Upute za oblikovanje seminarskog rada

Opseg rada: 2000 rijei

Saetak na b/h/s jeziku: 100-150 rijei

Gornja i donja margina, kao i lijeva i desna su 2.5 cm

Prored 1.5

Font Times New Roman, veliine 12 pt, izuzev naslova rada (14pt) i
biljeaka (10pt)

Tekst u cijelom radu treba biti obostrano poravnat

Raspored elemenata u tekstu: 1. Ime i prezime, te e-adresa

studenta/studentice; 2. Naslov teksta; 3. Saetak 100-150 rijei; 4.
Tekst seminarskog rada; 5. Popis literature.

Popis navedene literature urediti abecednim redom prema prezimenima

autora i kronoloki za svakog autora

Sve reference u seminarskom radu, kao i navoenje izvora mora biti identino
(naini navoenja podataka moraju biti ujednaeni).
Nakon citiranog dijela iz primarne ili sekundarne literature u zagradama se pie
autorovo prezime, godina izdavanja i, nakon dvotake, stranica.
(Prezime 2006: 55)
Primjeri:
Citat do 4 retka (ukljuen je u standardne margine i veliinu slova, navodnici su
obavezni, a o upotrebi navodnika pogledati u Pravopisu)
Aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa
aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa
aaaaaaaaaaaaaaaaaaa. (Prezime 2006: 34)
Citat dui od 4 retka (sputa se u novi red, margine se dodatno uvlae od 1 do
1,5 cm, veliina slova se smanjuje na 10 ili 11pt
Aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa
aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa
aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa
aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa
aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa
aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa.
(Prezime

2006: 143)

Izostavljanja dijela teksta u citiranju obiljeava se sa tri take u zagradi.

1

Aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa
(Prezime 2006: 24-25)

(...)

A/aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa.

Stihovi se ili centriraju ili su sastavni dio teksta unutar standardnih margina i tada
se odvajaju kosom crtom / Strofa se odvaja //
Npr. Okupili smo se radi ribanja ruku / Od velike prljavtine obinog ivota / ne
vjerujem da se iko od nas pitao / Kako li se izbijele ake onih drugih (Haver 2011:
16)
A u Literaturi e pisati Haver, Fadila Nura (2011): Vidikovac na Odri, Kreevo:
Knjievna zaklada/fondacija Fra Grgo Marti.
Ako je ovakvo oznaavanje ukljueno u tijelo teksta, podnoje se ne optereava
dodatnim podacima nego se sve navodi na kraju, u Literaturi. Mogue fusnote
slue samo za dodatna objanjenja i upuivanja na dodatnu literaturu u kojoj se
takoer raspravlja o onome emu je posveen seminarski rad.
Ako je autorovo ime sastavni dio reenice, onda se samo godina izdanja navodi u
zagradi
Ime Prezime (2006) sugerira da..... (ovdje slijedi parafraziran dio)
Meutim, ako se neto direktno citira, bez obzira to je autorovo ime sastavni dio
reenice, mora se navesti i stranica
Ime Prezime napominje da se uz ovaj lik vee dvostruki osjeaj stranosti (2006:
100), u nastavku va tekst.
Ili:
Ime Prezime napominje da se uz ovaj lik vee dvostruki osjeaj stranosti (2006:
100).
Ako je sljedei citat iz istog izvora, obiljeava se sa (ibid: 103)
Meutim, ako je niz citata iz jednog izvora prekinut umetanjem nekog citata iz
drugog izvora, onda se mora ponoviti puni izvor.
Literatura, navoenje
Knjige
Prezime, ime (godina izdanja). naslov knjige u kurzivu (ako postoji i podnaslov,
onda iza naslova stavimo taku pa navodimo i podnaslov). grad: izdava.
Avdagi, Anisa (2014). Narativni pregovori. Bosanskohercegovaka pripovijetka u
procesima evropeizacije: diskurzivni pristup reprezentaciji identiteta. Sarajevo:
Dobra knjiga.
Ako se sluimo nekim prevodom, u uglastoj zagradi unutar oble zagrade moramo
navesti i godinu izdanja na izvornom jeziku
2

Primjer:
Butler, Judith (2005 [2004]). Rainjavanje roda. Sarajevo: ahinpai.
Ako je vie autora ukljueno onda se navodi prezime, ime / prezime, ime ...
(ostalo je isto)
Primjer:
Maturana, Humberto / Varela, Franciso (1980). Autopoiesis and Cognition. Boston:
Dordrecht.
Tekstovi u zbornicima, hrestomatijama
Prezime, ime (godina). naslov teksta. U: ime i prezime (ur.) naziv djela u
kurzivu. grad: izdava, stranice na kojima se tekst nalazi.
Primjer:
ehu, Bakim (2003). Varijacije na temu Balkana. U: Duan I. Bjeli i Obrad
Savi (ur.) Balkan kao metafora: Izmeu globalizacije i fragmentacije. Beograd:
Beogradski krug, str. 183-190.
asopisi
Prezime, ime (godina). naziv teksta. U: naziv asopisa u kurzivu, broj. grad:
izdava, stranice
Avdagi, Anisa (2010). Bosankohercegovaka pripovijetka u tranziciji: pozitivne
subverzije. U: Sarajevske sveske, 27-28. Sarajevo: Mediacentar Sarajevo, str.
253-274.
Jedinice sa interneta
Prezime, ime: naziv teksta. Dostupno (navesti datum) na (navesti http).
Ako se upuuje na vie djela istog autora iz iste godine onda se uz godinu ukljui i
a, b...
U tekstu:
(Foucault 1989a: 35) (Foucault 1989b: 12)
Literatura
Foucault, Michel (1989a). dalje isto kao kod navoenja podataka o nekoj knjizi

Foucault ili Fuko? Butler ili Batler?

Iskljuivo zavisi od izdanja (odnosno prevoditelja i prireivaa), tako da se moe
desiti da u poglavlju Literatura imate naprimjer i

Fuko, Miel (2005 [2004]). Raanje biopolitike: predavanja na Kole de Francu

1978-1979. Novi Sad: Svetovi.
Foucault, Michel (1994 [1975]). Nadzor i kazna. Raanje zatvora. Zagreb:
Informator-FPZ.
U vezi sa pisanjem imena u tekstu vano je ujednaiti. Moe i etimoloki, kao i
fonetski, s tim da ako se pie fonetski prvi put uz ime autora treba u zagradi
napisati i etimoloki oblik.
Npr. Miel Fuko (Michel Foucault) je sugerirao..., a dalje u tekstu se pie samo
Fuko.
Ako se u radu obiljeavaju odjeljci, trebalo bi upotrijebiti najvie tri nivoa i
obiljeiti ih arapskim brojevima
1. 1. Naslov (pie se masnim slovima)
2. 1.1. podnaslov (pie se masnim slovima, ali u kurzivu); Rije
Saetak se takoer pie masnim slovima u kurzivu
3. 1.1.1. podnaslov, ne pie se masnim slovima, ali se upotrebljava kurziv
Ako u radu ne postoji obiljeavanje odjeljaka, onda se za numeriranje glavnog
naslova moe upotrijebiti i rimski broj iza koje se stavlja taka, a sve se pie
masnim slovima.
I.

Naslov odjeljka

Uvod, Zakljuak i Literatura se ne obiljeavaju brojem, niti se iza njih

stavlja dvotaka
Literatura se dijeli na primarnu, sekundarnu i tercijarnu.
Literatura
Primarna literatura (ispod slijedi popis romana, knjiga pria i slino koje
su bile primarni materijal)
Sekundarna literatura (ispod slijedi popis studija, eseja u zbornicima i
slino koji su posluili kao teorijski okvir za iitavanje primarnih
tekstova)
Tercijarna literatura se rijetko koristi u seminarskom (strunom) radu jer
je dvostruko posredovana. U naunom radu se uope ne koristi (ne bi
trebalo da se koristi).