Natalija Blaevi

ULOGA KULTURNIH MANIFESTACIJA U

KREIRANJU TURISTIKE PONUDE GRADA
KARLOVCA

ZAVRNI RAD

Sveuilite u Zagrebu
Ekonomski fakultet Zagreb

Kolegij: Turizam
Mentor: Prof. dr. sc. Mato Bartoluci
Broj indeksa autora: 0067481688

Zagreb, rujan 2015.

SADRAJ
1

UVOD .............................................................................................................................3

OBILJEJA KULTURNOG TURIZMA ........................................................................5

2.1

Definicija pojma kulturni turizam..........................................................................5

2.2

Kulturni turizam u Hrvatskoj ....................................................................................6

MANIFESTACIJSKI TURIZAM KAO OBLIK KULTURNOG TURIZMA ..............9

3.1

Definicija pojma manifestacije ..............................................................................9

3.2

Vrste manifestacija ................................................................................................. 10

3.3

Definicija manifestacijskog turizma .................................................................... 13

3.4

Uinci manifestacijskog turizma na destinaciju ....................................................... 15

3.5

Kulturne manifestacije kao atraktivan imbenik turizma ........................................ 17

ANALIZA TURISTIKOG PROMETA GRADA KARLOVCA .................................. 20

4.1

Kretanje broja dolazaka i noenja turista................................................................. 20

4.2

Analiza emitivnih turistikih trita grada Karlovca ................................................ 21

4.3

Struktura ostvarenih noenja turista po mjesecima .................................................. 26

TURISTIKA PONUDA GRADA KARLOVCA ......................................................... 27

5.1

Geografski poloaj grada Karlovca ......................................................................... 27

5.2

Kulturna batina Grada Karlovca ............................................................................ 29

5.3

Imid grada Karlovca ............................................................................................. 30

ANALIZA MANIFESTACIJA GRADA KARLOVCA ................................................. 32

6.1

Kulturne manifestacije grada Karlovca ................................................................... 32

6.2

SWOT analiza kulturnih manifestacija................................................................... 35

ZAKLJUAK ............................................................................................................... 40

LITERATURA ..................................................................................................................... 41
POPIS GRAFOVA ............................................................................................................... 43
POPIS TABELA ................................................................................................................. 44
POPIS SLIKA ..................................................................................................................... 45

UVOD

Interesi i zahtjevi suvremenih turista mijenjaju se i postaju sve sloeniji. Trae iri izbor
dogaanja, odnosno manifestacije i druga kulturna dogaanja koja turistiku ponudu ine
bogatijom i ne ograniavaju je samo na ljetnu sezonu.
Kultura je upravo ono to najvie zanima turiste. Zanima ih kultura ivljenja, kultura
provoenja slobodnog vremena, sve to je drugaije onog na to su navikli u svojoj
svakodnevnici.
Kulturni turizam je puno vie od posjeivanja turistikih znamenitosti. Turistu se moe na
zanimljiv i privlaan nain ponuditi povijest, etnologija i kulturno nasljee mjesta. Potrebno
je razvijati i ponuditi neku privlanu priu, jedinstveni dogaaj, koji bi privukao goste te
postao karakteristian i bitan razlog zbog kojeg strani i domai turisti posjeuju turistiku
destinaciju.
Manifestacije imaju sve vanije mjesto u suvremenom turistikom proizvodu, postaju sve
vaniji faktor pri izboru turistikih destinacija. Svojom atraktivnou i orginalnou privlae
tisue posjetitelja svake godine i u posljednje vrijeme dobivaju sve vie na znaenju. Stoga se
mogu koristiti kao strategija razvoja i promocije dogaaja koja ostvaruje znaajne turistike i
ekonomske koristi.
Cilj ovog rada je prikazati utjecaj kulturnog turizma i kulturnih manifestacija na turistiku
ponudu grada Karlovca. Navedeni grad je odabran jer na globalnom turistikom tritu rastu
interes turista za posjet podrujima bogatima atraktivnom kulturno-povijesnom batinom i
prirodnim resursima, ime grad Karlovac raspolae u znaajnoj mjeri. Meutim, unato
uloenom trudu jo uvijek se turizam grada Karlovca ne prepoznaje u onim granicama u
kojima bi on trebao biti.
Kulturne manifestacije od posebnog su znaaja za unapreenje kulture. U ovom radu
promatrat e se njihov doprinos ukupnoj turistikoj ponudi, odnosno podizanju atraktivnosti
turistike ponude grada Karlovca.

Rad je podijeljen u 7 poglavlja te ukljuuje Uvod i Zakljuak.

U drugom poglavlju teorijski je definiran pojam kulturnog turizma i situacija kulturnog
turizma u Hrvatskoj.
Tree poglavlje teorijski je opisan pojam manifestacija te su objanjene vrste manifestacija po
veliini, formi i sadraju. Uz to je objanjen pojam manifestacijskog turizma i provedena je
analiza najeih turistikih motiva koji potiu turiste da posjete turistike destinacije. Isto
tako su istaknuti pozitivni i negativni uinci kulturnih manifestacija na pojedinu turistiku
dravu, regiju, destinaciju, kao i vanost i utjecaj kulturnih manifestacija na turistiku
ponudu.
U etvrtom dijelu provedena je analiza turistikog prometa grada Karlovca, kroz ostvarene
turistike dolaske i noenja domai i stranih turista te strukturu turistikog prometa prema
zemljama porijekla turista.
Peti dio daje pregled opih i gospodarskih znaajki grada Karlovca, pregled kulturnih
ustanova te je opisan imid grada.
U estom dijelu je provedena analiza kulturnih dogaanja u gradu Karlovcu, istaknute su
najvanije kulturne manifestacije i njihov doprinos promociji. Na kraju je provedena SWOT
analiza koja pokazuje snage, slabosti, prilike i prijetnje vezane uz kulturni turizam grada
Karlovca.
Prilikom pisanja zavrnog rada koritena su saznanja iz strune literature s podruja turizma i
dostupni sadraji s Internet. Sve to potkrijepljeno je ilustracijama i tablicama.

OBILJEJA KULTURNOG TURIZMA

Kulturna funkcija turizma omoguuje ovjeku da upoznaje odreene kulturne vrijednosti u

turistikoj destinaciji te da se njima koristi i uiva u njima. Time turizam pridonosi poveanju
naobrazbe i kulture ljudi. 1
U nastavku e se definirati kulturni turizam te je dan kratki pregled kulturnog turizma u
Hrvatskoj.

2.1

Definicija pojma kulturni turizam

Mnogi su turisti putovali, osobito nekad, pa i danas putuju radi upoznavanja kulturnopovijesnih vrijednosti neke zemlje, radi aktivna sudjelovanja u odreenim kulturnim
dogaajima ili razliitih oblika obrazovanja. elja sve ve broja ljudi za upoznavanjem
kulturnih vrijednosti i uenjem o njima stvara nove motive turistike potranje i pojaava
putovanja prema kulturnim sreditima. Posebnu privlanu snagu imaju prirodne atrakcije i
kulturno-povijesna batina koje stvaraju poseban imid destinacije. Osim toga, vanu ulogu u
razvoju turizma ima izgradnja novih turistikih atrakcija. Drugo podruje atrakcija koje
pridonose imidu destinacije kulturni su dogaaji u njoj. Grupiranjem kulturno-turistikih
atrakcija postiu se bolji promotivni uinci destinacije. 2
Ne postoji jedinstvena definicija kulturnog turizma ve strunjaci koji se njime bave uzimaju
u obzir vlastiti turistiki proizvod i resurse koji su ima dostupni za rad.
Kulturni turizam je poseban oblik turizma u kojem prevladava interes potranje za objektima i
sadrajima kulturnog karaktera. On ne znai samo putovanje u prolost ve i upoznavanje
sa suvremenim ivotom nekog grada ili veeg turistikog prostora, posjet nekoj kulturnoj
priredbi, kazalinoj predstavi ili modnoj reviji. Osobito su nositelji tog oblika turistikog
prometa veliki gradovi. 3

Bartoluci, M.: Upravljanje razvojem turizma i poduzetnitva, kolska knjiga, Zagreb, 2013., str. 196.

Bartoluci, M.: op. cit., str. 196

Vukoni , B. & avlek, N: Rjenik turizma, Masmedia, Zagreb, 2001., str. 186

Brojni autori smatraju da su kulturni turisti na drugaije naine motivirani za putovanje od

ostalih turista, stoga smatraju da motivacija ima vanu ulogu u definiranju kulturnog turizma.
Svjetska turistika organizacija kulturni turizam definira kao kretanje osoba s primarno
kulturnom motivacijom, kao to su npr. studijska putovanja, putovanja na predstave, festivale
i ostale dogaaje, posjeti batinskim lokalitetima, putovanja zbog prouavanja prirode,
folklora ili umjetnosti te hodoaa. (WTO 1985)4
Jelini definira kulturni turizam kao posjete osoba izvan mjesta njihova stalnog boravka,
motivirane u cijelosti ili djelomino interesom za povijest, umjetnost, batinu ili stil ivota
lokaliteta, regije, zemlje. Tom definicijom kultura obuhvaa i materijalnu dimenziju muzeje,
galerije, koncerte, kazalita, spomenike i povijesne lokalitete, ali i nematerijalnu dimenziju
obiaje, tradicije obrte, vjetine. Turisti se smatraju kulturnim turistima ako su barem
djelomice motivirani eljom za sudjelovanjem u kulturnim aktivnostima (Strategija razvoja
kulturnog turizma 2003:5).5

2.2

Kulturni turizam u Hrvatskoj

Turizam u Hrvatskoj godinama se razvija kao masovni turizam, iji su osnovni turistiki
proizvod sunce i more. Meutim, kultura i umjetnost oduvijek su bile sastavni dio hrvatske
turistike ponude. Turistima su nuene kao sekundarne i tercijarne atrakcije u obliku
jednodnevnih izleta i razgledavanja gradova.
Ozbiljniji sustavan pristup razvoju kulturnog turizma zapoeo je Strategijom razvoja
kulturnog turizma, u okviru Strategije kulturne politike, i njezinom provedbom posredstvom
Ureda za kulturni turizam Hrvatske turistike zajednice i Zajednice za kulturni turizam
Hrvatske gospodarske komore. Zajedno s mreom svojih regionalnih i lokalnih
predstavnitva, glavni su nositelji sustavnog razvoja kulturnog turizma u Hrvatskoj. Oni
svojim aktivnosti intenzivno promoviraju hrvatsku kulturnu ponudu, a posredno i hrvatski
kulturni identitet te potiu inozemne turoperatore da u svoje paket aranmane ukljue kulturne
znamenitosti, galerije i muzeje. 6

Jelini, D.: Abeceda kulturnog turizma. Intermedia, Zagreb, 2001., str.50

Jelini, D. : op. cit., str. 51

orak S., Mikai V.: Hrvatski turizam plavo, bijelo, zeleno, Institut za turizam, Zagreb, 2006., str. 138.

Provedbom Strategije stvaraju se preduvjeti za sustavni razvoj kulturnog turizma u Hrvatskoj.

Organiziran je znanstveni skup o temi kulturnog turizma koji je okupio eminentne svjetske
znanstvenike i brojne predstavnike hrvatskih kulturnih institucija. Potom su predstavnici
arhiva, knjinica i muzeja u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom- Sektor za turizam
na svoja godinja okupljanja poeli uvrtavati sesiju posveenu kulturnom turizmu. Takoer
konferencije posveene turizmu posebnu pozornost posveuju i kulturnom turizmu. Institut za
turizam iz Zagreba 2003. godine osmislio je Strategiju razvoja kulturnog turizma, na osnovi
konzultativnog procesa izmeu kulturnog i turistikog sektora te na temelju kvalitetnih
pokazatelja ponude i potranje te je u tu svrhu realiziran ambiciozan program istraivanja
domae i strane potranje, ponude kulturnih atrakcija i dogaaja te stavova kljunih nositelja
razvoja kulturno-turistikih proizvoda. Strategija se temeljila na partnerstvu kulture i turizma,
a cilj je bio da se Hrvatska prepozna kao turistika destinacija bogata kulturom. 7

Iste te godine Ministarstvo turizma Republike Hrvatske dalo je izraditi Strategiju razvoja
hrvatskog turizma do 2010. godine. Na temelju ta dva dokumenta kulturi turizam prepoznat je
kao strateko usmjerenje i jedan od prioriteta razvoja turizma , pa je tako 2013. godine
usvojena Strategija razvoja Hrvatskog turizma do 2020.godine u kojoj je kulturni turizam
definiran kao jedan od dominantnih hrvatskih turistikih proizvoda.
Njegovim razvojem tei se obogaivanju turistike ponude i poveanju turistike potronje te
se nastoje prevladati problemi hrvatskog turizma, sezonalnost i koncentracija turistike
potranje na Jadranskoj obali.

orak S., Mikai V.: op.cit., str. 129.-130.

Analiza kulturno-povijesnih resursa pokazala je kako Hrvatska osim kompaktnih urbanih i

ruralnih povijesnih sredina, UNESCO-ovih lokaliteta te lokaliteta koji potencijalno mogu
postati meunarodne turistike atrakcije ima i veliku koncentraciju kvalitetnih kulturnih
ustanova u veim urbanim sjeditima, bogatstvo nematerijalnih kulturnih dobara prikazanih
na festivalima i narodnim svetkovinama te bogatstvo legendi i mitova koji se s lakoom mogu
utkati u gotovo svaki lokalitet i na taj nain prezentirati kao turistika pria. Ponuda kulturnih
manifestacija varira od onih koje su postale zatitni znak odreenog lokaliteta do manjih, ne
toliko prepoznatljivih dogaaja. Pojedini festivali, odnosno svetkovine, odvijaju se u razliita
godinja doba, kulturna participacija na festivalima relativno je dobra, a glavno je trite
lokalno i regionalno te samo pojedini festivali imaju meunarodnu publiku. Dosta su dobro
poslovno orijentirani jer ne ovise o dugoronim proraunskim sredstvima, ve se okreu
sponzorstvima, donatorima i trinom poslovanju (Strategija razvoja kulturnog turizma 2003:
9-10). Problemi vezani uz kulturni turizam u Hrvatskoj su: nedovoljno razvijen sustav
kulturnih statistika, nedovoljna znanja koordinatora projekata o kulturnome menadmentu,
centraliziranost i birokracija postupaka, nepostojanje prepoznatljivog kulturno-turistikog
proizvoda, povrno znanje lokalne populacije o vlastitoj batini, nedovoljna ili loe
organizirana promidba, nedovoljna suradnja izmeu sektora kulture i turizma te nepostojanje
savjetodavne institucije za organizatore kulturno-turistikih projekata.8

Jelini, D. : op. cit., str. 264.-266.

MANIFESTACIJSKI TURIZAM KAO OBLIK KULTURNOG TURIZMA

Posljednji godina, turistiki trendovi ukazuju kako gradovi, njihove znamenitosti i kultura kod
turista pobuuju sve vee zanimanje. Dananja ekonomska situacija i uurbani stil ivota ne
doputaju due odmore stoga se turisti odluuju na kraa putovanja i posjete gradovima. Tako
je kulturni, a posebice manifestacijski turizam privukao pozornost nacionalnih i gradskih
turistikih organizacija, ali i ostali institucija kako u Europi, tako i u Hrvatskoj.

3.1

Definicija pojma manifestacije

Termin manifestacija potie od latinske rijei manifestare koja znai objaviti, javno
nastupati u svrhu zajednikog izraavanja pripadanja jednom cilju. 9 Manifestacije
podrazumijevaju posebne rituale, prezentacije, predstave ili proslave koje se pomno, unaprijed
planiraju i stvaraju da bi se njima obiljeili posebni dogaaji ili postigli posebni drutveni,
kulturni ili korporativni ciljevi. 10
Manifestacije su snaan pokreta turizma i imaju istaknuto mjesto u razvojnim i marketinkim
planovima veine destinacija. Planirani dogaaji smatraju se prostorno vremenskim
fenomenom, svaki je jedinstven zbog interakcije koja se ostvaruje izmeu okruenja, ljudi i
sustava upravljanja, ukljuujui elemente dizajna i program. Ono to je, izmeu ostaloga, vrlo
privlano kod manifestacija je injenica da one nikada nisu iste, te da trebate biti tamo kako
biste potpuno uivali u jedinstvenom dogaaju, jer ako ga propustite, to je izgubljena prilika.
Svi planirani dogaaji stvaraju se s odreenom svrhom, a ono to je nekad bilo podruje
individualnih i drutvenih inicijativa u najveoj je mjeri postalo podruje profesionalaca i
poduzetnika. Razlozi su oiti: manifestacije su previe vane, ispunjavaju brojne strateke
ciljeve i esto prerizine da bi se prepustile amaterima. 11

Jovanovi, V. & Deli, U.: Karakteristike manifestacija i njihove utjecaj na razvoj turizma u Srbiji, 2010., str.

204.
10

Scribd: Pivevi S.; Upravljanje manifestacija; Dostupno na:

http://bs.scribd.com/doc/207730171/upravljanje-manifestacijama#scribd . 15.06.2015.
11

Getz, D. (2007.) Event tourism: Definition, evolution, and research

Dostupno na: http://www.didatticacoris.uniroma1.it/materiali/13.05.48_Event%20Toursm%20_GETZ.pdf

15.06.2015.

Manifestacije nisu osnovane radi turizma, ali turizam utjee na njihov postanak, razvoj,
vrijeme odravanja pa i kvalitetu.12
Najei motivi velikih manifestacija su zadovoljenje razliitih drutvenih potreba, zatim su
tu fiziki efekti, koji se odnose na izgradnju potrebnih objekata i infrastrukture koji su
potrebni za odravanje manifestacija. Jedan od najvanijih motiva sigurno su i promocija
grada, odnosno zemlje u kojoj se manifestacija odrava te poveanje turistikog prometa
destinacije.

3.2

Vrste manifestacija

Postoji vie naina za kategorizaciju i grupiranje organiziranih dogaaja koja ukljuuje

veliinu, vrstu i sadraj dogaaja.
Prema Allen (2008). Kako je navedenu u radu Pivevi (2012.) manifestacije su najee
kategorizirane prema veliini pa tako postoje 13:
1. Mega manifestacije
2. Hallmark manifestacije
3. Glavne manifestacije
4. Lokalne manifestacije.
dok se prema formi i sadraju dijele se na:
1. Festivali
2. Sportska dogaanja
3. MICE industrija ili poslovna dogaanja (meetings, incentives, congresses,events), tj.
poslovna dogaanja

12

avlek, N., Bartoluci, M., Prebeac, D., Kesar, O. i dr Turizam :Ekonomske osove i organizacijski sustav.

kolska knjiga, Zagreb, 2011.; str. 152

13

Scribd: Pivevi S.; Upravljanje manifestacija; Dostupno na:

http://bs.scribd.com/doc/207730171/upravljanje-manifestacijama#scribd , 15.06.2015.

10

Mega manifestacije su najvei organizirani dogaaji od meunarodnog znaenja. To su

primjerice Olimpijske igre, Svjetsko prvenstvo u nogometu. Takvi dogaaji imaju izravan
utjecaj na turizam, medijsku pozornost i gospodarstvo destinacije. Za razliku od njih, u manje
organizirane dogaaje spadaju razni festivali, sajmovi, koji se odravaju jednom godinje.
Termin Hallmark oznaava znaajnu manifestaciju koja se odrava samo jedanput na
godinu ili se ponavlja u odreenom intervalu, ogranienog je trajanja, a organizirana je s
ciljem jaanja pozitivne slike o destinaciji, njezine privlanosti i ekonomske uspjenosti.
Naziv upuuje na to da je postala 'zatitini znak' neke destinacije. Primjer takve manifestacije
je karneval u Veneciji ili Oktoberfest u Mnchenu. U tom smislu manifestacija postaje
brand.14
Glavne manifestacije su znaajne manifestacije koje su u stanju s obzirom na svoj obuhvat i
medijski interes, privui velik broj posjetitelja i ostvariti znaajan ekonomski uinak. Kao
primjer mogue je navesti velike teniske turnire poput Roland Garross-a u Parizu,
Wimbledona u Londonu te Australian Open-a u Melbournu . Dok su lokalne manifestacije
manjeg obujma, kraeg trajanja, ali se odrava ee i u njenom fokusu je nain ivota lokalne
zajednice, namijenjene su umjetnosti, zanatima ili vjetinama ljudi. 15
Festivali su suvremeni oblik manifestacija. Smatraju se vanim izrazom ljudske aktivnosti
koji mnogo pridonosi drutvenom i kulturnom ivotu. Uglavnom je rije o javnim, tematskim
manifestacijama. Sve su vie vezani uz turizam i generiraju nove poduzetnike aktivnosti i
dohodaka za lokalnu zajednicu, u kojoj se odravaju. to se tie sportskih manifestacija, one
predstavljaju vaan i rastui dio industrije dogaaja ukljuuju itav splet sportskih
individualnih manifestacija te manifestacija koje obuhvaaju vie sportova. Doprinose
drutvenim i ekonomskim uincima te jaanju osjeaja pripadnosti i ponosa. MICE industrija
odnosno poslovne manifestacije, podrazumijevaju sve vrste poslovnih okupljanja, sastanaka,
skupova, kongresa, konferencija , radionica i simpozija koji okupljaju ljude prije svega radi
razmjene informacija. 16

14

Graan D.: Konkurentnost turistike destinacije,

file:///C:/Users/Dell/Downloads/EV_1_2013_clanak_Gracan_Rudancic_Lugaric%20(2).pdf, 22.06.2015.
15

Scribd: Pivevi S.; Upravljanje manifestacija; Dostupno na:

http://bs.scribd.com/doc/207730171/upravljanje-manifestacijama#scribd , 22.06.2015.
16

Scribd: Pivevi S.; Upravljanje manifestacija; Dostupno na:

http://bs.scribd.com/doc/207730171/upravljanje-manifestacijama#scribd, 22.06.2015.

11

Getz daje i tipologiju glavnih kategorija planiranih dogaaja na osnovu njihove forme, tj.
prema namjeni i programu. Neke su javne sveanosti, kao festivali lokalnih zajednica, koje
treba njegovati graanski ponos i koheziju, dok su druge planirane u svrhu takmienja, zabave
i razonode, posla ili druenja i za njihovo odravanje esto su neophodni i posebni objekti
(kongresni ili sportskorekreativni centri). Vano je napomenuti da politiki i privatni
dogaaji, osim izuzetno, ne pripadaju strukturi manifestacijskog turizma. 17
Kategorija Poslovanje i trgovina pokriva irok raspon manifestacija od sastanaka,
konvencija do sajmova. Sportska natjecanja su podijeljena na amaterska i profesionalna,
dok rekreacijske manifestacije ukljuuju sportske igre ili igre za zabavu. Obrazovne i
znanstvene manifestacije se sastoje od seminara i konferencija. Politike i dravne
manifestacije odnose se na politike skupove te posjete vanih osoba. Zadnja kategorija su
privatni dogaaji koji pokrivaju sve one manifestacije koje se odnose na pojedince, obitelji
ili drutvene skupine.

Slika 1. KLASIFIKACIJA ORGANIZIRANIH DOGAAJA PO FORMI

Izvor: Graan D.: Konkurentnost turistike destinacije; prilagoeno prema Getz, D.; Event tourism: Definition,
evolution, and research, Tourism Management, Vol.29, Elsevier, 2008, p. 404

17

Getz D. (2007.):Event tourism: Definition, evolution, and research, Haskayne School of Business, University

of Calgary [Online],
http://www.didatticacoris.uniroma1.it/materiali/13.05.48_Event%20Toursm%20_GETZ.pdf 15.06.2015

12

3.3

Definicija manifestacijskog turizma

Termin se poinje koristiti 1987. godine kada je The New Zealand Tourist and Publicity
Department izvijestio da je Manifestacijski turizam znaajan i brzo rastui segment
meunarodnog turizma. 18
Manifestacijski turizam je naziv za sve oblike turistikog prometa motivirane odravanjem
razliitih manifestacija, kulturnog, znanstvenog, poslovnog, sportskog, zabavnog i slinog
karaktera i sadraja. Jo od vremena pretea turizma ovjek je bio svjestan da odravanje
manifestacija dovodi u mjesta dogaanja vie ili manje posjetitelja, koji svojim dolaskom i
potronjom poveavaju uobiajenu masu konzumenata u trgovinama i pojedinim usluni
aktivnostima. Ta spoznaja posebno je dola do izraaja u vrijeme modernog turizma, a moda
najvie u posljednja dva decenija dvadesetog stoljea. Manifestacijski turizam trai
odgovarajuu infrastrukturu i u klasinim turistikim kapacitetima smjetaja i prehrane, ali i u
prostorima, sadrajima i opremi koji omoguuju odravanja pojedine manifestacije.
Postojanje upravo takve infrastrukture u velikim svjetskim gradovima, navelo je mnoge meu
njima da forsiraju manifestacijski oblik turistikog prometa kao znaajan izvor prihoda svojih
stanovnika. Zato obino gradske vlasti i izravnim financijskim sredstvima podravaju
odravanje pojedinih manifestacija, jer osim to djeluju promotivno za pojedinu urbanu
sredinu, ove manifestacije dovode nove potroae u gradove i tako poveavaju zaposlenost ali
i omoguavaju vee prihode gradskom stanovnitvu.19
Manifestacije sportskog, kulturnog, zabavnog i nekog drugog karaktera, zbog svog
autentinog ambijenta, ugodne atmosfere i pruanja jedinstvenih iskustava, prepoznatljiv su
faktor za privlaenje velikog broja stranih i domaih gostiju. Kao takve imaju utjecaj na
kreiranje dobrog ili loeg imida destinacije.
Veina autora polazi od motivacije kao kljunog elementa koji razlikuje kulturne od ostalih
turista.20
Kada je rije o turistikoj motivaciji, nemogue je govoriti o samo jednom motivu kao
razlogu za donoenje odluke o putovanju, ili pak da se za vrijeme privremenog boravka
18

Getz D.(2007):Event tourism: Definition, evolution, and research,

http://www.didatticacoris.uniroma1.it/materiali/13.05.48_Event%20Toursm%20_GETZ.pdf , 15.06.2015.
19

Vukoni, B. & avlek N.: op. cit., str. 200.

20

Bartoluci, M.: op. cit., str. 197.

13

zadovoljava samo jedna potreba. To je uvijek splet motiva koji manji ili vei intenzitetom
djeluju na ponaanje turista, odnosno na nain zadovoljavanja njihovi turistikih potreba. 21
U tablica 1. prikazani su motive koji su prevladavali kod posjetitelja pri odabiru putovanja u
Hrvatsku kao turistiku destinaciju

Tabela 1. MOTIVI DOLASKA TURISTA U HRVATSKU U 2010. GODINI

Rang

Motivi

Udio (%)

1.

Pasivni odmor, oputanje

75

2.

Zabava

44

3.

Nova iskustva i doivljaji

25

4.

Gastronomija

22

5.

Upoznavanje prirodnih ljepota

21

6.

VFP

7.

Sport i rekreacija

8.

Kulturne znamenitosti i dogaanja

9.

Zdravstveni razlozi

Izvor: Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj THOMAS 10, Institut za turizam, Zagreb

Prema TOMAS Ljeto 2010. Istraivanju, turistika ponuda Hrvatske zadovoljava osnove
potrebe turista temeljene na moru, suncu i prirodnim ljepotama. Stoga je primarni motiv
dolaska pasivan odmor i oputanja, zatim slijedi zabava te tri sekundarna motiva nova
iskustva i doivljaji te gastronomija i upoznavanje prirodnih ljepota, dok su turisti najmanje
zadovoljni kulturnom ponudom destinacije i raznolikou manifestacija.
Iako je odmor je najei motiv odlaska ljudi na putovanje, broj motiva suvremenih turista s
vremenom se sve vie poveava.

21

Pirjevec, B. Turizam juer, danas,. Veleuilite u Karlovcu, Karlovac, 2008., str. 28

14

U sklopu istraivanja turistike aktivnosti domaeg stanovnitva u 2013. godini, koje je

proveo Dravni zavod za statistiku dobiven je podatak da je u Hrvatskoj u 2012. godini 5,0 %
stanovnika putovalo kako bi posjetilo rane dogaaje, manifestacije i festivale.

Grafikon 1. MOTIVI VIEDNEVNIH PRIVATNIH PUTOVANJA U 2013. GODINI

Izvor: Turistika aktivnost domaeg stanovnitva, Dravni zavod za statistiku, Zagreb, svibanj 2014.

U Hrvatskoj se godinje odri velik broj manifestacija, ipak veina turista iskazuje
ispodprosjean stupanj zadovoljstva njihovom ponudom razlog tomu je nedovoljna
prilagoenosti njihovim potrebama. S obzirom da je turizam u Hrvatskoj sezonalnog
karaktera, razvojem manifestacijskog turizma turistika sezona postoji mogunost proirenja
tokom cijele godine.

3.4

Uinci manifestacijskog turizma na destinaciju

Turizam dogaaja, odnosno manifestacije stvaraju pozitivne i negativne uinke na svaki dio
drutvene zajednice i destinacije koja je domain. Pozitivne uinke je potrebno razvijati, dok
se negativni uinci trebaju nadzirati te je potrebno smanjivati njihove trokove.
15

Organizacija manifestacija je izuzetna prilika za isticanje kvaliteta i posebnosti, odnosno

izgradnju imida turistike destinacije. Manifestacije ine destinaciju ine pristupanijom i
zabavnijom, privlae velike mase posjetitelja, a oni koji se ve nalaze u destinaciji produuju
svoj boravak.
Zajednikim slavljenjem dogaaja, poveava se vrijednost zajednice i kvaliteta ivota
stanovnike, paralelno s time raste njihov drutveni ponos zajednice.
Manifestacije unapreuju poslovanje subjekata turistike ponude i komercijalne aktivnosti.
ire trgovinu i pomau u uvoenju i prodaji proizvoda ime se poveava i prihod gradova
domaina. Kao radno intenzivna djelatnost predstavljaju izvor dodatnog, privremenog ili
stalnog zapoljavanja, naroito rezidentnog stanovnitva, kroz sam dogaaj, ali i putem
hotela, restorana, prijevoza i svih ostalih povezanih djelatnosti.
Osim jaanja konkurentnosti i podizanja kvalitete ponude, manifestacije su i besplatan
publicitet te predstavljaju meunarodnu medijsku izloenost, ime sve iri potencijalno
turistiko trite.
No, kao i sve ostalo, manifestacije imaju svoj negativne uinke. To su veliki trokovi njihova
organiziranja, loe upravljanje raspoloivim financijama i mogui gubici, stoga je primarna
briga organizatora ne prekoraiti proraun i pri tome ostvariti dobit.
Nasuprot pozitivnih uinaka, izgradnje, obnove i adaptacije postojei objekata i prometne
infrastrukture,

su neiskoriteni smjetajni i drugi turistiki receptivni kapaciteti nakon

zavretka manifestacije.
Tokom odravanja manifestacija moe doi do porasta cijena proizvoda i usluga, jer ponuai
turistiki proizvoda i usluga ele ostvariti veu dobit, istodobno oteuju domaine, jer se
poveavaju njihovi ivotni trokovi.
Negativni uinci ogledaju se i u zagaenju okolia, odnosno velikim koliinama otpada koje
nastaju. Uz to buka, prenatrpanost, kriminal, vandalizam i ostala nedolina ponaanja turista,
ometaju uobiajen nain ivota stanovnika.
Zbog navedenih negativnih uinaka, naruava i imid turistike destinacije. destinacija moe
izgubit svoju autentinost, to dovodi do gubitka stalne klijentele i financijskih gubitaka.

16

Jedan on moguih negativnih uinaka, odnosno razlog neuspjeh manifestacija su neizbjena

kalendarska preklapanja s drugim slinim dogaanjima u okolnim gradovima.
Takoer postoji pitanje oportunitetnog troka, odnosno na koje druge naine i u koje druge
projekte je bilo mogue utroiti novac i vrijeme.

3.5

Kulturne manifestacije kao atraktivan imbenik turizma

Znaaj manifestacija se moe promatrati kroz unaprjeenje kulturnog, ekonomskog i ukupnog

drutvenog potencijala nekog podruja. Kulturni znaaj se manifestira kroz ouvanje i
promociju tradicije i kulturne batine, drutveni znaaj u unaprjeenju socijalizacije lokalne
zajednice, ali i privlaenju stranih i domaih gostiju. Manifestacije su sredstvo za promociju
destinacija, regija i drava, odnosno njihovih prirodnih vrijednosti, materijalnog i kulturnog
nasljea.22
Kultura se odnosi na skup vrijednosti, vjerovanja, ponaanja simbola (npr. tradicija, obiaja,
odijevanja i umjetnosti) i oblika nauenog ponaanja lokalne zajednice. Moe biti definirana i
kao nain ivota koji drutvo dijeli, a koji se prenosi s generacije na generaciju i za koji se
smatra da je tipian za odreenu drutvenu skupinu. Ona pokriva mnogo aspekata ivota
zajednice, kako prolih tako i sadanjih. Kada govorimo o prolosti, ona se odnosi na pitanje
batine, a taj pojam ukljuuje prenoenje s prolih na sadanje generacije. On ukljuuje
jedinstvena prirodna, povijesna i kulturna postignua odreenog podruja i ljudi koji na njemu
ive, koja se pamte ili uvaju kako bi ih sadanje i budue generacije mogle iskusiti (Mak,
prema Metelka 1999:2)23
Kultura, jednostavno reeno, moe se opisati kao identitet gdje su zajednike vrijednosti,
stavovi, sklonosti, znanja itd. atributi ponaanja u odreenoj drutvenoj skupini te koji moe
imati pozitivan ili negativan utjecaj na drutveni razvoj u odreenoj zemlji ili regiji. 24

22

Jovanovi, V. & Deli, U.: op. cit., str.205.

23

Jelini D.: op. cit., str.26

24

Scribd. (2010): Importance of cultural festivals,

http://www.scribd.com/doc/45987213/Importance-of-

Cultural-Festivals, 10.06.2015.

17

Prema Rjeniku turizma, kulturne i druge manifestacije, dio su kulturne ponude u sklopu koje
se pored kulturno-povijesnog naslijea, kulturnih i vjerskih ustanova sve popularniji festivali,
sportske priredbe, natjecanja, posebni sajmovi tradicionalnih djelatnosti, velike manifestacije,
koncerti na otvorenom.25
Veliki dogaaji mogu imati uinak na oblikovanje imida o zajednici domaina ili zemlje, to
dovodi do povoljnije percepcije kao potencijalnog turistikog odredita.
Stoga se tradicija, kulturne i turistike manifestacije ne bi trebale koristiti samo kao dio
ouvanja kulturnog nasljea grada, ve se uinkovitije mogu upotrebljavati i kao sredstvo u
izgradnji imida grada. Odgovarajui imid moe bolje pozicionirati destinaciju u svijesti
potencijalnih turista, inei ju znaajno drugaijom od ostalih.
Glavne prednosti ukljuivanja kulturnih dogaanja i manifestacija u kulturni turistiki
proizvod su vidljive kroz zadnje desetljee u kojem je dolo do proliferacije kulturnih
festivala i manifestacije. Manifestacije i festivali dobro su vremenski i prostorno disperzirani,
s karnevalima koji poinju u proljee te time stimuliraju predsezonu, kroz bogat program
kulturnih manifestacija du jadranske obale koji tijekom ljeta omoguava bogatu turistiku
ponudu, te raznim svetkovinama u kontinentalnom dijelu Hrvatske tijekom jeseni. Kulturne
manifestacije karakteriziraju ih dobro osmiljeni i kvalitetni programi, stoga odreeni su
festivali postali hallmark dogaanja poput Varadinskih baroknih veeri kao sinonima
Varadina, Motovunskog filmskog festivala, Splitskog ljeta, Dubrovakih ljetnih igara ili
Meunarodnog festivala djeteta u ibeniku. Dogaanja i manifestacije relativno su dobro
posjeeni, veini je glavno trite lokalno i regionalno, a u prosjeku bi, s postojeim
programom i infrastrukturom, mogli poveati broj posjetitelja za 50 %. Kulutrna dogaanja
relativno su bolje poslovno orijentirana od uprava muzeja i galerija, to je djelomino i
posljedica sustava financiranja koje im ne garantira dugogodinje financiranje. Noviji festivali
sve su uspjeniji u pronalaenju sponzora te su neto manje financijski ovisni o proraunskim
sredstvima.Sam posjet kulturnim manifestacijama i festivalima drugi je najpopularniji oblik
kulturnih aktivnosti domaih turista tijekom jednodnevnih putovanja tako da su kulturne
manifestacije ve danas atraktivne regionalnom tritu. Meutim, i kulturna dogaanja i
manifestacije suoavaju se s odreenim problemima koji utjeu na njihov turistiki potencijal
i sustavno ukljuivanje u kulturnu turistiku ponudu destinacija, a to su prvenstveno:
25

Vukoni B. & avlek N.: op. cit., str. 186

18

nedostatak popratnih sadraja i usluga kojima bi se ostvarila potronja posjetitelja. Zatim

usmjerenost organizatora na program, pri emu su zanemareni ostali aspekti kvalitetne
organizacije (dodatni sadraji, informativni materijali, doek gostiju i slino). Zanemareno je i
kontinuirano kolovanje organizatora. Postoji slaba integracija u turistiku ponudu s obzirom
na neukljuenost u paket aranmane. Manifestacije su usmjerene na lokalno te djelomino
regionalno trite, ak i festivali koji se tijekom ljeta organiziraju du jadranske obale.
Nedostaci su vezani i uz nestabilno financiranje zbog ega je program dogaanja dostupan
javnosti tek dva mjeseca unaprijed, to je barijera njihovom sustavnom ukljuivanju u
turistiku funkciju.26

26

Strategija razvoja kulturnog turizma, str. 13.-14.

19

ANALIZA TURISTIKOG PROMETA GRADA KARLOVCA

Turistiki promet u gradu Karlovcu promatrat e se kroz ostvarene turistike dolaske i

noenja domai i stranih turista te strukturu turistikog prometa prema zemljama porijekla
turista.

4.1

Kretanje broja dolazaka i noenja turista

Tabela 2. PROMET TURISTA NA PODRUJU GRADA KARLOVCA U RAZDOBLJU

OD 2006. DO 2014. GODINE
GODINA

NOENJA

DOLASCI
Domai

Strani

Ukupno

Domai

Strani

Ukupno

2006.

4809

15799

20608

9748

21151

30899

2007.

4554

17358

21912

9406

21862

31268

2008

4764

17368

22132

10748

22404

33152

2009.

3758

15334

19092

6446

21683

28129

2010.

4335

16106

20441

11295

23360

34655

2011.

3661

15639

19300

7340

21958

29298

2012.

3425

16912

20337

6363

24628

30991

2013.

3344

16180

19524

6237

23710

29947

2014.

3391

19794

23185

7104

25879

32983

Izvor: Turistika zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2015.

20

Grafikon 2. PROMET TURISTA NA PODRUJU GRADA KARLOVCA U RAZDOBLJU

OD 2006. DO 2014. GODINE

Dolasci i noenja turista

Broj dolazaka / noenja

60000
50000
40000
NOENJA

30000

DOLASCI

20000
10000
0
2006. 2007. 2008 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

U Tabeli 2. vidljivo je da je broj dolazaka turista, a time i noenja, tijekom promatranog

razdoblja oscilirao. Godine 2009. biljei se pad turistikog prometa u gradu Karlovcu u
odnosu na prethodno promatrane godine, uzrok tome je globalna ekonomska kriza, no
posljednjih godina broj turista i noenja postepeno rastu. U 2014. Godini stranih turista bilo je
85%,a domaih 15%. Prosjena duljina boravka turista u Karlovcu je 1,42 dana.27
Moemo zakljuiti kako je grad Karlovac turistika destinacija u kojoj se turisti zadravaju
kratko vrijeme, a najee su to turisti u tranzitu i poslovni ljudi.

4.2

Analiza emitivnih turistikih trita grada Karlovca

Strateki cilj svake receptivne turistike zemlje razvitak je inozemnog turizma, to zahtijeva
analizu svih relevantnih karakteristika turistikih trita u inozemstvu za koja se receptivna
zemlja opredjeljuje. Od zemlje do zemlje porijekla turista postoje brojne razliitosti koje treba

27

TZ grada Karlovca, http://karlovac-touristinfo.hr/

21

uvaavati kako bi receptivna turistika zemlja znala odrediti pravilan trini pristup
odreenom inozemnom tritu.28

Tabela 3. DOLASCI I NOENJA U GRADU KARLOVCU PO ZEMLJAMA

PREBIVALITA TURISTA U 2013. I 2014. GODINI
Zemlja
Albanija
Argentina
Austrija
Australija
Bosna i Hercegovina
Belgija
Bugarska
Brazil
Bjelorusija
Kanada
vicarska
ile
Kina
Cipar
eka
Njemaka
Danska
Estonija
panjolska
Finska
Francuska
Ujedinjena Kraljevina
Grka
Hong Kong, Kina
Hrvatska
Maarska
Indonezija
Irska
Izrael
Indija
Island
28

Dolasci
2013

Dolasci
2014

Noenja
2013

Noenja
2014

75
7
1023
131
238
451
134
33
30
176
320
8
27
4
784
2866
111
49
127
53
515
276
13
12
3344
453
5
20
171
12
4

64
8
966
135
282
498
150
24
44
160
227
0
52
0
832
2500
144
54
178
113
747
300
24
0
3391
554
2
12
133
72
5

83
7
1313
269
354
670
142
42
42
399
505
8
33
8
1577
4040
137
87
189
67
693
470
39
12
6237
541
13
26
220
16
4

70
10
1169
283
749
705
221
26
65
364
322
0
78
0
1079
3351
166
66
262
125
979
421
44
0
7104
673
2
18
191
113
17

Strategija razvoj turizma grada Karlovca 2012.-2020., str. 55.

22

Italija
Jordan
Japan
Koreja, Republika
Kuvajt
Kazahstan
Lihtentajn
Litva
Luksemburg
Letonija
Maroko
Crna Gora
Makedonija
Meksiko
Nizozemska
Norveka
Novi Zeland
Poljska
Portugal
Rumunjska
Srbija
Rusija
vedska
Slovenija
Slovaka
Tajland
Tunis
Turska
Tajvan, Kina
Ukrajina
SAD
Ostale afrike zemlje
Ostale europske zemlje
Ostale zemlje june i srednje
Amerike
Kosovo
Ostale zemlje Oceanije
Ostale azijske zemlje
Junoafrika Republika

806
2
88
444
0
2
4
168
17
470
1
50
79
7
1136
69
14
2330
15
259
295
389
192
154
354
1
0
13
43
208
279
7
10
1

964
0
369
3747
6
1
6
111
27
170
2
60
27
6
518
84
15
2654
39
162
439
425
209
361
359
33
1
40
25
170
321
8
9
11

1527
6
92
448
0
2
4
458
19
471
8
52
167
9
1364
74
20
2899
26
385
496
694
315
242
549
1
0
22
47
268
475
16
11
1

1411
0
383
3905
6
1
6
115
42
171
4
64
43
12
663
116
16
3112
65
259
1028
607
246
591
411
33
2
88
37
190
468
14
9
12

81
0
57
7

74
1
56
4

93
0
436
7

84
1
120
6

Izvor: Turistika zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2015.

23

U tabeli 3. prikazana je struktura turista u gradu Karlovcu prema zemlji porijekla. Prema
broju noenja na prvom mjestu se nalaze domai turisti, zatim slijede turisti iz Republike
Koreje, razlog ogromnog porasta broja turista iz June Koreje u Hrvatskoj je korejski
turistiki reality show Romantic in Croatia, a jedna od lokacija snimanja bio je i grad
Karlovac. to se tie ostalih gostiju, njihova struktura ja zadovoljavajua, na drugom mjestu
se nalaze Njemci kao najemitivnija zemlja zatim slijede turisti iz Poljske, te gosti iz susjednih
zemalja Italije, Austrije i Srbije.
Najei motivi njihovog dolaska u grad su krai odmor, poslovni razlog, tranzit te posjet
rodbini ili prijateljima, samo 5 % turista koji posjeuju Karlovac inspirirani su kulturnim
atrakcijama ili dogaajima, to je vidljivo u tablici i grafikonu koji slijede u nastavku.

Tabela 4. MOTIVI / RAZLOG DOLASKA TURISTA U KARLOVAC

Motiv dolaska

udio u %

Krai odmor

26,67

Poslovno

22,22

Tranzit

21,67

Posjet rodbini ili

prijateljima
Ostalo

9,44

Sport i rekreacija

6,11

Kultura

5,00

Kupnja

1,11

Medeni mjesec

1,11

Sport i kultura

0,56

6,11

Izvor: Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.2020., str. 83.

Grafikon koji slijedi prikazuje izdvojene zemlje iz kojih je ostvaren najvei broj noenja
turista u gradu Karlovcu 2011. godine.

24

Grafikon 3. GLAVNA EMITIVNA TRITA GRADA KARLOVCA U 2014. GODINI

Izvor: Turistika zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2015.

Najvie noenja ostvareno je u karlovakim hotelima, ukupno 21.434 noenja. Veinu

noenja u hotelima ostvarili su strani dravljani. U privatnom smjetaju (sobe za
iznajmljivanje, apartmani, studio apartmani) ostvareno je 10.188 noenja. U jedinom kampu
na podruju grada Karlovca, kampu Radonja, ostvareno je 833 noenja, to je znaajan porast
u odnosu na 2013. godinu od ak 41%. U hostelu je ostvareno 528 noenja (hostel radi od
srpnja 2014. godine).29

29

TZ grada Karlovca, http://karlovac-touristinfo.hr/

25

4.3

Struktura ostvarenih noenja turista po mjesecima

Grafikon 4. NOENJA U GRADU KARLOVCU PO MJESECIMA U 2013. I 2014.

GODINI

Izvor: Turistika zajednica grada Karlovca, Karlovac, 2015.

Iz slike 5 vidljiv je sezonski karakter turizma u gradu Karlovcu, kao i u ostatku zemlje. Broj
noenja je najvei tijekom ljetne sezone, od lipnja do rujna, a veinom se radi o noenjima
koja ostvaruju gosti na proputovanju na more ili s mora.
Turisti koji posjeuju Karlovac, srednje su platene moi, ali su spremni potroiti vie,
ukoliko je im se ponudi kvalitetan sadraj, time bi se produio i njihov boravak.

26

TURISTIKA PONUDA GRADA KARLOVCA

Turistika ponuda podrazumijeva sve to se nudi na turistikom tritu i naine na koje se ta

ponuda komunicira. U ovom poglavlju opisan je geoklimatski poloaj grada Karlovca,
njegova kulturna batina i imid samoga grada.

5.1

Geografski poloaj grada Karlovca

Grad Karlovac smjeten je u srcu Hrvatske na mjestu gdje se dotiu nizinski i gorski dijelovi,
na sutoku etiri rijeke - Korane, Kupe, Mrenice i Dobre. Nalazi se 55 km jugozapadno od
Zagreba i 130 kilometara istono od Rijeke, smjeten je na 112 m nadmorske visine. Prema
Popisu stanovnitva za 2011. godinu, grad Karlovac imao je ukupno 55.981 stanovnika. 30
Prema dananjem gradskom podruju Karlovca spada u srednje velike hrvatske gradove. Ima
umjereno kontinentalnu klimu sa vruim ljetima i hladnim zimama sa snijegom.
Karlovac se nalazi na raskriju najvanijih hrvatskih i europskih autocesta te kroz njega
prolaze najvanije prometnice izmeu sjevera i juga Hrvatske. Uz povijesne ceste Karolinu,
Josephinu i Louisianu, danas kroz Karlovac prolazi suvremena autocesta, dravne ceste,
eljeznika pruga Zagreb Rijeka i Zagreb Split te brojne druge ceste, to ga ini vanim
prometnim kriitem i tranzitnim gradom.
Danas u Karlovcu nema jake industrije, veina poduzea ne radi ili je u steaju. Najvanije
tvornice i industrijska postrojenja su "Karlovaka industrija mlijeka" (KIM), "itoproizvod",
"Karlovaka pivovara" te HS Produkt.
Krajem veljae 2014. godine u Karlovcu je bilo 12.144 nezaposlene osobe, od ukupnog broja
nezaposlenih 6 762 (55,7%) su ene, a 5 382 (44,3%) su mukarci. U odnosu na proli mjesec
udio nezaposlenih ena se smanjio odnosno udio mukaraca poveao za 0,1%. 31
Prema Strategiji razvoja turizma grada Karlovca vizija je: Grad Karlovac je 2030. godine
drugi grad poslije Zagreba u kontinentalnoj Hrvatskoj u kategoriji turizma doivljaja; a
misija: Grad Karlovac osigurava kvalitetne uvjete za trajni boravak svojih graana, a
30

Dravni zavod za statistiku, www.dzs.hr

31

Statistiki bilten, www.hzz.hr

27

posjetiteljima omoguava zadovoljstvo kroz posebnost turistike ponude temeljene na

jedinstvenim prirodnim i kulturnim resursima.32
Kako bi se ostvarile planirana vizija i misija potrebno je pojaano ulaganje u ljudske resurse i
razvoj poduzetnike klime, temeljen na naelima odrivog razvoja. No trenutno stanje u
Karlovcu nije obeavajue. U prolosti je Karlovac bio industrijski grad i ivjelo se od
industrije, ali sad je vrijeme za promjenu strategije. Veina industrijskih pogona je zatvorena,
na njihovim mjestima sagraeni su trgovaki centri, dok je dominantna preraivaka
industrija izvozno je usmjerena. Iako postoji dobra prometna povezanost ruralnih i urbanih
naselja, potrebna su dodatna ulaganja u komunalnu infrastrukturu, kako bi stanovnicima
osigurali kvalitetni ivotni uvjeti i zadovoljile njihove potrebe.
S druge strane, vizija i misija, neposredno su povezane s kulturnim resursima, gdje se kriju
vei i sigurniji potencijali za daljnji razvoj Grada. Karlovac ima vrlo atraktivan turistiki
potencijal, prije svega jedinstvenu prirodnu i kulturno-povijesnu batinu, karlovaku
Zvijezdu, stari grad Dubovac, gradsko kazalite Zorin dom i etalita uz karlovake rijeke .
Taj se potencijal moe i mora intenzivnije valorizirati kako bi se izgradio prepoznatljiv imid,
poveala konkurentnost i olakalo pozicioniranje na tritu. Grad posjeduje preduvjete za
razvoj kulturnog turizma, no turistika je djelatnost u razvoju i ekonomski efekti vrlo su niski.
Uz financijske potekoe, ljudski faktor ograniava njegov daljnji razvoj. Turistika zajednica
grada Karlovca dodjeljuje bespovratna sredstva s namjerom poticanja razvoja i unaprjeenja
turistike ponude kroz turistiko-kulturne, tradicijske i sportske manifestacije. Uz ve
postojea kulturna dogaanja, veina novih projekata ostaje na entuzijazmu individualaca, te
se nedovoljno iskoritavaju raspoloivi resursi. Lokalno stanovnitvo aktivno sudjeluje u
kulturnom ivotu Grada, veinu svog slobodnog vremena provodi u Karlovcu, sudjeluju u
raznim priredbama, ali mali broj njih odluuje se na posjete gradskom muzeju ili
predstavama. Isto tako dio graana preferira putovanje u druge grade i posjete drugim
manifestacijama, to rezultira niskom razinom posjeenosti odreenih kulturnih programa,
koji bez publike polako poinju gubiti smisao.
Ve je navedeno kako je potrebno iskoristi geografski poloaj Grada, njegove etiri rijeke i
injenicu da brojni ljudi na putovanju prema moru prolaze autocestom pored Karlovca. Ili
kako e se realizacijom razvojnih projekata, obnovom Zvijezde te unaprjeenjem portsko32

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012. -2020., str. 20

28

rekreacijskih i zabavnih sadraja obogatiti turistika ponuda Karlovca. Moda je vanije na

kvalitetniji nain prikazati i prodati kulturni turistiki proizvod kojim Karlovac trenutno
raspolae. Smatram da je za Grad vrlo bitna promocija, dobar marketing, inae se nee
ostvariti eljeni uinak. Potrebno je ulagati u promotivne materijale i predstavljanja na
sajmovima u zemlji i inozemstvu, s obzirom da Karlovaka upanija granii s Republikom
Slovenijom te Bosnom i Hercegovinom, sve kako bi se privukao iri krug turista. A ljudski
potencijali u kulturi, kroz razne udruga mladih, u kombinaciji s poduzetnitvom predstavljaju
priliku za razvoj Grada. Tako e Karlovac imati budunost i u kreativnom turizmu, gdje e
njegovi posjetitelji biti aktivni korisnici.
Sve te promjene trebale bi dovesti do pozitivnih posljedica, kao to su, vea posjeenost,
porast turistike potranje, otvaranje novih radnih mjesta, poveanje zarade od turizma i vee
zadovoljstvo graana.

5.2

Kulturna batina Grada Karlovca

Antropogeni (drutveni) resursi su svi objekti, dogaanja i procesi vezani uz ljudsko

djelovanje u prolosti i sadanjosti. 33 Dijele se

na kulturno-povijesne, etnosocijalne,

umjetnike i manifestacijske te ambijentalne resurse.

Na podruju Grada nalaze se dvije kulturno- povijesne cjeline, a to su: urbanistika cjelina
grada Karlovca (Zvijezda) i kulturno- povijesna cjelina ulice Rakovac. Karlovaka Zvijezda
je najznaajniji dio kulturno-povijesne urbanistike cjeline Karlovca. Ona ima izuzetnu
vrijednost jer je i prvi izgraeni idealni grad u duhu renesansnog shvaanja obrambenog i
ivotnog prostora, projektiran prema naelima renesansne arhitekture sa simetrinim
kompozicijama primijenjenim na planiranje grada.34
Stari grad Dubovac nalazi se na atraktivnoj lokaciji u gradu Karlovcu u neposrednoj blizini
nacionalnog svetita sv. Josipa koje posjeduje bogatu sakralnu zbirku. Gradski muzej
Karlovac upravlja Brani kulom sa stalnim postavom. Postav trenutno ne prati trendove
suvremene prezentacije i ima prostora za osuvremenjivanje ponude. Od ostalih spomenika
kulture mogu se izdvojiti sakralni objekti kao to je nacionalno svetite Sv. Josipa na
33

Vukoni, B., avlek, N.: op. cit., str. 23

34

Strategija kulturnog razvoja grada Karlovca 2014.-2024., str. 42

29

Dubovcu, crkva Majke Boje Snjene na Dubovcu, pavlinski samostan u Kamenskom kod
Karlovca te upna crkva sv. Ivana Krstitelja u Reici. U Karlovcu se nalazi i Vojni kompleks
Turanj koji je u ingerenciji Gradskog muzeja. Sadri dio naoruanja kojim se sluila Hrvatska
vojska u Domovinskom ratu. Eksponati su topovi, vojna vozila, dijelovi vojnih zrakoplova i
razliito naoruanje. Postav je na otvorenom, ne naplauju se ulaznice i nije u potpunosti
iskoriten turistiki potencijal muzeja, iako isti plijeni veliku panju. U gradu Karlovcu
djeluju galerija Vjekoslav Karas, galerija Zilik i galerija Ulak. 35
Sredite kulturnog ivota grada Karlovca je Gradsko kazalite, Zorin dom, koje svoju
djelatnost organizira kroz vlastite produkcije, gostovanja kazalinih predstava, koncerata,
likovnih manifestacija i ostalih kulturno-umjetnikih djelatnosti u cilju zadovoljavanja
kulturnih potreba stanovnika grada Karlovca i Karlovake upanije. 36

5.3

Imid grada Karlovca

Karlovac je poznat kao grad na etiri rijeke, grad parkova, grad - zvijezda, grad piva, grad
dogaaja, grad aktivnog odmora, grad za uivanje, .37
Uz navedene brendove, Karlovac je 2010. godine dobio novi, koji se i dalje primjenjuje, a
glasi Grad susreta. Kao takav Karlovac bi trebao postati mjesto u koje se dolazi ciljano radi
zabave ili se poslovno susree. Karlovac bi tako postao mjesto gdje se spajaju sjeverna i juna
Hrvatska, ali i mjesto kroz koje se vie samo ne prolazi ve u njemu zadrava. Jedan od
slogana u prvoj kampanji bio je Vidimo se u Karlovcu.
Grad Karlovac je dobio i novi znak koji bi ga trebao uiniti prepoznatljivim na tritu. Znak
simbolizira karlovaku estokraku zvijezdu koja u svom sreditu ima oznaku centra a ispod
koje se nalazi ime grada Karlovca.

35

Strategija razvoja turzima grada Karlovca 2012.-2020, str. 40.42.

36

Web stranica Zorin doma, http://www.zorin-dom.hr/

37

TZ grada Karlovca, http://karlovac-touristinfo.hr/

30

Slika 2. ZNAK GRADA KARLOVCA

Izvor: Turistika zajednica grada Karlovca, http://karlovac-touristinfo.hr/

31

ANALIZA MANIFESTACIJA GRADA KARLOVCA

Gotovo sve manifestacije i veina kulturnog programa grada Karlovca moe se ubrojiti u
tradicionalne to znai da se odravaju ve vie godina te se odvijaju tijekom istih mjeseci
svake godine. Privlae veliki broj posjetitelja, a neke su i meunarodno poznate. Veinu njih
organizira turistika zajednica u suradnji s gradom i privatnim tvrtkama.

6.1

Kulturne manifestacije grada Karlovca

Karlovac je oduvijek iskazivao naklonost k glazbi, pjesmi i scenskom izrazu. Prvi je grad u
Hrvatskoj koji je otvorio vrata Glazbene kole, 1804. godine, ujedno je i grad Prvog hrvatskog
pjevakog drutva Zora osnovanog 1858. godine. U njemu su stvarali brojni i vrsni
glazbenici, koji su kao solisti ili lanovi raznih glazbenih sastava svojim pjevanjem ili
umijeem sviranja i skladanja pronosili slavu Karlovca irom Europe i svijeta. Karlovani su
jednako tako poznati i kao odlini domaini prestinih glazbenih dogaanja, od festivala
folklora do koncerata suvremene glazbe te imaju jak potencijal za daljnji razvoj i
poboljanja. 38
Premda je vei dio manifestacija i kulturnih dogaaja tijekom godine namijenjen lokalnom
stanovnitvu, moe se izdvojiti odreen broj dogaanja koja u veoj mjeri doprinose
turistikoj ponudi: 39
Vanije dogaanje ireg znaaja u Karlovcu, ali i Karlovakoj upaniji su Karlovaki dani
piva koji se temelje na dugogodinjoj tradiciji pivarstva u Karlovcu. To je ujedno i dogaanje
koje ima vei intenzitet djelovanja, odnosno domet utjecaja na turiste. Stupanj atraktivnosti
Dana piva je meunarodnog dometa.
Ivanjski krijes je manifestacija koju tradicionalno 23. lipnja organizira TZ grada Karlovca
zajedno s gradskim etvrtima Banija i Gaza, posjeuje ju tisue posjetitelja. Radi se o
najdugovjenijem karlovakom dogaanju koje datira iz 17. stoljea, a temelji se na obiaju
paljenja krjesova veer uoi Ivanja na obalama Kupe. Krijesom se oponaa Sunce i najavljuje
38

Strategija kulturnog razvoja grada karlovca, str. 30.

39

Strategija razvoja turizma grada karlovca, str. 43.

32

ljeto kao najplodnije godinje doba, prizivajui dobar urod zrelog ita. Krijesovi tako postaju i
znamen karlovakih laara koji su stoljeima Kupom razvijali itnu trgovinu.
Proljetne promenade odravaju se vikendima u travnju i svibnju od 2002. godine u centru
grada. Program se odvija na najfrekventnijoj gradskoj promenadi, etalitu dr. Franje
Tumana. Specifinost ovog dogaanja je da se tijekom cijeloga mjeseca svaki vikend
isprepleu razliiti dogaaji koji su prilagoeni svim uzrastima.
Sajam vlastelinstva Dubovac organizira se od 2005. godine, kada ga je posjetilo po procjeni
organizatora 15.000 posjetitelja. Sajam se sastoji od programa za grupe posjetitelja (radionice)
te programa za individualne posjetitelje i graanstvo (vikend program). Organizator je udruga
Bratstvo sv. Mihovila (s izuzetkom 2007. godine kada je organizator bila TZ grada Karlovca).
Filmska revija mladei i Four River Film Festival su nacionalni i meunarodni festival
srednjokolskog filma. Prvi Four River Film festival odran je 2008. u okviru 13. revija
hrvatskog filmskog i video stvaralatva mladei u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza i
Kinokluba Karlovac u gradu na etiri rijeke. Kako je revija jedino mjesto ne samo na
podruju Hrvatske, nego cijele regije koja je rezervirana iskljuivo za srednjokolski film,
hrabro su pokrenuli i internacionalnu varijantu pod nazivom 1st Four River Film Festival.
Meunarodni festival folklora je manifestacija koju od 1998. godine organizira FA Matija
Gubec. Festival je uvrten u slubeni program CIOFF-a (Meunarodnog savjeta organizatora
festivala folklora i tradicionalne kulture) koji djeluje pod okriljem UNESCO-a. Meunarodni
festival folklora svojom raznovrsnou i multikulturalnou obogauje proslavu obiljeavanja
roendana Karlovca. Meunarodni festival folklora svojom atraktivnou privlai pozornost
posjetitelja iz drugih gradova.
Roendanski bal je cjeloveernji koncert odrava se 12. srpnja, uoi Dana grada Karlovca,
ve vie od 15 godina. Desetak razliitih udruga (maoretkinje, bubnjari, folklorne skupine
odrasli i djeca, zborovi, vokalne grupe, plesni ansambli) predstavljaju karlovakoj publici
svoje najuspjenije izvedbe i time pridonose roendanskoj proslavi. Nastupiti upravo na ovom
tradicionalnom sveanom koncertu neka je vrsta nagrade najuspjenijim i najaktivnijim
udrugama s podruja kulturnog amaterizma, lanicama Zajednice. Dvjestotinjak izvoaa ovu
manifestaciju svake godine uvrtavaju meu atraktivnije ljetne kulturne dogaaje u gradu.
Meunarodni etno jazz festival je festival koji obuhvaa forme jazza s posebnim naglaskom
na etno jazz, a takoer i umjetniki obraenu etno glazbu. U sklopu festivala odravaju se
33

radionice koje vode umjetnici angairani na festivalu. Bliski suivot Karlovca s glazbom
ogleda se i u otvorenosti prema novim i drugaijim glazbenim izriajima. Od 2007., tijekom
ljeta, u sklopu priredbi kojima se obiljeava Dan grada (13. srpnja), Karlovac dobiva i Etno
jazz & jazz festival etiri rijeke.
LED Fest je festival moderne elektronike glazbe i video izriaja iji je cilj potaknuti i
educirati mlade o novim medijima i tehnologijama, alternativnim vidovima zabavnih sadraja,
te ih ukljuiti u osmiljavanje slobodnog vremena. Projektom se eli afirmirati umjetnika
kreativnost mladih u koritenju novih medija u svrhu izraavanja i stvaranja te nastaviti
razvijati lokalnu nezavisnu kulturnu scenu i svijest o novim sadrajima u gradu.
RocKorana FEST je festival pokrenut je 2010. godine. Osim izvedbi kvalitetne urbane
glazbe, festival ima za cilj promovirati turizam karlovakog kraja, a posebice tradiciju vikend
izleta na rijeku Koranu, s obzirom na otvorenje kupaline sezone na gradskom kupalitu
Foginovo kao i svojim programom privui mlade iz ostalih susjednih gradova. Sam prefiks
RocK iz naziva festival obuhvaa rock u najirem smislu sa svim podvrstama bez anrovskih
ogranienja: punk, metal, hard rock, pop rock, indie, alter, hip-hop, industrial pri emu se
prvenstveno promovira karlovaka rock scena.
Projekt KAbina pokrenula je karlovaka udruga za mlade Studio 8. Od male knjievno
glazbene inicijative koja je zapoela 2011. godine, KAbina je postala stalna manifestacija
kulturno-glazbenih veeri za mlade. Svakoga ponedjeljka, od poetka prosinca do kraja
travnja, kombinacija nastupa mladih rock, funk, jazz ili punk bendova iz cijele Hrvatske s
predstavljanjem mladih umjetnika (knjievnika, slikara, fotografa, filmaa, grafitera...)
privlai sve vie gledatelja.
Festival kreativnosti mladih Mladi za jesen u gradu prvi put odran u listopadu 2011.
godine, omoguio je mladima da svojim umjetnikim izvedbama pozdrave jesen na
otvorenim prostorima karlovake promenade, okolnim parkovima te ispred kina Edison.
Projekt je osmiljen kao trodnevni niz dogaanja, interaktivnih radionica, glazbenih i scenskih
nastupa, filmskih projekcija, kulturno-umjetnikih, portskih i plesnih prezentacija koje
izvode i vode mladi Karlovani a koje su namijenjene mladima grada Karlovca. Cilj je
manifestacije okupiti mlade iz gradskih udruga, institucija, ali i samostalne umjetnike i
aktivne graane kako bi se predstavili na istome mjestu i u isto vrijeme pokazali ime se bave
cijele godine i koji potencijal nose u raznim oblicima aktivnosti.

34

Osim navedenih, u gradu Karlovcu se odravaju i brojne druge manifestacije, kao to su

Glazbeni festival VAGA, iji je cilj promocija glazbenog stvaralatva manje poznatih
glazbenika, pjevaa i kompozitora kao i glazbenih grupa razliitog izriaja s podruja
Karlovake upanije i ire te Veeri selskih gucov ,gdje se koncertima eli odrati i
osnaiti glazbena tradicija, napose nekadanja uloga violinista u sastavu guca. Zatim
Karlovako rijeno kino, kino na otvorenom na rijeci Korani, ArtiKA Festival dobre zabave
te Karlstadt festival je turistiki proizvod grada Karlovca, koji obuhvaa vie dogaanja,
odnosno festivala, a obuhvaa period od Ivanjskog krijesa sve do Karlovakih dana piva.

6.2

SWOT analiza kulturnih manifestacija

SWOT analiza je metoda kojom se definiraju snage, slabosti, prilike i prijetnje, analizirajui
interno i eksterno okruenje, kako bi se ostvario eljeni cilj. esto se oznaava i akronimom
SWOT (od engleskih rijei Strenghts, Weaknesses, Opportunities and Threats). Slui za
sumiranje i strukturiranje podataka u etiri kategorije (S-snaga, W-slabosti, O-prilike i Tprijetnje) te prikazivanje u jednom izvjetaju. Pri planiranju daljnjeg razvoja kulturnih
manifestacija vano je analizirati sadanje stanje te utvrditi koje su to komparativne prednosti,
a to nedostaci grada Karlovca i njegovih kulturnih manifestacija.
U tabeli 5. prikazana je SWOT analiza kulturnog turizma i manifestacija u gradu Karlovcu.

35

Tabela 5. SWOT ANALIZA KULTURNOG TURIZMA I KULTURNIH MANIFESTACIJA

GRADA KARLOVCA
SNAGE (S)

SLABOSTI (W)

Nedovoljno turistikih atrakcija

nasljedstvo

Slaba promocija i informiranost

Karlovaka Zvijezda

Nedostatak organizacije

Kulturne ustanove s dugom tradicijom

Nepovezanost

Povoljan geografski poloaj

Postojanje turistike infrastrukture

Nedostatak specifini znanja

Postojanje obrazovnih institucija za

Nedovoljno

Bogato

povijesno

kulturno

turizmu

Velik broj projekata i programa

Djelovanje

razvijeno

poduzetnitvo u turizmu

kadrove u turizmu i ugostiteljstvu

brojnih

subjekata

amaterskih

kulturnih drutva

PRILIKE (O)

PRIJENTNJE (T)

Razvoj kulturnog turizma

Gospodarska kriza, nezaposlenost

Blizina

Administrativne procedure

emitivnih trita

Ovisnost o nacionalnoj politici

Financiranje projekata iz fondova EU

Pad broja stanovnitva i odlazak

Suradnja/partnerstva

poznatih

destinacija

drugim

gradovima

Turistiki

razvoj

Dubovca,

zasebnog dijela grada

mladih

kao

Nedostatak

sredstava

za

financiranje investicija u turizmu

Sinergije profesionalaca i amatera

Neusklaenost

sa

slinim

dogaanjima

drugim

gradovima

Nezainteresiranost

graana

za

kulturne sadraje

Izvor: Izrada autora prema Strategiji kulturnog razvoja Grada Karlovca

36

Neke od glavnih prednosti za turizam grada Karlovca i njegovih kulturnih manifestacija su

povoljan geoprometni poloaj grada Karlovca, koji je izrazito je vaan zbog tranzitnog
prometa prema moru, ali i blizine glavnog grada Zagreba.
Uz to grad raspolae bogatom kulturno-povijesnom batinom i velikim brojem kulturnih
znamenitosti, tu su i ivotopisni etnoloki sadraji i kulturna raznolikost, brojne udruge i
drutava za promicanje kulturne batine i ouvanje tradicijskih zanata.
Postojanje karlovake Zvijezde kao jedinstvenog kulturnog resursa u regiji, Karlovac
ostvaruje komparativna prednost u odnosu na druge gradove.
Osim toga Grad raspolae s brojnim prirodnim bogatstvima kao to su rijeke, ekoloki
ouvan okoli, bioloka i krajobrazna raznolikost, parkovna arhitektura.
Pokrenut je velik broj kulturnih projekata i programa, koji se odravaju osobito za vrijeme
turistike sezone, u ljetnim mjesecima. Oni pokazuje kulturne potencijale i zainteresiranost
brojnih profesionalnih, ali i amaterskih kulturnih drutava za aktivnu participaciju u
karlovakoj kulturi.
Tokom ljetnih mjeseci, u gradu je vidljiv i urbani trend odravanja dogaanja na ulicama,
trgovima i prostorima u blizini karlovake Zvijezdi, koji su prepoznati kao veliki potencijal
koji omoguuje kvalitetna druenje graana s kulturom. Uskoro bi se i drugi prostori kao to
su parkovi i zelene povrine, eljezniki ili autobusni kolodvori mogli poeti koristi kao
prostori kulturnih zbivanja.
Potrebno je naglasiti manifestaciju od nacionalnog znaenja, Karlovaki dani piva, koji su
najvee pivarko dogaanje u Hrvatskoj i svake godine ih posjeti preko 200.000 posjetitelja;
odravaju se istovremeno kada i varadinski ulini festival, pancirfest. Tu se mogu uvidjeti
nedostaci i slabosti, jer zbog preklapanja vremena njihova odravanja, nedostatka vremena i
osobne ekonomske situacije, potencijalni turisti, ne mogu posjetiti sve eljene manifestacije.
To ne treba znaiti da se Karlovac treba natjecati s ostalim gradovima, jer dio graana, uvijek
e zbog blizine odlaziti u Zagreb, na odreene kulturne programe.
Najvea slabosti turizma grada Karlovca su nedovoljna razvijenost gospodarstva, koja
ograniava razvoj turizma, kao i slabo razvijena turistika infrastruktura.
Postojei resursi nisu dobro iskoriteni, ne postoji dovoljno atrakcija koje zadovoljavaju
potrebe stranih i domaih turista. Stoga se turisti u Gradu zadravaju vrlo kratko, njihova

37

turistika potronja vrlo je mala, a smjetajni kapaciteti ostvaruju nizak godinji stupanj
iskoritenosti kapaciteta.
Nedostaje organizacije i sudjelovanja izmeu organizatora i ciljeva, openito postoji slaba
povezanost izmeu subjekata u turizmu.
Osim toga poduzetnike inicijative u izgradnju i adaptaciju objekata koji slue u turistike
svrhe vrlo su skromne, dok postojei dogaaji nisu dovoljno kvalitetni, osim sredstava za
promociju, nedostaje im atraktivnosti i originalnosti.
Loa percepcija postojeih dogaanja, slaba zainteresiranost, este usporedbe sa slinim
programima u drugim sredinama, kao i nedostatak strunih znanja, jer ljudi uvijek nisu svjesni
da kultura i kulturne manifestacije mogu pridonijeti razvoju mjesta kao turistike destinacije,
nova radna mjesta i meunarodnu prepoznatljivost Karlovca, ograniavaju mogui napredak
kulturnog turizma.
SWOT analizom odreene su prilike, ali i prijetnje razvoja turizma grada Karlovca.
Grad treba iskoristiti mogunosti koje se nude prilikom plasiranja strukturnih fondova
Europske unije za osuvremenjivanje turistike ponude Karlovca, u protivnom e potencijal
iskoristiti snana i proaktivna konkurencija.
Prilike grada su i u blizini potencijalnih

emitivnih trita (Zagreb, Rijeka) i velikoj

koncentraciji turista u neposrednoj blizini, koje se moraju iskoristiti za razvoja kulturnog

turizma grada.
Mnotvo zapoetih i pokrenutih programa u kulturi, kao i kreativne ideje za nove programe i
projekte, predstavljaju dodatnu priliku za suradnju na razini gospodarstva i kulture. razvoju
kulture. Mogue ih je ostvariti uz suradnju s drugim gradovima, takvim oblikom suradnje
otvaraju se dodatne mogunosti razvoja, to je uobiajena praksa u Europskoj uniji.
Kao najvee prijetnja, uz loe gospodarske prilike, nezaposlenost, nedostatak financija, moe
pri razvoju kulturnog turizma moe se istaknuti ljudski faktor.
Sve vie mladih naputa Hrvatsku, tako i Karlovaku upaniju, to dovodi u pitanje
gospodarski razvoj grada, ali i razvoj kulturnih resursa.
Isto tako zbog prolosti i negativnih iskustava, ljudi, nisu optimistini i aktivni u planiranju i
provoenju strategija kulturnog razvoja.

38

Iako veina europski gradova, kulturni turizam vidi kao mogunost razvoja, veina ih smatra
da se kulturom ne moe postii puno toga.
Uz kulturni turizam potrebno je razvijati i sve druge specifine oblike turizma koji su
kompatibilni s istim, kao to su kongresni, sportski, seoski, vjerski,

i enogastronomski

turizam.
Razlog tome je to to kulturni turisti vie nisu malobrojne, bolje obrazovane i imune osobe,
ve je sve oitija njihova heterogenost. Oni jesu inspirirani lokalnom kulturom i privueni
dobro poznatim kulturnim lokacijama i dogaanjima te uivaju u atmosferi i obiajima
turistike destinacije. No, isto tako kulturno bogaenje i sticanje novih znanja vie nisu glavni
razlog posjeta. Turisti postaju sve zahtjevniji, a kako bi se zadovoljile njihove potrebe,
potrebno je osmisliti kvalitetan kulturno-turistiki proizvod koji obuhvaa usluge smjetaja,
restorana i prijevoza, jer kulturni turisti spavaju, jedu i rekreiraju se te tako donose vie
ekonomskih koristi.

39

ZAKLJUAK

Kulturni turizam, dogaanja, festivali i manifestacije postaju sve vaniji oblik turistike
ponude, poput muzeja i galerija, i njih je potrebno pretvoriti u turistiki proizvod kako bi se
mogli ukljuivati u ponudu turistike destinacije.
Kulturne manifestacije su snaan pokreta turizma i sve vaniji faktor strategija razvoja
gradova, regija i drava. Dogaanja poveavaju stupanj atraktivnosti turistikom mjestu i time
obogauju sadraj boravka i stvaraju mogunost vee turistike potronje turista. Njihov
kulturni znaaj vidljiv je kroz ouvanje i promociju tradicije, a drutveni znaaj u unapreenju
ivota lokalne zajednice i privlaenju veeg broja gostiju, dok su ekonomski uinci vezani su
uz u ostvarivanje prihoda i stvaranju potencijala za daljnji razvoj.
Turistike destinacije su proizvodi i marke, kao i sve ostalo podlone su promjenama i
trendovima, stoga ih je potrebno stalno osvjeavati, da bi se diferencirale od ostalih i
oduprijele negativnim promjenama.
Analiza stanja kulturnog turizma u Karlovcu pokazala je brojne prednosti za razvoj turizma:
povoljan poloaj, brojne prirodne resurse, tradiciju i kulturne ustanove. Meutim, u SWOT
analizi prikazane su i brojne slabosti, njih je potrebno rijeiti kako bi se omoguio daljnji
razvoj turizma.
Kulturne manifestacije od posebnog su znaaja za grad Karlovac, osim to obogauju
turistiku ponudu, tite i promiu njegove kulturne vrijednosti, no njihova privlana snaga
nije u potpunosti iskoritena. Dani piva su izuzetan potencijal za marketinku promociju
Karlovca, kako u zemlji, tako i u regiji. Brand postoji, odavno je stvoren te ga je potrebno
dalje razvijati. S druge strane Proljetne promenade i Mladi za jesen u gradu pravi su
primjer manifestacija kojima se turistika ponuda moe ostvariti izvan ljetne sezone i na taj
nain poveati turistiki promet.
Karlovac ima veliki potencijal za razvoj kulturnog turizma zbog svoje bogate kulturnopovijesne batine i tradicije. Stoga je strategije turistikog razvoja potrebno je usmjeriti prema
transformaciji destinacije iz tranzitne u boravinu destinaciju, ugodnu za boravak turista, te
jaanju imida grada kao grada Zvijezde, parkova, rijeka i piva, kroz zajedniko djelovanje
organizacija javnog i privatnog sektora.

40

LITERATURA
1. Bartoluci, M.: Upravljanje razvojem turizma i poduzetnitva, kolska knjiga,
Zagreb, 2013.
2. avlek, N., Bartoluci, M., Prebeac, D., Kesar, O. i dr: Turizam: Ekonomske osove
i organizacijski sustav, kolska knjiga, Zagreb, 2011.
3. orak, S. Mikai, V.: Hrvatski turizam plavo, bijelo, zeleno, Institut za turizam
Zagreb, 2006.
4. Dravni zavod za statistiku, www.dzs.hr
5. Getz, D. (2007.) Event tourism: Definition, evolution, and research, Dostupno na:
http://www.didatticacoris.uniroma1.it/materiali/13.05.48_Event%20Toursm%20_GET
Z.pdf 15.06.2015.
6. Graan D.: Konkurentnost turistike destinacije, Dostupno na:
file:///C:/Users/Dell/Downloads/EV_1_2013_clanak_Gracan_Rudancic_Lugaric%20(
2).pdf, 22.06.2015.
7. Jelini, D.: Abeceda kulturnog turizma, Intermedia, Zagreb, 2001.
8. Jovanovi, V. & Deli, U.: Karakteristike manifestacija i njihove utjecaj na razvoj
turizma u Srbiji, 2010.
9. Pirjevec, B.: Turizam juer, danas,. Veleuilite u Karlovcu, Karlovac, 2008.,
Scribd. (2010): Importance of cultural festivals, Dostupno na:
http://www.scribd.com/doc/45987213/Importance-of-Cultural-Festivals, 10.06.2015.
10. Scribd: Pivevi S.; Upravljanje manifestacija; Dostupno na:
http://bs.scribd.com/doc/207730171/upravljanje-manifestacijama#scribd , 15.06.2015.
11. Statistiki bilten, www.hzz.hr
12. Strategija kulturnog razvoja grada Karlovca 2014.-2024., Grad Karlovac, Tiskara
Peari&Radoaj, Karlovac, 2014. Dostupno na:
13. Strategija razvoja kulturnog turizma: Od turizma i kulture do kulturnog turizma, Institut za
turizam Zagreb, Zagreb, 2003, Dostupno na:
http://web.efzg.hr/dok/TUR/okesar//Strategija%20Razvoja%20Kulturnog%20Turizma.pdf,
06.06.2015.

14. Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012. -2020., Grad Karlovac, Tiskara
Peari&Radoaj, Karlovac, 2012.

41

15. TOMAS Ljeto 2010 Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj, Dostupno na

http://www.iztzg.hr/UserFiles/File/novosti/Tomas-Ljeto-2010-Prezentacija-HRCROTOUR-23-03-2011.pdf 20.06.2015.
16. Turistika zajednica grada Karlovca, http://karlovac-touristinfo.hr/
17. Turistika zajednica Karlovake upanije, http://www.karlovac.hr/
18. Vukoni , B. & avlek, N: Rjenik turizma, Masmedia, Zagreb, 2001.
19. Zorin doma http://www.zorin-dom.hr/

42

POPIS GRAFOVA

Grafikon 1. MOTIVI VIEDNEVNIH PRIVATNIH PUTOVANJA U 2013. GODINI ....... 15

Grafikon 2. PROMET TURISTA NA PODRUJU GRADA KARLOVCA U RAZDOBLJU
OD 2006. DO 2014. GODINE .............................................................................................. 21
Grafikon 3. GLAVNA EMITIVNA TRITA GRADA KARLOVCA U 2014. GODINI ... 25
Grafikon 4. NOENJA U GRADU KARLOVCU PO MJESECIMA U 2013. I 2014.
GODINI ............................................................................................................................... 26

43

POPIS TABELA

Tabela 1. MOTIVI DOLASKA TURISTA U HRVATSKU U 2010. GODINI...................... 14

Tabela 2 PROMET TURISTA NA PODRUJU GRADA KARLOVCA U RAZDOBLJU
OD 2006. DO 2014. GODINE ............................................................................................. 20
Tabela 3. DOLASCI I NOENJA U GRADU KARLOVCU PO ZEMLJAMA
PREBIVALITA TURISTA U 2013. I 2014. GODINI ........................................................ 22
Tabela 4. MOTIVI / RAZLOG DOLASKA TURISTA U KARLOVAC............................... 24
Tabela 5. SWOT ANALIZA KULTURNOG TURIZMA I KULTURNIH MANIFESTACIJA
GRADA KARLOVCA ......................................................................................................... 36

44

POPIS SLIKA

Slika 1. KLASIFIKACIJA ORGANIZIRANIH DOGAAJA PO FORMI ........................... 12

Slika 2. ZNAK GRADA KARLOVCA............................................................................... 31

45