supstitut ne kazni zatvora, ve novanoj kazni, odnosno on
je alternativa alternativi.
Rasporeivanje na rad za opte dobro na slobodi u smislu vrste i radnog mjesta obavlja kantonalno
ministarstvo nadleno za poslove pravosua prema mjestu prebivalita odnosno boravita
osuenika, vodei rauna o njegovim sposobnostima i znanjima.
Najzad, neophodno je rei da naa sudska praksa teko prihvata ovu mjeru, jer u sudskoj praksi do
danas nije poznat ni jedan sluaj njenog izricanja.
Zamjena kazne zatvor za novanu kaznu

Izreena kazna zatvora u trajanju do 1 godine moe se, na zahtjev osuenika, zamijeniti novanom
kaznom koja se plaa u jednokratnom iznosu u roku do 30 dana.
Kazna zatvora zamjenjuje se novanom kaznom tako to se svaki dan izreene kazne zatvora
izjednauje s jednim dnevnim iznosom novane kazne ili sa 100 KM ako se novana kazna utvruje
u odreenom iznosu. Ako se novana kazna ne plati u roku do 30 dana, sud e donijeti odluku o
izvrenju kazne zatvora. Ako se novana kazna plati samo djelimino, izvrit e se kazna zatvora
srazmjerno iznosu koji nije plaen.
Kuni zatvor sa elektronskim nadzorom
Osobe koje su osuene na kaznu zatvora do 1 godine, uz svoj pristanak, mogu izdravati tu kaznu i
kao kuni zatvor sa elektronskim nadzorom, a pod tim se podrazumijeva da osuena osoba NE
SMIJE NAPUTATI prostorije u kojima stanuje, osim u sluajevima propisanim zakonom koji
ureuje izvrenje krivinih sankcija.
Primjena prethodno navedenog, zasniva se na ocjeni da, uzimajui u obzir sve okolnosti koje
odreuju vrstu i mjeru kazne, poinioca krivinog djela NIJE prijeko potrebno uputiti u ustanovu
na izdravanje kazne zatvora, ve da se i na ovakav nain moe postii svrha kanjavanja i svrha
izvrenja kazne zatvora.
Osuenoj osobi koja izdrava kuni zatvor sa elektronskim nadzorom i koja neopravdano napusti
prostorije u kojima stanuje sud e odrediti izdravanje ostatka kazne zatvora u ustanovi za
izdravanje kazne.
Jedino osobama koje su osuene za krivina djela protiv braka, porodice i omladine koje ive sa
oteenim u istom domainstvu ne moe biti odreeno kuni zatvor sa elektronskim nadzorom --JEDINI IZUZETAK !!!
B) Kazna dugotrajnog zatvora lan 43b. KZFBiH izmjene u 2010. godini
" Za najtee oblike tekih k.d. poinjenih sa umiljajem moe se propisati kazna dugotrajnog
zatvora u trajanju od 21 godine do 45 godina.
Kazna dugotrajnog zatvora nikada se ne moe propisati kao jedina glavna kazna za pojedino k.d.
Kazna dugotrajnog zatvora ne moe se izrei poinitelju koji u vrijeme poinjenja k.d. nije navrio
21. godinu ivota.
Kazna dugotrajnog zatvora izrie se samo na pune godine.
Ako je izreena kazna dugotrajnog zatvora, amnestija i pomilovanje mogu se dati tek nakon
izdranih 3/5 te kazne."
54
_____________
Predavanja:
U 2010. godini KZFBiH dopunjen je i izmjenjen i u pogledu kazne dugotrajnog zatvora.
Prije donoenja Zakona o izmjenama i dopunama KZFBiH kazna dugotrajnog zatvora nije bila
propisana kao posebna vrsta kazne, a njeno trajanje je bilo od 20 godina do 45 godina.
Nakon donoenja Zakona o izmjenama i dopunama KZFBiH kazna dugotrajnog zatvora
predstavljena je kao posebna kazna, a njeno trajanje nije od 20 godina, nego od 21 godine do 45
godina.
Kazna dugotrajnog zatvora je zamjena za smrtnu kaznu, koja je ukinuta na temelju Protokola 6.
Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Kazna dugotrajnog zatvora izrie se za najtee oblike tekih k.d. uinjenih sa umiljajm i ne moe
se izrei izvriocu krivinog djela koji u vrijeme izvrenja krivinog djela nije navrio 21 godinu
ivota.
Nikada se ne propisuje kao jedina kazna za odreeno krivino djelo.
Kod ove vrste kazne pootreni su uslovi tzv. zakonskih pogodnosti u odnosu na kaznu zatvora,
tako da se osuenik na dugotrajni zatvor moe amnestirati, pomilovati tek nakon izdranih 3/5
izreene kazne.
Izvrava se samo u kazneno-popravnim ustanovama zatvorenog tipa.
RAZLIKA izmeu kazne zatvora i kazne dugotrajnog zatvora ISPITNO PITANJE
1. Kazna zatvora se izvrava se u ustanovama otvorenog, poluotvorenog i zatvorenog tipa,
dok se kazna dugotrajnog zatvora izvrava samo u ustanovama zatvorenog tipa.
2. Kod kazne zatvora postoji mogunost pomilovanja nakon 1/2 ili iznimno 1/3 izdrane
kazne, dok kod kazne dugotrajnog zatvora nakon 3/5 izdrane kazne.
________________
C) Novana kazna - lan 47. KZ FBiH izmjene u KZFBiH u 2010.godini
" Novana kazna izrie se u dnevnim iznosima, a ako to nije mogue moe se izrei u odreenom
iznosu.
Ako se novana kazna izrie u dnevnim iznosima moe iznositi najmanje pet, a najvie tri stotine
ezdeset dnevnih iznosa, a za krivina djela uinjena iz koristoljublja najvie hiljadu pet stotina
dnevnih iznosa, osim u sluajevima propisanim ovim zakonom.
Ako se novana kazna izrie u odreenom iznosu najnii iznos ne moe biti manji od 500 KM, a
najvii iznos ne moe biti vei od 100.000 KM, a za krivina djela uinjena iz koristoljublja iznos ne
moe biti vei od 1.000.000 KM, osim u sluajevima propisanim ovim zakonom.
Prilikom izricanja novane kazne za kriv. djela uinjena iz koristoljublja sud moe izrei novanu
kaznu u iznosu veem od najvieg iznosa propisanog u st. 2. i 3. ovog lana, ukoliko vrijednost
protupravne imovinske koristi koju je uinitelj pribavio uinjenjem kriv. djela prelazi iznos od
1.000.000 KM. U tom se sluaju uinitelju moe izrei novana kazna u iznosu koji ne moe biti
vei od dvostrukog iznosa vrijednosti protupravne imovinske koristi koju je pribavio uinjenjem
kriv. djela zbog kojeg mu se izrie novana kazna.
55
Broj dnevnih iznosa novane kazne odreuje sud primjenjujui opa pravila za odmjeravanje
kazne. Visinu dnevnog iznosa sud odreuje tako to uzima u obzir visinu dnevnog dohotka uinitelja
prema iznosu njegove tromjesene netoplae i njegove druge dohotke, te porodine obaveze.
Prilikom odreivanja visine iznosa sud uzima u obzir podatke koji u trenutku izricanja kazne nisu
stariji od est mjeseci.
Podatke iz st. od 1. do 5. ovog lana koji sudu nisu poznati osigurava optueni u roku koji odredi
sud, a najkasnije do zavretka glavnog pretresa u krivinom postupku. Ako do zavretka glavnog
pretresa u krivinom postupku sudu nisu poznate okolnosti bitne za odreivanje visine dnevnog
iznosa novane kazne, novana kazna se izrie u odreenom iznosu pri emu se primjenjuju opa
pravila za odmjeravanje kazne.
Najnii dnevni iznos novane kazne iznosi jednu 1/60 a najvii 1/3 posljednje zvanino objavljene
prosjene mjesene netoplae zaposlenih u Federaciji, koju objavljuje Federalni zavod za statistiku.
U presudi se odreuje rok plaanja novane kazne koji ne moe biti krai od 15 dana niti dui od 6
mjeseci, ali u opravdanim sluajevima sud moe dopustiti da osueni isplati novanu kaznu i u
otplatama, s tim da rok isplate ne moe biti dui od 1 godine.
Novane kazne izreene i naplaene po ovom zakonu prihod su budeta Federacije. "
Novana kazna spada u red krivinopravnih sankcija koju, zajedno sa kaznom zatvora i kaznom
dugotrajnog zatvora, te maloljetnikim zatvorom, svrstavamo u kazne.
Moe se izrei kao glavna kazna ili sporedna kazna, uz kaznu zatvora kao glavnu kaznu.
Novana kazna se izrie u dnevnim iznosima, u rasponu od 5 do 360 dnevnih iznosa, a za krivina
djela uinjena iz koristoljublja najvie 1500 dnevnih iznosa, pri emu dnevni iznos novane kazne
iznosi najnie 1/60, a najvie 1/3 posljednje zvanino objavljene prosjene neto plate u FBiH.
Ako nije mogue izricanje na ovaj nain, izrie se u tano odreenom novanom iznosu od
500 KM do 100.000 KM, a za krivina djela izvrena iz koristoljublja do 1.000.000 KM, pa i
preko toga, ukoliko vrijednost protupravne imovinske koristi koju je uinitelj pribavio uinjenjem
krivinog djela prelazi iznos od 1.000.000 KM, tada mu se moe izrei novana kazna u iznosu koji
ne moe biti vei od dvostrukog iznosa vrijednosti protupravne imovinske koristi koju je pribavio
uinjenjem krivinog djela zbog kojeg mu se izrie novana kazna.
Prilikom odmjeravanja novane kazne, uz ostale okolnosti, sud obavezno uzima u obzir imovno
stanje izvrioca k.d., pri emu su kljuni faktori visina plate, drugi prihodi, ostala imovina, te
rashodovna strana, pri emu uzima u obzir njegove porodine i druge obaveze.
Nakon to utvrdi ove okolnosti, sud ih je duan u presudi konkretno navesti.
Ove podatke sudu osigurava optueni u roku koji odredi sud, a najkasnije do zavretka glavnog
pretresa u krivinom postupku. Ako do zavretka glavnog pretresa u krivinom postupku sudu nisu
poznate okolnosti bitne za odreivanje visine dnevnog iznosa novane kazne, ova kazna se izrie u
odreenom iznosu.
U presudi se odreuje rok plaanja novane kazne. Taj rok je od 15 dana do 6 mjeseci. Sud moe
na molbu osuenog lica dozvoliti plaanje novane kazne u ratama. U tom sluaju rok plaanja
moe biti do 1 godine.
Novane kazne koje budu naplaene u skladu sa KZFBiH predstvaljaju prihod budeta FBiH.
Ako se novana kazna ne plati nema prinudnog izvrenja, ve se donosi RJEENJE o zamjeni
novane kazne za kaznu zatvora, pri emu se svakih zapoetih 100 KM rauna kao jedan dan
zatvora, s tim da se ne smije prekoraiti propisana kazna za to k.d.
Ako osueno lice plati jedan dio novane kazne, ostatak se zamjenjuje kaznom zatvora, srazmjerno
neisplaenom dijelu.
Ako osueno lice isplati ostatak novane kazne, izvrenje kazne zatvora se obustavlja.
Nakon smrti osuenog, novana kazna se nee izvriti.
56
Uvjetni otpust - lan 45. KZ FBiH

"Osueni koji je izdrao 1/2, te izuzetno osueni koji je izdrao 1/3 kazne zatvora moe biti
osloboen izdravanja kazne zatvora, pod uslovom da ne uini novo krivino djelo prije isteka
trajanja kazne (uvjetni otpust).
Osueni koji je izdrao polovinu kazne zatvora moe biti osloboen izdravanja kazne zatvora ako
se za vrijeme izdravanja kazne zatvora njegovo ponaanje popravi do te mjere da se moe
opravdano oekivati da e se nakon otpusta s izdravanja kazne zatvora ponaati primjereno, a
naroito da nee uiniti krivina djela. Prilikom odluivanja o uvjetnom otpustu osuenog, uzet e
se u obzir njegovo ponaanje tokom izdravanja kazne i druge okolnosti koje ukazuju na to da je
svrha kanavanja postignuta.
Osueni koji je izdrao jednu treinu kazne zatvora moe biti uvjetno otputen ukoliko postoje
uslovi iz stava 1. ovog lana i ukoliko posebne okolnosti vezane za linost osuenog jasno ukazuju
da je postignuta svrha kanjavanja.
Osueni na kaznu dugotrajnog zatvora moe biti uvjetno otputen nakon izdrane 3/5 te kazne."
Institucija uvjetnog otpusta je nastala na ideji popravljanja kao svrsi kanjavanja, to znai da nije
potrebno insistirati na izdravanju kazne dugotrajnog zatvora,kazne zatvora i kazne maloljeznikog
zatvora u cijelosti ako se uinilac popravio, ve mu, naprotiv, putanjem na slobodu uz odreene
uslove i obaveze, treba pomoi u njegovoj socijalnoj readaptaciji.
Uvjetni otpust se sastoji u prijevremenom otputanju osuenika sa izdravanja zatvorske kazne
ukoliko su ispunjene odreene pretpostavke i ispotovani postavljeni uslovi. Kada istekne vrijeme
uslovnog otpusta, kazna se smatra izdranom, osim ako uslovno otputeni ne prekri postavljene
uslove, kada se otvara pitanje opoziva uvjetnog otpusta.
SLINOSTI I RAZLIKE uvjetni otpust i uvjetna osuda
Uvjetni otpust ima slinosti sa uvjetnom osudom, jer se i u jednom i u drugom sluaju na odreeni
nain suspenduje kazna lienja slobode, s tom razlikom to uvjetnoj osudi ne prethodi ni djelimino
izdravanje kazne i to uvjetnu osudu mogu da prate odreeni oblici nadzora, dok u naem sistemu
vrenje nadzora nad uvjetno otputenim ne postoji.
Uvjetni otpust je mogu ako je osueni izdrao 1/2, a izuzetno i 1/3 kazne zatvora, pod uslovom da
osuenik ne uini novo krivino djelo prije isteka trajanja kazne.
Pored navedenih formalnih uslova, za koritenje privilegije uvjetnog otputanja, neophodno je
ispunjenje i odreenih materijalnih uslova koji se odnose na samog osuenog. Tu se prvenstveno
misli na to da se uinilac svojim dobrim vladanjem tokom izdravanja zatvorske kazne, tako
popravio da se moe opravdano oekivati da e se na slobodi dobro vladati, a posebno da nee initi
krivina djela. Kada je u pitanju uvjetno otputanje nakon izdrane 1/3 kazne zatvora, neophodno je
da postoje i posebne okolnosti vezane za linost osuenog koje oigledno ukazuju da je postignuta
svrha kanjavanja.
Kod kazne dugotrajnog zatvora uvjetni otpust moe uslijediti tek nakon izdrane 3/5 te kazne.
Kod kazne maloljetnikog zatvora uvjetni otpust moe uslijediti nakon izdrane 1/3 te kazne, uz
napomenu da maloljetni osuenik mora provesti najmanje 1 godinu u kazneno-popravnoj ustanovi.
Predavanja:
U pogledu primjene uvjetnog otpusta odluuje posebna Komisija pri federalnom Ministarstvu
pravde.
57
Opoziv uvjetnog otpusta - lan 46. KZ FBiH izmjene u 2010. godini

" Sud e opozvati uuvjetni otpust ako osueni za vrijeme uvjetnog otpusta uini jedno ili vie
krivinih djela za koja mu je izreena kazna zatvora preko jedne godine ili tea kazna.
Sud moe opozvati uvjetni otpust ako osueni na uvjetnom otpustu uini jedno ili vie krivinih
djela za koja je izreena kazna zatvora do jedne godine. Prilikom odluivanja hoe li opozvati
uvjetni otpust sud naroito uzima u obzir slinost uinjenih djela, njihov znaaj, motive iz kojih su
uinjena, te druge okolnosti koje ukazuju na prikladnost opoziva uvjetnog otpusta.
Prilikom izricanja opoziva uvjetnog otpusta sud izrie kaznu uzimajui ranije izreenu kaznu kao
ve utvrenu. Dio kazne koji je osueni izdrao prema ranijoj presudi uraunava se u izdravanje
naknadne kazne, ali se vrijeme provedeno na uvjetnom otpustu ne uraunava.
Odredbe stava od 1. do 3. ovog lana primjenjuju se i kad se osuenom na uvjetnom otpustu sudi za
krivino djelo uinjeno prije njegovog uvjetnog otpusta.
Ako je osueni na uvjetnom otpustu osuen na kaznu zatvora do jedne godine i ako sud ne opozove
uvjetni otpust, vrijeme uvjetnog otpusta se produava za vrijeme koje je osueni proveo na
izdravanju kazne zatvora. "
Iz samog pojma uvjetnog otpusta proizilazi da se NE radi o definitivnom odustanku od kazne, ve
tek ako je proteklo predvieno vrijeme i ako osueni nije uinio novo krivino djelo, odnosno ako
nije otkriveno krivino djelo uinjeno prije odluivanja o uvjetnom otpustu.
Neispunjenje tih uslova predstavlja osnov za opozivanje uvjetnog otpusta.
Opoziv uvjetnog otpusta moe biti obavezan i fakultativan:
1. Opoziv uvjetnog otpusta je obavezan ukoliko osueni za vrijeme trajanja uvjetnog otpusta
uini jedno ili vie krivinih djela za koje mu sud izrekne kaznu zatvora preko 1 godine ili
teu kaznu. Dakle, u tom sluaju Sud MORA opozvati uvjetni otpust.
2. Opoziv uvjetnog otpusta je fakultativan, odnosno mogu ako osueni u vrijeme trajanja
uvjetnog otpusta izvri jedno ili vie krivinih djela za koje mu je sud izrekao kaznu zatvora
do 1 godine. U ovom sluaju sud cijeni da li e opozvati uvjetni otpust i pri toj ocjeni
posebno uzima u obzir slinost uinjenih krivinih djela, njihov znaaj, motive iz kojih su
djela uinjena, kao i svaku drugu okolnost koja ukazuje na opravdanost opoziva uvjetnog
otpusta. Dakle, u ovom sluaju sud MOE opozvati uvjetni otpust.
U sluaju izricanja opoziva uvjetnog otpusta sud izrie kaznu uzimajui ranije izreenu kaznu kao
ve utvrenu. Dio kazne koji je osueni izdrao prema ranijoj presudi uraunava se u izdravanje
naknadne kazne, ali se vrijeme provedeno na uvjetnom otpustu ne uraunava.
Navedeno pravilo primjenjuju se i kad se osuenom na uvjetnom otpustu sudi za krivino djelo
uinjeno prije njegovog uvjetnog otpusta.
Ako je osueni koji je na uvjetnom otpustu osuen na kaznu zatvora do 1 godine i ako u takvom
sluaju uvjetni otpust NE bude opozvan, vrijeme uvjetnog otpusta se produava za ono vrijeme koje
je osueni proveo na izdravanju kazne zatvora. Iz ovog proizilazi da opoziv uvjetnog otpusta
nije mogu ako je za novo krivino djelo izreena novana kazna.
58
OPA PRAVILA O ODMJERAVANJU KAZNE - lan 49 KZ FBiH izmjene u 2010. godini

" (1) Sud e uinitelju krivinog djela odmjeriti kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to
krivino djelo imajui u vidu svrhu kanjavanja i uzimajui u obzir sve okolnosti koje utiu da
kazna bude manja ili vea (olakavajue i oteavajue okolnosti), a naroito:
stepen krivice, pobude iz kojih je djelo uinjeno, jainu ugroavanja ili povrede zatienog dobra,
okolnosti pod kojima je djelo uinjeno, raniji ivot uinitelja, njegove osobne prilike i njegovo
ponaanje nakon uinjenog krivinog djela, te druge okolnosti koje se odnose na osobu uinitelja.
(2) Kad sud odmjerava kaznu uinitelju za krivino djelo uinjeno u povratu, posebno e uzeti u
obzir je li ranije djelo iste vrste kao i novo djelo, jesu li oba djela uinjena iz istih pobuda i koliko
je vremena proteklo od ranije osude ili od izdrane ili oprotene kazne.
(3) Pri odmjeravanju novane kazne, sud e uzeti u obzir i imovno stanje uinitelja, vodei rauna o
visini njegove plae, njegovim drugim prihodima, njegovoj imovini i o njegovim obiteljskim
obavezama. "
Odmjeravanje kazne podrazumijeva postupak u kome SUD utvruje vrstu i mjeru kazne uiniocu
za odreeno krivino djelo.
Odmjeravanje kazne je zapravo nuna posljedica sistema relativno odreenih kazni, koji je
prihvaen u naem pravu i prema kojem je kazna za pojedino krivino djelo postavljena samo
okvirno, nekada u veoma irokim rasponima. To znai da odmjeravanje kazne spada u
kompetencije suda koji u okviru datih granica odluuje o visini kazne.
Na sistem omoguava da se propisana kazna izuzetno moe zamijeniti drugom krivinom
sankcijom, kao to je uvjetna osuda, sudska opomena i rad za opte dobro na slobodi, ime su
sudovima data najira ovlaenja u odmjeravanju kazne.
Opa pravila za odmjeravanje kazne se zasnivaju na naelu srazmjernosti izmeu:
1) teine krivinog djela, 2) stepena uinioeve krivice i 3) same kazne.
Opa su ona pravila kojih se sud mora pridravati prilikom odmjeravanja kazne u svim sluajevima.
Opa pravila za odmjeravanje kazne navedena su u lanu 49. KZFBiH i to u stavu 1., dok pravila
sadrana u stavu 2. i 3. predstavljaju posebna pravila dopunskog karaktera (povrat i novana kazna).
Zakon navodi najznaajnije okolnosti, odnosno kriterije koje sud mora uzeti u obzir prilikom
odmjeravanja kazne, i to:
1) granice (raspon) propisane kazne za odreeno k.d.
2) svrha kanjavanja,
3) okolnosti koje utiu da kazna bude manja ili vea (olakavajue i oteavajue okolnosti).
1) Granice (raspon) propisane kazne za odreeno k.d.

Kazneni okvir je osnovno polazite za sud pri odmjeravanju kazne. Kazna koju sud izrie u
redovnom odmjeravanju mora da se kree izmeu posebnog minimuma i posebnog
maksimuma. Ukoliko jedna od ovih granica kod nekog krivinog djela nije postavljena, onda se
primjenjuju opte granice, odnosno opti minimum i opti maksimum.
Novanu kaznu sud odmjerava u okvirima opteg minimuma i maksimuma, s obzirom da
prilikom propisivanja za pojedina krivina djela zakon ni u jednom sluaju nije odredio posebne
minimume i maksimume.
59
2) Svrha kanjavanja
Prilikom odmjeravanja kazne, kako je istaknuto, sud mora u svakom sluaju imati u vidu i
svrhu kanjavanja koju treba postii primjenom kazne. Meutim, zahtjevi prevencije ne mogu
opravdati strou mjeru kazne od one koju limitira stepen krivice uinioca i teina krivinog
djela.
3) Okolnosti koje utiu da kazna bude manja ili vea (olakavajue i oteavajue okolnosti).
Zakon nijednu okolnost posebno ne navodi kao olakavajuu ili oteavajuu.
Po svom karakteru one su ambivalentne, jer svaka od njih, u zavisnosti od toga kako je
ostvarena u odreenom sluaju, moe imati karakter olakavajue ili oteavajue okolnosti,
(npr. motiv izvrenja djela. Ako je uinilac prisvojio novac radi ljeenja oboljelog djeteta motiv
je olakavajua okolnost, a ako je novac upotrijebio na provod ili kockanje, motiv je
oteavajua okolnost.)
Zakon nije taksativno odredio oteavajue i olakavajue okolnosti, ve je naveo one
najtipinije i koje se u praksi najee ponavljaju, kao to su:
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
stepen krivice
pobude iz kojih je djelo uinjeno (motiv),
jaina ugroavanja ili povrede zatienog dobra,
okolnosti pod kojima je djelo uinjeno,
raniji ivot uinioca,
line prilike uinioca,
ponaanje uinioca nakon uinjenog djela, te
druge okolnosti koje se odnose na linost uinoca i sl.
1) Stepen krivice
Kako se krivica sastoji od uraunljivosti i umiljaja ili nehata (samo za neka k.d.,ako je to
KZFBiH izriito propisano) uinioca, stepen krivice zavisi od stepena te dvije njene komponente.
Uraunljivost kao psihiko stanje podrazumijeva razliite stepene intelektualne i voluntaristike
moi i kree se od potpune uraunjivosti, preko smanjene uraunjivosti do bitno smanjene
uraunljivosti.
Smanjena uraunljivost svakako umanjuje stepen krivice, pa e je sud cijeniti kao olakavajuu,
naravno samo pod uslovom da se uinilac sam nije doveo u takvo stanje. Kada postoji bitno
smanjena uraunjivost uinitelj se moe blae kazniti.
Isto je sa vinou/krivnjom (umiljaj i nehat) , jer se svijest i volja mogu javljati u razliitim
oblicima, ali i u okviru jednog te istog oblika vinosti/krivnje mogu postojati razliiti intenziteti.
Dakle, ne samo da je od znaaja u kojem obliku se vinost/krivnja javlja, ve i u kojem intenzitetu.
Sud pri odmjeravanju kazne treba da cijeni da li je djelo izvreno npr. sa direktnim ili eventualnim
umiljajem, ali isto tako i koji je stepen svijesti i volje, koji mogu biti vei ili manji, odnosno koji je
intenzitet htijenja posljedice, da li je uinilac pri tome iskazao npr. posebnu upornost, bezobzirnost.
I posebni oblici umiljaja ili nehata, koje na KZFBiH posebno ne regulie, mogu se uzeti u obzir
pri ocjeni stepena krivice. Tako npr. predumiljaj, iako nije oblik krivnje u naem krivinom pravu
niti kvalifikatorna okolnost, je od znaaja u ocjeni stepena krivice, sudovi ga kao oteavajuu
okolnost uzimaju u nekim sluajevima, (npr. kod uinioca koji je na osnovu ranije odluke ubio
svoju suprugu koja ga je napustila).
60
Isto tako, sud moe da uzme u obzir i okolnost da je djelo izvreno bez razmiljanja, na mah, kada
postoji tzv. dolus repentinus. U tom smislu i nehat moe da se stepenuje ne samo kao svjesni i
nesvjesni, ve i po intenzitetu odnosno stepenu nepanje i na obian i grubi nehat. (npr., sud je
naao da postoji grubi oblik nehata sa elementima iivljavanja kao oteavajua okolnost kod
vojnika koji je pucao iz automatske puke drei je samo jednom rukom i na taj nain ubio mladia
koji je igrao bilijar.)
Iako ga zakon posebno ne odreuje, sud e pri tome cijeniti i eventualno postojanje profesionalnog
nehata. U toj ocjeni mogu biti od znaaja i neke druge okolnosti kao to je npr. starosna dob
uinioca, jer se mladost i starost obino uzimaju kao olakavajue okolnosti koje smanjuju stepen
krivice uinioca. Uloga ili doprinos rtve takoe predstavljaju znaajnu okolnost koja moe da utie
na ocjenu stepena krivice uinioca.
Nekada uloga rtve moe biti takva da je protivpravnost djela posve iskljuena (npr. kod nune
odbrane, ili nekih djela kod kojih pristanak moe da iskljui njegovu protivpravnost) ili se javlja
kao privilegujua okolnost (ubistvo na mah i teka tjelesna povreda na mah).
2) Pobude iz kojih je djelo uinjeno (motiv),
Iako ni jedna pobuda ili motiv u potpunosti ne opravdavaju izvrenje krivinog djela, one u biti
objanjavaju razloge izvrenja k.d. i stoga su od posebnog znaaja pri odmjeravanju kazne.
Pobude su etike kategorije i po svom karakteru mogu biti pozitivne i negativne, odnosno
egoistike i altruistike i u tom smislu mogu se uzeti kao olakavajue ili oteavajue okolnosti.
Ako je jedno djelo uinjeno iz egoistikih motiva, zavisti, mrnje ili osvete, tada e motiv
predstavljati oteavajuu okolnost, a ako je djelo uinjeno radi toga da bi se prehranila porodica,
onda je on olakavajua okolnost.
Naravno, ukoliko je motiv elemenat krivinog djela, ne moe se cijeniti pri odmjeravanju kazne
(princip zabrane dvostrukog vrednovanja)!
3) Jaina ugroavanja ili povrede zatienog dobra,
Kroz ovu okolnost je izraena objektivna strana teine konkretno uinjenog krivinog djela.
Naime, propisivanje kazne za odreeno krivino djelo zakonodavac zasniva na apstraktnoj procjeni
mogunosti povrede ili ugroavanja zatiene vrijednosti datim djelom, dok ovdje sud to mora
konkretizovati i utvrditi u kojoj mjeri je to dobro povrijeeno ili ugroeno.
Jaina ugroavanja se ocjenjuje kroz manju ili veu opasnost kojoj je bilo izloeno zatieno
dobro, pri emu moe biti od znaaja vrsta i obim ugroenih vrijednosti, kojim sredstvima i na koji
nain je stvorena opasnost, koliko je ona bila bliska, itd.
(Npr. nije svejedno da li se radi o opasnosti upravljenoj prema imovini ili prema ivotu, ili npr. kod
djela protiv javnog saobraaja, da li je bio ugroen ivot samo jednog lica ili svih putnika u
autobusu ili vozu ).
Isto tako, i jaina povrede moe da se javlja u razliitim stepenima teine u zavisnosti od prirode
djela (npr. intenzitet tjelesne povrede, visina imovinske tete, broj poginulih i povrijeenih kod
teroristikog napada.).
Ako su nastupanju povrede pridonijeli i neki drugi razlozi, npr. kod nastupanja smrti veoma loe
zdravstveno stanje rtve ili eventualna greka treih lica, i to se moe uzeti kao olakavajua
okolnost.
61
4) Okolnosti pod kojima je djelo uinjeno,

To su sve one raznovrsne okolnosti koje se tiu krivinog djela, odn. okolnosti koje su pratile
izvrenje konkretnog krivinog djela. (npr. okolnost da je uinilac briljivo pripremao izvrenje
kriv. djela, ili je to uinio spontano, da li je koristio neke prilike za izvrenje djela, kao to su npr.
nemo, lakomislenost, povjerenje rtve, njenu nevolju, teku situaciju, poar i sl., zatim da li je djelo
izvreno nou, kojim sredstvima, da li ga je uinilo vie lica.)
5) Raniji ivot uinioca,
Raniji ivot uinioca ukazuje na njegovu linost i usklaenost njegovog ponaanja sa zakonskim
normama. Kroz ocjenu ove okolnosti sud u stvari treba da doe do saznanja da li je izvreno djelo
rezultat asocijalnog ivota uinioca ili je ono vie rezultat tzv. sticaja nesretnih okolnosti. Pri
tome sud moe da cijeni razliite okolnosti iz ivota uinioca, a posebno odnos prema njegovim
porodinim, radnim ili profesionalnim obavezama, njegovo dranje na poslu, odnos prema drugim
ljudima, odnos prema tuim pravima i dobrima i njihovo potovanje, uopte njegov nain ivota.
U zavisnosti od toga, raniji ivot uinioca djeluje kao olakavajua ili oteavajua okolnost.
Posebno je znaajna okolnost ako se radi o licu koje je i ranije vrilo ista ili slina krivina djela- to
je oteavajua okolnost.
Treba istai da raniju neosuivanost sudovi redovno uzimaju kao olakavajuu okolnost.
6) Line prilike uinioca
Line prilike uinioca podrazumijevaju okolnosti u kojima uinilac ivi i one isto tako ukazuju na
njegovu linost. Sudovi kao takve okolnosti najee uzimaju zdravstveno stanje uinioca,
porodine prilike, ima li djecu (posebno njihov broj, uzrast i zdravstveno stanje), zaposlenost,
profesiju, itd. Ove okolnosti su od posebnog znaaja kada je sud u dilemi da li izrei zatvorsku
kaznu ili uslovnu osudu. (npr. ako je u pitanju samohrana majka koja ima malo dijete, ili ako je u
pitanju uinilac koji je jedini zaposlen i izdrava vielanu porodicu, sud e vjerovatno koristiti sve
zakonske mogunosti da u takvim sluajevima izabere uslovnu osudu ).
Naa sudska praksa ove okolnosti po pravilu uzima kao olakavajue okolnosti.
7) Ponaanje uinioca nakon uinjenog djela
Ova okolnost obuhvata razliite vidove ponaanja i stavova uinioca koje ispoljava neposredno
nakon izvrenja djela ili nakon proteka dueg vremena, zatim njegov odnos prema oteenom i
prouzrokovanoj teti, te njegovo ponaanje u krivinom postupku.
U svim tim relacijama ponaanje i stavovi uinioca k.d. mogu biti pozitivni ili negativni, odnosno
prihvatljivi ili neprihvatljivi, u kom smislu e ih sud i cijeniti pri odmjeravanju kazne.
Ako je uinioevo dranje neposredno po izvrenju djela predstavljalo svjesno odobravanje djela,
aljenje to nije dolo i do tee posljedice ili ak i takvo da je uveavao njegovu tetnost odnosno
negativnost (npr. nakon ubistva ili silovanja iivljavao se nad rtvom), onda e takvo ponaanje sud
uzeti kao oteavajuu okolnost. U protivnom, ako je izrazio aljenje zbog uinjenog krivinog
djela ili je pomogao rtvi, odvezao je u bolnici, poslije je redovno posjeivao, a pogotovo ako je i
naknadio prouzrokovanu tetu, pomogao u kolovanju djece, itd. (tzv. stvarno kajanje), sud e to
uzeti kao olakavajuu okolnost.
Od posebnog je znaaja uinioevo ponaanje pred sudom i u toku trajanja krivinog postupka.
Njegovo korektno ponaanje pred sudom obino se uzima kao olakavajua okolnost.
62
Pri tome sudovi posebno cijene kao olakavajuu okolnost iskreno priznanje uinioca iz koga
proizilazi njegovo aljenje zbog uinjenog djela.
S druge strane, okolnost da uinilac djelo ne priznaje ili da ne sarauje u otkrivanju djela, ne moe
se uzeti kao oteavajua okolnost i takvo dranje treba procjenjivati u sklopu prava na odbranu
okrivljenog.
8) Druge okolnosti koje se odnose na linost uinioca
Kroz ovu kategoriju okolnosti, zakon obavezuje sud da pri odmjeravanju kazne uzme u obzir i
cijeni i svaku drugu okolnost koja se tie linosti uinioca djela, a koja se naravno ne moe
podvoditi pod ve navedene okolnosti. Ovim u stvari zakon posebno istie znaaj subjektivnih
okolnosti, ali ne bi trebalo iskljuiti mogunost da to bude i neka druga okolnost za koju sud smatra
da je od znaaja za odmjeravanje kazne. Time u stvari lista ovih okolnosti postaje dosta iroka, to
sve zavisi od svakog konkretnog sluaja.
Tako npr. sudovi kao oteavajuu okolnost esto uzimaju i injenicu da su u porastu krivina djela
u koje spada i djelo za koje se uiniocu sudi (npr. krijumarenje ljudi, neovlatena trgovina i
promet drogom, pranje novca i sl.) ili npr. kao olakavajuu okolnost da je proteklo veoma dugo
vrijeme od izvrenja krivinog djela, ali ako je tome doprinio sam uinilac, sudska praksa
opravdano uzima da se tada ne moe raditi o olakavajuoj okolnosti.
Pri procjenjivanju olakavajuih i oteavajuih okolnosti sud koristi analitiko-sintetiki metod,
to podrazumijeva da sud treba da utvrdi sve okolnosti relevantne za odmjeravanje kazne, da ocjeni
njihov karakter odnosno da li su u pitanju olakavajue ili oteavajue okolnosti, pa tek na osnovu
tako utvrenog injeninog supstrata odmjeri kaznu.
U svakom konkretnom sluaju sud je duan u presudi navesti koje je okolnosti uzeo u obzir kao
olakavajue, odnosno oteavajue i duan je u presudi obrazloiti u emu se manifestuje ta
okolnost, a ne samo parafrazirati zakonski tekst.
(Npr. sudovi esto nepravilno navode da su uzeli u obzir olakavajuu okolnost line prilike
optuenog. Takvo obrazloenje ne znai nita, jer te okolnosti treba objasniti u smislu da je
optueni bolestan, da je invalid, siromana osoba, da ima vie maloljetne djece, bolest lanova
porodice i sl. Takoer, nije pravilno uopteno navoenje okolnosti pod kojima je djelo uinjeno,
ali ako sud navede da je optueni djelo poinio u situaciji kada je bio izazvan grubim postupanjem
slubenog lica, vrijeanjem od strane oteenog i sl., te okolnosti su pravilno iskazane i
vrednovane. Nije pravilno paualno navoenje da je sud cijenio dranje uinioca nakon uinjenog
djela ako to nije konkretizovano u smislu da je optueni nakon uinjenog djela nadoknadio tetu
oteenom ili u tom pravcu izrazio spremnost, kako je oteenom pruio pomo, oteenog je
posjeivao u bolnici. Takoer nije pravilno samo navoenje ranijeg ivota optuenog. Pravilno je
da se umjesto toga navede konkretno da li je optueni ranije osuivan ili prekrajno kanjavan, za
koja djela i na koje kazne.
Ako se neka od navedenih okolnosti pojavljuje i kao okolnost koja predstavlja zakonski elemenat,
obiljeje krivinog djela i koju je zakon ve uzeo u obzir pri odreivanju kazne za to djelo, sud je
ne moe uzimati u obzir i pri odmjeravanju kazne, jer bi to znailo da se jedna te ista okolnost
vrednuje dva puta u odmjeravanju kazne za isto k.d. (naelo zabrane dvostrukog vrednovanja).
Navedeno pravilo vai bez obzira da li se radi o oteavajuim ili olakavajuim okolnostima, odn.
konstitutivnim elementima osnovnog, kvalifikovanog ili privilegovanog oblika krivinog djela.
(Npr. kod ubistva iz niskih pobuda nee se takva pobuda uzeti i kao oteavajua okolnost, ili kod
ubistva na mah, nee se kao olakavajua okolnost uzeti psihiko stanje uinioca izazvano
ponaanjem rtve ).
63
Meutim, od navedenog pravila izuzetno je opravdano i odstupanje, a to e biti onda kada se jedna
okolnost moe javljati u razliitim stepenima teine pa prelazi mjeru koja je potrebna za postojanje
tog djela ili odreenog oblika krivinog djela.
(Tako npr. postoji kvalifikovani oblik krivinog djela ugroavanja javnog saobraaja ako je smrtno
stradalo jedno lice, ali isto tako i ako je u pitanju mnogo vie lica; ili krivino djelo pronevjere,
prevare, poreske utaje, itd., kada pribavljena imovinska korist viestruko prelazi minimum koji je
potreban za kvalifikovani oblik djela ).
Naravno, ovo se odnosi i na situacije kada izvjesne okolnosti kao olakavajue predstavljaju
obiljeje djela i zasnivaju njegov laki oblik. Pored ovog, ovo odstupanje je opravdano i kada
postoje dvije ili vie ovakvih okolnosti, a za postojanje teeg ili lakeg oblika krivinog djela
dovoljna je samo jedna od njih.
Zakon predvia posebna pravila dopunskog karaktera koja se odnose na odmjeravanje kazne
uiniocu za krivino djelo uinjeno u povratu, pri emu se istie da e sud posebno uzeti u obzir:
1) je li novo djelo iste vrste kao i ranije djelo,
2) da li su oba djela uinjena iz istih pobuda i
3) koliko je vremena proteklo od ranije osude, odn. izdrane ili oprotene kazne.
Dakle, jasno proizilazi da prilikom odluivanja da li e povrat uzeti kao oteavajuu okolnost zakon
posebno sugerie sudu da procjenjuje odnos ranije uinjenog i novog krivinog djela. Ranije je
istaknuto da je dobro to je KZ FBiH odustao od ustanove viestrukog povrata, koja je
omoguavala pootravanje kazne ak do dvostruke mjere propisane kazne, jer je opravdano
ocijenjena kao neosnovana i suprotna osnovnim naelima krivinog prava.
Zakon je takoe predvidio posebno pravilo koje se odnosi na odmjeravanje novane kazne, kada
sud pored optih pravila, odnosno svih oteavajuih i olakavajuih okolnosti, kod odmjeravanja
ove kazne treba da uzme u obzir i imovno stanje uinioca. U tom pogledu se istie da je potrebno
voditi rauna o visini njegove plate, njegovim drugim primanjima, njegovoj imovini i njegovim
porodinim obavezama.
UBLAAVANJE KAZNE - lan 50 KZ FBiH

Sud moe uiniocu odmjeriti kaznu ispod granice propisane zakonom ili izrei blau vrstu kazne:
a) kad zakon propisuje da se uinitelj moe blae kazniti;
b) i kad sud utvrdi da postoje naroito olakavajue okolnosti koje ukazuju da se i ublaenom
kaznom moe postii svrha kanjavanja.
Redovno sudsko odmjeravanje kazne znai da sud odmjerava kaznu u granicama propisanim za
uinjeno krivino djelo,u okviru opeg ili posebnog minumuma i opeeg ili posebnog maksimuma.
Kao IZUZETAK od navedenog pravila, ublaavanje kazne predstavlja odmjeravanje kazne ispod
donje granice propisane za to djelo ili izricanje blae vrste kazne.
Dakle, ublaavanje kazne moe biti:
a) ublaavanje po mjeri - postoji kada je sud u okviru iste vrste kazne izrekao kaznu ispod donje
granice propisane u zakonu za to djelo tj. ispod posebnog zakonskog mimimuma.
b) ublaavanje po vrsti - postoji kada je sud umjesto propisane izrekao blau vrstu kazne (npr.
umjesto kazne zatvora izrekao novanu kaznu kao blau).
64
Ublaavanje kazne po naem zakonu je uvijek fakultativno, s obzirom da zakon ni u jednom

sluaju NE obavezuje sud da to uini.
Ublaavanje kazne moe biti zakonsko i sudsko:
a) zakonsko ublaavanje postoji u sluaju kad zakon propisuje da se uinilac moe blae
kazniti. (npr. sluajevi prekoraenja granica nune odbrane i krajnje nude, bitno smanjenje
uraunljivosti, pravne zablude, pokuaja, pomaganja). Postoji mogunost ublaavanja i kada
je kod pojedinih krivinih djela propisana takva mogunost, (npr. kod krivinog djela
otmice, zakon dozvoljava ublaavanje kazne, ako je izvrilac dobrovoljno pustio otetu osobu na
slobodu prije nego je ostvaren njegov prvobitni cilj).
b) sudsko ublaavanje postoji onda kad sud utvrdi da postoje osobito olakavajue okolnosti
koje ukazuju da se i sa ublaenom kaznom moe postii svrha kanjavanja. Ovdje zakon
sudu daje ovlatenje da na osnovu ukupne ocjene svih okolnosti pod kojima je djelo uinjeno
ocijeni da li e koristiti mogunost ublaavanja. U ovom sluaju, sud je duan da u presudi
konkretno navede koje je to osobito olakavajue okolnosti utvrdio.
U praksi sud, najee, itav niz olakavajuih okolnosti, u njihovoj cjelokupnosti, cijeni i
prihvata kao jednu osobito olakavajuu okolnost.
Granice ublaavanja kazne - lan 51. KZ FBiH izmjene u 2010. godini
Kad postoje uslovi za ublaavanje kazne, sud e ublaiti kaznu u ovim granicama:
1) ako je za kriv. djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od 10 ili vie godina,
kazna se moe ublaiti do 5 godina zatvora;
2) ako je za kriv. djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od 3 ili vie godina,
kazna se moe ublaiti do 1 godine zatvora;
3) ako je za kriv. djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od 2 godine, kazna se
moe ublaiti do 6 mjeseci zatvora;
4) ako je za kriv. djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od 1 godine, kazna se
moe ublaiti do 3 mjeseca zatvora;
5) ako je za krivino djelo propisana kazna zatvora od najvie 1 godine, kazna se moe ublaiti do
30 dana zatvora;
6) ako je za kriv. djelo propisana kazna zatvora bez naznake najmanje mjere, umjesto kazne
zatvora moe se izrei novana kazna;
7) ako je za kriv. djelo propisana novana kazna s naznakom najmanje mjere, kazna se moe
ublaiti do 5 dnevnih iznosa, a ako se izrie u odreenom iznosu do 500 KM.
Pri odluivanju koliko e kaznu ublaiti, sud e posebno uzeti u obzir najmanju i najveu mjeru
kazne propisane za to krivino djelo.
OSLOBAANJE OD KAZNE - lan 52. KZ FBiH

"(1) Sud moe osloboditi kazne uinitelja krivinog djela kad to zakon izriito propisuje.
(2) Kad je sud ovlaten uinitelja krivinog djela osloboditi kazne, moe mu kaznu ublaiti bez
ogranienja propisanih za ublaavanje kazne u lanu 50. (Ublaavanje kazne) ovog zakona."
Oslobaanje od kazne je poseban institut krivinog materijalnog prava i predstavlja zakonsko
ovlatenje za oslobaanje izvrioca djela od kazne.
Institut oslobaanja od kazne moe se primjeniti SAMO kad to zakon izriito predvia.
Po vaeem KZFBiH oslobaanje od kazne je fakultativno.
65
Oslobaanje od kazne postoji u slijedeim sluajevima:

1) kod prekoraenja granica nune odbrane, usljed jake razdraenosti ili straha izazvanog
napadom,
2) kod prekoraenja granica krajnje nude, ali samo pod osobito olakavajuim okolnostima,
3) u sluaju pravne zablude,
4) u sluaju nepodobnog pokuaja,
5) u sluaju sprijeavanja slubenog lica u vrenju slubene radnje u situaciji kada je izvrilac
izazvan nezakonitim ili grubim ponaanje slubenog lica,
6) kod izbjegavanja izdravanja (djeteta, branog druga i sl.), kada je uinilac ispunio obavezu
prije izricanja prvostepene presude i sl.
Kad postoji mogunost oslobaanja od kazne, kazna se moe neogranieno ublaavati.
Postoji i poseban sluaj oslobaanja od kazne za krivina djela uinjena iz nehata. To e biti u
sluaju izvrenja djela iz nehata, kada posljedice tog djela tako teko pogaaju uinioca da izricanje
kazne oigledno ne bi odgovaralo svrsi kanjavanja. (npr. to e, najee, biti sluaj kod
saobraajnih nezgoda u kojima strada lan porodice ili itava porodica uinioca.)
PRISTANAK POVRIJEENOG
Pristanak povrijeenog u pravilu ne iskljuuje postojanje krivinog djela, ALI moe uticati na
odmjeravanje kazne, (npr. ne moe se eskulpirati uinilac kojem je oteeni rekao da ga ubode
noem. )
Ovo je znaajno kod povreda nastalih na sportskim takmienjima. Sportske discipline su drutveno
korisne, te iskljuuju protivpravnost i postojanje krivinog djela. Protivpravnost e biti iskljuena
pod uslovom da je do povreivanja dolo pod okolnostima odravanja sportskih takmienja u
skladu sa pravilima sportske discipline. Ukoliko je do povrede dolo grubim odstupanjem od tih
pravila, postojalo bi krivino djelo.
U praksi je rijetko.
STJECAJ KRIVINIH DJELA - lan 54. KZ FBiH izmjene u 2010. godini
"(1) Ako je poinitelj jednom radnjom ili s vie radnji poinio vie krivinih djela za koja mu se
istovremeno sudi, sud e najprije utvrditi kazne za svako od tih krivinih djela, pa e za sva krivina
djela izrei jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora, jedinstvenu kaznu zatvora ili jedinstvenu
novanu kaznu.
(2) Jedinstvenu kaznu sud e izrei po ovim pravilima:
a) ako je za k.d. u sticaju sud utvrdio kazne dugotrajnog zatvora ili dugotrajnog zatvora i zatvora
jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora mora biti vea od svake pojedine utvrene kazne, ali ne
smije prijei 45 godina
b) ako je za krivina djela u stjecaju sud utvrdio kazne zatvora, jedinstvena kazna zatvora mora
biti vea od svake pojedine utvrene kazne, ali ne smije dostignuti zbir utvrenih kazni niti
prijei 20 godina;
c) ako je za dva ili vie krivinih djela poinjenih u sticaju utvrdio kazne zatvora u trajanju duem
od 10 godina, sud moe izrei jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora koja ne smije dosegnuti
zbir pojedinanih kazni zatvora
d) ako su za sva krivina djela u stjecaju propisane kazne zatvora do 3 godine, jedinstvena kazna
zatvora ne moe biti vea od 8 godina;
66
e) ako je za krivina djela u stjecaju sud utvrdio samo novane kazne, jedinstvena kazna mora biti
vea od svake pojedine utvrene novane kazne, ali ne smije dostignuti zbir utvrenih novanih
kazni.
(3) Ako je za neka krivina djela u stjecaju sud utvrdio kazne zatvora, a za druga krivina djela u
stjecaju novane kazne, izrei e jedinstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu novanu kaznu po
odredbama stava 2. ta.od b) do e) ovog lana.
(4) Sporednu kaznu sud e izrei ako je utvrena makar za jedno krivino djelo u stjecaju, a ako je
utvrdio vie novanih kazni izrei e jedinstvenu novanu kaznu po odredbi stava 2. take e) ovog
lana.
(5) Ako je sud za krivina djela u stjecaju utvrdio kazne zatvora i kazne maloljetnikog zatvora,
izrei e jedinstvenu kaznu po odredbama stava 2. ta. b) i d) ovog lana."
Definicija:
Stjecaj krivinih djela je institut krivinog materijalnog prava koji postoji kada izvrilac 1
radnjom ili sa vie njih izvri vie krivinih djela za koja se istovremeno sudi.
Postoji idealni i realni stjecaj:
Idealni stjecaj krivinih djela postoji kada izvrilac1 radnjom ostvari obiljeja vie k.d.
(npr. izvrilac puca iz vatrenog oruja i istim hicem povrijedi dva lica)
Realni stjecaj krivinih djela postoji kada izvrilac sa vie radnji izvri vie k.d.
(npr. jednom licu nanese tjelesnu povredu, a zatim ukrade tuu pokretnu stvar)
Stijecaj, takoer, moe biti homogeni i heterogeni:
a) Homogeni stjecaj krivinih djela postoji u sluaju kada su izvrena djela istovrsna.
(npr. izvrilac sa vie radnji povrijedi vie lica)
b) Heterogeni stjecaj krivinih djela postoji kada su izvrena razliita krivina djela.
(npr. krvni delikt i djelo protiv imovine)
Kod izricanja kazne za krivina djela izvrena u stjecaju, sud postupa na nain da prvo: za svako
pojedino krivino djelo utvruje kaznu u granicama propisanim zakonom, a zatim drugo: izrie
jedinstvenu kaznu po pravilima koja su utvrena u zakonu.
___________
Predavanja:
U novom Zakonu o izmjenama i dopunama KZFBiH, koji je donesen u 2010. godini postoji
izmjena u pogledu naina na koji sud postupa kod stjecaja k.d. Naime svako k.d. zadrava
individualnu vanost, sud e za svako k.d. utvrditi pojedinanu kaznu, pa onda zajedniku
jedinstvenu kaznu primjenom zakonskih odredbi koje se odnose na stjecaj k.d.
Do donoenja novog Zakona o izmjenama i dopunama KZFBiH postojao je sistem apsorpcije ako
je za 1 k.d. predviena kazna dugotrajnog zatvora, onda ona apsorbuje sve ostale kazne koje su
predviene za ostala k.d.
Taj sistem apsorpcije je naputen izmjenama i dopunama KZFBiH u 2010. godine, pa je
uspostavljen novi sistem prema kojem je odreeno pravilo da ako je za k.d. u stjecaju sud utvrdio
kazne dugotrajnog zatvora ili dugotrajnog zatvora i zatvora jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora
mora biti vea od svake pojedine utvrene kazne, ali ne smije prijei 45 godina.
____________
67
U KZFBiH su utvrena pravila po kojima se izrie jedinstvena kazna:

1. ako je sud za vie krivinih djela izvrenih u sticaju utvrdio kazne dugotrajnog zatvora
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
ili dugotrajnog zatvora i zatvora jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora mora biti vea
od svake pojedine utvrene kazne, ali ne smije prijei 45 godina. Dakle, naputen je
tzv. princip apsorpcije.
ako je sud za vie krivinih djela izvrenih u sticaju utvrdio vie pojedinanih kazni
zatvora, jedinstvena kazna mora biti vea od svake pojedinane, ali ne smije dostii
njihov zbir, niti prei 20 godina (opti maksimum). To je tzv. princip asperacije.
ako je sud za dva ili vie krivinih djela poinjenih u sticaju utvrdio kazne zatvora u
trajanju duem od 10 godina, sud moe izrei jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora
koja ne smije dosegnuti zbir pojedinanih kazni zatvora
ako su za sva krivina djela u sticaju propisane kazne zatvora do 3 godine, jedinstvena
kazna zatvora ne moe biti vea od 8 godina.
ako je za neka krivina djela u sticaju sud utvrdio kazne zatvora, a za druga krivina
djela u sticaju novane kazne, izrei e jedinstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu novanu
kaznu.
ako je za krivina djela u sticaju sud utvrdio samo novane kazne, jedinstvena kazna
mora biti vea od svake pojedine utvrene novane kazne, ali ne smije dostignuti zbir
utvrenih novanih kazni.
sporednu kaznu sud e izrei ako je utvrena makar za jedno k.d. u sticaju, a ako je
utvrdio vie novanih kazni kao sporedne kazne, izrei e jedinstvenu novanu kaznu.
ako je sud za krivina djela u sticaju utvrdio kazne zatvora i kazne maloljetnikog
zatvora, izrei e jedinstvenu kaznu po prethodnim pravilima (ta. 2. i 4.).
PRODUENO KRIVINO DJELO - lan 55. KZ FBiH

"(1) Odredbe ovog zakona o stjecaju k.d. nee se primijeniti kad uinitelj uini produeno k.d.
(2) Produeno krivino djelo je uinjeno kad je uinitelj s namjerom uinio vie istih ili istovrsnih
krivinih djela koja, s obzirom na nain uinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne
okolnosti koje ih povezuju ine jedinstvenu cjelinu.
(3) Kad se radi o produenom krivinom djelu istih zakonskih obiljeja, sud e izabrati vrstu i
mjeru kazne koja je propisana za to krivino djelo. Ako se radi o istovrsnim krivinim djelima sud
e izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za najtee od tih djela."
Produeno krivino djelo je oblik prividnog realnog sticaja.
Produeno krivino djelo je krivinopravna konstrukcija koja postoji kada je uinilac u
vremenskom kontinuitetu sa umiljajem uinio vie istih ili istovrsnih krivinih djela koja su, zbog
naina izvrenja, vremenske povezanosti i drugih okolnosti, povezana u jednu krivinopravnu
cjelinu, pa se krivinopravno kvalifikuju kao jedno krivino djelo.
Za postojanje i primjenu ove krivinoprvane konstrukcije zakon zahtijeva nekoliko uslova koji se
pojavljuju kao konstitutivni elementi produenog krivinog djela:
1. da je uinilac s umiljajem uinio vie istih ili istovrsnih krivinih djela
2. da postoji vremenski kontinuitet ili meusobna vremenska povezanost svih uinjenih djela.
3. krivina djela koja ulaze u sastav produenog krivinog djela treba da su vrena na isti ili
priblino slian nain.
4. kod odreenih krivinih dijela nuno je i postojanje i tzv. varijabilnih faktora.
68
1) Izvrenje vie istih ili istovrsnih krivinih djela

To znai da u sastav produenog krivinog djela mogu da uu kako ista krivina djela tako i
razliiti vidovi ili oblici jednog krivinog djela to su istovrsna krivina djela.
K.d. su ista onda kada se radi o k.djelima iz istog zakonskog opisa, odnosno obiljeja.
(npr. vie kraa, pronevjera, prevara, i sl.)
O istovrsnim krivinim djelima uglavnom se radi kada je uinilac izvrio jedno k.d. u njegovim
razliitim vidovima ili oblicima: osnovnom/ kvalifikovanom/ privilegovanom.
(npr. obina kraa, teka kraa i razbojnika kraa).
To mogu biti svrena i pokuana krivina djela, kao i kanjive pripremne radnje istog krivinog
djela. Za postojanje istovrsnosti krivinog djela nije dovoljno da djela potiu iz iste zakonske grupe
odn. da su upravljena protiv istog zatienog dobra, pa tako nema istovrsnosti odnosno produenog
krivinog djela ako je uinilac uinio djelo utaje, prevare, krae i sl.
Produeno krivino djelo nije mogue ni kod onih djela kod kojih je zbog njihove prirode ova
konstrukcija iskljuena (npr. ubistva, silovanja ili razbojnitva koja se ine prema razliitim licima
- eventualno bi se moglo govoriti o produenom krivinom djelu ukoliko bi se navedena krivina
djela : silovanje, razbojnitvo tj. djela protiv ivota i tijela inila prema istoj osobi)
2) Vremenski kontinuitet ili meusobna vremenska povezanost svih uinjenih djela
Kada e ovaj uslov biti ispunjen faktiko je pitanje.
Vremenski interval izmeu uinjenih djela nije mogue unaprijed odrediti, jer to zavisi od prirode
djela i naina i uslova njihovog vrenja. Ne zahtijeva se da su radnje uslijedile jedna iza druge, ali
isto tako ne moe se raditi o prevelikim razmacima koji bi ukazivali da je uinilac prekinuo injenje
djela. Ti razmaci nekada mogu biti i dui ako je vrenje djela vezano za uslove koji postoje samo u
odreenim vremenskim intervalima (npr. kod poreske utaje, jer je rije o djelu koje se moe uiniti
samo nekoliko puta ili ak samo jednom u toku godine - to zavisi od poreskih propisa).
3) Krivina djela koja ulaze u sastav produenog krivinog djela treba da su vrena na isti ili
priblino slian nain.
Konstrukcija produenog krivinog djela nee postojati ako su neka djela izvrena injenjem, a
druga neinjenjem.
4) Kod odreenih krivinih djela nuno je postojanje i tzv. varijabilnih faktora.
Prisustvo ovih elemenata za postojanje produenog krivinog djela nije uvijek neophodno, ALI ako
postoje i ovi dopunski povezujui elementi, tim prije e postojati ova konstrukcija.
(npr. prostorna povezanost djela odnosno dobara prema kojima su djela vrena - npr. krae su
vrene iz automobila na istom parkiralitu, iz kua u istom naselju, ili obijanjem kioska u istom
dijelu grada, isti krajnji cilj izvrenja djela, korienje iste prilike, itd.)
Meutim, neki od ovih elemenata nekada moraju postojati da bi se mogla primijeniti konstrukcija
produenog krivinog djela.
( npr. isti identitet oteenog mora postojati kod svih krivinih djela protiv linih dobara, dok kod
drugih on nije obavezan, pa e ova konstrukcija postojati ako su djelom krae, prevare itd.
oteena razliita fizika ili pravna lica (npr. uinilac koji je naruio robu od vie preduzea koju
nije namjeravao platiti, ili uinilac koji je izvrio provalu u radnje koje pripadaju razliitim licima,
i sl.).
Za subjektivnu stranu konstrukcije produenog krivinog djela relevantan je samo umiljaj, ili
tzv. jedinstveni umiljaj.
69
Za produeno krivino djelo se izrie kazna kao za jedno djelo i to:

- kada produeno krivino djelo ine ista k.d. kazna se izrie na osnovu propisane kazne za jedno
od tih djela,
- ako se radi o istovrsnim k.d., sud e izabrati vrstu i mjeru kazne za najtee od tih djela.
U praktinom smislu, kod produenog krivinog djela, sve pojedinane krivinopravne radnje
gube svoju pravnu samostalnost i uklapaju se u jedinstvenu kriminalnu djelatnost kao njeni sastavni
djelovi. Tako nastala nova jedinstvena pravna cjelina pravno se kvalifikuje po najteoj radnji i po
njoj izrie jedna kazna.
( Npr. osumnjieni je uinio produeno krivino djelo sitne krae, obine krae i teke krae u
odreenom vremenskom intervalu i za sve te radnje sudi se istovremeno. Ovdje su ispunjeni svi
uslovi za postojanje produenog krivinog djela. Sve ove pojedinane radnje moraju biti sadrane u
optunici i presudi, meutim, one e se pravno kvalifikovati kao jedno krivino djelo teke krae i
za to djelo e se izrei jedna kazna. Na ovaj nain radnje koje predstavljaju krivino djelo krae i
sitne krae uklopljene su u krivino djelo teke krae i time su izgubile svoju pravnu samostalnost. )
Kod k.d. koja su usmjerena protiv nekog linog dobra ovjeka, npr. ivot, tjelesni integritet i sl.
ne moe se raditi o produenom djelu, ve o sticaju krivinih djela iz razloga to svaka fizika
osoba uiva samostalnu i potpunu krivinopravnu zatitu.
(npr. ako uinilac u odre. vremenskom intervalu dva ili vie puta tjelesno povrijedi isto lice, radie
se o produenom k.d., meutim, ako su povrijeena razliita lica, radie se o sticaju k.d.)
Kod produenih krivinih djela zastarjelost krivinog gonjenja nastupa izvrenjem posljednje
radnje koja ulazi u sastav produenog djela.
U sluaju da se nakon presuenja otkriju nove radnje, postojala bi mogunost ponavljanja krivinog
postupka.
Ako se pak u toku suenja utvrdi da neke radnje iz sastava produenog djela nisu dokazane, one e
se jednostavno ispustiti iz opisa. Dakle, nee se donositi za te radnje oslobaajua presuda kao u
sluaju sticaja.
ODMJERAVANJE KAZNE OSUENOJ OSOBI - lan 56. KZ FBiH- izmjene u 2010. god.
"(1) Ako se osuenoj osobi sudi za krivino djelo uinjeno prije nego to je zapoela izdravanje
kazne po ranijoj osudi ili za krivino djelo uinjeno za vrijeme izdravanja kazne zatvora, kazne
dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetnikog zatvora, sud e izrei jedinstvenu kaznu za sva
krivina djela primjenom odredaba l. 54. (Stjecaj kriv. djela) ovog zakona uzimajui ranije
izreenu kaznu kao ve utvrenu. Kazna ili dio kazne koju je osueni izdrao uraunat e se u
izreenu kaznu zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora.
(2) Za krivino djelo uinjeno za vrijeme izdravanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili
kazne maloljetnikog zatvora sud e uinitelju izrei kaznu neovisno od ranije izreene kazne ako se
primjenom odredaba lana 54. ovog zakona ne bi mogla ostvariti svrha kanjavanja, s obzirom na
trajanje neizdranog dijela ranije izreene kazne."
Ako se osuenoj osobi sudi za krivino djelo koje je uinjeno prije zapoinjanja izdravanja kazne
po ranijoj osudi ili za krivino djelo uinjeno za vrijeme izdravanja kazne zatvora, kazne
dugotrajnog zatvora ili maloljetnikog zatvora, izrei e se jedinstvena kazna po pravilima o
izricanju kazni za djela izvrena u sticaju. Pri tome e se u novu jedinstvenu kaznu uraunati
vrijeme provedeno u pritvoru i dio izdrane kazne po ranijoj presudi.
70
Izuzetno, ako se radi o krivinom djelu uinjenom za vrijeme izdravanja kazne zatvora, kazne
dugotrajnog zatvora ili maloljetnikog zatvora, nee se postupiti kao u sluaju sticaja, ako se
primjenom pravila o izricanju kazni za djela izvrena u sticaju ne bi mogla ostvariti svrha
kanjavanja, s obzirom na trajanje neizdranog dijela ranije izreene kazne. U tom sluaju izrei e
se kazna za novo djelo neovisno od ranije izreene kazne (npr. lice koje je osueno zbog ubistva na
15 god. zatvora, u 13 godini izdravanja kazne se posvaa u zatvoru i ubije ovjeka, onda se
neovisno od ranije izreene kazne dosuuje nova kazna zatvora)
URAUNAVANJE PRITVORA I RANIJE KAZNE - lan 57. KZ FBiH izmjene u 2010.god.
"(1) Vrijeme provedeno u pritvoru i svako lienje slobode u vezi sa krivinim djelom, uraunava se
u izreenu kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora, kaznu maloljetnikog zatvora ili novanu
kaznu.
(2) Kazna zatvora koju je osuenik izdrao ili novana kazna koju je osuenik platio za prekraj
uraunava se u kaznu izreenu za krivino djelo ija obiljeja obuhvaaju i obiljeja prekraja.
(3) Pri svakom uraunavanju izjednaava se dan pritvora, dan lienja slobode, dan maloljetnikog
zatvora, dan zatvora, dan dugotrajnog zatvora i iznos od 100 KM."
Vrijeme provedeno u pritvoru, kao i svako drugo vrijeme lienja slobode u vezi sa krivinim
djelom, uraunava se u izreenu kaznu, bez obzira o kojoj se kazni radi kazni dugotrajnog
zatvora, kazni zatvora, kazni maloljetnikog zatvora ili novanoj kazni.
(npr. vrijeme lienja slobode i zadravanja, vrijeme provedeno u psihijatrijskoj ustanovi u koju je
uinilac upuen na psihijatrijsko vjetaenje i uopte na pregledima u zdravstvenim ustanovama ).
Uraunavanje se jedino ne odnosi na disciplinske kazne, jer se disciplinska djela po svojoj prirodi
ne mogu izjednaiti sa krivinim djelima i prekrajima.
Pri svakom uraunavanju izjednaava se dan pritvora, dan lienja slobode, dan maloljetnikog
zatvora, dan zatvora, dan dugotrajnog zatvora i iznos od 100 KM.
Uraunavanje pritvora i kazne izdrane u inozemstvu - lan 58. ZKP FBiH
Pritvor, lienje slobode u toku postupka izruenja i kazna koju je uinitelj izdrao po presudi
inozemnog suda, uraunat e se u kaznu koju izrekne domai sud za isto krivino djelo, a ako
kazne nisu iste vrste uraunavanje e se izvriti po ocjeni suda.
MJERE UPOZORENJA - lan 59. KZ FBiH
Mjere upozorenja su:
1. sudska opomena i
2. uvjetna osuda.
Svrhe mjera upozorenja - lan 60. KZ FBiH

Svrha sudske opomene je da se uinitelju krivinog djela uputi upozorenje kad se radi ostvarenja
svrhe krivinopravnih sankcija ne mora primijeniti kanjavanje i kad ono nije nuno radi
krivinopravne zatite.
Svrha uvjetne osude je da se uinitelju krivinog djela uputi upozorenje uz prijetnju kaznom,
kojim se omoguava ostvarenje svrhe krivinopravnih sankcija izricanjem kazne bez njezina
izvrenja, kad izvrenje kazne nije prijeko potrebno radi krivinopravne zatite.
71
Sudska opomena - lan 61. KZ FBiH

"1) Sudska opomena moe se izrei za krivina djela s propisanom kaznom zatvora do jedne godine
ili novanom kaznom koja su poinjena pod takvim olakavajuim okolnostima koje ih ine naroito
lakim i kad se, s obzirom na sve okolnosti koje se tiu uinitelja, posebno njegova odnosa prema
oteeniku i naknadi tete prouzrokovane krivinim djelom, steknu uslovi za postignue svrhe
krivinopravnih sankcija bez kanjavanja.
(2) Sudska opomena moe se izrei i za odreeno kriv. djelo s propisanom kaznom zatvora do 3
godine, pod uslovima propisanim zakonom i kad se steknu ostali uslovi iz st. 1. ovog lana.
(3) Sudska opomena moe se izrei i za krivina djela poinjena u stjecaju, ako se za svako od tih
djela steknu uslovi iz st. 1. ili 2. ovog lana.
(4) Pri odluivanju hoe li izrei sudsku opomenu sud e, vodei rauna o svrsi sudske opomene,
posebno uzeti u obzir linost uinitelja, njegov raniji ivot, njegovo ponaanje poslije uinjenog
krivinog djela, stepen krivice i druge okolnosti pod kojima je krivino djelo uinjeno.
(5) Sudska se opomena ne moe izrei vojnim osobama za krivina djela protiv oruanih snaga
Federacije."
Sudska opomena je posebna krivinopravna sankcija ija je svrha da se prema uinitelju kriv.djela
ne primjeni kazna za djelo manjeg znaaja, kada to nije nuno radi krivinopravne zatite i kada se
moe oekivati da e samo upozorenje uticati na uinioca da ne ini krivina djela.
U lanu 60. KZ FBiH je propisana svrha sudske opomene, a to je da se uiniocu k.d. uputi
upozorenje, kada se radi ostvarenja svrhe krivinopravnih sankcija ne mora primijeniti kanjavanje
i kada ono nije nuno radi krivinopravne zatite.
U lanu 61. KZ FBiH su propisani uslovi za izricanje sudske opomene, gdje je za izricanje sudske
opomene potrebno istovremeno ispunjenje 2 grupe uslova.
1. Prva grupa uslova tie se:
Najprije, apstraktne teine uinjenog krivinog djela izraene kroz zakonom propisanu
kaznu za odreeno krivino djelo, pa je propisano da se sudska opomena moe izrei za
krivina djela s propisanom kaznom zatvora do 1 godine ili novanom kaznom ( ovaj uslov,
s obzirom na odredbu stava 2. ovog lana nema apsolutni karakter)
Potom, konkretne teine uinjenog krivinog djela izraene kroz okolnosti njegova
poinjenja, stepen krivice uinitelja i teinu prouzrokovane posljedice, jer se predvia da se,
uz gore navedeni uslov, sudska opomena moe izrei samo ako su krivina djela poinjena
pod takvim olakavajuim okolnostima koje ih ine naroito lakim.
2. Druga grupa uslova tie se:
Linosti uinitelja i procjene da se svrha krivinopravnih sankcija moe ostvariti bez njegovog
kanjavanja, gdje zakon izriito odreuje da e se uzeti u obzir odnos uinitelja prema
oteeniku i naknadi tete prouzrokovane krivinim djelom.
Radi se, dakle, o okolnostima putem kojih se manifestuje stav uinitelja prema uinjenom
krivinom djelu i oteeniku, a na osnovu kojeg se moe donijeti i zakljuak o tome da li je za
ostvarenje svrhe krivinopravnih sankcija nuno kanjavanja uinitelja.
72
Meutim, obavezivanje suda da pri toj ocjeni uzme u obzir odnos uinitelja prema oteeniku
(npr. izvinjenje oteenom, pomirenje s oteenim, otklanjanje posljedica djela) i naknadi tete
izraava i stav zakonodavca da se i pri izricanju sudske opomene mora voditi rauna o potrebi
zatite interesa oteenog.
Kako uslov koji se odnosi na zakonom propisanu kaznu za uinjeno krivino djelo nema apsolutni
karakter : 1 godina zatvora ili novana kazna, zakon predvia da se sudska opomena moe izrei i
za odreeno krivino djelo s propisanom kaznom zatvora do 3 godine, ali samo pod uslovima
propisanim zakonom.
Odredba, dakle, sama za sebe, ne predstavlja osnov za izricanje sudske opomene za krivino djelo s
propisanom kaznom zatvora do tri godine nego u stvari predstavlja osnov za zakonsko propisivanje
mogunosti izricanja sudske opomene za pojedina krivina djela s propisanom kaznom zatvora do 3
godine i to samo pod odreenim uslovima. Meutim, i u tom sluaju, uinitelju takvog krivinog
djela moi e se izrei sudska opomena samo kad se steknu i ostali uslovi iz stava 1. ovog lana.
Sudska opomena moe se izrei i za krivina djela uinjena u sticaju, ali samo ako su se za svako
od krivinih djela uinjenih u sticaju stekli uslovi za izricanje sudske opomene.
Ne moe se, meutim, izrei sudska opomena za jedno djelo kad se za drugo djelo uinjeno u
sticaju izrie kazna.
Pri odluivanju hoe li izrei sudsku opomenu ili ne, sud je duan:
voditi rauna o svrsi sudske opomene i
posebno uzeti u obzir:
1. stepen krivice,
2. linost uinitelja,
3. njegov raniji ivot,
4. njegovo ponaanje poslije uinjenog krivinog djela i
5. druge okolnosti pod kojima je djelo uinjeno.
Odluku o izricanju sudske opomene sud e moi donijeti samo ako ocjenom svih navedenih
okolnosti u ovoj zakonskoj odredbi, kao i svih drugih okolnosti koje se pokau relevantnim u
konkretnom sluaju, zakljui da se svrha krivinopravnih sankcija moe ostvariti bez njegovog
kanjavanja samim upozorenjem i da izvrenje kazne nije nuno radi krivinopravne zatite.
Sudska opomena je jedina mjera upozorenja koja se izrie rjeenjem.
Uvjetna osuda - lan 62. KZ FBiH- izmjene u 2010. godini
"(1) Uvjetnom osudom sud uinitelju krivinog djela utvruje kaznu i istovremeno odreuje da se
ona nee izvriti ako osueni za vrijeme koje odredi sud, a koje ne moe biti krae od 1 niti due od
5 godina (vrijeme provjeravanja), ne uini novo krivino djelo.
(2) Pri odluivanju hoe li izrei uvjetnu osudu sud e, vodei rauna o svrsi uvjetne osude,
posebno uzeti u obzir linost uinitelja, njegov raniji ivot, njegovo ponaanje poslije uinjenog
krivinog djela, stepen krivice i druge okolnosti pod kojima je krivino djelo uinjeno.
(3) Uvjetna osuda moe se izrei kad je uinitelju utvrena kazna zatvora do 2 godine ili novana
kazna.
(4) Uvjetna se osuda ne moe izrei za krivina djela za koja se ni ublaavanjem kazne ne moe
izrei kazna zatvora laka od jedne godine.
(5) Ako je uinitelju utvrena i kazna zatvora i novana kazna, uvjetna osuda moe se izrei za obje
kazne ili samo za kaznu zatvora.
(6) Sigurnosne mjere, izreene uz uvjetnu osudu, izvravaju se."
73
Uvjetna osuda je mjera upozorenja koja se izrie uinitelju krivinog djela kada se osnovano moe
oekivati da e se upozorenjem, uz prijetnju kaznom, dakle bez izvrenja kazne, moi ostvariti svrha
krivinopravnih sankcija.
U tom smislu, uvjetna osuda je zamjena za kaznu. Njome se upuuje prijekor uinitelju zbog
uinjenog k.d. i istovremeno upozorava da e, u sluaju da u vremenu provjeravanja uini novo k.d.
ili ne ispuni obaveze nametnute uvjetnom osudom, kazna utvrena uvjetnom osudom biti izvrena.
Radi se o krivinopravnoj sankciji koja nema represivni karakter kakav ima efektivna kazna. Ona
ne podrazumijeva lienja i ogranienja linih prava i sloboda svojstvenih kazni, mada i ona, a prije
svega uvjetna osuda sa zatitnim nadzorom, moe sadravati obaveze za osuenu osobu kojima se
ograniava njena sloboda odluivanja i djelovanja u nekim aspektima njenog linog ivota, ali se ni
tada ne radi o ogranienjima koja su plod tenji za retribucijom, nego o mjerama iji je cilj
otklanjanje ili ublaavanje inilaca koji mogu dovesti do ponovnog uinjenja krivinog djela.
Dakle, svrha uvjetne osude je da se uinitelju krivinog djela uputi upozorenje uz prijetnju kaznom
kojim se omoguava ostvarenje svrhe krivinopravnih sankcija izricanjem kazne bez njezina
izvrenja i kada izvrenje kazne nije prijeko potrebno radi krivinopravne zatite.
U lanu 62. KZ FBiH sadrane su odredbe koje ureuju strukturu uvjetne osude, tj. njene bitne
elemente, uslove za njeno izricanje ime se odreuje polje primjene ove krivinopravne sankcije
kao i utjecaj uvjetne osude na efektivnost mjera sigurnosti izreenih uz uslovnu osudu.
Uvjetnom osudom sud uinitelju krivinog djela utvruje kaznu i istovremeno odreuje da se ona
nee izvriti ako osueni za vrijeme koje odredi sud, a koje ne moe biti krae od 1 niti due od 5
godina (vrijeme provjeravanja), ne uini novo krivino djelo.
Prema tome, svaka uvjetna osuda se sastoji od 2 bitna elementa:
1. utvrene kazne (zatvora ili novane kazne), ijim se izvrenjem uinitelju prijeti ukoliko ne
ispuni osnovnu obavezu koju za uinitelja sadri svaka uslovna osuda da u roku provjeravanja
ne uini novo krivino djelo
2. roka provjeravanja, kojega sud odreuje unutar zakonom propisanog opteg roka provjeravanja
Osim navedene osnovne obaveze za uinitelja, koju sadri svaka uvjetna osuda, sud u uvjetnoj
osudi moe nametnuti uinitelju i neke druge obaveze i to:
- da osueni vrati imovinsku korist pribavljenu krivinim djelom,
- da naknadi tetu koju je priinio krivinim djelom ili
- da ispuni druge obaveze predviene krivinim zakonodavstvom u Federaciji) i odrediti da e se
utvrena kazna izvriti i ako uinitelj u ostavljenom roku ne izvri i te druge obaveze.
Meutim, nametanje uinitelju tih drugih obaveza, predstavlja samo mogunost za sud i one nisu
obavezni elemenat svake uvjetne osude.
Sud je pri odreivanju vrste i mjere kazne koja e uinitelju biti utvrena uvjetnom osudom duan
uzeti u obzir sve okolnosti koje inae utiu da kazna bude manja ili vea, a naroito e u obzir uzeti:
1. linost uinitelja: Kako zakon ne odreuje koje su to okolnosti relevantne za ocjenu linosti
uinioca odnosno za odluku o izricanju uvjetne osude, pri ocjeni linosti uinioca bi trebalo
imati u vidu pobude iz kojih je djelo uinjeno, njegove line, porodine i socijalne prilike,
njegov odnos prema uinjenom djelu i prema drutvenim i pravnim normama uope.
2. njegov raniji ivot: Zakon, dakle, obavezuje sud da tu okolnost uzme u obzir, ali ne iskljuuje
mogunost izricanja uvjetne osude ranije osuivanom uinitelju krivinog djela, ukoliko
ocjenom ostalih okolnosti koje se odnose na linost uinioca i uinjeno djelo zakljui da se i
uslovnom osudom moe ostvariti svrha krivinopravnih sankcija i svrha kanjavanja.
74
3. njegovo ponaanje poslije uinjenog krivinog djela: Ovdje se u prvom redu uzimaju u obzir
okolnosti koje ukazuju na njegovu spremnost da otkloni posljedice djela.

4. stepen krivice
5. druge okolnosti pod kojima je krivino djelo uinjeno: To su vrijeme, mjesto, nain i
sredstvo izvrenja, odnos prema rtvi i dr., a koje uinjenom djelu daju tei ili laki vid.
U sluaju kada se uvjetnom osudom uinitelju utvruje novana kazna, u obzir e uzeti i imovno
stanje uinitelja, odnosno visinu njegove plate, njegove druge prihode, njegovu imovinu i njegove
porodine obaveze.
Kazna utvrena uvjetnom osudom, po svojoj vrsti i mjeri, treba odgovarati kazni koju bi sud
izrekao uinitelju krivinog djela da mu nije izrekao uvjetnu osudu.
Prilikom izricanja uvjetne osude sud odreuje trajanje vremena provjeravanja s tim da ono
ne moe biti krae od 1 godine niti due od 5 godina.
Vrijeme provjeravanja se rauna od dana pravomonosti presude.
Ono se u praksi najee odreuje na pune godine, ali zakon ne iskljuuje mogunost odreivanja
vremena provjeravanja i na pune mjesece.
Uvjetna osuda moe se izrei ako je uinitelju utvrena kazna zatvora do 2 godine ili novana
kazna. Mjerodavna je dakle sudski utvrena kazna, a ne zakonom propisana kazna za uinjeno
krivino djelo. Utvrena kazna zatvora do 2 godine moe se odnositi na jedno djelo ili na vie
krivinih djela uinjenih u stjecaju. Meutim, nije mogue kod sticaja krivinih djela za pojedina
djela izrei uvjetnu osudu, a za druga kaznu zatvora.
Uvjetna se osuda ne moe izrei za krivina djela za koja se ni ublaavanjem kazne ne moe izrei
kazna zatvora laka od 1 godine.
Ako je uinitelju utvrena i kazna zatvora i novana kazna, uvjetna osuda moe se izrei za obje
kazne ili samo za kaznu zatvora. Obrnuto, nije mogue. Dakle, nije mogue izrei uvjetnu osudu
samo za novanu kaznu. Odredba prua mogunost da se izricanjem novane kazne koja se
izvrava, uz uvjetnu osudu kojom je utvrena kazna zatvora, pojaa dejstvo uvjetne osude kada je to
neophodno za ostvarenje krivinopravne zatite. Ako je uinitelju izreena uvjetna osuda s
utvrenom kaznom zatvora, a ujedno i bezuslovna novana kazna, vrijeme to ga je proveo u
pritvoru uraunava se u novanu kaznu.
Sigurnosne mjere, izreene uz uvjetnu osudu, izvravaju se.
Uz uslovnu osudu uinitelju se mogu izrei sve mjere sigurnosti predviene u zakonu.
75
Opoziv uvjetne osude

Razlozi za opoziv uvjetne osude su:
1) zbog uinjenja novog krivinog djela u periodu provjeravanja,
2) zbog ranije uinjenog krivinog djela,
3) zbog neispunjenja obaveza izreenih uvjetnom osudom.
1. Opoziv uvjetne osude zbog novog krivinog djela - lan 64. KZ FBiH
Uvjetna osuda se moe opozvati ako osueni tokom vremena provjeravanja izvri novo krivino
djelo.
U zavisnosti od utvrene kazne za novo k.d., ovisi da li je opoziv obavezan ili fakultativan:
a) Opoziv uvjetne osude je obavezan ako osueni tokom vremena provjeravanja uini jedno ili
vie krivinih djela za koja je izreena kazna zatvora 2 godine ili tea kazna.
b) Opoziv uvjetne osude je fakultativan ako osueni u vrijeme provjeravanja uini jedno ili
vie krivinih djela za koja je izreena kazna zatvora u trajanju kraem od 2 godine ili
novana kazna. U ovom sluaju, sud e, nakon to ocijeni sve okolnosti koje se odnose na
uinjena krivina djela i uinitelja, a posebno srodnost uinjenih krivinih djela, njihov
znaaj i pobude iz kojih su uinjena, odluiti hoe li opozvati uvjetnu osudu.
2. Opoziv uvjetne osude zbog ranije uinjenog krivinog djela - lan 65. KZFBiH
Opoziv uvjetne osude zbog ovog razloga je fakultativan, pa je predvieno da e sud opozvati
uvjetnu osudu ako poslije njezinog izricanja utvrdi da je osueni uinio krivino djelo prije nego to
je uvjetno osuen i ako ocijeni da ne bi bilo osnova za izricanje uslovne osude da se znalo za to
krivino djelo.
3. Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja izreenih obaveza - lan 66. KZFBiH
Opoziv uvjetne osude iz ovog razloga je fakultativan, pa je predvieno da e sud opozvati uslovnu
osudu i izrei izvrenje izreene kazne ako osueni tokom odreenog vremena provjeravanja ne
ispuni izreenu obavezu u sluajevima kad je tu obavezu mogao ispuniti.
U sluaju nemogunosti ispunjenja izreene obaveze sud moe:
a) produiti rok za ispunjenje te obaveze ili
b) zamijeniti utvrenu obavezu drugom odgovarajuom obavezom ili
c) moe osuenog osloboditi ispunjenja izreene obaveze.
Ako opozove uvjetnu osudu, sud e primjenom odredaba za izricanje kazne za djela izvrena u
stjecaju krivinih djela izrei jedinstvenu kaznu i za ranije uinjeno i za novo krivino djelo
uzimajui kaznu iz opozvane uvjetne osude kao utvrenu.
Ako ne opozove uvjetnu osudu, sud moe za novo krivino djelo izrei uvjetnu osudu ili kaznu.
Ako sud ocijeni da i za novo krivino djelo treba izrei uvjetnu osudu, utvrdit e jedinstvenu kaznu i
za ranije uinjeno i za novo krivino djelo primjenom odredaba za izricanje kazne za djela izvrena
u stjecaju krivinih djela i odredit e novo vrijeme provjeravanja koje ne moe biti krae od 1 niti
due od 5 godina, raunajui od dana pravosnanosti nove presude.
Ako sud ocijeni da za novo krivino djelo osuenom treba biti izreena kazna zatvora, vrijeme
provedeno na izdravanju ove kazne ne uraunava se u vrijeme provjeravanja utvreno uvjetnom
osudom za ranije krivino djelo.
76
Rokovi za opoziv uvjetne osude - lan 67. KZ FBiH

Uvjetna osuda se moe opozvati tokom vremena provjeravanja.
Ako osueni tokom vremena provjeravanja uini krivino djelo koje povlai opoziv uvjetne
osude, a to je presudom utvreno tek poslije isteka vremena provjeravanja, uvjetna osuda
moe se opozvati najkasnije u roku od jedne godine od dana proteka vremena
provjeravanja.
Ako osueni u odreenome roku ne ispuni obavezu vraanja imovinske koristi pribavljene
k.d. ili ne nadoknadi tetu koju je priinio k.d. ili ne ispuni druge obaveze predviene kriv.
zakonodavstvom u FBiH, sud moe uslovnu osudu opozvati najkasnije u roku od 1 godine
od dana proteka vremena provjeravanja i odrediti da se izvri kazna utvrena u uvjetnoj
osudi.
Uvjetna osuda sa zastitnim nadzorom - lan 68.,69. i 70. KZ FBiH

To je posebna vrsta uvjetne osude kojom se uinilac k.d. stavlja pod zatitni nadzor ako sud, s
obzirom na okolnosti uinjenja krivinog djela, linost uinitelja, njegov raniji ivot i ponaanje
poslije uinjenog krivinog djela, smatra da e se uz odreivanje zatitnog nadzora svrha uvjetne
osude i drutveno prilagoavanje osuenika bolje ostvariti.
Zatitni nadzor obuhvata mjere pomoi, brige, nadzora i zatite, a moe trajati od 6 mjeseci do 2
godine i moe obuhvatati slijedee obaveze:
lijeenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi;
uzdravanje od upotrebe alkoholnih pia ili opojnih droga;
posjeivanje odreenih psihijatrijskih, psiholokih i drugih savjetovalita i postupanje po
njihovim savjetima;
osposobljavanje za odreeno zanimanje;
prihvatanje zaposlenja koje odgovara strunoj spremi i sposobnostima uinitelja;
raspolaganje plaom i drugim prihodima ili imovinom na primjeren nain i u skladu sa
branim i obiteljskim obavezama.
Sud u presudi moe odrediti jednu ili vie obaveza zatitnog nadzora.
Ako osueni ne ispunjava obaveze koje mu je sud odredio sud ga:
- moe opomenuti ili
- ranije obaveze zamjeniti drugim ili
- produiti trajanje zatitnog nadzora u vremenu provjeravanja ili
- opozvati uvjetnu osudu.
77
SIGURNOSNE MJERE
Sigurnosne mjere su posebna vrsta krivinopravnih sankcija, ija je svrha da se njihovom
primjenom otklone stanja ili uslovi koji mogu uticati da uinilac ubudue ponovno uini krivina
djela.
Sud uiniocu moe izrei jednu ili vie sigurnosnih mjera, ako za to postoje uslovi propisani
zakonom.
Vrste sigurnosnih mjera su:
1.
2.
3.
4.
5.
obavezno psihijatrijsko lijeenje

obavezno lijeenje od ovisnosti
zabrana vrenje poziva, aktivnosti ili funkcija
zabrana upravljanja motornim vozilom
lienje = oduzimanje predmeta.
1) Obavezno psihijatrijsko lijeenje
Kao sigurnosna mjera se izrie uinitelju krivinog djela koji je krivino djelo uinio u stanju bitno
smanjene ili smanjene uraunljivosti, ako postoji opasnost da bi uzroci takvoga stanja mogli i
ubudue djelovati na uinitelja da uini novo krivino djelo.
Sigurnosna mjera obaveznog psihijatrijskog lijeenja traje dok ne prestanu razlozi zbog kojih je
izreena, ali najdue do isteka izdravanja kazne zatvora ili izvrenja rada za ope dobro na slobodi
ili isteka vremena provjeravanja uz uvjetnu osudu.
Dakle, ova sigurnosna mjera moe se izvriti:
a) uz izdravanje kazne zatvora ili
b) uz uvjetnu osudu ili
c) uz rad za ope dobro na slobodi.
Prema uinitelju krivinog djela koji se ne podvrgne psihijatrijskom lijeenju tokom vremena
provjeravanja odreenog u uvjetnoj osudi, moe se opozvati uvjetna osuda zbog neispunjenja
izreenih obaveza.
Obavezno psihijatrijsko lijeenje se moe nastaviti izvan medicinske ustanove nakon to je osueni
uvjetno otputen. Ako osueni ne nastavi lijeenje, uvjetni otpust e se opozvati.
2) Obavezno lijeenje od ovisnosti
Kao sigurnosna mjera moe se izrei uinitelju koji je krivino djelo uinio pod odluujuim
djelovanjem ovisnosti od alkohola ili opojnih droga, ako postoji opasnost da e zbog te ovisnosti i
ubudue uiniti krivina djela.
Mjera obaveznog lijeenja od ovisnosti moe se izrei uz istu krivinopravnu sankciju, u istom
trajanju i na isti nain kako je KZFBiH propisano za obavezno psihijatrijsko lijeenje, dakle
navedena sigurnosna mjera traje dok ne prestanu razlozi zbog kojih je izreena, ali najdue do
isteka izdravanja kazne zatvora ili izvrenja rada za ope dobro na slobodi ili isteka vremena
provjeravanja uz uvjetnu osudu
Uinitelju krivinog djela koji se tokom izvravanja rada za ope dobro na slobodi kao zamjeni za
kaznu zatvora ne podvrgne obaveznom lijeenju od ovisnosti moe se izrei izvrenje kazne
zatvora.
78
Pod uslovima iz lana 74. stav 2. KZ FBiH (Obavezno psihijatrijsko lijeenje), obavezno lijeenje
od ovisnosti se moe nastaviti izvan medicinske ustanove nakon to je osueni uvjetno otputen.
Ako osueni ne nastavi lijeenje, uvjetni otpust e se opozvati.
Prema uinitelju krivinog djela koji se ne podvrgne lijeenju od ovisnosti tokom vremena
provjeravanja odreenog u uvjetnoj osudi, moe se opozvati uvjetna osuda zbog neispunjenja
izreenih obaveza.
3) Zabrana vrenja poziva, aktivnosti ili funkcija
Kao sigurnosna mjera moe se izrei uinitelju koji je uinio krivino djelo vezano uz svoj poziv,
aktivnost ili funkciju, ako postoji opasnost da bi takvo obavljanje moglo poticajno djelovati da
uini novo kriv. djelo vezano uz svoj poziv, aktivnost ili funkciju.
Ova mjera se moe izrei u trajanju koje ne moe biti krae od 1 godine niti due od 10 godina,
raunajui od dana pravosnanosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno na izdravanju kazne
zatvora ne uraunava u vrijeme trajanja ove sigurnosne mjere.
Uinitelju takvog krivinog djela koji tokom izvravanja rada za ope dobro na slobodi kao zamjeni
za kaznu zatvora prekri zabranu vrenja poziva, aktivnosti ili funkcije moe se odrediti izvrenje
kazne zatvora.
Prema uinitelju krivinog djela koji prekri zabranu vrenja poziva, aktivnosti ili funkcije tokom
vremena provjeravanja odreenog u uvjetnoj osudi, moe se opozvati uvjetna osuda zbog
neispunjenja izreenih obaveza.
4) Zabrana upravljanja motornim vozilom

Kao sigurnosna mjera moe se izrei uinitelju krivinog djela protiv bezbjednosti saobraaja, kada
postoji opasnost da e upravljajui motornim vozilom ponovno uiniti takvo krivino djelo.
Zabrana upravljanja motornim vozilom moe se odnositi na odreenu vrstu ili na sve vrste motornih
vozila.
Ova mjera se moe izrei u trajanju koje ne moe biti krae od 3 mjeseca ni due od 5 godina
raunajui od pravosnanosti sudske odluke, s tim da se vrijeme izvrenja kazne zatvora ne
uraunava u vrijeme trajanja ove mjere.
Prema uinitelju krivinog djela kojem je zabranjeno upravljanje motornim vozilom uz zamjenu za
kaznu zatvora ili uvjetnu osudu, ako ne postupi po toj zabrani, opozvae se rad za ope dobro na
slobodi i uvjetna osuda zbog neispunjenja odreenih obaveza.
5) Lienje = Oduzimanje predmeta
Predmeti koji su upotrebljeni ili su bili namijenjeni za uinjenje krivinog djela ili koji su nastali
uinjenjem krivinog djela oduzet e se:
kad postoji opasnost da e biti ponovo upotrijebljeni za uinjenje krivinog djela ili
kad se radi zatite ope sigurnosti ili iz razloga morala lienje ini prijeko potrebnim, ako
su vlasnitvo uinitelja.
Predmeti se mogu oduzeti i ako nisu vlasnitvo uinitelja kad to zahtijevaju interesi ope sigurnosti
i razlozi morala, ali se time ne dira u prava vlasnika predmeta na naknadu tete od uinitelja.
Zakonom se moe propisati obavezno oduzimanje predmeta.
79
PRAVILA O ODGOJNIM PREPORUKAMA, ODGOJNIM MJERAMA I KANJAVANJU

MALOLJETNIKA lan 79. -109. KZFBiH
BiH za razliku od, npr. RH, Austrije ili Njemake, nema poseban zakon kojim se regulie
krivinopravni poloaj maloljetnih uinitelja krivinih djela. Meutim, u skladu sa dosadanjom
zakonodavnom praksom, KZ FBiH u posebnoj glavi sadri odredbe o odgojnim preporukama,
odgojnim mjerama i o kanjavanju maloljetnika kojima se ustanovljava poseban krivinopravni
reim koji se primjenjuje na maloljetne uinitelje kriv. djela. Te odredbe sadre odreena
odstupanja od optih pravila o kanjavanju uinitelja kriv. djela kojima se osigurava da dobrobit
maloljetnih uinitelja kriv. djela bude osnov i cilj krivinopravne reakcije prema njima i da ta
reakcija bude u skladu ne samo sa teinom i okolnostima uinjenog krivinog djela nego i sa linim
svojstvima te linim, porodinim i socijalnim prilikama maloljetnog uinitelja kriv. djela.
Primjena posebnih krivinih odredaba prema maloljetnicima
Prema maloljetnim uiniteljima krivinih djela primjenjuju se odredbe l. od 79. do 109. ovog zakona, a
ostale krivinopravne odredbe iz drugih zakona primjenjuju se prema maloljetnicima samo ako ne izlaze iz
okvira utvrenih posebnim odredbama o maloljetnim uiniteljima krivinih djela.
Posebne odredbe o maloljetnim uiniteljima krivinih djela primjenjuju se pod uvjetima propisanim
odredbama l. od 79. do 109. ovog zakona i prema punoljetnim osobama kad im se sudi za krivina djela
koja su uinila kao maloljetnici, a izuzetno i prema osobama koje su uinile krivino djelo kao mlai
punoljetnici.
_______________
Predavanja:
Maloljetnici i njihova podjela pitanje na ispitu
1) prva kategorija: do 14 godina- protiv tih maloljetnika ne moe se voditi krivini postupak,
takav maloljetnik nema krivice. (DIJETE)
2) druga kategorija: od 14-18 godina (MALOLJETNIK)
a. od 14-16 godina mlai maloljetnik (prema njima se ne moe izrei kazna maloljetnikog
zatvora)
b. od 16 18 godina stariji maloljetnik (prema njima se moe izrei kazna maloljetnikog
zatvora)
________________
Kada su u pitanju maloljetni izvrioci krivinih djela, prema njima se mogu primjeniti:
1) Odgojne preporuke i
2) Krivine sankcije prema maloljetnicima gdje spadaju:
a) odgojne mjere,
b) sigurnosne mjere,
c) kazna maloljetnikog zatvora - moe se izrei samo izuzetno, i to starijem maloljetniku.
80
1. Odgojne preporuke
Odgojne preporuke su novina u naem krivinom zakonodavstvu. Radi se o nastojanjima da se u
odnosu na odreena delinkventna ponaanja maloljetnika da prednost vansudskim oblicima
prevencije. Dakle, primjena odgojnih preporuka je alternativa krivinom gonjenju, jer je to faktiki
vansudsko rjeavanje nastalog konflikta.
Svrha odgojnih preporuka je:
a) da se prema maloljetnom uinitelju kriv. djela ne pokree krivini postupak, i
b) da se primjenom odgojnih preporuka utie na maloljetnika da ubudue ne uini krivina djela.
Uslovi primjene odgojnih preporuka
Prema maloljetnom uinitelju krivinog djela mogu se primijeniti odgojne preporuke za krivina
djela s propisanom novanom kaznom ili kaznom zatvora do 3 godine.
Odgojne preporuke mogu trajati najdue 1 godinu.
Uslovi primjene odgojnih preporuka su:
1. maloljetnikovo priznanje krivinog djela i
2. njegova izraena spremnost za pomirenjem s oteenim.
Odgojne preporuke prema maloljetniku moe primijeniti nadleni tuitelj ili sud za maloljetnike
(SZM), te se tako se i djele. Kada se odlue na primjenu odgojne preporuke, tada se ne donosi akt
formalne prirode, nego se samo saini zapisnik dakle ne donosi se rjeenje.
Odgojne preporuke koje primjenjuje nadleni tuitelj su:
1. lino izvinjenje oteenom;
2. naknada tete oteenom;
3. redovno pohaanje kole;
4. posjeivanje odgojnih, obrazovnih, psiholokih i drugih savjetovalita;
Odgojne preporuke koje primjenjuje SZM:
1. rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice;
2. prihvatanje odgovarajueg zaposlenja;
3. smjetaj u drugu porodicu, dom ili ustanovu;
4. lijeenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi;
Izbor odgojnih preporuka

Pri izboru odgojnih preporuka ovlateni tuilac ili SZM e uzeti u obzir sveukupne interese
maloljetnika i oteenika. Pritom e posebno voditi rauna da se primijenjenim odgojnim
preporukama ne dovede u pitanje redovno kolovanje maloljetnika ili njegov rad.
Izbor i primjena odgojnih preporuka izvrava se u saradnji s roditeljima ili starateljima
maloljetnika i organima socijalnog staranja.
Odgojne se preporuke mogu tokom njihovog izvravanja zamijeniti drugom ili ukinuti.
Pitanje na ispitu: da li je odgojna preporuka kr.pravna sankcija kojoj prethodi kr.postupak?
81
2. Krivine sankcije prema maloljetnicima

Krivine sankcije koje se mogu izrei maloljetnom uinitelju krivinog djela dijele se na:
a) odgojne mjere
b) kazna maloljetnikog zatvora
c) odreene sigurnosne mjere
Mlaem maloljetniku (koji je u vrijeme uinjenja kriv. djela navrio 14, a nije navrio 16 godina
ivota) mogu se izrei samo odgojne mjere.
Starijem maloljetniku (koji je u vrijeme uinjenja kriv. djela navrio 16, a nije navrio 18 godina
ivota) odgojne mjere mogu se izrei pod uslovima propisanim ovim zakonom, a izuzetno mu se
moe izrei kazna maloljetnikog zatvora.
Maloljetniku se mogu izrei odreene sigurnosne mjere pod uslovima propisanima ovim zakonom.
Ne mogu mu se izrei sigurnosne mjere: 1. zabrana vrenje poziva, aktivnosti ili funkcija i 2.
zabrana upravljanja motornim vozilom.
Maloljetniku se ne mogu izrei sudska opomena ni uslovna osuda.
Svrha odgojnih mjera i kazne maloljetnikog zatvora
Svrha odgojnih mjera i kazne maloljetnikog zatvora je da se pruanjem zatite i pomoi
maloljetnim uiniocima krivinih djela, nadzorom nad njima, njihovim strunim
osposobljavanjem i razvijanjem njihove osobne odgovornosti, osigura njihov odgoj,
preodgoj i pravilan razvoj.
Uz to, svrha kazne maloljetnikog zatvora je poseban utjecaj na maloljetnog uinioca da
ubudue ne uini krivina djela, kao i uticaj na druge maloljetnike da ne uine krivina
djela. Dakle, ovdje se radi, uglavnom o individualnoj prevenciji (sve mjere se izriu
uglavnom u cilju preodgoja konkretnog maloljetnika).
2.a. Odgojne mjere
Vrste odgojnih mjera
Odgojne mjere se dijele u 3 grupe:
1. disciplinske mjere (disciplinska mjera upuivanja u disciplinski centar za maloljetnike)
2. mjere pojaanog nadzora (od roditelja, usvojitelja ili staratelja, u drugoj porodici ili od
nadlenog tijela socijalne zatite)
3. zavodske mjere (upuivanje u odgojnu ustanovu, u odgojno- popravni dom ili u drugu
ustanovu za osposobljavanje).
Izbor odgojne mjere
Pri izboru odgovarajue odgojne mjere sud e uzeti u obzir:
1. godine ivota maloljetnika,
2. stepen njegovog duevnog razvoja,
3. njegova psihika svojstva,
4. njegove sklonosti,
5. pobude iz kojih je djelo uinio,
6. dotadanji odgoj,
7. sredinu i prilike u kojima je ivio,
8. teinu krivinog djela,
9. da li mu je ranije bila izreena odgojna mjera ili kazna, te
10. sve druge okolnosti koje mogu biti od uticaja na izricanje odgojne mjere.
U postupku prema maloljetniku obavezno je ukljuen organ starateljstva uz iju strunu pomo sud
odreuje najadekvatniju mjeru u svakom konkretnom sluaju.
82
2.a.1. ) Disciplinske mjere

Disciplinske mjere se izriu maloljetnom uinitelju krivinog djela kojem nije potrebno izrei
trajnije mjere odgoja i preodgoja, posebno ako je uinio krivino djelo iz nepromiljenosti ili
lakomislenosti.
Tu spada:
disciplinska mjera upuivanje u disciplinski centar za maloljetnike
Ovu mjeru sud e izrei kada je potrebno da se odgovarajuim kratkotrajnim mjerama utie na
osobnost i ponaanje maloljetnog uinitelja krivinog djela, a moe ga uputiti u disciplinski centar:
a) na odreeni broj sati tokom dana blagdana, ali najvie 4 uzastopna dana blagdana;
b) na odreeni broj sati tokom dana, ali najdue u trajanju do 1 mjeseca;
c) na neprekidni boravak odreen broj dana, ali ne due od 20 dana.
Pri izricanju ove mjere, sud e voditi rauna da zbog njenog izvrenja maloljetnik ne izostane s
redovite kolske nastave ili posla.
U disciplinskom centru maloljetnik se moe zaposliti na korisnim radovima koji odgovaraju
njegovim godinama ivota, ukoliko on ili njegov staratelj na to pristanu.
Pri izricanju ove mjere, sud moe izrei i odgojnu mjeru pojaanog nadzora nadlenog tijela
socijalne zatite koja se izvrava po izvrenju odgojne mjere upuivanja u disciplinski centar za
maloljetnike.
2.a.2.) Mjere pojaanog nadzora
Mjere pojaanog nadzora izriu se maloljetnom uinitelju krivinog djela kojem treba izrei trajnije
mjere odgoja, preodgoja ili lijeenja, uz odgovarajui nadzor, a nije potrebno njegovo potpuno
odvajanje iz dotadanje sredine.
Tu spadaju:
1)
pojaan nadzor od strane roditelja/usvojioca/staraoca
Ovu mjeru sud e izrei ako su roditelji, usvojitelj ili staratelj propustili nadzor nad maloljetnikom,
iako su ga u mogunosti obavljati.
Pri izricanju ove mjere, sud moe:
a) roditelju, usvojitelju ili staratelju dati potrebne upute i naloiti im odreene dunosti u
pogledu mjera koje treba preduzeti radi odgoja maloljetnika, njegovog lijeenja i radi
otklanjanje tetnih uticaja.
b) odrediti da nadleni organ socijalnog staranja provjerava njeno izvravanje i ukazuje
pomo roditelju, usvojitelju ili staratelju. Sud e naknadno odluiti o prestanku takvog
provjeravanja, s tim da ono ne moe trajati manje od jedne ni due od tri godine.
2)
pojaan nadzor u drugoj porodici
Ovu mjeru sud e izrei ako roditelji, usvojitelj ili staratelj nisu u mogunosti da maloljetnika
pojaano nadziru ili ako se od njih takav nadzor ne moe opravdano oekivati.
Izvrenje ove odgojne mjere obustavit e se:
a) kad roditelji, usvojitelj ili staratelj steknu mogunost da maloljetnika pojaano nadziru,
b) kad prema rezultatu odgoja prestane potreba za pojaanim nadzorom.
83
Pri izricanju ove odgojne mjere sud e odrediti da za vrijeme njenog trajanja nadleni organ
socijalne zatite provjerava njeno izvravanje i ukazuje potrebnu pomo porodici u kojoj je
maloljetnik smjeten.
3)
pojaan nadzor od strane nadlenog organa soc. zatite
Ovu mjeru sud e izrei ako roditelji, usvojitelj ili staratelj nisu u mogunosti pojaano nadzirati
maloljetnika, a ne postoje uslovi za izricanje odgojne mjere pojaanog nadzora u drugoj porodici.
Sud e naknadno odluiti o prestanku ove mjere, s tim da njeno trajanje ne moe biti krae od 1 ni
due od 3 godine.
Za vrijeme trajanja ove mjere maloljetnik i dalje ivi s roditeljima, usvojiteljem ili starateljem, a
pojaani nadzor nad njim vri ovlatena osoba nadlenog organa socijalne zatite, koja se brine o
kolovanju maloljetnika, njegovom zaposlenju, odvajanju iz sredine koja na njega tetno utie,
potrebnom lijeenju i sreivanju prilika u kojima ivi.
Posebne obaveze uz mjere pojaanog nadzora
(1) Pri izricanju bilo koje mjere pojaanog sud moe maloljetniku odrediti 1 ili vie posebnih
obaveza, ako je to potrebno za uspjenije izvrenje izreene mjere, s tim da te obaveze ne mogu
trajati due od trajanja mjere.
(2) Sud moe maloljetniku odrediti naroito ove obaveze:
osobno izvinjenje oteeniku, naknadu tete u okviru vlastitih mogunosti, redovno pohaanje
kole, osposobljavanje za zanimanje koje odgovara njegovim sposobnostima i sklonostima,
uzdravanje od uivanja alkoholnih pia i opojnih droga, posjeivanje odgovarajue zdravstvene
ustanove ili savjetovalita te uzdravanje od druenja s osobama koje na njega tetno djeluju.
(3) Sud moe obaveze koje je odredio naknadno ukinuti ili izmijeniti.
(4) U sluaju neispunjenja posebne obaveza sud moe izreenu mjeru pojaanog nadzora zamijeniti
drugom odgojnom mjerom.
(5) Pri odreivanju posebne obaveza sud e maloljetnika upozoriti na posljedice u slucaju
neispunjena tih posebnih obaveza,a odnose se na zamjenu mjere pojaanog nadzora,nekom drugom
odgojnom mjerom.
2.a.3.) Zavodske mjere
Zavodske mjere izriu se maloljetnom uinitelju krivinog djela kojem treba izrei trajnije mjere
odgoja, preodgoja ili lijeenja, uz njegovo potpuno odvajanje iz dotadanje sredine.
Zavodske mjere ne mogu trajati due od 5 godina.
U zavodske mjere spadaju:
a) Upuivanje u odgojnu ustanovu
Ovu mjeru sud e izrei ako nad maloljetnikom treba osigurati izvrenje stalnog nadzora strunih
odgajatelja u ustanovi za odgoj maloljetnika.
U odgojnoj ustanovi maloljetnik ostaje najmanje 6 mjeseci, a najvie 3 godine. Pri izricanju ove
mjere sud nee odrediti njeno trajanje, ve e o tome naknadno odluiti .
b) upuivanje u odgojno-popravni dom
Ovu mjeru sud e izrei ako prema maloljetniku treba primijeniti pojaane mjere preodgoja.
Pri odluivanju hoe li izrei ovu mjeru, sud e naroito uzeti u obzir:
1. teinu i prirodu uinjenog krivinog djela i
84
2. okolnost jesu li maloljetniku ranije bile izreene odgojne mjere ili kazna maloljetnikog
zatvora.
U odgojno-popravnom domu maloljetnik ostaje min 1, a max 5 god.
Pri izricanju ove mjere, sud, takoer, nee odrediti njeno trajanje, ve e o tome naknadno odluiti.
c) upuivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje
Ovu mjeru sud moe izrei maloljetniku ometenom u psihikom razvoju, umjesto odgojne mjere
upuivanja u odgojnu ustanovu ili odgojne mjere upuivanja u odgojno-popravni dom.
Maloljetnik ostaje u ustanovi za osposobljavanje sve dok je to potrebno radi njegovog lijeenja ili
osposobljavanja, a kad maloljetnik postane punoljetan, ponovo e se ispitati potreba njegova
daljnjeg zadravanja u toj ustanovi. Dakle, ne postoji odreeni minimum ili maksimum trajanja.
Obustava izvrenja i izmjena odluke o odgojnim mjerama
Kad se poslije donoenja odluke kojom je izreena odgojna mjera pojaanog nadzora ili zavodska
odgojna mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donoenja odluke ili se za njih nije znalo,
a one bi bile od uticaja na donoenje odluke, izvrenje izreene mjere moe se obustaviti ili se
izreena mjera moe zamijeniti drugom odgojnom mjerom pojaanog nadzora ili zavodskom
odgojnom mjerom.
U tom sluaju, ukoliko za pojedine mjere nije to drugo propisano, odgojna mjera pojaanog
nadzora ili zavodska odgojna mjera moe se, s obzirom na postignuti uspjeh odgoja, obustaviti od
izvrenja, a moe se i zamijeniti drugom takvom mjerom kojom e se bolje postii svrha odgojnih
mjera.
Obustavljanje od izvrenja zavodske odgojne mjere ili zamjenjivanje zavodske odgojne mjere
drugom takvom mjerom izvrit e se uz sljedea ogranienja:
a) odgojna mjera upuivanja u odgojnu ustanovu ne moe se obustaviti od izvrenja prije isteka
roka od 6 mjeseci, a do isteka ovog roka moe se zamijeniti samo odgojnim mjerama
upuivanja u odgojno-popravni dom ili upuivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje;
b) odgojna mjera upuivanja u odgojno-popravni dom ne moe se obustaviti od izvrenja prije
isteka roka od 1 godine, a do isteka ovog roka moe se zamijeniti samo odgojnim mjerama
upuivanja u odgojnu ustanovu ili upuivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje.
Izuzetno, odgojna mjera upuivanja u odgojnu ustanovu ili odgojna mjera upuivanja u odgojnopopravni dom moe se obustaviti od izvrenja ili zamijeniti drugom mjerom i prije isteka roka od 6
mjeseci odnosno 1. godine, ako posebne okolnosti koje se odnose na osobu maloljetnika oito
pokazuju da je postignuta svrha tih mjera.
Ponovno odluivanje o odgojnim mjerama
Ako je od pravosnanosti odluke, kojom je izreena odgojna mjera pojaanog nadzora ili
zavodska odgojna mjera, proteklo vie od 1 godine, a izvrenje nije zapoeto, sud e ponovno
odluiti o potrebi izvrenja izreene mjere. Pri tome sud moe odluiti da se ranije izreena mjera
izvri, ne izvri ili da se zamijeni nekom drugom mjerom.
Odgojna mjera upuivanja u disciplinski centar za maloljetnike nee se izvriti ako je proteklo
vie od 6 mjeseci od pravosnanosti odluke kojom je ova mjera izreena, a njeno izvrenje nije
zapoeto.
85
2.b. Kanjavanje starijih maloljetnika

Kazna maloljetnikog zatvora
Kazna maloljetnikog zatvora ne moe biti kraa od 1 godine, ni dua od 10 godina, a izrie se na
pune godine ili na pola godine.
Pri odmjeravanju kazne starijem maloljetniku za k.d. sud ne moe izrei kaznu maloljetnikog
zatvora u trajanju duem od kazne zatvora propisane za to k.d., ali sud nije vezan za najmanju
propisanu mjeru te kazne.
Za primjenu maloljetnikog zatvora moraju biti ispunjeni kumulativno slijedei uslovi:
-
da je rije o k.d. za koje je propisana kazna zatvora od 5 godina ili tea kazna
da se kao oblik krivnje pojavljuje samo umiljaj
da je u pitanju stariji maloljetnik i da je kriv
da nain izvrenja k.d. dovodi do zakljuka da se svrha ne bi postigla izricanjem
druge mjere.
Odmjeravanje kazne maloljetnikog zatvora

Pri odmjeravanju kazne maloljetnikog zatvora starijem maloljetniku, sud e uzeti u obzir sve
okolnosti koje utiu da kazna bude manja ili vea, imajui posebno u vidu:
1. stepen psihikog razvoja maloljetnika
2. vrijeme potrebno za njegov preodgoj i
3. vrijeme potrebno za njegovo struno osposobljavanje.
Izricanje odgojnih mjera i kazne maloljetnikog zatvora za krivina djela u sticaju
Za krivina djela u sticaju sud izrie maloljetniku samo jednu odgojnu mjeru ili samo kaznu
maloljetnikog zatvora kad postoje zakonski uslovi za izricanje te kazne i kad sud ocijeni da je
treba izrei.
Sud e postupiti isto i kad poslije izreene odgojne mjere ili kazne maloljetnikog zatvora utvrdi da
je maloljetnik prije ili poslije njihovog izricanja uinio krivino djelo.
Zastarjelost izvrenja kazne maloljetnikog zatvora
Kazna maloljetnikog zatvora nee se izvriti kad od dana pravosnanosti presude kojom je kazna
izreena protekne:
a) 10 godina - ako je izreena kazna maloljetnikog zatvora preko 5 godina;
b) 5 godina - ako je izreena kazna maloljetnikog zatvora preko 3 godine;
c) 3 godine - ako je izreena kazna maloljetnikog zatvora do 3 godine.
Maloljetniki zatvor izdrava se u posebnim ustanovama ili u odvojenim dijelovima kaznenopopravnih ustanova. Dok ne navri 18 godina, izdrava se u posebnim kazneno popravnim
ustanovama, a od 18 -23 godine izdravaju u posebnim odjeljenjima kazneno-popravnih ustanova
za odrasle, ali sa njima ne smiju dolaziti u kontakt.
86
Izricanje krivinopravnih sankcija punoljetnim osobama za krivina djela koja su uinila kao
maloljetnici
Punoljetnoj osobi koja je navrila 21 godinu ivota ne moe se suditi za krivino djelo koje je
uinila kao mlai maloljetnik.
Ako punoljetna osoba u vrijeme suenja nije navrila 21 godinu ivota, moe joj se suditi SAMO
za krivina djela s propisanom kaznom zatvora teom od 5 godina. Takvoj osobi sud moe izrei
samo odgovarajuu zavodsku odgojnu mjeru, s tim da e pri ocjeni hoe li izrei ovu mjeru sud
uzeti u obzir sve okolnosti sluaja, a naroito teinu uinjenog krivinog djela, vrijeme koje je
proteklo od njegovog uinjenja, ponaanje uinitelja i svrhu te odgojne mjere.
Punoljetnoj osobi moe se za krivino djelo koje je uinila kao stariji maloljetnik izrei
odgovarajua zavodska odgojna mjera, a pod uslovima iz lana 100. KZ FBiH (Kazna
maloljetnikog zatvora) i kazna maloljetnikog zatvora.
Pri ocjeni hoe li i koju e od ovih sankcija izrei, sud e uzeti u obzir sve okolnosti sluaja, a
naroito teinu uinjenog krivinog djela, vrijeme koje je proteklo od uinjenja, ponaanje
uinitelja, te svrhu koju treba postii sankcijama.
Izuzetno, punoljetnoj osobi koja je u vrijeme suenja navrila 21 godinu ivota sud moe umjesto
kazne maloljetnikog zatvora izrei kaznu zatvora ili uvjetnu osudu. Kazna zatvora izreena u ovom
sluaju ima u pogledu rehabilitacije, brisanja osude i pravnih posljedica osude isti pravni uinak kao
i kazna maloljetnikog zatvora.
Izricanje odgojnih mjera mlaim punoljetnim osobama (od 18 do 23 godine)
Uinitelju koji je kao punoljetan uinio krivino djelo, a u vrijeme suenja nije navrio 21 godinu,
sud moe izrei odgovarajuu zavodsku odgojnu mjeru ako se, s obzirom na njegovu linost i
okolnosti pod kojima je krivino djelo uinio, moe oekivati da e se i odgojnom mjerom postii
svrha koja bi se ostvarila izricanjem kazne.
Mlaoj punoljetnoj osobi kojoj je izreena odgojna mjera sud moe, pod uvjetima propisanima
ovim zakonom, izrei sve sigurnosne mjere propisane ovim zakonom, osim sigurnosne mjere
zabrane vrenja poziva, aktivnosti ili funkcije.
Izreena odgojna mjera moe trajati najdue dok uinitelj ne navri 23 godine ivota.
Uinak kazne na odgojne mjere
Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne starijem maloljetniku kaznu maloljetnikog
zatvora, odgojna mjera prestaje kad maloljetnik zapone izdravanje te kazne.
Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne punoljetnoj osobi kaznu maloljetnikog zatvora
ili kaznu zatvora najmanje 1 god., odgojna mjera prestaje kad ta osoba zapone izdravanje kazne.
Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne punoljetnoj osobi kaznu zatvora manju od 1
godine, sud e u presudi odluiti hoe li se po izdranoj kazni nastaviti izvrenje izreene odgojne
mjere ili e se ta mjera ukinuti.
Uinak odgojnih mjera i kazne maloljetnikog zatvora
Odgojne mjere i kazna maloljetnikog zatvora ne podlijeu pravnim posljedicama osude koje se
sastoje u zabrani sticanja odreenih prava iz l.118. st. 2.KZ FBiH (Vrste pravnih posljedica osude).
Na osobe koje izdravaju odgojnu mjeru upuivanja u odgojno-popravni dom ili kaznu
maloljetnikog zatvora primjenjuju se odredbe lana 112. KZ FBiH (Rad osuenih osoba).
87
Evidencija o izreenim odgojnim mjerama

Evidenciju o izreenim odgojnim mjerama vode nadleni organi socijalne zatite na osnovu
propisa koje donosi organ nadlean za poslove socijalne zatite u Federaciji BiH.
Podaci o izreenim odgojnim mjerama mogu se dati SAMO sudu, tuiteljstvu, organima
unutranjih poslova i organima socijalne zatite u vezi sa krivinim postupkom koji se vodi protiv
osoba kojima su izreene odgojne mjere.
2.c. Izricanje sigurnosnih mjera maloljetniku

Maloljetnom uinitelju krivinog djela kojem je izreena odgojna mjera ili kazna maloljetnikog
zatvora mogu se, pod uvjetima propisanim zakonom, izrei mjere sigurnosti:
obavezno psihijatrijsko lijeenje, obavezno lijeenje od ovisnosti i oduzimanje predmeta.
Mjera sigurnosti obaveznog lijeenja od ovisnosti ne moe se izrei uz disciplinsku mjeru. Umjesto
mjere obaveznog psihijatrijskog lijeenja moe se izrei odgojna mjera upuivanja u drugu
ustanovu za osposobljavanje ako se u toj ustanovi moe osigurati lijeenje i time postii svrha te
mjere bezbjednosti i mjera oduzimanja predmeta.
OPE ODREDBE O IZVRENJU KRIVINOPRAVNIH SANKCIJA-lan 110.-113.KZFBiH
Izvrenje kazne zatvora
Kazna zatvora i kazna maloljetnikog zatvora izvravaju se u zatvorenim, poluotvorenim ili
otvorenim ustanovama za izdravanje kazne.
Kazna dugotrajnog zatvora izvrava se u zatvorenim ustanovama za izdravanje kazne.
Granice izvrenja kazni
Osoba prema kojoj se izvrava kazna liava se prava ili se ona ograniava u pravima u skladu sa
zakonom, samo u granicama prijeko potrebnim da bi se ostvarila svrha pojedinih kazni.
Rad osuenih osoba
Osoba osuena na kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora ili kaznu maloljetnikog zatvora, koja
je sposobna za rad, moe raditi ukoliko ona na to pristane.
Ako osuena osoba trai ili pristane na rad, rad e joj se omoguiti.
Rad osuene osobe treba biti koristan i usklaen sa savremenim nainom vrenja iste vrste rada na
slobodi, prema strunim i drugim sposobnostima osuenog.
Izvrenje kazne maloljetnikog zatvora
Prema starijem maloljetniku, dok ne navri 18 godina ivota, kazna maloljetnikog zatvora
izvrava se u posebnim krivino-popravnim ustanovama za maloljetnike.
Prema osobi koja je navrila 18 godina ivota, ali nije navrila 23 godine ivota (mlaa punoljetna
osoba) kazna maloljetnikog zatvora se izvrava u posebnim ustanovama za mlae punoljetne
osobe ili u posebnom odjeljenju ustanove u kojoj se kazna izvrava prema punoljetnim osobama, pri
emu se osigurava da mlae punoljetne osobe ne dou u kontakt sa starijim zatvorenicima.
88
Prema osobi koja je navrila 23 godine ivota prije kraja izdravanja kazne ostatak kazne se
izvrava u krivino-popravnoj ustanovi za odrasle.
Prema mlaoj punoljetnoj osobi kazna se moe izvravati u kazneno-popravnoj ustanovi za
maloljetnike sve dok je to potrebno radi zavretka njenog kolovanja ili strunog osposobljavanja.
Meutim, prema mlaoj punoljetnoj osobi kazna se ne moe ni u kojem sluaju izvravati u
krivino-popravnoj ustanovi za maloljetnike, ako bi to bilo na koji nain bilo tetno za maloljetne
osobe prema kojima se izvrava kazna maloljetnikog zatvora u toj ustanovi.
Izbor posla za osuenog maloljetnika vri se prema njegovim sposobnostima i sklonostima za
odreenu vrstu posla, radi strunog osposobljavanja, a prema mogunostima koje postoje u
krivino-popravnoj ustanovi za maloljetnike. Mlaoj punoljetnoj osobi e se takoer omoguiti
obrazovanje i struno osposobljavanje, bez obzira na to izvrava li se kazna u posebnim ustanovama
ili u posebnim odjeljenjima krivino-popravnih ustanova za odrasle osobe.
Radno vrijeme osuenog maloljetnika odreuje se tako da mu se omogui kolovanje i struno
osposobljavanje i da mu ostane dovoljno vremena za fiziki odgoj i razonodu.
Osueni maloljetnik moe biti uvjetno otputen s izdravanja kazne ako je izdrao 1/3 kazne, ali
ne prije nego to je proveo 1 godinu u krivino-popravnoj ustanovi. Za vrijeme uvjetnog otpusta
sud moe odrediti odgojnu mjeru pojaanog nadzora nadlenog tijela socijalne zatite. Za opoziv
uvjetnog otpusta primjenjuju se odredbe lana 46. KZ FBiH (Opoziv uvjetnog otpusta).
Maloljetni osuenik, osim u izuzetnim okolnostima, ima pravo odravati kontakte sa svojom
obitelji putem pisama i posjeta.
LIENJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE KRIVINIM DJELOM
Osnova oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivinim djelom - lan 114. KZFBiH
Osnov oduzimanja imovinske koristi koja je pribavljena k.d. sadran je u zakonskoj odredbi da
niko ne moe zadrati imovinsku korist pribavljenu krivinim djelom.
Imovinska korist pribavljena krivinim djelom oduzet e se sudskom odlukom kojom je utvreno da
je krivino djelo uinjeno pod uslovima propisanim ovim zakonom.
Proireno oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelomlan 114.a KZFBiH (2010.g)
Kada se krivini postupak vodi za krivina djela iz glave 22,29 ili 31 KZFBiH, sud moe putem
sudske odluke oduzeti i onu imovinsku korist za koju tuitelj prui dovoljno dokaza da se
opravdano vjeruje da je takva imovinska korist pribavljena poinjenjem ovih krivinih djela, a
poinitelj nije pruio dokaze da je imovinska korist zakonito pribavljena.
Glava 22. KZFBiH obuhvata k.d. protiv privrede, poslovanja i sigurnosti platnog prometa
Glava 29. KZFBiH obuhvata k.d. protiv pravosua
Glava 31. KZFBiH obuhvata k.d. podmiivanja i k.d. protiv slubene i druge odgovorne funkcije
Nain oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivinim djelom
Od uinioca e se oduzeti novac, predmeti od vrijednosti i svaka druga imovinska korist
pribavljena krivinim djelom.
Ako oduzimanje nije mogue, uinilac krivinog djela e se obavezati da plati novani iznos koji
odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi.
Imovinska korist moe se oduzeti i od lica na koja je prenesena bez naknade ili uz naknadu koja ne
odgovara stvarnoj vrijednosti, pod uslovom da su ta lica znala ili su mogla znati da je imovinska
korist pribavljena krivinim djelom.
89
Kad je imovinska korist pribavljena krivinim djelom sjedinjena s imovinom steenom na zakoniti
nain, takva imovina moe biti predmet oduzimanja, ali u mjeri koja ne premauje procijenjenu
vrijednost imovinske koristi pribavljene krivinim djelom.
Prihod ili drugi plodovi imovinske koristi pribavljene krivinim djelom ili imovine u koju je
imovinska korist pribavljena krivinim djelom pretvorena ili imovine s kojom je imovinska korist
pribavljena krivinim djelom sjedinjena, mogu biti predmet prethodno navedenih mjera, dakle
mogu se oduzeti na isti nain i u istoj mjeri kao i imovinska korist pribavljena krivinim djelom.
Zatita oteenog
Ako je oteenom u krivinom postupku dosuen imovinskopravni zahtjev, sud e izrei lienje
imovinske koristi ukoliko ona prelazi dosueni imovinskopravni zahtjev oteenog.
Oteeni koji je u krivinom postupku u pogledu svog imovinskopravnog zahtjeva upuen na
parnini postupak, moe traiti da se namiri iz iznosa oduzete vrijednosti, ako pokrene parnini
postupak u roku od est mjeseci od dana pravosnanosti odluke kojom je upuen na parnini
postupak i ako u roku od tri mjeseca od dana pravosnanosti odluke kojom je utvren njegov
zahtjev zatrai namirenje iz oduzete vrijednosti.
Oteeni koji u krivinom postupku nije istaknuo imovinskopravni zahtjev moe zahtijevati
namirenje iz oduzete vrijednosti ako je radi utvrenja svog zahtjeva pokrenuo parnini postupak u
roku od tri mjeseca od dana saznanja za presudu kojom se oduzima imovinska korist, a najdalje u
roku od dvije godine od pravosnanosti odluke o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od tri
mjeseca od dana pravosnanosti odluke kojom je utvren njegov zahtjev zatrai namirenje iz
oduzete vrijednosti.
PRAVNE POSLJEDICE OSUDE

Nastupanje pravnih posljedica osude
Osude za odreena krivina djela mogu imati za pravnu posljedicu:
a) prestanak ili gubitak odreenih prava ili
b) zabranu sticanja odreenih prava.
Pravne posljedice osude ne mogu nastupiti kad je za krivino djelo uinitelju izreena novana
kazna, sudska opomena ili uslovna osuda ili kad je uinitelj osloboen od kazne.
Pravne posljedice osude mogu se propisati samo zakonom i nastupaju po sili zakona kojim su
propisane.
Vrste pravnih posljedica osude
Pravne posljedice osude koje se odnose na prestanak ili gubitak odreenih prava su:
a) prestanak vrenja odreenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim drutvima ili
u drugim pravnim osobama;
b) prestanak zaposlenja ili prestanak vrenja odreenog zvanja, poziva ili zanimanja;
c) oduzimanje dozvola ili odobrenja koja se izdaju odlukom organa vlasti ili statusa koji se
priznaje odlukom organa vlasti
d) lienje odlikovanja.
Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani sticanja odreenih prava su:
a) zabrana vrenja odreenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim drutvima ili u
drugim pravnim osobama;
b) zabrana sticanja odreenih zvanja, poziva ili zanimanja ili unapreenja u slubi;
c) zabrana sticanja dozvola ili odobrenja koja se izdaju odlukom organa vlasti ili statusa koji se
priznaje odlukom organa vlasti.
90
Poetak i trajanje pravnih posljedica osude

Pravne posljedice osude nastupaju danom pravosnanosti presude. Dakle, tu je prisutan
automatizam njihovog nastanka. (npr. u zakonu o radu, kao pravna posljedica osude, propisan je
prestanak radnog odnosa po sili zakona u sluaju osude za krivino djelo na kaznu zatvora preko 3
mjeseca, a u sluaju dravnih slubenika i namjetenika prestanak radnog odnosa u sluaju osude
na kaznu zatvora preko 6 mjeseci. U ovim sluajevima radni odnos prestaje danom upuivanje lica
na izdravanje kazne zatvora.)
Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani sticanja odreenih prava traju najdue 10 godina
od dana izdrane, oprotene ili zastarjele kazne, ako za pojedine pravne posljedice nije zakonom
propisano krae trajanje.
Pravne posljedice osude prestaju brisanjem osude.
Prestanak sigurnosnih mjera i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke
Sud moe odluiti o prestanku primjene sigurnosne mjere zabrane vrenja poziva, aktivnosti ili
funkcije ako su protekle 3 godine od dana njenog izricanja.
Sud moe odrediti da prestane pravna posljedica osude koja se sastoji u zabrani sticanja odreenog
prava kad proteknu 3 godine od dana izdrane, zastarjele ili oprotene kazne.
Pri ocjeni hoe li odrediti prestanak primjene sigurnosne mjere ili pravne posljedice osude, sud e
uzeti u obzir ponaanje osuenog poslije osude, njegovu spremnost da nadoknadi tetu
prouzrokovanu k.d. i da vrati imovinsku korist pribavljenu k.d., te druge okolnosti.
Prestanak pravne posljedice osude ne utie na prava treih lica koja se zasnivaju na osudi.
REHABILITACIJA, AMNESTIJA, POMILOVANJE I BRISANJE OSUDE
Rehabilitacija - lan 121. KZ FBiH
Poslije izdrane, oprotene ili zastarjele kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne
maloljetnikog zatvora, osuene osobe uivaju sva prava utvrena ustavom, zakonom i drugim
propisima i mogu sticati sva prava, OSIM onih koja su im ograniena sigurnosnom mjerom ili
nastupanjem pravne posljedice osude.
Navedeno pravilo primjenjuje se i na osobe na uvjetnom otpustu, ako njihova prava nisu
ograniena posebnim propisima o uvjetnom otpustu s izdravanja kazne zatvora.
Amnestija - lan 122. KZ FBiH
Amnestija je akt kojim se poimenino neodreenom krugu lica:
a) daje osloboenje od krivinog gonjenja (abolicija) ili
b) daje potpuno ili djelomino oslobaanje od izvrenja kazne ili
c) zamjenjuje izreena kazna blaom kaznom ili
d) odreuje brisanje osude ili
e) ukida odreena pravna posljedica osude.
Krug lica na koje se odnosi amnestija odreen je u aktu o amnestiji.
Moe se odnositi na kaznu zatvora, dugotrajnog zatvora i maloljetnikog zatvora, a ne moe na
odgojne mjere i mjere sigurnosti.
Amnestija se daje u formi zakona, to znai da je daje zakonodavni organ. To praktino znai da se
ne navode pojedinano lica nego se oslobaaju sva lica optuena za npr. krivino djelo izbjegavanje
vojne obaveze.
Amnestiju za k.d. propisana ovim i drugim zakonom FBiH moe dati Parlament FBiH, a za k.d.
propisana zakonom kantona skuptina kantona.
Davanjem amnestije ne utie se na prava treih osoba, koja se zasnivaju na osudi.
91
Pomilovanje - lan 123. KZ FBiH

Pomilovanje je akt kojim se poimenino odreenim osobama:
a) daje potpuno ili djelimino osloboaju od izvrenja kazne, ili
b) zamjenjuje izreena kazna blaom, ili
c) odreuje brisanje osude, ili
d) ukidaju odreene pravne posljedice osude
e) ukida ili odreuje krae trajanje sigurnosne mjere zabrana vrenja poziva, aktivnosti ili
funkcije.
Pomilovanje za krivina djela koja spadaju u nadlenost Federacije BiH moe svojom odlukom dati
predsjednik Federacije BiH na osnovu posebnog zakona.
Dakle, domet pomilovanja je ui od amnestije, jer se odnosi na poimenino odreena lica.
Moe se dati po molbi osuenog lica ili njegovih srodnika.
Pomilovanje se objavljuje u slubenim novinama, a njime se ne utie na prava treih osoba koja se
zasnivaju na osudi.
BRISANJE OSUDE IZ KAZNENE EVIDENCIJE -lan 125. KZ FBiH- izmjene u 2010. godini
Pod uslovom da poinitelj k.d. nije ponovo osuen za novo k.d., osuda se brise po sili zakona, kada
proteknu sljedei rokovi:
a) osuda kojom je poinitelj osloboen kazne brie se iz kaznene evidencije ako osuenik u
roku od 1 godine od dana pravosnanosti presude ne poini novo k.d.
b) uvjetna osuda brie se iz kaznene evidencije po proteku roka od 1 godine od dana prestanka
vremena provjeravanja, ako za to vrijeme osuenik ne poini novo k.d.
c) osuda na novanu kaznu i na kaznu zatvora u trajanju do 1 godine brie se iz kaznene
evidencije po proteku roka od 3 godine od dana izvrenja, zastare ili oprosta kazne, ako za
to vrijeme osuenik ne poini novo k.d.
d) osuda na kaznu zatvora u trajanju preko 1 do 3 godine brie se iz kaznene evidencije po
proteku roka od 5 godina od dana izvrenja, zastare ili oprosta kazne, ako za to vrijeme
osuenik ne poini novo k.d.
e) osuda na kaznu zatvora u trajanju preko 3 do 5 godine brie se iz kaznene evidencije po
f) osuda na kaznu zatvora u trajanju preko 5 do 10 godine brie se iz kaznene evidencije po
Sud moe, na molbu osuenika odrediti da se iz kaznene evidencije brie osuda na kaznu zatvora
u trajanju preko 10 godina , ako je protekao rok od 20 godina od dana izdravanja, zastare ili
oprosta kazne, a u tom vremenu osuenik nije poinio novo k.d.
Prilikom odluivanja o brisanju osude, na osnovu molbe osuenika, sud e voditi rauna o vladanju
osuenika poslije izdravanja kazne, o prirodi krivinog djela i o drugim okolnostima koje mogu
biti od znaaja za ocjenu opravdanosti brisanja osude.
Osuda na kaznu dugotrajnog zatvora se ne brie.
Osuda se ne moe brisati iz kaznene evidencije dok traje krivini postupak za novo k.d.
Osuda se ne moe brisati iz kaznene evidencije dok traje primjena mjera sigurnosti, niti dok
oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom nije potpuno izvreno.
Brisanjem osude iz kaznene evidencije poinitelj se smatra neosuivanim.
92
Postupak brisanja osude propisan je u ZKP-u.

Osude brie po slubenoj dunosti organ unutranjih poslova nadlean za voenje kaznene
evidencije. Ako taj organ ne donese rjeenje o brisanju osude, osueno lice moe podnijeti molbu
sudu koji je donio odluku u prvom stepenu.
Kada je osuda brisana, u uvjerenju koje se izdaje graanima ta osuda se ne smije pominjati.
Kod ovog instituta ima puno tehnikih operacija koje su propisana u ZKP.
Podaci iz kaznene evidencije lan 125 a. KZFBiH ( izmjene u 2010. godini)
Podaci iz kaznene evidencije nisu javni podaci.
Graanin ima pravo traiti i dobiti podatke iz kaznene evidencije o sebi, ako su mu ti podaci
potrebni za ostvarivanje prava ili interesa.
Zamjena izreene novane kazne radom za ope dobro na slobodi ili kaznom zatvora, kao i
zamjena izreene kazne zatvora novanom kaznom ili radom za ope dobro na slobodi, upisuje se u
kaznenu evidenciju.
ODGOVORNOST PRAVNIH OSOBA ZA KRIVINA DJELA
Odgovornost pravne osobe
Pravne osobe koja ne mogu odgovarati za krivina djela su:
BiH, FBiH, RS, Brko distrikt, kanton, grad, opina i mjesna zajednica.
Odgovornost pravne osobe postoji ako je uinilac (fiziko lice) uinio krivino djelo u ime, za raun
ili u korist pravne osobe.
Primjena KZ prema mjestu uinjenja krivinog djela u vezi sa krivinom odgovornou
pravnih osoba
1) Domaa i strana pravna osoba je u skladu sa KZ odgovorna za krivina djela poinjena na
podruju FBiH.
2) Domaa i strana pravna osoba koja ima sjedite na podruju FBiH ili u njoj obavlja svoju
aktivnost je, u skladu sa KZ, odgovorna za krivino djelo uinjeno izvan FBiH, ako je krivino
djelo uinjeno protiv BiH, FBiH, njenih dravljana ili domaih pravnih osoba.
3) Domaa pravna osoba je, u skladu sa KZ, odgovorna za krivino djelo uinjeno izvan FBiH
protiv strane drave, stranih dravljana ili stranih pravnih osoba, pod uvjetima lana 13. (Primjena
krivinog zakonodavstva u Federaciji za krivina djela poinjena na podruju Bosne i Hercegovine)
KZ.
Osnovi odgovornosti pravne osobe

Za k.d. koje je uinitelj uinio u ime, za raun ili u korist pravne osobe, odgovorna je pravna osoba:
a) kada smisao uinjenog k.d. proizilazi iz zakljuka, naloga ili odobrenja rukovodeih ili
nadzornih organa pravne osobe
b) ili kada su rukovodei ili nadzorni organi pravne osobe uticali na uinitelja ili mu omoguili da
uini k.d.
c) ili kada pravna osoba raspolae sa protupravnom ostvarenom imovinskom koristi ili koristi
predmete nastale k.d.
d) ili kada su rukovodei ili nadzorni organi pravne osobe propustili duni nadzor nad zakonitou
rada zaposlenika.
93
Granice odgovornosti pravne osobe za k.d.

Pravna osoba je odgovorna za k.d. i kada uinitelj za uinjeno k.d. nije kriv.
Odgovornost pravne osobe ne iskljuuje krivicu fizikih, odnosno odgovornih osoba za uinjeno
k.d.
Za krivina djela uinjena iz nehata pravna osoba moe biti odgovorna za sluaj pod takom d),
odnosno u sluaju kada su rukovodei ili nadzorni organi pravne osobe propustili duni nadzor nad
zakonitou rada zaposlenika. Tada se pravna osoba moe blae kazniti.
Kad u pravnoj osobi osim uinitelja nema druge osobe ili organa koji bi mogli usmjeravati ili
nadzirati uinitelja, pravna osoba odgovara za uinjeno krivino djelo u granicama odgovornosti
uinitelja.
Odgovornost pri statusnoj promjeni pravne osobe
Pravna osoba u steaju moe biti odgovorna za krivino djelo bez obzira na to je li krivino djelo
uinjeno prije poetka steajnog postupka ili u meuvremenu, ALI se pravnoj osobi u steaju ne
izrie kazna, ve se izrie sigurnosna mjera oduzimanja predmeta ili se oduzima imovinska korist
pribavljena krivinim djelom.
Kazne za pravne osobe
Pravnim se osobama za krivino djelo mogu izrei sljedee kazne:
novana kazna
kazna oduzimanja imovine
kazna prestanka pravne osobe
Novana kazna koja se izrie pravnoj osobi ne moe biti manja od 5.000 KM niti vea od 5.000.000
KM. Ako se novana kazna ne plati u roku utvrenom presudom, bez odgaanja e se provesti
postupak prisilne naplate.
Kazna oduzimanja imovine moe se izrei za k.d. sa propisanom kaznom zatvora od 5 godina ili
teom kaznom. Pravnoj osobi se moe oduzeti najmanje polovina imovine ili vei dio imovine ili
cjelokupna imovina.
Kazna prestanka pravne osobe moe se izrei ako ja aktivnost pravne osobe u cijelosti ili preteno
koritena za uinjenje krivinih djela. Uz navedenu kaznu, moe se izrei i kazna oduzimanja
imovine.
Uz izreenu kaznu prestanka pravne osobe, sud e predloiti otvaranje postupka likvidacije.
Odmjeravanje kazne pravnoj osobi
Pri odmjeravanju kazne pravnoj osobi sud uzima u obzir ne samo opa pravila za odmjeravanje
kazne, nego i privredenu snagu pravne osobe.
Izricanje uvjetne osude pravnoj osobi
Sud moe pravnoj osobi za krivino djelo izrei uvjetnu osudu umjesto novane kazne.
Uvjetnom osudom sud moe pravnoj osobi utvrditi novanu kaznu do 1.500.000 KM i ujedno
odluiti da se ona nee izvriti ako pravna osoba, u roku koji odredi sud, a koji ne moe biti krai od
1 godine ni dui od 5 godina, ne bude odgovorna za novo krivino djelo.
Sigurnosne mjere za pravne osobe
Pravnoj osobi mogu se za krivino djelo izrei slijedee sigurnosne mjere:
lienje predmeta isto kao i kod fizikih osoba
objava presude izrie se kad bi bilo korisno da javnost sazna za osudu, naroito ako bi
objava presude bila od koristi za otklanjanje opasnosti za ivot ili zdravlje ljudi ili za
sigurnost prometa ili za zatitu ili promicanje drutvenih vrijednosti.
zabrana vrenja odreene djelatnosti - izrie se ako bi daljnje bavljenje odreenom
djelatnou bilo opasno za ivot ili zdravlje ljudi ili tetno za privredno ili finansijsko
poslovanje drugih osoba ili za privredu
94
Pravne posljedice osude

Pravne posljedice osude pravne osobe za krivino djelo su:
1. zabrana rada na osnovu dozvole, ovlatenja ili koncesije koje je izdao organ strane drave i
2. zabrana rada na osnovu dozvole, ovlaenja ili koncesije koje su izdale institucije u FBiH.
Zastarjelost krivinog gonjenja i izvrenja krivinopravnih sankcija izreenih pravnim
osobama
Na zastarjelost krivinog gonjenja pravne osobe primjenjuju se odredbe KZ koje se odnose na
fizike osobe, sa manjim razlikama.
Zastarjelost izvrenja kazne izreene pravnoj osobi nastupa kad od pravosnanosti presude kojom je
kazna izreena protekne:
a) 3 godine za izvrenje novane kazne;
b) 5 godina za izvrenje kazne oduzimanja imovine i kazne prestanka pravne osobe.
Zastarjelost izvrenja sigurnosne mjere nastupa protekom:
a) 6 mjeseci od pravosnanosti odluke kojom je izreena sigurnosna mjera objave presude;
b) vremena jednakog onome koje je odreeno za trajanje sigurnosne mjere zabrane vrenja
odreene djelatnosti.
Zakoni koji propisuju krivina djela pravnih osoba
Pravne osobe mogu biti odgovorne za krivina djela iz ovog zakona i za druga krivina djela
propisana zakonom u Federaciji.
PREDAVANJA:
Odgovornost fizikih i pravnih osoba za uinjena k.d. SLINOSTI / RAZLIKE
I kod fizikih i kod pravnih osoba postoji pokuaj k.d., ali kod fizikih osoba kanjavanje postoji ako
je pokuano k.d. za koje je predviena kazna zatvora od 3 godine ili tea kazna, kao i ako je za
konkretno k.d. predvieno da i pokuaj k.d. bude kanjiv, dok kod pravnih osoba za pokuaj se
kanjava samo ako je za to k.d. predvieno kanjavanje i za pokuaj. Kao i kod fizikih, tako i kod
pravnih osoba za pokuaj se kanjava kaznom propisanom za dovreno krivino djelo,a moe se i
blae kazniti.
Kod pravnih osoba moe postojati sauesnitvo, kao i kod fizikih osoba
I kod pravnih osoba postoji razlog za ublaavanje kazne; naime ako pravna osoba prijavi fiziku
osobu nakon izvrenja k.d. moe se blae kazniti
I kod pravnih osoba postoji osnov za oslobaanje od kazne; naime pravna osoba iji rukovodei ili
nadzorni organ nakon uinjenog krivinog djela odlui vratiti protupravno pribavljenu imovinsku
korist ili otkloni prouzrokovane tetne posljedice ili saopi podatke o opravdanosti odgovornosti
drugih pravnih osoba moe se osloboditi kazne.
Za pravnu osobu ne postoji kazna zatvora,kazna dugotrajnog zatovra ili kazna maloljetnikog
zatvora, kao za fizike osobe, ali vrste kazni koje se mogu izrei pravnoj osobi su: novana kazna,
oduzimanje imovine i prestanak postojanja pravne osobe.
I kod pravne osobe sud mora odmjeriti kaznu kao i kod fizike osobe, s tim to sud pored optih
pravila za odmjeravanje kazne mora voditi rauna i o njenoj privrednoj snazi.
( npr. dokaz privredne snage pravne osobe je broj zaposlenih koji moe biti olakavajua okolnost
prilikom odmjeravanja kazne)
Uvjetna osuda moe se izrei i pravnoj i fizikoj osobi, ali kod pravne osobe izricanje uvjetne osude
je ogranieno samo na novanu kaznu.
Produeno krivino djelo, kao i kod fizikih osoba, postoji i kod pravnih osoba.
Sigurnosne mjere mogu se izrei i pravnoj i fizikoj osobi, a jedina ista sigurnosna mjera je:
oduzimanje predmeta.
Kao i od fizikih,tako i od pravnih osoba se oduzima imovinska korist koja je pribavljena krivinim
djelom
Kao i kod fizikih, tako i kod pravnih osoba nastupaju pravne posljedice osude.
Kao i kod fizikih, tako i kod pravnih osoba postoji zastara.
95
_______________
Posebni dio KZFBiH - PREDAVANJA
Najea k.d. koja se pojavljuju u zadaama prilikom polaganja pismenog dijela ispita iz
krivinog prava su: ubistvo, ubistvo na mah, prouzrokovanje smrti iz nehata, edomorstvo, teka
tjelesna ozljeda, uee u tui, izbjegavanje izdravanja, kraa, razbojnika kraa, razbojnitvo,
oduzimanje tue pokretne stvari, oteenje tue stvari, umska kraa, k.d. protiv sigurnosti javnog
prometa, pronevjera u slubi, posudba u slubi,
Pravilo koje primjenjuju svi lanovi Komisije prilikom polaganja pravosudnog ispita je da k.d. koje
je bilo u zadai, odnosno k.d. koje smo obradili u presudi, bude prvo pitanje na pravosudnom ispitu,
tanije Komisija kandidatu postavlja pitanju koja se odnose na uraenu presudu, odnosno kandidat
obrazlae Komisiji zato je donio ba takvu presudu.
K.d. ubistvo ubistvo na mah

Vrlo je lako utvrditi obiljeja tog k.d. "Ko drugog lii ivota kaznit e se __________".
Ovo k.d. ima svoje lake i tee oblike: npr. tei oblik tog k.d. je ubistvo na okrutan, podmukao
nain npr. 103 uboda noem, rtva je patila, veliki bol, strah.
Bitna je kauzalna veza izmeu radnje i posljedice ( npr. napad noem smrt ), navedeno je posebno
bitno kod presude, prilikom obrazlaganja pravne osnove. U presudi je jako bitno napisati sve to je
vjetak napisao u svom nalazu i miljenju.
Ako postoje oteavajue okolnosti i to treba posebno obrazloiti ( npr. ako je ubistvo uinjeno iz
vjerskih razloga ubiti Hrvate za Boi ).
Ubistvo na mah je laki oblik ubistva. "Ko drugog usmrti na mah doveden bez svoje krivnje u
stranje razjarenosti ... "
na mah = odmah, tumaiti u temporalnom smislu
Kod ubistva na mah bitan je vjetak-psiholog-psihijatar koji odreuje intenzitet razjarenosti ( stanje
razjarenjosti se cijeni prema prosjenim ljudima, jer postoje ljudi kod kojih je prag razjarenosti jako
nizak ).
Prouzrokovanje smrti iz nehata je laki oblik ubistva.
edomorstvo
"Kada majka usmrti svoje dijete za vrijeme ili izravno nakon poroda kaznit e se kaznom _____"
Teka tjelesna povreda
Postoje 2 naina izvrenja tog k.d.: "Ko drugog teko ozljedi ili mu zdravlje teko narui..."
npr. lom kostiju, povreda glave, izbijanje zuba
Uee u tui
je k.d.koje je iroko postavljeno ( npr. u Goradu se desila tua, 5 osoba je uestvovalo u tui, 1
osoba priliko tue ubije 2 osobu, a ostale 3 osobe koje nisu uestvovale u k.d. ubistva, krive su zbog
uestvovanja u tui primjer zadatka koji se pojavljuje na ispitu )
96
Izbjegavanje izdravanja
je k.d. koje ima par specifinosti: "Ko izbjegava davanje izdravanja" ( npr. mijenjanje adrese,
izbjegavanje porodice, navodi da osoba nema posao ) povezati taj dio sa Porodinim zakonom.
Ako se osoba nalazi u bolnici ne moe se konstatovati da je izvrila navedeno k.d., jer ne
izbjegava izdravanje.
Potrebna je izvrna sudska odluka ili izvrna nagodba zakljuena pred nadlenim organom
(notarom) to je osnov da bi postojalo navedeno k.d.
Kada postoji navedeno k.d. u presudi treba navesti kad, do kad i u kom iznosu i kome treba platiti to
izdravanje. U presudi takoer treba obavezati osobu da ubudue redovno plaa.
Kraa
je k.d. protiv imovine koje ima par specifinosti: " Ko oduzme tuu pokretnu stvar sa namjerom da
sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist...."
Oblici krae:
- kraa
- teka kraa
- razbojnika kraa
Ako u presudi piemo o tekoj krai, onda smo duni da prvo objasnimo pojam krae, kao i zato je
upravo ta kraa, teka kraa, odnosno moramo navesti sve okolnosti, odnosno obiljeja tog sluaja.
Pitanja na ispitu:
1) Koja je razlika izmeu k.d. razbojnitva i k.d. razbojnike krae?
Navedena 2 k.d. su dosta slina, jer i kod jednog i kod drugog k.d. izvrilac koristi silu i prijetnju da
izvri k.d.
Kod razbojnike krae, izvrilac eli poiniti teku krau, ali obzirom da bude zateen na djelu,
koristi silu i prijetnju, pa dolazi do razbojnike krae.
Kod razbojnitva izvrilac k.d. koristi silu i prijetnju od samo poetka izvrenja k.d.
Vrijeme kada izvrilac k.d. poinje koristiti silu i prijetnju je osnov za ralikovanje ova 2 k.d., jer
kod razbojnike krae sila i prijetnja se poinju koristiti u trenutku kada je izvrilac zateen na
izvrenju k.d.,a kod razbojnitva silu i prijetnju izvrilac k.d. koristi od samog poetka izvrenja k.d.
2) Koja ja razlika izmeu k.d. krae i k.d. oduzimanja tue pokretnine?
Kod k.d. krae npr. kada je predmet krae pokretna stvar ( npr.vozilo) pokretna stvar se oduzima
kako bi se pribavila protivpravna imovinska korist, dok kod k.d. oduzimanje tue pokretnine
izvrilac k.d. ne eli pribaviti protivpravnu imovinsku korist, nego je njegov cilj samo da iskoristi tu
tuu pokretnu stvar ( npr. da iskoristi vozilo za prevoz do odreene destinacije).
Primjer zadatka na ispitu:

Osoba A da bi oduzela automobil osobe B, uniti bravu na automobilu, pa na taj nain ue u
automobil i vozi se do susjednog grada u kojem ivi.
U ovom sluaju postoje 2 k.d.:
1. k.d. oteenje tue stvari i
2. k.d. oduzimanje tue pokretnine
To obavezno treba navesti u presudi, rjeenje zadatka je u sticaju ta 2 k.d., jer je nemogue izvriti
k.d. oduzimanje tue pokretnine bez oteenja tue stvari u ovom sluaju.
97
umska kraa
je k.d. koje ne spada u grupu k.d. protiv imovine, nego u grupu k.d. protiv okolia, ekologije i
prirodnih dobara.
"Ko radi krae obori u umi vie stabala, a koliina je vea od 2 kubna metra..."
Kazna zatvora koja je predviena za ovo k.d. je do 3 godine.
U nekim zadaama koje se pojavljuju na ispitu postoji sluaj koji je vezan za k.d. umske krae, 2
osobe zajedno sjeku umu i posijeku preko 2 kubna metra, tu postoji k.d. umska kraa, ali postoji i
sauesnitvo izmeu te 2 osobe.
K.d. protiv sigurnosti javnog prometa lan 332. stav 1 KZFBiH
"Uesnik u prometu na putevima koji se ne pridrava prometnih propisa i time tako ugrozi javni
promet da dovede u opasnost ivot ljudi ili imovinu veih razmjera, pa zbog toga kod drugoga
nastupi imovinska teta preko 5.000 KM kaznit e se kaznom zatvora do 5 godina."
Zakon o osnovama bezbjednosti saobraaja na putevima tim zakonom su uspostavljeni prometni
propisi
Ko navedeno k.d. poini iz nehata kaznit e se kaznom zatvora do 3 godine lan 332. stav 3
KZFBiH
Postavlja se pitanje na ta se nehat odnosi da li na posljedicu ili na nepridravanje prometnih
propisa?
Ako bi se nehat odnosio na posljedicu ( npr. liavanje ivota) onda bi bilo "ok" ubiti nekoga u
saobraajnoj nesrei. Zato se nehat ne odnosi na posljedicu, nego na ne pridravanje prometnih
propisa... ( npr. ogranienje brzine na nekom podruju je 50km/h, a osoba je vozila 60km/h to
jeste krenje prometnog propisa iz Zakona o osnovama bezbjednosti saobraaja na putevima, ali je
to krenje znatno manje nego u sluaju kada je npr. ogranienje brzine na nekom podruju 50km/h,
a osoba je vozila 100km/h... u prvom sluaju postoji nehat, u drugom sluaju ne postoji nehat!
Ugroavanje javnog prometa zbog omamljenosti lan 333. KZFBiH
"Ko pod uticajem alkohola ili drugih omamljujuih sredstava upravlja motornim vozilom, iako je
zbog toga oito nesposoban za sigurnu vonju i time tako ugrozi javni promet na putevima da
dovede u opasnost ivot ili tijelo ljudi ili imovinu veeg opsega, kaznit e se kaznom zatvora do 3
godine."
Kod ovog k.d. ne postoji upuivanje na Zakon o osnovama bezbjednosti saobraaja na putevima,
obzirom da ne postoji blanketna norma/propis u ovom sluaju. Navedeni lan KZFBiH je sasvim
jasan i u pogledu kazne i u pogledu obiljeja k.d.
Pronevjera u slubi lan 384. KZFBiH
U zadacima koji se pojavljuju na ispitu jedan od njih se odnosi i na navedeno k.d. U zadatku se
navodi da je osoba A radila u panjolskoj humanitarnoj organizaciji i novac koji se trebao koristiti u
humanitarne svrhe, osoba A je koristila u privatne svrhe. U presudi treba navesti da je osoba A
uinila k.d. iz lana 384. KZFBiH k.d. pronevjere u slubi.
Posluga u slubi lan 386. KZFBiH
Navedeno k.d je slino k.d. pronevjere u slubi, ali tu ne postoji namjera sticanja protivpravne
koristi, jer osoba taj novac planira vratiti zato se i zove posluga u slubi.
98
Krivino procesno pravo

Definicija krivino procesnog prava, odreena je u uvodnom dijelu.
HISTORIJSKI RAZVOJ I OSNOVNE FORME KRIVINOG POSTUPKA

Poznate su 3 osnovne forme krivinog postupka i to:
1. Inkvizitorski (istrani) postupak
2. Akuzatorski (optuni) postupak
3. Akuzatorsko-inkvizitorski (mjeoviti) postupak
1.
Inkvizitorski (istrani) postupak
Inkvizitorski postupak (sudija inkvirent) je postupak koji smo ranije imali u kontinentalnoj
Evropi i jo nekim drugim zemljama, a njegova glavna karakteristika je da se dijeli na 2 dijela:
1. Istragu i
2. Suenje
U toku inkvizitorskog postupka branitelji nisu postojali, ve se nastojalo da se od optuenog iznudi
priznanje na bilo koji nain, ukljuujui razne torture i muenja. Osuujua presuda mogla se
donijeti samo ako optueni prizna djelo ili ako postoje 2 svjedoka koji su bili neposredni oevici
dogaaja. Obzirom da se veina k.d. vrila tajno, samim tim sud nije uvijek mogao obezbjediti 2
svjedoka koji su bili neposredni oevici dogaaja, pa se zbog toga prelazilo na torturu i muenje
koji su tada bili dozvoljeni. To je imalo za posljedicu da su mnoge osobe, koje nisu poinile k.d.
koje im se stvaljalo na teret, priznavale to k.d. kao svoje, jer nisu mogli podnijeti muenje i torturu
kojoj su bili izloeni. Toga su bili svjesni i pravni teoretiari, ali su smatrali da je u borbi protiv
kriminala ipak bolje i takvo postupanje, nego da mnoge osobe ostanu nekanjene.
Sud je bio tako organiziran da je vodio prvo istragu, pa suenje i na kraju je presuivao, a odbrane
faktiki i nije bilo. Dakle, kod suda su bile koncentrisane sve funkcije, ukljuivo i funkcija
gonjenja, jer tuitelja nije bilo.
2.
Akuzatorski (optuni) postupak
Akuzatorski postupak je najstarija forma krivinog postupka, koji je orjentalnog porjekla, a svoju
izgraenu formu je dobio u staroj Grkoj i Rimu, a trajno se zadrao u zemljama anglo-saksonskog
pravnog sistema (SAD, Velika Britanija, Australija, Kanada i dr.).
Glavne karakteristika ovog postupka jeste da se isti odvija u formi dvije ravnopravne strane u
postupku u kome je sud pasivan i njegova uloga jeste da se brine o proceduri samog postupka i o
disciplini, kao i da se brine o tome da ne bude izveden neki nezakonit dokaz.
Dakle, u pitanju je postupak gdje stranke prikupljaju procesnu grau, a ne sud.
to se tie optuenog on nije duan da daje svoj iskaz, osim u sluaju ako on ili njegov branitelj
predloe da bude sasluan u svojstvu svjedoka. Na tuzitelju je teret dokazivanja, a optuenog titi
princip nemo prodere se ipsum ("niko nije duan da prua dokaze protiv sebe") to dalje znai da
on nije duan da dokazuje svoju nevinost.
Nakon okonanja suenja odluku o krivnji donosi porota i ukoliko optuenog proglase krivim,
krivinopravnu sankciju izrie sudija. Ako porota objavi da optueni nije kriv, sudija oglaava da je
optueni slobodan, ime se postupak zavrava. albenog postupka nema.
99
Akuzatorsko-inkvizitorski (mjeoviti) postupak
3.
Akuzatorsko-inkvizitorski krivini postupak nastao je uvoenjem znaajnog broja elemenata

akuzatorskog postupka u kontinentalnoj Evropi i to tako to je prvo Francuska, poslije francuske
revolucije, preuzela brojne elemente akuzatorskog postupka iz Engleske, nakon ega se ovaj
krivini postupak proirio po cijeloj kontinentalnoj Evropi. Naime, to je postupak kojeg smo imali
prije reforme krivinog zakonodavstva iz 2003. godini.
U tom postupku je zadrano tzv. inkvizitorsko naelo, koje podrazumijeva pravo suda da se stara o
utvrivanju istine, na nain da je i sud mogao pozivati svoje svjedoke, postavljati pitanja i sl.
Suenje se odvijalo tako da je sud uvijek prvi ispitivao svjedoke i optuenog, a tek nakon toga su
stranke i branitelji imali priliku da postavljaju pitanja.
Dakle, njegove glavne karakteristike su :
- istragu je vodio istrani sudija
- primarno je bio zadatak suda da izvodi dokaze, a samo supsidijarnog stranke i branitelj.
Aktuelni akuzatorsko-inkvizitorski (mjeoviti) postupak u Bosni i Hercegovini

U Federaciji Bosni i Hercegovini u primjeni je akuzatorsko-inkvizitorski (mjeoviti) postupak. U
tom postupku dominiraju akuzatorski elementi. Najvea promjena u naem aktuelnom mjeovitom
krivinom postupku je ta to je voenje istrage preuzeo tuitelj (ranije je to radio istrani sudija,
kojeg ZKP vie ne poznaje), a uvedene su i druge novine, kao to su izjanjenje o krivnji,
pregovaranje o krivnji, sporazum o krivnji i dr.
S tim u vezi, na krivini postupak je namjenjen da se utvrdi da li je optueni uinio krivino djelo,
pa ako se utvrdi da jeste, da mu se u skladu sa KZ FBiH izrekne odgovarajua krivino-pravna
sankcija.
__________________
Predavanja:
Adversarni postupak (angloameriki postupak)
-
na seminarima iz k.p. esto se moe uti da je u BiH zastupljen adversarni postupak, ali taj
podatak je netaan i neprihvatljiv, jer u BiH u k.p. postoji i dalje inkvizitorsko naelo.
__________________
PROCESNI SUBJEKTI I UESNICI U KRIVINOM POSTUPKU

-
su samo oni koji su neophodni da bi se mogao pokrenuti i tei krivini postupak.
Glavni procesni subjekti su :

- Sud
- Tuitelj
- Osumnjieni odnosno optueni
Sporedni procesni subjekti su:
- Oteeni
- Fizika ili pravna osoba od koje treba oduzeti imovinsku korist
- Organ starateljstva
100
Uesnici u krivinom postupku su:

- svjedoci
- vjetaci
- tumai
- punomonici i dr.
Stranke u krivinom postupku su:
- Osumnjieni(optueni)
- Tuitelj
OSNOVNA NAELA(PRINCIPI) KRIVINOG POSTUPKA

ZKP FBiH predstavlja mjeavinu kontinentalnog i anglo-saksonskog prava. Polazei od tog
koncepta, u zakonu su ugraena naela (principi) koji proimaju cijeli tok k. postupka i na kojima
se temelji sistem krivine procedure.
Osnovna naela (principi) k.p. praktino se odnose na osnovne pojmove krivinog postupka i
predstavljaju opta pravila na osnovu kojih se ostvaruju ciljevi krivinog postupka. Njih moraju
potovati opinski sudovi, kantonalni sudovi, kao i Vrhovni sud FBiH.
U ZKP FBiH od lana 1. do lana 20. i u lanu 52. sadrana su naela principi koji su izriito
formulisani u samom zakonu i to su:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
naelo zakonitosti
pretpostavka nevinosti
in dubio pro reo
ne bis in idem
prava osobe liene slobode
prava osumnjienog/optuenog
pravo na odbranu
upotreba jezika i pisma
zakonitost dokaza
pravo na odtetu i rehabilitaciju,
pouka o pravima,
pravo na suenje bez odgaanja
jednakost u postupku,
slobodna ocjena dokaza,
naelo akuzatornosti (optuno naelo),
naelo legaliteta krivinog gonjenja,
naelo mutabiliteta
naelo prethodnog (prejudicijalnog) pitanja.
Neka od naela nisu posebno formulisana u zakonu, ali analizom niza zakonskih odredaba
proizilazi da postoje i to su:
1.
2.
3.
4.
naelo usmenosti,
naelo javnosti,
naelo kontradiktornosti,
naelo neposrednosti itd.
101
U pogledu obaveze provoenja osnovnih naela krivinog postupka postoje 2 izuzetka:

1. kada provoenje nekog naela nije mogue u punom kapacitetu, tj. naelo nije mogue do
kraja sprovesti (npr. sudenje za krivino djelo silovanja- tada se iskljuuje javnost sa
glavnog pretresa, to pokazuje da to naelo nije moglo biti realizovano)
2. kada se provoenje nekog naela sukobljava sa nekim drugim naelom, pa se ono provodi u
mjeri koliko je to mogue (npr. raspravno naelo, prema kojem su stranke i branilac
ovlateni da prikupljaju dokaze, ogranieno je inkvizitorskim naelom - pravom suda da
takoer na suenju prikuplja dokaze, poziva svjedoke i postavlja im pitanja).
1. Naelo zakonitosti - pravinog i zakonitog voenja krivinog postupka
Naelo zakonitosti predvieno je i meunarodnim dokumentima: Meunarodni protokol o
graanskim i politikim pravima (MPGPP) i Evropska konvencija o ljudskim pravima (EKLJP),
odakle je preuzeto u na pravni sistem.
Naelo zakonitosti odreuje da pravila utvrena u ZKP FBiH osiguravaju da niko nevin ne bude
osuen; da prije donoenja presude osumljieni/optueni moe biti ogranien u svojoj slobodi i u
drugim pravima, ali pod uslovima koje propisuje ZKP FBiH; da se uinitelju krivinog djela
izrekne krivinopravna sankcija pod uslovima koje predvia KZ FBiH i drugi zakoni u kojima su
propisana krivina djela, te da krivinopravnu sankciju moe uiniocu krivinog djela izrei samo
nadleni sud, odnosno sud kojem je Sud Bosne i Hercegovine prenio voenje postupka, u postupku
koji je pokrenut i proveden po ZKP FBiH.
2. Pretpostavka (presumpcija) nevinosti

Pretpostavka - presumcija nevinosti znai da se svako smatra nevinim za krivino djelo dok se
pravosnanom presudom suda ne utvrdi njegova krivnja.
Ovo naelo jeste ustavno naelo, a predvieno je i u meunarodnim dokumentima (EKLJP, odakle
je preuzeta i ugraena u na krivini postupak).
Treba naglasiti da pretpostavka - presumpcija nevinosti vai tokom cijelog krivinog postupka, sve
dok presuda ne stupi na pravnu snagu. Dakle, radi se o privremenoj pretpostavci presumpciji koja
vrijedi dok se ne dokae suprotno.
Smatra se da pretpostavka - presumpcija nevinosti ima slijedee posljedice:
1) osumnjieni/optueni ima pravo na odbranu, ali nije duan da se brani, s tim da je duan
odazvati se na poziv organa koji vodi krivini postupak, dakle upustiti se u k. postupak.
2) osumnjieni/optueni nije duan dokazivati svoju nevinost, jer teret dokazivanja njegove krivnje
lei na suprotnoj strani, dakle na tuiocu.
3) sud mora donijeti oslobaajuu presudu ne samo kad je uvjeren u nevinost optuenog, ve i u
situaciji kad nije uvjeren u njegovu krivnju.
Dakle, u sumnji, sud mora ii u korist optuenog ( naelo in dubio pro reo).
Iz svega ovog proizilazi da se jedino pravosnanom sudskom presudom, kojom se optueni
oglaava krivim, moe osporiti pretpostavka-presumpcija nevinosti. Dakle, drugi dravni organi NE
mogu raspravljati o ovim pitanjima, NITI sud moe raspravljati o ovom pitanju izvan krivinog
postupka, odnosno drugom vrstom odluke (npr. rjeenjem). Moe samo presudom.
Pretpostavka nevinosti nije prepreka da se presuda zasnuje na priznanju krivnje od strane
optuenog ili na sporazumu o priznanju krivnje.
U tom sluaju e sud morati u potpunosti utvrditi da je to priznanje dato slobodno.
102
U vezi ovog naela treba jo dodati da danas vrlo esto imamo pisanja u tampi koja ne odgovaraju
onome to predvia ovo naelo, jer je sudska praksa davno zauzela stav da je prikazivanje
osumnjienog u toku istrage ili na glavnom pretresu kao nesumnjivog izvrioca krivinog djela
suprotno pretpostavci nevinosti. Novinari, nasuprot tome, esto navode da je osumnjiena odn.
optuena osoba poinila krivino djelo, umjesto da se iznose samo injenice, ( npr. protiv NN osobe
u toku istrani postupak zbog odreenog k.d.).
3. Naelo in dubio pro reo - u sumnji u korist optuenog).
Sumnju u pogledu postojanja injenica koje ine obiljeja krivinog djela ili injenica o kojima
ovisi primjena neke odredbe krivinog zakonodavstva, sud rjeava presudom na nain koji je
povoljniji za optuenog ( naelo in dubio pro reo - u sumnji u korist optuenog).
Navedeno naelo se odnosi samo na ODLUNE (pravno relevantne, bitne) injenice, a to su one
injenice koje ine obiljeja nekog k.d., odnosno injenice od kojih zavisi primjena neke zakonske
odredbe.
Kada su u pitanju odlune injenice koje idu na tetu optuenog, one moraju biti utvrene sa
potpunom sigurnou.
Kada su u pitanju odlune injenice koje idu u korist optuenog, dovoljno je da postoji samo
vjerovatnoa da one postoje.
Skup odlunih injenica predstavlja injenino stanje. injenino stanje se nalazi samo u sudskoj
odluci presudi!
Shodno ovom naelu, svaka sumnja u postojanje neke odlune (pravno relevantne) injenice mora
se odraziti, tj. cijeniti u korist optuenog, pa e sud donijeti oslobaajuu presudu ne samo kad je
dokazana nevinost optuenog, ve i onda kad nije dokazana njegova krivnja.
Naelo in dubio pro reo, u sebi, dakle, sadri dva pravila:
1) Prvo pravilo se odnosi na injenice koje idu na tetu optuenog - one moraju biti utvrene sa
potpunom sigurnou. Ako postoji sumnja u odnosu na te injenice, one se ne mogu uzeti kao
utvrene, tj. smatraju se neutvrenim.
2) Drugo pravilo se vee uz injenice koje idu u korist optuenog - ove se injenice uzimaju za
utvrene ak i onda ako su samo vjerovatne, tj. ako se sumnja u njihovo postojanje, pa ak i
onda ako je postojanje injenica na tetu optuenog vjerovatnije.
4. Naelo ne bis in idem - ne dva puta o istoj stvari
Niko ne moe biti ponovno suen za djelo za koje je ve bio suen i za koje je donesena
pravosnana sudska odluka.
I ovo naelo ima svoje uporite u meunarodonim dokumentima i to EKLJP i MPGPP.
U praktinom postupanju, u ovakvoj situaciji, a zavisno od faze postupka, sud e donijeti presudu
kojom se optuba odbija ili e donijeti rjeenje o obustavi postupka.
Naelo ne bis in idem obuhvata 2 kumulativna uslova, a to su:
1. da je krivini postupak ve voen protiv odreene osobe i za odreeno djelo.
Pri tome se misli na djelo, odnosno dogaaj zbog kojeg se sudi, a ne na krivino djelo
propisano zakonom, jer bi u suprotnom tuilac mogao da vie puta prekvalifikuje krivino djelo
i pokree postupke. (Npr. ako u jednom dogaaju u kojem je jedna osoba bila napadnuta
metalnom ipkom i zadobila povrede opasne po ivot, tuilac napadaa optui za kriv. djelo
teke tjelesne povrede, nakon pravosnanosti presude ne moe se predomisliti i optuenog, u
odnosu na kojeg je ve donesena pravosnana presuda, nakadno optuiti za kriv. djelo pokuaja
ubistva.)
103
2. da je donesena pravosnana sudska odluka u tom krivinom predmetu - ovdje dolaze u obzir
presude i rjeenja koja stupaju na pravnu snagu, dakle odluke koje znae da je pravna stvar res
iudicata (presuena stvar), jer ne postoje redovni pravni lijekovi, odnosno stranke su iscrpile
takve lijekove ili su propustile zakonski rok za njihovo ulaganje.
Vano je rei da se ovo naelo ne moe primjenjivati u sluaju kada djelo inicira i prekrajni i
krivini postupak, pa da se osoba protiv koje je pravosnano okonan prekrajni postupak i u kojem
mu je npr. izreena neka novana kazna, poziva na ovo naelo. Mogue je jedino da se u tom
sluaju ta izreena novana kazna u prekrajnom postupku, u skladu sa lanom 57. stav 2. KZFBiH,
urauna u kaznu izreenu za krivino djelo, ija obiljeja obuhvataju i obiljeja prekraja.
Obrnuto, u sluaju brzog okonanja krivinog postupka, neokonani prekrajni postupak e se
obustaviti.
Ovdje je vano naglasiti da se na ovo naelo moe pozivati samo osoba na koju se ranija presuda
odnosi, a ne i neka druga osoba, koja nije bila obuhvaena tom presudom.
5. Naelo prava osobe liene slobode
Da bi neka osoba bila liena slobode nuno je da su kumulativno ispunjena 2 uslova:
1. Postojanje osnova sumnje da je ta osoba uinila krivino djelo
2. Da postoji neki od razloga za pritvor
Prilikom lienja slobode, ovlatena slubena osoba duna je da osobu lienu slobode upozna sa
procesnim garancijama i pravima koja joj pripadaju, a to su:
1. pravo da bude obavjetena o razlozima zbog kojih se liava slobode, gdje se podrazumjeva:
a) postojanje osnova sumnje da je osoba izvrila odreeno krivino djelo,
b) postojanje nekog od razloga za pritvor
2. pravo vezano uz pouku o pravu na utnju osoba liena slobode nije duna dati iskaz, niti
odgovarati na postavljena pitanja.
3. pravo osobe liene slobode da uzme branioca po slobodnom izboru, te da e joj se postaviti
po slubenoj dunosti branilac na njen zahtjev ako zbog svog imovnog stanja nije u
mogunosti podmiriti trokove odbrane.
4. pravo pomenute osobe da porodica, konzularni slubenik strane drave ili druga osoba koju
odredi, budu obavijeteni o njenom lienju slobode.
6. Naelo prava osumljienog/ optuenog
Prava osumnjiene/optuene osobe, prilikom njenog prvog ispitivanja su slijedea:
1. Osumnjieni ve na prvom ispitivanju mora biti obavijeten o djelu za koje se tereti i o
osnovama sumnje protiv njega, te da njegov iskaz moe biti koriten kao dokaz protiv njega. To
je injenini i zakonski opis djela (najee iz naredbe o sprovoenju istrage). Ova obavjetenja
se moraju dati prije poetka ispitivanja i moraju se zabiljeiti u zapisnik o ispitivanju.
2. Osumnjienom/optuenom se mora omoguiti da se izjasni o svim injenicama i dokazima
koji ga terete (in peius) i da iznese sve injenice i dokaze koji mu idu u korist (in favorem).
Ovo je zapravo pravo osumnjienog/optuenog da bude ispitan i tako, prije donoenja odluke,
objasni svoj stav u pogledu djela koje mu se stavlja na teret.
3. Osumnjieni/optueni nije duan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja.
Ovo pravo se oznaava kao pravo na utnju. (nemo prodere se ipsum)
Pouka o pravu na utnju mora biti data izriito, a obavjetenje se treba zabiljeiti u zapisnik o
ispitivanju.
104
U sluaju da je postupljeno protivno ovim zakonskim odredbama, na takvom iskazu se ne moe

zasnivati sudska odluka.
Odbijanje davanja iskaza ne moe se uzeti kao oteavajua okolnost. Ukoliko se osumnjieni/
optueni odlui na davanje iskaza, on nije duan dati istinit iskaz, to znai da za svoj iskaz nee
snositi posljedice ako se utvrdi da je iskaz koji je dao laan. Osumnjieni/optueni imat e
posljedice ako poini krivino djelo lanog prijavljivanja, ako izae iz granica svoje odbrane i
svjesno lano tereti drugu osobu da je uinila krivino djelo, a zna da ta osoba nije izvrilac.
Osoba koja je neopravdano osuena za krivino djelo ili je bez osnova liena slobode, ima pravo na
rehabilitaciju, pravo na naknadu tete iz budetskih sredstava, kao i druga prava utvrena zakonom.
7. Naelo prava na odbranu
Osumnjieni/ optueni ima pravo braniti se sam (pravo na materijalnu odbranu) ili uz strunu
pomo branioca koga sam izabere (pravo na formalnu odbranu).
Branilac moe predlagati samo one dokaze i preduzimati samo one procesne radnje koje idu u
korist osumnjienog/ optuenog. (npr. branilac ne moe odustati od ve izjavljene albe bez
posebnog ovlatenja- punomoi optuenog.)
Pravo na materijalnu i formalnu odbranu obezbjeuje se u toku cijelog krivinog postupka, a postoji
ve od trenutka lienja slobode, odnosno od prvog ispitivanja.
U zakonom odreenim sluajevima osumnjienom/ optuenom mora se postaviti branilac, ako sam
ne uzme branioca. Ovo je institut obligatorne odbrane, kada osumnjieni/optueni mora imati
branioca.
To su slijedei sluajevi, odnosno faze postupka:
1. ako je osoba nijema ili gluha ili je osumnjiena za krivino djelo za koje se moe izrei
kazna dugotrajnog zatvora i to ve prilikom prvog ispitivanja.
2. prilikom izjanjenja o prijedlogu za odreivanje pritvora
3. nakon podizanja optunice za krivino djelo za koje se moe izrei kazna zatvora od 10
godina ili tea kazna, kada optueni mora imati branioca u vrijeme dostavljanja optunice.
4. ako sud utvrdi da je to zbog sloenosti predmeta ili mentalnog stanja osumnjienog/
optuenog u interesu pravde.
Ako osumnjieni/optueni, u sluajevima obavezne odbrane, ne uzme sam branioca, ili mu branioca
ne angauju bliski srodnici, branioca e mu postaviti sud. U ovom sluaju, osumnjieni/optueni
ima pravo na branioca do pravomonosti presude, a ako je izreena kazna dugotrajnog zatvora, i u
postupku po pravnom lijeku.
U sluaju postavljanja branioca po slubenoj dunosti, osumnjieni/ optueni e se prvo pozvati da
sam izabere branioca sa predoene liste. Ukoliko osumnjieni/optueni sam ne izabere branioca sa
predoene liste, branioca e mu postaviti sud.
Pored obligatorne odbrane, postoji i fakultativna odbrana, prema kojoj osumnjieni/optueni moe,
ali ne mora uzeti branioca, zato je to fakultativna odbrana.
Osumnjienom/optuenom se mora osigurati dovoljno vremena za pripremanje odbrane. Ako
vrijeme nije propisano, ono se odreuje u svakom konkretnom sluaju, u zavisnosti od sloenosti
predmeta i linosti izvrioca. Ovdje se ne radi samo o pravima optuenog, ve i o pravima
advokata, pa ako iz nekog razloga optueni mora promijeniti advokata, novi branilac mora dobiti
adekvatno vrijeme da se upozna sa predmetom.
105
8. Naelo upotrebe jezika i pisma

U krivinom postupku u ravnopravnoj su upotrebi bosanski, hrvatski i srpski jezik, a slubena
pisma su latinica i irilica. Krivini postupak se vodi na jednom od slubenih jezika i pisama.
Stranke, svjedoci i ostali uesnici u postupku imaju pravo sluiti se maternjim jezikom ili jezikom
koji razumiju. Ako osoba ne razumije jedan od slubenih jezika, osigurat e se usmeno prevoenje
onoga to ona, odnosno drugi iznose, kao i isprava i drugog pisanog dokaznog materijala, od strane
sudskog tumaa.
9. Naelo zakonitosti dokaza
Za krivini postupak od znaaja su samo zakoniti dokazi, jer se samo na takvim dokazima moe
zasnivati sudska presuda.
Zabranjeno je od osumnjienog, optuenog ili bilo koje druge osobe koja uestvuje u postupku,
pribavljati dokaze iznuivanjem priznanja ili kakve druge izjave. Na ovim se dokazima ne moe
zasnivati sudska odluka. (DOKAZI KOJI SU DOBIJENI NA ZAKONOM ZABRANJEN NAIN)
Sud ne moe zasnovati svoju odluku ni na dokazima pribavljenim povredama ljudskih prava i
sloboda propisanih ustavom i meunarodnim ugovorima koje je Bosna i Hercegovina ratifikovala,
niti na dokazima koji su pribavljeni bitnim povredama kriv. postupka (NEZAKONITI DOKAZI).
Posebno bitno naelo u krivinom postupku jeste naelo zakonitosti dokaza, jer sud za donoenje
svoje presude moe koristiti samo zakonite dokaze, dakle ne moze koristiti nezakonite dokaze.
Navedeno naelo ne odnosi se samo na donoenje sudskih presuda nego i drugih odluka suda,
odnosno naredbi i rjeenja ( npr. rjeenja o pritvoru ili kada sudija za predhodno sasluanje na
osnovu dokaza koje mu je dostavio tuzitelj treba da odlui o potvrivanju optunice).
Sudska odluka se ne moze zasnivati ni na dokazima koji su dobiveni iz nezakonitih dokaza tzv.
plodovi otrovne voke
( npr. prilikom pretresanja stana ili druge osobe izmeu ostalog je potrebno prisustvo dva svjedoka,
ali postoje situacije kada se pretresanje moze raditi bez 2 svjeodoka, pa se to pretresanje obavi u
prisutnosti samo jednog svjedoka. ) Takvo pretresanje je nezakonito zbog prisustva samo jednog
svjedoka odnosno sam dokaz nenezakonit, pa ako sud pozove i saslua takvog svjedoka na glavnom
pretresu onda je njegov iskaz proizaao iz nezakonitog dokaza i predstavlja plod otrovne voke.
Koritenje nezakonitih dokaza u presudi u ovakim sluajevima uinjena je bitna povreda odredaba
krivinog postupka i ako alba ukae na takav nedostatak presuda mora biti ukinuta.
10. Pravo na odtetu i rehabilitaciju
Osoba koja je neopravdano osuena za krivino djelo ili je bez osnova liena slobode ima pravo na
rehabilitaciju, pravo na naknadu tete iz budetskih sredstava, kao i druga prava utvrena zakonom.
11. Pouka o pravima
Obaveza suda, tuioca i drugih organa koji uestvuju u krivinom postupku je da poue
osumnjienog/ optuenog i druge uesnike u k.postupku o pravima koja im po zakonu pripadaju i o
posljedicama proputanja odreene radnje. Pouka se odnosi na svakog uesnika u k.postupku, a ne
samo na osumnjienog/optuenog, a daje se onda kada bi pomenute osobe iz neznanja mogle
propustiti neku radnju u postupku ili se iz neznanja ne bi koristile svojim pravima. (Npr. pouka o
povraaju u prijanje stanje, ili pouka oteenom i podnosiocu prijave u sluaju donoenja naredbe
o nesprovoenju istrage) Data pouka se mora zabiljeiti. Propust u davanju pouke se uzima kao
relativno bitna povreda odredaba krivinog postupka i predstavlja razlog za ulaganje albe.
106
12. Pravo na suenje bez odlaganja

Osumnjieni/optueni ima pravo da u najkraem razumnom roku bude izveden pred sud i da mu
bude sueno bez odlaganja, a najkasnije u roku od jedne godine od dana potvrivanja optunice.
Ovo predstavlja izraz prava na pravino suenje (lan 5. EKLJP).
Sud je duan da postupak provede bez odugovlaenja i onemogui svaku zloupotrebu prava koja
pripadaju osobama koje uestvuju u postupku.
Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkrae nuno vrijeme.
13. Naelo jednakosti u postupanju (princip istine)
Sud, tuilac i drugi organi koji uestvuju u postupku duni su s jednakom panjom da ispituju i
utvruju kako injenice koje terete osumnjienog/optuenog, tako i one koje im idu u korist.
Sud je duan stranke i branitelje tretirati na jednak nain i svakoj strani pruiti jednake mogunosti
u pogledu pristupa dokazima i njihovom izvoenju na glavnoj raspravi.
Na ovaj nain se dolazi do materijalne istine u krivinom postupku!!!
Ova dunost odnosi se na injenice koje su pravno relevantne za konkretni krivini predmet, a to su
one koje su vezane uz:
1. zakonska obiljeja k.d.
2. saizvrilatvo i sauesnitvo u uem smislu podstrekavanje i pomaganje,
3. krivicu izvrioca,
4. izricanje odgovarajue krivinopravne sankcije i dr.
Ovim naelom se uvodi standard jednakog obzira i to u toku cijelog krivinog postupka.
Na glavnom pretresu jednakost u postupanju suda obezbjeuje se slijedeim rjeenjima:
1. stranke i branilac imaju pravo pozivati svjedoke i izvoditi dokaze;
2. svjedoci i vjetaci na glavnom pretresu ispituju se u okviru pravila o direktnom, unakrsnom i
dodatnom ispitivanju;
3. prilikom izvoenja dokaza ije je izvoenje naredio sudija, odnosno vijee, sud e ispitati
svjedoka, a nakon toga e dozvoliti i strankama i braniocu da postavljaju pitanja;
4. dunost je sudije, odnosno predsjednika vijea, da se stara za svestrano pretresanje
predmeta, utvrivanja istine i otklanjanje svega to odugovlai postupak, a ne doprinosi
razrjeenju stvari;
5. na glavnom pretresu ne izvode se samo dokazi koje su predloile stranke i branilac, ve i
dokazi ije je izvoenje naredio sud ex officio;
Kad je rije o tuiocu, njegova je obaveza da utvruje kako injenice koje terete osumnjienog/
optuenog, tako i injenice koje mu idu u korist. To je moralna i zakonska obaveza, koja postoji u
toku cijelog krivinog postupka, i koju tuilac ima kao dravni organ, a ne kao stranka u postupku.
Ovo naelo jednakosti u postupanju jeste u stvari modificirano inkvizitorsko naelo (sueno je u
odnosu na raniji ZKP, pa zato kaemo da je modificirano).
14. Naelo slobodne ocjene dokaza
Sud, tuilac i drugi organi koji uestvuju u krivinom postupku, kada ocjenjuju postojanje ili
nepostojanje injenica, nisu vezani, niti ogranieni posebnim formalnim dokaznim pravilima, koja
bi unaprijed odreivala vrijednost pojedinih dokaza.
To znai da vrijednost dokaza u zakonu nije unaprijed odreena, ni kvalitativno, niti kvantitativno
(kao to je to bio sluaj u npr. rimskom pravu).
107
Naelo slobodne ocjene dokaza primjenjuje se u toku cijelog krivinog postupka i odnosi se na sve
odluke donesene u krivinom postupku.
Pri tome, treba naglasiti da je obaveza suda da, prilikom donoenja presude, savjesno, primjenom
pravnih, logikih i psiholokih metoda, ocijeni svaki dokaz pojedinano, ali i sve dokaze zajedno,
te da na osnovu takve ocjene izvede zakljuak o tome da li neka injenica dokazana ili ne.
Slobodna ocjena dokaza u konkretnom krivinom predmetu zahtijeva obrazloenje, kako svakog
dokaza pojedinano, tako i svih dokaza zajedno. Na osnovu tog obrazloenja slobodna ocjena
dokaza se moe sagledati u eventualnom drugostepenom postupku, jer se u obrazloenju presude
iznosi na osnovu ega se uzima da je neka injenica dokazana, odnosno da nije dokazana, te nain
na koji se dolo do takvog zakljuka.
NAPOMENA: U istrazi se dokazi prikupljaju, a na glavnom pretresu izvode. Utvreno injenino
stanje moe biti sadrano samo u presudi.
15. Naelo akuzatornosti - optuno naelo
U inkvizitorskom postupku funkcije krivinog gonjenja, odbrane i presuenja bile su u rukama
suda . To znaci da je sud bio organ predvien kako za krivino gonjenje, tako i za presuenje dok
odbrane faktiki nije ni bilo.
Meutim, usvajanjem naela akuzatornosti razdvojene su 3 osnovne funkcije u krivinom postupku
i povjerene razliitim subjektima:
1) funkcija krivinog gonjenja - koja je po ovom zakonu povjerena tuiocu,
2) funkcija odbrane - koju ostvaruje osumnjieni/optueni, sam ili uz pomo branioca i
3) funkcija presuenja koju ostvaruje sud
Prema naelu akuzatornosi krivini postupak se moze pokrenuti i provesti samo po zahtjevu tuzioca
To, dakle znai da krivini postupak ne moe pokrenuti, niti voditi:
sud po slubenoj dunosti,
privatni tuilac,
oteeni kao tuilac (kako je bilo predvieno ranijim ZKPFBiH).
Takoer, prihvatanje ovog principa ima i sljedee posljedice:
1. sud ne pokree i ne vodi krivini postupak po slubenoj dunosti, tj. bez zahtjeva tuioca,
2. krivini postupak dobiva karakter spora izmeu dvije strane (tuioca i
osumnjienog/optuenog) pred sudom i
3. krivini postupak se moe voditi samo protiv one osobe i samo za ono krivino djelo koje
tuilac u optunici oznai.
Za sva krivina djela predviena u KZ FBiH krivino gonjenje se preduzima po slubenoj dunosti.
Napomena: Ovo naelo prema svojoj definiciji ima tano odreeno znaenje i nikako se ne moe
tumaiti da je kod nas isto akuzatorski postupak. Na krivini postupak je mjeoviti (akuzatorskoinkvizitorski) postupak, jer sud ima ovlatenja da poziva svoje svjedoke i vjetake i dr.
108
16. Naelo legaliteta krivinog gonjenja

Tuilac je duan preduzeti krivino gonjenje ako postoje dokazi da je uinjeno krivino djelo, osim
ako zakonom nije drugaije propisano, bez obzira na njegov stav o tome da li je ili nije potrebno
krivino gonjenje.
Vezano za primjenu ovog naela, moraju se ispuniti 3 pretpostavke:
1. moraju postojati dokazi da je izvreno krivino djelo.
Trai se postojanje odreenog stepena sumnje da je izvreno krivino djelo. Tuilac je duan
preduzeti krivino gonjenje kada postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo.
2. ne smiju postojati zakonske smetnje za krivino gonjenje, kao to su amnestija, pomilovanje,
zastara krivinog gonjenja i dr.
3. da nisu u pitanju izuzeci od principa legaliteta krivinog gonjenja, koji podrazumjevaju
primjenu principa OPORTUNITETA(cjelishodnosti) krivinog gonjenja, koji nisu proizvoljni,
ve su propisani su za:
1) krivina djela za koja se goni po odobrenju (postoji imunitet uinioca),
2) krivina djela ije se krivino gonjenje moe ustupiti stranoj dravi,
3) krivina djela u kojima e tuilac dati imunitet svjedoku, i
4) laka krivina djela iji su izvrioci maloljetne osobe.
Naelo oportuniteta, dakle, naruava naelo legaliteta i znai pravo tuioca da ne preduzme krivino
gonjenje, iako postoje zakonski uslovi za gonjenje, ako to nije cjelishodno (oportuno) u konkretnom
primjeru. Kontrola mogueg neopravdanog odustanka tuioca od krivinog gonjenja ostvaruje se,
izmeu ostalog, pravom oteenog da podnese pritubu Uredu tuioca.
17. Naelo mutabiliteta
Pod naelom mutabiliteta podrazumijeva se pravo tuioca da odustane od zapoetog krivinog
gonjenja sve do zavretka glavnog pretresa, a u II stepenom postupku pred Vijeem apelacionog
odjeljenja, kada je to predvieno zakonom (situacija kada doe do ukidanja I stepene presude pa II
stepeni sud otvori pretres).
Ako tuilac u toku postupka doe do zakljuka da ne postoje stvarni ili pravni osnovi za dalje
krivino gonjenje, tada on moe da odustane od krivinog gonjenja.
Do podizanja optunice, tuilac odustaje od krivinog gonjenja, odnosno obustavlja istragu
donoenjem naredbe o obustavi istrage ako ustanovi:
1. da djelo koje je uinio osumnjieni nije krivino djelo ili
2. da nema dovoljno dokaza da je osumnjieni uinio krivino djelo ili
3. da je djelo obuhvaeno amnestijom, pomilovanjem ili zastarom ili postoje druge smetnje
koje iskljuuju krivino gonjenje.
U sluaju obustave istrage, tuilac je duan o tome obavijestiti oteenog, koji ne moe uloiti
albu, ve ima pravo da, u roku od 8 dana, podnese pritubu Uredu tuioca.
Kad je istraga obustavljena, jer nije bilo dovoljno dokaza da je osumnjieni uinio krivino djelo,
tuilac ima mogunost i pravo da ponovo otvori istragu u toj pravnoj stvari, ako doe do novih
dokaza!
Tuilac moe odustati od krivinog gonjenja i nakon podizanja optunice, pri emu nastaju
slijedee posljedice:
109

a) ako je tuilac od krivinog gonjenja odustao nakon podizanja optunice, a prije poetka
glavnog pretresa (povlaenje optunice), sud e rjeenjem obustaviti postupak. U tom

sluaju, ako je tuilac optunicu povukao prije potvrivanja, za to mu nije potrebna niija
saglasnost; ali ako je to uinio poslije potvrivanja optunice, a prije poetka glavnog
pretresa, potrebna mu je saglasnost sudije za prethodno sasluanje.
b) ako je tuilac od krivinog gonjenja odustao u toku glavnog pretresa (odustajanje od
optunice), sud e donijeti presudu kojom se optuba odbija. Dakle, prije zapoetog
glavnog pretresa postupak se obustavlja rjeenjem, a nakon toga presudom.
c) ako je tuilac od krivinog gonjenja odustao pred albenim vijeem (kad vijee apelacionog
odjeljenja donese odluku o ukidanju I. stepene presude i odravanju pretresa pred II
stepenim sudom) primjenjuju se odredbe o odustajanju tuioca od optunice u toku glavnog
pretresa, tj. sud e donijeti presudu kojom se optuba odbija.
Istovremeno sa obustavom postupka ukida se i pritvor, ako se optueni nalazi u pritvoru.
Poseban sluaj odustajanja od krivinog gonjenja je kod davanja imuniteta svjedoku, kada glavni
tuilac, odlukom, svjedoku daje imunitet od krivinog gonjenja i na taj nain u potpunosti odustaje
od gonjenja po tom osnovu, bez mogunosti za ponovno otvaranje istrage, tj. krivinog gonjenja.
Imunitet svjedoka ne predstavlja i apsolutni imunitet od krivinog gonjenja, jer svjedok koji da
iskaz pod imunitetom moe biti krivino gonjen za okolnosti koje bi dovele do njegovog krivinog
gonjenja, a koje nisu obuhvaene ovim imunitetom, kao i u sluaju davanja lanog iskaza.
Kako bi se sprijeila mogua zloupotreba prava tuioca da odustane od krivinog gonjenja, zakon
predvia ponavljanje postupka na tetu optuenog ako je doneena presuda kojom se optuba odbija
zbog odustanka tuioca, a dokae se da je do ovog odustanka dolo zbog krivinog djela korupcije
ili krivinog djela protiv slubene i druge dunosti tuioca!!! (OVO JE JEDINI SLUAJ KADA
JE MOGUE PONAVLJANJE POSTUPKA NA TETU OPTUENOG). Uslov za ovo ponavljanje
postupka na tetu optuenog je postojanje pravosnane presude kojom je ovo dokazano. U sluaju
da je tuitelj, eventualno, umro, vodie se dokazni postupak kojim e se to krivino djelo (kriv. djelo
korupcije, tj. kriv. djelo protiv slubene i druge dunosti tuioca tuioca) dokazivati.
Bitno je spomenuti i situaciju koja nije odustajanje od gonjenja, ali zbog slinosti te situacije sa
pravim odustajanjem bitno ju je obrazloiti. To je sluaj kad tuilac odlui da ne sprovede istragu,
tj. kada donese naredbu o nesprovoenju istrage, to u stvari ne predstavlja odustajanje od
krivinog gonjenja, jer takvo gonjenje nije ni zapoeto.
Naredbu o nesprovoenju istrage tuilac e donijeti u sljedeim sluajevima:
a) ako je iz krivine prijave i prateih spisa oigledno da prijavljeno djelo nije krivino djelo,
b) ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba uinila krivino djelo,
c) ako je nastupila zastarjelost, ako je djelo obuhvaeno amnestijom, odnosno pomilovanjem
ili postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje.
Kada se govori o naelu mutabiliteta, treba spomenuti i naelo imutabiliteta koji znai
nemogunost odustajanja od krivinog gonjenje i povlaenja/odustajanja od optunice, bez obzira
na kasnije elje tuioca. Postupak se mora provesti do kraja. Ovaj princip u primjeni je u nekim
od zemalja zapadne Evrope.
110
18. Prethodna (prejudicialna) pitanja

Nekada se sud moe nai u situaciji da u krivinom postupku ne moe donijeti svoju odluku, jer
primjena krivinog zakona zavisi o predhodne odluke o nekom pravnom pitanju.
Prethodna pitanja su samo pravna pitanja, to znai da to ne mogu biti procesna ili injenina
pitanja
U vezi prethodnih pitanja treba naglasiti da je to sporedni predmet krivinog postupka i da je za
rjeavanje tog pitanja nadlean sud u nekom drugom postupku (npr. parninom, vanparninom),
odnosno neki drugi dravni organ (npr. upravni organ).
Prema tome, prethodna pitanja su pitanja graanskog ili upravnog prava, a u krivinom postupku
postaju prethodna kad od njihovog rjeenja zavisi primjena krivinog zakona.
Ako se neko pravno pitanje pojavi kao prethodno pitanje u krivinom postupku, sud koji sudi u
krivinom postupku moe postupiti na 2 naina:
a) sud moe samostalno odluiti o prethodnom pitanju po pravilima dokazivanja u krivinom
postupku. Tada odluka suda po prethodnom pitanju ima dejstvo samo u konkretnom
krivinom predmetu u kome se raspravljalo o pomenutom pitanju. Iz navedenog razloga,
odluka o prethodnom pitanju se unosi u obrazloenje presude, ona ne dobiva klauzulu
pravosnanosti i ne obavezuje nadleni organ da isto prethodno pitanje raspravi na isti nain.
b) sud moe da zastane sa krivinim postupkom i saeka da to pitanje rijei sud u nekom
drugom postupku ili neki drugi nadleni organ. (npr. da sud u parninom postupku odlui o
vlasnitvu na nekoj stvari). Pri tome treba naglasiti da odluku koju je donio sud u nekom
drugom postupku ili neki drugi organ, ne moe promijeniti sud u krivinom postupku. Ali,
sud nije vezan takvom odlukom u pogledu ocjene da li je izvreno odreeno krivino djelo,
jer se o pitanju postojanja krivinog djela raspravlja samo po pravilima krivnog postupka.
Posljedica pokretanja krivinog postupka
Kad je propisano da pokretanje krivinog postupka ima za posljedicu ogranienje odreenih prava,
to znai da te posljedice, ako ZKPFBiH nije drugaije odreeno, nastupaju potvrivanjem
optunice.
Ako se radi o krivinim djelima s propisanom kaznom zatvora do pet godina ili novanom kaznom
kao glavnom kaznom, ove posljedice nastupaju od dana kad je donesena osuujua presuda, bez
obzira na to je li postala pravosnana.
ZNAENJE IZRAZA
a) OSUMNJIENI je osoba za koju postoje osnovi sumnje da je poinila krivino djelo,
b) OPTUENI je osoba protiv koje je jedna ili vie taaka u optunici potvrena,
c) OSUENI je osoba za koju je pravosnanom odlukom utvreno da je kriva za odreeno
krivino djelo,
d) SUDIJA ZA PRETHODNI POSTUPAK je sudija koji postupa u toku istrage u sluajevima
kada je to propisano ovim zakonom,
e) SUDIJA ZA PRETHODNO SASLUANJE je sudija koji postupa nakon podizanja
optunice u sluajevima kada je to propisano ovim zakonom i koji ima ovlatenja koja pripadaju
sudiji za prethodni postupak,
f) STRANKE su tuilac i osumnjieni, odnosno optueni,
g) OVLATENA SLUBENA OSOBA je ona osoba koja ima odgovarajua ovlatenja unutar
Granine policije BiH (ranije Dravne granine slube), policijskih organa Federacije, sudske
policije, kao i carinskih organa, organa finansijske policije, poreskih organa i organa vojne policije,
kao i struni saradnici, odnosno istraitelji tuiteljstva koji rade po ovlatenjima tuioca
111
h) OTEENI je osoba kojoj je osobno ili imovinsko pravo povrijeeno ili ugroeno krivinim
djelom,
i) PRAVNE OSOBE su osobe koje su kao takve definirane u KZFBiH, ukljuujui: korporacije,
preduzea, udruenja i ortakluke i druge pravne osobe,
j) ISTRAGA obuhvata aktivnosti poduzete od tuioca ili ovlatene slubene osobe u skladu s
ovim zakonom, ukljuujui prikupljanje i uvanje izjava i dokaza,
k) UNAKRSNO ISPITIVANJE je ispitivanje svjedoka i vjetaka od stranke, odnosno branioca
koja nije pozvala tog svjedoka, odnosno vjetaka,
l) DIREKTNO ISPITIVANJE je ispitivanje svjedoka i vjetaka od stranke, odnosno branioca,
koja je pozvala tog svjedoka, odnosno vjetaka,
m) OSNOVANA SUMNJA je vii stepen sumnje zasnovan na prikupljenim dokazima koji
upuuju na zakljuak da je izvreno krivino djelo i da je odreena osoba izvrila krivino djelo,
n) ZABILJEKE i SPISI su slova, rijei ili brojke ili njihov ekvivalent zapisane rukopisom,
otkucane pisaom mainom, odtampane, fotokopirane, fotografirane, zabiljeene magnetskim
impulsima, mehaniki ili elektronski ili nekim drugim oblikom sakupljanja podataka,
OSNOVI SUMNJE (nema u znaenjima izraza, ali predstavlja):Oblik vjerovatnosti koji se
temelji na odreenim okolnostima i koji ukazuje na mogunost postojanja kriv. djela i neke osobe
kao mogueg uinitelja
PRAVNA POMO I SLUBENA SARADNJA
Obaveza pruanja pravne pomoi i slubene saradnje
Svi sudovi u Federaciji duni su da prue pravnu pomo sudu koji vodi postupak.
Svi organi vlasti u Federaciji duni su slubeno saraivati sa sudovima, tuiteljem i drugim
organima koji uestvuju u krivinom postupku.
Pruanje pravne pomoi i slubene saradnje
Sud e uputiti zahtjev za pruanje pravne pomoi, odnosno za slubenu saradnju nadlenom sudu
odnosno organu vlasti.
Pruanje pravne pomoi i slubena saradnja provode se bez naknade.
Navedena pravila primjenjuju se i na zahtjeve koje je tuitelj uputio prema tuilatvu ili drugim
organima vlasti u Federaciji.
NADLENOST SUDA
Stvarna nadlenost
Vrhovni sud Federacije, kantonalni sudovi i opinski sudovi sude u krivinim stvarima u granicama
svoje stvarne nadlenosti odreene zakonom Federacije, odnosno zakonom kantona.
Pod pojmom stvarne nadlenosti podrazumijeva se ovlatenje suda:
a) da odluuje o odreenoj vrsti predmeta ili
b) da preduzima odreene vrste procesnih radnji ili
c) da obavlja i druge poslove propisane zakonom.
Pravila o stvarnoj nadlenosti dijele krivine predmete izmeu sudova razliitog ranga
112
(npr. opinskih i kantonalnih). Stoga, propisi o stvarnoj nadlenosti uvijek garantiraju graanima
da e im za odreena krivina djela suditi sud odreenog ranga.
Zato sud mora paziti na svoju stvarnu nadlenost.
Ako je presudu donio sud nieg ranga umjesto sud vieg ranga (opinski umjesto kantonalnog)
uinjena je bitna povreda odredaba krivinog postupka.
Funkcionalna nadlenost sastav suda
Da bi sud mogao primjeniti odredbe o funkcionalnoj nadlenosti, tj. utvrditi ko e u okviru suda
postupati po nekom predmetu mora se prvo izvesti pravni zakljuak o kojem se krivinom djelu
radi.
Ovaj zakljuak sud izvodi na temelju injeninog opisa iz optunice, a NE na osnovu pravne
kvalifikacije krivinog djela iz optunice, jer sud nije vezan tom kvalifikacijom. Dakle, u procjeni
da li e u nekom predmetu suditi sudija pojedinac ili vijee krivinog odjeljenja, bitno je koje su
injenice i okolnosti navedene u tom opisu, jer na osnovu toga sud ocjenjuje o kojem se krivinom
djelu radi. Kada sud to utvrdi, odluie o tome ko e suditi.
U prvom stepenu sudi:
a) vijee krivinog odjeljenja suda, sastavljeno od trojice sudija
b) sudija pojedinac za krivina djela s propisanom kaznom zatvora do 10 godina ili novanom
kaznom kao glavnom kaznom.
Ako se na glavnom pretresu pokae potrebnim da umjesto sudije pojedinca sudi vijee krivinog
odjeljenja suda (npr. prije poetka glavnog pretresa pogreno ocijenjeno da se radi o krivinom
djelu za koje je zaprijeena kazna zatvora do 10 godina, a radi se o teem krivinom djelu), treba
formirati vijee krivinog odjeljenja suda i glavni pretres poeti ponovo.
U suprotnom, ako tako ne bi bilo postupljeno, to bi predstavljalo bitnu povredu odredaba krivinog
postupka, jer sud nije bio propisno sastavljen.
Mogua je i suprotna situacija ( npr. da je prije poetka glavnog pretresa pogreno ocijenjeno da
se radi o krivinom djelu za koje treba da sudi vijee krivinog odjeljenja suda, a na glavnom
pretresu se zakljui da se radi o krivinom djelu za ije presuenje je nadlean sudija pojedinac).
U takvom sluaju nije potrebno da umjesto vijea krivinog odjeljenja suda sudi sudija pojedinac,
ve je upravo to vijee ovlateno da nastavi glavni pretres, jer takvim postupanjem optueni nee
doi u gori procesni poloaj, niti to predstavlja bitnu povredu odredaba krivinog postupka.
U drugom stepenu sudi:
Vijee apelacionog odjeljenja suda, sastavljeno od trojice sudija. Takav sastav suda je ne
samo onda kada se odrava sjednica vijea, ve i kada se dri pretres.
U pogledu zahtjevu za ponavljanje postupka odluuje Vijee krivinog odjeljenja sastavljeno od 3
sudija, a zahtjev se podnosi onom sudu koji je donio I stepenu presudu.
Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje, predsjednik suda i predsjednik
vijea odluuju o sluajevima koji su predvieni ZKP FBiH.
Vanraspravno vijee odluuje o albama protiv rjeenja, kada je to predvieno ZKP FBiH i
takoer donosi druge odluke van glavnog pretresa.
113
SUDIJA ZA PRETHODNI POSTUPAK (SPP) je sudija koji u toku istrage postupa u

sluajevima kada je to propisano ZKP FBiH.
Ovlatenja SPP-a su:
1) pitanja lienja slobode i odreivanja pritvora, nadzor nad izvrenjem pritvora i nad
komunikacijom pritvorenika sa spoljnim svijetom,
2) izdavanje naredbe za pretres stana, prostorija, pokretnih stvari i osoba, te naredbe za
privremeno oduzimanje predmeta,
3) izdavanje naredbe o poduzimanju posebnih istranih radnji,
4) izdavanje naredbe za dovoenje,
5) donoenje rjeenja o odreivanju jamstva,
6) postavljanje branioca u sluaju obavezne odbrane i u sluaju slabog imovnog stanja
osumnjienog, kao i razrjeenje postavljenog branioca.
7) dostavljaju mu se dokazi radi obavjetavanja branioca.
8) izdaje naredbu za prinudno dovoenje svjedoka ili odobrava takvu naredbu koju je izdao
tuilac, te donosi rjeenje o izricanju novane kazne svjedoku do 5.000,00 KM.
SUDIJA ZA PRETHODNO SASLUANJE (SPS) je sudija koji se javlja nakon podizanja
optunice i postupa u sluajevima kada je to propisano ZKPFBiH.
Ima ovlatenja koja pripadaju, tj. koja ima i SPP.
Pored tih ovlatenja, SPS postupa i u sluajevima kad:
a) odluuje o optunici u smislu njenog potvrivanja,
b) dostavlja optunicu optuenom,
c) odluuje o prethodnim prigovorima na optunicu
d) obustavlja postupak u sluaju povlaenja optunice,
e) preduzima radnje za sudsko obezbjeenje dokaza,
f) uzima izjavu o krivnji,
g) razmatra sporazum o priznanju krivnje,
h) dostavlja predmet sudiji/vijeu, radi zakazivanja glavnog pretresa,
Funkcionalna nadlenost Vanraspravnog Vijea
U vijeu sastavljenom od trojice sudija, sud odluuje o albama protiv rjeenja kada je to odreeno
ZKPFBIH, te donosi druge odluke izvan glavnog pretresa.
Ovo vijee sastavljeno od trojice sudija suda:
1. odluuje o albi protiv rjeenja kojim je izreena novana kazna svjedoku koji odbija da
svjedoi;
2. odluuje o albi protiv rjeenja kojim je optuenom odreena mjera zabrane naputanja
mjesta boravita,
3. odluuje o albi protiv rjeenja o odreivanju pritvora, itd.
114
Mjesna nadlenost
Forum delicti commissi

Mjesno nadlean je sud na ijem podruju je krivino djelo izvreno ili pokuano.
Ako je krivino djelo izvreno ili pokuano na podrujima raznih sudova ili na granici tih podruja,
ili je neizvjesno na kojem je podruju izvreno ili pokuano, nadlean je onaj od tih sudova koji je
prvi potvrdio optunicu, a ako optunica nije potvrena, sud koji je prvi primio optunicu na
potvrivanje.
Posebna nadlenost
Ako je krivino djelo uinjeno na domaem brodu ili domaem vazduhoplovu dok se nalazi u
domaem pristanitu, nadlean je sud na ijem se podruju nalazi to pristanite.
U ostalim sluajevima kad je k.d. uinjeno na domaem brodu ili domaem vazduhoplovu, nadlean
je sud na ijem se podruju nalazi matina luka broda, odnosno vazduhoplova ili domae pristanite
u kome se brod, odnosno vazduhoplov prvi put zaustavi.
Forum domicilii
Ako nije poznato mjesto izvrenja krivinog djela ili ako je to mjesto izvan podruja Federacije
BiH, nadlean je sud na ijem podruju osumnjieni/optueni ima prebivalite ili boravite.
Ako je sud na ijem podruju osumnjieni/optueni ima prebivalite ili boravite ve zapoeo
postupak, on ostaje nadlean, iako se saznalo za mjesto izvrenja krivinog djela.
Forum deprehensionis
Ako nije poznato mjesto izvrenja krivinog djela, a niti prebivalite ili boravite osumnjienog,
odnosno optuenog ili se oba mjesta nalaze izvan podruja Federacije BiH, nadlean je sud na ijem
se podruju osumnjieni, odnosno optueni uhapsi (lii slobode) ili se sam prijavi.
Nadlenost s elementom inozemnosti
Ako je neka osoba uinila krivina djela u Federaciji i u inozemstvu, a izmeu tih djela postoji
meusobna veza i isti dokazi, nadlean je sud koji je nadlean za krivino djelo uinjeno u
Federaciji.
Forum ordinatum
Ako se prema odredbama ovog zakona ne moe ustanoviti koji je sud mjesno nadlean, Vrhovni
sud Federacije BiH odredie jedan od stvarno nadlenih sudova pred kojim e se provesti k.p.
115
Prenoenje mjesne nadlenosti

Prenoenje nadlenosti iz pravnih ili stvarnih razloga (nuna delegacija)
Kad je nadleni sud iz pravnih ili stvarnih razloga sprijeen da postupa, duan je, po sasluanju
stranaka i branitelja, o tome izvjestiti neposredno vii sud koji e odrediti drugi stvarno nadlean
sud na svom podruju da postupa u konkretnom predmetu (nuna delegacija).
Pravni razlozi su npr. izuzee sudija kod sudova sa malim brojem sudija, istekom mandata sudija
Stvarni razlozi su npr. bolest sudija
Da bi postojanja pravnih ili stvarnih razloga moglo posluiti za prenoenje nadlenosti potrebno je
da su ti razlozi trajnijeg karaktera. (Npr. kod stvarnih razloga, ako e oboljenje sudija trajati duze
vremena, npr. 6 mjeseci, a ne dolazi u obzir neka kraa oboljenja neka gripa ili slino).
Protiv rjeenja o odreivanju drugog suda za postupanje iz stvarnih razloga nije doputena alba.
Prenoenje nadlenosti iz vanih razloga
Sud odreen zakonom moe za voenje postupka u konkretnom predmetu odrediti drugi stvarno
nadlean sud na svom podruju, ako postoje vani razlozi.
To mogu biti razlozi kada npr. se radi o manjem mjestu u kojem se zbog uznemirenja gradana i
nereda ne moze regularno obaviti suenje.
Ukoliko nije mogue prenijeti nadlenost sa jednog opinskog suda na drugi opinski sud u istom
kantonu, za ta je nadlean neposredno vii zajedniki sud kantonalni sud, Vrhovni sud FBiH
moe za voenje postupka odrediti drugi stvarno nadlean sud na podruju drugog kantona.
Ovo rjeenje moe se donijeti na prijedlog SPP-a, SPS-a, sudije ili predsjednika vijea ili na
prijedlog jedne od stranaka ili branioca.
Protiv rjeenja o odreivanju drugog suda za postupanje iz vanih razloga nije doputena alba.
Posljedice nenadlenosti
Sud je duan da pazi na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost i im primijeti da nije nadlean donijet e
rjeenje kojim se oglaava stvarno ili mjesno nenadlenim. Po pravomonosti rjeenja protiv kojeg
je dozvoljena alba u roku od 3 dana, predmet se dostavlja onom sudu koji je u rjeenju oznaen
kao nadlean.
Ako u toku glavnog pretresa sud ustanovi da je za suenje nadlean nii sud nee dostaviti predmet
tom sudu, nego e sam provesti postupak i donijeti odluku.
Nakon potvrivanja optunice, sud se ne moe oglasiti mjesno nenadlenim, niti stranke mogu
isticati prigovor mjesne nenadlenosti.
Nenadlean sud je duan preduzeti one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja.
Pokretanje postupka za rjeavanje sukoba nadlenosti
Ako sud kome je predmet ustupljen, kao nadlenom, smatra da je nadlean sud koji mu je predmet
ustupio ili neki drugi sud, pokrenut e postupak za rjeavanje sukoba nadlenosti.
Ovaj postupak je administrativnog karaktera (bez donoenja ikakvog akta).
Kad je povodom albe protiv odluke prvostepenog suda kojom se ovaj oglasio nenadlenim odluku
donio drugostepeni sud, za tu odluku vezan je u pitanju nadlenosti i sud kome je predmet
ustupljen, ako je drugostepeni sud nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu tih sudova
116
Rjeavanje sukoba nadlenosti

Sukob nadlenosti izmeu sudova rjeava zajedniki neposredno vii sud.
Ako je sukob nadlenosti izmeu sudova sa podruja jednog kantona, o sukobu nadlenosti
odluuje kantonalni sud, a ako se radi o sudovima razliitih kantona ili o sukobu nadlenosti
opinskog i kantonalnog suda sa podruja istog kantona o sukobu nadlenosti odluuje Vrhovni sud
Federacije.
Prije nego to donese rjeenje povodom sukoba nadlenosti, sud e zatraiti miljenje stranaka i
branioca.
Protiv ovog rjeenja nije doputena alba.
Ako zajedniki neposredno vii sud u ovom postupku ocijeni da nijedan od sudova kod kojih se
vodi spor o nadlenosti nije nadlean, ovlaten je da kao mjesno i stvarno nadlean oglasi neki
trei sud.
Prilikom odluivanja o sukobu nadlenosti, sud moe istovremeno, po slubenoj dunosti, donijeti
odluku o prenoenju mjesne nadlenosti ako su ispunjeni uvjeti iz lana 35. ZKPFBiH (vani
razlozi).
Dok se ne rijei sukob nadlenosti izmeu sudova, svaki od njih je duan preduzeti one radnje u
postupku za koje postoji opasnost od odlaganja.
SPAJANJE I RAZDVAJANJE POSTUPKA

Spajanje postupka
Ako je ista osoba optuena za vie krivinih djela (subjektivni koneksitet), pa je za neka od tih djela
nadlean nii, a za neka vii sud, u tom sluaju nadlean je vii sud.
Ako su nadleni sudovi iste vrste, nadlean je onaj sud koji je prvi potvrdio optunicu, a ako
optunice nisu potvrene, nadlean je sud koji je prvi primio optunicu na potvrivanje.
Na isti nain odreuje se nadlenost u sluaju ako je oteeni istovremeno uinio krivino djelo
prema osumnjienom/ optuenom.
Za saizvritelje, po pravilu, nadlean je sud koji je prvi potvrdio optunicu.
Sud koji je nadlean za izvritelja krivinog djela nadlean je, po pravilu, i za sauesnike,
prikrivae, osobe koje su pomogle uinitelju poslije izvrenja krivinog djela, kao i za osobe koje
nisu prijavile pripremanje krivinog djela, izvrenje krivinog djela ili uinitelja (objektivni
koneksitet). U svim navedenim sluajevima, provest e se, po pravilu, jedinstveni postupak i
donijeti jedna presuda.
Sud moe odluiti da provede jedinstven postupak i donese jednu presudu i u sluaju kad je vie
osoba optueno za vie krivinih djela (mjeoviti subjektivno-objektivni koneksitet), ali samo ako
izmeu izvrenih krivinih djela postoji meusobna veza. Ako je za neka od ovih krivinih djela
nadlean vii, a za neka nii sud, jedinstveni postupak moe se provesti samo pred viim sudom.
O spajanju postupka odluuje sud koji je nadlean za provoenje jedinstvenog postupka.
Razdvajanje postupka
Spajanje krivinih postupaka nikada nije obavezno, a vri se ako postoji neki od koneksiteta.
Nasuprot spajanju postupaka, sud, takoer, moe do zavretka glavnog pretresa odluiti da se
postupak za pojedina krivina djela ili protiv pojedinih optuenih razdvoji radi posebnog suenja.
Za donoenje takve odluke potrebno je da postoje:
a) vani razlozi (npr. teka bolest ili teka povreda jednog optuenog, koja ukazuje da on due
vremena nee moi sudjelovati u postupku) ili
117
b) razlozi cjelishodnosti (npr. da su na glavnom pretresu za jedno teko krivino djelo izvedeni
svi dokazi i za isto bi se mogla donijeti presuda, a za drugo krivino djelo potrebna su dua
vjetaenja)
Kada postoji neki od ovih razloga, sudija, odnosno Vijee krivinog odjeljenja suda donosi rjeenje
o razdvajanju postupaka na prijedlog stranaka ili branioca, ali to moe uiniti i bez njihovog
prijedloga.
Ukoliko se razdvajanje postupka vri po slubenoj dunosti, potrebno je da sud, prije donoenja
rjeenja o razdvajanju postupka, saslua stranke i branioca.
Protiv rjeenja kojim se odreuje razdvajanje postupaka ili se odbija prijedlog za razdvajanje
postupka, alba nije doputena, ali stranke i branilac mogu to rjeenje pobijati u albi na presudu.
IZUZIMANJE
Izuzimanje predstavalja ustanovu krivino procesnog prava na osnovu koje se iz krivinog postupka
odstranjuje sudija, u sluaju kada postoje razlozi koji ga ine nepodobnim za obavljanje sudijske
dunosti.
Razlozi za izuzimanje
Sudija NE moe vriti sudijsku dunost:
1) ako je oteen krivinim djelom,
2) ako mu je osumnjieni/ optueni, branilac, tuilac, oteeni:
njegov zakonski zastupnika ili punomonik ili
brani, odnosno vanbrani drug ili
srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, u pobonoj liniji do 4. stepena, a po
tazbini do 2. stepena ili
staratelj, staranik, usvojioc, usvojenik, hranitelj ili hranjenik.
3) ako je u istom krivinom predmetu:
a) uestvovao kao SPP ili SPS,
b) postupao kao tuilac, branilac, zakonski zastupnik ili punomonik oteenog
c) sasluan kao svjedok ili kao vjetak,
d) uestvovao u donoenju odluke koja se pobija pravnim lijekom.
Navedeni taksativno nabrojani razlozi obavezno iskljuuju sudiju od vrenja sudijske dunosti
(OBAVEZNO izuzee). Izuzee se vri u javnom interesu, a odricanje stranaka od izuzea
sudije, ne moe dati sposobnost sudiji da radi u konkretnom sluaju. Uee na glavnom pretresu
sudije koji je po navedenim osnovama trebao da bude iskljuen, smatra se apsolutnom povredom
odredaba krivinog postupka.
4) ako postoje okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njegovu nepristrasnost
(FAKULTATIVNO izuzee ili izuzee u uem smislu)
Postojanje ovog razloga za izuzee se utvruje u svakom konkretnom sluaju. Ovaj fakultativni
osnov izuzea u uem smislu, predvien je jednom optom formulacijom. Zakon ove razloge za
izuzee ne navodi ni primjera radi. To mogu biti: zajedniki imovinski interesi, izraeno prijateljstvo
ili neprijateljstvo, odnos zavisnosti odnosno nadreenosti ili podreenosti, veza po susjedstvu,
srodstvo u daljem stepenu i sl. Sumnja u strunu sposobnost sudije NE moe biti osnov za izuzee.
118
Postupak za izuzee sudije

Do pokretanja postupka za izuzee moe doi:
1) na zahtjev samog sudije i
2) na zahtjev krivinoprocesne stranke ili branitelja.
1. Postupak za izuzee na zahtjev sudije
Sudija, im sazna da postoji neki od razloga za njegovo obavezno izuzee, duan je da prekine
svaki rad po tom predmetu, pa i u odnosu na radnje za koje postoji opasnost od odlaganja i da o
tome obavijesti predsjednika suda. O njegovom izuzeu i zamjeni odluuje opta sjednica, odnosno
kolegijum sudija tog suda.
Na isti nain postupa sudija i u sluaju ako postoji razlog za njegovo fakultativno izuzee. Jedina
RAZLIKA je u tome to u sluaju fakultativnog izuzea sudija moe, sve do donoenja odluke o
izuzeu, da preduzima radnje za koje postoji opasnost od odlaganja, to nije sluaj kod obaveznog
izuzea.
2. Postupak za izuzee na zahtjev krivinoprocesne stranke ili branitelja
Krivinoprocesne stranke ili branitelj mogu podnijeti zahtjev, kako za obavezno izuzee, tako i za
fakultativno izuzee sudije.
U sluaju obaveznog izuzea, podnosilac zahtjeva je duan da naznai zakonski osnov za izuzee.
U sluaju fakultativnog izuzea, podnosilac zahtjeva je duan, ne samo da naznai zakonski osnov,
ve i da to konkretnije i sadrajnije navede razloge koji izazivaju razumnu sumnju u nepristrasnost
sudije.
U zahtjevu se mora poimenino oznaiti sudija ije se izuzee trai, kao i okolnosti i dokazi zbog
kojih se smatra da postoje neki od zakonskih razloga za izuzee.
Moe se traiti samo izuzee sudije koji u predmetu postupa, tj. koji vri sudijsku dunost u
odreenom predmetu.
Zahtjev za izuzee stranke mogu podnijeti do poetka glavnog pretresa, a ako je u pitanju razlog za
obavezno izuzee za koji je stranka saznala kasnije, zahtjev se moe podnijeti i nakon poetka
glavnog pretresa, ali odmah po saznanju za taj razlog. ( navedeni izuzetak vai samo za obavezno
izuzee, ne i za fakultativno!!!!! )
Ako podneseni zahtjev za izuzee sudije ne sadri neke od navedenih elemenata ili je zahtjev za
fakultativno izuzee sudije podnesen nakon poetka glavnog pretresa, vijee e donijeti rjeenje
kojim se zahtjev odbacuje. Protiv tog rjeenja alba nije doputena. Napominjemo da u radu vijea
ne smije uestvovati sudija protiv kojeg je podnesen zahtjev za izuzee.
ZKP FBiH je predvidio razliit postupak u sluaju:
a) ako se radi o obaveznom izuzeu, sudija im sazna da postoji koji od razloga duan je da
obustavi svaki rad na predmetu. U ovoj situaciji sudija ne smije izvriti ni neku hitnu radnju
koja ne trpi odlaganje.
b) ako se radi o fakultativnom izuzeu, sudija moe do donoenja rjeenja o zahtjevu za izuzee da
preduzima one radnje za koje postoji opasnost od odlaganja. Poto postojanje osnova za izuzee
u ovom sluaju tek treba utvrditi, zakonodavac nije bio tako iskljuiv, pa nije odredio zabranu
rada. Sudija koji je prijavio predsjedniku suda postojanje ovih okolnosti nije iskljuen od rada
na predmetu, pa svakako da moe vriti sve radnje koje ne trpe odlaganje, a nije mu zabranjeno
ni da vri redovne radnje koje nisu bitne.
119
O zahtjevu za izuzee odluuje opa sjednica Vrhovnog suda FBiH, odnosno kolegij sudija kod
drugih sudova, pri emu u tom postupku ne moe uestvovati sudija ije se izuzee trai.
Prije donoenja rjeenja o izuzeu, pribavit e se izjava sudije, a po potrebi e se obaviti i druge
radnje-provjere.
Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuzee alba nije doputena.
Izuzimanje tuioca i drugih uesnika u k.postupku
Odredbe o izuzimanju sudija primjenjuju se i na tuioca i na lica koju su prema zakonu ovlatena
da ga zastupaju u k.p., zapisniare, sudske tumae, strune osobe, kao i na vjetake.
O izuzimanju lica koju su prema zakonu ovlatena da zastupaju tuioca u k.p. odluuje tuilac, a o
izuzimanju tuioca odluuje kolegij tuilaca.
O izuzeu zapisniara, sudskog tumaa, strune osobe i vjetaka odluuje vijee, predsjednik vijea
ili sudija i to poslije podizanja optunice, a do podizanja optunice tuilac.
TUILAC
Prava i dunosti tuioca
Osnovno pravo i osnovna dunost tuioca je otkrivanje i gonjenje uinitelja krivinih djela koja su
u nadlenosti suda.
Tuilac ima pravo i duan je da:
1. odmah po saznanju da postoje osnovi sumnje da je poinjeno k.d. preduzme potrebne mjere u
cilju:
a) otkrivanja i pronalaenja osumnjienog,
b) provoenja istrage,
c) rukovoenja i nadzora nad istragom,
d) upravljanja aktivnostima ovlatenih lica vezanih za pronalaenje osumnjienog i
prikupljanje izjava i dokaza.
2) provede istragu u skladu s ZKP FBiH
Svi organi koji uestvuju u istrazi duni su da o svakoj poduzetoj radnji obavijeste tuioca i da
postupe po svakom njegovom zahtjevu.
3) daje imunitet u skladu s lanom 98. ZKP FBiH ( to pravo pripada samo glavnom tuiocu),
4) zahtijeva dostavljanje informacija od dravnih organa, preduzea, pravnih i fizikih osoba u
Federaciji,
5) izdaje pozive i naredbe i predlae izdavanje poziva i naredbi u skladu sa ZKP FBiH
6) naredi ovlatenom slubenom licu da izvri naredbu izdatu od suda u skladu s ZKP FBiH
7) utvruje injenice potrebne za odluivanje o imovinsko-pravnom zahtjevu i o oduzimanju
imovinske koristi pribavljene krivinim djelom,
8) predlae izdavanje kaznenog naloga u skladu sa lanom 350. ZKP FBiH
9) podie i zastupa optunicu pred sudom,
Iskljuivo pravo tuioca je da temeljem postojanja dovoljno dokaza iz kojih proizilazi osnovana
sumnja da je osumnjieni uinio krivino djelo, pripremi i uputi optunicu SPS-u, te da optunicu
zastupa pred sudom.
10) podnosi pravne lijekove,
Tuilac je jedini ovlaten da u toku postupka podnese albu, kako na tetu, tako i u korist
optuenog, to proizilazi iz njegove dvojne uloge: kao stranke u postupku i kao dravnog organa.
11) obavlja i druge poslove odreene zakonom.
120
BRANILAC
Pravo na odbranu = pravo na branioca

Princip odbrane je jedan od osnovnih principa krivine procedure, a realizuje sa
materijalnom(BRANI SE SAM) i formalnom(BRANI SE UZ POMO BRANIOCA) odbranom.
Formalna odbrana (odbrana putem branioca) moe biti:
a) fakultativna Kod fakultativne odbrane stvar je procjene osumnjienog/ optuenog (ili lica
koja mogu uzeti branioca osumnjienom/optuenom), da li e uopte uzimati branioca ili e ga
uzeti samo u nekom stadiju postupka (optuenje,glavni pretres i sl.) i na to njihovo opredjeljenje
sud ili drugi organi nemaju uticaja.
b) obavezna/ obligatorna Kada se radi o obligatornoj odbrani, onda nema procjenjivanja, ve u
odreenom stadiju postupka branilac mora ili biti angaovan od strane osumnjienog/optuenog
(ili ovlatenih srodnika) ili mora biti postavljen po slubenoj dunosti.
Za branioca se moe uzeti advokat pod uslovima koji su propisani Zakonom o advokaturi FBiH.
Lice koje nije advokat, ne moe biti uzeto za branioca ni onda kad ima strunu spremu ili uiva
povjerenje osumnjienog odnosno optuenog.
Branilac mora predati punomo za zastupanje prilikom preduzimanja prve radnje u postupku.
Punomo osumnjienog/optuenog braniocu je njegova procesna legitimacija, a izdaje mu je u vidu
posebnog akta ili na zapisnik kod organa pred kojim se vodi postupak. Osumnjieni/optueni moe
otkazati punomo braniocu u svakom trenutku i to bez obzira da li je odbrana obavezna ili
fakultativna. U sluaju obavezne odbrane, ako osumnjieni/optueni ne opunomoi drugog
branioca, mora mu se postaviti branilac po slubenoj dunosti. Ako je branilac postavljen po
slubenoj dunosti, onda se osumnjieni/ optueni ne moe odrei branioca, ali moe traiti
zamjenu ako postavljeni branilac neodgovorno vri svoju dunost.
Vie osumnjienih/optuenih mogu imati zajednikog branioca, osim u sluaju ako je branioca
postavio sud u sluaju obavezne odbrane ili zbog slabog imovnog stanja. Zajednika odbrana
iskljuena je samo ako postoji kolizija = suprotnost u odbranama, a to je onda kada jedan od
osumnjienih/ optuenih u svojoj odbrani mora da izjavi neto to moe da tereti drugog
osumnjienog/optuenog. Sukob interesa otklanja, po pravilu, branilac, odriui se odbrane jednog
ili odustajui od odbrane svih osumnjienih/ optuenih. Sukob interesa moe otkloniti i
osumnjieni/optueni opozivanjem branioca koga je sam uzeo.
Osumnjieni/optueni moe imati vie branioca, ALI samo jedan od njih e imati status glavnog
branioca, o emu e se osumnjieni/optueni izjasniti. Smatra se da je odbrana osigurana kada u
postupku uestvuje jedan od branilaca. Osumnjieni/optueni moe imati vie branilaca bez obzira
da li se radi o obaveznoj ili fakultativnoj odbrani, ali kada se branilac odreuje po slubenoj
dunosti ili kada branioca postavlja sud zbog slabog imovnog stanja osumnjienog/optuenog,
odreuje se samo jedan branilac.
Kada osumnjieni/ optueni ima vie branilaca, onda je svaki od njih ovlaten da samostalno
preduzima sve radnje u korist odbrane osumnjienog/optuenog. Dostavljanje se vri uvijek samo
jednom braniocu.
121
Ko ne moe biti branilac?

Branilac NE moe biti:
1. oteeni, brani, odnosno vanbrani drug oteenog ili tuioca, niti njihov srodnik po krvi u
pravoj liniji do bilo kog stepena, u bonoj liniji do etvrtog stepena ili po tazbini do drugog
stepena,
2. branilac koji je pozvan ili sasluan kao svjedok ne moe biti branilac u tom predmetu,
3. osoba koja je u istom predmetu postupala kao sudija ili tuilac.
Kada osumnjieni/optueni mora imati branioca?
ZKP FBiH je predvidio da osumnjieni/optueni MORA imati branioca u slijedeim situacijama:
1. ve prilikom prvog ispitivanja - ako je nijem ili gluh ili ako je osumnjien za krivino djelo
za koje se moe izrei kazna dugotrajnog zatvora.
2. prilikom izjanjenja o prijedlogu za odreivanje pritvora - za vrijeme dok pritvor traje.
Dakle, osumnjieni/optueni protiv kojeg je odreen pritvor (a jo nije u pritvoru) ne mora
imati branioca. S druge strane, im je pozvan na izjanjenje o prijedlogu za odreivanje
pritvora, mora imati branioca.
3. nakon podizanja optunice i to ve u vrijeme dostavljanja optunice - ako je optuen za
krivino djelo za koje se moe izrei 10 godina zatvora ili tea kazna. Branilac mora
postojati u vrijeme dostavljanja optunice, da bi eventualno mogao uloiti prethodni
prigovor protiv optunice i u njemu, pored ostalog, istakao povredu postupka u toku istrage,
u kojoj on nije uestvovao.
4. odreivanje branioca osumnjienom/optuenom obavezno je i u sluaju ako sud utvrdi da
je to zbog sloenosti predmeta, mentalnog stanja osumnjienog/optuenog ili drugih
okolnosti, u interesu pravde. Nesposobnost za odbranu u ovom sluaju jeste faktiko
pitanje, to utvruje sud. Prema potrebi, provee se psihijatrijsko vjetaenje. Da li postoje
razlozi pravinosti, odluuje sud po diskrecionoj ocjeni. Ti razlozi su mnogo iri od ostalih
koje zakon predvia za obaveznu odbranu, (npr. sloenost injenine osnovice inae lakog
krivinog djela).
Osumnjienom/optuenom koji u sluaju obavezne odbrane sam ne izabere branioca, postavlja se
branilac po slubenoj dunosti. Branioca postavlja SPP, SPS, sudija, odnosno predsjednik vijea, a
branioca maloljetniku postavlja sudija za maloljetnike.
Dakle, u svim ovim sluajevima obavezne odbrane, branioca moe izabrati sam osumnjieni
odnosno optueni, a ako to ne uini, sud je duan da mu postavi branioca po slubenoj dunosti.
Postavljanje branioca zbog slabog imovinskog stanja esto pitanje na ispitu
Kad ne postoje uslovi za obaveznu odbranu, a osumnjieni/optueni ne moe prema svom
imovnom stanju sam snositi trokove odbrane, odnosno branioca, sud e mu, na njegov zahtjev,
postaviti branioca, pod alternativnim uslovima:
a) da se postupak vodi za krivino djelo za koje se moe izrei kazna zatvora od 3 godine ili
tea kazna, ili
b) da to zahtijevaju interesi pravinosti, bez obzira na propisanu kaznu.
Da li postoje razlozi pravinosti, odluuje sud po slobodnoj ocjeni, u zavisnosti od specifinosti
svakog pojedinog sluaja.
(npr. specifino k.d. koje je predmet optube, linost osumnjienog /optuenog, sredina u kojoj je
k.d. izvreno, broj osumnjienih/optuenih, pravna pitanja koje treba rijeiti i dr.)
122
Zahtjev za postavljanje branioca u ovom sluaju se moe podnijeti u toku cijelog k.p.
Branioca, zavisno od faze postupka, postavlja SPP, SPS, sudija/predsjednik vijea i to nakon to je
osumnjienom/optuenom prvo pruena prilika da sa predoene liste izabere branioca.
Zahtjev za postavljanje branitelja zbog slabog imovnog stanja evidentira se u spisu.
Pri ocjeni imovinskog stanja osumnjienog/optuenog u obzir se uzimaju njegovi prihodi i rashodi,
te visina trokova odbrane koji su u izgledu.
Ako se imovno stanje osumnjienog/ optuenog tokom postupka izmijeni na bolje, odluka o
postavljenju branioca moe se izmijeniti, odnosno moe mu biti naloeno plaanje trokova
branioca.
Postavljeni branilac ima sva prava i dunosti i isti procesni poloaj kao i svaki drugi branilac.
Ima pravo na nagradu, trokove i druge izdatke po advokatskoj tarifi i to na teret sredstava suda koji
ga je postavio za branioca.
Pravo branioca da pregleda spise i dokumentaciju

U toku istrage:
1) branilac ima pravo da razmatra spise i razgleda pribavljene predmete koji idu u korist
osumnjienom. Ovo pravo se braniocu moe uskratiti ako je rije o spisima i predmetima
ije bi otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilj istrage.
2) izuzetno od prethodnog pravila, tuilac e istovremeno sa dostavljanjem prijedloga za
odreivanje pritvora SPP, odnosno SPS-u dostaviti i dokaze bitne za procjenu zakonitosti
pritvora i radi obavjetavanja branioca.
Nakon podizanja optunice:
- osumnjieni/optueni i branilac imaju pravo uvida u SVE spise i dokaze.
SPS, sudija, odnosno vijee, kao i tuilac, kada dou u posjed novog dokaza ili bilo koje
informacije ili injenice koja moe posluiti kao dokaz na suenju, duni su ih staviti na uvid
braniocu. U navedenim sluajevima, branilac moe izvriti fotokopiranje spisa i dokumenata.
RADNJE DOKAZIVANJA
Pretresanje stana, ostalih prostorija i pokretnina

Pretresanje stana, ostalih prostorija i pokretnih stvari osumljienog/ optuenog moe se odrediti
samo onda ako ima dovoljno osnova za sumnju da e se prilikom pretresanja:
a) pronai pretpostavljeni izvrilac krivinog djela ili njegov sauesnik, ili
b) otkriti tragovi krivinog djela, ili
c) pronai predmeti vani za krivini postupak.
Pretresanje pokretnih stvari obuhvata i pretresanje kompjuterskih sistema, ureaja za pohranjivanje
kompjuterskih i elektronskih podataka, te mobitela. Na zahtjev suda, osobe koje se koriste ovim
ureajima dune su omoguiti pristup, predati diskete ili drugi medij na kome su pohranjeni podaci,
kao i pruiti potrebna obavjetenja za upotrebu tih ureaja. Pretresanje kompjutera i slinih ureaja
e se obaviti uz pomo strune osobe.
123
Pretresanje osoba
Pretresanje osobe moe se poduzeti u sljedeim sluajevima:
a) kad je vjerovatno da je odreena osoba poinila krivino djelo ili je ista sauesnik
U ovom sluaju se radi o pretresanju osumnjienog i tu je neophodno da postoji vjerovatnost da
je odreena osoba poinila krivino djelo.
U krug osumnjienih osoba svakako ne ulaze samo izvrilac ili saizvrioci, ve i podstreka i
pomaga, dakle sauesnici.
b) kad je vjerovatno da e se pretresanjem pronai predmeti ili tragovi vani za krivini postupak
U ovom sluaju, radi se o pretresanju ostalih osoba, a uslov je vjerovatnost da se kod te osobe,
koja nije ni izvrilac krivinog djela, niti njegov saizvrilac, odnosno sauesnik, nalaze predmeti
ili tragovi vani za krivini postupak.
Pretresanje osobe obavlja osoba istog spola, bez obzira da li se pretresa osoba m. ili . spola.
Naredba za pretresanje
Sud moe izdati naredbu za pretresanje pod uslovima propisanim ZKPFBiH.
Naredbu za pretresanje moe izdati sud na zahtjev tuioca ili na zahtjev ovlatenog slubenog lica
koje je dobilo odobrenje od tuioca.
Dakle, sud ne moe po slubenoj dunosti izdati naredbu za pretresanje bez obzira to su ispunjeni
materijalni uslovi za pretresanje. Od ovog principijelnog rjeenja IZUZETAK je mogu na glavnoj
raspravi, s obzirom da se izvode i dokazi ije izvoenje naredi sudija, odnosno sudsko vijee.
Forma zahtjeva za izdavanje naredbe za pretresanje

U odnosu na formu, zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje moe se podnijeti u:
a) pisanoj ili
b) usmenoj formi.
Podnoenje zahtjeva u pisanom obliku je pravilo, a u usmenom obliku izuzetak i koristi se onda
kada postoji opasnost od odlaganja.
a) Pisani zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje
Obavezan sadraj pisanog zahtjeva za izdavanje naredbe za pretresanje je:
1) naziv suda od kojeg se zahtjeva izdavanje naredbe za pretresanje
2) lini podaci (ime i prezime) kao i funkcija podnosioca zahtjeva, ime se dokazuje zakonsko
ovlatenje za podnoenje zahtjeva za izdavanje te naredbe.
3) navoenje injenica koje ukazuju na vjerovatnost da e se osobe, tragovi i predmeti nai na
oznaenom ili opisanom mjestu ili kod odreene osobe. Mjesta ili osobe koje su objekti
pretrage moraju se tano precizirati.
4) zahtjev da sud izda naredbu za pretresanje
Uz zahtjev za izdavanje naredbe o pretresanju mogu se dati i odreeni prijedlozi:
A. Da se pretresanje izvri u bilo koje vrijeme zato to postoji osnovana sumnja:
a)
da pretresanje nee moi biti izvreno u vremenskom periodu od 6 sati ujutro do 21
sat uveer. (npr. treba izvriti pretresanje nonog bara ili drugog prostora koje svoju
osnovnu djelatnost obavlja upravo u kasnim nonim i ranim jutarnjim satima);
b)
da e se traeni predmeti skloniti ili unititi ako se naredba ne izvri odmah.
c)
da e osoba koja se trai pobjei ili poiniti drugo krivino djelo, ili ugroziti
bezbjednost ovlatenog slubenog lica ili drugog lica.
124
B. Da ovlatena slubena osoba izvri naredbu za pretres bez njene prethodne predaje ako
postoji osnovana sumnja:
a)
da se traeni predmeti mogu lako i brzo unititi ako se odmah ne oduzmu,
b)
da predaja naredbe moe ugroziti bezbjednost ovlatenog slubenog lica ili dr.lica
c)
da e osoba koju se trai poiniti drugo krivino djelo.
b) Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje

Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje moe se podnijeti kada postoji opasnost od
odlaganja.
Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe o pretresanju moe se saopiti neposredno sudu ili telefonom,
ili radio-vezom ili drugim sredstvom elektronske komunikacije.
Kad je podnesen usmeni zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje, sud e daljnji tok razgovora
zabiljeiti. U sluaju kada se koristi zvuni zapisnik, on se u roku od 24 sata mora dati na prijepis
ija se istovjetnost mora ovjeriti i uvati sa orginalnim zapisnikom.
Izdavanje naredbe za pretresanje

Ako sudija za prethodni postupak ustanovi da je pisani zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje
opravdan, moe odobriti zahtjev i izdati naredbu za pretresanje.
Kad e zahtjev za pretresanjem biti opravdan je faktiko pitanje koje se cijeni u svakom pojedinom
sluaju.
Kad sudija za prethodni postupak odlui da izda naredbu za pretres na osnovu usmenog zahtjeva,
podnositelj takvog zahtjeva e sam sastaviti naredbu i proitat e je u cjelini SPP.
Sadraj naredbe za pretresanje

Naredba za pretresanje sadri:
1) naziv suda koji izdaje naredbu (osim kada se naredba za pretresanje odobrava na osnovu
usmenog zahtjeva) i potpis sudije za prethodni postupak koji izdaje naredbu,
2) ako se naredba za pretresanje odobrava na osnovu usmenog zahtjeva, to e se navesti uz
naznaenje imena sudije za prethodni postupak koji izdaje naredbu i vremena/ mjesta izdavanja,
3) ime, odjel ili rang ovlatene osobe na koju se naredba odnosi,
4) svrha pretresanja,
5) opis osobe koju treba pronai ili opis stvari koje su predmet pretresanja,
6) odreivanje ili opis mjesta, prostorija ili osoba koje se trae, s navoenjem adrese, vlasnitva,
imena ili slinog za sigurno utvrivanje identiteta,
7) uputstvo da se naredba ima izvriti izmeu 6 sati i 21 sata ili ovlatenje da se naredba moe
izvriti u bilo koje vrijeme ako to sud izriito odredi,
8) eventualno ovlatenje izvritelju naredbe da moe bez prethodne najave ui u prostorije koje se
imaju pretresti, ako to sud izriito odredi,
9) uputstvo da se naredba i oduzete stvari donesu u sud bez odlaganja,
10) pouku da osumnjieni ima pravo obavijestiti branioca i da se pretresanje moe izvriti i bez
prisustva branioca, ako to zahtijevaju izuzetne okolnosti.
125
Vrijeme izvrenja naredbe za pretresanje

Naredba za pretresanje mora se izvriti najkasnije 15 dana od izdavanja naredbe, nakon ega se,
bez odlaganja, mora vratiti sudu.
Naredba za pretresanje se moe izvriti bilo kojeg dana u sedmici.
Naredba se moe izvriti samo u vremenskom periodu od 6 sati do 21 sata, osim ako u naredbi nije
izriito dato ovlatenje da se moe izvriti u bilo koje doba dana ili noi.
Postupak izvrenja naredbe za pretresanje
Prije poetka pretresanja, ovlatena slubena osoba MORA dati obavjetenje o svojoj funkciji i
razlogu dolaska i predati naredbu za pretresanje osobi kod koje e se ili na kojoj e se izvriti
pretresanje.
Ako mu je nakon toga pristup uskraen, ovlatena slubena osoba moe upotrijebiti silu.
IZUZETAK
Prilikom izvravanja naredbe za pretresanje, ovlatena slubena osoba nije duna obavijestiti bilo
koga o svojoj funkciji i razlozima pretresanja, ve moe odmah ui u stan ili druge prostorije ako su
prazni ili ako je ovlatena slubena osoba naredbom izriito ovlateno da ue bez prethodne najave.
Vlasnik/ korisnik stana pozvat e se da bude prisutan pretresu, a ako je on odsutan, pozvat e se
njegov zastupnik ili neko od odraslih lanova domainstva ili susjeda.
Ukoliko osoba kod koje se pretresanje ima izvriti nije prisutna, naredba se ostavlja u prostoriji gdje
se vri pretresanje, a pretresanje se izvrava i bez njene prisutnosti.
Pretresu stana, ostalih prostorija ili osobe, prisustvuju dva punoljetna graanina, kao svjedoci.
Svjedoci e se prije poetka pretresanja upozoriti da paze kako se pretresanje vri, kao i da imaju
pravo da prije potpisivanja zapisnika o pretresanju stave svoje prigovore, ako smatraju da sadraj
zapisnika nije taan.
Ovo je vrlo vano, jer u sluaju da neka od okolnosti utvrenih tokom pretresa (npr. da li je u
pretresanoj prostoriji pronaena droga) bude sporna tokom suenja, onda se pozivaju svjedoci
prisutni tokom pretresa da se o toj okolnosti izjasne.
Pretresanje osobe vri osoba istog pola.
Prilikom vrenja pretresanja slubenih prostorija ili vojnih objekata, pozvat e se njihov starjeina
ili rukovodilac, odnosno vojna osoba, da bude prisutan pretresanju.
Zapisnik o pretresanju i oduzimanje predmeta

O svakom pretresanju stana, prostorije ili osobe sastavit e se zapisnik koji potpisuje:
a) osoba kod koje se ili na kojoj se vri pretresanje i
b) osobe ija je prisutnost obavezna.
Prilikom vrenja pretresanja, oduzet e se privremeno samo oni predmeti i dokumenti koji su u
vezi sa svrhom pretresanja. U zapisnik e se unijeti i tano opisati predmeti i dokumenti koji se
oduzimaju, a to e se naznaiti i u potvrdi o oduzimanju predmeta koja e se odmah uruiti osobi
kojoj su predmeti, odnosno dokumenti oduzeti.
Ako se pri pretresanju stana, prostorije, odnosno osobe, nau predmeti koji nemaju veze s krivinim
djelom zbog kojeg je izdata naredba za pretresanje, ali upuuju na drugo krivino djelo, oni e se
opisati u zapisniku i privremeno oduzeti. O tome e se obavijestiti tuilac. Ti e se predmeti odmah
vratiti ako tuilac ustanovi da nema osnova za pokretanje krivinog postupka, a ne postoji neki
drugi zakonski osnov po kojem bi se ti predmeti imali oduzeti.
126
Nakon privremenog oduzimanja predmeta na osnovu naredbe za pretres, ovlatena slubena osoba
e napisati i potpisati potvrdu u kojoj e navesti oduzete predmete i naziv suda koji je izdao
naredbu.
Nakon oduzimanja predmeta na osnovu naredbe za pretresanje, ovlatena slubena osoba mora, bez
odlaganja, vratiti sudu naredbu i predati oduzet predmete i spisak istih.
Nakon prijema stvari oduzetih na osnovu naredbe za pretresanje, sud e zadrati predmete pod
nadzorom suda do daljnje odluke ili odrediti da predmeti ostanu pod nadzorom podnositelja
zahtjeva.
Pretresanje bez naredbe i svjedoka

Ovlatena slubena osoba moe ui u stan i druge prostorije bez naredbe za pretresanje i bez
prisustva svjedoka i izvriti pretresanje u slijedeim sluajevima:
1. ako stanar tog stana, odnosno korisnik prostorije, to eli,
2. ako neko iz tog stana/prostorije zove u pomo,
3. ako je potrebno uhvatiti uinitelja krivinog djela koji je zateen na djelu ili radi sigurnosti
ljudi i imovine,
4. ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi osoba koja se po naredbi suda ima pritvoriti ili
prinudno dovesti ili koja se tu sklonila od gonjenja.
Ovlatena slubena osoba moe pretresti osobu bez naredbe za pretresanje i bez prisutnosti
svjedoka u slijedeim sluajevima:
a) pri izvrenju naredbe o dovoenju,
b) prilikom lienja slobode,
c) ako postoji sumnja da ta osoba posjeduje vatreno ili hladno oruje,
d) ako postoji sumnja da e osoba sakriti, unititi ili rijeiti se predmeta koji se trebaju od njega
oduzeti i upotrijebiti kao dokaz u krivinom postupku.
Nakon izvrenja pretresanja bez naredbe za pretresanje, ovlatena slubena osoba MORA odmah
podnijeti pisani izvjetaj tuitelju koji e o tome obavijestiti sudiju za prethodni postupak.
Izvjetaj mora sadravati razloge pretresanja bez naredbe.
Privremeno oduzimanje predmeta i imovine

Naredba za oduzimanje predmeta lan 79. ZKPFBiH
Predmeti koji se po KZFBiH imaju oduzeti ili koji mogu posluiti kao dokaz u krivinom postupku,
privremeno e se oduzeti i na osnovu sudske odluke e se osigurati njihovo uvanje.
Dakle privremeno oduzimanje PREDMETA moe se odnositi na:
A. predmete koji se po KZ BiH trebaju oduzeti,
B. predmete koji mogu posluiti kao dokaz u krivinom postupku.
A) Predmeti koji se po KZ BiH trebaju oduzeti su:
a) predmeti koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvrenje k.d. ili su nastali njegovim
izvrenjem, a postoji opasnost da e biti ponovo upotrijebljeni za izvrenje k.d., kao i
predmeti ije se oduzimanje ini apsolutno neophodnim u cilju zatite opte sigurnosti ili iz
moralnih razloga;
127

b) predmeti od kojih se sastoji imovinska korist pribavljena k.d.
c) predmeti za koje je, kod odreenih k.d., u okviru posebnog djela KZ FBiH, predvieno
obavezno oduzimanje predmeta, (npr. neovlateno proizvodene i stavljene u promet opojne

droge, krivotvoreni vrijednosni papiri itd.).
Predmeti koji se po KZ FBiH trebaju oduzeti, moraju se oduzeti bez obzira da li e u toku
krivinog postupka posluiti kao dokaz ili ne.
B) Predmeti koji mogu posluiti kao dokaz u krivinom postupku
Radi se o predmetima koji mogu posluiti pri utvrivanju vanih injenica u krivinom postupku.
(npr. pokretne stvari ili nekretnine, kod kojih se ograniava slobodno raspolaganje i koje se
podvrgavaju odgovarajuem uvanju, te isprave ili tehnike snimke injenica).
NAREDBU za oduzimanje predmeta izdaje sud, na prijedlog tuioca ili na prijedlog ovlatenog
slubenog lica koje je dobilo odobrenje od tuioca.
U smislu funkcionalne nadlenosti,odnosno ko tano izdaje naredbu za oduzimanje predmeta
pravila su da je to SPP (do podizanja optunice), SPS (prije poetka glavnog pretresa), sudija,
odnosno predsjednik vijea (na glavnom pretresu).
Faktiko oduzimanje predmeta vri ovlatena slubena osoba na osnovu izdate naredbe.
Ko dri takve predmete, duan ih je predati po naredbi suda. Osoba koja ih odbije predati moe se
kazniti do 50.000 KM, a u sluaju daljnjeg odbijanja, moe se zatvoriti. Zatvor traje do predaje
predmeta ili do zavretka krivinog postupka, a najdue 90 dana. O albi protiv rjeenja kojim je
izreena novana kazna ili je nareen zatvor odluuje vijee. alba protiv rjeenja o zatvoru ne
zadrava izvrenje rjeenja.
Dunost predaje predmeta po naredbi suda nije apsolutna, ve relativna i ne odnosi se na:
1. osumnjienog, odnosno optuenog,
2. osobe koje su osloboene dunosti svjedoenja.
Privremeno oduzimanje predmeta bez naredbe

Predmeti koji se po KZFBiH imaju oduzeti ili koji mogu posluiti kao dokaz u krivinom postupku,
mogu se privremeno oduzeti i bez naredbe suda, ukoliko postoji opasnost od odlaganja.
Ukoliko se osoba koja se pretresa izriito usprotivi oduzimanju predmeta, tuilac e u roku od 72
sata od izvrenog pretresanja podnijeti zahtjev SPP za naknadno odobrenje za oduzimanje
predmeta.
Ukoliko SPP odbije zahtjev tuioca, oduzeti predmeti se ne mogu koristiti kao dokaz u krivinom
postupku, i odmah e se vratiti osobi od koje su oduzeti.
Osoba od koje se privremeno oduzima predmet i dokumentacija ima pravo albe. alba ne odlae
privremeno oduzimanje predmeta i dokumentacije.
Privremeno oduzeti predmeti i dokumentacija pohranjuju se u sudu ili sud na drugi nain osigurava
njihovo uvanje.
Otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije vri tuilac, uz obavezu da o
tome obavijesti osobu ili preduzee od koje su predmeti oduzeti, SPP i branioca.
128
Privremeno oduzimanje pisama, telegrama i drugih poiljaka
pitanje na ispitu
Privremeno se mogu oduzeti pisma, telegrami i druge poiljke upuene osumnjienom, odnosno
optuenom ili one koje on alje, a koje se nalaze kod preduzea i lica koje obavljaju poslove pote i
telekomunikacije.
Pisma, telegrami i druge poiljke mogu se privremeno oduzeti AKO postoje okolnosti zbog kojih se
osnovano moe oekivati da e ove poiljke posluti kao dokaz u postupku.
Naredbu za privremeno oduzimanje pisama,telegrama i drugih poiljaka izdaje sudija za predhodni
postupak, na prijedlog tuioca.
Navedena pravila NE smiju se primjenjivati na pisma, telegrame i druge poiljke razmijenjene
izmeu osumnjienog odnosno optuenog i njegovog branioca.
Naredba za privremeno oduzimanje pisama,telegrama i drugih poiljaka sadri:
- podatke o osumnjienom/optuenom
- nain izvrenja naredbe
- vrijeme trajanja mjere
- preduzee koje e izvriti nareenu mjeru.
Preduzete mjere mogu da traju najdue 3 mjeseca, a iz vanih razloga sudija za prethodni postupak
moe produiti trajanje ovih mjera za jo 3 mjeseca, s tim da e se preduzete mjere ukinuti im
prestanu razlozi za njihovo daljnje preduzimanje.
Ukoliko to interesi postupka dozvoljavaju, o preduzetim mjera obavijestie se osumnjieni /
optueni protiv koga su primjenjene.
Pisama,telegrama i drugih poiljaka otvara tuilac u prisutnosti dva svjedoka. Pri otvaranju e se
paziti da se ne povrijedi peat, a omotnice i adresa e se sauvati. O otvaranju e se sastaviti
zapisnik.
Popis privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije

Nakon privremenog oduzimanja predmeta i dokumentacije, u zapisniku e se popisati privremeno
oduzeti predmeti i dokumentacija i o tome izdati potvrda.
Ako popis predmeta i dokumentacije nije mogu, predmeti i dokumentacija e se staviti u omot i
zapeatiti.
Predmet koji je oduzet od fizike, odnosno pravne osobe ne moe se prodati, pokloniti ili na drugi
nain njim raspolagati.
Pravo albe
Osoba od koje se privremeno oduzima predmet i dokumentacija IMA pravo albe, koja NE odlae
privremeno oduzimanje predmeta i dokumentacije.
Protiv odluke suda kojom se vraaju oduzeti predmeti ili dokumentacija tuitelj ima pravo podnijeti
albu.
uvanje privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije
Privremeno oduzeti predmeti i dokumentacija pohranjuju se u sudu ili sud na drugi nain
osigurava njihovo uvanje.
129
Otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije

Otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije vri tuilac.
O otvaranju privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije tuitelj je duan obavijestiti osobu ili
preduzee od koje su predmeti oduzeti, sudiju za prethodni postupak i branitelja.
Pri otvaranju i pregledu predmeta i dokumentacije mora se voditi rauna da njihov sadraj ne
saznaju neovlatene osobe.
Naredba banci ili drugoj pravnoj osobi

Ako postoje osnovi sumnje da je neka osoba poinila k.d. koje je povezano s pribavljanjem
imovinske koristi, SUD moe, na osnovu prijedloga tuitelja, narediti da banka ili druga pravna
osoba koja vri finansijsko poslovanje dostavi podatke o bankovnim depozitima i drugim
finansijskim transakcijama i poslovima te osobe, kao i drugih osoba za koje se osnovano vjeruje da
su ukljuene u te finansijske transakcije ili poslove osumnjienog, ako bi takvi podaci mogli biti
dokaz u krivinom postupku.
U hitnim sluajevima i TUITELJ moe odrediti navedene mjere prema bankama na osnovu
naredbe. O preduzetim mjerama tuitelj odmah obavjetava sud, koji moe u roku od 72 sata izdati
naredbu.
Tuitelj e dobijene podatke zapeatiti dok ne bude izdata sudska naredba.
U sluaju da sud ne izda naredbu, tuitelj e podatke vratiti bez prethodnog otvaranja.
Sud moe rjeenjem narediti pravnoj ili fizikoj osobi da privremeno obustavi izvrenje finansijske
transakcije za koju postoji sumnja da predstavlja k.d. ili da je namijenjena uinjenju k.d., da slui
prikrivanju k.d. ili prikrivanju dobiti ostvarene k.d.
Naredba operateru telekomunikacija

Sud moe, ako postoje osnovi sumnje da je neka osoba poinila k.d., na prijedlog tuitelja ili
ovlatene slubene osobe narediti da operater telekomunikacija ili druga pravna osoba koja prua
telekomunikacione usluge, dostavi podatke o koritenju tih usluga ako bi ti podaci mogli posluiti
kao dokaz u krivinom postupku.
U hitnim sluajevima to moe i tuitelj, ali e te podatke zapeatiti dok se ne izda sudska naredba;
rok za izdavanje ove naredbe je max. 72 sata. Ako sud ne izda naredbu, tuitelj e podatke vratiti
bez prethodnog otvaranja.
Operateri telekomunikacija su duni omoguiti provoenje ovih mjera.
Vraanje privremeno oduzetih predmeta
Predmeti koji su u toku krivinog postupka privremeno oduzeti, vratit e se vlasniku, odnosno
dratelju, kada u toku postupka postane oigledno da njihovo zadravanje nije u skladu s lanom
79. ZKPFBiH, a ne postoje razlozi na njihovo oduzimanje u smislu da predstavljaju opasnost po
opu sigurnost.
Sud je duan, nakon izjanjenja tuitelja odluiti o tome u roku od 15 dana.
130
ISPITIVANJE OSUMNJIENOG
Osnovne odredbe o ispitivanju

Ispitivanje osumnjienog u istrazi vri tuilac ili ovlatena slubena osoba.
Ispitivanje treba vriti tako da se u punoj mjeri potuje linost osumnjienog. Prilikom ispitivanja
osumnjienog NE smije se upotrijebiti sila, prijetnja, prevara, narkotici ili druga sredstava koja
mogu uticati na slobodu odluivanja i izraavanja volje prilikom davanja izjave ili priznanja.
Ako je postupljeno protivno navedenim pravilima, na tako pribavljenom iskazu osumnjienog NE
moe se zasnivati sudska odluka.
Pouka osumljienom o njegovim pravima
1. Kad se osumnjieni prvi put ispituje prvo se uzimaju lini podaci o identitetu (ime i prezime,
nadimak, ime i prezime roditelja, djevojako obiteljsko ime majke, gdje je roen, gdje stanuje, dan,
mjesec i godina roenja, koje je narodnosti i iji je dravljanin, JMBG, njegovo zanimanje, kakve
su mu obiteljske prilike, je li pismen, kakve je kole zavrio, je li, gdje i kad sluio vojsku odnosno
ima li in, je li odlikovan, kakvog je imovnog stanja, je li, kad i zato osuivan, je li i kad je
izreenu kaznu izdrao, da li se protiv njega vodi postupak za koje drugo krivino djelo, a ako je
maloljetan, ko mu je zakonski zastupnik).
2. Zatim e mu se saoptiti:
za koje k.d. se tereti/sumnjii i
osnove sumnje protiv njega.
3. Nakon toga, osumnjieni e se pouiti o sljedeim pravima:
1) da nije duan iznijeti odbranu niti odgovarati na pitanja - pravo na utnju,
2) da moe uzeti branioca po svom izboru, koji moe biti prisutan njegovom ispitivanju,kao i
da ima pravo na branioca bez nadoknade u sluajevima koji su predvieni ZKP FBiH
3) da se moe izjasniti o k.d. i iznijeti injenice i dokaze u svoju korist, te da je takav njegov
iskaz, ako je dat u prisustvu branitelja, doputen kao dokaz na glavnoj raspravi i da bez
njegove saglasnosti moe biti proitan i koriten na njoj,
4) da ima pravo razgledati spise i pribavljene predmete koji mu idu u korist,
5) da ima pravo na prevodioca ukoliko ne zna jezik suda.
Osumnjieni se moe dobrovoljno odrei navedenih prava, ali njegovo ispitivanje NE moe
zapoeti ukoliko se i dok se njegova izjava o odricanju ne zabiljei u zapisnik i dok ne bude
potpisana od osumnjienog.
Osumnjieni se ni pod kojim okolnostima ne moe odrei prava na prisustvo branioca, ako je
njegova odbrana obavezna.
U sluaju da se osumnjieni odrekao prava da uzme branioca, a kasnije izrazi elju da uzme
branioca, ispitivanje e se odmah prekinuti i ponovo e se nastaviti kada osumnjieni dobije
branioca ili mu se branioc postavi ili ako osumnjieni izrazi elju da nastavi da odgovara na pitanja.
Ako se osumnjieni dobrovoljno odrekne prava da ne odgovara na postavljena pitanja, mora mu se i
u tom sluaju omoguiti da se izjasni o svim injenicama i dokazima koji mu idu u korist.
Ako je postupljeno protivno odredbama koje garantuju navedena prava, na tom iskazu
osumnjienog NE moe se zasnivati sudska odluka.
131
Nain ispitivanja osumljienog
ispitivanje osumljienog uz pomo prevodioca i tumaa
O svakom ispitivanju osumnjienog sainjava se zapisnik. Bitni dijelovi iskaza unijet e se

doslovno u zapisnik. Nakon to je zapisnik sainjen, osumnjienom e se proitati zapisnik i predati
kopija zapisnika.
Ispitivanje osumnjienog, u pravilu, se snima na audio ili videotraku.
Ispitivanje osumnjienog obavit e se uz pomo prevodioca ako osumnjieni ne poznaje jezik suda,
a ako je svjedok gluh ili nijem, uz pomo tumaa, odnosno osobe koja se sa svjedokom moe
sporazumjeti.
SASLUANJE SVJEDOKA
Poziv za sasluanje svjedoka
Svjedoci se sasluavaju kada postoji vjerovatnoa da e svojim iskazom moi dati obavjetenja o
k.d., uinitelju i o drugim vanim okolnostima.
Poziv za svjedoenje dostavlja tuilac, odnosno sud. Pozivanje kao svjedoka maloljetne osobe koja
nije navrila esnaest godina ivota vri se preko roditelja, odnosno zakonskog zastupnika, osim ako
to nije mogue zbog potrebe da se hitno postupa ili drugih okolnosti.
Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili tekih tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu mogu se
sasluati u njihovom stanu, bolnici ili na drugom mjestu.
U pozivu za svjedoenje svjedok se obavjetava da se poziva u svojstvu svjedoka, kao i o mjestu
gdje i vremenu kada se treba odazvati na poziv, kao i o posljedicama neodazivanja na poziv.
Ukoliko se svjedok koji je upozoren na posljedice neodazivanja, bez zakonskih razloga, ne odazove
pozivu, niti svoj izostanak opravda, sud mu moe izrei novanu kaznu do 5.000 KM ili narediti
prinudno dovoenje.
Naredbu za dovoenje svjedoka izvrava sudska policija.
Izuzetno, naredbu moe izdati i tuilac, ukoliko uredno pozvani svjedok ne doe, a svoj izostanak
ne opravda, s tim da ovu naredbu mora odobriti sudija za prethodni postupak u roku od 24 sata od
izdavanja naredbe.
Ukoliko svjedok koji je upozoren na posljedice, bez zakonskih razloga odbije da svjedoi, sud
moe, na prijedlog tuioca, donijeti rjeenje o kanjavanju svjedoka novanom kaznom do 30.000
KM. Protiv ovog rjeenja doputena je alba koja ne zadrava izvrenje. O albi protiv rjeenja
kojim su izreene navedene novane kazne svjedoku, odluuje vanraspravno vijee.
Osobe koje NE mogu biti sasluane kao svjedoci
NE moe se sasluati kao svjedok:
a) osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dunost uvanja dravne, vojne ili slubene tajne, dok
je nadleni organ ne oslobodi te dunosti,
b) branilac osumnjienog/optuenog u pogledu injenica koje su mu postale poznate u svojstvu
branioca,
c) osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dunost uvanja profesionalne tajne (vjerski
slubenik-ispovjednik, novinar u svrhu zatite izvora informacija, advokat, notar, lijenik, i dr.),
osim ako je osloboena te dunosti posebnim propisom ili izjavom osobe u iju je korist
ustanovljeno uvanje tajne,
d) maloljetna osoba koja, s obzirom na uzrast i duevnu razvijenost, nije sposobna shvatiti znaaj
prava da ne mora svjedoiti.
132
Osobe koje mogu odbiti svjedoenje

Svjedoenje MOGU odbiti:
a) brani, odnosno vanbrani drug osumnjienog/optuenog,
b) roditelj ili dijete, te usvojitelj ili usvojenik osumnjienog/optuenog.
Organ koji vodi postupak duan je da navedene osobe, prije njihovog sasluanja ili im sazna za
njihov odnos prema osumnjienom/optuenom upozori da mogu odbiti svjedoenje.
Upozorenje i odgovor se unose u zapisnik.
Osoba koja moe odbiti svjedoenje prema jednom od osumnjienih/ optuenih moe odbiti
svjedoenje i prema ostalim osumnjienim/optuenim, ako se njen iskaz, prema prirodi stvari, ne
moe ograniiti samo na ostale osumnjiene.
Ako je kao svjedok sasluana osoba koja moe odbiti svjedoenje ili je sasluana osoba koja nije
upozorena da moe odbiti svjedoenje ili to upozorenje nije uneseno u zapisnik, na takvom iskazu
se ne moe zasnivati sudska odluka.
Pravo svjedoka da NE odgovara na pojedina pitanja esto pitanje na ispitu
Svjedok ima pravo da NE odgovara na pojedina pitanja AKO bi ga istinit odgovor na ta pitanja
izloio krivinom gonjenju.
Ovo se zasniva na principu da niko nije duan da prua dokaze protiv sebe (Nemo prodere se
ipsum).
Ovdje treba imati u vidu da je svjedok obavezan da se odazove pozivu i da svjedoi, a moe samo
odbiti davanje odgovora na odreena pitanja.
Svjedok koji koristi ovo pravo odgovorit e na ta pitanja ako mu se da imunitet.
Imunitet se daje odlukom glavnog tuioca.
Ako u istrazi nastane takva situacija, onda glavni tuilac ima pravo da odustane od naela legaliteta
i da na osnovi svoje procjene svjedoku da imunitet koji nije javan (tzv. tajni imunitet, jer za taj
imunitet, osim svjedoka, niko ne zna). Za uzvrat, on od svjedoka dobije odreene informacije ili
svjedok na drugi nain pristane da sarauje.
Na glavnom pretresu je slina situacija, s tim to nakon procjene da svjedok ima pravo na
uskraivanje odgovora, glavni tuilac moe pod istim uslovima kao i u istrazi dati svjedoku
imunitet koji je tada tzv. javni imunitet (jer za taj imunitet zna optueni, branilac, itd.).
Dakle, u oba ova sluaja, odluku o imunitetu uvijek daje glavni tuilac i sud s tim nema nita.
Naravno, glavni tuilac uvijek mora paziti o kakvom se svjedoku radi tj. da li mu je isti neophodno
potreban, pa npr. ako tuilac osim ovog svjedoka ima jo tri kvalitetna svjedoka i jo neke
materijalne dokaze kojima moe dokazati injenice iz optube, onda takvom svjedoku nikada ne
smije dati imunitet.
Ako bi se desilo da svjedok koji je dobio imunitet lano svjedoi, onda tuilac protiv njega moe
preduzeti krivino gonjenje.
Postoji i novina u ZKP FBiH, da se svjedoku, ukoliko je oigledno da se ne zna koristiti svojim
pravom i ako njegovi interesi ne mogu biti zatieni na drugi nain, za savjetnika odreuje advokat.
Nain sasluanja, suoenje i prepoznavanje
Svjedoci se sasluavaju pojedinano i u odsustvu drugih svjedoka.
U toku postupka svjedok se moe suoiti s drugim svjedocima i osumnjienim/optuenim, ako se
njihovi iskazi ne slau u pogledu vanih injenica.
Ako je potrebno da se utvrdi poznaje li svjedok osobu ili predmet, trait e se od njega prvo da ih
opie ili da navede znakove po kojima se razlikuju, pa e mu se tek poslije pokazati radi
prepoznavanja i to zajedno s drugim njemu nepoznatim osobama, odnosno ako je to mogue
zajedno s predmetima iste vrste.
Ako prepoznavanje nije mogue na prethodni nain, ono e se
izvriti i na osnovu prepoznavanja fotografija te osobe ili predmeta, postavljenih meu
fotografijama osoba ili predmeta nepoznatih svjedoku.
133
Tok sasluanja svjedoka

Svjedok je duan da odgovore daje usmeno. Nijemi i gluhonijemi svjedoci sasluavaju se preko
tumaa.
Svjedok se priprema za davanje iskaza tako to se upozorava:
a) da je duan govoriti istinu,
b) da ne smije nita preutjeti,
c) da davanje lanog iskaza predstavlja krivino djelo i
d) da nije duan odgovarati na pojedina pitanja.
Sva ova upozorenja moraju biti unesena u zapisnik.
Poslije datih upozorenja, svjedoku se postavljaju opta pitanja koja se odnose na utvrivanje
njegovog identiteta, zanimanja, kao i njegov odnos s osumnjienim/optuenim, kao i oteenim.
Nakon postavljanja ovih optih pitanja, svjedoku se daje upozorenje da je duan o promjeni adrese
ili boravita obavijestiti tuitelja, odnosno sud.
U toku istrage, nakon optih pitanja, svjedok se poziva da iznese sve to mu je o predmetu poznato,
tj. on iznosi svoja saznanja o krivinom djelu, uinitelju i drugim vanim okolnostima za postupak.
Svoj iskaz svjedok iznosi u neometanom izlaganju, a nakon toga mu se mogu postavljati pitanja,
vriti provjeravanja, dopune i razjanjenja onoga to je izjavio. Postavljanje tih pitanja ima za cilj da
se iskaz upotpuni i da se otklone protivrjenosti i nejasnoe u iskazu ako ih ima.
Prilikom sasluanja svjedoka nije dozvoljeno sluiti se obmanom, kako bi se kod njega stvorila
pogrena predstava o okolnostima o kojima treba da se izjasni. Isto tako je zabranjeno svjedoku
postavljati tzv. sugestivna pitanja, kojima mu se predoavaju neke okolnosti koje bi trebalo saznati
tek iz njegovog odgovora. Pri tome se svjedok takvim pitanjem ustvari navodi na to ta bi trebao da
odgovori. ( npr. umjesto pitanja da li je osumnjieni na mjestu dogaaja imao neto u rukama,
postavi se pitanje: U kojoj je ruci osumnjieni drao pitolj? ).
Svjedok e se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o emu svjedoi, kako bi utvrdili da li svjedok
govori o injenicama koje je saznao iz vlastitog opaanja ili je o njima uo od drugih osoba.
Svjedoci se mogu suoiti ako se njihovi iskazi ne slau u pogledu vanih injenica, tj. ako sadre
kontradiktorne okolnosti. Suoeni e se o svakoj okolnosti o kojoj se njihovi iskazi meusobno ne
slau ponaosob sasluati i njihov e se odgovor unijeti u zapisnik. Istodobno se mogu suoiti samo
dva svjedoka.
Postoji mogunost sasluanja svjedoka ureajima za prenos slike i zvuka.
Na maloljetnu osobu koja treba biti sasluana kao svjedok, primjenjuju se pravila koja se odnose
na sasluanje punoljetnih svjedoka osim u sljedeim sluajevima:
1. Pozivanje kao svjedoka maloljetne osobe koja nije navrila 16 godina vri se preko roditelja,
odn. zakonskog zastupnika, osim ako to nije mogue zbog potrebe da se hitno postupa ili
zbog drugih okolnosti.
2. Ne moe se sasluati kao svjedok maloljetna osoba koja s obzirom na uzrast i duevnu
razvijenost nije sposobna shvatiti znaaj prava da ne mora svjedoiti.
3. Prilikom sasluanja maloljetne osobe, naroito ako je ona oteena krivinim djelom,
postupit e se obazrivo, da sasluanje ne bi tetno utjecalo na psihiko stanje maloljetnika.
Sasluanje maloljetne osobe izvrit e se uz pomo psihologa, pedagoga ili druge strune
osobe.
Zabranjeno je oteenog (rtvu krivinog djela) ispitivati o njegovom seksualnom ivotu prije
uinjenog krivinog djela, a ako je takvo ispitivanje obavljeno, na takvom iskazu se ne moe
zasnivati sudska odluka.
Oteeni koji se sasluava kao svjedok pitae se da li eli da u krivinom postupku ostvaruje
imovinskopravni zahtjev.
134
Zakletva, odnosno izjava svjedoka

Propisano je da sud moe zahtijevati od svjedoka da na glavnom pretresu prije svjedoenja poloi
zakletvu, odnosno da izjavu (tzv. promisorno polaganje zakletve odnosno davanje izjave).
Zakletva se polae, odnosno izjava se daje pred sudom.
Svjedok u istrazi ne polae zakletvu, odnosno ne daje izjavu.
Predviena je mogunost da svjedok poloi zakletvu odnosno da izjavu prije glavnog pretresa, ako
postoji bojazan da zbog tee bolesti ili zbog drugih razloga (starosti, invalidnosti.) nee moi doi
na glavni pretres.
Polaganje zakletve, odnosno davanje izjave nije obavezno, jer ukoliko svjedok odbije da polae
zakletvu/da izjavu, nije predviena nikakva sankcija.
Tekst zakletve, osnosno izjave glasi: "Zaklinjem se-izjavljujem da u o svemu to pred sudom
budem pitan govoriti istinu i da nita od onog to mi je poznato neu preutati."
Osobe koje NE polau zakletvu, odnosno ne daju izjavu
U zakonu je odreeno da zakletvu ne mogu polagati odnosno davati izjavu:
1. osobe koje u vrijeme sasluanja nisu punoljetne (maloljetnici), zato to zbog nedovoljne
psihike zrelosti, oni nisu u mogunosti da shvate znaaj zakletve odn. davanje izjave. Zbog
toga maloljetnici ne polau zakletvu, odnosno ne daju izjavu i tu nema izuzetaka!
2. osobe za koje je dokazano (ve postoji pravosnana presuda) ili za koje postoji osnovana
sumnja da su uinile ili uestvovale u kriv. djelu zbog kojeg se sasluavaju (npr. iz nekih
razloga u odnosu na te osobe je razdvojen krivini postupak i u njemu se sudi za isto
krivino djelo), jer takva osoba ne smije biti prisiljena na davanje iskaza koji bi, s obzirom
na zakletvu, morao biti istinit, a za nju tetan. Ovo se naravno odnosi na njeno sasluanje u
svojstvu svjedoka.
3. osobe koje zbog duevnog stanja ne mogu da shvate znaaj zakletve odn. izjave, obzirom da
takva osoba zbog svog psihikog stanja nije u mogunosti da to shvati.
Posebno treba naglasiti da je sud obavezan da na sve ove okolnosti pazi po slubenoj dunosti.
Pored toga, treba dodati da ukoliko sud u tom pogledu napravi pogreku, pa takve osobe poloe
zakletvu, onda to nema nikakvih procesnih posljedica, ve se smatra da zakletva nije poloena.
Zatieni svjedok
Na poloaj zatienog svjedoka u postupku pred sudom, primjenjuju se odredbe Zakona o zatiti
svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka.
U tom smislu, govorimo o 3 osnovne vrste svjedoka koji se definiraju ovim zakonom, a to su:
Svjedok pod prijetnjom: onaj svjedok ija je lina sigurnost ili sigurnost njegove porodice
dovedena u opasnost zbog njegovog uea u postupku, kao rezultat prijetnji, zastraivanja
ili slinih radnji koje su vezane za njegovo svjedoenje.
Ugroeni svjedok: onaj svjedok koji je ozbiljno fiziki ili psihiki traumatizovan
okolnostima pod kojima je izvreno krivino djelo ili koji pati od ozbiljnih psihikih
poremeaja koji ga ine izuzetno osjetljivim, odnosno dijete i maloljetnik.
Zatieni svjedok: onaj svjedok koji se sasluava prema Zakonu o zatiti svjedoka pod
prijetnjom i ugroenih svjedoka.
135
UVIAJ I REKONSTRUKCIJA
Uviaj i rekonstrukcija dogaaja spadaju meu najvanije procesne radnje dokazivanja.
Uviaj i rekonstrukcija dogaaja vre se uz pomo strunih osoba kriminalistiko-tehnike ili druge
struke koje e pomoi u pronalaenju, osiguranju ili opisivanju tragova, izvriti potrebna mjerenja i
snimanja, sainiti skicu i foto-dokumentaciju ili prikupiti i druge podatke.
Na uviaj ili rekonstrukciju moe se pozvati i vjetak ako bi njegova prisutnost bila od koristi za
davanje nalaza i miljenja.
Preduzimanje uviaja
Uviaj spada u radnje dokazivanja i preduzima se onda kada je za utvrivanje neke vane injenice
potrebno neposredno opaanje. To opaanje se vri ulom vida, sluha, opipa i sl.
Uviaj je namjenjen za utvrivanje injenica iz sadanjosti, pa se, u pravilu, obavlja neposredno po
otkrivanju krivinog djela. Dakle, uviaj se vri u vezi sa krivinim djelom kada je u zapisniku
mogue konstatovati objektivno stanje (npr. nakon saobraajne nesree ili nakon ubistva ili sl.).
Za obavljanje uviaja nije potreban neki formalno-pravni osnov, kao to je npr. naredba ili
rjeenje, ve je dovoljan samo materijalni uslov, tj. da je za utvrivanje neke vane injenice
potrebno neposredno opaanje.
Inae, uviaj se vri na svakom mjestu gdje se neposrednim opaanjem mogu utvrditi neke
injenice vane u krivinom postupku.
U zakonu nije propisan nain vrenja uviaja, pa se primjenjuju kriminalistika pravila i metode.
U toku istrage uviaj mogu vriti tuilac ili ovlatena slubena osoba, a nakon podizanja optunice
sudija za prethodno sasluanje. Ako se u toku glavnog pretresa ispostavi da je neophodan uviaj,
onda ga obavlja sudija, odnosno predsjednik vijea.
Kada ovlatena slubena osoba vri uviaj, ono je o tome prethodno obavezno obavijestiti tuioca,
obzirom da tuilac moe, ako eli, doi na mjesto dogaaja, te zahtijevati da se provedu odreene
radnje za koje on misli da su neophodne.
O uviaju se mora obavezno sainiti zapisnik i u njega se unosi stanje zateeno na mjestu uviaja, a
nije dozvoljeno unositi iskaze svjedoka, te nalaze i miljenja vjetaka. Zapisnik o uviaju ima
karakter javne isprave.
Pri vrenju uviaja se mogu provoditi i odreena vjetaenja (npr. vjetaenje ispravnosti vozila
koje je prouzrokovalo saobraajnu nesreu).
Rekonstrukcija dogaaja
Za razliku od uviaja, koji se vri kada je u zapisniku mogue konstatovati objektivno stanje, i u
pravilu, neposredno po izvrenju krivinog djela, rekonstrukcija dogaaja se vri naknadno, tako
to se ponavljaju radnje ili situacije u priblino istim uslovima pod kojima se prema izvedenim
dokazima dogaaj desio.
To praktino znai da se simuliraju uslovi pod kojima je djelo izvreno. (npr. ako je u pitanju
saobraajna nezgoda, provjerava se da li je sa tipom vozila kojim je uzrokovana nezgoda bilo
mogue odreenom brzinom savladati krivinu i sl.)
Za razliku od zapisnika o uviaju, u zapisnik o rekonstrukciji mogu se unositi izjave svjedoka ili
vjetaka.
Ako su u iskazima pojedinih svjedoka ili osumnjienih/optuenih radnje ili situacije razliito
prikazane, rekonstrukcija dogaaja e se posebno obaviti sa svakim od njih.
Rekonstrukcija dogaaja moe se vriti u toku cijelog postupka.
U toku istrage samo tuilac moe preduzeti rekonstrukciju dogaaja, a nakon toga, zavisno od
stadija postupka, rekonstrukciju vri sudija, odnosno predsjednik vijea.
136
Ovlatenje organa unutranjih poslova na samostalno obavljanje uviaja ne odnosi se i na

rekonstrukciju dogaaja kao istranu radnju, to znai da na izvoenje te radnje organ unutranjih
poslova nije ovlaten.
ZKP FBiH izriito zabranjuje vrenje rekonstrukcije dogaaja na nain da se vrijea javni red ili
moral ili dovodi u opasnost ivot ili zdravlje ljudi.
Prilikom rekonstrukcije dogaaja mogu se, po potrebi, ponovo izvesti pojedini dokazi.
VJETAENJE
Vjetaenje je dokazno sredstvo koje se odreuje kada za utvrivanje i ocjenu neke vane injenice
treba pribaviti nalaz i miljenja lica koja raspolau strunim znanjima, kojima ne raspolae sud.
Provodi se na osnovu pisane naredbe tuioca ili suda.
Vjetaenje obavljaju strune ustanove ili organi koji su za to osposobljeni ( kada su vjetaenja
sloenija) ili pojedinci. (kada su vjetaenja jednostavnija). Postoji i lista stalnih sudskih vjetaka
za odreena vjetaenja.
Po zavrenom vjetaenju, vjetak, odnosno vjetaci iz strune ustanove ili organa sainjava nalaz i
miljenje i dostavlja ga organu koji je naredio vjetaenje.
Postoje razne vrste vjetaenja kao to su:
1.
2.
3.
4.
5.
sudsko-medicinska vjetaenja (npr. psihijatrijsko),

toksikoloka vjetaenja,
vjetaenje poslovnih knjiga,
vjetaenje saobraajnih udesa,
grafoloko vjetaenje itd.
U novije vrijeme izuzetno je znaajno 6. vjetaenje DNK-a analizom. Analiza DNK se moe vriti
ako je to neophodno potrebno za odreivanje identiteta ili injenice da li otkriveni tragovi neke
materije potiu od osumnjienog/ optuenog ili oteenog.
Pregled, obdukcija i ekshumacija tijela
U situacijama kada postoji sumnja ili je oigledno da je neija smrt prouzrokovana poinjenjem
krivinog djela ili je s krivinim djelom u vezi, tuitelj je obavezan narediti pregled tijela/lea i
vrenje obdukcije.
U sluaju da je tijelo/le ve zakopano, tuitelj u sluaju potrebe mora od sudije za prethodni
postupak traiti odgovarajuu naredbu za ekshumaciju.Ekshumacija e se izvriti u cilju provoenja
pregleda i obdukcije.
Psihijatrijsko vjetaenje esto pitanje na ispitu
Psihijatrijsko vjetaenje odredit e se u slijedea 3 sluaja:
1. Ako se pojavi sumnja da je iskljuena ili smanjena uraunljivost osumnjienog/optuenog,
2. Ako se pojavi sumnja da je osumnjieni/optueni uinio krivino djelo zbog ovisnosti od
alkohola ili opojnih droga,
3. Ako se pojavi sumnja da zbog duevnih smetnji osumnjieni/optueni nije sposoban
uestvovati u postupku.
Ako se u toku istrage osumnjieni dobrovoljno ne podvrgne psihijatrijskom pregledu radi
vjetaenja ili ako je prema miljenju vjetaka potrebno due posmatranje, osumnjieni e se poslati
na psihijatrijski pregled, odnosno na posmatranje u odgovarajuu zdravstvenu ustanovu. Rjeenje o
tome donosi sudija za prethodni postupak na prijedlog tuitelja. Posmatranje ne moe trajati due
od 2 mjeseca.
137
Ako vjetaci ustanove da je duevno stanje osumnjienog/optuenog poremeeno, dae svoje

miljenje o tome kakav je uticaj takvo duevno stanje imalo i kakav jo ima na njegovo shvatanje i
postupke, kao i da li je i u kojoj mjeri poremeaj duevnog stanja postojao u vrijeme uinjenja
krivinog djela.
Ako se u zdravstvenu ustanovu upuuje osumnjieni/optueni koji se nalazi u pritvoru, sudija e
obavijestiti tu ustanovu o razlozima zbog kojih je odreen pritvor da bi se preduzele mjere potrebne
za osiguranje svrhe pritvora.
Vrijeme provedeno u zdravstvenoj ustanovi uraunat e se osumnjienom/ optuenom u pritvor,
odnosno u kaznu, ako ona bude izreena.
POSEBNE ISTRANE RADNJE
Posebne istrane radnje mogu se odrediti protiv osobe za koju postoje osnove sumnje:
1. da je sama ili s drugim osobama uestvovala ili uestvuje u uinjenju krivinog djela ili
2. da uinitelju ili od uinitelja krivinog djela prenosi informacije u vezi s krivinim djelom ili
3. da uinitelj koristi njeno sredstvo telekomunikacija,
ALI pod uslovima:
1. da se na drugi nain ne mogu pribaviti dokazi ili bi njihovo pribavljanje bilo povezano s
nesrazmjernim tekoama i
2. da se radi o krivinom djelu za koje se moe izrei kazna zatvora 3 godine ili tea kazna.
Vrste posebnih istranih radnji su (6 vrsta):
a) nadzor i tehniko snimanje telekomunikacija,
b) pristup kompjuterskim sistemima i kompjutersko sravnjenje podataka,
c) nadzor i tehniko snimanje prostorija,
d) tajno praenje i tehniko snimanje osoba, transportnih sredstava i predmeta koji stoje u vezi
sa njima,
e) koritenje prikrivenih istraitelja (to je posebno obueno ovlateno slubeno lice koje djeluje
pod lanim identitetom) i informatora,
f) simulirani prevoz i isporuka predmeta krivinog djela.
Pri izvravanju posebnih istranih radnji, policijski organi ili druge osobe ne smiju preduzimati
aktivnosti koje predstavljaju podstrekavanje na uinjenje krivinog djela. Ako su takve aktivnosti
preduzete, ta okolnost iskljuuje krivino gonjenje podstrekavane osobe za krivino djelo izvreno
u vezi s ovim radnjama.
Posebne istrane radnje odreuje naredbom SPP, na obrazloeni prijedlog tuioca koji sadri:
1. podatke o osobi protiv koje se predlae preduzimanje posebne istrane radnje,
2. osnove sumnje da osoba protiv koje se predlae preduzimanje radnje uestvuje ili je
uestvovala u uinjenju krivinog djela ili da uinitelju ili od uinitelja prenosi informacije u
vezi s krivinim djelom ili da uinitelj koristi njeno sredstvo telekomunikacija,
3. razloge za preduzimanje posebne istrane radnje i ostale bitne okolnosti koje zahtijevaju
njeno preduzimanje,
4. navoenje posebne istrane radnje koja se zahtijeva i nain njenog izvoenja, te
5. obim i trajanje posebne istrane radnje.
IZUZETNO, ako se pisana naredba ne moe dobiti na vrijeme i ako postoji opasnost od odlaganja,
moe se zapoeti s izvravanjem posebne istrane radnje i na osnovu usmene naredbe SPP-a, a
njegova pisana naredba mora biti pribavljena u roku od 24 sata od izdavanja usmene naredbe.
Ako je neka od posebnih istranih radnji preduzeta bez naredbe SPP-a ili u suprotnosti s njom, sud
na tako pribavljenim podacima ili dokazima ne moe zasnivati svoju odluku.
138
MJERE ZA OBEZBJEENJE PRISUSTVA OSUMNJIENOG/ OPTUENOG I

USPJENO VOENJE KRIVINOG POSTUPKA
Prisustvo osumnjienog/optuenog u krivinom postupku je apsolutno bitna procesna pretpostavka
(conditio sine qua non), jer nije predviena mogunost suenja u odsustvu.
Vrste mjera
Postoji 5 (pet) mjera za obezbjeenje prisustva osumnjienog/optuenog tokom krivinog postupka
i njegovo nesmetano voenje, a to su:
1. POZIV,
2. DOVOENJE,
3. MJERE ZABRANE,
4. JEMSTVO i
5. PRITVOR.
Rangiranje ovih mjera u zakonu ima za osnovu njihovu teinu, to istovremeno upuuje i na
redoslijed njihove primjene.
ZKP FBiH je utvrdio i osnovna pravila kod primjene ovih mjera, a to su:
1. prilikom odluivanja koju e mjeru primijeniti, sud se mora pridravati uslova za primjenu
pojedinih mjera, vodei rauna o tome da se tea mjera ne primjenjuje ukoliko se blaom
moe postii svrha.
U skladu s tim, pritvor, kao najtea mjera, ne moe se primijeniti ako se ista svrha moe
postii blaom mjerom, o emu se posebno vodi rauna kod pritvora prema maloljetniku.
2. sud je duan da po slubenoj dunosti ukine ove mjere kad prestanu razlozi zbog kojih su
odreene, odnosno da teu mjeru zamjeni lakom kad za to nastupe uslovi.
1. POZIV
Prisutnost optuenog/osumnjienog pri izvrenju radnji u krivinom postupku osigurava se
njegovim pozivanjem.
Pozivanje se vri dostavljanjem zatvorenog pisanog poziva, koji sadri:
1. naziv organa koji poziva,
2. ime i prezime osumnjienog / optuenog
3. krivino djelo koje mu se stavlja na teret,
4. mjesto gdje osumljieni/ optueni treba da doe,
5. dan i sat kad treba da doe,
6. oznaenje da se poziva u svojstvu optuenog/osumnjienog,
7. upozorenje da e u sluaju nedolaska biti prinudno doveden,
8. upozorenje da je duan odmah obavijestiti tuioca, odnosno sud o promjeni adrese, kao i o
namjeri da promijeni boravite i
9. slubeni peat i potpis tuioca, odnosno sudije koji poziva.
Kad se osumnjieni /optueni prvi put poziva, pouit e se o pravu da uzme branioca i da branilac
moe biti prisutan njegovom sasluanju.
Do podizanja optunice poziv osumnjienom upuuje tuilac.
Ako optueni nije u stanju odazvati se pozivu usljed bolesti ili druge neotklonjive smetnje, ispitat e
se u mjestu gdje se nalazi ili e se osigurati njegov prijevoz do zgrade suda ili drugog mjesta gdje se
radnja preduzima.
139
2. DOVOENJE
Naredba za dovoenje
Naredbu da se optueni dovede moe izdati sud u 3 sluaja:
1) ako je doneseno rjeenje o odreivanju pritvora ili
2) ako uredno pozvani optueni ne doe, a svoj izostanak ne opravda ili
3) ako se nije moglo izvriti uredno dostavljanje poziva, a iz okolnosti oigledno proizlazi da
optueni izbjegava prijem poziva.
Izuzetno, u hitnim sluajevima, naredbu za dovoenje moe izdati i tuilac, ukoliko uredno pozvani
osumnjieni ne doe, a svoj izostanak ne opravda.
Naredbu za dovoenje izvrava sudska policija.
Naredba za dovoenje izdaje se pismeno i ona sadrava:
1. ime i prezime osumnjienog/optuenog koji se ima dovesti,
2. naziv k.d. koje mu se stavlja na teret, uz navoenje odredbe KZ-a,
3. razlog zbog kojeg se nareuje dovoenje, i
4. slubeni peat i potpis sudije/tuioca koji nareuje dovoenje.
Osoba kojoj je povjereno izvrenje naredbe predaje naredbu osumljienom/ optuenom i poziva ga
da poe s njom. Ako osumljieni/optueni to odbije, dovest e ga prinudno.
3. MJERE ZABRANE
Zabrana naputanja boravita i zabrana putovanja
Zabrana naputanja boravita moe se primijeniti ako postoje okolnosti koje ukazuju da bi
osumnjieni/optueni mogao pobjei, sakriti se, otii u nepoznato mjesto ili u inostranstvo.
Ova mjera odreuje se rjeenjem suda, i njom se osumnjienom/ optuenom zabranjuje da bez
odobrenja napusti mjesto boravita.
U prednjim okolnostima sud moe, bilo kao dodatnu mjeru ili zasebnu mjeru, narediti privremeno
oduzimanje putnih isprava uz zabranu izdavanja novih isprava, kao i zabranu koritenja line karte
za prelazak dravne granice. Dakle osumljienom/optuenom mogu se zabraniti putovanja.
Ostale mjere zabrane

Kada okolnosti sluaja na to ukazuju sud moe izrei i ove mjere zabrane:
1. Zabranu poduzimanja odreenih poslovnih aktivnosti ili slubenih dunosti,
2. Zabranu posjeivanja odreenih mjesta ili podruja,
3. Zabranu sastajanja sa odreenim osobama,
4. Naredbu da se povremeno javlja odreenom dravnom tijelu i
5. Privremeno oduzimanje vozake dozvole
Sve naprijed navedene mjere sud moe izrei uz mjeru zabrane naputanja boravita i zabranu
putovanja.
140
Izricanje mjera zabrane

Sud moe izrei mjere zabrane obrazloenim rjeenjem na prijedlog stranke ili branitelja, a po
slubenoj dunosti kada odluuje o pritvoru.(da umjesto odreivanja ili produenja pritvora ide na
mjeru zabrane)
U rjeenju kojim se odreuje neka mjera zabrane unosi se upozorenje osumnjienom/ optuenom da
se protiv njega moe odrediti pritvor ukoliko prekri izreene zabrane.
Rjeenje u istrazi donosi i ukida SPP, poslije podizanja optunice SPS, a nakon dostavljanja
predmeta sudiji, odnosno sudskom vijeu u svrhu zakazivanja glavnog pretresa, taj sudija
odnosno predsjednik vijea.
Ove mjere mogu trajati dok postoji potreba za njima, a najdue do pravosnanosti presude, ako toj
osobi nije izreena kazna zatvora, odnosno, najkasnije do upuivanja na izdravanje kazne zatvora,
ako je ona izreena.
Ako je izreena novana kazna, odnosno doneena odluka o imovinsko-pravnom zahtjevu ili
oduzimanju imovinske koristi, mjera zabrane putovanja moe trajati dok se novana kazna ne plati
u potpunosti, tj. dok se u cijelosti ne izvri odluka o imovinsko-pravnom zahtjevu ili oduzimanju
imovinske koristi
Opravdanost izreenih mjera sud preispituje svaka 2 mjeseca.
Protiv rjeenja kojim se odreuje mjera zabrane, moe se izjaviti alba vanraspravnom vijeu suda.
Rok za rjeavanje po albi je 3 dana od dana prijema albe.
alba NE zadrava izvrenje rjeenja.
Ogranienja u pogledu sadraja mjera zabrane
Mjerama zabrane ne moe se ograniiti pravo osumnjienom/optuenom da komunicira sa svojim
braniteljem u BiH, te da ivi u svom domu, da se via sa porodicom i bliskim roacima, da obavlja
svoju profesionalnu djelatnost, osim ako se postupak vodi za krivino djelo uinjeno na tetu
lanova porodice i bliskih roaka, odnosno za k.d. nastalo u obavljanju profesionalne djelatnosti.
Posebna odredba o zabrani putovanja

Izuzetno, u hitnim sluajevima, a posebno u onim u kojima se radi o krivinom djelu za koje se
moe izrei kazna zatvora od 10 godina ili tea, tuilac moe izrei naredbu o privremenom
oduzimanju putnih isprava i line karte, uz zabranu izdavanja novih isprava kojima se moe prei
dravna granica.
Naredbu izvrava policijski organ ili sudska policija.
Za oduzete isprave izdaje se potvrda.
O preduzetoj mjeri tuilac odmah obavjetava sudiju za prethodni postupak (ako je u toku istraga),
ili sudiju za prethodno sasluanje (ako je optunica podnesena) ili nadlenog sudiju, tj vijee (ako je
u toku zakazivanje glavne rasprave), oni su duni da u roku od 72 sata odlue o naredbi.
Ako je ne izdaju, isprave e se odmah vratiti.
141
4. JEMSTVO
Uslovi za odreivanje jemstva i njegov sadraj
Optueni kojem se pritvor treba odrediti ili mu je pritvor ve odreen samo zbog straha da e
pobijei, moe se ostaviti na slobodi, odnosno moe se pustiti na slobodu ako optueni lino ili
neko drugi za njega prui jemstvo da do kraja k.p. nee pobjei, a sam optueni obea da se nee
kriti i da bez odobrenja nee napustiti svoje boravite.
Za razliku od pritvora, koji se, zavisno od razloga, moe odrediti ne samo zbog opasnosti od
bjekstva, jemstvo iskljuivo slui sprjeavanju bjekstva osumnjienog/optuenog.
To znai da je jemstvo zamjena za pritvor i to samo ako je bjekstvo osumnjienog/optuenog jedini
razlog za odreivanje pritvora.
Sud ne moe predloiti primjenu jemstva, niti ga odrediti po slubenoj dunosti, ve incijativa
uvijek potie od optuenog, njegovog branioca ili treih lica.
Ako jemstvo nudi tree lice, neophodan je pristanak optuenog.
Bez obzira da li jemstvo daje optueni ili tree lice, pored datog jemstva nuno je i da sam optueni
obea da se nee kriti i da bez odobrenja nee napustiti svoje boravite.
Kada optueni ili tree lice ponudi primjenu jemstva, sud ako nae da su ispunjeni uslovi za
primjenu jemstva, odreuje iznos jemstva za koji smatra da predstavlja dovoljnu garanciju da
optueni nee pobjei i o tome obavjetava davaoca jemstva. Ako davalac jemstva prihvati taj
iznos, sud donosi rjeenje o prihvatanju jemstva, a kada ono bude obezbjeeno, optuenog puta na
slobodu.
Ako davalac jemstva ne prihvati iznos jemstva koji odredi sud, onda se donosi rjeenje kojim se
odbija ponueno jemstvo.
DAKLE, jemstvo mora biti poloeno, odnosno obezbjeeno prije nego to se optueni pusti na
slobodu. Kada rjeenje o prihvatanju jemstva postane pravnosnano, optueni se puta iz zatvora.
SADRAJ JEMSTVA
Jemstvo se sastoji u moralnoj obavezi i materijalnoj garanciji optuenog ili drugog lica.
1. Moralna obaveza se sastoji u davanju izjave od strane optuenog ili drugog lica da optueni
nee pobjei do kraja krivinog postupka, s tim to ovu izjavu prati i obeanje optuenog da
se nee kriti i da bez odobrenja nee napustiti svoje boravite.
2. Sa aspekta materijalne garancije, jamstvo moe biti lino i stvarno.
a) Lino jamstvo se sastoji u linoj obavezi jednog ili vie graana da e platiti utvreni
iznos jamstva.
b) Stvarno jamstvo se sastoji u polaganju gotovog novca, hartija od vrijednosti,
dragocjenosti ili drugih pokretnih stvari vee vrijednosti koje se lako mogu unoviti i
uvati, a kada su u pitanju nekretnine, jamstvo se realizuje stavljanjem hipoteke za
iznos jamstva na nepokretna dobra lica koje daje jamstvo.
Visina materijalne garancije uvijek glasi na novani iznos, bez obzira to se mogu polagati i druge
pokretne stvari, odn. stavljati hipoteka na nekretnine. Visinu ZKP FBiH nije odredio, ni u pogledu
najvieg, ni najnieg iznosa. Visina novanog iznosa jemstva odreuje se s obzirom na teinu
krivinog djela, imovinsko stanje lica koje daje jemstvo, te line i porodine prilike optuenog.
Dakle, iznos jemstva predstavlja faktiko pitanje i odreuje se za svaki konkretan sluaj.
Osoba koja daje jamstvo mora dostaviti dokaze o svom imovnom stanju, porijeklu imovine,
vlasnitvu i posjedu nad imovinom koja se daje kao jamstvo.
Ako optueni pobjegne, odredie mu se pritvor, a rjeenjem o propasti jamstva e se odrediti da je
vrijednost data kao jamstvo prihod budeta Federacije. Rjeenje o propasti jamstva donosi se ne
142
ekajui na konaan ishod postupka. Propalo jamstvo e se vratiti ako se krivini postupak zavri
obustavom postupka ili oslobaajuom presudom.
Prestanak jemstva
Ovdje se radi o ukidanju jamstva ili osloboenju od jamstva. To je prvi nain prestanka jamstva, a
drugi nain prestanka jamstva je propast jamstva - jamstvo propada samo ako optueni pobjegne.
Optuenom e se i pored datog jamstva odrediti pritvor:
a) ako na uredan poziv ne doe, a izostanak ne opravda,
b) ako se sprema za bjekstvo ili
c) ako se protiv njega, poto je ostavljen na slobodi, pojavi koji drugi zakonski osnov za
pritvor.
U navedenim sluajevima, jamstvo se ukida (rjeenje o ukidanju jamstva).
Jamstvo se takoer ukida i kada je optueni pravosnano osuen na kaznu zatvora i to kada stupi na
izdravanje te kazne.
Poloeni novani iznos, dragocjenosti, papiri od vrijednosti ili druge pokretne stvari vraaju se, a
hipoteka se skida.
5. PRITVOR
Odreivanje pritvora
Pritvor se moe odrediti ili produiti samo pod uslovima propisanim u ZKP FBiH i samo ako se isti
cilj ne moe ostvariti drugom mjerom.
Pritvor odreuje ili produava rjeenjem SUD, na obrazloen prijedlog tuitelja, a nakon to se
prethodno saslua osumnjieni/optueni.
Obrazloen prijedlog za produenje pritvora, tuitelj je duan dostaviti sudu najmanje 5 dana prije
isticanja pritvora. Taj prijedlog sud bez odlaganja dostavlja osumnjienom/optuenom i njegovom
branitelju.
Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkrae nuno vrijeme.
Ako se optueni nalazi u pritvoru dunost je svih organa koji uestvuju u krivinom postupku i
organa koji im pruaju pravnu pomo da postupaju s posebnom hitnosti. U toku cijelog k.p. pritvor
e se ukinuti im prestanu razlozi na osnovu kojih je odreen, a pritvorenik e se odmah pustiti na
slobodu.
Optueni ili branioc mogu podnijeti prijedlog za ukidanje pritvora koji je zasnovan na novim
injenicama, tada e sud odrati roite, odnosno sjednicu vijea o kome e obavijestiti stranke i
branioca. Protiv rjeenja kojim je odbijen prijedlog za ukidanje pritvora, alba nije doputena.
Razlozi za pritvor
Ako postoji osnovana sumnja da je odreena osoba uinila krivino djelo, pritvor joj se moe
odrediti:
1. ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva,
2. ako postoji osnovan strah da e unititi, sakriti, izmijeniti ili falsifikovati dokaze ili tragove
vane za k.p. ili ako naroite okolnosti ukazuju da e ometati k.p. uticajem na svjedoke,
sauesnike ili prikrivae (u ovom sluaju, pritvor e se ukinuti im se osiguraju dokazi zbog
kojih je pritvor odreen),
143

3. ako naroite okolnosti opravdavaju strah da e ponoviti k.d. ili da e dovriti pokuano k.d.
ili da e uiniti k.d. kojim prijeti, a za ta k.d. moe se izrei kazna zatvora od 3 godine ili
tea kazna,
4. u vanrednim okolnostima, ako se radi o k.d. za koje se moe izrei kazna zatvora 10 godina
ili tea kazna, a koje je, s obzirom na nain izvrenja ili posljedice krivinog djela, posebno
teko, pa bi putanje na slobodu rezultiralo stvarnom prijetnjom naruavanja javnog reda.
U rjeenju o odreivanju pritvora posebno se mora obrazloiti zakonski osnov za odreivanje
pritvora, a ne parafrazirati odgovarajua zakonska odredba. (npr. sud mora obrazloiti zato postoji
opasnost od bjekstva npr. samovoljno napustio radno mjesto, vien da ide prema granici, izvadio
putnu ispravu)
Nadlenost za odreivanje pritvora
Pritvor se odreuje rjeenjem suda o odreivanju pritvora.
To rjeenje se donosi na prijedlog tuioca, to znai da bez njegovog prijedloga sud NE moe
odrediti pritvor.
Rjeenje o odreivanju pritvora sadri:
1) ime i prezime lica koje se liava slobode, odnosno stavlja u pritvor,
2) k.d. koje mu se stavlja na teret,
3) zakonski osnov za pritvor,
4) obrazloenje,
5) pouku o pravu na albu
6) peat suda i potpis sudije.
Rjeenje o pritvoru predaje se osobi na koju se odnosi u momentu pritvaranja, pri emu se mora
naznaiti sat lienja slobode i sat predaje rjeenja.
Prethodno se mora odrati posebno roite, na kojem se osumnjienom/ optuenom i njegovom
braniocu mora pruiti prilika da se izjasne o prijedlogu tuitelja za odreivanje pritvora.
Pritvorena osoba ima pravo albe protiv rjeenja o odreivanju pritvora vanraspravnom vijeu suda
koji je odredio pritvor, sastavljenom od trojice sudija, u roku od 24 sata od prijema rjeenja.
alba NE zadrava izvrenje rjeenja.
Vanraspravno vijee svoju odluku mora donijeti u roku od 48 sati.
Trajanje pritvora tokom istrage

1. U fazi istrage pritvor odreuje sudija za prethodni postupak i to po obrazloenom prijedlogu
tuioca. U svom prijedlogu tuilac je duan navesti razloge na kojima temelji svoj prijedlog.
Sudija za prethodni postupak e uvijek preispitati osnovanost prijedloga tuioca za odreivanje
pritvora. Ukoliko nae da je taj prijedlog osnovan, donosi rjeenje o odreivanju pritvora i
po tom rjeenju pritvor moe trajati najdue do 1 mjesec od dana lienja slobode. Protiv tog
rjeenja osumnjieni ima pravo albe vanraspravnom vijeu istog suda. alba NE odlae
izvrenje rjeenja. Po isteku ovog roka od mjesec dana, osumnjieni e se pustiti na slobodu ili
e se donijeti rjeenje o produenju pritvora.
2. Po isteku roka na koji je pritvor odreen, osumnjieni se moe zadrati u pritvoru samo na
osnovu rjeenja o produenju pritvora. Ovo rjeenje donosi vanraspravno vijee istog suda
po obrazloenom prijedlogu tuioca. Po ovom rjeenju pritvor moe trajati najdue 2 mjeseca.
Sud mora voditi rauna o tome za koliko vremena tuilac trai da se pritvor produi, jer tuilac
npr. moe traiti da se pritvor produi za samo jedan mjesec, ali prije isteka tog roka moe
144
traiti da se produi za jo jedan mjesec. Dakle, vanraspravno vijee ima ovlatenje da pritvor
produi za najvie do dva mjeseca, to zavisi od njegove ocjene o tome koliko je vremena
potrebno za provoenje istranih radnji koje trai tuilac.
3. Kada su u pitanju krivina djela sa zaprijeenom kaznom preko 10 godina ili teom kaznom,
pritvor se moe produiti najvie jo za 3 mjeseca. Za ovo produenje moraju postojati
naroito vani razlozi, koje tuilac obrazlae u svom prijedlogu. Koji su to naroito vani
razlozi, zakon ne odreuje, ali svakako da to moraju biti takvi razlozi da u velikoj mjeri
opravdavaju produenje pritvora, to se mora posebno cijeniti u svakom konkretnom sluaju.
Pritvor se produava po obrazloenom prijedlogu tuioca. O produenju pritvora u ovoj situaciji
odluuje vijee Vrhovnog suda Federacije. I protiv tog rjeenja dozvoljena je alba koja NE
zadrava izvrenje rjeenja. O albi odluuje apelaciono vijee Vrhovnog suda.
4. Izuzetno, u sloenim predmetima i kada su u pitanju krivina djela za koja je propisan
dugotrajni zatvor, pritvor u istrazi se moe produiti za jo 3 mjeseca, 2 puta uzastopno.

Prijedlog za ovo produenje podnosi tuilac. Taj prijedlog sadri izjavu kolegija tuilatva o
potrebnim mjerama koje treba preduzeti da bi se istraga okonala (npr. izjava da e se jo
tuitelja ukljuiti u istragu, u cilju okonanja istrage). I protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba
koja NE zadrava izvrenje rjeenja. O ovom produenju odluuje vijee Vrhovnog suda
Federacije, a o albi apelaciono vijee Vrhovnog suda.
Dakle, pritvor u istrazi, zavisno od propisane kazne za krivino djelo u pitanju, vanosti razloga i
sloenosti predmeta, moe trajati 1 + 2 + 3 + 3x2 = ukupno 12 mjeseci.
Ako se do isteka navedenih rokova ne potvrdi optunica, osumnjieni e se pustiti na slobodu!!!
Ukidanje pritvora
U toku istrage, a prije isteka roka trajanja pritvora, sudija za prethodni postupak moe ukinuti
pritvor po prethodnom sasluanju tuioca, donoenjem rjeenja o ukidanju pritvora.
Protiv tog rjeenja tuilac moe podnijeti albu vanraspravnom vijeu, koje je duno donijeti
odluku u roku od 48 sati.
Pritvor nakon potvrivanja optunice

Pritvor se moe odrediti, produiti ili ukinuti i nakon potvrivanja optunice, i to rjeenjem sudije
za prethodno sasluanje, uz NAPOMENU, da ako se optueni ve nalazi u pritvoru, rjeenje o
produenju pritvora moe donijeti SAMO vanraspravno vijee.
Kontrola opravdanosti pritvora se vri po isteku svaka dva mjeseca od dana donoenja posljednjeg
rjeenja o pritvoru. alba protiv ovog rjeenja ne zadrava njegovo izvrenje.
Nakon potvrivanja optunice, a prije izricanja prvostepene presude, pritvor moe trajati najdue:
a) 1 god.- u sluaju k.d. za koje je propisana kazna zatvora do 5 god.;
b) 1 god. i 6 mjeseci - u sluaju k.d. za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina;
c) 2 god. - u sluaju k.d. za koje je propisana kazna zatvora preko 10 godina, ali ne i kazna
dugotrajnog zatvora;
d) 3 god. - u sluaju k.d. za koje je propisana kazna dugotraj. zatvora.
145
Ako za ovo vrijeme NE bude izreena prvostepena presuda, pritvor e se ukinuti i optueni pustiti
na slobodu!!!
____________
Predavanja:
Nakon potvrivanja optunice rjeenje o ukidanju i rjeenje o odreivanju pritvora donosi sudija
za prethodno sasluanje (SPS), a to se tie rjeenja o produenju pritvora nakon potvrivanja
optunice isto donosi vanraspravno vijee suda iji je sudija potvrdio optunicu.
Dakle, sudija za prethodno sasluanje NE MOE donijeti rjeenje o produenju pritvora iz razloga
to je u odredbi lana 21. taka e. ZKP FBiH izriito propisano da je SPS sudija koji nakon
podizanja optunice postupa kada je to propisano u ZKP FBiH i koji ima ovlatenja koja pripadaju
SPP. Prema taki d. istog lana SPP je sudija koji u toku istrage postupa u sluajevima kada je to
propisano ZKP FBiH.
Postoje izriite zakonske odredbe koje su ovlastile SPP da moe donijeti rjeenje o odreivanju
pritvora i rjeenje o ukidanju pritvora. Nema ovlatenja da produava pritvor.
Kada se ovo ima u vidu i dovede u vezu sa zakonskim odreenjem da SPS ima ovlatenja kao i
sudija za predhodni postupak to znai da i on moe samo odrediti ili ukinuti protvor. Drugi dio
zakonske odredbe iz lana 21. taka e. govori o tome da SPS ima pored ovih ovlatenja koja ima
SPP i ovlatenja koja su izriito propisana i zakonu.
Kada se proitaju te odredbe koje propisuju te sluajeve koji se odnose na SPS odnosno na njegova
druga ovlatenja nigdje ne pie da on ima ovlatenje da produava pritvor.
Dakle, SPS nije ovlaten da nakon potvrivanja optunice produava pritvor ve to moe uiniti
samo vanraspravno vijee.
_____________
Pritvor nakon izricanja presude izmjene u 2010. godini

Kada izrekne presudu na kaznu zatvora, sud moe optuenom odrediti i pritvor, odnosno pritvor e
biti produen ako je neophodno radi nesmetanog voenja k.p, uzimajui u obzir sve okolnosti
vezane za izvrenje k.d., odnosno linost poinioca.
Ako sud izrekne presudu na kaznu zatvora od 5 godina ili teu kaznu, sud e odmah odrediti ili
produiti pritvor.
U ovim sluajevima donosi se posebno rjeenje protiv koga je alba dozvoljena, ali ona ne zadrava
njegovo izvrenje.
Meutim, pritvor se MORA uvijek ukinuti i optueni pustiti na slobodu ako je:
a)
b)
c)
d)
e)
f)
optueni osloboen od optube ili:

je optuba odbijena, osim iz razloga nenadlenosti suda ili
ako je proglaen krivim, a osloboen od kazne ili
mu je izreena samo novana kazna ili
je uslovno osuen ili
je zbog uraunavanja pritvora kaznu ve izdrao.
U svim tim sluajevima pritvor se ukida, jer sa donoenjem bilo koje od tih odluka nastaje
neoboriva zakonska pretpostavka da vie nema osnova za odreivanje i dalje trajanje pritvora i to
pritvor gubi ulogu koju ima u krivinom postupku.
Poslije izricanja prvostepene presude, pritvor moe trajati najdue jo 9 (devet) mjeseci. Ako za to
vrijeme ne bude izreena drugostepena presuda kojom se prvostepena presuda potvruje ili
preinauje, pritvor e se ukinuti i optueni pustiti na slobodu.
146
Ako u roku od 9 (devet) mjeseci bude izreena drugostepena odluka kojom se prvostepena presuda
ukida, pritvor moe trajati najdue jo 1 (jednu) godinu od dana izricanja drugostepene odluke.
Izuzetno, u sloenim predmetima i iz vanih razloga, odlukom vijea pritvor se moe produiti za
jo najdue 6 mjeseci.
ZKPFBiH predvia mogunost upuivanja optuenog koji je u pritvoru u ustanovu za izdravanje
kazne i prije pravnosnanosti presude i to na njegov zahtjev. Inicijativa moe potei SAMO od
optuenog, NE i od suda. Zahtjev optuenog nije obavezujui za sud, a sud odluuje rjeenjem kako
kad zahtjev prihvata tako i kad ga odbija.
Rjeenje donosi sudija, odnosno predsjednik vijea, bez obzira da li je optueni stavio prijedlog
prije objavljivanja presude ili kasnije. Pri tome je bez znaaja visina izreene kazne zatvora. Protiv
rjeenja je dozvoljena alba apelacionom vijeu u roku od 3 dana. alba optuenog, u stvari, znai
da je on odustao od svog zahtjeva. Apelaciono vijee e tada preinaiti pobijano rjeenje i odluiti
da se optueni ne uputi na izdravanje kazne prije pravnosnanosti presude. Osueni koji se ne
nalazi u pritvoru ne moe zahtijevati da prije pravnosnanosti presude stupi na izdravanje kazne.
Pritvor se uvijek ukida istekom izreene kazne.
Optueni koji se nalazi u pritvoru, a presudom mu je izreena kazna zatvora, ostae u pritvoru do
upuivanja na izdravanje kazne, ali najdue do isteka kazne izreene presudom.
Poslije upuivanja lica na izdravanje kazne, sud vie nije ovlaten da pritvor ukida, jer je pritvor
prestao i nastavljen izdravanjem kazne.
Lienje slobode i zadravanje -radnje koje preduzima policija

Lienje slobode je privremeno oduzimanje slobode.
Policijski organ moe neko lice liiti slobode ako su kumulativno ispunjena 2 uslova:
1. ako postoje osnovi sumnje da je to lice uinilo krivino djelo i
2. ako postoji bilo koji zakonski razlog za odreivanje pritvora.
Prilikom lienja slobode:
policijski organ je duan takvo lice bez odlaganja, a najkasnije u roku od 24 sata, sprovesti
tuiocu.
Izuzetno, ako su u pitanju djela terorizma, taj rok je 72 sata.
Ako u tom roku lice ne bude sprovedeno, pustie se na slobodu.
Lienje slobode je faktika mjera o kojoj policijski organ ne donosi nikakvo rjeenje.
tuilac je duan bez odlaganja, a najkasnije u roku od 24 sata da ispita to lice i odlui da li
e ga pustiti na slobodu ili e SPP dostaviti prijedlog za odreivanje pritvora.
SPP je duan odmah, a najkasnije u roku od 24 sata, donijeti odluku o prijedlogu za
odreivanje pritvora.
Ukoliko ne prihvati prijedlog, donijee rjeenje kojim se prijedlog odbija i to lice odmah
pustiti na slobodu.
Osoba liena slobode mora biti pouena o svojim pravima koja ima u skladu sa zakonom:
1. pravo na obavjetenje o razlozima lienja slobode, gdje se podrazumjeva:
a. postojanje osnova sumnje da je osoba izvrila odreeno krivino djelo,
b. postojanje nekog od razloga za pritvor
2. pravo vezano uz pouku o pravu na utnju lice lieno slobode nije duno dati iskaz, niti
odgovarati na postavljena pitanja.
147

3. pravo osobe liene slobode da uzme branioca po slobodnom izboru, te da e joj se postaviti
branilac na njen zahtjev ako zbog svog imovnog stanja nije u mogunosti podmiriti trokove
odbrane.
4. pravo pomenute osobe da porodica, konzularni slubenik strane drave ili druga osoba koju
odredi, budu obavijeteni o njenom lienju slobode.
Na lienje slobode se NE moe izjaviti alba iz razloga to je lienje slobode limitirano rokom
najdue 24/72 sata, pa je eventualna alba nepotrebna, jer e mjera lienja slobode biti preispitana
od sudske vlasti, po predaji lica od policijskog organa.
Nepostojanje albe na mjeru lienja slobode ne znai, meutim, nepostojanje prava na naknadu
tete licima koja su protivpravno liena slobode. Naprotiv, takva lica imaju pravo na naknadu tete
u sluaju nezakonitog lienja slobode, u odreenom roku i u propisanom postupku.
Sankcije za nepotivanje pravila u pogledu rokova dovode do odgovornosti za protivpravno lienje
slobode, disciplinsku odgovornost policijskog organa i obavezu za dravu da naknadi moralnu i
materijalnu tetu nastalu zbog neosnovanog lienja slobode.
Izvrenje pritvora i postupanje sa pritvorenicima
Opte odredbe
Pritvor se izvrava u ustanovama koje za tu namjenu odredi federalni ministar pravde.
Na poslovima izvravanja pritvora mogu raditi samo oni uposlenici Federalnog ministarstva pravde
koji imaju potrebna znanja i vjetine i strunu spremu predvienu propisima.
Prava i slobode pritvorenika i podaci o pritvorenicima
Pritvor se izvrava na nain da se ne vrijea osoba i dostojanstvo pritvorenika. Ovlatene osobe
sudske policije i strae ustanove pri izvravanju pritvora smiju upotrijebiti prinudna sredstva samo u
sluajevima odreenim zakonom. Prava i slobode pritvorenika mogu biti ogranieni samo u mjeri
potrebnoj da se ostvari svrha radi kojeg je odreen pritvor, sprijei bjekstvo pritvorenika, sprijei
poinjenje krivinog djela i otkloni opasnost po ivot i zdravlje ljudi. Evidenciju o pritvorenicima
vodi Federalno ministarstvo pravde.
Smjetaj pritvorenika
Pritvorenici se smjetaju u prostorije odgovarajue veliine koje udovoljavaju potrebnim
zdravstvenim uvjetima.
U istu prostoriju ne smiju biti smjetene osobe razliita spola.
U pravilu, pritvorenici se nee smjestiti u istu prostoriju s osobama koje izdravaju kaznu zatvora,
sa osobama koje bi na njega mogle tetno djelovati ili ako bi to moglo tetno uticati na voenje
postupka.
Posebna prava pritvorenika
Pritvorenici imaju pravo na osmosatni neprekidni odmor u vremenu od 24 sata.
Njima e se osigurati kretanje na otvorenom prostoru najmanje 2 sata dnevno.
Pritvorenik smije kod sebe imati predmete za osobnu upotrebu, higijenske potreptine, o svom
troku nabavljati knjige, novine i drugu tampu, te imati druge predmete u koliini i veliini koja ne
ometa boravak u prostoriji i ne remeti kuni red.
Prilikom prijema u pritvor od pritvorenika e se prilikom osobne pretrage oduzeti predmeti u vezi s
krivinim djelom.
148
Pravo na komunikaciju pritvorenika sa spoljnim svijetom i braniteljem

Po odobrenju SPP, odnosno SPS i pod njegovim nadzorom ili nadzorom osobe koju on odredi,
pritvorenika imaju pravo posjeivati, u okviru kunog reda, brani, odnosno vanbrani drug i
njegovi srodnici, a na njegov zahtjev lijenik i druge osobe. Pojedine posjete se mogu zabraniti ako
bi zbog toga mogla nastati teta za voenje postupka. SPP, odnosno SPS e odobriti konzularnom
slubeniku strane zemlje posjetu pritvoreniku koji je dravljanin te zemlje.
Pritvorenik smije odravati povjerljivu prepisku sa bilo kojom osobom.
IZUZETNO, ako to zahtijevaju interesi postupka, moe se odrediti nadzor nad takvom poiljkom ili
se ona zabranjuje, a odreuje se rjeenjem, protiv kojeg je doputena alba.
Pritvoreniku se ne moe zabraniti odailjanje molbe, pritube ili albe.
Pritvorenik ne moe koristiti mobitel, ali ima pravo, u skladu s kunim redom a pod nadzorom
uprave pritvora, o svom troku obavljati telefonske razgovore. SPP/SPS/sudija/predsjednik vijea
mogu, iz razloga sigurnosti i dr. propisanih razloga, pritvoreniku rjeenjem ograniiti/zabraniti
koritenje telefona.
Pritvorenik ima pravo slobodne i neometane veze s braniteljem.
Nadzor nad izvrenjem pritvora
Nadzor nad izvrenjem pritvora obavlja predsjednik suda.
Predsjednik suda ili sudija kojeg on odredi duan je najmanje jednom u 15 dana obii pritvorenike
i ako nae da je potrebno, i bez prisutnosti sudskog policajca, informisati se kako se pritvorenici
hrane, kako zadovoljavaju ostale potrebe i kako se s njima postupa. Predsjednik suda, odnosno
sudija kojeg on odredi duan je preduzeti potrebne mjere da se otklone nepravilnosti uoene pri
obilasku ustanove.
Predsjednik suda, SPP/SPS/sudija/predsjednik vijea, mogu u svako doba obilaziti pritvorenike
PODNESCI I ZAPISNICI
Podnoenje i ispravljanje podnesaka
Optunica, prijedlozi, pravni lijekovi i druge izjave i saopenja podnose se pisano ili se daju
usmeno na zapisnik.
Navedeni podnesci moraju biti razumljivi i sadravati sve to je potrebno da bi se po njima moglo
postupiti.
Ako u ZKPFBiH nije drugaije odreeno, sud e podnositelja podneska koji je nerazumljiv ili ne
sadri sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupati pozvati da podnesak ispravi, odnosno
dopuni, a ako on to ne uini u odreenom roku sud e podnesak odbaciti.
U pozivu za ispravku, odnosno dopunu podneska podnositelj e se upozoriti na posljedice
proputanja.
Dostavljanje podnesaka protivnoj stranci
Podnesci koji se po ZKFBiH dostavljaju protivnoj stranci predaju se sudu u dovoljnom broju
primjeraka za sud i drugu stranku.
Ako ovi podnesci nisu predati sudu u dovoljnom broju primjeraka, sud e pozvati podnositelja da u
odreenom roku preda dovoljan broj primjeraka.
Obaveza sastavljanja zapisnika
U pogledu radnji koje se preduzimaju u toku krivinog postupka sastavlja se zapisnik istovremeno
kad se radnja obavlja, a ako to nije mogue, onda neposredno poslije toga.
149
Zapisnik pie zapisniar. Samo kad se obavlja pretresanje stana ili osobe ili se radnja preduzima
van slubenih prostorija organa, a zapisniar se ne moe osigurati, zapisnik moe pisati osoba koja
preduzima radnju.
Kad zapisnik pie zapisniar, zapisnik se sastavlja na taj nain to osoba koja
preduzima radnju kazuje glasno zapisniaru to e unijeti u zapisnik.
Osobi koja se sasluava dopustit e se da sama kazuje odgovore u zapisnik. Ovo pravo joj se moe
uskratiti u sluaju zloupotrebe.
Sadraj zapisnika
Zapisnik sadri: 1. naziv organa pred kojim se obavlja radnja, 2. mjesto gdje se obavlja radnja, 3.
dan i sat kad je radnja zapoeta i zavrena, 4. imena i prezimena prisutnih osoba i u kojem svojstvu
radnji prisustvuju, 5. kao i naznaenje krivinog predmeta po kojem se preduzima radnja.
Zapisnik treba sadravati bitne podatke o toku i sadraju preduzete radnje.
U zapisnik se doslovno unose postavljena pitanja i dati odgovori.
Ako su prilikom preduzimanja radnje oduzeti predmeti ili spisi, to e se naznaiti u zapisniku.
Prilikom preduzimanja radnji kao to je uviaj, pretresanje stana ili osoba ili prepoznavanje osoba
ili predmeta, u zapisnik e se unijeti i podaci koji su vani, s obzirom na prirodu takve radnje ili za
utvrivanje istovjetnosti pojedinih predmeta (npr. opis, mjere i veliina predmeta ili tragova,
stavljanje oznake na predmetima i dr.), a ako su napravljene skice, crtei, planovi, fotografije,
filmski snimci i slino to e se navesti u zapisniku i prikljuiti zapisniku.
Voenje zapisnika
Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije nita izbrisati, dodati ili mijenjati. Precrtana
mjesta moraju ostati itka.
Sva preinaenja, ispravke i dodaci unose se na kraju zapisnika i moraju biti ovjereni od osoba koje
potpisuju zapisnik.
itanje i potpisivanje zapisnika
Osobe koje se sasluavaju, kao i osumnjieni, odnosno optueni, branitelj i oteeni imaju pravo
proitati zapisnik ili zahtijevati da im se proita. Na to je duna da ih upozori osoba koja preduzima
radnju, a u zapisniku e se naznaiti da li je upozorenje uinjeno i da li je zapisnik proitan.
Zapisnik e se uvijek proitati ako nije bilo zapisniara i to e se naznaiti u zapisniku.
Zapisnik potpisuje sasluana osoba. Ako se zapisnik sastoji od vie listova sasluana osoba
potpisuje svaki list.
Nepismena osoba umjesto potpisa stavlja otisak kaiprsta desne ruke, a zapisniar e ispod otiska
upisati njeno ime i prezime. Ako se usljed nemogunosti da se stavi otisak desnog kaiprsta stavlja
otisak nekog drugog prsta ili otisak prsta lijeve ruke, u zapisniku e se naznaiti od kojeg je prsta i s
koje ruke uzet otisak.
Ako sasluana osoba odbije da potpie zapisnik ili da stavi otisak prsta, zabiljeit e se to u
zapisniku i navesti razlog odbijanja.
Ako je bilo prigovora u vezi sadraja zapisnika navest e se u zapisniku i ti prigovori.
Zapisnik na kraju potpisuje osoba koja je preduzela radnju i zapisniar.
Zapisnik o vijeanju i glasanju
O vijeanju i glasanju sastavit e se poseban zapisnik.
Zapisnik o vijeanju i glasanju sudskog vijea sadri tok glasanja i odluku koja je donesena.
Zapisnik o vijeanju i glasanju potpisuju svi lanovi vijea i zapisniar.
150
Odvojena miljenja prikljuit e se ovom zapisniku ako nisu unesena u zapisnik.

Zapisnik o vijeanju i glasanju zatvorit e se u poseban omot.
Ovaj zapisnik moe razgledati samo vijee apelacionog odjeljenja kad rjeava po pravnom lijeku i u
tom sluaju duno je da zapisnik ponovno zatvori u poseban omot i da na omotu naznai da je
razgledalo zapisnik.
ROKOVI
Rokovi za predaju podnesaka i raunanje rokova
Kada je izjava vezana za rok smatra se da je data u roku ako je prije nego to rok istekne predata
onom ko je ovlaten da je primi.
Kada je izjava upuena putem pote - preporuenom poiljkom, telegrafom ili drugim
telekomunikacijskim sredstvom, dan slanja ili predaje poti smatra se kao dan predaje onome kome
je upuena.
Rokovi se odreuju na sate, dane, mjesece i godine.
Sat, odnosno dan kad je dostavljanje izvreno, tj. u koji pada dogaaj od kada treba raunati trajanje
roka, ne uraunava se u rok, ve se za poetak roka uzima prvi naredni sat, odnosno dan.
Rokovi odreeni po mjesecima, odnosno godinama, zavravaju se protekom onog dana posljednjeg
mjeseca, odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok otpoeo. Ako nema toga
dana u posljednjem mjesecu rok se zavrava posljednjeg dana tog mjeseca.
Ako posljednji dan roka pada na dravni praznik ili u subotu i nedjelju, te u neki drugi dan kada
dravni organ ne radi, rok istie protekom prvog narednog radnog dana.
Povrat u prijanje stanje
Optuenom koji iz opravdanih razloga propusti rok za izjavu albe na presudu ili na rjeenje o
primjeni mjere bezbjednosti ili vaspitne mjere ili o oduzimanju imovinske koristi, sud e dopustiti
povrat u prijanje stanje radi podnoenja albe, ako u roku od 8 dana od dana prestanka uzroka
zbog kojeg je propustio rok, podnese molbu za povrat u prijanje stanje i ako istovremeno s
molbom preda i albu.
Poslije proteka roka od 3 mjeseca od dana proputanja ne moe se traiti povrat u prijanje stanje.
O povratu u prijanje stanje odluuje sudija, odnosno predsjednik vijea koje je donijelo presudu ili
rjeenje koje se pobija albom.
Protiv RJEENJA kojim se doputa povrat u prijanje stanje nije doputena alba.
Molba za povrat u prijanje stanje ne zadrava, po pravilu, izvrenje presude, odnosno rjeenja o
primjeni mjere bezbjednosti ili vaspitne mjere ili o oduzimanju imovinske koristi, ali sud moe
odluiti da se s izvrenjem zastane do donoenja odluke po molbi.
DONOENJE I SAOPTAVANJE ODLUKA
Vrste odluka u krivinom postupku
U krivinom postupku odluke se donose u obliku:
1. PRESUDE
2. RJEENJA i
3. NAREDBE.
151
Presudu donosi samo sud, a rjeenje i naredbu donose i drugi organi koji uestvuju u krivinom p.
Odluivanje na sjednici o vijeanju i glasanju
Odluke vijea donose se poslije usmenog vijeanja i glasanja.
Odluka je donesena kad je za nju glasala veina lanova vijea.
Predsjednik vijea rukovodi vijeanjem i glasanjem i glasa posljednji. On je duan da se stara da se
sva pitanja svestrano i potpuno razmotre.
Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojima se glasa glasovi podjele na vie razliitih miljenja,
tako da nijedno od njih nema veinu, razdvojit e se po pitanjima i glasanje e se ponavljati dok se
ne postigne veina.
Ako se i na taj nain ne postigne veina, odluka e se donijeti tako to e se glasovi koji su
najnepovoljniji za optuenog pribrojiti glasovima koji su od ovih manje nepovoljni.
lanovi vijea ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijea, ali lan vijea
koji je glasao da se optueni oslobodi ili da se presuda ukine i ostao u manjini, nije duan glasati o
sankciji. Ako ne glasa, uzet e se kao da je pristao na glas koji je za optuenog najpovoljniji.
Nain glasanja
Pri odluivanju prvi dio je da se glasa da li je sud nadlean, kao i o drugim prethodnim pitanjima.
Kad se donese odluka o prethodnim pitanjima prelazi se na drugi dio - odluivanje o glavnoj stvari.
Pri odluivanju o glavnoj stvari prvo e se glasati je li optueni uinio krivino djelo i da li je kriv, a
zatim e se glasati o kazni, drugim krivinopravnim sankcijama, trokovima krivinog postupka,
imovinskopravnim zahtjevima i ostalim pitanjima o kojima treba donijeti odluku.
Ako je ista osoba optuena za vie krivinih djela, glasat e se o krivici i kazni za svako od tih djela,
a zatim o jedinstvenoj kazni za sva djela.
Tajno zasjedanje
Vijeanje i glasanje obavlja se u tajnom zasjedanju.
U prostoriji u kojoj se obavlja vijeanje i glasanje mogu biti prisutni samo lanovi vijea i
zapisniar.
Saopavanje odluka
Ako KZFBiH nije drukije odreeno, odluke se saopavaju osobama usmenim objavljivanjem ako
su prisutne, a dostavljanjem ovjerenog prijepisa odluke, ako su odsutne.
Ako je odluka usmeno saopena, to e se naznaiti u zapisniku i u spisu, a osoba kojoj je saopenje
uinjeno potvrdit e to svojim potpisom. Ako osoba izjavi da se nee aliti, ovjereni prijepis
usmeno saopene odluke nee joj se dostaviti, ako ovim zakonom nije drukije odreeno.
Prijepisi odluka protiv kojih je doputena alba dostavljaju se s uputstvom o pravu na albu.
152
DOSTAVLJANJE PISMENA
Nain dostavljanja
Pismena se dostavljaju, u pravilu, putem pote. Dostavljanje se moe obavljati i preko slubene
osobe organa koji je odluku donio ili neposredno kod tog organa.
Poziv za glavni pretres ili druge pozive sud moe i usmeno saopiti osobi koja se nalazi pred
sudom, uz pouku o posljedicama nedolaska. Usmeno pozivanje zabiljeit e se u zapisniku koji e
pozvana osoba potpisati, osim ako je to pozivanje zabiljeeno u zapisniku o glavnom pretresu.
Lino/ neposredno dostavljanje

Pismeno za koje je u ovom zakonu odreeno da se treba lino dostaviti predaje se direktno osobi
kojoj je upueno.
Ako se osoba kojoj se pismeno mora lino dostaviti ne zatekne na mjestu gdje se dostavljanje ima
izvriti, dostavlja e se informisati kad i na kom mjestu moe tu osobu da zatekne i ostavit e kod
njegovih odraslih lanova porodice ili kod susjeda(ako na to susjed pristane) ili kod osobe koja je
zaposlena na istom mjestu radni kolega(ako na to radni kolega pristane) ili kod osobe koja je
zaduena za prijem pote na njegovom radnom mjestu, pismenu obavijest da radi primanja pismena
bude u odreeni dan i sat u svom stanu ili na svom radnom mjestu.
Ako i poslije ovog dostavlja ne zatekne osobu kojoj se pismeno dostavlja, postupit e na nain da
e pismenu predati predati nekom od njegovih odraslih lanova domainstva koji je duan da primi
pismeno, a ako se oni ne zateknu u stanu, pismeno se predaje susjedu, ako on na to pristane, a ako
se dostavljanje obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta osoba se tamo
ne zatekne, pismeno se moe uruiti osobi ovlatenoj za prijem pote koja je duna primiti pismeno
ili osobi koja je zaposlena na istom mjestu, ako ona pristane primiti pismeno.
Time se smatra da je dostavljanje izvreno.
Posredno dostavljanje
Pismena za koja u KZFBiH nije odreeno da se moraju lino dostaviti, dostavljaju se takoer lino,
ALI takva pismena u sluaju da se primatelj ne zatekne u stanu ili na radnom mjestu mogu se
predati nekome od njegovih odraslih lanova domainstva koji je duan da primi pismeno. Ako se
oni ne zateknu u stanu, pismeno se predaje susjedu, ako on na to pristane. Ako se dostavljanje
obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta osoba se tamo ne zatekne,
pismeno se moe uruiti osobi ovlatenoj za prijem pote koja je duna primiti pismeno ili osobi
koja je zaposlena na istom mjestu, ako ona pristane primiti pismeno.
Ako se utvrdi da je osoba kojoj se pismeno dostavlja odsutna i da joj neka od prethodno navedenih
osoba zbog toga ne moe pismeno na vrijeme predati, pismeno e se vratiti uz naznaenje gdje se
odsutni nalazi.
Sadraj linog dostavljanja
Osumnjienom/optuenom e se lino dostaviti poziv za prvo ispitivanje u istrazi, poziv za glavni
pretres i poziv za pretres za izricanje krivino-pravne sankcije.
Optuenom koji nema branitelja, lino e se dostaviti i optunica, presuda i druge odluke od ijeg
dostavljanja tee rok za albu, kao i alba protivne stranke koja se dostavlja radi odgovora.
153
Na zahtjev optuenog, presuda i druge odluke dostavit e se osobi koju on odredi.

Ako optuenom koji nema branitelja treba dostaviti presudu kojom mu je izreena kazna zatvora,
a dostavljanje se ne moe izvriti na njegovu dosadanju adresu, sud e optuenom postaviti
branitelja po slubenoj dunosti koji e vriti ovu dunost dok se ne sazna nova adresa optuenog.
Ako je u pitanju neka druga odluka od ijeg dostavljanja tee rok za albu ili alba protivne stranke
koja se dostavlja radi odgovora, ta e se odluka, odnosno alba istai na oglasnoj tabli suda. Po
proteku roka od 8 dana od dana isticanja smatra se da je izvreno punovano dostavljanje.
Ako optueni ima branitelja, optunica i sve odluke od ijeg dostavljanja tee rok za albu, kao i
alba protivne stranke koja se dostavlja radi odgovara, dostavit e se branitelju i optuenom. U tom
sluaju, rok za izjavu pravnog lijeka, odnosno odgovora na albu tee od dana dostavljanja pismena
optuenom ili branitelju. Ako se optuenom ne moe dostaviti odluka, odnosno alba zato to nije
prijavio promjenu adrese, ta e se odluka, odnosno alba istai na oglasnoj tabli suda. Po proteku
roka od 8 dana od dana isticanja smatra se da je izvreno punovano dostavljanje.
Ako se pismeno dostavlja branitelju optuenog, a on ima vie branitelja, dovoljno je da se pismeno
dostavi jednom od njih.
Dostavnica
Potvrdu o izvrenom dostavljanju (dostavnicu) potpisuju primatelj i dostavlja.
Primatelj e na dostavnici sam naznaiti dan prijema.
Ako je primatelj nepismen ili nije u stanju da se potpie, dostavlja e ga potpisati, naznaiti dan
prijema i staviti napomenu zato je potpisao primatelja.
Odbijanje prijema pismena

Kad primatelj ili odrasli lan njegovog domainstva odbije da primi pismeno dostavlja e
zabiljeiti na dostavnici dan, sat i razlog odbijanja prijema, a pismeno e ostaviti u stanu primatelja
ili u prostoriji gdje je on zaposlen. Time je dostavljanje izvreno.
Posebni sluajevi dostavljanja
Osobama lienim slobode dostavljanje se vri u sudu ili preko uprave ustanove u kojoj su smjetene.
Osobama koje uivaju pravo imuniteta u BiH, ako meunarodni ugovori ta drugo ne odreuju,
dostavljanje se vri preko nadlenog ministarstva BiH.
Dostavljanje dravljanima BiH koji se nalaze u inozemstvu izvrava se posredstvom diplomatskog
ili konzularnog predstavnitva BiH u stranoj dravi, pod uvjetom da se strana drava ne protivi
takvom nainu dostavljanja i da osoba kojoj se dostavljanje obavlja dobrovoljno pristaje da primi
pismeno.
IZVRENJE ODLUKA
Pravomonost odluka - presuda
Presuda postaje pravomona kad se vie ne moe pobijati albom ili kad alba nije doputena.
Pravosnana presuda izvrava se kad je izvreno njeno dostavljanje i kada za izvrenje ne postoje
zakonske smetnje. Ako nije podnesena alba ili su se stranke odrekle ili odustale od albe, presuda
je izvrna istekom roka za albu, odnosno od dana odricanja ili odustanka od podnesena albe.
154
Za izvrenje pravosnanih presuda nadlean je sud.

Nemogunost naplate novane kazne
Ako se novana kazna propisana u ovom zakonu ne plati u odreenom roku, sud e postupiti na
nain propisan u KZFBiH. (PAZI: razlika postoji u zavisnosti da li je u pitanju fizicko ili pravno
lice).
Izvrenje odluke o trokovima postupka i o oduzimanju predmeta
Izvrenje presude u pogledu trokova krivinog postupka, oduzimanja imovinske koristi i
imovinskopravnih zahtjeva obavlja sud po odredbama koje vae za izvrni postupak.
Prinudna naplata trokova krivinog postupka u korist budeta Federacije vri se po slubenoj
dunosti.
Ako je u presudi izreena mjera bezbjednosti oduzimanja predmeta sud e odluiti hoe li se takvi
predmeti prodati po odredbama koje vae za izvrni postupak ili e se predati kriminalistikom
muzeju ili drugoj ustanovi ili e se unititi. Novac dobijen prodajom predmeta prihod je budeta
Federacije.
Pravomona odluka o oduzimanju predmeta moe se izvan sluaja ponavljanja krivinog postupka
izmijeniti u parninom postupku ako se pojavi spor o vlasnitvu oduzetih predmeta.
Izvrnost odluka rjeenja i naredbe
Ako ovim zakonom nije drukije odreeno, rjeenje se izvrava kad postane pravosnano.
Pravosnanost rjeenja nastupa kad se ono ne moe pobijati albom ili kad alba nije doputena.
Naredba se izvrava odmah ako organ koji je naredbu izdao ne naredi drugaije.
Pravosnanost odluke o imovinskopravnom zahtjevu
Kad je odluka kojom je odlueno o imovinskopravnom zahtjevu postala pravosnana, oteenom e
se na njegov zahtjev izdati ovjeren prijepis odluke s naznaenjem da je odluka izvrna.
TROKOVI KRIVINOG POSTUPKA
Vrste trokova
Trokovi krivinog postupka su izdaci uinjeni povodom krivinog postupka, od njegovog
pokretanja do njegovog zavretka.
Trokovi krivinog postupka obuhvataju: trokove za svjedoke, vjetake, tumae i strune osobe i
trokove uviaja, podvozne trokove osumnjienog/optuenog, izdatke za dovoenje osumnjienog/
optuenog ili osobe liene slobode, podvozne i putne trokove slubenih osoba, trokove lijeenja
osumnjienog/optuenog dok se nalazi u pritvoru, trokove tehnikog pregleda vozila, analize krvi
i prijevoza lea do mjesta obdukcije, paualni iznos, nagradu i nune izdatke branitelja, oteenog i
njegovog zakonskog zastupnika.
Paualni iznos utvruje se u okviru iznosa odreenih odgovarajuim propisom, s obzirom na
trajanje i sloenost postupka i imovno stanje osobe obavezne da plati ovaj iznos.
Trokovi: za svjedoke, vjetake, tumae i strune osobe i trokove uviaja, podvozne trokove
osumnjienog/optuenog, izdatke za dovoenje osumnjienog/ optuenog ili osobe liene slobode,
podvozne i putne trokove slubenih osoba, trokove lijeenja osumnjienog/optuenog dok se
nalazi u pritvoru, trokove tehnikog pregleda vozila, analize krvi i prijevoza lea do mjesta
155
obdukcije i nuni izdaci postavljenog branitelja isplauju se unaprijed iz sredstava tuilatva,

odnosno suda, a naplauju se kasnije od osoba koje su dune da ih naknade po ZKP FBiH.
Organ koji vodi krivini postupak duan je da sve trokove koji su unaprijed uplaeni unese u popis
koji se prilae spisu.
Odluka o trokovima
U svakoj presudi,kao i rjeenju kojim se obustavlja krivini postupak, odluie se ko snosi trokove
k.p. i koliko oni iznose.
Ako nedostaju podaci o visini trokova, sud e donijeti posebno rjeenje o visini trokova kad se ti
podaci pribave. Zahtjev s podacima o visini trokova moe se podnijeti najkasnije u roku od 6
mjeseci od dana dostavljanja pravomone presude ili rjeenja o obustavi krivinog postupka osobi
koja ima pravo da postavi takav zahtjev.
Kad je odluka o trokovima sadrana u posebnom rjeenju o albi protiv tog rjeenja odluuje
vijee apelacionog odjeljenja.
Trokovi postupka kad se optueni oglasi krivim
Kad sud optuenog oglasi krivim izrei e u presudi da je duan da naknadi trokove k.p.
Osoba koja je optuena za vie krivinih djela nee se osuditi na naknadu trokova u pogledu djela
za koja je osloboena optube, ukoliko se ti trokovi mogu izdvojiti iz ukupnih trokova.
U presudi kojom je vie optuenih oglaeno krivim sud e odrediti koliki e dio trokova snositi
svaki od njih, a ako to nije mogue osudit e sve optuene da solidarno snose trokove.
U odluci kojom rjeava o trokovima, sud moe osloboditi optuenog dunosti da naknadi u cjelini
ili djelimino trokove krivinog postupka, ako bi njihovim plaanjem bilo dovedeno u pitanje
izdravanje optuenog ili osobe koju je on duan da izdrava.
Trokovi postupka u sluaju obustave postupka, oslobaajue ili odbijajue presude
Kad se obustavi krivini postupak ili kad se donese presuda kojom se optueni oslobaa optube ili
kojom se optuba odbija, izrei e se u rjeenju, odnosno presudi da trokovi krivinog postupka
padaju na teret budetskih sredstava, OSIM u sluaju ako je osoba svjesno podnijela lanu prijavu,
tada e sama snositi trokove krivinog postupka.
Kad sud odbije optubu zbog nenadlenosti odluku o trokovima donijet e nadleni sud.
Ako zahtjev za naknadu trokova k.p. ne bude usvojen ili sud o njemu ne donese odluku u roku od 3
mjeseca od dana podnoenja zahtjeva, optueni i branitelj imaju pravo da potraivanja ostvaruju u
parninom postupku protiv Federacije.
IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEVI
Predmet imovinskopravnog zahtjeva
Imovinskopravni zahtjev nastao izvrenjem krivinog djela moe se odnositi na:
a) naknadu tete,
b) povrat stvari ili
c) ponitenje odreenog pravnog posla.
O imovinskopravnom zahtjevu moe se raspravljati u krivinom postupku SAMO ako je takav
prijedlog stavilo ovlateno lice i ako se time ne bi odugovlaio krivini postupak.
Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u k.p. moe da podnese samo lice koje je
ovlateno da takav zahtjev ostvaruje u parninom postupku.
156
Prijedlog se podnosi tuiocu, odnosno sudu najkasnije do zavretka glavnog pretresa.

Predlaga je duan da odreeno oznai svoj zahtjev i da za to podnese dokaze.
Tuilac, odnosno sud, duni su da osumnjienog/optuenog, ispitaju u vezi imovinskopravnog
zahtjeva.
Odluivanje o imovinskopravnom zahtjevu
O imovinskopravnom zahtjevu odluuje sud.
Sud moe predloiti oteenom, optuenom, odnosno braniocu, provoenje postupka medijacije
putem medijatora u skladu sa Zakonom, ako ocjeni da je imovinskopravni zahtjev takav da je
svrsishodno uputi ga na medijaciju. Prijedlog za upuivanje na medijaciju mogu dati i oteeni i
optueni, odnosno branilac do zavretka glavne rasprave.
U presudi kojom optuenog oglaava krivim, sud moe oteenom dosuditi imovinskopravni
zahtjev u cjelini ili mu moe dosuditi imovinskopravni zahtjev djelimino, a za ostatak ga uputiti na
parnini postupak. Ako podaci krivinog postupka ne pruaju pouzdan osnov ni za potpuno ni za
djelimino presuenje, sud e oteenog uputiti da imovinskopravni zahtjev u cjelini moe da
ostvaruje u parninom postupku.
Kad sud donese presudu kojom se optueni oslobaa optube ili kojom se optuba odbija ili kad
rjeenjem obustavi krivini postupak, uputit e oteenog da imovovinskopravni zahtjev moe
ostvarivati u parninom postupku.
Odluka o predaji stvari oteenom
Ako se imovinskopravni zahtjev odnosi na povrat stvari, a sud ustanovi da stvar pripada oteenom
i da se nalazi kod optuenog ili kod nekog od uesnika na glavnom pretresu ili kod osobe kojoj su
oni dali stvar na uvanje, odredit e u presudi da se stvar preda oteenom.
Odluivanje o ponitavanju odreenog pravnog posla
Ako se imovinskopravni zahtjev odnosi na ponitavanje odreenog pravnog posla, a sud utvrdi da je
zahtjev osnovan, izrei e u presudi potpuno ili djelimino ponitavanje tog pravnog posla, sa
posljedicama koje otuda proistiu, ne dirajui u prava treih osoba.
Vraanje stvari u toku postupka
Ako je rije o stvarima koje nesumnjivo pripadaju oteenom, a NE slue kao dokaz u krivinom
postupku, te e se stvari predati oteenom i prije zavretka krivinog postupka.
Ako se vie oteenih spore o svojini na stvari, uputit e se na parnini postupak, a sud e u
krivinom postupku odrediti samo uvanje stvari kao privremenu mjeru obezbjeenja.
Stvari koje slue kao dokaz oduzet e se privremeno i po zavretku k.p. vratiti vlasniku.
Ako je ovakva stvar neophodna vlasniku ona mu se moe vratiti i prije zavretka k.p., uz obavezu
da je na zahtjev donese.
157
OSTALE ODREDBE ZKP FBiH

Obustavljanje postupka u sluaju smrti osumnjienog/optuenog
Kad se u toku krivinog postupka ustanovi da je osumnjieni/ optueni umro k.p. e se obustaviti.
Postupak u sluaju neuraunljivosti osumnjienog/optuenog
Ako se u toku krivinog postupka utvrdi da je osumnjieni/ optueni u vrijeme uinjenja krivinog
djela bio neuraunljiv, sud e utvrditi da je osumnjieni/ optueni uinio krivino djelo u stanju
neuraunljivosti, te predmet uputiti organu nadlenom za pitanja socijalnog staranja radi pokretanja
odgovarajueg postupka.
Duevno oboljenje osumnjienog/optuenog u toku postupka
Kad se u toku krivinog postupka utvrdi da je osumnjieni/optueni nakon uinjenja krivinog djela
obolio od takvog duevnog oboljenja, da nije sposoban da uestvuje u k.p., sud e rjeenjem, nakon
psihijatrijskog vjetaenja, prekinuti krivini postupak uputiti i predmet uputiti organu nadlenom
za pitanja socijalnog staranja.
Kada se zdravstveno stanje optuenog pobolja u mjeri da je sposoban da uestvuje u k.p., isti e se
nastaviti, ako nije nastupila zastara krivinog gonjenja.
Primjena pravila meunarodnog prava
U pogledu iskljuenja krivinog gonjenja za strance koji uivaju pravo imuniteta u Bosni i
Hercegovini primjenjuju se pravila meunarodnog prava.
U sluaju sumnje da li se radi o strancima koji imaju pravo imuniteta u BiH, tuitelj, odnosno sud
e se za objanjenje obratiti Federalnom ministarstvu pravde.
Odobrenje za krivino gonjenje
Kad je zakonom, odnosno drugim opim aktom donesenim na osnovu Ustava i Zakona, propisano
da je za krivino gonjenje pojedinih osoba potrebno prethodno odobrenje nadlenog dravnog
organa, tuitelj NE moe pokrenuti, odnosno nastaviti istragu, niti podii optunicu ako ne podnese
dokaz da je odobrenje dato.
Posebni uslovi za krivino gonjenje
U sluaju kada je krivino djelo izvreno izvan teritorije FBiH, tuitelj moe preduzeti krivino
gonjenje ako je to krivino djelo propisano u zakonu FBiH. Tuitelj e, u tom sluaju, preduzeti
krivino gonjenje SAMO ako je izvreno djelo propisano kao krivino djelo i po zakonu drave na
ijoj je teritoriji krivino djelo izvreno. Ni u tom sluaju krivino gonjenje se nee preduzeti ako se
po zakonu te drave krivino gonjenje preduzima po zahtjevu oteenog, a takav zahtjev nije
podnesen.
Tuitelj moe preduzeti krivino gonjenje, bez obzira na zakon drave na ijoj je teritoriji krivino
djelo izvreno ako se to djelo smatra krivinim djelom prema pravilima meunarodnog prava.
158
TOK KRIVINOG POSTUPKA
ISTRAGA
_____________
Predavanja:
Do reforme krivinog zakonodavstva 2003. godine istragu je vodio istrani sudija, nakon toga je
ukinut institut istranog sudije i istraga je presla u iskljucivu nadlenost tuzioca. Tuzilac je taj koji
pokree i vodi istragu i on je taj koji u sluaju postojanja osnova sumnje donosi naredbu o
sprovoenju istrage.
Za pokretanje istrage dovoljno je postojanje osnova sumnje da je uinjeno krivino djelo
_____________
Obaveza prijavljivanja krivinog djela
Slubene i odgovorne osobe u svim organima vlasti u FBiH javnim preduzeima i ustanovama i
drugim pravnim licima, dune su da prijave krivina djela o kojima su obavijetene ili za koja
saznaju na koji drugi nain. U takvim okolnostima, slubena ili odgovorna osoba e preduzeti mjere
da bi se sauvali tragovi krivinog djela, predmeti na kojima je ili pomou kojih je uinjeno
krivino djelo i drugi dokazi i obavijestit e ovlateno slubeno lice ili tuilatvo bez odlaganja.
Zdravstveni radnici, nastavnici, vaspitai, roditelji, staratelji, usvojitelji i druge osobe koje su
ovlatene ili dune da pruaju zatitu i pomo maloljetnim osobama, da vre nadzor, njihovo
odgajanje i vaspitavanje, a koji saznaju ili ocijene da postoji sumnja da je maloljetna osoba rtva
seksualnog, fizikog ili nekog drugog zlostavljanja, duni su o toj sumnji odmah obavijestiti
ovlateno slubeno lice ili tuilatvo.
Prijavljivanje krivinog djela od graana
Graanin ima pravo da prijavi izvrenje krivinog djela. -MOE
Svako je duan prijaviti uinjenje krivinog djela, kada neprijavljivanje krivinog djela predstavlja
krivino djelo. 2 - MORA
Podnoenje prijave
Prijava se podnosi tuiocu, pismeno ili usmeno.
Ako se prijava podnosi usmeno, osoba koja podnosi prijavu upozorit e se na posljedice lanog
prijavljivanja. O usmenoj prijavi sastavit e se zapisnik, a ako je prijava saopena telefonom, sainit
e se slubena zabiljeka.
Naredba o provoenju istrage - esto pitanje na ispitu
Istragu provodi tuilac i jedino je on nadlean za provoenje istrage.
Istraga se provodi kad postoje OSNOVI SUMNJE da je uinjeno krivino djelo.
O provoenju istrage tuilac donosi naredbu o provoenju istrage. Protiv naredbe tuioca o
provoenju istrage nije doputena alba.
Ko zna za uinitelja krivinog djela za koje se moe izrei kazna dugotrajnog zatvora, ili ko samo zna da je takvo djelo uinjeno, pa to
ne prijavi, iako od takve prijave ovisi blagovremeno otkrivanje uinitelja ili krivinog djela, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom
zatvora do tri godine.
159
Naredba o provoenju istrage je interni akt tuioca i sa danom njenog donoenja poinje tei
zakonski rok koji je dat tuiocu za sporovoenje istrage.
Naredba o provoenju istrage treba da sadri:
1) podatke o poiniocu krivinog djela, ukoliko su ti podaci poznati. (Dakle, sada se istraga
moe voditi i protiv nepoznatog poinioca k.d. ranije to nije bilo mogue.)
2) opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obiljeja krivinog djela,
3) zakonski naziv krivinog djela,
4) okolnosti koje potvruju osnove sumnje za provoenje istrage i postojee dokaze,
5) okolnosti koje treba istraiti i istrane radnje koje treba poduzeti.
Pored "naredbe o sprovoenju istrage" tuitelj donosi i "naredbu o proirenju istrage" i to u
2sluaja :
-
ako naknadno iz spisa predmeta utvrdi da postoje osnovi sumnje da je osim onog krivinog
djela za koje je donesena naredba o sprovoenju istrage uinjeno jo neko krivino djelo ili
vie njih
ako tuzitelj utvrdi da je pored osobe na koju se odnosi naredba o sprovoenju istrage
osnovano sumnjiva i jo neka osoba da je uestvovala u uinjenu krivinog djela, kao
sauinitelj, podstreka itd.
Ukoliko tuitelj vodi neku istragu BEZ naredbe o sprovoenju istrage ili u sluajevima kada su
ispunjeni uvjeti da se istraga proiri, a ne donese odgovarajuu naredbu to predstavlja ozbiljna
krenja ljudskih prava.
Ako tuilac ocijeni da nisu ispunjeni uslovi za provoenje istrage, donijee naredbu o
neprovoenju istrage i to u slijedeim sluajevima:
1. ako iz prijave i drugih isprava proizilazi da prijavljeno djelo nije krivino djelo (npr. radi se
o graansko-pravnom odnosu, upravno-pravnom odnosu, pravno irelevantnom odnosu,
nedostaje neki od elemenata krivinog djela ili nedostaje neki od elemenata opeg pojma
k.d.),
2. ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljeno lice uinilo krivino djelo,
3. ako je nastupila zastarjelost krivinog gonjenja ili je to djelo obuhvaeno amnestijom ili
pomilovanjem,
4. ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje. (npr. kod primjene
meunarodnog prava za osobe sa imunitetom, kao i kad je zakonom propisano da se za
odreene osobe krivino gonjenje moe poduzeti samo po odobrenju dravnog organa, a tog
odobrenja nema)
Kada tuilac donese naredbu o nesprovoenju istrage, duan je u roku od 3 dana obavijestiti
oteenog i podnosioca prijave. U tom sluaju oteeni i podnosilac prijave mogu u roku od 8 dana
podnijeti pritubu uredu tuioca.
Provoenje istrage
U ZKPFBiH je propisano ovlatenje tuioca da moe preduzimati sve istrane radnje, odnosno
radnje dokazivanja koje su propisane u ZKPFBiH.
U ZKPFBiH je izriito predvieno da tuilac moe:
1. ispitivati osumnjienog (naravno, ako ovaj na to pristane, jer ga titi princip da niko nije
duan iznositi dokaze protiv sebe nemo prodere se ipsum),
2. sasluavati oteenog i svjedoke,
3. vriti uviaj i rekonstrukciju dogaaja,
4. preduzimati posebne mjere koje obezbjeuju sigurnost svjedoka i informacija,
160

5. nareivati potrebna vjetaenja i
6. prikupljati odreene informacije.
O svim ovim radnjama koje tuilac preduzima moraju biti sastavljeni zapisnici, koje tuitelj moe
kasnije koristiti tokom suenja.
Ako se osumnjieni nalazi u pritvoru, naredbu za dovoenje zbog ispitivanja izdaje tuitelj i o tome
obavjetava sudiju za prethodni postupak.
_______________
Pitanje na ispitu:
Da li je istraga koja je predviena naim ZKP FBiH istraga po angloamerikom pravu ili je to
tuilaka istraga?
To je samo tuilaka istraga! Jer prema ZKPFBiH tuitelj moe preduzimati istrane radnje, dok
branitelj moe preduzimati sve potrebne radnje ( ali ne istrane radnje!) Dakle tuitelj jedini moe
npr. ispitivati svjedoke, vjetake, dok se to pravo ne odnosi na branitelja.
Dakle, kod nas ne postoji sistem obrnutog dokazivanja.
_______________
Nadzor tuioca nad radom ovlatenih slubenih osoba (njihova ovlatenja i dunosti)
A) Ako postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo s propisanom kaznom zatvora preko 5
godina, ovlatena slubena osoba duna je ODMAH obavijestiti tuitelja i pod njegovim nadzorom
preduzeti potrebne mjere:
1. da se pronae uinitelj krivinog djela,
2. da se sprijei skrivanje ili bjekstvo osumnjienog ili sauesnika,
3. da se otkriju i sauvaju tragovi krivinog djela i predmeti koji mogu posluiti kao dokazi, te
4. da se prikupe sve informacije koje mogu biti korisne u krivinom postupku.
Ovlatena slubena osoba duna je u ovom sluaju, ako postoji opasnost od odlaganja, preduzeti
neophodne radnje radi izvrenja nabrojanih zadataka.
O svemu to je preduzeto, ovlatena slubena osoba duna je odmah obavijestiti tuitelja i dostaviti
prikupljene predmete koji mogu posluiti kao dokaz.
B) Ako postoje osnovi sumnje da je izvreno krivino djelo sa propisanom kazna zatvora do 5
godina, ovlatena slubena osoba duna je obavijestiti tuitelja o svim raspoloivim informacijama,
radnjama i mjerama koje je preduzelo, najkasnije u roku od 7 dana od dana saznanja o postojanju
osnova sumnje da je k.d. uinjeno.
Uzimanje izjava i prikupljanje drugih dokaza

Ovlatena slubena osoba moe:
1. prikupljati potrebne izjave od osoba;
2. izvriti potreban pregled prijevoznih sredstava, putnika i prtljage;
3. ograniiti kretanje na odreenom prostoru za vrijeme potrebno da se obavi odreena
radnja;
4. preduzeti potrebne mjere u vezi s utvrivanjem identiteta osoba i predmeta;
5. raspisati potragu za osobom i stvarima za kojima se traga;
6. u prisustvu odgovorne osobe pretraiti odreene objekte i prostorije dravnih organa,
javnih preduzea i ustanova, obaviti uvid u odreenu njihovu dokumentaciju, kao i preduzeti
druge potrebne mjere i radnje.
161
Pri prikupljanju izjava od osoba, ovlateno slubeno lice moe izdati pisani poziv osobi da doe u
slubene prostorije, pod uvjetom da se u pozivu naznae razlozi pozivanja.
Osoba prema kojoj je preduzeta neka od prethodno navedenih radnji ili mjera ima pravo da podnese
pritubu tuitelju u roku od 3 dana.
Na osnovu prikupljenih izjava i dokaza koji su otkriveni, ovlateno slubeno lice sastavlja izvjetaj.
Uz izvjetaj dostavljaju se i predmeti, skice, fotografije, pribavljeni izvjetaji, spisi o preduzetim
radnjama i mjerama, slubene zabiljeke, izjave i drugi materijali koji mogu biti korisni za uspjeno
voenje postupka, ukljuujui sve injenice i dokaze koji idu u korist osumnjienom.
Tuitelj moe prikupljati izjave i od osoba koje se nalaze u pritvoru ako je to potrebno radi
otkrivanja drugih krivinih djela iste osobe, njezinih sauesnika ili krivinih djela drugih uinitelja.
Zadravanje na mjestu izvrenja k.d.
Ovlatena slubena osoba ima pravo da osobe zateene na mjestu uinjenja krivinog djela zadri
radi prikupljanja izjava, ako te osobe mogu dati obavjetenja vana za krivini postupak i o tome je
duna obavjestiti tuitelja. Zadravanje tih osoba na mjestu uinjenja krivinog djela ne moe
trajati due od 6 sati. Nakon isteka tog perioda, zadravanje e prestati.
Ovlatena slubena osoba moe fotografirati i uzimati otiske prstiju osobe za koju postoje osnovi
sumnje da je uinila krivino djelo. Kada to doprinosi efikasnosti postupka, ovlatena slubena
osoba moe javno objaviti fotografiju te osobe, ali samo po odobrenju tuitelja.
Ako je potrebno da se utvrdi od koga potiu otisci prstiju na pojedinim predmetima, ovlatena
slubena osoba moe uzimati otiske prstiju i od osoba za koje postoji vjerovatnoa da su mogle doi
u dodir s tim predmetima (npr. kraa u banci: uzimaju se otisci zaposlenika, kako bi se eventualno
meu pronaenim otiscima pronaao neki koji ne pripada njime mogao bi biti od izvrioca k.d.).
Osoba prema kojoj je preduzeta neka od prethodno navedenih radnji ima pravo da podnese pritubu
tuitelju.
Uviaj i vjetaenje
Ovlatena slubena osoba duna je izvriti uviaj i odrediti potrebna vjetaenja, OSIM pregleda,
obdukcije i ekshumacije lea, uz prethodno obavjetavanja tuitelja (navedeno obavjetavanje
tuitelja potrebno je kako bi tuitelj, ako eli, mogao doi na mjesto uviaja).
Ako je tuitelj prisutan na licu mjesta u toku vrenja uviaja, on od ovlatene slubene osobe moe
traiti da izvri odreene radnje koje on smatra neophodnim.
Sve radnje koje se preduzimaju tokom uviaja, moraju se evidentirati u zapisnik, ali i u posebni
slubeni izvjetaj.
Pregled, obdukcija i ekshumacija

Postoje sluajevi kada postoji sumnja ili je oigledno da je smrti neke osobe pruzrokovana
krivinim djelom ili je u vezi sa krivinim djelom, tada tuitelj moze izdati naredbu za pregled i
obdukciju lea, ALI za ekshumaciju mora traiti naredbu od suda.
Sudsko osiguranje dokaza

Zavisno od faze krivinog postupka, sudsko osiguranje dokaza u istrazi vri SPP, a nakon podizanja
optunice SPS.
Da bi SPP ili SPS izvrili sudsko osiguranje dokaza, potrebno je da su kumulativno ispunjena 3
uslova i to:
162

1. da je sudsko osiguranje dokaza u interesu pravde, to je ustvari svodi na ocjenu znaaja i
vanosti dokaza (npr. iskaza nekog svjedoka). Ako je u pitanju neki nevaan svjedok, koji
nije oevidac dogaaja i koji je npr. samo uo od nekoga za dogaaj koji se desio, tada se
nee vriti sudsko osiguranje dokaza.
2. postojanje vjerovatnoe da se dokaz nee moi izvesti na glavnom pretresu (npr. svjedok
nee biti dostupan sudu u vrijeme suenja). Stranka ili branilac koji predloe sudsko
osiguranje dokaza duni su u prijedlogu da to obrazloe i da tu okolnost uine vjerovatnom.
3. da postoji prijedlog stranaka ili branioca za izvrenje sudskog osiguranja dokaza.
Kao to je navedeno, o sudskom osiguranju dokaza odluuje SPP ili SPS i to na taj nain to
provjerava da li su ispunjeni uslovi da se takvo osiguranje dokaza obavi.
Ukoliko prihvati prijedlog za sudsko osiguranje dokaza, onda se u prisutnosti stranaka i branioca
taj svjedok ispituje. Za ovo ispitivanje vae pravila za ispitivanje svjedoka na glavnom pretresu. To
znai da se svjedok ispituje direktno, unakrsno, a po potrebi i sud vri dodatno ispitivanje. Ako na
glavnom pretresu nije moglo biti osigurano prisustvo tog svjedoka na pretresu e se proitati njegov
iskaz. Ukoliko taj svjedok pristupi na pretres, on e se ispitati, a njegov raniji iskaz je irelevantan i
isti se ne moe itati.
Postoji, takoer, mogunost da neki vaan dokaz nee moi biti koriten na suenju, (npr. neka
hemijska supstanica ili neka vrsta droge mogu promjeniti svoj sastav) pa se i u ovakvim situacijama
moe traiti sudsko osiguranje dokaza tj. da analizu te materije izvri neki dravni organ ili
ustanova prije nego je to uobiajeno.
Ako bude odbijen prijedlog za sudsko osiguranje dokaza, onda donosi rjeenje protiv kojeg
nezadovoljna stranka ili branilac mogu izjaviti albu vanraspravnom vijeu u roku od 3 dana.
Obustava istrage
Tuilac ima pravo ne samo da donese naredbu o provoenju istrage i naredbu o nesprovoenju
istrage, ve i "naredbu o obustavi istrage".
Istraga se obustavlja naredbom o obustavi istrage koju iskljuivo moe donijeti tuilac i to u
sluajevima koji su izriito predvieni ZKP FBiH, a ti sluajevi su:
1. da djelo koje je uinio osumnjieni nije krivino djelo (materijalno-pravni razlog)
Radi se o slijedeim situacijama:
a) kada je u pitanju graansko-pravni, upravno-pravni ili pravno-irelevantan odnos,
b) kada nedostaje neki od elemenata iz opteg pojma krivinog djela ili neki od elemenata
konkretnog krivinog djela,
c) ako je u pitanju beznaajno djelo, nuna obrana ili krajna nuda. Zbog nune obrane ili
krajne nude (kad djelo nije krivino djelo), istragu je mogue obustaviti samo onda ako svi
dokazi upuuju na iste zakljuke tj. da je osumnjieni postupao u nunoj odbrani. Tako, ako
iz iskaza dva svjedoka proizilazi da osumnjieni nije postupio u nunoj obrani, a iz iskaza
pet preostalih da jeste, nije mogue naredbom obustaviti istragu.
2. da nema dovoljno dokaza da je osumnjieni izvrio krivino djelo (injenini razlog).
Ovdje se radi o tome da se raspolae sa dovoljno dokaza o tome da je krivino djelo uinjeno,
meutim ne postoji dovoljno dokaza da je osumnjieni poinitelj krivinog djela. Treba voditi
rauna da zakonodavac samo u tom sluaju dozvoljava tuiocu da ponovo otvori istragu ukoliko
doe do nekih novih dokaza iz kojih proizilazi da je osumnjieni poinio krvino djelo za koje
je voena istraga.
163
3. da postoje okolnosti koje iskljuuju krivicu osumnjienog, osim u sluaju kada se u toku
postupka utvrdi da je osumnjieni, u vrijeme uinjenja krivinog djela, bio neuraunljiv.
4. da je djelo obuhvaeno amnestijom/pomilovanjem ili je nastupila zastara ili postoje druge
okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje (procesno-pravni razlozi).
Amnestija i zastara krivinog gonjenja su ureene odredbama krivinog materijalnog prava.
Pod drugim smetnjama koje iskljuuju krivino gonjenje podrazumijevaju se smrt ili duevno
oboljenje osumnjienog nakon uinjenja krivinog djela, pravosnano presuena stvar, te
imuniteti prema domaem i meunarodnom pravu.
O donoenju naredbe o obustavi istrage, tuilac je duan obavijestiti oteenog, sa navedenim
konkretnim i jasnim razlozima obustave istrage, koji ima pravo podnijeti pritubu Uredu tuioca u
roku od 8 dana. Takoer mora obavijestiti i osumnjienog ako je ispitan, te podnosioca prijave.
ZKP FBiH daje ovlatenje tuiocu da ponovo otvori istragu ako je do obustave istrage dolo iz
razloga to nije bilo dovoljno dokaza da je osumnjieni uinio krivino djelo. Naime, ukoliko
tuilac doe do novih dokaza da je osumnjieni uinio krivino djelo, ponovo e otvoriti istragu i
nastaviti sa istragom protiv osumnjienog. Vrijeme utroeno do momenta obustave istrage
uraunae se u rok u kojem bi tuilac trebao okonati istragu.
Okonanje istrage
Tuilac okonava istragu kad nae da je stanje stvari dovoljno razjanjeno da se moe podii
optunica. Okonanje istrage e se zabiljeiti u spisu, kako bi se moglo ocijeniti da li tuitelj
preduzima dalje mjere u cilju podizanja optunice.
Ako se istraga NE zavri u roku od 6 mjeseci od donoenja naredbe o provoenju istrage, tuilac
je duan obavijestiti glavnog tuioca, koji e sazvati kolegij tuilatva. Kolegij tuilatva e, u
ovisnosti da li su tome razlog subjektivni (npr. tuilac nije bio dovoljno aktivan) ili objektivni
razlozi, preduzeti potrebne mjere da bi se istraga okonala (npr. poveati broj tuilaca koji e raditi
na tom sluaju).
Optunica se NE MOE podii ako osumnjieni nije bio ispitan !!!
POSTUPAK OPTUIVANJA
Nakon istrage koja predstavlja prvu fazu postupka,slijedi druga faza, a to je postupak optuivanja.
Sama optuba predstavlja jedini optuni akt u redovnom krivinom postupku koju priprema i
podie tuitelj.
Podizanje optunice
Naelom akuzatornosti ili optunim naelom odreeno je da je za pokretanje krivinog postupka
neophodan zahtjev tuitelja. Dosljedno tome, propisano je da je tuitelj taj koji nakon okonanja
istrage podie optunicu. (Istraga se okonava zabiljekom u spisu i ukoliko se ne zavri u roku od
6 mjeseci od donoenja naredbe o provoenju istrage kolegij tuzilatva preduzima odgovarajue
mjere za uspjeno provoenje istrage).
Kad u toku istrage tuilac nae da postoji dovoljno dokaza iz kojih proizlazi osnovana sumnja
(vii stepen sumnje zasnovan na prikupljenim dokazima koji upuuju na zakljuak da je izvreno
krivino djelo i neku osobu kao izvrioca krivinog djela)da je osumnjieni uinio k.d., pripremie
i uputiti optunicu sudiji za prethodno sasluanje, uz dokaze na kojima se optunica zasniva.
164
Optunica se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za osumnjienog i njegovog branioca.

(Zakon ne predvia poseban rok za podizanje optunice nakon okonanja istrage, ali optunica e
biti podignuta bez odlaganja ako je stanje stvari dovoljno razjanjeno da se optunica moe podii.
Oigledno kanjenje u preduzimanju procesne radnje podizanja optunice moe biti razlog za
pokretanje disciplinskog postupka zbog nemarnog odnosa prema radu, stalnog i neopravdanog
kanjenja u provoenju radnji u vezi s vrenjem tuilake funkcije ili bilo kakvo drugo ponovljeno
nepotivanje dunosti tuioca.)
Nakon podizanja optunice, osumnjieni i branilac, imaju pravo uvida u sve spise i dokaze, te
zahtijevati da im se omogui fotokopiranje pojedinih dokaza koji su im potrebni za pripremanje
odbrane.
Nakon podizanja optunice, stranke ili branilac mogu predlagati SPS-u sudsko obezbjeenje
dokaza.
Podnoenjem optunice poinje nova faza krivinog postupka, a to je postupak optuivanja, koji se
sastoji od:
1. upuivanja optunice SPS,
2. potvrivanja ili odbijanja svih ili pojedinih taaka optunice,
3. prethodnog(ih) prigovora(i).
4. izjanjenja o krivnji (poricanje ili priznanje krivnje),
5. pregovaranja o krivnji,
6. sporazuma o priznanju krivnje,
7. povlaenja optunice.
Bitno je napomenuti da ako tuitelj u toku istrage NE nae da postoji dovoljno dokaza iz kojih
proizlazi osnovana sumnja da je osumnjieni uinio k.d. donijet e naredbu o obustavljanju
istrage.
Sadraj optunice
Optunica po svom karakteru predstavlja formalni procesni akt to znai da je u ZKPFBiH
propisano ta optunica treba obavezno da sadri, a to je:
1) naziv suda,
2) ime i prezime osumnjienog s linim podacima,
3) opis djela (dispozitiv optunice), iz kog proizlaze:
a) zakonska obiljeja krivinog djela,
b) vrijeme i mjesto uinjenja krivinog djela,
c) predmet na kojem je i sredstvo kojim je izvreno krivino djelo, kao i
d) ostale okolnosti potrebne da se krivino djelo to preciznije odredi,
4) zakonski naziv krivinog djela, s navoenjem odredbe krivinog zakona,
5) prijedlog o dokazima koje treba izvesti, uz naznaenje svjedoka ili pseudonima zatienih
svjedoka i vjetaka, spisa koje treba proitati i predmeta koji slue kao dokaz,
6) rezultat istrage,
7) dokaze koji potkrijepljuju navode optunice.
Jednom optunicom moe se obuhvatiti vie krivinih djela ili vie osumnjienih.
To je prvi fakultativni dio optunice. Dakle, jednom optunicom neka osoba moe biti optuena za
dva ili vie k.d., a isto tako jedna optunica moe obuhvatiti vie osumnjienih. Ako je neka osoba
optuena za vie krivinih djela, tada, u pravilu, svako od tih krivinih djela treba opisati zasebnim
takama, a ovo iz razloga to se u toku suenja moe pokazati da za neko krivino djelo ne postoje
dokazi, pa u tom dijelu treba donijeti oslobaajuu presudu, a u drugom dijelu presudu kojom se
optueni oglaava krivim. Ukoliko je nasuprot tome sve opisano u jednoj taki, tada postoji dosta
problema da sud izdvaja dio injeninog opisa za kojeg optuenog treba osloboditi od optube u
odnosu na injenini opis za koji optueni treba biti oglaen krivim.
165
Ako se osumnjieni nalazi na slobodi, u optunici se moe predloiti da se odredi pritvor, a ako se
nalazi u pritvoru, moe se predloiti da se pritvor produi ili da se pusti na slobodu. Prijedlog za
odluivanje o pritvoru je drugi fakultativni dio optunice. Odluka o pritvoru moe se donijeti tek
poslije potvrivanja optunice. Praktino, prvo se odlui o potvrivanju optunice, a odmah potom i
o pritvoru. Ako se osumnjieni nalazi u pritvoru, potvrivanje optunice se vri do isteka roka
trajanja pritvora u istrazi.
Odluivanje o optunici
Kada SPS primi optunicu sa dokazima, prvenstveno mora ispitati:
1. da li je sud nadlean,
2. da li je djelo obuhvaeno amnestijom ili pomilovanjem ili je nastupila zastara ili postoje druge
okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje i
3. razmatra optunicu u smislu njene formalne ispravnosti, odnosno provjerava da li sadri sve
to je potrebno da se po njoj moe postupiti.
- Ukoliko SPS ocijeni da nije nadlean u pogledu konkretnog predmeta, donosi rjeenje o
nenadlenosti, protiv kojeg je dozvoljena alba u roku od 3 dana izvanraspravnom
vijeu suda. Kada to rjeenje postane pravosnano, SPS predmet dostavlja onom sudu
koji je u rjeenju oznaen kao sud koji je nadlean da postupa u pogledu tog predmeta.
- Ako je SPS ocijenio da je konkretno djelo obuhvaeno amnestijom ili pomilovanjem ili
je nastupila zastara ili postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje, SPS
nee moi dalje razmatrati optunicu.
- Ukoliko optunica nije formalno ispravna, odnosno ne sadri sve ono to je potrebno i
propisano u ZKP FBiH, SPS e pozvati tuioca da optunicu ispravi odnosno dopuni, a
istovremeno e mu, u tom dopisu, ukazati na nedostatke u optunici i ostaviti primjeren
rok kako bi iste ispravio, uz upozorenje da e optunica, ukoliko tako ne postupi, biti
odbaena kao i svaki drugi neuredan podnesak. Ako tuilac u ostavljenom roku ne
ispravi odnosno ne dopuni optunicu, sud e rjeenjem odbaciti optunicu.
Ako je SPS utvrdio da je nadlean da postupa u pogledu konkretnog predmeta, kao i da konkretno
k.d. nije obuhvaeno amnestijom ili pomilovanjem ili nije nastupila zastara ili ne postoje druge
okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje, kao i da optunica sadri sve ono ta je potrebno da bi
se po njoj moglo postupiti, tj. ako je propisno sastavljena, onda SPS razmatra dokaze, koji su
dostavjeni uz optunicu kako bi izveo zakljuak da li postoji osnovana sumnja da je osumnjieni
uinio krivino djelo koje se u optunici navodi.
Ukoliko je tuilac dostavio dovoljno dokaza iz kojih proizilazi postojanje osnovane sumnje da je
osumnjieni uinio krivino djelo navedeno u optunici, tada e SPS potvrditi optunicu. Svoju
odluku o potvrivanju optunice, SPS treba da donese u roku od 8 dana, a u sloenim predmetima
u roku od 15 dana, raunajui od dana prijema optunice.
ZKPFBiH NE precizira formu potvrivanja optunice, npr. potvrivanje u formi rjeenja ili
naredbe. Najjednostavniji nain potvrivanja optunice je stavljanje sudskog tambilja u gornji
desni ugao optunice koji sadri poslovni broj optunice, datum potvrivanja, ime i potpis SPS koji
je izvrio potvrivanje optunice. Ova forma potvrivanja optunice je primjenjiva kada optunica
sadri samo jednu taku ili se potvruju sve take optunice. Meutim, ako optunica sadri vie
taaka, a potvruju se samo pojedine take optunice, potvrivanje je neophodno izvriti u formi
rjeenja.
166
Ukoliko tuilac nije dostavio dovoljno dokaza iz kojih proizilazi postojanje osnovane sumnje da je
osumnjieni uinio krivino djelo navedeno u optunici SPS e odbiti sve ili pojedine take
optunice, te donijeti rjeenje koje se dostavlja tuiocu. Protiv ovog rjeenja doputena je alba
u roku od 24 sata, o kojoj odluuje vanraspravno vijee u roku od 72 sata.
Nakon potvrivanja pojedinih ili svih taaka optunice, osumnjieni dobija status optuenog!!!
Ako se optueni nalazi na slobodi, optunica se dostavlja bez odlaganja, a ako se nalazi u pritvoru
onda se dostavljanje optunice vri u roku od 24 sata po potvrivanju optunice.
SPS e obavijestiti optuenog da u roku od 15 dana od dana dostavljanja optunice ima pravo
podnijeti prethodne prigovore, da e izjanjenje o krivnji biti zakazano odmah nakon donoenja
odluke o prethodnim prigovorima, odnosno po isteku roka za njihovo podnoenje, te da moe
navesti prijedloge svojih dokaza koje namjerava izvesti na glavnoj raspravi.
U sluaju ako je sud donio rjeenje kojim je odbijeno potvrivanje optunice, tuilac moe
naknadno podnijeti novu optunicu, ako prikupi nove dokaze. Nova ili izmijenjena optunica mora
biti zasnovana na novim dokazima, jer je prethodna optunica odbijena upravo zbog toga to SPS
nije utvrdio postojanje osnovane sumnje. Ova optunica se obavezno podnosi na potvrivanje.
Izjanjenje o krivnji
Izjanjenje o krivnji predstavlja novi institut ZKPFBiH,koncept koji je uveden reformom krivinog
postupka, a to je preneseno iz anglosaksonskog, tj. angloamerikog sistema (adversarni sistem).
Izjanjenje o krivnji optueni daje SPS.
Tu izjavu daje u prisutnosti tuioca i branioca(ako ga ima) i ta njegova izjava se unosi u zapisnik.
Dakle, na jednom posebnom roitu na kojem prisustvuju optueni i njegov branitelj (ako ga ima),
uzima se izjava optuenog, odnosno njegovo izjanjenje o krivnji.
ta je predmet izjanjena o krivnji ?
Predmet izanjenja o krivnji je potvrena optunica, a prije nego to se optueni izjasnio o krivnji
SPS mora se uvjeriti da li je optueni razumio optubu. Kada se SPS uvjerio da je optueni
razumio optunicu mora mu dati odgovarajua upozorenja od kojih je najvanije upozorenje da nije
duan da se izjanjava o krivnji s tim to ga predhodno mora upozoriti ta znai ovaj procesni
institut izjanjenja o krivnji. Isto tako SPS mora optuenog upozoriti da e u zapisnik koji se
sastavlja na tom roita u sluaju da se ne izjasni o krivnji biti uneseno kao da je dao izjavu da nije
kriv.
U pojmovnom smislu izjanjenje o krivnji podrazumijeva njegovu formalnu izjavu o tome da li je
kriv ili nije kriv u odnosu na svaku taku optube.
Treba naglasiti da su u zakonu predviene 2 situacije i to:
1. kada optueni prilikom izjanjenja o krivnji ima branitelja, a tom prilikom naravno je
uvijek prisutan i tuitelj. Obaveza SPS je da u ovakvoj situaciji kada optueni ima branitelj,
optuenog upozna samo o moguim posljedicima ukoliko prizna krivnju, jer zakonodavac
predpostavlja da ga je o svemu ostalom upoznao njegov branitelj. To upoznavanje sa
posljedicama ukoliko optueni prizna krivnju odnosi se na to da e ga sudija za predhodno
sasluanje upitati: Da li razumije da ukoliko prizna krivnju, da se time odrie prava na
suenje, zatim e ga upoznati o ostalim moguim posljedicama koje se odnose na imovinsko
pravni zahtjev i oduzimanje imovinske koristi pribavljenje krivinim djelom, kao i da li je
upoznat sa moguom odlukom o naknadi trokova krivinog postupka i sa pravom da bude
osloboen od njihovog plaanja ukoliko su za to ispunjeni uslovi.
167
2. druga situacije jeste kada optueni nema branitelja i na roitu treba da se izjasni o krivnji
pred SPS u prisutnosti tuitelja. Propisana je obaveza SPS da provjeri da li su u ovom
sluaju ispunjeni uslovi za obaveznu odbranu i to samo za situaciju (ne za ostale situacije)
ako je u 1.interesu pravde da optueni zbog sloenosti predmeta, njegovog mentalnog
stanja i drugih razloga ima branitelja. Ukoliko nisu ispunjeni ovi uslovi onda MORA
provjeriti da li su ispunjeni uslovi da mu se 2. dodijeli branitelj po osnovu prava na dodjelu
branitelja siromanih. Ukoliko su ispunjeni uvjeti iz jedne od ove 2 situacije i optuenom
bude dodjeljen branitelj, onda se postupa na nain kako za optuenog koji ima branitelja.
U protivnom ako nije bilo uvjeta da mu se postavi branitelj onda se optueni upozorava o
posljedicama izjanjenja o krivnji. Pod tim se podrazumijeva da se on upozorava ne samo
kao i optueni koji ima branitelja ta e se deavati ukoliko priza krivnju, ve dodatno i o
tome ta e se deavati ukoliko izjavi na nije kriv, a to je da e predmet biti proslijeen
vijeu odnosno sudiji na suenje.
Nakon to optueni (bez obzira da li ima ili nema branitelja) da formalnu izjavu o krivnji koja se
unosi u zapisnik i svodi se na izjanjenje kriv sam , nisam kriv, ili se optueni nee da
izjasni o krivnji ili optueni bez potrebe govori o nekim stvarima za koje nije pitan, a ne
odgovara u pogledu onoga za sta je pitan -to ima isto znaenje kao da nee da se izjasniti o krivnji,
sa predmetom se postupa na sljedei nain:
AKO SE OPTUENI IZJASNIO DA JE KRIV predmet se dostavlja zavisno o tezine krivinog
djela sudiji, odnosno vijeu na razmatranje izjave o priznanju krivnje.
AKO SE OPTUENI IZJASNIO DA NIJE KRIV predmet se dostavlja sudiji, odnosno vijeu
radi suenja koje mora biti zakazano u roku od 30 dana, a izuzetno taj rok moze biti produzen i za
jo 30 dana s tim to se u ovom sluaju prije dostavljanja predmeta , dokazi koji potkepljuju navode
optunice vade se iz spisa i vraaju se tuiocu.
Mogue su situacije da je optunica podnesena i potvena u odnosu na npr. 2 optuena, pa jedan
priznaje krivnju, a drugi porie krivnju. U tom sluaju treba izvriti razdvajanje krivinog postupka.
U odnosu na optuenog koji je priznao krivicu, nastavlja se postupak izricanja presude bez
odravanja glavnog pretresa, ako sud prihvati izjavu o priznanju krivice. Prema optuenom koji je
negirao krivicu nastavlja se redovan krivini postupak.
ZKPFBiH zabranjuje uzimanje u obzir izjave o poricanju krivice kao oteavajue okolnosti
prilikom odmjeravanja krivinopravne sankcije. Prvobitna izjava o poricanju krivice ne uzima se u
obzir kod odmjeravanja sankcije.
Razmatranje izjave o priznavanju krivnje esto pitanje na ispitu
Samo na osnovu izjave o priznanju krivnje optuenom se NE MOE izrei krivinopravna sankcija
Zbog toga je ZKPFBiH predvidio obavezu suda, i to sudije, odnosno vijea (u zavisnosti od teine
kriv. djela) da izvre provjeru date izjave o priznanju krivnje i da tek onda odlue da li e prihvatiti
izjavu o priznanju krivnje ili e je odbaciti. U ZKPFBiH nije propisan rok u kome se to mora
uraditi, ali je oigledno da to sudija odnosno vijee mora uraditi bez odlaganja. Kao i roite za
izjanjenje krivnje i na ovom roitu na kome se razmatra izjava o priznanju krivnje moraju biti
prisutni sudija odnosno vijee ,te tuilac, optueni i njegov branitelj (ako ga ima).
Dakle, kada sudija/vijee, uz pratee materijale dobije i izjavu o priznanju krivnje, treba provjeriti
da li je ispunjeno vie kumulativnih uslova, koji su potrebni da bi izjava o prizanju krivnje bila
prihvaena:
168
a. da li je do izjave o priznanju krivnje dolo dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem

Prizanje krivnje je dobrovoljno ako je posljedica slobodnog izjanjenja i opredjeljenja
optuzenog da prizna krivnju, a ovo se moze odnositi i na ocjenu da li je pored dobrovoljnog
izjanjenja optueni tu izjavu dao i svjesno. Takoer se mora provjeriti da li je to priznanje
krivnje dato sa razumijevanjem, to znai da je optueni upoznat sa znaenjem i
posljedicama takvog znaenja. Najpouzdaniji nain da se sve ovo provjeri jeste koritenje
zapisnika o izjanjenju krivnje odnosno ocjena njegovog sadraja i u neposrednoj
komunikaciji sa optuenim.
b. da li je optueni upozoren i da li je razumio da se izjavom o prizanju krivnje odrie od prava
na suenje
c. Da li postoji dovoljno dokaza o krivnji optuenog, a to se utvruje na temelju dokaza koji
su dostavljeni uz optunicu, a ova provjere je od izuzetne vanosti, jer upuuje na zakljuak
da priznanje krivnje NIJE autonoman dokaz, to znai da se ne moze samo na temelju
takvog priznanja krivnje nakon odranog pretresa izrei krivinopravna sankcij,a ve moraju
postojati i drugi dokazi koji upuuju na zakljuak da je optueni poinio krivino djelo.
I u ovoj situaciji obavezno se mora voditi rauna i o zakonitosti pojedinih dokaza,jer se
nezakoniti dokazi ne mogu uzeti u obzir za ocjenu o krivnji optuenog.
d. Da li je optueni razumio posljedice koje se odnose na imovinskopravni zahtjev i
oduzimanje imovinske koristi pribavljene k.d.
e. Da li je optueni upoznat sa moguim posljedicama koje se odnose na naknadu trokova
krivinog postupka.
Ako nakon ovih provjera sudija/vijee PRIHVATI izjavu o priznanju krivnje, ta izjava se mora
konstatovati u zapisnik i nakon toga se nastavlja sa raspravom za izricanje krivino-pravne sankcije.
Ako sudija/vijee ODBACI izjavu o priznanju krivnje, to e saopiti strankama i braniocu i
konstatovati u zapisnik.
U ovom sluaju, kada odbaci izjavu o priznanju krivnje, u daljoj proceduri suenja ova izjava o
priznanju krivnje se ne moe koristiti kao dokaz.
Pregovaranje o krivnji
U pitanju je procesni institut iz anglosaksonskog sistema i predstavlja stranako pregovaranje u
koje se NE smije mijeati sud.
Posebno treba naglasiti da pregovaranje o krivnji NIJE ovisno od visine zaprijeene kazne, to znai
da se moe pregovarati o priznanju krivnje i u sluajevima kada je za neko krivino djelo propisano
i kazna dugotrajnog zatvora.
Pregovaranje o krivnji moze zapoeti u bilo kojoj fazi krivinog postupka, odnosno osumnjieni/
optueni i njegov branilac mogu sa tuiocem sve do okonanja glavne rasprave, odnosno rasprave
pred albenim vijeem pregovarati o krivnji.
Pregovaranje o krivnji je ustvari pregovaranje stranaka o uslovima pod kojima e osumnjieni
odnosno optueni priznati krivnju.
Ali ne postoji mogunost da sud razmatra sporazum o priznanju krivnje prije nego to je optunica
potvrena, niti se on moe zakljuiti ako se optueni na roitu za izjanjenje o krivnji izjasnio da je
kriv!
Ukoliko se tuilac i osumnjieni/optueni dogovore o uslovima priznanja krivnje, tada zakljuuju
SPORAZUM o priznanju krivnje (jednu vrstu ugovora u pisanoj formi,) koji mora biti potpisan od:
tuioca, osumnjienog/optuenog i njegovog branioca.
169
Tom prilikom, ukoliko osumnjieni/optueni pristane da prizna krivnju, tuilac moe sa svoje strane
ponuditi:
a) izricanje kazne ispod zakonskog minimuma,
b) blau sankciju za osumljienog
Prilikom sainjavanja sporazuma, stalno se MORA voditi rauna o zakonskim mogunostima, tj.
moraju se potovati materijalno-pravne odredbe krivinog zakona, pa tuilac moe ponuditi samo
ono to je predvieno zakonom. (npr. osumnjienom se ne smije ponuditi izricanje uslovne osude,
ako to prema krivinom zakonu nije mogue). Ukoliko to tuilac previdi, takav sporazum prilikom
razmatranja sud ne smije prihvatiti.
Postignuti sporazum o priznanju krivnje se, uz optunicu, dostavlja sudiji za prethodno sasluanje
SPS, sudiji, odnosno vijeu. Nakon potvrivanja optunice, SPS razmatra sporazum o priznanju
krivice i donosi odluku o izricanju krivino-pravne sankcije. Poslije dostavljanja predmeta sudiji,
odnosno vijeu, o sporazumu odluuje sudija/ vijee.
Kada sporazum o priznanju krivnje bude dostavljen, isti mora biti razmatran i moe biti prihvaen
ili odbaen.
Prilikom ocjene da li e prihvatiti ili odbaciti sporazum, provjerava se vie kumultivnih uslova i to:
1. da li je sporazum o priznanju krivnje zakljuen dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem, te
da li je optueni upoznat sa moguim zakonskim posljedicama pismenog sporazuma o
priznanju krivnje, ukljuujui i posljedice vezane za imovinsko-pravni zahtjev, oduzimanje
imovinske koristi steene krivinim djelom i trokove krivinog postupka;
2. da li postoji dovoljno dokaza o krivici optuenog;
3. da li je optueni razumio da se sporazumom o priznanju krivnje odrie ne samo prava na
suenje, ve i prava na albu u odnosu na krivino-pravnu sankciju, koja e mu se na
osnovu sporazuma izrei.
4. da li je predloena krivino-pravna sankcija u skladu sa KZ FBiH
5. da li je oteenom pruena prilika da se pred tuiteljem izjasni o imovinsko-pravnom
zahtjevu
Ako sud prihvati sporazum o priznanju krivnje, izjava optuenog se unosi u zapisnik i nakon toga
se nastavlja sa raspravom za izricanje krivino-pravne sankcije.
Ako sud odbaci sporazum o priznanju krivnje, to e saopiti strankama i braniocu i isto konstatovati
u zapisnik. Glavna rasprava e se zakazati u roku od 30 dana. U ovom sluaju, kada odbaci
sporazum o priznanju krivnje, u daljoj proceduri suenja ovaj sporazum o priznanju krivnje se ne
moe koristiti kao dokaz.
O rezultatima pregovaranja o krivnji sud e obavijestiti oteenog.
Povlaenje optunice
Povlaenje optunice je pravo tuioca da raspolae optubom, to predstavlja odstupanje od
principa legaliteta krivinog gonjenja, a realizaciju principa mutabiliteta.
Tuilac ima pravo da povue optunicu, bez prethodnog odobrenja, do potvrivanja optunice.
Nakon potvrivanja optunice, pa do poetka glavnog pretresa, optunica se moe povui samo uz
prethodno odobrenje SPS. Prethodno odobrenje se daje na osnovu zahtjeva tuioca sa kratkim
razlozima, koji se moe uputiti pismeno ili usmeno na zapisnik.
Ukoliko se optunica povue (prije ili nakon potvrivanja), SPS donosi RJEENJE kojim se
krivini postupak obustavlja.
170
O obustavljanju krivinog postupka odmah se obavjetavaju osumnjieni/optueni i branilac, kao i

oteeni. Obavjetenje navedenih lica se vri jednostavnom dostavom rjeenja o obustavljanju
postupka.
Ukoliko tuilac izjavu o povlaenju optunice da na glavnom pretresu, ista se moe tumaiti samo
kao izjava o odustanku od optube i tada sud donosi PRESUDU kojom se optuba odbija.
Razlozi za prigovor i odluka o prigovoru

Optueni i njegov branilac mogu nakon potvrivanja optunice, a u roku od 15 dana od dana
uruenja optunice, podnijeti prethodne prigovore. Ti prethodni prigovori se iznose u pismenom
podnesku koji se dostavlja sudu, a o njima odluuje SPS u roku od 8 dana. Ovaj SPS NE moe
uestvovati u suenju.
Prethodnim prigovorima moe se:
1. osporavati nadlenost suda (misli se samo na stvarnu nadlenost, jer u smislu lana 36. ZKP
FBIH, nakon potvrivanja optunice, sud se ne moe oglasiti mjesno nenadlenim, a niti
stranke mogu uspjeno isticati prigovor mjesne nenadlenosti),
2. ukazivati na formalne nedostatke optunice
3. isticati da je djelo obuhvaeno amnestijom ili pomilovanjem ili je nastupila zastara ili
postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje
4. osporavati zakonitost dokaza,
5. zahtijevati spajanje ili razdvajanje postupka i
6. osporavati odluka kojom je optuenom odbijen zahtjev za dodjelu branioca siromanim.
Povodom predhodnih prigovora SPS moze donijeti slijedee odluke:
- Odbaciti prigovor u sluaju ako je neblagovremen (npr. prigovor podnesen po isteku roka od
15 dana)
- Odbaciti prigovor ako je nedoputen (npr. predhodni prigovo podnio oteeni koji na to nema
pravo)
- Odbiti prigovor kao neosnovan
- Usvojiti prigovor i sam otkloniti nedostatke ili naloiti tuiocu da to uini ( npr. situacija kada
optunica ima formalne nedostatke)
Protiv rjeenje kojim se odluuje o predhodnim prigovorima alba NIJE doputena.
Ako se u postupku po prigovorima ocijeni da je neki od prigovora od koristi i za saoptuenika,
smatrae se da je i on podnio prethodni prigovor i na isti nain o tome odluiti.
Predraspravno roite
Tokom priprema za glavnu raspravu sudija ili predsjednik vijea moe odrati roite sa strankama i
braniteljem da bi se razmotrila pitanja relevantna za glavni pretres, u cilju njegovog to efikasnijeg
voenja i okonanja - predraspravno roite.
171
GLAVNI PRETRES
Javnost glavnog pretresa

Opta javnost
Glavni pretres je javan.
Glavnom pretresu mogu prisustvovati samo punoljetne osobe. 18+
Osobe koje su prisutne na glavnom pretresu ne smiju nositi oruje ili opasno orue, osim slubenika
sudske policije i osoba kojima to dozvoli sudija, odnosno predsjednik vijea.
Iskljuenje javnosti
Od otvaranja zasjedanja pa do zavretka glavnog pretresa, sudija, odnosno vijee, moe u svako
doba, po slubenoj dunosti ili po prijedlogu stranaka i branitelja, ali uvijek po njihovom
sasluanju, iskljuiti javnost za cijeli glavni pretres ili jedan njegov dio:
1. ako je to u interesu dravne sigurnosti, ili
2. ako je to potrebno radi uvanja dravne, vojne, slubene ili vane poslovne tajne, ili
3. ako je to potrebno radi ouvanja javnog reda, ili
4. radi zatite morala u demokratskom drutvu, ili
5. radi zatite linog i intimnog ivota optuenog ili oteenog, ili
6. radi zatite interesa maloljetnika ili svjedoka.
Iskljuenje javnosti NE odnosi se na: stranke, branitelja, oteenog, zakonskog zastupnika i
punomonika.
Sudija, odnosno vijee, moe dopustiti da glavnom pretresu na kome je javnost iskljuena budu
prisutne slubene osobe, nauni i javni radnici, a na zahtjev optuenog moe to dopustiti i
njegovom branom, odnosno vanbranom drugu i bliskim srodnicima.
Sudija, odnosno vijee e upozoriti osobe koje su prisutne glavnom pretresu na kome je javnost
iskljuena da su dune da kao tajnu uvaju sve ono to su na glavnom pretresu saznale i da
neovlateno odavanje tajne predstavlja krivino djelo.
Rukovoenje glavnim pretresom
Obavezno prisustvo na glavnom pretresu
Sudija, odnosno lanovi vijea i zapisniar moraju biti neprekidno prisutni na glavnom pretresu.
Ako je u izgledu da e glavni pretres trajati due, predsjednik vijea moe zatraiti od predsjednika
suda da odredi jednog ili dvojicu sudija da prisustvuju glavnom pretresu kako bi zamijenili lanove
vijea u sluaju njihove sprjeenosti.
Obaveze sudije, odnosno predsjednika vijea
Sudija, odnosno predsjednik vijea rukovodi glavnim pretresom.
Dunost sudije, odnosno predsjednika vijea je da se stara za svestrano pretresanje predmeta i
otklanjanje svega to odugovlai postupak, a ne doprinosi razjanjenju stvari.
Odluke sudije, odnosno predsjednika vijea se uvijek objavljuju i sa kratkim obrazloenjem
razmatranih injenica, unose u zapisnik o glavnom pretresu.
172
Redoslijed radnji glavnog pretresa

Glavni pretres tee redom koji je odreen u ZKPFBiH, ali sudija, odnosno predsjednik vijea moe
odrediti da se odstupi od redovnog toka raspravljanja zbog posebnih okolnosti, a naroito zbog
broja optuenih, broja krivinih djela i obima dokaznog materijala.
U zapisnik o glavnom pretresu upisat e se razlozi zbog kojih se glavni pretres ne odvija prema
redosljedu koji je odreen ZKPFBiH.
Dunost sudije, odnosno predsjednika vijea
Dunost sudije/ predsjednika vijea je da se stara o odravanju reda u sudnici i dostojanstvu suda.
Sudija/ predsjednik vijea moe odmah poslije otvaranja zasjedanja upozoriti osobe koje su
prisutne na glavnom pretresu da se pristojno ponaaju i da ne ometaju rad suda.
Sudija/predsjednik vijea moe odrediti pretresanje osoba koje su prisutne na glavnom pretresu.
Sudija/ predsjednik vijea moe narediti da se sa zasjedanja udalje sve osobe koje kao sluatelji
prisustvuju glavnom pretresu, ako su se mjere za odravanje reda predviene u ZKP FBiH pokazale
neefikasnim za osiguranje neometanog odravanja glavnog pretresa.
U sudnici je ZABRANJENO filmsko ili televizijsko snimanje. Izuzetno, predsjednik suda moe
odobriti takvo snimanje na glavnom pretresu.
Kanjavanje zbog naruavanja reda i procesne discipline
Sudija, odnosno predsjednik vijea moe udaljiti osobu iz sudnice da bi se zatitilo pravo na
pravedno i javno suenje, odnosno odralo dostojanstveno i neometano suenje.
Sudija, odnosno predsjednik vijea moe narediti da se optueni udalji iz sudnice za odreeni
vremenski period ukoliko optueni i nakon upozorenja nastavi s nedolinim ponaanjem zbog kojeg
je opravdano njegovo udaljenje iz sudnice. U tom vremenskom periodu sudija, odnosno predsjednik
vijea moe nastaviti k.p., ukoliko optueni ima branitelja.
Ako tuitelj, branitelj, oteeni, zakonski zastupnik, punomonik oteenog, svjedok, vjetak, tuma
ili druga osoba koja prisustvuje glavnom pretresu ometa red ili se ne pokorava nareenjima
sudije/predsjednika vijea za odravanje reda, sudija/predsjednik vijea e ga upozoriti. Ako
upozorenje bude bezuspjeno, sudija/predsjednik vijea moe narediti da se osoba udalji iz sudnice i
kazni novanom kaznom do 10.000 KM. Ako tuitelj ili branitelj budu udaljeni iz sudnice,
sudija/predsjednik vijea e obavijestiti VSTV BiH ili Federalnu advokatsku komoru, radi
preduzimanja daljnjih mjera.
Branitelju ili punomoniku oteenog koji, nakon to je kanjen, produi da naruava red, sudija/
predsjednik vijea moe uskratiti daljnje zastupanje na glavnom pretresu i kazniti ga novanom
kaznom do 30.000 KM.
Davanje lanog iskaza od svjedoka ili vjetaka
Ako postoji osnovana sumnja da je svjedok ili vjetak na glavnom pretresu dao lani iskaz, sudija/
predsjednik vijea moe narediti da se saini poseban prijepis zapisnika o iskazu svjedoka ili
vjetaka, koji e se dostaviti tuitelju.
173
Pretpostavke za odravanje glavnog pretresa

ZKPFBiH je predvidio pretpostavke za odravanje glavnog pretresa na koji trebaju pristupiti sve
osobe koje su pozvane da bi se glavni pretres odrao.
U sluaju ako je neko izostao, odravanje glavnog pretresa zavisi od toga koji je od procesnih
subjekata ili uesnika u k.p. izostao (npr. nee se odlagati ako je samo neki od svjedoka izostao).
Za razliku od toga, ukoliko je izostao tuilac, optueni ili njegov branilac, glavni pretres se odlae.
Postoji izuzetak u odnosu na branioca, a to je ako se optueni odrekne prava na branitelja, a odbrana
nije obavezna.
Otvaranje zasjedanja
Pojmovno otvaranje zasjedanja znai poetak rada na nekom predmetu, ALI to NE znai da je
glavni pretres poeo, jer glavni pretres poinje itanjem optunice.
Zasjedanje otvara sudija/ predsjednik vijea, koji objavljuje predmet glavnog pretresa, to
podrazumijeva saoptavanje imena optuenog i tuitelja, kao i navoenje krivinog djela za koje je
optunica potvrena i sastav vijea. Zatim e sudija/prijedsjednik vijea utvrditi da li su prisutna
sva pozvana lica, a ako nisu provjerit e da li su im pozivi dostavljeni i dali su svoj izostanak
opravdali.
Od otvaranja zasjedanja pa do njegovog zakljuenja sudija/ vijee treba paziti na nadlenost suda.
Ukoliko sud nije nadlean, do poetka glavnog pretresa treba donijeti rjeenje o nenadlenosti, a
ako je glavni pretres poeo, sud mora donijeti presudu kojom se optuba odbija.
Nedolazak tuioca, odnosno lica koje ga zamjenjuje na glavni pretres esto pitanje na ispitu
Ukoliko tuitelj ili osoba koja ga zamjenjuje NE doe na glavni pretres isti se MORA odloiti.
Dakle, niti pod kojim uvjetima glavni pretres se ne moe odrati ukoliko nije prisutan tuitelj ili
osoba koja ga zamjenjuje, jer je njihovo prisustvo na glavnom pretresu obavezno.
Ako bi se desilo da se glavni pretres odri bez prisustva tuitelja, u tom sluaju je uinjena bitna
povreda odredaba krivinog postupka, zbog koje se, ukoliko bude izjavljena alba, presuda mora
ukinuti.
ZKPFBiH je predvidio sankcioniranje izostanka tuitelja, odnosno osobe koja ga zamjenjuje sa
glavnog pretresa pod uvjetom da je isti odloen zbog njegovog izostanka. Meutim, ukoliko je do
odlaganja dolo iz nekog drugog razloga, kao to je izostanak sudije, onda je takvo kanjavanje
iskljueno.
Postoji obaveza sudije/predsjednika vijea da pozove tuitelja kako bi ovaj iznio razloge zbog kojih
je izostao, pa ukoliko su ti razlozi opravdani (npr. prije suenja mu pozlilo) nee biti kanjen, a u
protivnom, ako nije bilo opravdanog razloga, moe se kazniti novanom kaznom do 5000 KM. Sud
o tome donosi rjeenje, protiv kojeg je dozvoljena alba, te obavjetava VSTV BiH.
Nedolazak optuenog na glavni pretres
ZKPFBiH je takoer predvidio obavezno prisustvo optuenog na glavnom pretresu.
Ako je optueni uredno pozvan, a na glavni pretres ne doe, niti svoj izostanak opravda, sudija/
predsjednik vijea e odgoditi glavni pretres i izdati naredbu da se optueni prinudno dovede na
naredni glavni pretres. Ako kasnije optueni opravda svoj izostanak sa glavnog pretresa, opozvat e
se izdata naredba.
Ako optueni koji je uredno pozvan oigledno izbjegava da doe na glavni pretres i prinudno
dovoenje nije uspjelo (npr. optueni je pobjegao kroz prozor svoje kue, kada je sudska policija
pokuala da ga prinudno dovede na glavni pretres) tada su ispunjeni uvjeti da se prema njemu
odredi pritvor. Taj pritvor moe trajati do objavljivanja presude, a najdue 30 dana.
174
Zabrana suenja u odsutnosti

ZKPFBiH propisana je zabrana suenja u odsutnosti, odnosno odreeno je da se optuenom NE
moe suditi u odsustvu.
Nedolazak branioca na glavni pretres

Ako uredno pozvani branitelj na glavni pretres ne doe ili bez odobrenja napusti glavni pretres i
svoj izostanak ne opravda, glavni pretres se odgaa, jer je optuenom garantirano pravo na
formalnu odbranu.
U tom sluaju obaveza je suda da pozove branitelja da objasni razloge svog nedolaska, odnosno
naputanja bez odobrenja. Ukoliko sud ocijeni da razlozi izostanka nisu bili opravdani, onda u tom
sluaju donosi rjeenje o kanjavanju branitelja novanom kaznom koja moe biti do 5000 KM i
obavjetava o tome Advokatsku komoru.
Dakle uvjeti za kanjavanje branitelja su:
1) da je uredno pozvan na glavnu raspravu,
2) da je izostao sa te glavne rasprave ili ju je bez odobrenja napustio i
3) da kasnije nije opravdao svoj izostanak.
Dakle, pravila koja se odnose na tuitelja, u pogledu nedolaska na glavni pretres odnose se i na
branioca!!! Jedina razlika je u tome to se za tuioca obavjetava VSTV, a kod branioca AK.
Ako se radi o branitelju koji je postavljen po slubenoj dunosti, a isti neopravdano izostaje,
mogue je uz saglasnost optuenog odrediti drugog branitelja.
Nedolazak svjedoka ili vjetaka na glavni pretres
Ako na glavni pretres ne pristupi svjedok ili vjetak, koji je uredno pozvan i svoj izostanak ne
opravda, sud u tom sluaju donosi naredbu o njihovom prinudnom dovoenju.
ZKPFBiH omoguava da se i oni u ovakvom sluaju kazne novanom kaznom do 5000 KM.
to se tie samog odlaganja glavnog pretresa zbog njihovog nedolaska, to je faktiko pitanje i zavisi
od konkretne situacije. Dakle, sudija/predsjednik vijea moe, ali ne mora odgoditi glavni pretres.
Odlaganje i prekidanje glavnog pretresa

Razlozi za odlaganje glavnog pretresa
Na zahtjev stranaka ili branitelja, glavni pretres se moe odloiti rjeenjem sudije/ predsjednika
vijea, ako: 1. treba pribaviti nove dokaze ili 2. ako je optueni nakon izvrenog krivinog djela
nesposoban da prisustvuje glavnom pretresu ili 3. ako postoje druge smetnje da se glavni pretres
uspjeno provede.
Rjeenje kojim se odlae glavni pretres unijee se u zapisnik i po mogunosti, odredie se dan i sat
nastavka glavnog pretresa. Sudija/predsjednik vijea, e takoer narediti osiguranje dokaza koji se
mogu izgubiti ili unititi zbog odlaganja glavnog pretresa.
Protiv rjeenja o odlaganju pretresa nije doputena alba.
175
Nastavljanje odloenog glavnog pretresa

Ako se glavna rasprava, koja je bila odloena, dri pred istim sudijom, odnosno vijeem, rasprava
e se nastaviti, a sudija/ predsjednik vijea e ukratko iznijeti tok ranije glavne rasprave. Sudija/
predsjednik vijea MOE odrediti da glavna rasprava pone iznova.
Glavna rasprava koja je odloena MORA iznova poeti, ako se izmijenio sastav vijea ili je
odlaganja trajalo due od 30 dana, ALI vijee, uz saglasnost stranaka i branitelja, moe odluiti da
se u ovakvom sluaju svjedoci i vjetaci ne sasluavaju ponovo i da se ne vri novi uviaj, nego da
se proitaju iskazi svjedoka i vjetaka dati na ranijoj glavnoj raspravi, odnosno da se proita
zapisnik o uviaju.
Ako se glavna rasprava dri pred drugim sudijom/predsjednikom vijea, glavna rasprava MORA
iznova poeti i svi dokazi se moraju ponovno izvesti. Izuzetno, ako se glavna rasprava dri pred
drugim predsjednikom vijea, uz saglasnost stranaka i branitelja, vijee moe odluiti da se u
ovakvom sluaju ranije izvedeni dokazi nee izvoditi.
Prekid glavnog pretresa
Osim u sluajevima predvienim ZKPFBiH, sudija/ predsjednik vijea, moe prekinuti glavni
pretres zbog odmora ili zbog isteka radnog vremena ili da bi se neki dokaz pribavio u kratkom
vremenu ili zbog pripremanja optube ili odbrane.
Prekinuti glavni pretres nastavlja se uvijek pred istim sudijom, odnosno vijeem.
Ako se glavni pretres ne moe nastaviti pred istim sudijom, odnosno vijeem ili ako je prekid
glavnog pretresa trajao due od 8 dana, postupit e se po pravilima koji se odnose na nastavljanje
odloenog glavnog pretresa.
Zapisnik o glavnom pretresu

O radu na glavnoj raspravi vodi se zapisnik. Ako je glavna rasprava snimana, prijepis preduzete
radnje e se na opravdan zahtjev stranaka i branitelja dostaviti strankama i branitelju najkasnije u
roku od 3 dana od preduzete radnje na glavnoj raspravi. Sudija, odnosno predsjednik vijea moe
narediti da se odreeni dio zapisnika proita ili reprodukuje, a proitat e ga ili reprodukovati uvijek
ako to zahtijevaju stranke, branitelj ili osoba ija se izjava unosi u zapisnik.
Takoer se u zapisnik o glavnom pretresu unosi potpuna izreka presude i ta izreka predstavlja
izvornik.
Ako je doneseno rjeenje o pritvoru i to rjeenje se unosi u zapisnik.
Poetak glavnog pretresa
Ulazak sudije, odnosno vijea u sudnicu
Prilikom ulaska sudije ili vijea u sudnicu i prilikom njihovog izlaska iz sudnice svi prisutni, na
poziv ovlatene osobe, treba da ustanu.
Stranke i drugi uesnici postupka duni su da ustanu kad se obraaju sudu, osim ako za to postoje
opravdane prepreke.
Uvjeti za odravanje glavnog pretresa
Kada sudija, odnosno predsjednik vijea utvrdi prisustvo svih pozvanih osoba na glavnom pretresu
ili kada odlui da se glavni pretres odri bez prisustva odreenih pozvanih osoba ili je odluivanje o
ovim stvarima odloeno, pozvat e optuenog i uzeti od njega osobne podatke radi utvrivanja
identiteta.
176
Utvrivanje identiteta optuenog i davanje uputa

Sudija, odnosno predsjednik vijea uzima od optuenog osobne podatke (lan 92. ZKPFBiH) da bi
utvrdio njegov identitet.
Nakon utvrivanja identiteta optuenog, sudija, odnosno predsjednik vijea e upitati stranke i
branitelja da li imaju primjedbe na sastav vijea i nadlenost suda.
Nakon utvrivanja identiteta optuenog sudija, odnosno predsjednik vijea e uputiti svjedoke i
vjetake van sudnice, u za njih odreenu prostoriju, gdje e ekati dok budu pozvani da svjedoe.
Sudija, odnosno predsjednik vijea e upozoriti svjedoke da dok ekaju o svojim iskazima ne
razgovaraju s drugim svjedocima. Na prijedlog tuitelja, optuenog ili branitelja sudija, odnosno
predsjednik vijea e odobriti onim vjetacima na koje se prijedlog odnosi da prisustvuju toku
pretresa u sudnici.
Ukoliko je prisutan oteeni, ali jo nije podnio imovinskopravni zahtjev, sudija, odnosno
predsjednik vijea, e ga pouiti da moe podnijeti taj zahtjev do zakljuenja glavnog pretresa.
Sudija, odnosno predsjednik vijea moe preduzeti neophodne mjere radi sprjeavanja meusobnog
komuniciranja svjedoka, vjetaka i stranaka.
Pouke optuenom
Sudija, odnosno predsjednik vijea e upozoriti optuenog na potrebu paljivog praenja toka
pretresa i pouit e ga da moe iznositi injenice i predlagati dokaze u svoju korist, da moe
postavljati pitanja optuenim, svjedocima i vjetacima i da moe davati obrazloenja u vezi s
njihovim iskazima. Pouie ga i da u toku dokaznog postupka moe dati izjavu kao svjedok, te u
vezi sa tim dati potrebna pojanjenja.
itanje optunice i uvodna izlaganja
Glavni pretres poinje itanjem optunice. Tada se uesnici u postupku i publika u sudnici
upoznaju sa glavnim predmetom krivinog postupka.
Optunicu ita tuitelj i to je njegovo iskljuivo pravo i obaveza.
Poslije itanja optunice, tuitelj NE MOE vie povui optunicu, ali MOE dati izjavu da
odustaje od optube i u tom sluaju, sud donosi presudu kojom se optuba odbija.
Nakon itanja optunice obaveza je suda da zatrai od optuenog da se izjasni da li je razumio
optunicu. Ako optueni izjavi da je nije razumio, onda je obaveza suda da mu pojasni njene
navode.
Nakon toga tuitelj MORA dati tzv. uvodnu rije (uvodno izlaganje ili uvodni govor). Ovo je
obaveza tuioca koje se ne moe odrei, niti mu to pravo moe biti uskraeno, a tokom uvodnog
izlaganja tuilac "izlae koncept optube". Pravo tuioca da ukratko iznese dokaze na kojima
zasniva optunicu je prva prilika da sudu navede vrste i jasne dokaze optube, koji e biti izvedeni
na glavnom pretresu. Uvodno izlaganje je, dakle, za tuitelja OBAVEZNO i ne treba ga
poistovjeivati sa zavrnim rijeima.
to se tie optuenog i njegovog branioca, ZKPFBiH predvia da oni MOGU, ako ele, da izloe
koncept odbrane, to de fakto jeste uvodna rije. Dakle, uvodno izlaganje za optuenog i branioca
NIJE OBAVEZNO. Ovakvo zakonsko rjeenje je u skladu sa pravom optuenog da ne iznosi svoju
odbranu i koje je osigurano u svakoj fazi postupka, ukljuujui i procesnu situaciju kao to je ova.
Ovo pravo ima i svoju logiku, jer zato bi optueni dokazivao svoju nevinost dok tuitelj ne dokae
njegovu krivnju.
Dakle, tuilac mora iznijeti svoj koncept optube, dok optueni/ branilac mogu, ako to ele,
iznijeti svoj koncept odbrane, ali ne moraju!
Napomena: Ako se u ZKPFBiH koristi formulacija "tuilac e" to znai da tuilac to mora uiniti.
177
Dokazni postupak
Izvoenje dokaza
U ZKPFBiH je predvieno pravo stranaka i branioca da predlau i pozivaju svjedoke, vjetake, te
izvode svoje dokaze.
Izraz pozivanje svjedoka u toku suenja je u stvari preuzet iz adversarnog sistema i kada, npr
tuitelj kae da poziva nekog svjedoka, to ne znai da on u bukvalnom smislu izlazi pred sudnicu i
poziva svjedoka, ve to radi slubenik suda, a niti se pod ovim podrazumjeva da on u pripremi
suenja svjedoku dostavlja poziv za suenje. Sve te radnje pozivanja, odnosno dostavljanje poziva i
prozivanje svjedoka, obavlja sud.
Svi dokazi se mogu svrstati u 3, odnosno 4 grupe:
1. dokazi optube,
2. dokazi odbrane,
3. dokazi suda i
4. mogui dodatni dokazi stranaka odnosno branioca.
Dokazi se izvode slijedeim redoslijedom:
1. Dokazi optube;
2. Dokazi odbrane;
3. Dokazi optube kojima se pobijaju navodi odbrane (replika);
4. Dokazi odbrane kao odgovor na pobijanje navoda odbrane od strane optube (duplika);
5. Dokazi ije izvoenje je predloio sud;
6. Svi ostali dokazi, relevantni za izricanje krivino-pravne sankcije;
Navedeni dokazi, u pravilu se izvode navedenim redoslijedom. Meutim, ako je to u interesu
pravinosti, sudija/ predsjednik vijea je ovlaten da utvrdi da se dokazi izvode i drugim
redoslijedom (npr. ako ima vie optuenih i vie k.d., predsjednik vijea moe odrediti da se prvo
izvode svi dokazi koji se odnose na jedno djelo, a zatim one koji se odnose na drugo, itd).
U pravilu, sud bi trebao uvijek da saeka izvoenje dokaza optube i odbrane, pa tek onda izvodi
svoje dokaze. Prema tome, sud treba da se to manje mijea u prikupljanje i izvoenje dokaza, ali e
u sluaju neaktivnosti stranaka i branitelja biti prinuen da to radi.
Direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje svjedoka

U toku glavnog pretresa se izvode dokazi optube, odbrane i dokazi suda.
U naem krivinom postupku ispitivanje svjedoka obavlja se po pravilima anglo-saksonskog
(adversarnog) sistema, ali se vidi i postojanje elemenata inkvizitorskog sistema, koji se ogledaju u
pravu suda da ispituje svjedoke i to, kako svjedoke odbrane i optube, tako i svjedoke koje je sud
pozvao. ( Pravila u pogledu ispitivanja svjedoka, primjenjuju se i na optuenog i vjetake ).
Poto ove zakonske odredbe omoguuju ne samo procesne aktivnosti stranaka, ve i suda, onda je
jasno da imamo mjeoviti postupak, tj. mjeavinu angloamerike i evropske kontinentalne
procedure.
DIREKTNO ISPITIVANJE svjedoka obavlja stranka ili branilac koji je pozvao svjedoka.
Oni ga prvi ispituju da dokau istinitost svojih tvrdnji.
Ako direktno ispitivanje vri tuilac nastojat e da dokae tezu optube (da je optueni uinio
krivino djelo na nain kako je to opisano u optunici), a ako direktno ispitivanje vri branitelj,
nastojat e da dokae tezu odbrane.
Postavljanje pitanja koja navode na odgovor, tzv. sugestivnih pitanja ne mogu se postavljati
prilikom direktnog ispitivanja, osim u sluaju potrebe razjanjenja izjave svjedoka.
178
Nakon toga slijedi UNAKRSNO ISPITIVANJE svjedoka.

Prilikom unakrsnog ispitivanja nastoje se dobiti odgovori za suprotnu stranu i to na nain da se
oslabe odgovori koje je svjedok dao prilikom direktnog ispitivanja.
Pri tome treba naglasiti da se pitanja prilikom unakrsnog ispitivanja ograniavaju na opseg
odgovora koji su dati prilikom direktnog ispitivanja i na pitanja u korist vlastitih tvrdnji. Dakle,
direktno ispitivanje limitira unakrsno ispitivanje.
Ako svjedok prilikom unakrsnog ispitivanja da odgovore izvan onoga to je pitan prilikom
direktnog ispitivanja, onda je to prema pravilima adversarnog sistema irelevantno i ti odgovori se
NE uzimaju u obzir. Radi toga bi stranka ili branitelj koji vre takvo ispitivanje morali voditi rauna
o tome, a to bi morao da radi i sud po slubenoj dunosti.
Prilikom unakrsnog ispitivanja ona strana koja obavlja takvo ispitivanje moe nastojati da dovede u
pitanje kredibilitet svjedoka (npr. da dokazuje da svjedok lae). Postoje i situacije u kojima
svjedok u vezi nekog krivinog djela, iznosi sve okolnosti koje se odnose na cijeli dogaaj, iako je
vidio samo njegov dio, pa to treba pri ovom nainu ispitivanja otkriti. Obaveza je sudije odnosno
predsjednika vijea da zatiti svjedoka od maltretiranja, kao i od ponovnog odgovaranja na ista
pitanja.
Postavljanje pitanja koja navode na odgovor, tzv. sugestivnih pitanja, je mogue u toku unakrsnog
ispitivanja samo uz prethodno odobrenje sudije odnosno predsjednika vijea. Takva pitanja moe
dozvoliti sudija odnosno predsjednik vijea ako se radi o svjedoku pozvanom protiv njegove volje,
ako je pristrasan, nevoljan, odnosno nee da sarauje i pokazuje odbojan stav.
U vezi sa ranije spomenutim ograniavanjem unakrsnog ispitivanja na, izmeu ostalog, pitanja u
korist vlastitih tvrenja, moe se zakljuiti da je tokom unakrsnog ispitivanja mogue postavljati
pitanja i u drugom pravcu, a ne samo u okviru opsega odgovora koji su dati prilikom direktnog
ispitivanja. Npr. moe se pojaviti problem alibija, jer postavlja se pitanje kako postupiti u sluaju
ako se npr. radi o svjedoku optube i tuilac je tog svjedoka direktno ispitao na neke okolnosti, ali
ne i na okolnosti alibija optuenog, koje bi mogle biti poznate tom svjedoku, pa mu zbog toga
branilac ne moe postavljati pitanja koja bi se odnosila na alibi.
Takva situacija bi se trebala razrijeiti na nain da: 1. branilac zatrai od suda dozvolu da postavlja
takva pitanja vezana za alibi,a ako to sud ne dozvoli da: 2. stavi prijedlog za sasluanje tog svjedoka
kao svjedoka odbrane, tj. da svjedok nakon zavrenog ispitivanja izae i saeka pred sudnicom, jer
e ga on pozvati kao svog svjedoka i direktno ga ispitati.
Nakon unakrsnog ispitivanja slijedi DODATNO ISPITIVANJE ili protu- ispitivanje, gdje stranke
ili branilac, koji su pozvali svjedoka i direktno ga ispitali, dobivaju priliku da jo jedanput ispitaju
svjedoka.
Oni u tom sluaju nastoje da oslabe odgovore koje je svjedok dao prilikom unakrsnog ispitivanja i
to naravno ako su u pitanju odgovori koji ne odgovaraju npr. stranci koja je pozvala svjedoka.
Dakle, pitanja u ovoj fazi se odnose na ono to je svjedoka pitala suprotna stranka ili branilac.
Konano, treba naglasiti da u toku ispitivanja svjedoka i sud ima pravo da postavlja pitanja, bilo
u toku direktnog ili unakrsnog ispitivanja ili dodatnog ispitivanja, a moe i saekati da oni to zavre,
pa da tek onda sud ispita svjedoka. Ako se radi o svjedoku koji je pozvan od strane suda, prvo e
sud ispitati takvog svjedoka, a onda e dozvoliti strankama da postavljaju pitanja.
Pravo suda da ne dozvoli pitanje ili dokaz

Sudija/predsjednik vijea je dominus litis na glavnom pretresu i on odluuje da li je neko pitanje
nedoputeno ili nevano, a isto tako odluuje o izvoenja novih dokaza, na prijedlog stranaka i
branioca, koje odbija ako dokaz nema znaaja za predmet ili je nepotreban.
179
Poto sudija/predsjednik vijea rukovodi glavnim pretresom, njegovo je pravo da zabrani pitanje i
odgovor na pitanje bilo koje stranke i branioca, ako je pitanje:
1. ponovljeno - ranije postavljeno pitanje i dobiven odgovor,
2. nedozvoljeno, a takvo e biti:
a) ako unakrsno ispitivanje prelazi okvire direktnog ispitivanja, tj. trae se odgovori na
okolnosti i injenice koje nisu bile predmet direktnog ispitivanja, niti se mogu dovesti u vezu
sa predmetom svjedoenja, ili
b) ako se svjedoku suprotne stranke postavljaju sugestivna pitanja bez prethodne dozvole suda,
ili
c) ako se pitanje odnosi na injenice koje se po zakonu ne mogu dokazivati, (npr. seksualne
predispozicije oteene strane ili injenice vezane za dokaz pribavljen na nezakonit nain).
3. nevano za predmet - zato to se ne odnosi na injenice koje se mogu dovesti u vezu sa
konkretnim sluajem.
Zabrana pitanja i odgovora na pitanje se odnosi na sve uesnike u postupku, (stranke, branioca i
sudije, lanove vijea).
Odluka sudije/predsjednika vijea o zabrani pitanja ili odgovora na pitanje je konana.
Meutim, stranke i branilac imaju pravo navedenu odluku sudije/ predsjednika vijea pobijati
albom na presudu, ako je zbog zabrane pitanja ili odgovora injenino stanje pogreno ili
nepotpuno utvreno.
Posebna pravila o dokazima u sluajevima seksualnih delikata
Oteenog krivinim djelom nije doputeno ispitivati o njegovom spolnom ivotu prije poinjenog
krivinog djela koje je predmet postupka. Niti jedan dokaz koji se iznosi da bi pokazao ranije
spolno iskustvo, ponaanje ili spolnu orjentaciju oteenog nee se prihvatiti.
Izuzetno od naprijed navedenog, moe se u postupku koristiti dokaz da sperma, medicinska
dokumentacija o povredama ili drugi materijalni dokazi potiu od druge osobe, a ne od optuenog.
U sluajevima uinjenja krivinih djela protiv ovjenosti i vrijednosti zatienih meunarodnim
pravom, pristanak rtve se ne moe upotrijebiti u prilog odbrane optuenog.
Prije prihvatanja prethodno navedenih dokaza obavit e se odgovarajue sasluanje s koga je
iskljuena javnost.
Posljedice priznanja optuenog u toku glavnog pretresa
Mogue su situacije da optueni u toku optunog postupka ospori krivnju ili sa tuiocem ne sklopi
sporazum o priznanju krivnje, pa se u toku glavnog pretresa odlui da prizna krivnju.
Takvu izjavu moe dati nakon izvedenih dokaza na glavnom pretresu.
Poto ni u ovom sluaju takvo priznanje NE moe biti autonoman dokaz, zakonodavac je propisao
da e to priznanje biti prihvaeno samo pod uslovom ako ranije izvedeni dokazi ukazuju da je
optueni zaista uinio krivino djelo.
Takoer, priznanje mora biti:
1. potpuno (dobrovoljno, svjesno i s razumijevanjem) i
2. u skladu s prije izvedenim dokazima.
Ako su ispunjeni ovi uslovi, izvee se SAMO dokazi koji se odnose na izricanje krivino pravne
sankcije.
180
Potpuno priznanje optuenog se odnosi na sve take optunice i zajedno sa sadrajem prije
izvedenih dokaza potvruje tanost zakonskih obiljeja krivinog djela opisanih u dispozitivu
optunice.
Prema tome, ovdje se trai podudarnost priznanja optuenog i optube u bitnim elementima. Iz
ovog proizlazi logian zakljuak da se djelimina, nepotpuna priznanja NE mogu prihvatiti.
U praksi, kod nepotpunih priznanja najee se radi o priznanju objektivnog izvrenja krivinog
djela koje u sebi sadri osnove iskljuenja postojanja krivinog djela (npr. nuna odbrana ili
krajnja nuda). U ovakvim situacijama sud je primoran da nastavi dokazni postupak.
Polaganje zakletve, odnosno davanje izjave

Svi svjedoci polau zakletvu ili daju izjavu prije svjedoenja koja zamjenjuje zakletvu.
Nijemi svjedoci koji znaju itati i pisati daju zakletvu odnosno izjavu potpisivanjem teksta zakletve,
odnosno izjave, a gluhi svjedoci itaju tekst zakletve, odnosno izjave. Ako gluhi ili nijemi svjedoci
ne znaju itati i pisati, zakletva, odnosno izjava se daje preko tumaa.
Zatita svjedoka od vrijeanja, prijetnji i napada
Sudija/predsjednik vijea, duan je zatititi svjedoka od vrijeanja, prijetnje i napada.
Sudija/predsjednik vijea e upozoriti ili novano kazniti uesnika u postupku ili bilo koju drugu
osobu koja vrijea, prijeti ili dovodi u opasnost sigurnost svjedoka pred sudom. U sluaju ozbiljne
prijetnje svjedoku, sudija/predsjednik vijea e obavijestiti tuitelja radi preduzimanja krivinog
gonjenja.
Na prijedlog stranke ili branitelja sudija/ predsjednik vijea naredie policijskim organima
preduzimanje mjera neophodnih za zatitu svjedoka.
Kanjavanje za odbijanje svjedoenja
Ako svjedok odbije da svjedoi bez opravdanog razloga i nakon upozorenja na posljedice, moe biti
kanjen novanom kaznom do 30.000 KM.
Ako i poslije toga odbije svjedoiti, moe se zatvoriti, sve dok ne pristane svjedoiti ili dok njegovo
svjedoenje postane nepotrebno ili dok se krivini postupak ne zavri, ALI najdue 30 dana.
Protiv rjeenja o novanom kanjavanju, ili zatvaranju, doputena je alba koja ne zadrava
izvrenje rjeenja. O albi odluuje vanraspravno vijee.
Angaovanje vjetaka
Vjetaka mogu angaovati stranke, branitelj i sud.
Trokove vjetaka snosi onaj koji ga je angaovao.
Ispitivanje vjetaka
Prije ispitivanja vjetaka, sudija, odnosno predsjednik vijea opomenue ga i na njegovu dunost da
iznese nalaz i miljenje na najbolji mogui nain i u skladu s vjetinom i pravilima struke i
upozorie ga da davanje lanog iskaza o nalazu i miljenju predstavlja krivino djelo.
Vjetak e poloiti zakletvu, odnosno dati izjavu prije svjedoenja, koja se daje usmeno.
Pisani nalaz i miljenje vjetaka bit e prihvaen kao dokazni materijal samo ukoliko je taj vjetak
svjedoio na glavnom pretresu.
181
Sasluanje van sudnice

Ako se u toku suenja sazna da svjedok ili vjetak nije u mogunosti da doe pred sud ili da bi
njegov dolazak bio povezan s nesrazmjernim tekoama, sudija/predsjednik vijea moe narediti
da se svjedok, odnosno vjetak ispita van sudnice, ukoliko njegovo svjedoenje smatra vanim.
Sudija/predsjednik vijea, stranke i branitelj e prisustvovati ispitivanju, a ispitivanje e se provesti
u skladu s pravilima direktnog, unakrsnog i dodatnog ispitivanja.
Ako sudija/predsjednik vijea nae da je to neophodno, ispitivanje svjedoka se moe izvriti
prilikom rekonstrukcije dogaaja van sudnice. Stranke, branitelj i oteeni uvijek se pozivaju da
prisustvuju ispitivanju svjedoka ili izvoenju rekonstrukcije. Sasluanje e se provesti kao da se
izvodi na glavnom pretresu u skladu s pravilima unakrsnog ispitivanja.
Izuzeci od neposrednog provoenja dokaza
Iskazi dati u istrazi doputeni su kao dokaz na glavnom pretresu i mogu biti koriteni prilikom
direktnog i unakrsnog ispitivanja ili pobijanja iznesenih navoda ili u odgovoru na pobijanje, nakon
ega se prilau kao dokazni materijal ili za dodatno ispitivanje. U ovom sluaju osobi e se dati
mogunost da objasni ili pobije svoj prethodni iskaz.
Zapisnici o iskazima datim u istrazi mogu se po odluci sudije, odnosno vijea proitati i koristiti
kao dokaz na glavnom pretresu SAMO u sluaju ako su ispitane osobe umrle, duevno oboljele, ili
se ne mogu pronai, ili je njihov dolazak pred sud nemogu, ili je znatno otean iz vanih uzroka ili
ako bez zakonskih razloga nee da daju iskaz na glavnoj raspravi.
Ako se tokom glavne rasprave optueni koristi pravom da nije duan iznijeti svoju odbranu ili
odgovarati na postavljena pitanja, zapisnik o iskazu optuenog koji je dat u istrazi moe se po
odluci sudije, odnosno vijea proitati i koristiti kao dokaz na glavnoj raspravi i priloiti kao
dokazni materijal SAMO ako je optueni prilikom sasluanja u istrazi bio upozoren da e taj njegov
iskaz biti koriten ili itan ako se bude branio utanjem.
Izmjena optube
Izmjena optube na glavnom pretresu je diskreciono pravo tuioca koje koristi kada ocijeni da se
tokom dokaznog postupka izmijenilo injenino stanje iznijeto u optunici.
Ako tuilac u toku dokaznog postupka na glavnom pretresu, drugaije ocijeni dokaze prikupljene u
istrazi i izvede zakljuak da mu injenini opis iz optunice nije dobar, tada moe traiti od suda da
do okonanja dokaznog postupka izvri izmjenu podnesene optunice, tj. da u injeninom opisu
djela izmjeni odlune injenice.
Dakle, sud NE moe naloiti tuiocu izmjenu optube, NITI se izmjena optunice moe vriti prije
izvoenja dokaza (optube, odnosno odbrane) koji mogu da ukau da se izmijenilo injenino stanje
izneseno u optunici.
Tuilac to moe uiniti po svom nahoenju tj. na osnovu svoje nove subjektivne ocjene, tj. nove
ocjene izvedenih dokaza, koja moe biti razliita od one koju je imao prilikom sastavljanja optube.
Sud, u ovom sluaju, mora dozvoliti tuiocu da izvri izmjenu optunice, a ako mu to zabrani,
tuilac moe uspjeno izjaviti albu zbog relativno bitne povrede odredaba kriv. postupka.
Izmjena optube podrazumjeva promjenu ODLUNIH injenica, koje su navedene u injeninom
opisu djela iz optube, tj. izmjenu onih injenica i okolnosti iz injeninog opisa djela optunice
koje predstavljaju zakonska obiljeja krivinog djela. (Npr. radie se o izmjeni optunice za
krivino pokuaj ubistva, ako u toku dokaznog postupka tuilac sazna da je oteeni preminuo, te da
se samim tim ne radio o pokuaju ubistva, nego o ubistvu.)
182
Ako tuilac vri izmjenu nekih injenica koje NISU ODLUNE (npr. tuitelj u toku dokaznog
postupka sazna da je optueni prije izvrenja k.d. boravio u kuci, a ne na vikendici) radi se o tzv.
preciziranju optunice, a NE izmjeni optunice.
Izmjena optube NE bi smjela prouzrokovati izmjenu pravne kvalifikacije krivinog djela, koja bi
oteala procesni poloaj optuenog.
Kada tuilac mijenja injenini opis djela on moe mijenjati SAMO one injenice i okolnosti koje
su bile predmet optube. Drugim rijeima, izmjena optube se moe odnositi samo na genusno
(isto) krivino djelo za koje je podnesena optuba, ali NE i na neko drugo krivino djelo, jer bi se
u tom sluaju radilo o nedozvoljenom proirenju optube, koje bi sud MORAO odbiti.
(npr. ako je tuilac podnio optunicu protiv optuenog zbog krivinog djela silovanja, pa se pokae
da za to krivino djelo nema dokaza, ali se isto tako pokae da je optueni prije odlaska sa mjesta
dogaaja ukrao tanu oteenoj, to nije bilo obuhvaeno u injeninom opisu djela, onda tuilac
nema pravo da izmijeni optunicu tako to bi umjesto injenica i okolnosti koje predstavljaju kriv.
djelo silovanja sada naveo injenice i okolnosti koje predstavljaju kriv. djelo krae. U ovom sluaju
bi se u stvari radilo o nedozvoljenom proirenju, a ne o izmjeni optunice)
Usljed izmjena optunice, a radi pripremanja odbrane, glavni pretres moe biti odgoen.
O ovoj fakultativnoj zakonskoj mogunosti, sud odluuje na prijedlog optuenog odn. branioca.
Glavni pretres e se odgoditi ukoliko se radi o znaajnijim izmjenama optunice.
( Npr. u sluaju izmjene injenica i okolnosti kod kriv. djela krae da se radilo o provaljivanju, a ne
obijanju zatvorenog prostora, sud nee dozvoliti odlaganje glavnog pretresa.
Meutim, ukoliko se radi npr. o k.d. iz oblasti privrednog kriminala, gdje su izmjene optunice bile
obimnije, uvijek treba dozvoliti odgaanje glavnog pretresa radi pripremanja odbrane. )
U sluaju prihvatanja prijedloga odbrane, glavni pretres se odgaa. U svakom sluaju odbrani treba
pruiti mogunost da se izjasni o injenicama i pravnim pitanjima procesnopravne i
materijalnopravne prirode. Povreda ovog prava predstavlja bitnu povredu odredaba krivinog
postupka.
U sluaju izmjene optube, izmijenjena optunica se NE dostavlja na potvrivanje, ALI sud
mora pozvati optuenog da se izjasni o tome da li razumije izmjene optunice i optunicu u cjelini.
Zatim, sud odluuje da li e odloiti glavni pretres radi pripremanja odbrane.
S obzirom da se ne vri potvrivanje izmijenjene optunice, potrebno je da izmeu ranije optunice
i opisa djela u izmijenjenoj optunici postoji istovjetnost u osnovnim elementima.
Izmjena se mora kretati u granicama subjektivnog i objektivnog identiteta.
Zbog toga ZKPFBiH predvia SAMO izmjenu optube, ali ne i procesnu ustanovu proirenja
optube koju su poznavali raniji procesni zakoni.
Dopuna dokaznog postupka

Prije nego to objavi da je dokazni postupak zavren, sudija/predsjednik vijea treba upitati stranke
i branioca da li eventualno imaju novih dokaznih prijedloga.
U ovom dijelu postupka iskljuena je mogunost da sud pozove neke svoje svjedoke, ve to mogu
uraditi SAMO stranke i branilac.
Nakon to oni stave svoje dokazne prijedloge, sud ocjenjuje da li su oni opravdani i samo ukoliko
su opravdani prihvata izvoenje takvih dokaza.
Ukoliko stranke i branilac nemaju nove dokazne prijedloge ili prijedlozi budu odbijeni, jer nisu
opravdani, sudija/predsjednik vijea e objaviti da je dokazni postupak zavren.
183
Zavrna rije
Nakon to sudija/predsjednik vijea objavi da je dokazni postupak zavren prelazi se na zavrnu
rije.
Stranke i branilac iznose zavrne rijei, a ako je prisutan oteeni i on takoer.
Zavrna rije stranaka i branioca daje sliku i analizu kompletnog dokaznog postupka. Naravno,
potenciraju se oni dokazi koji potvruju tezu optube, odnosno odbrane i oni koji eliminiu tvrdnje
suprotne stranke. Stranke i branilac iznose zavrne injenine i pravne zakljuke, te predlau
prihvatanje ili odbijanje pojedinih dokaza. Zakljuci prate uvodno izlaganje, daje se prikaz dokaza
koji potvruju koncept optube, odnosno odbrane predoen jo u uvodnom govoru. Na kraju
zavrne rijei tuilac, osim uobiajenog prijedloga da se optueni oglasi krivim, moe predloiti i
izricanje bilo koje krivinopravne sankcije u skladu sa zakonom, jer nema zakonskih ogranienja u
tom pogledu.
U toku zavrne rijei tuilac moe odustati od optunice, jer glavni pretres jo nije zavren i tada
sud donosi presudu kojom se optuba odbija.
Praktino, postoji i mogunost da u zavrnoj rijei tuilac predloi da sud donese presudu kojom se
optueni oslobaa od optube, to je najpovoljniji ishod krivinog postupka za optuenog. U tom
sluaju sud bi trebao udovoljiti prijedlogu tuioca, jer bi u suprotnom prekoraio optubu i uinio
bitnu povredu odredaba krivinog postupka.
Zavrna rije oteenog je ograniena na analizu dokaza koji potvruju osnovanost prijedloga za
ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva koji se moe odnositi na naknadu tete, povrat stvari ili
ponitenje odreenog pravnog posla.
Zavrna rije je OBAVEZNA za tuioca i branioca, ali optueni NE MORA dati zavrnu rije ako
to ne eli. Meutim, uskraivanje optuenom prava na zavrno izlaganje predstavlja bitnu povredu
odredaba krivinog postupka, jer je ovo pravo sastavni dio prava na odbranu.
to se tie redoslijeda zavrnih rijei iste prvo daje tuilac, zatim oteeni, branilac i optueni.
Tuilac ima pravo da da repliku, a posljednje rijei uvijek pripadaju optuenom.
Vie tuilaca ili branilaca mogu dati zavrnu rije, tako da po meusobnom dogovoru mogu
govoriti svi ili samo neki od njih, ali se ne smiju ponavljati u svojim izlaganjima. Ako svi daju
zavrnu rije, vri se podjela izlaganja.
Zavretak glavnog pretresa
Nakon zavrnih rijei, sudija, odnosno predsjednik vijea objavljuje da je glavni pretres zavren, a
sud se povlai na vijeanje i glasanje radi donoenja PRESUDE.
Prema tome, nakon zavrnih rijei i objave da je glavni pretres zavren MORA se donijeti presuda,
jer vie ne postoji zakonska mogunost ponovnog otvaranja glavnog pretresa.
Povlaenje suda na vijeanje i glasanje radi donoenja presude znai da se ova procesna radnja
obavlja u prisustvu sudije pojedinca, odnosno lanova vijea i zapisniara. Zbog toga se sud moe
povui u posebnu prostoriju namijenjenu za donoenje odluka ili ostati u sudnici iz koje e udaljiti
stranke, branioca i publiku do izricanja i objavljivanja presude.
184
PRESUDA
Izricanje presude
Izricanje i objavljivanje presude

Presuda je sudska odluka kojom se raspravlja krivinopravni zahtjev iznesen u optunom aktu.
Postoje 4 vrste prvostepenih presuda koje sud donosi i samo sud moe donijeti krivinopravnu
sankciju, odnosno presudu.
Presuda se izrie i objavljuje u ime Federacije Bosne i Hercegovine.
Vezanost presude za optubu subjektivni i objektivni identitet
U ZKPFBiH je predvieno da se presuda moe odnositi:
samo na osobu koja je optuena (SUBJEKTIVNI IDENTITET) i
samo na djelo koje je predmet optube sadrane u potvrenoj optunici, odnosno na
glavnom pretresu izmijenjenoj optunici (OBJEKTIVNI IDENTITET).
Dakle, izmeu presude i optunice mora postojati objektivni i subjektivni identitet, a to je u skladu
sa naelom akuzatornosti (tuilac u optunici odreuje protiv koje osobe se treba voditi krivini
postupak i za koje djelo).
Pravni identitet
U pogledu pravnog identiteta izmeu presude i optunice, jasno je da on NE MORA postojati, jer
je u ZKPFBiH izriito navedeno da sud nije vezan za prijedloge tuioca iz optunice u pogledu
pravne ocjene djela. Dakle, to znai da sud ne mora prihvatiti pravnu kvalifikaciju djela iz
optunice, ve injenini opis djela moe pravno kvalifikovati na nain koji smatra ispravnim.
( Npr. ako je neke radnje iz optube tuilac pravno kvalifikovao kao krivino djelo teke krae, sud
moe na osnovu ocjene injeninog opisa djela zakljuiti da se radi o kriv. djelu krae i dosljedno
tome izvriti prekvalifikaciju djela ).
Zahvaljujui obaveznosti postojanja subjektivnog identiteta izmeu optunice i presude, sud
presudom moe obuhvatiti samo onu osobu koja je optuena.
Ukoliko se u toku glavnog pretresa pojavi sumnja da je neka druga, a ne optuena, osoba izvrila
odreeno krivino djelo, sud e donijeti oslobaajuu presudu.
Istovremeno, sud ne bi mogao donijeti presudu kojom bi oglasio krivom tu drugu osobu, jer ona
nije obuhvaena optunim aktom.
Zahvaljujui obaveznosti postojanja objektivnog identiteta izmeu optunice i presude, sud
presudom moe obuhvatiti samo djelo koje je predmet optube sadrane u potvrenoj optunici,
odnosno na glavnom pretresu izmjenjenoj optunici.
Dakle, identitet optube i presude mora postojati:
u obimu, to znai da presuda mora obuhvatiti i rijeiti predmet optube u cjelini, tj. sve take
u potvrenoj, odnosno na glavnom pretresu izmijenjenoj optunici,
u sadraju, to znai da se presuda mora odnositi na konaan sadraj optunice, tj. na ono to
je obuhvaeno potvrenom, odnosno na glavnom pretresu izmijenjenom optunicom
u subjektu, to znai da se presuda mora odnositi na osobu protiv koje je optunica podnesena.
185
Postupajui suprotno, sud bi uinio bitnu povredu odredaba krivinog postupka i presuda bi se
ukinula, ako u tom smislu bude izjavljena alba.
Deava se da tuitelj toku suenja propusti da izmijeni neke injenice i okolnosti koje je trebao
izmijenit u optunici, pa sud doe u situaciju da to uradi.
Postavlja se pitanje ta sud u injeninom opisu djela optube moe izmijeniti, a da ne povrijedi
objektivni identitet presude i optube?
U ovim sluajevima, sud moe:
a)
u injeninom opisu djela mijenjati neka njegova konstitutivna obiljeja ili kvalifikatorna
obiljeja, ALI uvijek pod uvjetom da djelo ostane iste teine, a nikako ne smije dodavati
kvalifikatorna obiljeja i djelo kvalifikovati kao tee krivino djelo.
(Npr. kod krivinog djela teke krae sud moe izmijeniti u injeninom opisu djela da je
ono uinjeno ne obijanjem ulaznih vrata neke kue ve da je ono uinjeno provaljivanjem
to je takoer kvalifikatorno obiljezje k.d. teke krae (npr. uzeo ljestve preko kojih se popeo
i usao kroz prozor u unutranjost kue. )
b)
u injenini opis djela unijeti neke privilegirajue elemente

(npr. kod krivinog djela teke krae ispustiti injenice i okolnosti koje se odnose na
obijanje ulaznih vrata u neij stan, bez ega to ne moe biti krivino djelo teke krae, jer je
npr. otvaranje vrata i ulaskom u taj stan i uzimanje nekih od odjevnih predmeta uinjeno
krivino djelo krae. Ovo e svakako sud uraditi samo ako smatra da je to zaista tako i bilo)
Nasuprot tome, sud u injenini opis NIKADA NE MOE unijeti kvalifikatorne okolnosti i
dovesti optuenog u tei poloaj od onoga u kome je bio.
Ako bi to uradio, to bi predstavljalo bitnu povredu odredaba kriv. postupka.
(Npr. ako se radi o optunici za kriv. djelo krae, sud ne moe dodavati injenice i okolnosti koje bi
to djelo kvalifikovale kao kriv. djelo teke krae. Obrnuta situacija je mogua, odn. da sud iz
injeninog opisa djela iz optunice ispusti kvalifikatorne okolnosti zbog kojih je djelo pravno
ocjenjeno kao kriv. djelo teke krae. Sud ovo moe uraditi pod uslovom da ustanovi da takve
okolnosti nisu dokazane, te djelo kvalifikovati kao krivino djelo krae. U suprotnom, ako sud
povrijedi objektivni identitet presude i optunice, radie se o prekoraenju optunice, to ini bitnu
povredu odredaba kriv. postupka).
U postupku prema maloljetnicima identitet izmeu presude i optube rjeava se na nain da je
sudija za maloljetnike ovlaten da i bez prijedloga tuioca donese odluku na osnovu injeninog
stanja, koje je izmijenjeno na glavnom pretresu (lan 385. st. 4. ZKP FBiH).
Dokazi na kojima se zasniva presuda
Sud zasniva presudu SAMO na injenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom pretresu.
Prema tome, dokazi koji nisu neposredno izvoeni tokom glavnog pretresa i podvrgnuti ocjeni suda
ne mogu se koristiti prilikom donoenja presude.
Sud je duan savjesno ocijeniti svaki dokaz pojedinano i u vezi s ostalim dokazima i na osnovu
takve ocjene izvesti zakljuak je li neka injenica dokazana.
Sud moe odstupiti od neposrednog izvoenja dokaza na glavnom pretresu samo onda ako je to
predvieno u zakonu, kao npr.:
1. postoji mogunost sasluanja svjedoka ili vjetaka van suda ako oni nisu u mogunosti da
dou, a njihovo svjedoenje je vano za konkretni krivini predmet,
2. da se zapisnici o iskazima svjedoka, vjetaka ili osumnjienog iz istrage itaju na glavnom
pretresu,
3. odredbe o radnjama dokazivanja, kao to su uviaj, pretresanje stana, prostorija ili osoba,
privremeno oduzimanje predmeta, imovine ili dokumentacije,
4. izuzetnu upotrebu kao dokaza ovjerenih kopija umjesto originala pismena, zapisa ili
fotografije.
186
Vrste presuda
Meritorne i procesne presude
Tokom prvostepenog suenja mogue je donijeti 4 vrste presuda, od kojih su 3 meritorne, to znai
da se sud upusta u meritum stvari, vrsi ocjenu dokaza itd. I 1 procesna ili formalna presuda gdje
sud to ne radi tj. ne upusta se u meritum stvari, ve samo konstatira da postoje odreene procesne
smetnje za uputanje u meritum stvari.
Dakle, u zavisnosti od toga da li se sud uputa u meritum ZKPFBiH izdvaja 2 vrste presuda koje
sud donosi u prvom stepenu:
1. procesna (formalna presuda) i
2. meritorna presuda.
1. U procesnu ili formalnu presudu spada:
a) presuda kojom se optuba odbija (lan 298. ZKPFBiH )
2. Meritorne presude po svom obliku mogu biti:
a) Presuda kojom se optueni oslobaa od optube (liberatona presuda- lan 284.
ZKPFBiH
b) Presuda kojom se optueni oglaava krivim (kondemnatorna presuda)-lan 285
ZKPFBiH
c) Utvrujua presuda (koja se donosi u odnosu na teko duevno bolesne osobe, koji su
opasne za sebe i okolinu, kojima je potrebno lijeenje i koje su protivpravno djelo uinile u
stanju neuraunljivosti.)
1. PROCESNA (FORMALNA) PRESUDA

Presuda kojom se optuba odbija
Kada je rije je o presudi kojom se optuba odbija, za istu se zbog njene specifinosti, pored
zakonskog naziva, koriste izrazi formalna ili procesna presuda.
Sud je na prijedlog stranaka ili po slubenoj dunosti obavezan da vodi rauna da li su ispunjeni
uvjeti za donoenje ovakve presude.
Zakonodavac nije sluajno na prvom mjestu pomenuo ovu presudu, jer ako su ispunjeni uvjeti za
njeno donoenje, onda ne postoji mogunost da se sud uputa u meritum stvari, ve mora donijeti
presudu kojom se optuba odbija.
Ta presuda se donosi u slijedeim sluajevima:
1) ako sud nije stvarno nadlean,
2) ako je od zapoinjanja pa do zavretka glavnog pretresa tuitelj odustao od optunice,
3) ako nije bilo potrebnog odobrenja dravnog organa za voenje k.p. ili je kasnije povueno,
4) ako je optueni za isto krivino djelo ve pravomono osuen, osloboen od optube ili je
postupak protiv njega rjeenjem obustavljen, OSIM ako se podnesu novi dokazi ili ako je
postupak obustavljen zbog odustanka tuitelja od krivinog gonjenja, a do odustanka
tuitelja je dolo zbog kriv. djela zloupotreba slubenog poloaja i
5) ako je optueni aktom amnestije ili pomilovanja osloboen od gonjenja ili se gonjenje ne
moe preduzeti zbog zastarjelosti ili postoje druge okolnosti koje iskljuuju k.g.
Poto je u pitanju procesna ili formalna presuda potpuno je jasno da njezino obrazloenje treba biti
kratko. Ovo je prvenstveno posljedica toga to se sud nakon donoenja ove presude ne moe
uputati u meritum stvari, ocjenu izvedenih dokaza i sl. ( Tako, npr. ukoliko tuitelj na glavnom
pretresu odustane od optube onda se u obrazloenju samo napie kratko da je optunica broj taj i
tada od tada i tada podnesena protiv optuenog zbog krivinog djela, npr. ubistva iz lana 166. stav
187
1. KZFBIH, odbijena, a onda se u novom redu samo napie da je tuitelj na odranom pretresu
odustao od optube, pa je sud na osnovu lana 298. taka c. ZKPFBIH odluio kao u izreci.)
2. MERITORNE PRESUDE
2.a Presuda kojom se optueni oslobaa od optube
Ova presuda se donosi u 3 sluaja predviena u ZKPFBiH:
1. ako djelo za koje se optueni optuuje nije zakonom propisano kao krivino djelo
To e biti onda ako u djelu opisanom u optunici:

a) nedostaje neki od elemenata opteg pojma krivinog djela, a KZFBiH kao elemente
opteg pojma krivinog djela predvia:
da djelo mora biti zakonom propisano kao krivino djelo,
da su njegova obiljeja propisana zakonom i da je zakonom propisana sankcija,
da je djelo protivpravno ( tj. da ne postoji neki od zakonom predvienih osnova koji
iskljuuju protivpravnost, kao to su: 1.nuna odbrana, 2.krajnja nuda, 3.
beznaajno djelo, 4. sila i prijetnja ) i
b) nedostaje neki od elemenata konkretnog krivinog djela,
c) ako je u injeninom opisu optunice naveden neki graansko-pravni odnos, upravnopravni odnos ili pravno-irelevantan odnos
d) da ne postoji uzronost-kauzalitet (u smislu da je radnja uzrok posljedice).
2. ako postoje okolnosti koje iskljuuju krivicu
Osnovi koji iskljuuju krivicu su: 1. nehat (iskljuena je krivica kad se neko krivino djelo
moe izvriti samo sa umiljajem, a kod optuenog se utvrdi nehat), i 2. stvarna zabluda.
3. ako nema dovoljno dokaza da je optueni uinio krivino djelo za koje se optuuje
Ovim je konkretizovano naelo in dubio pro reo. Dakle, sud je duan donijeti oslobaajuu
presudu, kako onda kad je sa sigurnou utvreno, tj. dokazano da optueni nije izvrio k.d.
za koje se optuuje, tako i onda kad sud ostane u sumnji da li je optueni uinio k.d.
Takoer, sve injenice koje su in peius optuenog moraju se sa sigurnou utvrditi, tj.
dokazati, a ako se to ne postigne uzima se kao da one i ne postoje. I, tree, sve injenice koje
su in favorem optuene osobe uzimaju se kao da postoje i onda kad su utvrene sa
vjerovatnou.
2.b Presuda kojom se optueni oglaava krivim
Ona moe imati sljedee pojavne oblike:
1) osuujua presuda - kojom se osoba oglaava krivom i osuuje na odreenu vrstu i visinu
kazne, ili
2) uslovna osuda - kojom se osobi utvruje kazna bez njenog izvrenja, ili
3) osloboanje od kazne - presuda kojom se optueni koji je oglaen krivim za odreeno kriv.
djelo osloboa od kazne, ili
4) kazneni nalog - presuda kojom se optuenom koji je oglaen krivim za odreeno krivino djelo
izdaje kazneni nalog.
U presudi kojom se optueni oglaava krivim, sud e navesti slijedee:
1. za koje se krivino djelo optueni oglaava krivim, uz navoenje injenica i okolnosti koje
ine obiljeja krivinog djela i od kojih zavisi primjena odreene odredbe KZFBiH.
188
(Ovaj dio presude mora biti jasan i odreen, kao i potpun. Dakle, sud mora utvrditi
postojanje injenica i okolnosti koje ine obiljeja krivinog djela, i zatim ih mora unijeti u
izreku svoje presude.)
2. zakonski naziv krivinog djela i koje su odredbe KZFBiH primijenjene.
(Ako je djelo sadrano u sporednom krivinom zakonodavstvu, tj. u drugom zakonu, navodi
se naziv djela - ako je u zakonu dat takav naziv, kao i naziv posebnog zakona o kojem je
rije, te odredba zakona koja propisuje odreeno ponaanje kao krivino djelo).
3. kakva se krivinopravna sankcija izrie optuenom ili se po odredbama KZFBiH oslobaa
od krivinopravne sankcije.
(U izreci osuujue presude mora se jasno odrediti vrsta i visina krivinopravna sankcije
koja se izrie, i to kako glavne, tako i sporedne. Za krivina djela koja su izvrena u sticaju,
u izreku presude se unose krivinopravne sankcije utvrene za svako pojedinano krivino
djelo, a zatim jedinstvena krivinopravna sankcija koja je izreena za sva djela u sticaju.
Zajednika krivinopravna sankcija koja se odmjerava osuenoj osobi odmjerava se po
istim pravilima kao i krivinopravna sankcija za krivina djela izvrena u sticaju).
4. te odluke o:
1) uslovnoj osudi,
2) mjerama sigurnosti,
3) oduzimanju imovinske koristi,
4) vraanju predmeta (ako predmeti dotad nisu vraeni vlasniku/ dratelju),
5) uraunavanju pritvora ili ve izdrane kazne,
6) trokovima krivinog postupka,
7) imovinskopravnom zahtjevu,
8) objavi pravosnane presude putem sredstava javnog informiranja.
Svaka osuujua presuda ili neki drugi gore navedeni oblik presude kojom se optueni oglaava
krivim nee uvijek obuhvatiti sve navede podatke, jer se uvijek ne donose sve taksativno navedene
odluke.
Ako je optuenom izreena novana kazna, u presudi e se odrediti rok u kojem se novana kazna
ima platiti i nain zamjene izvrenja novane kazne u sluaju da se novana kazna ne plati.
2.c. Utvrujua presuda
Utvrujua presuda je presuda koja se donosi u odnosu na teko duevno bolesne osobe, koji su
opasne za sebe i okolinu, kojima je potrebno lijeenje i koje su protivpravno djelo uinile u stanju
neuraunljivosti.
Objavljivanje presude
Vrijeme i mjesto objavljivanja presude
1) Poto je presuda izreena sud e je odmah objaviti.
Ako sud nije u mogunosti da istog dana po zavretku glavnog pretresa izrekne presudu,
odloit e objavljivanje presude najvie za 3 dana i odredit e vrijeme i mjesto objavljivanja
presude.
2) Sud e u prisutnosti stranaka, branitelja, zakonskih zastupnika i punomonika javno
proitati izreku i priopiti ukratko razloge presude.
189

3) Objavljivanje presude e se izvriti i kad stranka, branitelj, zakonski zastupnik ili
punomonik nije prisutan. Sud moe odluiti da optuenom koji je odsutan, presudu
usmeno priopi sudija, odnosno predsjednik vijea ili da mu se presuda samo dostavi.
4) Ako je javnost na glavnom pretresu bila iskljuena, izreka presude e se uvijek proitati u
javnom zasjedanju. Vijee e odluiti hoe li i koliko iskljuiti javnost prilikom
objavljivanja razloga presude.
5) Svi prisutni sasluae itanje izreke presude stojei.
Pouka na pravo na albu i druga upozorenja
Po objavljivanju presude, sudija, odnosno predsjednik vijea, e pouiti optuenog i
oteenog o pravu na albu, kao i o pravu na odgovor na albu.
2) Ako je optuenom izreena uvjetna osuda, sudija, odnosno predsjednik vijea upozorit e ga
na znaaj uvjetne osude i na uvjete kojih se mora pridravati.
3) Sudija/predsjednik vijea e upozoriti optuenog da je do pravosnanog okonanja postupka
duan obavijestiti sud o svakoj promjeni adrese.
1)
Pisana izrada presude

Presuda koja je objavljena MORA se pisano izraditi u roku od 15 dana po objavljivanju, a u
sloenim stvarima, izuzetno u roku od 30 dana.
Ako presuda nije izraena u tim rokovima sudija, odnosno predsjednik vijea je duan obavijestiti
predsjednika suda zbog ega to nije uinjeno. Predsjednik suda e, po potrebi, poduzeti mjere da se
presuda to prije izradi.
Presudu potpisuje sudija/ predsjednik vijea i zapisniar.
REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI

alba na prvostepenu presudu
Pravo na albu i rok
U ZKP FBiH predvien je ROK za albu od 15 dana od dana dostavljanja presude.
Pri tome se u ZKPFBiH ne navodi o kakvoj se presudi radi, to znai da se alba moe podnijeti
protiv svih meritornih presuda i procesne presude.
Pomenuti rok za albu predstavlja pravo sui generis, to znai da i stranke i branitelj (svako od njih)
imaju svoj rok za albu od 15 dana, koji poinje tei od dana dostavljanja prijepisa presude.
Kada su u pitanju osobe koje mogu izjaviti albu u korist optuenog (brani, vanbrani drug,
roditelj ili dijete i usvojitelj, odnosno usvojenik) njima se rok za albu rauna od dana kada je
optueni primio presudu.
Postoji mogunost da u sloenim stvarima stranke i branitelj trae produenje roka za albu i isti se
iz opravdanih razloga moe produiti jo najvie 15 dana.
Kada stranke ili branitelj podnesu zahtjev za produenje albenog roka onda od toga dana pa do
donoenja odluke suda ne tee rok za albu, a kada sud donese odluku rok za albu se nastavlja za
preostali vremenski period, a u sluaju da je dozvoljeno produenje albenog roka onda dolazi do
zbrajanja preostalih dana sa novih 15 dana albenog roka.
190
Ako je produenje albenog roka traila jedna strana i to bude dozvoljeno onda produenje
albenog roka vai i za suprotnu stranu.
Blagovremeno podnesena alba odlae izvrenje presude.
Subjekti albe
ZKPFBiH je odredio ko moe podnijeti albu subjekti albe, a to su:
1. optueni i njegov branitelj,
2. tuitelj, koji moe podnijeti albu kako na tetu, tako i u korist optuenog
3. zakonski zastupnik, brani/vanbrani drug, roditelj ili dijete i usvojitelj, odnosno usvojenik
optuenog, ali samo u korist optuenog
4. oteen, i to zbog trokova krivinog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu i
5. osoba iji je predmet oduzet ili od koje je oduzeta imovinska korist pribavljena krivinim
djelom.
Branitelj i druge osobe koje mogu izjaviti albu u korist optuenog (zakonski zastupnik,
brani/vanbrani drug, roditelj ili dijete i usvojitelj, odnosno usvojenik optuenog), istu mogu
podnijeti bez posebnih ovlatenja optuenog, ALI ne i protiv njegove volje, osim ako je optuenom
izreena kazna dugotrajnog zatvora.
Odricanje i odustajanje od albe
Nakon to sud donese presudu, jedino od volje stranaka ovisi da li e doi do albenog postupka.
Kada se ovo ima u vidu, onda je jasno, da je zakonodavac potovao dispoziciju volje stranaka, to je
sve povezano sa njihovim pravom da se odreknu ili odustanu od ve izjavljene albe pod
propisanim uvjetima.
Odricanje od prava na albu se sastoji od izjave ovlatene osobe da nee koristiti albu protiv
presude, a odustajanje od albe znai da je ovlatena osoba dala izjavu da povlai blagovremeno
podnesenu albu. Pravno dejstvo imaju samo kod ovlatenih osoba. (Tako npr. kako branitelj, tako
ni druge osobe koje mogu izjaviti albu u korist optuenog ne mogu dati izjavu da odustaju od albe
ukljuujui i onu albu koju su te osobe napisale).
Optueni se moe odrei prava na albu tek nakon to mu je presuda dostavljena.
Od toga je napravljen izuzetak tako da se optueni moe odrei od prava na albu i prije toga
ukoliko su ispunjena 2 uvjeta, a to su:
1) ako se i tuitelj odrekao prava na albu i
2) ako optueni po presudi ne bi trebao izdravati kaznu zatvora.
To e biti u sluaju ako mu je izreena novana kazna, uvjetna osuda, ako je oglaen krivim,
a osloboen je od kazne i ako je izreenu kaznu zatvora izdrao u pritvoru (npr. bio je u
pritvoru 6 mj., a izreena mu kazna zatvora od 6 mj.).
Do donoenja odluke vijea apelacionog odjeljenja optueni moe odustati od svoje albe kao i
albe koja je izjavljena u njegovu korist.
Optueni jedino ne moe odustati od albe koju je izjavio tuitelj u njegovu korist. (nikada se to
nije desilo).
Tuitelj se moe odrei od prava na albu odmah nakon objavljivanja presude, a moe odustati od
izjavljene albe prije nego to apelaciono vijee donese odluku.
191
Sadraj albe i otklanjanje nedostataka albe esto pitanje na ispitu

U ZKPFBiH je propisano ta alba treba da sadri, pa je tako navedeno da ona treba da sadri
5 sastojaka i to:
1. oznaenje presude protiv koje se podnosi alba (naziv suda, broj predmeta i datum
donoenje presude),
2. osnov za pobijanje albe (obavezan sastojak),
3. obrazloenje (obavezan sastojak),
4. albeni prijedlog da se pobijana presuda potpuno ili djelimino ukine ili preinai,
5. potpis lica koje podnosi albu(obavezan sastojak).
Od ovih sastojaka albe obavezni su: osnov za pobijanje albe, obrazloenje i potpis lica koje
podnosi albu.
Ako je albu podnio optueni, koji nema branitelja ili zakonski zastupnik, brani/vanbrani drug,
roditelj ili dijete i usvojitelj, odnosno usvojenik optuenog ili ako je albu podnio oteeni koji
nema punomonika, a alba ne sadri sve ono to je potrebno i to je navedeno u ZKPFBiH, onda
sud poziva alitelja da albu dopuni. Ukoliko ne postupi po pozivu i ne dopuni albu, a alba ne
sadri obavezne sastojke ili se ne moe utvrditi na koju se presudu alba odnosi, onda e sud albu
rjeenjem odbaciti.
Kada je podnesena alba u korist optuenog, koji nema branioca, sud takvu albu sa nedostacima ne
moe odbaciti i dostavlja je apelacionom odjeljenju, na rjeavanje, ako se moe utvrditi na koju
presudu se alba odnosi, ALI ako se ne moe utvrditi na koju presudu se alba odnosi, ista e se
odbaciti.
Ako je albu podnio oteeni, kojim ima punomonika ili tuilac, a alba ne sadri sve ono to je
potrebno i to je navedeno u ZKPFBiH, a ne moe se utvrditi na koju se presudu alba odnosi, takva
alba e se odbaciti.
Kada je podnesena alba u korist optuenog, koji ima branioca, sud takvu albu sa nedostacima ne
moe odbaciti i dostavlja je apelacionom odjeljenju, na rjeavanje, ako se moe utvrditi na koju
presudu se alba odnosi, ALI ako se ne moe utvrditi na koju presudu se alba odnosi, ista e se
odbaciti.
U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi, koji i pored dune panje i opreza nisu
mogli biti predstavljeni na glavnom pretresu. alilac je duan u albi navesti zato te nove injenice
i nove dokaze nije bio u mogunosti iznijeti na glavnom pretresu. Ako se poziva na nove injenice,
duan je navesti dokaze kojima e ih dokazati, a ako navodi nove dokaze, duan je navesti injenice
koje uz pomo tih dokaza eli dokazati.
albeni osnovi
Presuda se moe pobijati:
A. zbog bitne povrede odredaba krivinog postupka,
B. zbog povrede Krivinog zakona,
C. zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja,
192
D. zbog odluke o krivinopravnim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, trokovima

krivinog postupka, imovinskopravnom zahtjevu, kao i zbog odluke o objavljivanju presude
putem sredstava javnog informiranja.
A) Bitne povrede odredaba krivinog postupka

Bitne povrede odredaba krivinog postupka mogu biti:
1. apsolutne i
2. relativne.
Apsolutno bitne povrede odredaba krivinog postupka su taksativno nabrojane i neoboriva je
pretpostavka da su one negativno uticale na zakonitost i pravilnost izreene presude, pa je u pogledu
njihovog postojanja iskljueno bilo kakvo dodatno ocjenjivanje vijea apelacionog odjeljenja.
Valja imati u vidu, da apelaciono vijee nakon to ustanovi opravdanost albenih prigovora u
pogledu postojanja bitnih povreda krivinog postupka koje se odnose samo na povredu propisa
krivinog postupka o postojanju odobrenja nadlenog organa, kao i u sluaju prekoraenja
optube, ne moe ukinuti prvostepenu presudu ve je mora preinaiti (lan 329. st.1. ZKP).
Naravno, to je mogue samo pod uslovom, da nema nekog razloga za ukidanje prvostepene presude
zbog postojanja neke druge bitne povrede odredaba krivinog postupka ili pogreno ili nepotpuno
utvrenog injeninog stanja.
Apsolutno bitne povrede odredaba krivinog postupka, taksativno su nabrojane u ZKPFBiH i to
su:
a) ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude uestvovao sudija koji nije
uestvovao na glavnom pretresu ili koji je pravomonom odlukom izuzet od suenja,
b) ako je na glavnom pretresu uestvovao sudija koji se morao izuzeti,
c) ako je glavni pretres odran bez osobe ija je prisutnost na glavnom pretresu po zakonu
obavezna ili ako je optuenom, branitelju ili oteenom protivno njegovom zahtjevu, uskraeno
da na glavnom pretresu upotrebljava svoj jezik i da na svom jeziku prati tok glavnog pretresa,
d) ako je povrijeeno pravo na odbranu,
e) ako je protivno zakonu bila iskljuena javnost na glavnom pretresu,
f) ako je sud povrijedio propise krivinog postupka o postojanju
odobrenja nadlenog organa - preinaava presudu,
g) ako je sud donio presudu, a nije bio stvarno nadlean ili ako je nepravilno odbio optubu zbog
stvarne nenadlenosti - preinaava presudu,
h) ako sud svojom presudom nije potpuno rijeio predmet optube,
i) ako se presuda zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona ne moe zasnovati
presuda,
j) ako je optuba prekoraena - preinaava presudu, i
k) ako je izreka presude nerazumljiva, protivrjena sama sebi ili razlozima presude ili ako presuda
uope ne sadri razloge ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlunim injenicama.
Relativno bitna povreda odredaba krivinog postupka postoji ako sud u toku glavnog pretresa ili
prilikom donoenja presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ZKPFBiH, a
to je bilo ili moglo biti od utjecaja na zakonito i pravilno donoenje presude.
Dakle, relativno bitne povrede odredaba krivinog postupka se svode na neprimjenjivanje ili
pogreno primjenjivanje neke procesne odredbe.
Kada je u pitanju relativno bitna povreda odredaba krivinog postupka, potrebno je da se albom
ukazuje ne samo na radnje i propuste u kojima se ogleda neprimjenjivanje ili nepravilno
193
primjenjivanje odreene odredbe procesnog zakona, nego i da se albom ukazuje i u kom smislu i
zbog ega je to bilo ili moglo biti od utjecaja na zakonito i pravilno donoenje presude.
U protivnom, ispitivanje o tome da li je uinjena relativno bitna povreda odredaba krivinog
postupka bi se pretvorilo u ispitivanje po slubenoj dunosti.
B) Povrede krivinog zakona

Povreda krivinog zakona postoji ako je KZ FBiH povrijeen u pitanju:
1. da li je djelo za koje se optueni goni krivino djelo,
2. postoje li okolnosti koje iskljuuju krivicu,
3. postoje li okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje, a naroito da li je nastupila
zastarjelost krivinog gonjenja ili je gonjenje iskljueno usljed amnestije ili pomilovanja ili
je stvar ve pravomono presuena,
4. da li je u pogledu krivinog djela koje je predmet optube primijenjen zakon koji se ne moe
primijeniti,
5. da li je odlukom o kazni ili uvjetnoj osudi, odnosno odlukom o mjeri sigurnosti ili o
oduzimanju imovinske koristi prekoraeno ovlatenje koje sud ima po zakonu,
6. da li su pravilno primij. odredbe o uraunavanju pritvora i izdrane kazne.
Ako sud u albenom postupku utvrdi da su u naprijed navedenom smislu u prvostepenom postupku
povreene odredbe KZ FBiH, NE moe doi do ukidanja presude, jer se ista preinauje.
C) Pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje
Presuda se moe pobijati zbog pogreno utvrenog injeninog stanja ( koje postoji kad je sud neku
odlunu injenicu pogreno utvrdio) ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja (koje postoji kad
sud neku odlunu injenicu uopte nije utvrdio).
Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji i kad na to ukazuju nove injenice ili novi dokazi.
D) Odluke o krivinopravnoj sankciji, trokovima postupka, imovinskopravnom zahtjevu i
objavljivanju presude
1. Presuda se moe pobijati zbog odluke o kazni i uvjetnoj osudi kad tom odlukom nije
prekoraeno zakonsko ovlatenje, ali sud nije pravilno odmjerio kaznu, s obzirom na
okolnosti koje utiu da kazna bude vea ili manja i zbog toga to je sud primijenio ili nije
primijenio odredbe o ublaavanju kazne, o oslobaanju od kazne ili o uvjetnoj osudi, iako su
za to postojali zakonski uvjeti.
2. Odluka o mjeri sigurnosti ili o oduzimanju imovinske koristi moe se pobijati i ako odlukom
o mjeri sigurnosti ili o oduzimanju imovinske koristi nije prekoraeno ovlatenje koje sud
ima po zakonu, ali je sud nepravilno donio ovu odluku ili nije izrekao mjeru sigurnosti,
odnosno oduzimanje imovinske koristi, iako su za to postojali zakonski uvjeti.
3. Iz istih razloga moe se pobijati odluka o trokovima krivinog postupka.
4. Odluka o imovinskopravnom zahtjevu, kao i odluka o objavljivanju presude putem sredstava
javnog informiranja moe se pobijati kad je sud o ovim pitanjima donio odluku protivno
zakonskim odredbama.
Podnoenje albe
194
alba se podnosi sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud, kao i za protivnu stranku i branitelja,
radi davanja odgovora.
Neblagovremenu, nedoputenu i albu izjavljenu od neovlatene osobe, odbacit e rjeenjem sudija,
odnosno predsjednik vijea.
Odgovor na albu
Primjerak albe dostavlja se protivnoj stranci i branitelju, koji mogu u roku od 8 dana od dana
prijema podnijeti sudu odgovor na albu.
alba i odgovor na albu, sa svim spisima i prepisom zapisnika sa glavne rasprave, dostavlja se
apelacionom odjeljenju.
Sudija izvjestitelj
Kad spis po albi stigne apelacionom sudu, predsjednik apelacionog suda dostavlja spis
predsjedniku apelacionog vijea koji odreuje sudiju izvjestitelja.
Sudija izvjestitelj moe, po potrebi, od sudije, odnosno predsjednika vijea koje je donijelo
pobijanu presudu, pribaviti izvjetaj o povredama odredaba krivinog postupka, a moe i provjeriti
navode albe u pogledu novih dokaza i novih injenica ili pribaviti potrebne izvjetaje ili spise.
Kada sudija izvjestitelj pripremi spis, predsjednik vijea e zakazati sjednicu vijea.
Sjednica vijea
O sjednici vijea obavijestit e se tuilac, optueni i njegov branilac.
Ako se optueni nalazi u pritvoru ili na izdravanju kazne osigurat e se njegova prisutnost.
Sjednica vijea poinje izlaganjem podnositelja albe, a nakon toga druga stranka izlae odgovor na
albu. Vijee moe od stranaka i branioca koji su prisutni sjednici zatraiti potrebno objanjenje u
vezi sa albom i odgovorom na albu. Stranke i branilac mogu predloiti da se proitaju pojedini
spisi i mogu, po doputenju predsjednika vijea, dati potrebna objanjenja za svoje stavove iz albe,
odnosno odgovora na albu, ne ponavljajui ono to je sadrano u objanjenjima.
Nedolazak stranaka i branioca koji su uredno obavijeteni NE sprjeava odravanje sjednice vijea.
Na sjednici vijea kojoj su prisutne stranke i branitelj javnost se moe iskljuiti samo pod uslovima
odreenim ZKPFBiH (lan od 250. do 252 ZKPFBiH).
Zapisnik o sjednici vijea prikljuuje se spisima.
Rjeenja o odbacivanju albe kao neblagovremene ili kao nedoputene, mogu se donijeti i bez
obavjetavanja stranaka i branioca o sjednici vijea.
Odluivanje na sjednici vijea ili na pretresu
Vijee apelacionog odjeljenja donosi odluku na sjednici vijea ili na osnovu odranog pretresa.
Granice ispitivanja presude

Vijee apelacionog odjeljenja ispituje presudu u onom dijelu u kojem se ona pobija albom.
Sud uvijek MORA voditi rauna o osnovama i razlozima albe, jer mu to ukazuje koji dio presude
je ovlaten da preispituje u smislu podnesene albe.
NEMA preispitivanja presude po slubenoj dunosti ni u kojem pravcu!!
Ukoliko sud uvai albu iz osnova bitne povrede odredaba krivinog postupka i ukine presudu, sud
se u ovom sluaju NE uputa u preispitivanje ostalih albenih osnova ( npr. pogreno i nepotpuno
utvreno injenino stanje....)
Ako nije uinjena bitna povreda odredaba krivinog postupka, sud se moe upustiti u ispitivanje
injeninog stanja, pa ako utvrdi da je alba osnovana ukida presudu, ali se ni tada, kao ni u
195
prethodnom sluaju, ne uputa u ocjenu niih albenih osnova ( npr. povrede krivinog zakona i
odluke o kr.pravnim sankcijama, oduzimanju im.koristi, trokovima k.p., imovinsko pravnom
zahtjevu, objavljivanje presude).
Ukoliko je injenino stanje pravilno i potpuno utvreno, tek se tada sud uputa u ocjenu niih
albenih osnova i to povrede krivinog zakona u odnosu na koje, ukoliko su opravdane, ne moe
doi do ukidanja presude, jer se ista preinauje.
ZABRANA REFORMATIO IN PEIUS zabrana preinaenja na tee
Ako je podnesena alba samo u korist optuenog, presuda se NE SMIJE izmijeniti na njegovu
tetu.
Naime, ako apelaciono vijee, odnosno drugostepeni sud uvai albu optuenog i ukine/ preinai
presudu prvostepenog suda, onda ne moe utvrivati nikakvo tee injenino stanje optuenog, niti
mu moe dodatno izrei neku mjeru sigurnosti, a niti mu moze izrei stroiju kaznu.
Jednom ovako steeno pravo optuenog ostaje trajno i u situacijama kada je vie puta ukinuta
presuda, pa i u sluaju ako dode do ponavljanja krivinog postupka.
BENEFICIO COHESIONIS pogodnost pridruivanja
Ako vijee apelacionog odjeljenja povodom albe jednog od saoptuenih ocijeni da su razlozi zbog
kojih je uvaena njegova alba od koristi i za saoptuenog koji se nije alio ili se alio, ali ne u tom
pravcu, onda e sud po slubenoj dunosti postupiti kao da takva alba postoji.
Uvoenjem ovog pravnog instituta, zakonodavac nastoji da se sprijei mogunost da se sudi 2 ili
vie optuenih, koji su u istoj pravnoj situaciji, a da u albenom postupku doe do razlika.
(Npr. ako je neki od optuenih u albi naveo da je prvostepeni sud uinio bitnu povredu, pa
drugostepeni sud uvai tu njegovu albu, onda se po slubenoj dunosti ovo proiruje i na
saoptuenog koji nije izjavio albu ili je nije izjavio u tom pravcu. Meutim, da bi sud mogao po
slubenoj dunosti primjeniti institut beneficio cohesionis i na ostale saoptuenike potrebno je da
oni odgovaraju za isto krivino djelo. Dakle, ovaj pravni institut se NE moe primjeniti ako jedan
od optuenika odgovara za k.d. krae, a drugi odgovara za k.d. prikrivanja k.d. u tom sluaju ta 2
optuenika nisu u istoj pravnoj situaciji.)
Najbolji primjer za pravni institut beneficio cohesionis jeste situacija kada se jedan optueni alio
zbog odluke o kazni u kojoj navodi da mu prilikom odmjeravanja kazne nije uzeto u obzir da je u
vrijeme uinjenja krivinog djela bio bitno smanjeno uraunljiv. Ukoliko sud uvai takvu njegovu
albu i odmjeri mu kaznu u kraem vremenskom trajanju, onda e u smislu ovog pravnog instituta
to biti proireno i na optuenog koji se nije alio ili nije izjavio albu u tom pravcu, pod uslovom da
je i on u vrijeme uinjenja krivinog djela bio bitno smanjeno uraunljiv.
_______________
Predavanja:
Proireno djelovanje albe
U ZKPFBiH je propisano da alba zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja ili
zbog povrede krivinog zakona podnesena u korist optuenog, u sebi sadri i albu zbog odluke o
krivinopravnoj sankciji i oduzimanju imovinske koristi.
Ovdje se radi o proirenom dejstvu albe, a to je uraeno iz razloga to nekada odbrana moe biti
motivirana tim da e izjavljivanjem albe npr. zbog pogresno i nepotpuno utvrenog injeninog
stanja ili zbog povrde krivinog zakona uspjeti, pa namjerno proputa da izjavi albu zbog odluke o
krivinopravnoj sankciji ili zbog odluke o oduzimanju imovinske koristi.
Radi toga je zakonodavac predvidio da u ovakvim sluajevima kada je alba izjavljena iz naprijed
navedenih zakonskih osnova u sebi sadri i odluku o krivinopravnoj sankciji i odluku o
oduzimanju imovinske koristi.
Naravno ako je podnesena ovakva alba prvo se ispituje da li su opravdani albeni prigovori zbog
pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja, jer ako presuda bude ukinuta onda sud i NE
196
dolazi u situaciju da primjenjuje ovu odredbu o proirenom dejstvu albe. Dakle do primjene
proirenog dejstva albe dolazi tek onda ako ti albeni osnovi ne stoje, pa sud dolazi u situaciju da
preispituje odluku o krivinopravnoj sankciji ili odluku o oduzimanju imovinske koristi.
Moe se desiti da bude uvaena alba zbog povrede krivinog zakona, ali iz razloga to se u tom
sluaju presuda samo preinauje, a obaveza je suda da ispita i odluku o krivinopravnoj sankciji i
odluku o oduzimanju imovinske koristi. ____________________________________________
Odluke po albi
Vijee apelacionog odjeljenja moe u sjednici vijea:
1) rjeenjem odbaciti albu kao neblagovremenu - ako se utvrdi da je podnijeta nakon proteka
zakonskog roka za njeno podnoenje.

2) rjeenjem odbaciti albu kao nedoputenu - ako se utvrdi da je albu podnijela osoba koja
nije ovlatena za podnoenje albe ili osoba koja se odrekla prava na albu ili osoba koja je
odustala od albe ili ako alba po zakonu nije doputena (npr. alba optuenog na vlastitu
tetu, ili alba oteenog ili njegovog punomonika izvan okvira propisanih u zakonu).
3) presudom odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu - kad utvrdi da ne
postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija albom.
4) preinaiti prvostepenu presudu - ako smatra da su odlune injenice u prvostepenoj presudi
pravilno utvrene, ali da se, s obzirom na utvreno injenino stanje i po pravilnoj primjeni
zakona, trebala donijeti drukija presuda, a prema stanju stvari u sluaju bitnih povreda
odredaba krivinog postupka o postojanju odobrenja nadlenog organa, zatim ako je sud
donio presudu, a nije bio stvarno nadlean ili ako je nepravilno odbio optubu zbog stvarne
nenadlenosti, te ako je optuba prekoraena
5) ukinuti presudu i odrati pretres - ako utvrdi da postoji neka od bitnih povreda odredaba
krivinog postupka (osim povrede odredaba krivinog postupka o postojanju odobrenja
nadlenog organa ili prekoraenja optube) ili da je presuda zasnovana na pogreno ili
nepotpuno utvrenom injeninom stanju, a treba ponovo izvesti dokaze koji su izvedeni u
prvostepenom postupku ili je potrebno izvesti nove dokaze, jer nema ovlatenja da na
sjednici vijea ispravlja injenino stanje.
O svim albama protiv iste presude vijee apelacionog odjeljenja odluuje jednom odlukom.
Pretres pred vijeem apelacionog odjeljenja
ZKP FBiH propisuje da e se odredbe o glavnom pretresu u I st. postupku shodno primijeniti i na
pretres pred vijeem apelacionog odjeljenja.
Na tom pretresu, vijee apelacionog odjeljenja je obavezno da izvede procesne radnje odreene u
prvostepenoj odluci i da raspravi sva sporna pitanja na koja je u njoj ukazano. Pri tome valja
posebno naglasiti, da se zakazani pretres ponavlja samo u onom dijelu u kome se ponovo sudi, a to
moe biti u cjelini ako je rjeenjem ukinuta prvostepena presuda ili u pojedinim dijelovima kada je
presuda ukinuta djelimino.
Na sjednici vijea apelacionog odjeljenja NIJE mogue izvoditi dokaze, a NITI se moe nakon
ukidanja presude predmet dostaviti I st. sudu na ponovno suenje, ve to vijee mora odrediti
odravanje pretresa na kome je dozvoljeno izvoditi dokaze.
alba na drugostepenu presudu

Uslovi za podnoenje albe i postupak po albi
197
Protiv presude vijea apelacionog odjeljenja dozvoljena je alba u sluaju:

1. ako je vijee apelacionog odjeljenja preinailo prvostepenu presudu kojom je
optueni osloboen od optube i izreklo presudu kojom ga oglaava krivim,
2. ako je vijee apelacionog odjeljenja povodom albe na oslobaajuu presudu na
raspravi donijelo presudu kojom ga oglaava krivim.
Protiv navedene drugostepene presude dozvoljena je alba sudu treeg stepena, a to je Vrhovni sud
FBiH.
alba protiv drugostepene presude podnosi se prvostepenom sudu, koji albu zajedno sa spisima
predmeta dostavlja drugostepenom sudu. Nakon toga, drugostepeni sud treba ispitati
blagovremenost i doputenost albe, pa tek onda spise predmeta dostaviti treestepenom sudu
(Vrhovnom sudu FBiH).
Vrhovni sud FBiH ima mogunost da ispituje samo pravilnost drugostepene presude, a NE i
prvostepene presude. Upravo zbog toga, ako alitelj iznosi opravdane prigovore, Vrhovni sud FBiH
moe ukinuti SAMO drugostepenu presudu, a nee dirati prvostepenu presudu.
O albi protiv drugostepene presude odluuje trolano vijee, ali treba naglasiti da u njemu ne mogu
sudjelovati sudije koje su uestvovale u donoenju presude koja se pobija albom.
alba na rjeenje
Doputenost albe na rjeenje
Protiv rjeenja suda donesenog u prvom stepenu stranke, branitelj i osobe ija su prava povrijeena
mogu podnijeti albu uvijek kad u ZKPFBiH nije izriito odreeno da alba nije doputena.
Protiv rjeenja vijea donesenog u toku istrage NIJE doputena alba, ako ZKPFBiH nije drugaije
odreeno.
Rjeenja koja se donose radi pripremanja glavnog pretresa i presude mogu se pobijati SAMO u
albi na presudu.
Opti rok za podnoenje albe
alba se podnosi sudu koji je donio rjeenje.
Ako ZKPFBiH nije drugaije odreeno, alba na rjeenje podnosi se u roku od 3 dana od dana
dostavljanja rjeenja.
Suspenzivno djelovanje albe
Ako u ZKPFBiH nije drugaije odreeno, podnoenjem albe na rjeenje odlae se izvrenje
rjeenja protiv koga je podnesena alba.
Odluivanje o albi na rjeenje
O albi protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu odluuje vijee apelacionog odjeljenja vieg
suda, ako ZKPFBiH nije drugaije odreeno. O albi protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu
pred Vrhovnim sudom Federacije odluuje vijee apelacionog odjeljenja Vrhovnog suda FBiH.
O albi protiv rjeenja SPP, odnosno SPS odluuje vijee istog suda, osim ako ZKPFBiH nije
drugaije odreeno.
198
Odluujui o albi sud moe rjeenjem: odbaciti albu kao neblagovremenu ili kao nedoputenu,
odbiti albu kao neosnovanu ili uvaiti albu i rjeenje preinaiti ili ukinuti i, po potrebi, predmet
uputiti na ponovno odluivanje.
VANREDNI PRAVNI LIJEK

Ponavljanje postupka
Krivini postupak koji je dovren pravomonim rjeenjem ili pravomonom presudom, moe se na
zahtjev ovlatene osobe ponoviti samo u sluajevima i pod uslovima predvienim u ZKPFBiH.
Nepravo ponavljanje krivinog postupka
Pravosnana presuda moe se preinaiti i bez ponavljanja krivinog postupka, ako je u 2 ili vie
presuda protiv istog osuenika pravosnano izreeno vie kazni, a NISU primjenjene odredbe o
odmjeravanju jedinstvene kazne za djela u sticaju. U tom sluaju, sud e ovom presudom preinaiti
ranije presude u pogledu kazni i izrei jedinstvenu kaznu.
Nadlenost za izricanje ove presude zavisi od toga koji je sud izrekao teu kaznu, a presudu donosi
u sjednici vijea, i to na prijedlog tuitelja ili osuenog, odnosno branitelja, uz prethodno sasluanje
protivne strane.
Nastavljanje krivinog postupka lan 341. ZKPFBiH
Ako je krivini postupak rjeenjem pravomono obustavljen ili je presudom optuba pravomono
odbijena zato to nije bilo potrebnog odobrenja, postupak e se na zahtjev tuioca nastaviti im
prestanu uzroci zbog kojih su donesene navedene odluke.
Ponavljanje postupka zavrenog pravosnanim rjeenjem
Ako je izvan sluajeva iz lana 341. ZKPFBiH krivini postupak pravomono obustavljen prije
poetka glavnog pretresa, moe se dopustiti ponavljanje krivinog postupka na zahtjev tuitelja,
ako se podnesu novi dokazi na osnovu kojih se sud moe uvjeriti da su se stekli uvjeti za ponovno
pokretanje krivinog postupka.
Krivini postupak pravomono obustavljen do poetka glavnog pretresa moe se ponoviti kad je
tuitelj odustao od gonjenja, ako se dokae da je do odustanka dolo usljed krivinog djela
zloupotrebe slubenog poloaja tuitelja.
U pogledu dokazivanja krivinog djela tuitelja primjenjivat e se odredbe lana 343. stava 2.
ZKPFBiH u kojima se navodi da se mora pravosnanom presudom dokazati da je tuitelj poinio
navedeno k.d. zloupotrebe poloaja, kako bi se mogao ponoviti k.p., koji je zavren pravosnanim
rjeenjem.
Ponavljanje postupka u korist osuenog.
Krivini postupak zavren pravomonom presudom moe se ponoviti u korist osuenog:
a) ako se dokae da je presuda zasnovana na lanoj ispravi ili na lanom iskazu svjedoka,
vjetaka ili tumaa,
b) ako se dokae da je do presude dolo usljed krivinog djela sudije ili osobe koja je vrila
istrane radnje,
199

c) ako se iznesu nove injenice ili se podnesu novi dokazi koji i pored dune panje i opreza
d)
e)
f)
g)
nisu mogli biti predstavljeni na glavnom pretresu, a koji su sami za sebe ili u vezi s ranijim
dokazima podobni da prouzrokuju oslobaanje osobe koja je bila osuena ili njezinu osudu
po blaem krivinom zakonu,
ako je neka osoba za isto krivino djelo vie puta osuena ili ako je vie osoba osueno zbog
istog djela koje je mogla uiniti samo jedna osoba ili neka od njih,
ako se u sluaju osude za produeno krivino djelo ili za drugo krivino djelo koje po
zakonu obuhvaa vie istovrsnih ili vie raznovrsnih radnji iznesu nove injenice ili podnesu
novi dokazi koji ukazuju da osueni nije uinio radnju koja je obuhvaena djelom iz osude,
a postojanje ovih injenica bi bilo od bitnog uticaja na odmjeravanje kazne,
ako Ustavni sud Bosne i Hercegovine ili Evropski sud za ljudska prava utvrdi da su u toku
postupka krena ljudska prava i osnovne slobode i ako je presuda zasnovana na tom krenju,
ako je odlukom Ustavnog suda Federacije ili Ustavnog suda Bosne i Hercegovine prestao
vaiti zakon ili drugi propis na osnovu kojeg je bila donesena pravomona osuujua
presuda.
U sluajevima iz ta. a) i b) mora se pravomonom presudom dokazati da su navedene osobe

oglaene krivim za odnosna krivina djela. Ako se postupak protiv ovih osoba ne moe provesti
zbog toga to su umrle ili to postoje okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje, te injenice mogu
se utvrditi i drugim dokazima.
Ponavljanje postupka na tetu optuenog
Krivini postupak se moe ponoviti na tetu optuenog ako je presuda kojom se optuba odbija
donesena zbog odustanka tuitelja od optube, a dokae se da je do ovog odustanka dolo usljed
krivinog djela korupcije ili krivinog djela protiv slubene i druge dunosti tuitelja.
U pogledu dokazivanja krivinog djela tuitelja primjenjivat e se odredbe lana 343. stava 2.
ZKPFBiH u kojima se navodi da se mora pravosnanom presudom dokazati da je tuitelj poinio
navedeno k.d. korupcije ili k.d. protiv slubene i druge dunosti tuitelja, kako bi se mogao ponoviti
k.p.
Osobe ovlatene za podnoenje zahtjeva
Zahtjev za ponavljanje krivinog postupka mogu podnijeti stranke i branitelj, a poslije smrti
osuenog, zahtjev u njegovu korist mogu podnijeti tuitelj i zakonski zastupnik, brani, odnosno
vanbrani drug optuenog, roditelj ili dijete i usvojitelj, odnosno usvojenik.
Zahtjev za ponavljanje krivinog postupka u korist osuenog, moe se podnijeti i poto je osueni
izdrao kaznu i bez obzira na zastarjelost, amnestiju ili pomilovanje.
Ako sud sazna da postoji razlog za ponavljanje krivinog postupka, obavijestit e o tome osuenog,
odnosno osobu koja je ovlatena da u korist osuenog podnese zahtjev.
Postupanje po zahtjevu
O zahtjevu za ponavljanje krivinog postupka odluuje vijee krivinog odjeljenja sastavljeno od 3
sudija
U zahtjevu se MORA navesti po kojem se zakonskom osnovu trai ponavljanje i kojim se dokazima
potkrjepljuju injenice na kojima se zahtjev zasniva. Ako zahtjev ne sadri ove podatke, sud e
pozvati podnositelja da u odreenom roku zahtjev dopuni.
Prilikom rjeavanja o zahtjevu, u vijeu nee uestvovati sudija koji je uestvovao u donoenju
presude u ranijem postupku.
Odluivanje o zahtjevu
200
Sud e rjeenjem zahtjev odbaciti ako na osnovu samog zahtjeva i spisa ranijeg postupka utvrdi da
je zahtjev podnijela neovlatena osoba ili da nema zakonskih uvjeta za ponavljanje postupka ili da
su injenice i dokazi na kojima se zahtjev zasniva ve bili izneseni u ranijem zahtjevu za
ponavljanje postupka koji je odbijen pravomonim rjeenjem suda ili da injenice i dokazi
oigledno nisu podobni da se na osnovu njih dopusti ponavljanje ili da podnositelj zahtjeva nije u
zahtjevu naveo pravni osnov za ponavljanje postupka ili ga nije potkrijepio dokazima niti je
nepotpun zahtjev dopunio po zahtjevu suda.
Ako sud ne odbaci zahtjev dostavit e se prijepis zahtjeva protivnoj stranci koja ima pravo u roku
od 8 dana odgovoriti na zahtjev. Kad sudu stigne odgovor na zahtjev ili kad protekne rok za davanje
odgovora, predsjednik vijea odredit e da se izvide injenice i pribave dokazi na koje se poziva u
zahtjevu i u odgovoru na zahtjev.
Poslije provedenih izviaja sud e rjeenjem odmah odluiti o zahtjevu za ponavljanje postupka na
nain iz lana 348. stav 2 ZKPFBiH, u kojem se navodi da ako sud nae da razlozi zbog kojih je
dozvolio ponavljanje postupka u korist optuenog postoje i za nekog od saoptuenika koji nije
podnio zahtjev za ponavljanje postupka, postupit e po slubenoj dunosti kao da takav zahtjev
postoji.
Dozvola za ponavljanje postupka
Sud e, ako ne odredi da se izviaj dopuni, na osnovu rezultata izviaja zahtjev uvaiti i dopustiti
ponavljanje krivinog postupka ili e zahtjev odbiti, ako novi dokazi nisu podobni da dovedu do
ponavljanja krivinog postupka.
Ako sud nae da razlozi zbog kojih je dopustio ponavljanje postupka u korist optuenog postoje i za
nekog od saoptuenih koji nije podnio zahtjev za ponavljanje postupka, postupit e po slubenoj
dunosti kao da takav zahtjev postoji.
U rjeenju kojim se doputa ponavljanje krivinog postupka, sud e odluiti da se ODMAH zakae
novi glavni pretres.
Ako je zahtjev za ponavljanje krivinog postupka podnesen u korist osuenog, a sud, s obzirom na
podnesene dokaze, smatra da osueni moe u ponovljenom postupku biti osuen na takvu kaznu da
bi se uraunavanjem ve izdrane kazne imao pustiti na slobodu, ili da moe biti osloboen od
optube ili da optuba moe biti odbijena, odredit e da se izvrenje presude odloi, odnosno
prekine.
Kad rjeenje kojim se doputa ponavljanje krivinog postupka postane pravomono, obustavit e se
izvrenje kazne, ali e sud, po prijedlogu tuitelja, odrediti pritvor ako postoje zakonski razlozi za
pritvor.
Pravila ponovoljenog postupka
Na ponovljeni postupak koji se vodi na osnovu rjeenja kojim je doputeno ponavljanje krivinog
postupka, primijenjuju se iste odredbe kao i na prethodni postupak. U ponovljenom postupku sud
NIJE vezan za rjeenja donesena u prethodnom postupku.
Ako se ponovljeni postupak obustavi do poetka glavnog pretresa, sud e rjeenjem o obustavljanju
postupka ukinuti i raniju presudu.
Kad sud u ponovljenom postupku donese presudu, izrei e da se prethodna presuda djelimino ili
u cjelini stavlja van snage ili da se ostavlja na snazi. U kaznu koju odredi novom presudom sud e
optuenom uraunati izdranu kaznu, a ako je ponavljanje odreeno samo za neko od djela za koje
je optueni bio osuen, sud e izrei novu jedinstvenu kaznu.
Sud je u ponovljenom postupku vezan zabranom iz lana 322. ZKPFBiH, kojim je odreeno da ako
je podnesena alba samo u korist optuenog, presuda se NE smije izmijeniti na njegovu tetu.
POSEBNI POSTUPCI
201
POSTUPAK ZA IZDAVANJE KAZNENOG NALOGA

Opta odredba
Postupak za izdavanje kaznenog naloga za prevashodni cilj ima izbjegavanje glavnog pretresa.
Da bi tuilac bio u mogunosti da zahtijeva pokretanje i provoenje postupka za izdavanje
kaznenog naloga, moraju biti ispunjeni odreeni preduslovi:
1) da je za predmetno krivino djelo propisana kazna zatvora do 5 godina ili novana kazna
kao glavna kazna.
2) da tuilac raspolae sa dovoljno dokaza na osnovu kojih je mogue tvrditi da je osumnjieni
poinio predmetno krivino djelo.
Tuilac zahtjev za pokretanje postupka za izdavanje kaznenog naloga dostavlja sudu u formi
optunice.
U takvoj optunici, tuilac je duan da izriito navede koja se krivinopravna sankcija trai da bude
izreena optuenom bez provoenja glavne rasprave.
Tuilac ni u kom sluaju NE moe traiti u optunici da se u postupku za izdavanje kaznenog
naloga, optuenom izrekne kazna zatvora, bez obzira na injenicu da je za predmetno krivino djelo
predviena kazna zatvora kao krivinopravna sankcija.
Tuiocu su taksativno pobrojane vrste krivinopravnih sankcija i mjera koje moe zahtijevati da
budu izreene optuenom, a to su:
1) novana kazna,
2) uvjetna osuda
3) mjere sigurnosti, i to: zabrana vrenja poziva, aktivnosti ili funkcije ili oduzimanje
predmeta,
4) mjera oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom.
Neprihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga
O optunici koja sadri zahtjev za izdavanje kaznenog naloga odluuje sudija pojedinac.
Optunicu tuioca sa zahtjevom za izdavanje kaznenog naloga, sudija pojedinac e odbaciti u 3
sluaja, koji su zakonom izriito propisani:
1. ukoliko se ustanovi da postoji osnov za spajanje postupka, a to se prije svega odnosi na situaciju
gdje imamo:
a) da je optueni u isto vrijeme optuen za vie krivinih djela,
b) da se protiv iste osobe pred sudom vode odvojeni postupci za vie krivinih djela, te
c) kad se za predmetno krivino djelo vode odvojeni postupci za vie osoba.
2. kad se utvrdi da za predmetno krivino djelo nije mogue postaviti takav zahtjev u smislu
propisane kazne, (propisana kazna zatvora vea od 5 godina, odnosno nije predviena novana
kazna kao glavna kazna)
3. ako zatraena krivinopravna sankcija ili mjera nije predviena meu doputenim
krivinopravnim sankcijama i mjerama (ako bi tuilac traio npr. kaznu zatvora).
Na rjeenje sudije o odbacivanju zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga, tuilac ima pravo albe
vanraspravnom vijeu, koje je duno odluiti o albi u roku od 48 sati.
U sluaju da optunica koja sadri zahtjev za izdavanje kaznenog naloga ispunjava formalne uvjete,
a sudija ocijeni da podaci sadrani u optunici ne pruaju dovoljno osnova za izdavanje kaznenog
naloga ili da se prema tim podacima moe oekivati izricanje neke druge krivine sankcije ili mjere,
a ne one koju je zatraio tuitelj, postupit e sa optunicom kao da je ista podnijeta na potvrivanje,
te e je proslijediti u dalji postupak, prema lanu 243. ZKP FBiH. (potvrivanje optunice).
Prihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga
202
Ako se sloi sa zahtjevom za izdavanje kaznenog naloga, sudija e potvrditi optunicu i zakazati
sasluanje optuenog, bez odlaganja, a najkasnije u roku od 8 dana od dana potvrivanja optunice.
Prilikom sasluanja sudija e:
a) utvrditi da li je ispotovano pravo optuenog da ga zastupa branilac,
b) utvrditi da li je optueni razumio optunicu i zahtjev tuioca za izricanje krivinopravne
sankcije ili mjere,
c) pozvati tuitelja da upozna optuenog sa sadrajem dokaza koje je prikupio tuilac i pozvati
ga na davanje izjave o predoenim dokazima,
d) pozvati optuenog da se izjasni o krivici,
e) pozvati optuenog da se izjasni o predloenoj krivinopravnoj sankciji ili mjeri.
Na sasluanju je potrebno prisusutvo stranaka i branitelja.
Izdavanje kaznenog naloga
Ako optueni izjavi da nije kriv ili stavi prigovor na optunicu, sudija e proslijediti optunicu zbog
zakazivanja glavnog pretresa u skladu sa ZKPFBiH. Glavni pretres bie zakazan u roku od 30 dana.
Ako optueni izjavi da je kriv i da prihvata krivinopravnu sankciju ili mjeru predloenu u
optunici, sudija e prvo utvrditi krivicu i onda presudom izdati kazneni nalog u skladu s
optunicom.
POSEBNE ODREDBE O IZRICANJU SUDSKE OPOMENE

Izricanje sudske opomene
Sudska opomena izrie se rjeenjem. Ukoliko u ZKPFBiH , u dijelu koji govori o izricanju sudske
opomene nije neto drugo predvieno, odredbe ZKPFBiH, koje se odnose na presudu kojom se
optueni oglaava krivim, primjenjuju se i na rjeenje o sudskoj opomeni.
Objavljivanje i sadraj rjeenja o sudskoj opomeni
Rjeenje o sudskoj opomeni objavljuje se odmah po zavretku glavnog pretresa s bitnim razlozima.
Tom prilikom predsjednik vijea upozorit e optuenog da mu se za krivino djelo koje je uinio
NE izrie kazna, jer se oekuje da e i sudska opomena na njega dovoljno uticati da vie ne ini
krivina djela.
U izreci rjeenja o sudskoj opomeni, pored linih podataka o optuenom i odluke o mjerama
sigurnosti, o oduzimanju imovinske koristi i odluke o vraanju predmeta ako predmeti do tada nisu
vraeni vlasniku, odnosno dratelju, te odluka o trokovima krivinog postupka, o
imovinskopravnom zahtjevu, kao i o tome da se pravomona presuda ima objaviti putem sredstava
javnog informisanja, navest e se samo da se optuenom izrie sudska opomena za djelo koje je
predmet optube i zakonski naziv krivinog djela.
U obrazloenju rjeenja sud e iznijeti kojim se razlozima rukovodio pri izricanju opomene.
Pobijanje rjeenja o sudskoj opomeni
Rjeenje o sudskoj opomeni moe se pobijati zbog: 1. bitne povrede odredaba krivinog postupka,
2. povrede KZ-a, 3. netano/nepotpuno utvrenog injeninog stanja, kao i 4. zbog toga to nisu
postojale okolnosti koje opravdavaju izricanje sudske opomene.
Ako rjeenje o sudskoj opomeni sadri odluku o mjerama sigurnosti, o oduzimanju imovinske
koristi, o trokovima krivinog postupka ili o imovinskopravnom zahtjevu, ova odluka se moe
pobijati iz razloga to sud nije pravilno primijenio mjeru sigurnosti ili oduzimanje imovinske
koristi, odnosno to je odluku o trokovima krivinog postupka ili imovinskopravnom zahtjevu
donio protivno zakonskim odredbama.
203
Povreda Krivinog zakona

Povreda Krivinog zakona u sluaju izricanja sudske opomene postoji, ako djelo za koje se
optueni goni nije krivino djelo, ako postoje okolnosti koje iskljuuju krivicu, ako postoje
okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje, kada je u pogledu krivinog djela koje je predmet
optube primijenjen zakon koji se ne moe primijeniti, i kada je odlukom o sudskoj opomeni, mjeri
sigurnosti ili oduzimanju imovinske koristi prekoraeno ovlatenje koje sud ima po zakonu.
Odluke povodom albe
Ako je albu protiv rjeenja o sudskoj opomeni izjavio tuilac na tetu optuenog, drugostepeni sud
moe donijeti presudu kojom se optueni oglaava krivim i osuuje na kaznu ili kojom se izrie
uvjetna osuda, ako nae da je prvostepeni sud pravilno utvrdio odlune injenice, ali da po pravilnoj
primjeni zakona dolazi u obzir izricanje kazne.
Povodom bilo ije albe protiv rjeenja o sudskoj opomeni drugostepeni sud moe donijeti presudu
kojom se optuba odbija ili se optueni oslobaa od optube ako nae da je prvostepeni sud
pravilno utvrdio odlune injenice i da po pravilnoj primjeni zakona dolazi u obzir izricanje jedne
od ovih presuda.
POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA

Opte odredbe
Primjena drugih odredbi ZKP FBiH u postupku prema maloljetnicima
U ZKPFBiH glava 27. posveena je maloljetnicima i osnovno pravilo je da se odredbe glave 27.
primjenjuju u postupku prema osobama koje su uinile krivino djelo kao maloljetnici, a u vrijeme
pokretanja postupka, odnosno suenja nisu navrile 21 godinu ivota.
Ostale odredbe ZKPFBiH primjenjuju se ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama glave 27.
Primjena odredbi prema djeci
Kad se u toku krivinog postupka utvrdi da maloljetnik u vrijeme uinjenja krivinog djela nije
navrio 14 godina ivota, krivini postupak e se obustaviti i o tome e se obavijestiti organ
starateljstva.
Obazrivo postupanje
Pri preduzimanju radnji kojima je prisutan maloljetnik, a naroito pri njegovom ispitivanju, svi koji
uestvuju u postupku duni su postupati obazrivo, vodei rauna o duevnoj razvijenosti,
osjetljivosti i osobnim svojstvima maloljetnika, kako voenje krivinog postupka ne bi tetno
uticalo na razvoj maloljetnika.
Obavezna odbrana
Maloljetnik MORA imati branitelja od poetka pripremnog postupka.
Ako sam maloljetnik, njegov zakonski zastupnik ili srodnici ne uzmu branitelja, njega e postaviti
po slubenoj dunosti sudija za maloljetnike (SZM).
Osloboenje od dunosti svjedoenja
204
Od dunosti svjedoenja o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje duevne razvijenosti

maloljetnika, upoznavanje njegove linosti i prilika u kojima ivi, osloboeni su samo 1. roditelj, 2.
staratelj, 3. usvojitelj, 4. socijalni radnik, 5. vjerski ispovjednik, odnosno vjerski slubenik i 6.
branitelj.
Spajanje i razdvajanje postupka
Kad je maloljetnik uestvovao u uinjenju krivinog djela zajedno s punoljetnom osobom, postupak
prema njemu e se razdvojiti i provesti po odredbama glave 27. ZKPFBiH. Postupak prema
maloljetniku moe se spojiti s postupkom protiv punoljetne osobe i provesti po opim odredbama
ZKPFBiH samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razjanjenje stvari. Rjeenje o
tome donosi SZM, na obrazloeni prijedlog tuitelja. Protiv ovog rjeenja NIJE doputena alba.
Provoenje jedinstvenog postupka
Kad je osoba uinila neko krivino djelo kao maloljetna, a neko kao punoljetna, provest e se
jedinstven postupak po lanu 32. ZKPFBiH (koji govori o spajanu krivinog postupka), pred
vijeem koje sudi punoljetnim osobama.
Pozivanje i dostavljanje pismena
Maloljetnik se poziva preko roditelja, odnosno zakonskog zastupnika. Dostavljanje odluka i drugih
pismena maloljetniku vri se shodno odredbama lana 185. ZKP FBiH, s tim da se maloljetniku
nee dostavljati pismena isticanjem na oglasnoj ploi suda.
Objavljivanje toka krivinog postupka
Ne smije se objaviti tok krivinog postupka prema maloljetniku, ni odluka donesena u tom
postupku. Pravomona odluka suda moe se objaviti, ALI bez navoenja osobnih podataka
maloljetnika iz kojih se moe utvrditi njegov identitet.
Dunost hitnog postupanja
Organi koji uestvuju u postupku prema maloljetniku, kao i drugi organi i ustanove od kojih se
trae obavjetenja, izvjetaji ili miljenja duni su najhitnije postupiti - kako bi se postupak to
prije zavrio.
Sastav suda
U prvom stepenu sudi sudija za maloljetnike (SZM) koji vodi i pripremni postupak i obavlja i
druge poslove u postupku prema maloljetnicima, u skladu s ZKPFBiH.
Vijee za maloljetnike u sastavu od 3(trojice) sudija odluuje po albama protiv odluke sudije za
maloljetnike u sluajevima predvienim ZKPFBiH.
Pokretanje postupka
Primjena naela oportuniteta i odgojne preporuke
Za krivina djela s propisanom kaznom zatvora do 3 godine ili novanom kaznom tuitelj moe
odluiti da NE zahtijeva pokretanje krivinog postupka, iako postoje dokazi da je maloljetnik uinio
krivino djelo, ako smatra da ne bi bilo cjelishodno da se vodi postupak prema maloljetniku, s
obzirom na prirodu krivinog djela i okolnosti pod kojima je uinjeno, raniji ivot maloljetnika i
njegova osobna svojstva. Tuitelj moe zatraiti miljenje organa starateljstva o cjelishodnosti
pokretanja postupka prema maloljetniku.
205
Prije donoenja ove odluke tuitelj je duan razmotriti mogunost i opravdanost izricanja odgojne
preporuke.
Ako za donoenje takve odluke treba da se ispituju lina svojstva maloljetnika tuitelj moe, u
dogovoru s organom starateljstva, uputiti maloljetnika u prihvatilite ili u ustanovu za ispitivanje ili
vaspitanje, ali najdue na 30 dana.
Kad je izvrenje kazne ili odgojne mjere u toku, tuitelj moe odluiti da ne zahtijeva pokretanje
krivinog postupka za drugo krivino djelo maloljetnika ako s obzirom na teinu tog krivinog
dijela, kao i na kaznu, odnosno odgojnu mjeru koja se izvrava, ne bi imalo svrhe voenje postupka
i izricanje krivinopravne sankcije za to djelo.
Pripremni postupak
Odgojne preporuke i zahtjev za pokretanje postupka
Tuitelj podnosi zahtjev za pokretanje pripremnog postupka SZM. Prije donoenja odluke o tome
hoe li se sloiti s ovim zahtjevom koji se odnosi na krivina djela s propisanom kaznom zatvora do
tri godine ili novanom kaznom, SZM je duan razmotriti mogunosti i opravdanost izricanja
odgojne preporuke u skladu s odredbama KZFBiH. Ako odlui da izrekne odgojnu preporuku, SZM
e odluiti da se postupak prema maloljetniku NE pokrene.
Ako se SZM NE sloi sa zahtjevom za pokretanje pripremnog postupka, zatrait e da o tome
odlui vijee za maloljetnike.
Pribavljanje podataka o osobnosti maloljetnika
U pripremnom postupku prema maloljetniku, pored injenica koje se odnose na krivino djelo,
posebno e se utvrditi godine ivota maloljetnika, okolnosti potrebne za ocjenu njegove duevne
razvijenosti, ispitat e se sredina u kojoj ivi i prilike pod kojima maloljetnik ivi, kao i druge
okolnosti koje se tiu njegove linosti.
Podatke o osobnosti maloljetnika pribavlja SZM. SZM moe zatraiti da te podatke prikupi
odreena struna osoba (socijalni radnik, defektolog, psiholog i dr.), a moe njihovo pribavljanje
povjeriti i organu starateljstva.
Osobe koje prisustvuju radnjama u pripremnom postupku
SZM sam odreuje nain izvoenja pojedinih radnji drei se odredaba ZKPFBiH u onoj mjeri koja
osigurava prava maloljetnika na odbranu, prava oteenog i prikupljanje dokaza potrebnih za
odluivanje.
Radnjama u pripremnom postupku mogu biti prisutni tuitelj i branitelj. Ispitivanje maloljetne
osobe, kad je to potrebno, obavit e se uz pomo pedagoga ili druge strune osobe.
SZM moe odobriti da radnjama u pripremnom postupku bude prisutan predstavnik organa
starateljstva i roditelj, odnosno staratelj maloljetnika.
Smjetaj maloljetnika
SZM moe narediti da se maloljetnik u toku pripremnog postupka smjesti u prihvatilite, odgojnu ili
slinu ustanovu, da se stavi pod nadzor organa starateljstva ili da se preda drugoj obitelji, AKO je to
potrebno radi izdvajanja maloljetnika iz sredine u kojoj je ivio ili radi pruanja pomoi, zatite ili
smjetaja maloljetnika.
Odreivanje pritvora
206
Izuzetno, SZM moe maloljetniku odrediti pritvor ako se 1. krije ili ako postoje druge okolnosti
koje ukazuju na opasnost od bjekstva, 2. ako postoji osnovana bojazan da e unititi, sakriti,
izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove vane za krivini postupak ili ako naroite okolnosti
ukazuju da e ometati krivini postupak uticajem na svjedoke, sauesnike ili prikrivae i 3. ako
naroite okolnosti opravdavaju bojazan da e ponoviti krivino djelo ili da e dovriti pokuano
krivino djelo ili da e uiniti krivino djelo kojim prijeti, a za ta krivina djela moe se izrei
kazna zatvora najmanje 5 godina ili tea kazna,
Na osnovu rjeenja o odreivanju pritvora koje je donio SZM, pritvor moe trajati najdue
1 mjesec. Vijee za maloljetnike duno je obaviti kontrolu neophodnosti pritvora svakih 15 dana.
Vijee za maloljetnike moe u sluaju postojanja zakonskih razloga produiti pritvor za jo
2 mjeseca. Protiv rjeenja vijea doputena je alba koja ne zadrava izvrenje rjeenja.
Nakon zavretka pripremnog postupka, pritvor moe da traje najdue jo 6 mjeseci, s tim da vijee
za maloljetnike vri kontrolu opravdanosti ove mjere svakih mjesec dana.
Obrazloeni prijedlog
Nakon to ispita sve okolnosti koje se odnose na uinjenje krivinog djela i na osobu maloljetnika,
SZM dostavlja spise tuitelju koji je duan u roku od 8 dana zahtijevati da se pripremni postupak
dopuni ili podnijeti obrazloeni prijedlog SZM za izricanje odgojne mjere ili kazne ili izjaviti da
odustaje od postupka i podnijeti prijedlog za obustavu postupka.
Ako tuitelj ne podnese zahtjev da se pripremni postupak dopuni, niti stavi obrazloeni prijedlog
SZM za izricanje odgojne mjere ili kazne maloljetnikog zatvora ni u roku od 2 mjeseca od dostave
spisa od strane SZM - smatrat e se da je tuitelj ODUSTAO od krivinog gonjenja.
Obustava postupka
Ako u toku pripremnog postupka tuitelj nae da nema osnove za voenje postupka prema
maloljetniku ili se kazna/odgojna mjera ve izdravaju, stavit e prijedlog SZM da obustavi
postupak. Ako se SZM ne sloi s prijedlogom tuitelja, zatrait e da o tome odlui vijee za
maloljetnike, koje moe odluiti da se postupak obustavi ili nastavi pred SZM.
Kontrola postupka
SZM obavjetava predsjednika suda svakih 15 dana koji predmeti maloljetnika nisu okonani i o
razlozima zbog kojih je po pojedinim predmetima postupak jo u toku.
Predsjednik suda e, po potrebi, preduzeti mjere da se postupak ubrza.
Prvostepeni postupak
Zakazivanje roita ili glavnog pretresa
Kad primi prijedlog tuitelja, SZM zakazuje roite ili glavni pretres.
Kazna maloljetnikog zatvora i zavodske mjere izriu se samo po odranom glavnom pretresu.
SZM e saopit maloljetniku odgojnu mjeru koja mu je izreena.
Odluivanje na glavnom pretresu
Kad se odluuje na osnovu glavnog pretresa, shodno e se primjenjivati odredbe ZKPFBiH o
glavnom pretresu, rukovoenju glavnim pretresom, o odlaganju i prekidanju glavnog pretresa, o
zapisniku i o toku glavnog pretresa, ali SZM moe odstupiti od ovih pravila, ako smatra da njihova
primjena u konkretnom sluaju ne bi bila cjelishodna.
Pored osoba ije je prisustvo obavezno na glavnom pretresu, na glavni pretres pozvat e se i
roditelji maloljetnika, odnosno staratelj i organ starateljstva. Nedolazak roditelja, staratelja ili
predstavnika organa starateljstva ne sprjeava sud da odri glavni pretres.
207
Osim maloljetnika glavnom pretresu mora biti prisutan tuitelj kad je podnio prijedlog za izricanje
odgojne mjere ili kazne i branitelj.
Na roite e se pozvati tuitelj, maloljetnik, branitelj, roditelj/staratelj. Branitelj i tuitelj su duni
prisustvovati. Ako ne dou, SZM e obavijestiti ured tuitelja i advokatsku komoru.
Iskljuenje javnosti
Kad se sudi maloljetniku, javnost je uvijek ISKLJUENA.
SZM moe dopustiti da glavnom pretresu budu prisutne osobe koje se bave zatitom i odgojem
maloljetnika ili suzbijanjem maloljetnikog kriminaliteta, kao i naunici.
U toku glavnog pretresa SZM moe narediti da se, osim tuitelja, branitelja i predstavnika organa
starateljstva, sa zasjedanja udalje sve ili pojedine osobe.
Za vrijeme izvoenja pojedinih dokaza ili govora stranaka SZM moe narediti da se maloljetnik
udalji sa zasjedanja.
Zakazivanje glavnog pretresa ili odravanje roita i donoenje odluke
SZM duan je zakazati glavni pretres ili odrati roite za izricanje odgojne mjere u roku od 8 dana
od dana prijema prijedloga tuitelja ili od dana kad je na roitu odlueno da se odri glavni pretres.
Odlaganje ili prekidanje glavnog pretresa odreuje se samo izuzetno.
SZM duan je da pisano izradi presudu, odnosno rjeenje u roku od 8 dana, a u posebno sloenim
sluajevima u roku od 15 dana od dana objavljivanja presude, odnosno rjeenja.
Odluke SZM
SZM nije vezan za prijedlog tuitelja pri odluivanju hoe li prema maloljetniku izrei kaznu ili e
primijeniti odgojnu mjeru, ALI ako je tuitelj odustao od prijedloga, SZM ne moe maloljetniku
izrei kaznu, nego samo odgojnu mjeru.
SZM e rjeenjem obustaviti postupak u sluajevima kada je maloljetnik za isto djelo ve
pravosnano osuen ili je osloboen od optubi ili je postupak protiv njega pravosnano
obustavljen, odnosno ako je maloljetnik obuhvaen aktom amnestije, pomilovanja ili je nastupila
zastara krivinog gonjenja ili postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje (lan 298.
ta. od d) do e) ZKPFBiH), odnosno drugim rijeima ako je donesena presudu kojom se optuba
odbija ili kojom se maloljetnik oslobaa od optube (lan 299. ZKPFBiH), kao i kad sudija nae da
nije cjelishodno izrei maloljetniku ni odgojnu mjeru, niti kaznu.
SZM donosi rjeenje i kad izrie odgojnu mjeru maloljetniku.
U izreci ovog rjeenja navodi se samo koja se mjera izrie, ali se maloljetnik ne oglaava krivim za
krivino djelo koje mu se stavlja na teret.
U obrazloenju rjeenja navest e se opis djela i okolnosti koje opravdavaju primjenu izreene
odgojne mjere.
Presuda kojom se maloljetniku izrie kazna maloljetnikog zatvora donosi se u obliku iz lana 300.
ZKPFBiH (presuda kojom se optueni oglaava krivim).
Trokovi postupka i imovinskopravni zahtjev
SZM moe maloljetnika obavezati na plaanje trokova krivinog postupka i na ispunjenje
imovinskopravnog zahtjeva, samo ako je maloljetniku izrekao kaznu maloljetnikog zatvora.
Ako je prema maloljetniku izreena odgojna mjera trokovi postupka padaju na teret budetskih
sredstava, a oteeni se radi ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva upuuje na parnini postupak.
Pravni lijekovi
alba protiv presude i rjeenja
Protiv presude kojom je maloljetniku izreena kazna maloljetnikog zatvora, protiv rjeenja kojim
je maloljetniku izreena odgojna mjera i protiv rjeenja o obustavljanju postupka mogu podnijeti
208
albu sve osobe koje imaju pravo na albu protiv presude (prema lanu 308. ZKPFBiH subjekti
albe) i to u roku od 8 dana od dana prijema presude, odnosno rjeenja.
Branitelj, tuitelj, brani odnosno vanbrani drug, srodnik po krvi u pravoj liniji, usvojitelj, staratelj,
brat, sestra i hranitelj mogu podnijeti albu u korist maloljetnika i protiv njegove volje.
alba protiv rjeenja kojim se izrie odgojna mjera koja se izdrava u ustanovi zadrava izvrenje
rjeenja ako SZM, uz saglasnost s roditeljima maloljetnika i po sasluanju maloljetnika, ne odlui
drugaije.
Odluke Vijea za maloljetnike i zabrana reformatio in peius
Vijee za maloljetnike moe preinaiti prvostepenu odluku i izrei teu mjeru maloljetniku SAMO
ako je to predloeno u albi tuitelja.
Ako prvostepenom odlukom nije izreena kazna maloljetnikog zatvora ili zavodska mjera, vijee
za maloljetnike moe tu kaznu, odnosno mjeru izrei samo ako odri pretres.
Ponavljanje krivinog postupka
Odredbe o ponavljanju k.p. zavrenog pravosnanom presudom shodno se primjenjuju i na
ponavljanje postupka zavrenog pravosnanim rjeenjem o primjeni vaspitne mjere ili o
obustavljanju postupka prema maloljetniku.
Nadzor suda nad provoenjem mjera
Izvjetaj o ponaanju maloljetnika
Uprava ustanove u kojoj se izvrava vaspitna mjera prema maloljetniku duna je da sva 2 mjeseca
dostavi sudu koji je izrekao vaspitnu mjeru izvjetaj o ponaanju maloljetnika.
SZM moe i sam da obilazi maloljetnike smjetene u ustanovi.
Izmjena odluke o vaspitnoj mjeri i obustavljanje izvrenja
Izmjena odluke i obustava izvrenja
Kad su ispunjeni zakonom propisani uvjeti za izmjenu odluke o izreenoj odgojnoj mjeri, odluku o
izmjeni donosi SZM koji je donio rjeenje o odgojnoj mjeri ako sam nae da je to potrebno, ili na
prijedlog tuitelja, upravnika ustanove ili organa starateljstva kome je povjeren nadzor nad
maloljetnikom.
Prije donoenja odluke SZM e sasluati tuitelja, maloljetnika, roditelja ili staratelja maloljetnika
ili dr. osobe, a pribavit e i potrebne izvjetaje od ustanove u kojoj maloljetnik izdrava zavodsku
mjeru, od organa starateljstva i dr.
Na isti nain donosi se i odluka o obustavljanju izvrenja vaspitne mjere.
POSTUPAK ZA KRIVINA DJELA PROTIV PRAVNIH OSOBA
Jedinstvenost postupka
Zbog istog krivinog djela, protiv pravne osobe se, po pravilu, pokree i vodi krivini postupak
zajedno s postupkom protiv uinitelja.
Postupak samo protiv pravne osobe se moe pokrenuti, odnosno voditi kada protiv uinitelja
krivini postupak nije mogue pokrenuti, odnosno voditi iz zakonom propisanih razloga ili ako je
protiv njega krivini postupak ve proveden.
209
U jedinstvenom postupku se protiv optuene pravne osobe i optuenog podie 1 optunica i izrie 1
presuda.
Cjelishodnost pokretanja krivinog postupka
Tuitelj moe odluiti da protiv pravne osobe NE zahtijeva pokretanje krivinog postupka kada
okolnosti sluaja ukazuju da to ne bi bilo cjelishodno, jer je doprinos pravne osobe uinjenju
krivinog djela bio neznatan ili pravna osoba nema imovine ili ima tako malo imovine da ne bi bila
dovoljna ni za pokrie trokova postupka, ili ako je protiv pravne osobe zapoet steajni postupak
ili kada je uinitelj krivinog djela jedini vlasnik pravne osobe protiv kojeg bi se krivini postupak
inae pokrenuo.
Zastupnik pravne osobe u krivinom postupku
Svaka pravna osoba u krivinom postupku MORA imati svog zastupnika koji je ovlaten za
preduzimanje svih radnji za koje je po ZKPFBiH ovlaten osumnjieni, odnosno optueni i osueni.
Pravna osoba u krivinom postupku moe imati samo 1 zastupnika. Sud mora svaki put utvrditi
identitet zastupnika pravne osobe i njegovo ovlatenje za zastupanje.
Odreivanje zastupnika
Zastupnik pravne osobe u krivinom postupku je onaj ko je ovlaten zastupati pravnu osobu po
zakonu, aktu nadlenog dravnog organa ili po statutu, osnivakom aktu ili drugom aktu pravne
osobe.
Zastupnik moe ovlastiti za zastupanje nekog drugog. Ovlatenje mora biti dato pisanim aktom ili
usmeno na zapisnik u krivinom postupku.
Izuzee zastupnika i Trokovi zastupnika
Zastupnik pravne osobe u krivinom postupku NE moe biti osoba koja je pozvana kao svjedok.
Zastupnik pravne osobe u krivinom postupku NE moe biti ni osoba protiv koje tee k.p. zbog
istog k.d., osim ako je jedini lan pravne osobe.
Trokovi zastupnika pravne osobe u krivinom postupku su trokovi k.p.
Dostavljanje pismena
Pismena, namijenjena pravnoj osobi, dostavljaju se pisarnici pravnog lica i zastupniku.
Branitelj pravne osobe u krivinom postupku
Pravna osoba moe, pored zastupnika, imati branitelja.
Pravna i fizika osoba, kao i osumnjieni, odnosno optueni NE mogu imati istog branitelja.
Sadraj optunice
Optunica protiv pravne osobe u krivinom postupku, pored sadraja propisanih ZKPFBiH, sadri :
1. naziv pod kojim pravna osoba nastupa u pravnom prometu,
2. sjedite pravne osobe,
3. opis krivinog djela i
4. osnov odgovornosti pravne osobe.
lanom 242. ZKPFBiH propisan je sadraj optunice.
Presuda pravnoj osobi
210
Pored sadraja propisanog u lanu 300. ZKP FBIH pisana presuda pravnoj osobi mora sadravati:
a) u uvodu presude - naziv pod kojim pravna osoba u skladu s propisima nastupa u pravnom
prometu i sjedite pravne osobe, kao i ime i prezime zastupnika pravne osobe koji je bio
prisutan na glavnom pretresu,
b) u izreci presude - naziv pod kojim pravna osoba u skladu s propisima nastupa u pravnom
prometu i sjedite pravne osobe, kao i zakonski propis po kojem je optuena, po kojem se
oslobaa optube za to djelo ili po kojem se optuba odbija.
Mjera osiguranja
Za osiguranje izvrenja kazne, oduzimanja imovine ili oduzimanja imovinske koristi, sud moe, na
prijedlog tuitelja, protiv pravne osobe u krivinom postupku odrediti privremeno osiguranje.
U ovom sluaju primjenjuju se odredbe lana 216. ZKPFBiH (privremene mjere obezbjeenja).
Primjena ostalih odredaba ovog zakona
Ako drugaije nije odreeno, u krivinom postupku protiv pravnog lica shodno se primjenjuju
odgovarajue odredbe ZKPFBiH, ak i u sluaju ako se postupak vodi samo protiv pravnog lica.
POSTUPAK ZA PRIMJENU MJERA SIGURNOSTI, ZA ODUZIMANJE IMOVINSKE

KORISTI PRIBAVLJENE KRIVINIM DJELOM I ZA OPOZIVANJE UVJETNE OSUDE
Postupak u sluaju nastupanja duevne bolesti
Mogue su situacije da nakon uinjenja krivinog djela kod optuenog nastupi duevno oboljenje.
U tom sluaju stranke i branilac se mogu obratiti sudu sa prijedlogom da se prekine krivini
postupak, s obzirom da optueni nije sposoban u njemu uestvovati.
Obaveza je suda da, u tom sluaju, zatrai psihijatrijsko vjetaenje kako bi se zaista utvrdilo da li
je optueni duevno obolio i da li je sposoban uestvovati u krivinom postupku.
Ako se takvim vjetaenjem ispostavi kao tano da je kod optuenog nastupila duevna bolest
nakon uinjenog krivinog djela i da nije sposoban uestvovati u postupku, sud rjeenjem prekida
postupak i optuenog upuuje organu nadlenom za pitanje socijalnog staranja.
Nakon to se eventualno pobolja zdravstveno stanje optuenog, to se mora provjeriti preko
vjetaka neuropsihijatra, krivini postupak e se nastaviti.
Postupak u sluaju neuraunjivosti
Postoje situacije kada neka teko duevno bolesna osoba kojoj je potrebno lijeenje i koja je opasna
za sebe i za okolinu, u stanju neuraunljivosti uini protivpravno djelo.
Odredbe krivinog zakona FBiH pokazuju da je zakonodavac izmijenio shvatanje u odnosu na
ranija zakonodavna rjeenja po pitanju da li osoba sa navedenim osobinama moe uiniti krivino
djelo. Krivini zakon FBiH izriito predvia da se uiniocu krivinog djela za koje je kriv izrie
krivinopravna sankcija. Meutim, kada su u pitanju neuraunljive osobe, krivini zakon FBiH vie
NE predvia mogunost izricanja krivinopravne sankcije.
Zakonodavac je zauzeo stanovite da neuraunljive osobe NE mogu uiniti krivino, ve samo
protivpravno djelo. Ovdje se polazi od toga da je uraunljivost (smanjena uraunljivost i bitno
smanjenja uraunljivost) pretpostavka za krivnju. Budui da kod neuraunljivih osoba ne postoji
krivnja, samim tim nedostaje jedan od elemenata opeg pojma krivinog djela (subjektivni
elemenat).
Tuilac protiv neuraunljivih osoba podnosi sudiji optunicu na potvrivanje, ali se takve osobe ne
izjanjavaju o krivnji, s obzirom da je krivnja u tom sluaju iskljuena (adversarni sistem).
211
Tuilac je u ovoj optunici duan staviti 2 prijedloga:

1) da sud utvrdi da je osumnjieni uinio protivpravno djelo u stanju neuraunljivosti;
2) da sud privremeno odredi prisilini smjetaj u zdravstvenoj ustanovi, uz izvjetavanje
zdravstvene ustanove.
Protiv osumnjienog/optuenog moe se odrediti i pritvor, koji se izvrava u zdravstvenoj ustanovi.
U toku suenja se mora utvrditi da je neuraunljiva osoba uinila djelo, a ne samo da se radi o osobi
sa navedenim osobinama.
Nakon toga, sud donosi utvrujuu presudu koja sada u naem krivinom postupku predstavlja 4
oblik prvostepene presude. Poto je prethodno podignuta optunica, sud ne moe odluivati
rjeenjem, jer na glavnom pretresu optunicu moe konzumirati samo presuda.
Kada se donese utvrujua presuda, sud mora donijeti i rjeenje o privremenom prisilnom
smjetaju u zdravstvenoj ustanovi u trajanju od 6 mjeseci.
Ukoliko se na glavnom pretresu ustanovi da NIJE rije o neuraunljivoj osobi, tuilac e odustati od
svojih prijedloga (da je optueni uinio protivpravno djelo u stanju neuraunljivosti i da se predmet
uputi organu nadlenom za pitanja socijalnog staranja).
Zatim se suenje nastavlja kao i za svakog drugog optuenog.
Ako tuitelj ne odustane od svog prijedloga iz optunice da je djelo uinjeno u stanju
neuraunljivosti, sud e donijeti presudu kojom se optuba odbija.
Postupak u sluaju obaveznog lijeenja od ovisnosti
O primjeni mjere sigurnosti obaveznog lijeenja od ovisnosti sud odluuje poto pribavi nalaz i
miljenje vjetaka. U svom nalazu i miljenju vjetak treba da se izjasni i o mogunostima za
lijeenje optuenog.
Ako je pri izricanju uvjetne osude uinitelju odreeno lijeenje na slobodi, a on se nije podvrgao
lijeenju ili ga je samovoljno napustio, sud moe, po slubenoj dunosti ili na prijedlog ustanove u
kojoj se uinitelj lijeio ili je trebao da se lijei, a po sasluanju tuitelja i uinitelja, odrediti
opozivanje uvjetne osude ili prinudno izvrenje sigurnosne mjere obaveznog lijeenja od ovisnosti.
Oduzimanje predmeta
Predmeti koji se po KZFBiH moraju oduzeti oduzet e se i kad se k.p. ne zavri presudom kojom se
optueni proglaava krivim, ako to zahtijevaju interesi ope sigurnosti o emu se donosi posebno
rjeenje.
Rjeenje o oduzimanju predmeta donosi sudija, odnosno vijee, u trenutku kad je postupak zavren,
odnosno kad je obustavljen, kao i kad je u presudi kojom je optueni proglaen krivim proputeno
da se donese takva odluka.
Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom
Imovinska korist pribavljena krivinim djelom utvruje se u k.p. po slubenoj dunosti.
Tuitelj je u toku postupka duan prikupljati dokaze i izviati okolnosti koje su od vanosti za
utvrivanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom.
Postupak oduzimanja imovinske koristi pribavljene kriv. djelom
Kad dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, osoba na koju je
imovinska korist prenesena, kao i predstavnik pravne osobe pozvat e se na glavni pretres radi
sasluanja.
Predstavnik pravne osobe sasluat e se na glavnom pretresu poslije optuenog. Na isti nain
postupit e se u odnosu na osobu na koju je imovinska korist prenesena, ako nije pozvana kao
svjedok.
212
Osoba na koju je imovinska korist prenesena, kao i predstavnik pravne osobe, ovlaten je da u vezi
s utvrivanjem imovinske koristi predlae dokaze i da, po doputenju sudije, odnosno predsjednika
vijea, postavlja pitanja optuenom, svjedocima i vjetacima.
Ako sud u toku glavnog pretresa utvrdi da dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi, prekinut e
glavni pretres i pozvat e osobu na koju je imovinska korist prenesena, kao i predstavnika pravne
osobe.
Utvrivanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom
Sud e visinu iznosa imovinske koristi pribavljene krivinim djelom utvrditi po slobodnoj ocjeni
ako bi inae njeno utvrivanje bilo povezano s nesrazmjernim tekoama ili sa znatnim
odugovlaenjem postupka.
Privremene mjere osiguranja
Kad dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, sud e po slubenoj
dunosti, po odredbama koje vae za izvrni postupak, odrediti privremene mjere osiguranja.
Sadraj odluke kojom se izrie mjera oduzimanja imovinske koristi
Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom sud moe izrei u presudi kojom se
optueni oglaava krivim i u rjeenju o primjeni vaspitne mjere.
U izreci presude ili rjeenja sud e navesti koji se predmet, odnosno novani iznos oduzima.
Postupak opozivanja uvjetne osude
Kad je u uvjetnoj osudi odreeno da e se kazna izvriti ako osueni NE vrati imovinsku korist
pribavljenu krivinim djelom, NE nadoknadi tetu ili NE ispuni druge obaveze, a osueni u
odreenom roku nije ispunio te obaveze, sud e provesti postupak za opozivanje uvjetne osude na
prijedlog tuitelja ili po slubenoj dunosti.
Sud je obavezan da zakae sasluanje radi utvrivanja injenica, na koje e pozvati tuitelja,
osuenog i oteenog. Ako sud utvrdi da osueni nije ispunio obavezu koja mu je bila odreena
presudom, donijet e presudu kojom e opozvati uvjetnu osudu i odrediti da se utvrena kazna
izvri ili produiti rok za ispunjenje obaveze ili je zamijeniti drugom odgovarajuom obavezom ili
osloboditi osuenog ispunjenja izreene obaveze. Ako sud nae da nema osnova za donoenje koje
od tih odluka, rjeenjem e obustaviti postupak za opozivanje uvjetne osude.
POSTUPAK ZA DONOENJE ODLUKE O BRISANJU OSUDE ILI PRESTANKU MJERA

SIGURNOSTI I PRAVNIH POSLJEDICA OSUDE
Rjeenje o brisanju osude
Kad po zakonu brisanje osude nastupa protekom odreenog vremena i pod uvjetom da osueni u
tom vremenu ne uini novo krivino djelo, rjeenje o brisanju osude donosi po slubenoj dunosti
organ nadlean za voenje poslova kaznene evidencije.
Prije donoenja rjeenja o brisanju osude, izvrit e se potrebna provjeravanja, a naroito e se
prikupiti podaci o tome da li je protiv osuenog u toku krivini postupak za neko novo krivino
djelo uinjeno prije isteka roka predvienog za brisanje osude.
Prijedlog osuenog za brisanje osude
213
Ako nadleni organ ne donese rjeenje o brisanju osude, osueni moe traiti da se utvrdi da je
brisanje osude nastupilo po zakonu.
Ako nadleni organ ne postupi po zahtjevu osuenog u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva,
osueni moe traiti da sud donese rjeenje o brisanju osude.
Sudsko brisanje uvjetne osude

Ako uvjetna osuda ne bude opozvana ni poslije 1 godine od dana proteka vremena provjeravanja,
sud e donijeti rjeenje kojim se utvruje brisanje uvjetne osude. Ovo rjeenje dostavit e se
osuenom, tuitelju i organu nadlenom za voenje kaznene evidencije.
Postupak brisanja osude na osnovu sudske odluke

Postupak za brisanje osude na osnovu sudske odluke, shodno odredbama KZFBiH, pokree se na
molbu osuenog, koja se podnosi sudu. Zadueni sudija zakazat e i provesti sasluanje tuitelja i
osuenog, a o ponaanju osuenog moe zatraiti izvetaj od policijskog organa, a moe takav
izvetaj traiti i od uprave ustanove u kojoj je osueni izdravao kaznu.
Ako sud odbije molbu zato to osueni svojim ponaanjem nije zasluio brisanje osude, osueni
moe molbu ponoviti po isteku 1 godine od dana pravomonosti rjeenja o odbijanju molbe.
U uvjerenju koje se graanima izdaje na osnovu podataka iz krivine evidencije, brisana osuda i
brisane pravne posljedice osude ne smiju se spominjati.
POSTUPAK ZA PRUANJE MEUNARODNE PRAVNE POMOI I IZVRENJE
MEUNARODNIH UGOVORA U KRIVINOPRAVNIM STVARIMA
Opte odredbe i upuivanje molbe za pravnu pomo
Meunarodna krivino pravna pomo prua se po odredbama ZKPFBiH, ukoliko zakonom BiH ili
meunarodnim ugovorom nije to drugo odreeno.
Molbe suda, odnosno tuitelja za pravnu pomo u krivinim predmetima dostavljaju se inostranim
organima diplomatskim putem, tako to sud, odnosno tuitelj molbe dostavlja Federalnom
ministarstvu pravde koje ih dostavlja nadlenom ministarstvu Bosne i Hercegovine.
Postupanje po molbi inostranih organa
Kada Federalno ministarstvo pravde primi, putem nadlenog ministarstva Bosne i Hercegovine,
molbu inozemnog organa za pravnu pomo, duno je molbu dostaviti nadlenom tuitelju.
O doputenosti i nainu izvrenja radnje koja je predmet molbe inozemnog organa odluuje sud,
odnosno tuitelj po zakonima Bosne i Hercegovine i u skladu sa svojom nadlenou.
Izvrenje presude inozemnog suda
Sud NEE postupiti po molbi inozemnog organa kojom se trai izvrenje krivine presude
inozemnog suda.
Izuzetno od navedenog, sud e izvriti inozemnu pravomonu presudu u odnosu na sankciju koju je
izrekao inozemni sud ako je to predvieno meunarodnim ugovorom i ako sankciju izrekne i sud
prema krivinom zakonodavstvu Federacije. U izreku presude naeg suda unijee se potpuna izreka
i naziv suda iz inozemne presude, te sankcija. U obrazloenju presude iznijet e razloge kojima se
rukovodio prilikom izricanja sankcije. Protiv presude mogu izjaviti albu tuitelj i osueni ili
njegov branitelj, u skladu s odredbama ZKPFBiH.
214
Ustupanje krivinog gonjenja stranoj dravi

Ako je na teritoriji Federacije krivino djelo uinio stranac koji ima prebivalite u stranoj dravi,
toj dravi se mogu, izvan uvjeta za izruenje osumnjienih odnosno optuenih osoba predvienih u
ZKPFBiH, ustupiti svi krivini spisi radi krivinog gonjenja i suenja, AKO se strana drava tome
ne protivi.
Ustupanje krivinog gonjenja i suenja nije doputeno ako se njime stranac moe izloiti
nepravednom postupku, nehumanom i poniavajuem postupanju ili kanjavanju.
Prije podizanja optunice, odluku o ustupanju donosi tuitelj.
Nakon podizanja optunice, a do ustupanja predmeta sudiji, odnosno vijeu u svrhu zakazivanja
glavnog pretresa - odluku donosi SPS, na prijedlog tuitelja.
Ako je oteeni dravljanin Bosne i Hercegovine, ustupanje nije doputeno ako se on tome protivi,
osim ako je dato osiguranje za ostvarivanje njegovog imovinskopravnog zahtjeva.
Preuzimanje krivinog gonjenja od drave
Federalno ministarstvo pravde e zahtjev strane drave da se u Federaciji BiH preduzme krivino
gonjenje dravljanina Bosne i Hercegovine ili osobe koja ima prebivalite u Bosni i Hercegovine za
krivino djelo iz nadlenosti Federacije izvreno izvan teritorije Bosne i Hercegovine, dostaviti sa
spisima nadlenom tuitelju.
O odluci kojom se odbija da se preduzme krivino gonjenje, kao i o pravnomonoj odluci donesenoj
u krivinom postupku, obavijestit e se, diplomatskim putem, strana drava koja je uputila zahtjev.
POSTUPAK ZA NAKNADU TETE, REHABILITACIJU I OSTVARIVANJE DRUGIH

PRAVA OSOBA NEOPRAVDANO OSUENIH I NEOSNOVANO LIENIH SLOBODE
Naknada tete zbog neopravdane osude
Pravo na naknadu tete zbog neopravdane osude ima osoba kojoj je bila pravomono izreena
krivinopravna sankcija ili koja je oglaena krivom, a osloboena od kazne, a kasnije je povodom
vanrednog pravnog lijeka ponovljeni postupak pravomono obustavljen ili je pravomonom
presudom osloboena od optube, ili je optuba odbijena osim u sljedeim sluajevima:
1. ako je do obustave postupka ili presude kojom se optuba odbija dolo zbog toga to je u
ponovljenom postupku tuitelj odustao od krivinog gonjenja, a do odustanka je dolo na

osnovu sporazuma s osumnjienim, odnosno optuenim,
2. ako je u ponovljenom postupku presudom optuba odbijena zbog nenadlenosti suda, a
ovlateni tuitelj je preduzeo krivino gonjenje pred nadlenim sudom.
Osueni NEMA pravo na naknadu tete ako je svojim lanim priznanjem ili na drugi nain
namjerno prouzrokovao osudu, osim ako je na to bio prinuen.
Zastarjelost potraivanja za naknadu tete
Pravo na naknadu tete zastarijeva protekom 3 godine od dana pravomonosti presude kojom je
optueni osloboen od optube ili kojom je optuba odbijena, odnosno pravomonosti rjeenja
tuitelja ili suda kojim je postupak obustavljen, a ako je povodom zahtjeva za podnoenje
vanrednog pravnog lijeka podnesena alba vijeu apelacionog odjeljenja od dana prijema odluke
tog vijea.
215
Prije podnoenja sudu tube za naknadu tete, osteeni je duan da se svojim zahtjevom obrati
Federalnom ministarstvu pravde radi postizanja sporazuma o postojanju tete i vrsti i visini
naknade.
Podnoenje tube nadlenom sudu za naknadu tete
Ako zahtjev za naknadu tete ne bude usvojen ili po njemu Federalno ministarstvo pravde ne
donese odluku u roku od 3 mjeseca od dana podnoenja zahtjeva, oteeni moe kod nadlenog
suda podnijeti tubu za naknadu tete.
Ako je postignut sporazum samo u dijelu odtetnog zahtjeva, oteeni moe podnijeti tubu u
pogledu ostatka zahtjeva.
Tuba za naknadu tete podnosi se protiv Federacije BiH. U sluaju da Federacija BiH naknadi
tetu zbog neosnovanog lienja slobode ili neopravdane osude ona stie pravo regresa od kantona
ijim je zakonom osnovan sud koji je donio pravomonu presudu, odnosno rjeenje.
Pravo nasljednika na naknadu tete
Nasljednici oteenog nasljeuju samo pravo oteene osobe na naknadu imovinske tete.
Nasljednici oteene osobe mogu poslije njegove smrti nastaviti postupak za naknadu tete,
odnosno pokrenuti postupak ako je oteena osoba umrla prije isteka roka zastarjelosti, a da se
zahtjeva nije odrekla.
Ostale osobe kojima pripada pravo na naknadu tete
Pravo na naknadu tete pripada:
a) osobi koja je bila u pritvoru, a nije dolo do pokretanja krivinog postupka ili je postupak
obustavljen ili je pravomonom presudom osloboena od optube ili je optuba odbijena,
b) osobi koja je izdravala kaznu lienja slobode, a povodom ponavljanja krivinog postupka
izreena joj je kazna lienja slobode u kraem trajanju od kazne koju je izdrala ili joj je
izreena krivinopravna sankcija koja se ne sastoji u lienju slobode ili je oglaena krivom, a
osloboena od kazne,
c) osobi koja je usljed pogreke ili nezakonitog rada organa, neosnovano liena slobode ili
je zadrana due u pritvoru ili ustanovi za izdravanje kazne ili mjere, osobi koja je u
pritvoru provela due nego to traje kazna zatvora na koju je osuena.
Osobi koja je liena slobode bez zakonskog osnova pripada pravo na naknadu tete ako joj nije
odreen pritvor, niti joj je vrijeme za koje je liena slobode uraunato u izreenu kaznu za krivino
djelo ili za prekraj.
Naknada tete ne pripada osobi koja je svojim nedoputenim postupcima prouzrokovala lienje
slobode.
Naknada tete prouzrokovane sredstvima javnog informiranja
Ako je sluaj na koji se odnosi neopravdana osuda ili neosnovano lienje slobode neke osobe
prikazan u sredstvima javnog informiranja i time bio povrijeen ugled te osobe, sud e, na njen
zahtjev, objaviti u novinama ili drugom sredstvu javnog informiranja saopenje o odluci iz koje
proizilazi neopravdanost ranije osude, odnosno neosnovanost lienja slobode.
Ako sluaj nije prikazan u sredstvu javnog informiranja, ovakvo saopenje e se, na zahtjev te
osobe, dostaviti organu, privrednom drutvu ili drugoj pravnoj osobi u kojoj je ta osoba zaposlena, a
ako je to za njenu rehabilitaciju potrebno i politikoj stranci ili udruenju graana.
Osobe kojima pripada pravo podnoenja odtetnog zahtjeva
216
Poslije smrti osuene osobe pravo na podnoenje odtetnog zahtjeva pripada njenom branom
odnosno vanbranom drugu, djeci, roditeljima, brai i sestrama. Zahtjev se moe se podnijeti i kad
je povodom vanrednog pravnog lijeka izmijenjena pravna kvalifikacija djela, ako je usljed pravne
kvalifikacije djela u ranijoj presudi bio tee povrijeen ugled osuene osobe.
Zahtjev se podnosi sudu u roku od 6 mjeseci. O zahtjevu odluuje vijee.
Rehabilitacija
Sud e po slubenoj dunosti donijeti rjeenje kojim se ponitava upis neopravdane osude u
kaznenoj evidenciji. Rjeenje se dostavlja organu nadlenom za voenje kaznene evidencije.
O ponitenom upisu ne smiju se nikom davati podaci iz kaznene evidencije.
Pravo na naknadu tete u vezi sa zaposlenjem
Osobi kojoj je zbog neopravdane osude ili neosnovanog lienja slobode prestao radni odnos ili
svojstvo osiguranika socijalnog osiguranja, priznaje se radni sta, odnosno sta osiguranja kao da
je bila na radu za vrijeme za koje je zbog neopravdane osude ili neosnovanog lienja slobode sta
izgubila.
Prilikom svakog rjeavanja o pravu na koje utie duina radnog staa, odnosno staa osiguranja,
nadleni organ ili pravna osoba uzet e u obzir navedeni radni sta/sta osiguranja.
Na zahtjev organa ili pravne osobe kod koje se ovo pravo ostvaruje, isplatit e se iz sredstava
budeta Federacije BiH propisani doprinos za vrijeme za koje je sta priznat.
Sta osiguranja priznat u skladu sa prethodno navedenim pravilima u cjelini se uraunava u
mirovinski sta.
POSTUPAK ZA IZDAVANJE POTJERNICE I OBJAVE

Traenje adrese
Ako se ne zna prebivalite ili boravite osumnjienog/ optuenog, kad je to po odredbama
ZKPFBiH neophodno, tuitelj, odnosno sud e zatraiti od policijskih organa da osumnjienog/
optuenog potrae i da tuitelja, odnosno sud obavijeste o njegovoj adresi.
Uvjeti za izdavanje potjernice
Izdavanje potjernice moe se narediti kad se osumnjieni/optueni protiv kojeg je pokrenut krivini
postupak zbog krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora tri godine ili tea
kazna nalazi u bjekstvu, a postoji naredba za njegovo dovoenje ili rjeenje o odreivanju pritvora.
Izdavanje potjernice nareuje sud.
Izdavanje potjernice naredit e se i u sluaju bjekstva osuenog iz ustanove u kojoj izdrava kaznu,
bez obzira na visinu kazne ili bjekstva iz ustanove u kojoj izdrava zavodsku mjeru vezanu s
lienjem slobode. Naredbu u takvom sluaju izdaje upravnik ustanove.
Izdavanje objave
Ako su potrebni podaci o pojedinim predmetima koji su u vezi s krivinim djelom, ili ove predmete
treba pronai, a naroito ako je to potrebno radi ustanovljenja istovjetnosti pronaenog nepoznatnog
lea, naredit e se izdavanje objave kojom e se zatraiti da se podaci ili obavjetenja dostave
organu koji vodi postupak.
217
Policijski organi mogu objavljivati i fotografije leeva i nestalih osoba ako postoji osnovana sumnja
da je do smrti, odnosno nestanka tih osoba dolo usljed krivinog djela.
Povlaenje potjernice ili objave
Organ koji je naredio izdavanje potjernice ili objave duan je da je ODMAH povue kad se pronae
traena osoba ili predmet ili kad nastupi zastarjelost krivinog gonjenja ili izvrenja kazne ili drugi
razlozi zbog kojih potjernica ili objava nije vie potrebna.
Ko raspisuje potjernicu ili objavu
Potjernicu i objavu raspisuje nadleni policijski organ koga odreuje sud u svakom pojedinom
sluaju, odnosno ustanova iz koje je pobjegla osoba na izdravanju kazne ili zavodske mjere.
Ako je vjerovatno da se osoba za kojom je izdata potjernica nalazi u inostranstvu, nadleno
ministarstvo Bosne i Hercegovine moe raspisati meunarodnu potjernicu.
KRAJ
Napomena:
PROITATI Zakon o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini ZOBS
i ostale zakone koji su naznaceni u programu za polaganje pravosudnog ispita (u dijelu za
krivicno pravo)
218

Skripta Krivicno

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Skripta Krivicno

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Skripta 1 - Krivino pravo

Skripta 1 - Krivino pravo

Skripta 1 - Krivino pravo

KRIVINO PRAVO uvodni dio

Krivino pravo u irem smislu se dijeli na:

Skripta 1 - Krivino pravo

Krivino materijalno pravo

Skripta 1 - Krivino pravo

Skripta 1 - Krivino pravo

Skripta 1 - Krivino pravo

VREMENSKO VAENJE KRIVINOG ZAKONA

krivicu i krivino gonjenje;

ili manje mjere kazne

kanjavanje za pokuaj odreenog krivinog djela.

Predavanja: DA LI SE MOE KORISTITI KOMBINACIJA ZAKONA?

Skripta 1 - Krivino pravo

KRIVINE SANKCIJE lan 6. KZFBiH

Skripta 1 - Krivino pravo

Skripta 1 - Krivino pravo

ZASTARJELOST - lan 15,16,17,18,19,20 KZFBiH

35 god. - za krivino djelo s propisanom kaznom dugotrajnog zatvora;

Postoji relativna i apsolutna zastarjelost:

utvreni prema propisanoj kazni.

Skripta 1 - Krivino pravo

b) Zastarjelost izvrenja kazne

c) Zastarjelost izvrenja sporedne kazne i sigurnosnih mjera

Krivino gonjenje i izvrenje kazne ne zastarijeva za krivina djela za koja po meunarodnom

Generalno, pitanje zastare je materijalno-pravno pitanje, na koje sud pazi po slubenoj

Skripta 1 - Krivino pravo

djelo malog znaaja,

U krivinom procesnom pravu osnov iskljuenja protivpravnosti postoji u sluajevima: lienja

Skripta 1 - Krivino pravo

Ostala obiljeja slue za blie oznaavanje kanjivog ponaanja i po potrebi za razgranienje

Radnja izvrenja krivinog djela

Skripta 1 - Krivino pravo

Nain uinjenja krivinog djela lan 22. KZFBiH

Skripta 1 - Krivino pravo

Objektivni uslov inkriminacije

Skripta 1 - Krivino pravo

Subjekt izvrenja krivinog djela

Skripta 1 - Krivino pravo

Vrijeme izvrenja (uinjenja) krivinog djela

to je znaajno radi utvrivanja uraunljivosti uinioca;

Mjesto uinjenja krivinog djela

Skripta 1 - Krivino pravo

UZRONA (KAUZALNA) VEZA RADNJE I POSLJEDICE

INSTITUTI KOJI ISKLJUUJU POSTOJANJE KRIVINOG DJELA

Skripta 1 - Krivino pravo

1. Beznaajno djelo lan 25. KZFBiH

Skripta 1 - Krivino pravo

Skripta 1 - Krivino pravo

Skripta 1 - Krivino pravo

Prekoraenje granice nune odbrane (eksces nune odbrane)

- lan 27. KZFBiH

Skripta 1 - Krivino pravo

Krajnja nuda obuhvata 2 (dvije) osnovne komponente:

OPASNOST ZA ODREENO DOBRO

Skripta 1 - Krivino pravo

Skripta 1 - Krivino pravo

neodoljivu silu i prijetnju to je sila i prijetnja koja se nije mogla predvidjeti

Skripta 1 - Krivino pravo

propisane za to krivino djelo, ali se moe i blae kazniti.

Skripta 1 - Krivino pravo

Nepodoban (nemogu) pokuaj