PORIJEKLO STANOVNIKA DRENICE

Sa stanovita geografskog smjetaja i ekonomsko-geografskog poloaja

Drenica u sklopu sjevernog dijela optine Mostar pripada geografskoj cjelini
planinskog dijela Hercegovine. Reljef je izraen masivima krakih planina Prenja,
vrsnice i abulje, koji se sputaju u kanjonske doline rijeke Neretve, Dreanjke
i Dive Grabovice. Geomorfoloke i topografske karakteristike makroprostora
oituju se u tri razliita morfoloka oblika reljefa - kanjonskih dolina rijeke
Neretve, Dreanjke i Dive Grabovice; krakih oblika viih nadmorskih visina i
visoko-planinskih oblika reljefa planina Prenja, vrsnice i abulje. Ovu neveliku
oblast sainjava grupa sela smjetenih uz rijeku Dreanjku, koja inei veoma
usku dolinu razdvaja masive planina abulje na jugu i Male vrsnice na sjeveru.
Mona bila pomenutih planina koja se strmo sputaju prema rijeci Dreanjki ine
jedan od najdubljih kanjona u Evropi. Dolina je duga oko 20 kilometara i gotovo
je neprohodna u smjeru sjever-jug. Kontakti Drenjaka sa stanovnicima
susjednih oblasti odvijaju se na njenim ishoditima kod izvora i ua. Od
izvorinog dijela Drenice, gdje je smjeteno naselje Draga, preko Klanaca izlazi
se
na
visoravni
abulje
i
vrsnice,
tradicionalna
ljetna
ispasita
zapadnohercegovakih stoara. Kod ua u Neretvu, ijom dolinom danas vode
savremeni put i eljeznika pruga Jablanica - Mostar, Drenjaci su povezani sa
stanovnitvom u dolini Neretve. Oteane komunikacije i geografski poloaj izvan
glavnih putnih pravaca, u prolosti, omoguili su ouvanje autohtone narodne
tradicije, minimalno izloene uticajima spolja, da bi u novije vrijeme izgradnjom
modernih saobraajnica zapoeo proces etnikog i kulturnog otvaranja.
Drenica je danas, u shemi drutveno-politike organizacije optine
Mostar, naseljeno mjesto sa sedam naselja i 31 zaseokom i ima status mjesne
zajednice. Na prostoru ove mjesne zajednice naseljena mjesta su: Donja
Drenica (sa zaseocima: Ue, Gorica, Kneluk, Donje Selo, lib, Perutac),
Strievo (Strievo, Grubilas, Svea), Gornja Drenica (Zagreblje, Bunii,
Poglavica, Lisiine, Draga), Vrdi (Vrdi I, Vrdi II, Zaruje, Kula, Golemci),
Kremenac (Ominje, opi, Kremenac, Diva Grabovica), Donji Jasenjani (Gornja
Grabovica, Grabovica, Donja Grabovica, Sjenine, itluk, Poelje), Gornji
Jasenjani (Gornje Selo, Gornji Jasenjani).
Uslijed geomorfolokih osobina terena podruje ove mjesne zajednice nije
jedinstveno i ne predstavlja zokruenu predionu cjelinu. To se, prije svega,
oituje mogunou komuniciranja izmeu pojedinih naselja. Centar mjesne
zajednice nalazio se u zaseoku Ue (Donja Drenica). Zaselak se formirao nakon
izgradnje uskotrane pruge Ostroac - Mostar 1891. godine. U vrijeme naih
istraivanja pored kancelarije mjesne zajednice u Uu postojali su sljedei
objekti: mjesni ured, pota, eljeznika stanica, osmogodinja kola, dvije
prodavnice, umarska kua, kafana i nekoliko stambenih objekata u kojima su
stanovali ljudi zaposleni u navedenim objektima. Ovakav smjetaj centralnog
naselja uslovljen je magistralnim komunikacijskim pravcem Sarajevo - Mostar.
Za naselja sa lijeve strane Neretve, Gornje i Donje Jasenjane, gotovo
nepremostivu prepreku predstavljala je pomenuta rijeka. U austrougarskom
periodu stanovnitvo ovih naselja koristilo se putem koji je izgraen jo u
turskom periodu (1868. godine), a koji je iao lijevom stranom Neretve. Vezu sa
desnom obalom - kojom je izgraena uskotrana, a kasnije i eljeznika pruga

___________________________________________________________________________
1
dreznica.ba

normalnog kolosjeka - odravali su pomou skele, poto je ova ukinuta, izgraen

je visei pjeaki most. Na desnoj strani Neretve izdvajaju se tri manje cjeline:
Dolina Dreanjke, visoravan Vrdi i Kremenac.
Stanovnici visoravni Vrdi su zbog velike visinske razlike u odnosu na dolinu
Dreanjke upueni na kontakte sa stanovnicima naselja u pravcu Mostara, a u
centru mjesne zajednice Uu obavljali su samo administrativne poslove.
Stanovnici Kremenca su bili u neto povoljnijem poloaju zbog postojanja
eljeznike pruge, na kojoj su u veini sluajeva i bili zaposleni. Sve ove
okolnosti uputile su nas da prilikom razgranienja oblasti istraivanja naa
istraivanja ograniimo na naselja u dolini Dreanjke. To smo uinili i iz razloga
to se u narodu Drenicom smatra samo dolina Dreanjke.
Sam naziv Drenica nastao je u vezi sa zemljitem koje je vlano i obiluje
vodom, uz koju raste drezga, mahovina i druge biljke, koje za svoj rast trae
dosta vlage. Rijeka koja protie Drenicom zove se Dreanjka (Drenika rijeka),
za enu se takoe kae Dreanjka, a za mukarca Drenjak. Oblast istraivanja,
Drenicu, danas moemo podijeliti na tri manje cjeline: Donju Drenicu, Strievo
i Gornju Drenicu. U oblasti je osamdesetih godina bilo 486 domainstava sa
2721 stanovnikom. Po nacionalnoj pripadnosti stanovnici su Muslimani i Hrvati.
Veinu stanovnika ine Muslimani i njih ima 2480 u 434 domainstava. Hrvata
ima 241 u 52 domainstva.
Prvi spomen Drenice datira od poetka XV vijeka, prema darovnici kralja
Ostoje, koji izmeu ostalog daje i provinciu Drenicu u posjed brae
Radivojevia. Drenica u to vrijeme ima status upravne jedinice ravan Blatu ili
Bronu. Analizirajui ovaj izvor moe se rei da pod terminom "provincia" treba
podrazumijevati upravni kotar, seosku optinu, kneiju, a samo supsidijarno i
upu. Najznaajniji pisani izvor iz vremena bosanske srednjovjekovne drave je,
svakako, natpis iz druge polovine XIV vijeka, uklesan u ivu stijenu na lokalitetu
Toplo, neposredno iznad ua Dreanjke u Neretvu. Prema tekstu ovog natpisa
vojvoda Mestan sa sinovima Miroslavom i Radoslavom na ovom mjestu posjeduje
dvor, a, takoe saznajemo da je natpis uklesan u stijenu u vrijeme ugarskog
kralja Lajoa i bosanskog bana Tvrtka. Prema ovim podacima nastanak natpisa
se moe datirati izmeu 1356. i 1366. godine.
Prema pristupanim izvorima izgleda da je Drenica potpala pod tursku
vlast nakon ofanzive protiv Hercegovine koju su Turci izveli u ljeto 1465. godine.
Ove i slijedee godine zaposjednut je od strane Turaka najvei dio teritorije
Hercegovine i od njih je osnovan Vilajet Hersek, koji je prikljuen Bosanskom
sandaku. Osvojene teritorije neposredne po osvojenju popisane su u zbirnom
popisu Bosanskog sandaka, koji datira iz 1468/9. godine.
Na osnovu istraivanja turskih dokumenata Ahmed S. Alii je objavio rad
Nahija Drenica pod osmanskom upravom. Iz prevoda deftera koje Alii prvi
publikuje vidi se da je Drenica u drugoj polovini XV i poetkom XVI vijeka
upisana kao nahija sa tri sela u kojima ivi i hriansko stanovnitvo. Stanovnici
Drenice oporezovani su na taj nain to je za sva domainstva utvrena
jedinstvena suma koja se naplaivala odsjekom. ta je bila osnova privredne
aktivnosti Drenjaka, ne moemo na osnovu ovih podataka utvrditi, ali je oito
da se radi o aktivnosti karakteristinoj za povlatene grupacije stanovnitva, kao

___________________________________________________________________________
2
dreznica.ba

to su na primjer: vlasi, sokolari, derbendije, vojnici i drugi. Pored pretpostavke

da se radi o stanovnitvu koje je u drutveno-ekonomskom pogledu u statusu
vlaha, na osnovu dokumenata iz XVIII vijeka ukazuje nam se mogunost da
povlateni poloaj Drenjaci imaju i iz razloga to su se bavili uzgajanjem i
hvatanjem ptica za lov, te da su samim tim bar u jednom broju mogli potpadati
pod odredbe zakona o sokolarima.
Od srednjeg vijeka, kada se prvi put spominje Drenica nema naselje tog
imena, ve se naziv koristi kao odrednica grupe naselja. Poetkom XV vijeka
Drenica je "provincia". Na osnovu deftera iz druge polovine XV i prve polovine
XVI vijeka u nahiji Drenici spominju se svega tri sela (Kneluk, Strievo i
Vrhpolje), i to u dolini rijeke Dreanjke. U prvim popisima stanovnitva navodi se
selo Drenica bez navoenja posebnih naselja. Neto opirniji i sadrajniji je
popis iz 1910. godine, kada je Drenica bila podijeljena na dvije seoske optine, i
to na Donju Drenicu i Gornju Drenicu. Najdetaljniji popis stanovnitva, ako
posmatramo podatke iskazane po naseljima i dijelovima naselja, jeste popis iz
1953. godine. Prema ovom popisu razlikuju se tri osnovna naselja, i to: Donja
Drenica, Strievo i Gornja Drenica. Najznaajnije u ovom popisu je to to se
odvojeno iskazuju sva mjesta gdje postoje naselja, pa i u sluaju kada se radi
samo o nekoliko kua.

___________________________________________________________________________
3
dreznica.ba

DONJA DRENICA
Sela donjeg toka rijeke Dreanjke nazivaju se zajednikim imenom Donja
Drenica. Danas Donjoj Drenici pripadaju sela: Ue, Donje Selo, lib, Kosirica,
Perutac, Rogebrdo i Ina. U 150 domainstava Muslimani ine veinu. Na Inu
ivi samo tri domainstva Hrvata aria, a na Rogebrdu, Kosirici i u libu ive
iskljuivo Muslimani. U okviru Donje Drenice izdvajaju se Donje Selo i Ue.
Donje Selo je, svakako, stari centar Donje Drenice, a o Uu i uzrocima
njegovog nastanka govorili smo ranije kada smo govorili o podruju Drenice
uope. Stanovnike Donje Drenice ostali, stanovnici Drenice nazivaju
Donjesovci, to bi znailo stanovnici Donjeg Sela (Donjeselci).
Naziv Donja Drenica prvi put se javlja 1666. godine. O starosti naselja na
ovom podruju govori nam postojanje toponima Gradina u Donjem Selu i na
lijevoj obali Dreanjke iznad lokaliteta Toplo. O naseljenosti ovog dijela Drenice
i moguoj lokaciji starijih naselja govore nam materijalni ostaci iz prolosti. To
se, prije svega, odnosi na postojanje steaka na lokalitetima: Pomolj-dolac,
Donje elovanje, a posebno Sritne njive. Panju istoriara i istraivaa srednjeg
vijeka u Bosni i Hercegovini privukao je natpis vojvode Mesna, uklesan u ivu
stijenu na lokalitetu Toplo, u neposrednoj blizini naselja Ue. Prema dostupnim
podacima podruje od Ua do liba predstavljalo je centar Donje Drenice, a u
administrativnom pogledu i Drenice uopte, te najstarija naselja u Donjoj
Drenici
treba traiti na prostoru pomenutih sela. Za nas je, takoe,
interesantno i narodno predanje o osvajanju Drenice od strane Turaka. Naime,
prema tom predanju na brdu Petralj, koje se strmo izdie iznad naselja Donje
Drenice i sa kojeg se prua vidik na gotovo cijelu dolinu Dreanjke poginuo je i
sahranjen je posljednji dreniki vojskovoa Petar kada su Turci zauzeli
Drenicu. Iza Petralja nalaze se i stoarske kolibe stanovnika Donjeg Sela, a uz
njega je iao i jedan od rijetkih pjeakih puteva kojim se moglo popeti na
visoravan planine vrsnice. Od sakralnih objekata u Donjoj Drenici postoje
damija i crkva. Damija se nalazi na lokalitetu asine, izmeu Donjeg Sela i
liba. Uz damiju nalaze se dva stara, aktivna muslimanska groblja. Prema
tradiciji radi se o veoma staroj damiji do 1903. godine jedinoj u Drenici.
Katolika crkva Svih Svetih u Donjem Selu sagraena je 1871. godine i bila je
jedina crkva u okviru novoosnovane upe Drenica (osnovana 1870. godine),
koja se "protee 7 sati hoda u duinu i 3 sata hoda u irinu. Na istoku njenu
granicu ini rijeka Neretva, na jugu Goranci, na zapadu Rakitno, na sjeveru
Trietani". Do tada je katoliko stanovnitvo pasterizirano od strane svetenika
upa Gradac i Rakitno, a centralno groblje se nalazilo u selu Zagreblju.
U popisnim defterima iz druge polovine XV i prve polovine XVI vijeka kao
nazivi naselja javljaju se Knezluk i Luka. Na ove nazive nas danas podsjeaju
nazivi Knezluk, zaselak Donjeg Sela i manji kompleks obradivog zemljita, uz
koje se nalazi nekoliko kua Omerovia i Bobia pod nazivom Luka. Nakon ovih
deftera susreemo se samo sa nazivom Donja Drenica, koji, izgleda, oznaava
sva naselja u donjem toku rijeke Dreanjke. Prvi podaci o selima (dananjim) u
Donjoj Drenici datiraju iz perioda austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine.
U ematizmima franjevake provincije Hercegovine iz 1892. i 1899. godine u
Donjoj Drenici se spominju sela Perutac i Donje Selo, kao sela naseljena
katolicima. U popisima stanovnitva do 1910. godine Drenica se popisuje bez

___________________________________________________________________________
4
dreznica.ba

podjele na manje cjeline, a od te godine do 1948. godine posebno se izdvaja

Donja Drenica.
U popisu iz 1910. godine u sklopu Donje Drenice popisani su Strievo i
Grabovica. Najdetaljniji popis naselja i dijelova naselja u Donjoj Drenici
nalazimo u popisu iz 1953. godine. Tada u Donju Drenicu spadaju: Ue,
Kneluk, Donje Selo, Briedol, Tramonjik, lib, Kosirica, Balia Mlin, Rogebrdo i
Perutac. Sva ova naseljena mjesta predstavljaju podruje koje i danas
administrativno pripada Donjoj Drenici. Prema gruntovnici 1890. godine u
Donjoj Drenici su svi stambeni objekti sa osnovnim imanjima vlasnika upisani u
45 gruntovnih uloaka.
Ako odbijemo gruntovne uloke u koje su upisani: eljeznika stanica,
upni ured i svetenik, ostaje nam 42 uloka koji se odnose na stanovnike
Drenice. U to vrijeme u Tramonjiku ivi orapina Marijan, upisan u gruntovni
uloak broj 6. Na Kneluku tada ivi Bei Salih i Omer, sinovi Mumina, u
zajednikom domainstvu. U Donjem Selu su u 17 gruntovnih uloaka upisani:
Omerovii, Raii, ulinovii, Muii, Bobii, Memii. U libu su u 8 gruntovnih
uloaka upisani: Maii, Kurtovii, Alii, Dejkii i Delii. Na Kosirici su u to vrijeme
u dva gruntovna uloka upisani Mezii i Delii. U ovo vrijeme izgleda da se tek
formira naselje Kosirica jer ovi vlasnici imaju kue i imanja u libu, odnosno
Zagreblju, a po tradiciji su dananji stanovnici Kosirice iz ovih naselja. Na Perucu
su u 10 gruntovnih uloaka upisani: Beii, Jurii i Orei. Na Rogebrdu su u tri
gruntovna uloka upisani Eglenovii i Zukii. Svi ovi vlasnici u isto vrijeme
upisani su i kao vlasnici nekretnina u Strievu i izgleda da je ovo vrijeme
njihovog preseljavanja na Rogebrdo, gdje i danas ive njihovi potomci. Na
osnovu iznesenih podataka vidi se da su lib i Donje Selo, u stvari, jedina stara
naselja u Donjoj Drenici i da je to, vjerovatno, podruje gdje treba traiti
naselje Kneluk, koje se spominje u turskim izvorima iz XV i XVI vijeka. Ova
naselja i svojim izgledom, nadograivanim kuama, koje su zbijene jedna uz
drugu, i njihovom rodovskom struktuiranou, te najboljom lokacijom uz najvei
kompleks zemljita upuuju na ispravnost iznesenog zakljuka.

___________________________________________________________________________
5
dreznica.ba

STRIEVO
Strievo se nalazi otprilike na polovini puta od izvora Dreanjke do njenog
ua u Neretvu. Pored centralnog sela, koje je smjeteno na padinama Javorka,
na prelazu u vei kompleks obradivog zemljita (Velike njive), od raselica iz ovog
sela formirale su se i mahale Svea i Grubilas.
O postojanju ljudskih stanita u granicama ovog sela govore nam
materijalni ostaci iz prolosti. U blizini sela ubicirali smo jednu Gradinu, to nam
govori da je u ovom dijelu Drenice bilo naselja jo u doba praistorije. Iz perioda
srednjeg vijeka na lokalitetu Gaice i danas postoji 11 steaka u obliku ploe, od
kojih je pet ukraeno motivima svastike, polumjeseca, zvijezde, maa i bordure.
Pored toga, na mjestu Mladice nalazi se vie amorfnih ili nedovrenih nadgrobnih
ploa, vjerovatno pripremljenih za groblje na Gaicama. U mahali Svea, koju su
formirali iseljenici iz Strieva, na lokalitetu Krii nalaze se etiri veoma bogato
ukraena krsta. Prema narodnoj etimologiji naziv Svea je nastao iz razloga to
je na ovom lokalitetu nekad postojala crkva, koja je utonula u zemlju. Za krstove
na Svei, koji svojim ukrasima podsjeaju na uobiajenu ornamentiku i plastiku
zapadnohercegovakih srednjovjekovnih spomenika, u narodu se pria da su
podignuti nad grobovima biskupa i njegovih pratilaca. Da je na mjestu Svea
nekad postojala crkva, mi nismo mogli potvrditi postojanjem materijalnih
ostataka, mada Lieut Arbuthnot, prilikom svog boravka u Drenici 1862. godine,
navodi da nekoliko ruevina obiljeava mjesto na kojem je nekada stajala crkva.
Isti autor navodi da su ispod pomenutih krstova sahranjena tri monaha i jedan
biskup, a da je na jednom od njih upisana 1400 godina nae ere.
Naziv Strievo prvi put se javlja neposredno po potpadanju ove oblasti pod
tursku vlast. U popisnom defteru iz 1468. godine Strievo ima 40 domainstava i
7 neoenjenih stanovnika. I slijedei popisi iskazuju broj domainstava u
Strievu. Tako 1477. broj domainstava raste na 62, 1521. na 90, a toliko ima u
Strievu i oko 1525. godine. Sam naziv sela nastao je, vjerovatno, u skladu sa
obavezama koje su stanovnici tog naselja imali za vrijeme srednjovjekovne
Bosne (Strievo - strei - ostrog straa - straarnica).
Nasuprot gore navedenom narodna tradicija koju smo zabiljei u Strievu
objanjava nastanak imena ovog sela time to se u vrijeme nastanka imena sela
polje nije radilo, ve su se u njemu strigle ovce.
Iz perioda nakon sastavljanja ovih deftera o Strievu nemamo nikakvih
podataka sve do austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine. Za to vrijeme na
osnovu podataka iz gruntovnih knjiga koje su sainjene 1890. godine moemo
tano rekonstruisati raspored kua u naseljima navodei imena prezimena
svakog domaina. Uporeujui to stanje sa dananjim stanjem moemo pratiti na
koji nain su se dananja naselja Strieva formirala i na koji nain su se
razvijala. Na osnovu podataka iz 1890. godine svi stambeni objekti su se nalazili
u samom Strievu osim kue Halila Topia, pored toga to u Strievu ima kuu sa
vrtom, u gruntovnom uloku broj 49 ima upisanu i kuu na Grubilasu, kao i
imanje na istom mjestu. Na Svei u to vrijeme nije bilo stambenih objekata.
Nakon 1890. godine stanovnici Strieva se iseljavaju na Sveu i Grubilas, pa tako
danas na Svei ive uurovii, Beii, Hodii, Eglenovii i utii, a na Grubilasu

___________________________________________________________________________
6
dreznica.ba

pored najbrojnijih Topia i Hodii. Samo Strievo se danas dijeli na tri mahale.
Tako na Kosi ive Zlojii, u Selu Beii, Hodii, arii, Beglerovii i uurovii, a
u Mladicama Hodii, Beglerovii i Beii. Strievci su se u pomenutom periodu
preseljavali i na Rogebrdo.

___________________________________________________________________________
7
dreznica.ba

GORNJA DRENICA
Sela gornjeg toka rijeke Dreanjke nazivaju se zajednikim imenom Gornja
Drenica. Danas Gornjoj Drenici pripadaju sela: Zagreblje, Bunii, Poglavica,
Lisiine i Draga. Sela imaju 194 domainstva, a u svim selima Muslimani ine
veinu. Hrvati ive u Zagreblju i Lisiinama. Stanovnici ostalog dijela Drenice
stanovnike Gornje Drenice nazivaju Vrhpoljci, znai stanovnici polja u vrhu
Drenice.
Kada govorimo o starini naselja na ovom podruju, po svemu sudei
najstarije naselje bilo je na mjestu koje se danas zove Gradina. Ova Gradina
nalazi se na koti visine 636 metara i dominira visinom nad itavom Gornjom
Drenicom. Kada se popnemo na Gradinu, otvara nam se vidik na gotovo cijelu
dolinu Dreanjke. Stanovnici Drenice priaju da je na Gradini bila straa i top i
da se sa nje kontrolisalo kretanje du magistralnog puta koji je iao od izvora
Dreanjke prema njenom uu. Poto u Drenici do danas nisu vrena arheoloka
istraivanja, ovom prilikom emo iznijeti samo podatke koje smo mi sakupili na
terenu, a govore nam o materijalnim ostacima ranijih kultura i ranijih naseljenika
ove oblasti. Prema narodnoj tradiciji na lokalitetu Zmajlovac postoji mjesto koje
se obiljeava kao Grad. Naziv ovog lokaliteta, danas pod oranicama, panjacima i
umom, upuuje nas na postojanje srednjovjekovnih graevina. Danas se na
Zmajlovcu nalazi osmogodinja kola i damija sa grobljem u koje se sahranjuju
Muslimani iz Bunia, Poglavice, Lisiina i Drage. Na Zmajlovcu se nalazi i oranica
Zidine, ije ime nas upuuje na postojanje nekog graevinskog objekta u
prolosti. Ovaj toponim je, vjerovatno, u bliskoj vezi sa oblinjim, ve
spomenutim toponimom Grad. U Lisiinama iznad Kadria kua nalaze se na
lokalitetu Izbe ruevine graevine za koje se pria da su u staro vrijeme bile
pivnice, u kojima se uvalo vino. Ovakva namjena pomenutih ruevina na
irem potezu koji se danas koristi kao panjak, a naziva se Vinogradina, u
svakom sluaju nije nemogua. U Gornjoj Drenici postoje ostaci dviju nekropola
steaka. Jedna, vea, nalazi se izmeu sela Bunii i Zagreblje. Nekropola je
danas gotovo sasvim unitena prilikom gradnje puta i izgradnje prodavnice
mjeovitom robom koja se nalazi na centralnom dijelu nekropole. U okolnim
vonjacima i danas se moe primijetiti pokoji spomenik u obliku ploe utonuo u
zemlju. Ovaj lokalitet se zvao Grebine. U Poglavici na lokalitetu Greblje i danas
postoji sedam spomenika, koji su pomjeranjem postavljeni u sekundaran poloaj.
Podruje nekropole danas su oranice i panjaci, a spomenici se nalaze u
ogradama i na pjeakom putu.
Za obavljanje islamskih vjerskih obreda u Buniima je postojao mekteb,
za koji se ne zna kada je sagraen. Ovaj mekteb se nalazio u centru sela, bio je
veliine 20 m2, sruen je, a zemljite prodalo da bi se novac utroio za gradnju
damije. U Poglavici je 1895. godine podignut mekteb u kojem se do 1903.
godine klanjalo i djeca uila vjeronauku. Ova zgrada nalazi se neposredno uz
damiju i vie puta je popravljana. Prema kazivanju stanovnika Gornje Drenice,
prije izgradnje pomenutih mekteba klanjalo se na polju i po kuama. Svi javni
sastanci stanovnika ovog dijela Drenice odravali su se na mjestu zvanom
Oraje, iznad Hasia kua u Karauzima, pa su se tako i molitve odravale na
tom mjestu. Danas u Gornjoj Drenici postoji damija na Zmajlovcu, blia
odrednica Karaula. Damija se nalazi podno sela Poglavica i locirana je izmeu
dva velika muslimanska groblja. Sveano otvorenje damije obavljeno je 13. XI

___________________________________________________________________________
8
dreznica.ba

1903. godine. Damiju je sagradio Mujaga Komadina, gradonaelnik Mostara, a

zemljite za gradnju je poklonio Mehmed Husei iz Bunia. U pomenuta groblja
kod damije sahranjuju se Muslimani iz Bunia, Poglavice, Lisiina i Drage.
Zagreblje ima svoje groblje, koje se nalazi odmah iznad katolikog groblja. Pored
toga primijetili smo da je bilo sahranjivanja i u neposrednoj blizini pojedinih
mahala, kao to je to, na primjer, u Dragi kod Beglerovia kua. Meutim,
sahranjivanje izvan spomenutih groblja je izuzetak.
U Gornjoj Drenici nije bilo sakralnih objekata u prolosti, niti smo im mi
pronali tragove. Vjerske obrede obavljali su svetenici po kuama i na groblju u
Zagreblju, gdje se jedno mjesto zove Oltar. Groblje u Popratinama (Zagreblje)
bilo je u prolosti centralno groblje za sve dreanjske katolike. U matinim
knjigama umrlih, koje smo koristili, ovo groblje se razliito naziva: aria
groblje, Popratine, Dreanjsko, Kransko groblje u Drenici, lokalno groblje,
mjesno groblje i tome slino. Pored toga, u Gornjoj Drenici postoji i groblje na
Spili, u Lisiinama, u koje su se sahranjivali predstavnici roda Rai pa se zato
ponekad to groblje zove i Raia groblje.
Prvi pisani podaci o naseljima u ovom dijelu Drenice datiraju iz druge
polovine XV vijeka. Prema podacima deftera iz 1468/9. godine, kada je
neposredno po potpadanju pod tursku vlast prvi put popisana Drenica, jedno od
sela u Drenici je i Vrhpolje. U ovom selu bilo je 72 domainstva i 20 neoenjenih
mukaraca. U narednim defterima u Vrhpolju je upisano 1477. godine 86
domainstava, 1521. godine 108 domainstava, a oko 1525. godine pomenuto
selo se naziva samo Vrh i ima 98 domainstava. Na osnovu ovih podataka mi ne
moemo utvrditi koja su dananja sela u to vrijeme pripadala Vrhpolju. Slijedei
pomen Vrhpolja datira iz 1632. godine. Tada se u sidilu mostarskog kadije
spominje Vrhpolje kao zaselak sela Drenice. Kao naziv ovog dijela doline
Dreanjke 1665. godine prvi put se javlja i naziv Gornja Drenica.
Gornja Drenica predstavlja u okviru Drenice malu predionu cjelinu za
sebe. Stanovnici ostalog dijela Drenice stanovnike Gornje Drenice nazivaju
Vrhpoljci - znai stanovnici polja na vrhu Drenice. Prema tome, na tom podruju
treba traiti i selo Vrhpolje, koje se spominje u defterima iz XV i XVI vijeka.
Narodna tradicija koju smo zabiljeili u Gornjoj Drenici govori da su Zagreblje,
Bunii i Poglavica stara naselja, a da su Draga i Lisiine nastale tek u novije
vrijeme, kada su se stanovnici pomenutih sela iseljavali da bi bili blie
panjacima na abulji i vrsnici. Da bismo uoili procese razvijanja i nastajanja
pojedinih naselja Gornje Drenice napisat emo najosnovnije podatke o svakom
naselju posebno.

___________________________________________________________________________
9
dreznica.ba

ZAGREBLJE
U ovom selu danas ima 34 domainstva, od kojih je 21 muslimansko 13
hrvatskih. Naselje je dobilo ime po tome to se nalazi, kada gledamo od Bunia,
iza Grebina. Kada ovo stanje uporedimo sa stanjem iz 1890. godine, uoavamo
da je u ovom selu bilo i doseljavanja i iseljavanja. Od Muslimana doseljenici
poslije 1890. godine su akovii i Dulii, a od Hrvata Raii. Jedno domainstvo
Pendia u Lisiinama doselilo se iz Zagreblja poslije 1890. godine. Na Kosirici
danas ima etiri domainstva Mezia porijeklom iz Zagreblja. Dio Zagreblja u
kome ive Hrvati, po najbrojnijem rodu ariima, naziva se arii. Krajem
devetnaestog vijeka arii ive iskljuivo u Zagreblju i, tek kasnije sele se na
Ina i u Strievo. Pored njih na svojoj zemlji je i jedno domainstvo Aniia.
Galii se ne iseljavaju iz Zagreblja, a Jurii su ve 1890. godine imali dvojna
imanja u Zagreblju i na Perucu. U periodu od 1890. godine do danas Jurii su se
preselili na svoja imanja na Perucu, a u Zagreblju su ostali Jakovljevii, koji su se
u to vrijeme prezivali Juri.

___________________________________________________________________________
10
dreznica.ba

BUNII I KARAUZI
U Buniima danas ima 38 domainstava, iskljuivo Muslimana, razdijeljenih u
mahale Bunii i Karauzi. Naselje je zbijenog tipa sa jasno razgranienim
mahalama, a nalazi se na prelazu padinskog dijela u vei kompleks ravnog
obradivog zemljita pod nazivom Duga njiva.
Prema naim istraivanjima, ako izuzmemo Vricie, za koje smo ustanovili
kada su se doselili, svi rodovi u Buniima su starosjedilaki. Samo ime Bunii
za selo i mahalu govori nam da je ovdje postojalo rodovsko ime Buni i da se
ono odnosilo na stanovnike ovog sela. Za tu imamo potvrdu u kontinuiranom
pojavljivanju prezimena Buni u sidilima mostarskog kadije od 1768. do 1849.
godine. Nakon okupacije BiH od strane austrougarske monarhije postoji popis
svih rodova u Drenici. Iz tog popisa vidi se da u Drenici vie niko ne nosi ovo
prezime, a prema naim istraivanjima ne postoji nikakvo sjeanje dananjih
stanovnika ove oblasti da je prezime Buni postojalo u Drenici. Meutim,
postojanje podataka u istorijskim izvorima, kao i jasno razgranienje mahala
Bunii i Karauzi i svijest o zajednikom porijeklu upuuje nas da se svi rodovi u
mahali Bunii nekad prezivali Buni i da su zajednikog porijekla. Ova
prezimena, ukljuujui i prezimena rodova koji su se iselili iz Bunia, po svemu
sudei nastajala su u drugoj polovini XIX vijeka. Mahalu Bunii karakteriu
veoma stari arhitektonski kompleksi. Na pojedinim starijim objektima na
dovratnicima isklesani su predmeti o ijem postanku i namjeni stanovnici ovog
sela ne znaju nita. U Buniima je, svakako, najinteresantnija plastika na
nekadanjem dovratniku stare Kajia kue, a danas doprozornik na prezidanoj
graevini. Na ovom doprozorniku isklesana je predstava konja, psa i neobinog
cvijeta koji nas posjea na krin. Za datiranje nastanka ovog doprozornika
(ukrasa) moe nam posluiti i arapska brojka 1175, koja odgovara 1755. godini.
Pored toga, na drugoj strani prozora isklesan je jedan pjeani sat.
Karauzi se nalaze se, kako kau seljani, povie Bunia. To naselje je
dobilo ime po rodu Karauzi ( Mehmed Karaoz Karaozbeg) Kako smo
naglasili kada smo govorili o porijeklu ovog roda, nesumnjivo je da su se svi
rodovi u Karauzima i njihove raselice nekada prezivali Karauz Karaoz .
Legenda kae da su se u Drenicu na kmetovinu doselila jedna prorodica iz
Karaozbegovog roda i da su se naselili na posjed povie Bunia koji se danas
zove Karauzi.
Za Bunie je karakteristino da od 1890. godine, osim porodice Vrici, nema
doseljenika. Sa druge strane, ovo selo je dalo veoma mnogo iseljenika, posebno
u Lisiine i Dragu. Prije 1890. godine, jo za turskog vakta, iselili su se Cokii i
Muii u Dragu. Iz Karauza su se u to vrijeme iselili i Pezii u Dragu. Pored toga
u nekom obliku predvojene zadruge ivjeli su u Buniima, Dragi i Lisiinama:
Pinjii, amerii, Kadrii, akovii i Mujii da bi se sasvim odselili: Kadrii,
akovii, Turkii i amerii.

___________________________________________________________________________
11
dreznica.ba

POGLAVICA
Poglavica je naseljena muslimanskim stanovnitvom. Selo je dobilo ime po
tome to se nalazi ispod Glavice. Po tradiciji ovo je staro selo i u njega nije bilo
veih doseljavanja.
Danas su doseljenici samo dvije porodice, i to amerii iz Karauza i Pinjii iz
Bunia. Iz Poglavice su se od 1890. godine iseljavali u Dragu Balii i Beglerovii.
U ovom selu se, takoe, nalazi velik broj plastinih ukrasa na kuama
kojima dananji stanovnici ne znaju namjenu. Veina ovih znakova su danas u
sekundarnom poloaju i ugraeni su u novije zgrade prilikom njihovog zidanja.
Prema narodnoj tradiciji u ovom selu je ivio i Toma Fijovi, legendarni Dreniki
sokolar, ija se kua i danas nalazi sauvana u vlasnitvu Beia, koji su po istom
predanju njegovi potomci.

LISIINE
U Lisiinama danas ima 47 domainstava, od kojih je 10 hrvatskih i to tri
Maria i sedam Raia. Radi se o relativno novom naselju i svi stanovnici su
doseljenici iz Bunia, Poglavice i Zagreblja. Prema predanju selili su se da bi bili
blie panjacima na abulji i vrsnici. Jasno se razlikuju izdvojeni zaseoci
rodovski struktuirani. Na Borkama su nastanjeni Marii, Huseii, Cokii i
amerii. U Podborkama su Pinjii i Beglerovii. U ameriima je osim ameria i
jedno domainstvo Pendia. U Kadriima pored Kadria ive Lalii. Na Zukvi su
Turkii, a na Poduju ili u Raiima su Raii. U vrijeme sastavljanja gruntovnice na
Borkama kao kmetovi na zemlji Mehmeda Potura ive Marii. Od ostalih
stanovnika, upisanih kao vlasnika kua i imanja, stalno naseljeni, su djelimino
samo Raii, a ostali jo posjeduju i imanja u matinim selima. amerii i Kadrii
se tada prvi put javljaju u ovom selu i od tada se definitivno iseljavaju iz
Karauza. Od Pinjia se iseljava samo ogranak Paii, koji u to vrijeme imaju
zemlju u Pinjavcima, a kasnije za njima dolaze i drugi njihovi roaci. Od tog
vremena Raii se, takoe, definitivno naseljavaju iz Poglavice na Poduje. Ostali
rodovi koji danas ive u Lisiinama (Beglerovii, Huseii, Cokii, Pendii, Lalii i
Turkii) doseljavaju se kasnije, uglavnom pojedinano. Izuzetak su Turkii, koji
su definitivno napustili Bunie. U ovom selu ima zemlje pogodne za obradu,
prije svega terasa na kojima se uzgajala vinova loza, a danas uglavnom itarice i
razliite vrste povra.

___________________________________________________________________________
12
dreznica.ba

DRAGA
Danas je ovo selo veoma gusto naseljeno. U pet mahala ima 60-tak
domainstava. Zemlja je veoma skupa, a u toku su radovi na popravljanju starih
i graenju novih kua. To je, vjerovatno, iz razloga to je iz ovog sela najvei
broj radnika na privremenom boravku i radu u inostranstvu i to se zaraeni
novci u velikom broju investiraju u ve postojea imanja. Naselje nije staro i
moe se pratiti doseljavanje svih dananjih rodova. Prema narodnoj tradiciji
razlog preseljavanju je blizina panjaka. Jedan od glavnih razloga bio je taj to
ovo selo obiluje vodom. U prolosti, naroito u austrougarskom periodu, bilo je
samo u granicama ovog sela preko 30 mlinova u kojima su mljeli ito i stanovnici
oblinjeg Rakitna, a i drugih sela zapadne Hercegovine. Pored hidroenergetskog
potencijala, voda je koritena i za natapanje obradivih povrina. Redovi za
natapanje parcela vreni su samo danu, a nou se voda koristila za pokretanje
mlinova. O vanosti mlinova stanovnika Drage govori nam podatak da je u
svakom gruntovnom uloku upisan najmanje jedan mlin.
Prema predanju prvi su se u Dragu doselili Cokii iz Bunia. Njihov
rodonaelnik Coko sagradio je kulu na tri boja u Dragi, a tu su se od Cokia
odvojili Muii. Poslije njih su se doselili Pezii, a kasnije svi ostali. Prema
podacima iz gruntovnice Cokii, Muii i Pezii su stalno nastanjeni u Dragi.
akovii i Mujii u to vrijeme imaju kue i imanja i u Buniima a Beglerovii i
Balii u Poglavici. Imanja ovih porodica (radi se o po jednoj porodici iz svakog
roda) su, u stvari, jezgra dananjih mahala. Na Krstacu su akovii, na Lazini
Balii, na Spili Muii, na Luinom docu Mujii i Pezii, a na Otoci Cokii i
Beglerovii. Kao potvrda o postojanju Cokine kule su i apotropejski simboli
isklesani u kamenu a kasnije uzidani u pojedine kue, a potiu, u stvari, od
materijala ove kule.

___________________________________________________________________________
13
dreznica.ba

PORIJEKLO DRENIKIH RODOVA

ALI (Muslimani, lib)
U vrijeme sastavljanja gruntovnice 1890. godine spominje se samo jedno
domainstvo sa ovim prezimenom. Kao vlasnici nekretnina upisanih u
gruntovnom uloku 28 vodi se Ali Mumin, sin rahmetli Ibrahima, sa kuom i
dvoritem u libu.
BALI (Muslimani, Poglavica, Draga, lib)
Matino selo Balia je Poglavica. Smatraju da su starosjedioci u Drenici. Prezime
su dobili po pretku Zejnilu, koji je ubio kaurina Balov-harambau iz Imotskog i
po tome su njegovi potomci nazvani Balii. U Dragu su doselili iz Poglavice za
vrijeme austrougarske vladavine. U lib je prije II svjetskog rata otiao na
eninstvo amida naeg kazivaa Omera Balia. U Drenici se Balii prvi put
spominju 1847. godine, kada se Muharem Bali, sin Mehmedov, vjenao
Eminom, kerkom Osmanovom iz Milkovia. Balii su se iseljavali u Dragu i
formirali dananju Balia mahalu u Dragi, koja broji desetak kua.
BEI (Muslimani, Strievo, Perutac)
Smatraju da im je matino selo Strievo. Beii se prvi put spominju u sidilu
mostarskog kadije 1939. godine, kada se Ibrahim Bei iz Drenice eni sa
Fatimom, kerkom Osmana Kare ahia iz Prigraana. Ovaj rod je u vrijeme
sastavljanja gruntovnice izgleda bio jedan od bogatijih u Drenici. U Strievu
Beii imaju kue pored mejtefa, a prema podacima iz gruntovnih knjiga vidi se
da je posebno porodica ve pomenutog Hasana, zvanog Bati, posjedovala
veoma veliki broj parcela na podruju katastarske optine Drenica, izmeu
ostalog i nekoliko kmetovskih selita.
BEGLEROVI (Muslimani, Poglavica, Lisiine, Draga, Strievo, Donje
Selo)
Prema predanju nekada su svi Beglerovii ivjeli u Poglavici. Bila su dva brata:
Zejnil (rodonaelnik Balia) i Begler. Begler je imao tri sina: Nurku, Kapetana i
Galu. Svi su oni po Begleru prozvani Beglerovii. Gale se preselio u Dragu. On je
imao tri sina: Muju, Imira i Agu. Mujo je ostao u Dragi, Imir se odselio u
Strievo, a Aga se odijelio od oca. Agin unuk danas ivi u Poglavici. Za vrijeme
istraivanja u Poglavici su bila dva domainstva Nurkia, koji su znali da su se
nekad prezivali Beglerovi i u meuvremenu su opet zvanino uzeli to prezime.
Po svemu sudei, Gale je Ibrahim (gruntovni uloci 172 i 193) koji pored kue i
imanja u Dragi posjeduje i jedan mlin i ova njegova kua je jezgro Beglerovia
mahale, koja danas u Dragi broji 12 domainstava. Nurko je Nurija (gruntovni
uloak 170) i njegovi sinovi u ovo vrijeme nose dvojno prezime BegleroviNurki, a Muharem je Kapetan (gruntovni uloak 173) i njegove potomke danas
nazivaju Kapetanovii.
BEI (Muslimani, Poglavica)
Prema predanju oni su potomci Tome Fijovia legendarnog drenikog sokolara,
a u njihovom vlasnitvu je i kua u kojoj je on ivio. Za Beie se pria da ih je
oduvijek bila samo jedna kua, nisu mogli biti mrginjdije. Nalazimo ih na
istom mjestu i 1890. godine, kada je upisano samo jedno domainstvo u
gruntovni uloak 171, a vlasnik je Ibrahim Bei sin rahmetli Muharema.

___________________________________________________________________________
14
dreznica.ba

BOBI (Muslimani, Donje Selo)

Smatraju se starosjediocima u Donjem Selu.
1890. godine, kada su u Donjem Selu upisana
uloak 16, iji su vlasnici: Salih, Halil, Beir,
Huseina Bobia, i gruntovni uloak 17, iji je
Muharema.

Prvi put se spominju u Drenici

dva domainstva, i to: gruntovni
Ibrahim, Began, sinovi rahmetli
vlasnik Mujo Bobi, sin rahmetli

COKl (Muslimani, Draga, Lisiine)

Prema predanju Cokii su ivjeli u Buniima, nasred sela, a i danas se zna gdje
im je bila kua. Prema istom predanju, jo za turskog vakta. rodonaelnik
Cokia Coko otiao je u Dragu, gdje su im bile hajvanske zgrade. Tamo je
Coko podigao kulu na tri boja. Ostali su govorili: Hajmo ga vratiti, odmetnue
se u hajduke. Poslije Coke u Dragu su odselili i Mue, aak i Mujica, i od njih
su porijeklom dananji: Muii, akovii i Mujii, koji, takoe, ive u Dragi. Na
osnovu podataka iz gruntovnice 1890. godine Cokii su ve stalno naseljeni u
Dragi, to potvruje narodnu tradiciju o njihovom preseljenju. Cokii tada ive
iskljuivo u Dragi. Ova tri domainstva Cokia u Dragi u ono vrijeme posjeduju 5
mlinova, to je, svakako, predstavljalo znaajan ekonomski kapital. U Lisiinama
postoji jedno domainstvo Cokia, koji su se doselili iz Drage. Na Cokie se
vjerovatno odnose i stihovi jedne pjesme koju je zapisao i objavio Ivan franjo
Juki. Pjesma govori o borbama izmeu Crnogoraca i Rusa sa Turcima 1807.
godine i stihovi koji se odnose na drenicu i Cekie
(misli se da treba Coki
bjraktara)
ARAPINA (Hrvati, Donje Selo, Ue)
Prema predanju doseliili su se sa Vrdi. Na Vrdima ima 23 domainstva arapina i
prema istraivanjima iz 1978. godine na Vrde su se doselili iz Ograenika u
Bronu. arapine se prvi put javljaju u Drenici 1833. godine, kada je Petar
arapina bio kum na krtenju Tome, sina Vite Raia i Marije Mari iz Donje
Drenice. Prema Status animarum upe Drenica u Tramonjiku, zaseoku Donjeg
Sela, ivjele su dvije porodice sa prezimenom arapina, zvani Marijanovi. Po
Marijanu, koji je kmet na kmetovskom selitu, dobili su arapine iz Donjeg Sela i
nadimak Marijanovii. U isto vrijeme u Strievu ivi Ante arapina, zvani Domi,
kao kmet na zemlji Alije Hadi-Kahve iz Mostara. Analogno predanju o porijeklu
ovog roda, koje smo zabiljeili u Drenici i na Vrdima, i arapine iz okoline
Metkovia (Novo Selo) su porijeklom iz Brona ili Mostarskog Blata, gdje su se
doselili pod vodstvom Tome Bebia 1684. godine.
ULINOVI (Muslimani, Donje Selo, Ue)
Smatraju se jednim od najstarijih rodova u Donjem Selu. Prvi put se spominju u
vrijeme sastavljanja gruntovnice, kada u Donjem Selu postoje dva domainstva,
i to: Salih i Ibrahim, malodobni sinovi rahmetli Hasana ulinovia, upisani u
gruntovni uloak 12 i Omer ulinovi, sin rahmetli Saliha, upisan u gruntovni
uloak broj 13.
UUROVI (Muslimani, Strievo)
Ne znaju nita o svom porijeklu. U vrijeme sastavljanja gruntovnice prvi put se
spominju i upisani su u 8 gruntovnih uloaka.

___________________________________________________________________________
15
dreznica.ba

DEJKl (Muslimani, lib)

Porijeklom su od Delia, takoe iz liba. Dobili su novo prezime po nadimku,
vjerovatno Deko. Po predanju bili su poznati po pravljenju puaka ostragua i
nisu nikada sluili vojsku. U novije vrijeme, poslije II svjetskog rata samo je
jedan sluio vojsku, i to u gardi. Dejkii se u Drenici spominju od 1839. godine
kada se Kadira, ki Saliha Dejkia udaje za Halila ojreka (ili ujreka) iz
Drenice. U gruntovnici 1890. godine upisano je samo jedno domainstvo, i to
Ahmed Dejki, sin rahmetli Beira (gruntovni uloak 29).
DELI (Muslimani, ilib, Kosirica)
Delii su starosjedioci u libu, a na Kosiricu su se iseljavali poslije 1890. godine.
U vrijeme sastavljanja gruntovnice, 1890. godine, Delii su upisani u 5
gruntovnih uloaka.
DULI (Muslimani, Bunii, Zagreblje)
Dulii su u Buniima starosjedioci, a jedna porodica se sedamdesetih godina
preselila u Zagreblje. Staro prezime im je, vjerovatno bilo Buni, a sadanje su
dobili po pretku Duli, na kojeg nas podsjea lokalitet Dulin air. Prema predanju
u Buniima su ivjela tri brata ije je zajedniko prezime bilo Duli. Po jednom
bratu su se izdvojili Huseii, a po drugom Turkii. I sada postoji kua u kojoj su
nekada zajedno stanovali. Turko se odselio u Lisiine, gdje su kupili zemlju od
nekog starog Zovka, koji je ivio u Poglavici. U Lisiine su doli na ikaru, koju
su iskrili i sagradili kuu. Dulii se u Drenici prvi put spominju 1890. godine.
DAFI (Muslimani, Zagreblje)
Dafii imaju nadimak Dreanovii. Prvi put se spominju 1890. godine kada ive
u Zagreblju i u gruntovni uloak 91 upisani su kao vlasnici Ahmed i Mustafa
Dafi, sinovi rahmetli Ahmeda. Isti vlasnici su posjedovali takoe u Zagreblju, i
kmetovsko selite Vrlji, upisano u gruntovni uloak 93. Ovo kmetovsko selite
1924. godine agrarom prelazi u vlasnitvo porodice Vrlji.
EGLENOVI (Muslimani, Strievo, Rogebrdo)
Matino selo im je Strievo, odakle su se jednim dijelom odselili na Rogebrdo.
Prema podacima iz 1890. godine Eglenovia je u to vrijeme bilo i u Strievu i na
Rogebrdu. Vlasnik kue na Rogebrdu upisane u gruntovni uloak 46 je Omer
Eglenovi, sin rahmetli Halila, i on je tada stalno nastanjen na Rogebrdu. U
gruntovni uloak 53 upisano je imanje u Strievu, iji je vlasnik Ibrahim
Eglenovi, sin rahmetli Halila. U isto vrijeme, djeca ve rahmetli brae Ahmeda i
Jusufa zajedniki posjeduju nekretnine u Strievu i na Rogebrdu upisane u
gruntovne uloke 51 i 48, s tim to u Strievu imaju samo kuu i okunicu.

___________________________________________________________________________
16
dreznica.ba

HASI (Muslimani, Bunii - Karauzi)

Hasii ive u zaseoku Karauzi. Znaju da su se nekad prezivali Karauz i da su
dobili prezime po pretku Hasanu iji se otac zvao Mehmed Karauz koji je od
roda Mehmed bega Karaoza ( Karaozbega). U gruntovnim knjigama 1890.
godine upisano je jedno imanje sa kuom u Karauzima, gruntovni uloak 160,
kao vlasnitvo Alije i Jusufa Hasia, sinova rahmetli Hasana. Za potvrdu veze
izmeu Karauza i Hasia posluie nam podatak iz gruntovnice gdje se kao
suvlasnik kmetovskog selita Soldo, gruntovni uloak 315, u kojem su upisane
livade i oranice Ominje, pojavljuje Alija Karaos zvan Hasi sin umrlog Hasana.
Oito je da se radi o Aliji Hasiu, koji zajedno sa bratom Jusufom posjeduje kuu
i imanje upisano u ve pomenuti gruntovni uloak 160. Pisanje prezimena
Karaos, umjesto Karauz, oito predstavlja slovnu greku, jer stanovnici
Drenice ovaj zaselak iskljuivo zovu Karauzi.
HODI (Muslimani, Strievo)
Smatraju da su dobili prezime po pretku koji je bio hoda, ali se ne sjeaju koje
im je bilo staro prezime. Hodii su 1890. godine posjedovali deset imanja sa
kuama u sredinjem dijelu Strieva, rasporeenih u tri grupe. Imanja su bila
upisana u slijedee gruntovne uloke 52, 54, 55, 56, 57, 58, 64, 65 i 72 a pod 73
su upisani Mehmed i Alija Hodi zvani Tara, sinovi rahmetli Omera. Porodica
upisana u posljednjem gruntovnom uloku i danas se preziva Hodi, a Tara im
je, izgleda, jedno vrijeme bio samo nadimak.
HUSEI (Muslimani, Bunii, Lisiine)
Prema predanju nekada su se prezivali Duli, a, prije toga, vjerovatno Buni. O
tome vidi vie kada budemo govorili o Buniima. U Lisiine se odselila jedna
porodica. U gruntovnici su 1890. godine upisana tri domainstva. Tada se upisuju
pored prezimena Husei i drugim prezimenom Muji. Njihov suvlasniki odnos
upuuje nas da su Huseii i Mujii jo tada bili u relativo bliskom srodstvu i da im
je zajedniko prezime nekada moglo biti i Husei i Muji.
JAKOVLJEVI (Hrvati, Zagreblje)
Smatra se da je Jakovljeviima staro prezime bilo Juri i da ih je uvijek bilo samo
jedno domainstvo. U matinoj knjizi mrtvih upe Seonica 1823. godine upisano
je da je u Drenici umro Jozo Jakovljevi i ukopan u aria groblju. Jakovljevii
se nakon toga ne pojavljuju u matinim knjigama do pred kraj XIX vijeka.
Jakovljevii u Drenici su porijeklom od Juria i novo prezime su dobili po pretku
Jakovu.
JURI (Hrvati, Perutac)
Smatra se da su jedan od starosjedilakih rodova u Drenici. Jurii su u vrijeme
sastavljanja gruntovnice, 1890. godine vlasnici zemlje koju obrauju, pa ak
posjeduju i dva kmetovska selita. Imanja se nalaze u Zagreblju i na Perucu.
Pored nekretnina na Perucu (gruntovni uloak 43) i Zagreblju (gruntovni uloak
123) iste osobe su vlasnici i kmetovskog selita Brekalo (gruntovni uloak 217) i
kmetovsko selite Krei (gruntovni uloak 122). Agrarom 1924. godine ova
kmetovska selita prelaze u vlasnitvo porodica Brekalo i Krei. Iz gore
navedenog vidi se da u to vrijeme sastavljanja gruntovnice Jurii ive i u
Zagreblju i na Perucu.

___________________________________________________________________________
17
dreznica.ba

KADRI (Muslimani, Lisiine, Rogebrdo)

Po predanju ivjeli su u Karauzima i vode porijeklo od Karauzovog roda, odakle
su se postepeno preseljavali u Lisiine, a na Rogebrdo je jedan otiao na
eninstvo. U vrijeme sastavljanja gruntovnice u Karauzima posjeduje samo
kuu sa dvoritem i dva vrta Osman Kadri, sin rahmetli Mehmeda, zajedno sa
svojom majkom udovicom Saimom Kadri, roenom Omerovi (gruntovni uloak
159). U isto vrijeme imanje pomenutog Osmana i njegove majke Saime sa
kuom u Lisiinama upisano je u gruntovni uloak 183. Kadrii su se do danas
potpuno preselili u Lisiine, a pomenuta kua u Karauzima danas je vlasnitvo
Hasia.
KAJI (Muslimani, Bunii)
Po predanju bila su nekad etiri brata: Kavo, Dule, Pinje i Huse. Od njih su
dananji: Kajii, Dulii, Pinjii i Huseii. Ne zna se koje im je bilo staro prezime.
U vrijeme sastavljanja gruntovnice u Buniima ive dvije porodice Kajia, i to:
Alija Kaji, sin rahmetli Omera, upisan u gruntovni uloak 143 i Hasan i Mustafa
Kaji, sinovi rahmetli Mehmeda, upisani u gruntovni uloak 145. Vidi: BUNI.
KURTOVI (Muslimani, lib, Kosirica, Ue)
Smatra se da su porijeklom od Gacka. U Drenici matino selo im je lib, odakle
se u novije vrijeme sele na Ue i Kosiricu. U sidilima mostarskog kadije
Kurtovii se spominju u Donjoj Drenici od 1839. godine. O zajednikom
porijeklu Kurtovia i Maia imamo potvrdu u gruntovnom uloku 779. U ovom
gruntovnom uloku upisana je katastarska estica dvorite u libu kao vlasnitvo
Mahmuta Kurtovia, sina rahmetli Ahmeda, u iznosu od jedne polovine, a drugu
polovinu dijele na jednake dijelove Halil, Hasan, Omer i Mehmed Mai, sinovi
rahmetli Mahmuta. Neto kasnije, 1903. godine dio Hasana Maia nasljeuje
njegov sin, sada Mahmut Mai, zvani Kurtovi. Ovo dvojno prezime postoji sve
do 1956. godine, kada se posebno vode samo Maii i samo Kurtovii.
LALI (Muslimani, Bunii - Karauzi, Lisiine, Donje Selo)
Nekada su svi Lalii ivjeli u Karauzima, zaseoku Bunia. Za vrijeme
austrougarske okupacije poeli su se preseljavati u Lisiine, a u Donje Selo
preselio se nekadanji ef mjesnog ureda Drenica Ibro Lali poslije II svjetskog
rata. Prema predanju, Lalii su od Karauzovog plemena. Pamte da im se
pradjed zvao Mehmed Karauz i da vode porijeklo od mostarskog Karaozbega.
Prezime Lali dobili su po pretku Taimilu, koga su zvali Lale. U vrijeme osnivanja
gruntovnice u Karauzima je upisano samo jedno domainstvo Lalia, i to u
gruntovni uloak 162 upisani su kao vlasnici Alija i Mehmed Lali sinovi rahmetli
Arslana.
LULI (Muslimani, Donje Selo)
Porijeklom su iz Sovia. Otac Huseina, dananjeg domaina, vjenao se
udovicom Mahmuda Muia iz Donjeg Sela. U vrijeme osnivanja gruntovnice nisu
upisani.
MACI (Muslimani, Ue)
Doselili su se iz Gornjih Jasenjana, gdje ih i danas ima nekoliko domainstava. U
vrijeme osnivanja gruntovnice 1890. godine nisu upisani.

___________________________________________________________________________
18
dreznica.ba

MARI (Hrvati, Lisiine)

Po predanju doselili su se sa Vrda, a daljom starinom su iz Goranaca. Na Borke ih
je doveo mostarski Memi-aga iber. Marii se u Drenici kontinuirano javljaju,
prema matinim knjigama, od 1822. godine do danas. U Strievu se prvi put
spominju 1828. godine, a na Borkama 1890. godine. U Strievu su 1890. godine
u vlasnitvu Hasana Beia, zvanog Batia, upisana dva kmetovska selita u
gruntovne uloke 88 i 89, a koristili su ih Bla i Marijan Mari. Uredbom o
vlasnosti na kmetovskim selitima 1924. godine nekretnine upisane u ove
gruntovne uloke prelaze u vlasnitvo porodica Mari. Kmetovska selita Mari
upisana u gruntovne uloke 180 i 181 koristile su porodice imuna i Marijana
Maria, a bila su u vlasnitvu Mehmeda Potura, sina pokojnog Mihajla iz Mostara.
Godine 1894. pravo vlasnitva prenosi se na Aiu Drenjak (Potur), ker umrlog
Mehmeda iz Durguta (Turska). Ve pomenutom uredbom o vlasnosti na
kmetovskim selitima sve nekretnine prelaze u vlasnitvo porodice Mari, u ijem
se i danas nalaze. Prema Status animarum Maria je bilo etiri domainstva u
Strievu, a na Borkama dva. Na Borkama potomci imuna Maria imaju nadimak
Prndii, a Marijana Maria egii. Po svemu sudei Marii su, najvjerovatnije,
doselili u Drenicu iz Goranaca, preko Vrda.
MEMl (Muslimani, Donje Selo)
Zna se da su u bliskoj vezi sa Omeroviima. Ne znaju koje je starije prezime. U
Drenici se spominju od 1839. godine, kada je zastupnik na vjenanju u sidil
mostarskog kadije upisan Zuko Memi, sin Omerov. Godine 1890. u gruntovni
uloak 18 kao vlasnik upisan je Mujo, sin Mehmeda Memia, a u gruntovni uloak
25 Mehmed, sin Osmana Memia. O vezi ovog roda sa Omeroviima detaljnije
emo obrazloiti kada budemo govorili o Omeroviima.
MEZI (Muslimani, Zagreblje, Kosirica)
Smatraju se starosjediocima u Zagreblju. Na Kosiricu su se doselili iz Zagreblja.
Kontinuirano se spominju u sidilima mostarskog kadije od 1766. godine, a blie
odreeno u Gornjoj Drenici od 1839. godine. Godine 1890. posjedovali su
imanja upisana u slijedee gruntovne uloke: 34 - Mehmed, sin Bajrama (samo
kua sa okunicom); 84 - Ahmet, sin Halila (samo kua sa okunicom); Alija, sin
Halila; 95 - Mahmut, sin Halila; 96 - Ramadan, sin Mehmeda; 97 - Mehmed i
Alija, sinovi Bajrama i Kadira udovica Bajramova (samo kua sa okunicom); 98
- malodobni Ibrahim i Fatima, djeca Ahmeda; i 99 - Ramadan, sin Mehmeda, i
Alija, i Mehmed i Kadira, udovica iza Bajrama (samo kua).
MUJI (Musilimani, Bunii, Draga)
Prezime su dobili prema pretku Muji. Staro prezime ne znaju, ali po svemu
sudei, nekada su se prezivali Buni. Godine 1890. u gruntovnom uloku 125
upisani su Jusuf, sin Ahmeda, i Mustafa i Alija, sinovi Omera, kao suvlasnici kue
u Buniima sa Husei Omerom i Huseinom. Mustafa i Alija posjeduju u to
vrijeme kuu sa imanjem u Buniima, a zajedno sa Jusufom upisano im je
imanje sa kuom u Dragi u gruntovni uloak 192. U Dragi pomenuti Mujii
posjeduju dva mlina. U ovo vrijeme izgleda da su Mujii bili stalno nastanjeni u
Buniima, a da im je imanje u Dragi sluilo kao povremeno stanite, gdje su
imali mlinove i bili blie panjacima. Kada smo govorili o Huseiima, ve smo
napomenuli mogunost bliskost srodstva ova dva roda.

___________________________________________________________________________
19
dreznica.ba

MUMINOVI (Muslimani, Poglavica)

Muminovii su stari rod, vuku se od kaura. U gruntovnim ulocima 164 i 165
(samo kuite sa kuom) kao vlasnici upisani su Ahmet i Mumin, sinovi Ahmeta
Muminovia iz Poglavice.
MUl (Muslimani, Draga, Donje Selo,Ue)
U Dragu su se Muii doselili iz Bunia. Staro prezime im je Coki, a jo starije,
vjerovatno, Buni. Prezime su dobili po pretku Musi. Godine 1890. ve su stalno
naseljeni u Dragi i upisani u gruntovni uloak 195, kao vlasnici na ovom imanju i
dva mlina, Ahmet, sin Mustafe, i Ibrahim i Paan, sinovi Omera. Muii u Donjem
Selu, kao i dva domainstva formirana od njih, ne znaju za svoje porijeklo, a
1890. godine kao vlasnici kue i imanja u Donjem Selu upisani su Omer i Halil,
sinovi Muharema Muia.
OMERIKA (Muslimani, Ue - Naselje)
Halil Omerika je bio umar u Drenici, doselio sa Zijemlja.
OMEROVI (Muslimani, Donje Selo, Ue)
Matino selo im je Donje Selo odakle su se dvije porodice odselile radi slube u
Ue. Zabiljeili smo predanje da su porijeklom od Mihalja (katolika) iz Rakitna.
Znaju da su u srodstvu sa Memiima. Po svemu sudei, staro prezime im je bilo
Memi. To zakljuujemo po tome to se u sidilu mostarskog kadije 1839. godine
spominje kao zastupnik na vjenanju Zuko Memi, sin Omera, a u gruntovnom
uloku 8 kao vlasnik upisan je Zukan Omerovi, zvan Memi, sin Omera. U
gruntovnom uloku 24 kao vlasnici upisani su: Hasan, Ibrahim i Mehmed
Omerovi, zvani Memi, sinovi umrlog Omera. U isto vrijeme u gruntovnim
ulocima: 19, 20, 21, 22 i 23 kao vlasnici upisani su: Mustafa, Jusuf, Ramadan,
Rizvan i erim Omerovi, zvani Memi-Ibri, sinovi Ibrahima.
PALl (Muslimani, Donje Selo)
Oni su doseljenici iz Jablanice i potomci su hode koji je slubovao u Donjoj
Drenici prije II svjetskog rata.
PENDI (Musilimani, Zagreblje, Lisiine)
Matino selo im je Zagreblje, a jedno domainstvo se preselilo u Lisiine. Dobili
su prezime po pretku hadiji Pendi. To je bila bogata aginska porodica. Imali su u
Boranima (Duvno) 168 dunuma livada. Ne sjeaju se koje im je bilo staro
prezime. Godine 1890. u Zagreblju postoje dva domainstva Pendia. U
gruntovni uloak 100 kao vlasnik upisan je Mustafa Pendi, sin Mustafe, a u
gruntovni uloak 101 upisani su: Ibrahim i Ahmed, sinovi Alije; Alija, sin
Mahmuda; i Mahmud i aira, djeca Omera.

___________________________________________________________________________
20
dreznica.ba

PEZI (Muslimani, Draga)

Pezii su od Karauzovog roda, i doselili su se u Dragu poslije Coke, iz
Karauza. Godine 1890. posjeduju imanja upisana u pet gruntovnih uloaka, i to
sve u Dragi. Vlasnici su etvorica brae: Alija, Mustafa, Omer i Ahmed, sinovi
Omera, i Jusuf, Ramadan i Begzada, djeca Hasana. Pomenuta etvorica brae
oito su podijelila imanje koje je ostalo poslije njihovog oca Omera. Tako su sva
etvorica u jednakim dijelovima vlasnici nekretnina upisanih u gruntovni uloak
190. Omer je upisan kao vlasnik u gruntovni uloak 188, a Ahmed 191. Alija i
Mustafa su upisani kao suvlasnici, u gruntovni uloak 189, sa tim da su im
pripala dva mlina. Djeca Hasanova su suvlasnici upisani u gruntovni uloak 197.
PINJI (Muslimani, Bunii, Poglavica, Lisiine)
Matino selo im je Bunii, odakle su se u novije vrijeme preselili u Poglavicu i
Lisiine. Imanja Pinjia 1890. godine upisana su u devet gruntovnih uloaka. Kao
vlasnici javljaju se lica sa prezimenom kegri i kegri zvan Pinji. Svi
predstavnici ovog roda nastanjeni su u Buniima i samo Mehmed i Paan imaju
pored kue u Buniima i kuu u Lisiinama. Danas u Lisiinama Pinjii imaju
nadimak Paii, prema pretku Paanu. Samo jedan dio porodica nosi prezime
kegri-Pinji i oni su potomci Pinje koji se spominje u predanju. Ostali kegrii
su kasnije uzeli, takoe, prezime Pinji.
RAl (Hrvati, Ue, Donje Selo, Zagreblje, Lisiine)
Danas postoje dvije grupe Raia u Drenici. Jedni su u Donjoj Drenici (Ue i
Donje Selo), a drugi u Gornjoj Drenici (Zagreblje i Lisiine). Na podruju mjesne
zajednice Drenica Raia osim u dolini Dreanjke ima i u Donjim Jasenjanima,
opima i na Vrdima. Prema opte prihvaenom predanju Raii spadaju u
starosjedilake rodove u Drenici. Pored ovog shvatanja o starini ovog roda od
najstarijeg predstavnika Ivana Raia, koji je ivio u Donjem Selu, zabiljeili smo
predanje da su se njegovi preci doselili iz sela Strmice kod Mostara bjeei od
kuge. Nastanili su se kao kmetovi na zemlji Memi Alije iz Mostara. Po dolasku
privremeno su se smjestili u peini Oknjai, a kasnije su preli na lijevu stranu
Dreanjke u Donje Selo i odatle u Gornju Drenicu. Prema pristupanim izvorima
prvi pomen Raia u Drenici pada u prvu polovinu XVIII vijeka. Od tog vremena
Raii se kontinuirano spominju u matinim knjigama. U Donjoj Drenici prvi put
se spominju 1828. godine, kada se eni Vito, sin pokojnog Mije Raia iz Donje
Drenice sa Matijom Mari, kerkom Ante Maria iz Strieva. Za razliku od njih
Raii u Gornjoj Drenici (Poglavica i Poduje u Lisiinama) na svojoj su, zemlji. U
Statusu animarum svi upisani Raii ive na Poduju. Raii su se izmeu sebe
enili, to je vidljivo iz Statusa animarum. Naime Rai Stipan je bio oenjen
Drinom, roenom Rai iz Goranaca, a njegov sin Ivan oenio se Lucom, roenom
Kunti (Raii iz Donjeg Sela) iz Drenice. Pored vlasnitva na zemlji ovo je jo
jedan indikator da Raii u Donjem Selu i u Gornjoj Drenici nisu u bliem
srodstvu i da su oni u Gornjoj Drenici starosjedioci, a u Donjem Selu doseljenici
iz Strmice, kako je ve reeno u pomenutom predanju. Na Vrdima smo uspjeli da
zabiljeimo samo konstataciju da je u svim selima gdje postoje, Raia kua na
kraj sela. U to smo se uvjerili i u Drenici.

___________________________________________________________________________
21
dreznica.ba

AMERI (Muslimani, Poglavica, Lisiine)

Porijeklom su iz Karauza u Buniima i sjeaju se da su se nekad prezivali
Karauz. Godine 1890. upisani su kao vlasnici kue i dvorita u Karauzima
Ahmed i Mahmud, sinovi Omera, Mahmud i Jusuf, sinovi Mahmuda, i Ibrahim, sin
Ibrahima. U isto vrijeme isti vlasnici posjeduju imanje sa kuom u Lisiinama
upisano u gruntovni uloak 182. Na ovo imanje u Lisiinama svi amerii se
preseljavaju poslije 1890. godine, tako da ih danas vie nema u Karauzima.
ARI (Hrvati, Zagreblje, Perutac, Ina)
U Zagreblju postoji zaselak arii u kojem ive svi Hrvati u ovom selu. I
najstarije katoliko groblje u Drenici, koje se nalazi u Zagreblju, naziva se
aria groblje. aria groblje spominje se od 1822. godine. Smatra se da su u
Drenici ivjeli i prije dolaska Turaka. Godine 1890. su ivjeli iskljuivo u
Zagreblju. Svi su vlasnici imanja i kua u kojima ive. arii na Inu nose
nadimak Barii, po pretku Barii, koji je u gruntovnom uloku 103 upisan kao
otac vlasnika Stanka i Matie. Dvije od tri porodice aria na Inu ve danas
poinju da preuzimaju nadimak Matiii, po pokojnom Matii, ali se i dalje svi
oznaavaju kao Bariii. Na podruju mjesne zajednice Drenica aria je bilo u
Donjim Jasenjanima i u Divoj Grabovici i doseljenici su iz Drenice.
AKOVI (Muslimani, Zagreblje, Draga)
Odselili su se iz Bunia, a prezime su dobili po aku na koga nas podsjea
lokalitet akova ograda. Prema podacima iz 1890. godine u gruntovni uloak
138 kao vlasnik upisan je Osman, sin Osmana. Pored ovog upisa, koji se odnosi
na kuu i imanje u Buniima, Osman je vlasnik i imanja sa mlinom u Dragi,
upisano u gruntovni uloak 194.
UTI (Muslimani, Strievo)
utii ive u zaseoku Svea. Prije vie od 60 godina ivjeli su u Strievu. Djed im
se oenio sa Svee (od Beia). Kako je ona imala vie zemlje, on pree na
Sveu. Godine 1890. kao vlasnik u Strievu upisan je u gruntovne uloke 61 i 62
Omer, sin Hasana. Ne znamo u kakvom odnosu su bili utii sa Zlojiima u to
vrijeme. Mogue da su se nekad prezivali Zloji, jer su u dijelu kue upisane u
gruntovni, uloak 61 kao suvlasnici upisani Ibrahim i Osman, sinovi Mumina, i
Mumin, sin Mahmuda, svi Zloje. Na vie mjesta se spominje Osman uta kao
darodavac zemljita za izgradnju crkve u Donjem Selu.
TOPI (Muslimani, Strievo)
Topii danas ive na Grubilasu, gdje su se doselili iz Strieva. Godine 1890.
Topii su upisani u Strievu, i to Mumin, sin Saliha, u gruntovni uloak 59, a
Halil, sin Saliha, upisan je kao vlasnik kue i vrta u Strievu u gruntovni uloak
60, dok na Grubilasu posjeduje takoe kuu i imanje.
TURKI (Muslimani, Ue, Donje Selo, Lisiine)
U Ue i Donje Selo Turkii su se doselili iz Lisiina. U Lisiine su se doselili iz
Bunia. Nekad su se prezivali Duli. Otili su u Lisiine na ikaru. Godine 1890.
ive iskljuivo u Buniima i upisani su u slijedee gruntovne uloke: Omer, sin
Alije, 139 i 142; i Alija, sin Hasana, 141 i 142.

___________________________________________________________________________
22
dreznica.ba

VRICI (Muslimani, Bunii)

Porijeklom su iz Loparice kod Duvna, a u Drenicu su se doselili oko 1905.
godine. U Rakitnu su se bavili kovakim zanatom i bili su kod Stipana Zlomislia.
Stari Turki i akovi ga nagovore i doe u Drenicu. Jedno vrijeme je bio u
akovia kui. Osim kovanja bavili su se trgovinom i vercom.
ZLOJI (Muslimani, Strievo)
O porijeklu nita ne znaju. Godine 1890. kao vlasnici upisani su Ibrahim, sin
Mumina, i braa Osman i Mumin, sinovi Mahmuda. Svi oni su vlasnici nekretnina
na gruntovnim ulocima 63 i 87, a suvlasnici su sa Omerom utiem na
gruntovnom uloku 61. Upisani su kao Zlojo, a kasnije se pojavljuje oblik Zloji.
Nekad je ovo bio veoma ugledan rod. Naime, opisujui borbe za vrijeme
kandijskog rata, pogibija Kardum-harambae locira se u Drenicu, a kao vinovnik
spominje se Zloji Omer-aga iz Drenice.
ZUKI (Muslimani, Rogebrdo, Strievo)
Matino selo im je Strievo, odakle su se doselili poslije diobe. Godine 1890. kao
vlasnici nekretnina upisani su u gruntovni uloak 47 (Rogebrdo) i 50 (Strievo)
Omer i Mumin, sinovi rahmetli Zuke. Poto je Omer sam vlasnik imanja na
Rogebrdu, a suvlasnik u Strievu, njegovi nasljednici preseljavaju definitivno na
Rogebrdo, a Muminovi ostaju u Strievu.
UKl (Muslimani, Bunii - Karauzi)
Sjeaju se da su se nekad prezivali Karauz i da su od Karaozbegovog roda.
ive u Karauzima, gdje su bili upisani i 1890. godine. Te godine kao vlasnici
upisani su u gruntovne uloke 161 i 163 Omer, sin Ibrahima, i Ibrahim, sin Alije.
Prema predanju imali su begluk na Vrbi u Duvnu. Nekada su se prezivali
Karauz, a dananje prezime su dobili po nadimku pretka Ruko = uko.

___________________________________________________________________________
23
dreznica.ba