1. Agrarna ekonomika?

Agrarna ekonomika se moe definirati kao znanstvena disciplina koja primjenjuje

znanstvena naela i kontrolne metode u rjeavanju problema u poljoprivrednoj
aktivnosti.
To je dinamika znanstvena disciplina koja u sebi ukljuuje makro i
mikroagroekonomiku.
Makroagroekonomika promatra poljoprivredu u cjelini. Tu su ukljuene i mjere
kojima drava utjee na proizvodno i drutveno-gospodarsko stanje poljoprivrede,
tzv. agrarnu politiku. Primjerice, politika cijena i politika proizvodnih poticaja u
poljoprivredi, porezna politika, trgovinska politika, politika kreditiranja
poljoprivrednih proizvoaa, mjere za poticanja uspjenosti poljoprivredne
savjetodavne slube i mnoge druge.
Mikroagroekonomika prouava poljoprivredna poduzea, tvrtke te obiteljska
gospodarstva u poljoprivredi, ukljuivi tu i ostale organizacijske oblike kao npr.
poljoprivredne zadruge.
Prema sadraju poljoprivredne aktivnosti agrarna ekonomika e se baviti
prouavanjem:
-

Prirodnih, demografskih, tehnikih, ekonomskih i drugih uvjeta

poljoprivredne aktivnosti
Stanja i problema u poljoprivrednoj proizvodnji
Ekonomsko-politikih i drugih mjera kojima se utjee na razvoj uvjeta
poljoprivredne aktivnosti i na njihovo racionalno koritenje

2. Pojam poljoprivrede
Poljoprivreda je gospodarska djelatnost koja se sastoji u uzgoju korisnih biljaka i
ivotinja, te preradi, prijevozu i prometu vlastitom aktivnou proizvedenih biljnih
i ivotinjskih proizvoda .
Poljoprivreda je najstarija gospodarska djelatnost kojom se jo uvijek bavi vei dio
ovjeanstva .
Tek u 19. st. s naglim razvojem industrije i trgovine je potisnuta s mjesta vodee
gospodarske djelatnosti.
3. Podjela poljoprivrede prema sadraju
Prema sadraju, odnosno prema prirodi proizvoda poljoprivredu dijelimo na:
-biljnu proizvodnju (bilinogojstvo) obuhvaa proizvodnju poljoprivrednih
proizvoda na temelju uzgoja jednogodinjih i viegodinjih biljaka. Moemo je
dalje podijeliti na sljedee podskupine ili grane: ratarstvo (obuhvaa uzgoj
kultura na ogranienim povrinama i u vrtovima itarica, industrijskog bilja,
krmnog bilja, povra i cvijea); vinogradarstvo (obuhvaa uzgoj vinove loze);
voarstvo (obuhvaa uzgoj vonih stabala, grmova i ostalih vonih biljaka);
livadarstvo (livadarstvo obuhvaa gajenje trava na livadama i panjacima)
-ivotinjsku (animalnu) proizvodnju obuhvaa uzgoj svih vrsti ivotinja,
neovisno o motivu kojim se rukovodimo u organiziranju proizvodnje. Podskupine
1

ivotinjske proizvodnje, koje takoer moemo nazvati poljoprivrednim granama

jesu: stoarstvo koje je njezin najvaniji dio te obuhvaa govedarstvo,
svinjogojstvo, konjogojstvo, ovarstvo, kozarstvo, peradarstvo i kuniarstvo. Te
osim stoarstva, ribnjiarstvo, ribarstvo, pelarstvo i svilarstvo
-prerada, prijevoz i promet poljoprivrednih proizvoda obuhvaaju sve
aktivnosti poljoprivrednika koje su usmjerene na to da se biljni i ivotinjski
proizvodi prilagode obliku, nainu, mjestu i vremenu potronje uz uvjet da su
biljni i ivotinjski proizvodi, koji su predmet prerade, prijevoza i prometa, veim
dijelom rezultat vlastite proizvodne aktivnosti.
4. Podjela poljoprivrede prema stupnju utjecaja ovjeka na
poljoprivrednu proizvodnju.
S tog stajalita poljoprivredu dijelimo na intenzivnu i ekstenzivnu.
Intenzivnu poljoprivredu karakterizira proizvodnja koja se odvija uz razmjerno
velik utjecaj ovjeka. ovjek svoj utjecaj ostvaruje na 2 naina: pojaanim
ulaganjem sredstava i pojaanim ulaganjem ivog rada. Takoer razlikujemo
radno intenzivne kulture ( proizvodnja povra, cvijea, duhana pa i stoarstvo) i
kapitalno intenzivne kulture (proizvodnja penice, kukuruza i sl.)
Ekstenzivnu poljoprivredu karakteriziraju niska ulaganja rada i sredstava.
Ekstenzivnost kao i intenzivnost moe biti obiljeje poljoprivrede zemlje u cjelini,
ueg podruja, poljoprivredne grane ili proizvodnje pojedinih proizvoda u biljnoj i
ivotinjskoj proizvodnji .
Stupanj intenzivnosti poljoprivrede u osnovi se mjeri koliinom uloenog rada ili
sredstava na jedinicu povrine ili za odreeni opseg proizvodnje . Tonu granicu
izmeu intenzivne I ekstenzivne proizvodnje teko je odrediti , to vie to se ta
granica, u skladu s tehnikim i tehnolokim napretkom,neprekidno pomie
U razvijenim zemljama, usprkos visokom stupnju intenzivnosti njihovih
poljoprivreda, proces daljnje intenzifikacije neprekidno se nastavlja, to ini
ekstenzivne poljoprivrede nerazvijenih zemalja i zemalja u razvoju sve manje
sposobnim u borbi za trite poljoprivrednih proizvoda, na koje su upuene zbog
svojih gospodarskih struktura. Intenziviranje poljoprivrede tih zemalja i na toj
osnovi kvantitativno i naroito kvalitativno unapreenje poljoprivredne
proizvodnje postaje nunost u suvremenim uvjetima .
5. Specifinosti poljoprivrede
-ovisnost poljoprivredne proizvodnje o prirodnim uvjetima
-organska proizvodnja
-vlasnitvo fizikih i pravnih osoba poljoprivrednog zemljita, kao opeg uvjeta
poljoprivredne proizvodnje.
Ova obiljeja ine poljoprivrednu aktivnost vrlo sloenom te se moraju
respektirati pri kreiranju agrarne politike zemlje . Od velikog su znaenja za ope
uvjete gospodarenja te za opseg, strukturu i uspjenost cjelokupne poljoprivredne
proizvodnje .
2

6. Ovisnost poljoprivredne proizvodnje o prirodnim uvjetima kao

specifinost poljoprivrede
Biljna proizvodnje, koja je osnova cjelokupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, jest
svjesna aktivnost koritenja prirodnih uvjeta s ciljem da se uzgoje kulturne biljke.
Prirodni uvjeti nisu, meutim, po svojim obiljejima jednaki u prostoru i vremenu.
Posljedice ovisnosti poljoprivrede o prirodnim uvjetima:
-

Mogunost razvijanja odreenih grana poljoprivredne proizvodnje pojedinih

proizvoda ograniena je koliinom odgovarajuih kategorija
poljoprivrednog zemljita, njegovom kvalitetom, reljefom i klimom
(razmjetaj poljoprivrednih kultura ovisan je o prirodnim uvjetima)
Razliita kvalitativna svojstva zemljita koja se koriste u istovrsnoj
proizvodnji, uz ista ulaganja i iste ostale uvjete daju razliite uinke .

Proizvode se proizvodi razliite kvalitete usprkos istoj tehnici i

tehnologiji .

Nemogunost primjene pojedinih tehnikih sredstava u proizvodnji ili

poveani trokovi u koritenju osnovnih sredstava zbog nepovoljnih uvjeta
prouzrokovanih loim klimatskim prilikama .
Potreba za dopunskim ulaganjem u proizvodnju s ciljem da se spase
prvobitno uloena sredstva ili smanje gubici .
Razliita razina ponude i potranje poljoprivrednih proizvoda, odnosno
opskrbljenosti trita zbog osciliranja u proizvodnji i na toj osnovi potreba
uspostava zaliha i unutar samih poljoprivrednih gospodarstava I u
razmjerima ukupnog gospodarstva .
Promjenjivost cijena poljoprivrednih proizvoda .
Neravnomjernost u ostvarivanju ukupnog prihoda .
Poveani rizik u poljoprivrednoj proizvodnji, osobito u uvjetima
specijalizacije .

Opseg i intenzitet posljedica koje se javljaju zbog utjecaja prirodnih uvjeta na

poljoprivrednu proizvodnju nije, meutim, uvijek jednak, ve ovisi os posobnosti i
o nastojanju ovjeka poljoprivrednika da im se suprotstavi odgovarajuom
poslovnom politikom. Tu treba ukljuiti i primjenu suvremenih dostignua znanosti
i tehnike u poljoprivrednoj praksi, te od mjera ekonomske politike u cjelini, a
posebno agrarne politike, one kojima se nepovoljne posljedice utjecaja prirodnih
uvjeta mogu svesti u okvire prihvatljive za poljoprivredu.

7. Organska proizvodnja kao specifinost poljprivrede

Posljedice koje proizlaze iz specifinosti organske proizvodnje temelje se na
zajednikim osobinama svih ivih bia. iva bia se raaju, primaju obiljeja
svojih prethodnika, sloeni su organizimi koji se razvijaju u skladu sa zakonima
razvitka vrste kojoj pripadaju, i umiru.
Jedna od ekonomskih implikacija zbog takvog karaktera je velika i stalna
disproporcija izmeu vremena proizvodnje i vremena rada, to nije sluaj u
3

drugim proizvodnim djelatnostima gdje se ta vremena praktiki podudaraju.

Vrijeme proizvodnje obino se rauna od poetka proizvodnje (pripreme tla za
sjetvu ili sadnju) do ubiranja plodova (berbe, etve). To je vrijeme odreeno
biolokim svojstvima svakog predmeta uzgoja. Na primjer, kod proizvodnje
penice to vrijeme iznosi 8-9 mjeseci, a kod kukuruza 5-6 mjeseci. Na krupnim
gospodarstvima u nas za proizvodnju 100 kg penice potrebno je u prosjeku 0,5
radnih sati dok je u SAD za jednaku koliinu penice treba 0,25 sati.
Zato se u poljoprivredi stalno pojavljuju sezone rada, pice rada, kampanje
poljoprivrednih radova, izmeu kojih je potreba za radom znatno smanjena, ili se
susreemo s razdobljima mrtve sezone.
Osnovne posljedice organskog karaktera poljoprivredne proizvodnje je sljedee:
-

Izvanredna sloenost proizvodnog procesa vezanog za uzgoj svake

pojedine biljke i ivotinje
Velika osjetljivost predmeta uzgoja
Uvjetovanost rezultata koji se ostvaruju u uzgoju od nasljednih
skolonosti
Oscilacije u proizvodnim kapacitetima ivotinja i viegodinjih biljaka, a
uvjetovane njihovim prirodnim svojstvima
Nerazmjernost izmeu uinaka i ulaganja u razliitim fazama razvitka
biljaka i ivotinja
Brzo mijenjanje kvalitativnih svojstava plodova
Utvrena tehnoloka optimalnost rokova u kojma proizvodni procec
mora biti zavren
Mogunost koritenja prirodnog svojstva rasta za poveanje proizvodnje
Ovisnost brzine obrta sredstava uloenih u proizvodnju o prirodnim
procesima razvitka biljaka i ivotinja koje se uzgajaju
Uvjetovanost intenziteta u koritenju radne snage i sredstava za
proizvodnju s razvojnim fazama biljaka i ivotinja
Mogunost da se dio proizvoda vlastite proizdnje koristi kao
reprodukcijski materijal u obnovljenom proizvodnom procesu
Potekoe u preorijentaciji proizvodnje

8. Posljedice vlasnitvo fizikih i pravnih osoba nad poljoprivrednim

zemljitem
- tekoe u osnivanju eksploatacijskih jedinica optimalne veliine i ekonomski
racionalnih organizacijsko proizvodnih oblika
- tekoe u prodiranju suvremene tehnike i tehnologije u proizvodni proces
- ograniene mogunosti ulaganja
- neracionalna proizvodne orijentacija
- pojava zemljine renete i specifian nain oblikovanja cijena poljoprivrednih
proizvoda i poljoprivrednog zemljita
Usitnjenost poljoprivrednog posjeda i eksploatacijskih jedinica kao posljedica te
spedifinosti oteava, a esto i onemoguuje koritenje, odnosno primjenu
4

suvremen tehnike i tehnologije u proizvodnom procesu i uzrok je mjeovitoj

proizvodnji i negativnim posljedicama takve proizvodne orijentacije.

9. Zamjenjive i nezamjenjive funkcije poljoprivrede.

Pri ocjenjivanju znaenja poljoprivrede za narodno gospodarstvo neophodno je
polaziti s 2 stajalita, i to, sa stajalita njenih nezamjenljivih funkcija i sa stajalita
njenih zamjenjivih funkcija.
Nezamjenjivom funkcijom poljoprivrede smatramo proizvodnju biljnih i stoarskih
proizvoda za prehranu stanovnitva,
Zamijenjliva:
- poljoprivreda kao trite za razvoj industrije
- proizvodnju sirovina potrebnih za industriju
-proizvodnja poljoprivrednih proizvoda namijenjenih izvozu
- sudjelovanje u stvaranju drutvenog proizvoda
- pruanje zaposlenja dijelu radno sposobnog stanovnitva
- pruanje mogunosti dijelu ukupnog stanovnitva da na dohotku stvorenom u
poljoprivredi nae osiguranje vlastite egzistencije
Sa stajalita jedine nezamjenljive funkcije znaenje je poljoprivrede apsolutno, u
relativnosti i apsolutnog, s obzirom na dostignua i mogunosti daljnjeg razvoja
znanosti, tehnike i tehologije.
Sa stajalita zmjenljivih funkcija znaenje poljoprivrede opada razmjerno
smanjenju njezine uloge u ostvarivanju zadaa koji iz tih funkcija proizlaze, i to je
opadanje gotovo redovito posljedica gospodarskog razvitka koji dovodi do
naglaavanja razvoja ostalih gospodarskih grana, prvenstveno industrije.

10. Poljoprivreda kao proizvoa hrane

Proizvodnja hrane je nezamjenjiva funkcija poljoprivrede te ona na dananjem
stupnju razvitka ostaje jedini izvor hrane .
Potrebe za hranom konstantno rastu, uzroci tog rasta su porast broja stanovnika
te kvalitativna i kvantitativna obiljeja hrane.
ovjek u svakom trenutku treba hranu kako bi se odravao organizam . Manje
hrane uzrokuje smanjenu proizvodnost rada, to utjee na smanjenje dohotka i
openito stupnja razvijenosti .
Gladovanjem se smatra kada ovjek dnevno unese u svoj organizam hrane
energetske vrijednosti manje od 2000 kalorija
Energetska vrijednost hrane od 2500 i vie osigurava sve fizioloke funkcije
organizma i ivotne potrebe ovjeka .
Porast BDP-a vodi rastu potronje hrane, vie se troi hrana ivotinjskog podrijetla
5

Nerazvijene zemlje imaju ozbiljne potekoe s prehranom svog stanovnitva

11. Poljoprivreda kao trite za razvoj industrije

Razvitkom ukupnog gospodarstva I razvitkom poljoprivrede, industrija ima sve
vee znaenje u razvitku poljoprivrede.
Takoer ,izraena je tendencija smanjenja poljoprivrednog stanovnitva
(smanjena radna snaga) koje treba zadovoljiti rastue potrebe svjetskog
stanovnitva za hranom
Kako bi se to postiglo, sve vie se koriste suvremena sredstva za proizvodnju koja
su industrijskog podrijetla. Industrijske grane koje su najvie vezane za razvoj
poljoprivrede su strojarska, kemijska i industrija stone hrane.
Strojarska industrija je industrija poljoprivrednih strojeva i orua. U poljoprivredi
se upotrebljavaju
razni strojevi ovisno o vrsti posla: obrada tla, skupljanje i prijevoz, navodnjavanje
i sl.
Kemijska industrija druga je po znaaju u razvoju poljoprivrede. Mogu se posebno
izdvojiti 3 industrije: industrija mineralnih gnojiva, industrija kemijskih sredstava
za zatitu bilja i ivotinja te industrija nafte i naftnih derivata

12. Proizvodnja sirovina za industriju

Znaaj poljoprivrede kao proizvoaa sirovina za industriju je vei ukoliko je
razvijenija i ira podjela rada. Ukoliko je razvijena podjela rada poljoprivreda
prvenstveno slui kao opskrbljiva sirovinama.
Najznaajnije industrije koje koriste poljoprivredne proizvode kao sirovinu su:
prehrambena, tekstilna, industrija koe i industrija duhana.
to je vii gospodarski razvoj, vie se troe preraeni poljoprivredni proizvodi to
uvjetuje rast reprodukcijske potronje u realizaciji ukupne poljoprivredne
proizvodnje . Postoji jaka ovisnost izmeu stupnja gospodarske razvijenosti i
udjela poljoprivredne proizvodnje iji se proizvodi industrijski prerauju.
U razvijenim zemljama dvije treine osnovnih poljoprivrednih proizvoda se na
razliite naine industrijski prerauje.

13. Doprinos poljoprivrede vanjskotrgovinskoj razmjeni

Izvoz poljoprivrednih proizvoda je zamjenjiva funkcija poljoprivrede razvitkom
izvanpoljoprivredne djelatnosti postupno preuzimaju ulogu poljoprivrede u izvozu.
Znaaj sudjelovanja poljoprivrede u vanjskotrgovinskoj bilanci je razliit od zemlje
do zemlje, a ovisi o tome koliko iz vlastite proizvodnje podmiruje prehrambene
potrebe svog stanovnitva , stupnju njezine gospodarske razvijenosti i
razvijenosti poljoprivredne proizvodnje .
Vea gospodarska razvijenost, koju predstavlja vii stupanj razvijenosti,
prvenstveno industrije, dovodi do porasta izvoza industrijskih proizvoda, to ima
za posljedicu smanjenje udjela poljoprivrede u vanjskotrgovinskoj razmjeni.
6

Razvoj gospodarstva nuno ne prati i razvoj poljoprivrede pa se zbog smanjenja

broja zaposlenih u poljoprivredi moe se dogoditi porast uvoza poljoprivrednih
proizvoda.

14. Sudjelovanje u stvaranju nacionalnog dohotka

Sa stajalita sudjelovanja poljoprivrede u stvaranju nacionalnog dohotka znaenje
poljoprivrede takoer opada. U vrijeme kad je poljoprivreda bila glavna
gospodarska grana i kada je zapoljavala najvei dio aktivnog stanovnitva
njezino je sudjelovanje u stvaranju nacionalnog dohotka bilo razmjerno visoko.
Razvoj industrije dovodi do poveanja broja zaposlenih u toj gospodarskoj oblasti
i do porasta proizvodnosti rada ,a posljedica je stvaranje neusporedivo veeg
nacionalnog dohotka u izvanpoljoprivrednim granama

15. Uvjeti poljoprivredne proizvodnje

Uvjeti poljoprivredne aktivnosti predstavljeni su velikim brojem utjecaja ili
initelja. Svrstavamo ih u sljedeih 8 skupina:
-

Prirodni uvjeti
Poljoprivredno stanovnitvo i radna snaga
Posjedovna struktura
Tehnika opremljenost
Organizacija poljoprivredne proizvodnje
Potronja poljoprivrednih proizvoda
Drutveno ekonomsko ureenje
Ostali uvjeti poljoprivredne aktivnosti

Prirodni uvjeti obuhvaaju poljoprivredno zemljite, reljef ,klimu i vode

Poljoprivredno zemljite/zemljite je rastresit sloj na povrini , koji se razvio pod
utjecajem mnogobrojnih initelja iz stijena odnosno minerala, od iji su agregata
stijene sazdane. On je i prirodna sredina za razvie biljaka na povrini zemlje,
odnosno prirodno tijelo na povrini zemlje na kojem rastu biljke. Zemljite je
proizvod djelovanja i utjecaja niza initelja, od kojih su najznaajniji matini
supstrat, klima, reljef, biljke i ivotinje, vrijeme i ovjek.
Zemljita se meusobno razlikuju po nizu osobina, fizikih, kemijskih, biolokih i
morfolokih, te po svojem poloaju u reljefu.
Najznaajnija fizika svojstva zemljita: struktura, propusnost, upljikavost,
kapilarnosti i upojnost rudnih soli.
Kemijska svojstva zemljita odreena su kemijskim sastavom. Oblik, koliina i
kakvoa mineralnih materija i materija biljnog i ivotinjskog koja se jo nazivaju
organskim ili humusnim.
Bioloka svojstva zemlje podrazumijevaju sposobnost zemljita da bude stanite
izvjesnim biljnim i ivotinjskim organizmima koji imaju znaajnu ulogu u stvaranju
zemljita i za stvaranje povoljnih uvjeta za rast biljaka.
7

Morfoloka svojstva zemljita: genetiki horizonti, graa zemljita i njegova boja,

kao posljedica procesa stvaranja zemljita te su snova za odreivanje tipova
zemljita.
Povrina poljoprivrednog zemljita
Pod poljoprivrednim zemljitem razumijevamo onaj dio ukupnih povrina
dravnog teritorija koji se koristi u poljoprivrednoj proizvodnji .
Kategorije poljoprivrednog zemljita kao i obiljeja naina njihova koritenja:
oranice i vrtovi, vonjaci, vinogradi, livade, panjaci, bare i trstici i ribnjaci.
Reljef je initelj stvaranja zemljita i klime, a utjee na opseg, sadraj,
intenzivnost i uspjenost poljoprivredne proizvodnje . Reljef utjee na mogunost
razvitka pojedinih grana poljoprivredne proizvodnje , mogunost koritenja
odreenih tehnikih sredstava , organizaciju proizvodnje i visinu trokova
proizvodnje.
Klima je prosjeno stanje atmosfere, prostorno i vremenski odreeno, a utvreno
u odnosu na klimatske elemente .uvjetovana je nizom initelja kao npr.
geografska irina, nadmorska visina, konfiguracija tla, vrsta podloge, biljni
pokriva i sl. Klimu dijelimo na makro klimu ili klimu velikih povrina i mikroklimu
ili klimu razmjerno malih povrina. Utjecaj klime odrazit e se na proizvodnu
orijentaciju, visinu prinosa, visinu proizvodnih trokova, angairanost ljudi u
proizvodnji itd.
Vode koje dospijevaju na poljoprivredna zemljita i slue odvijanju biljne i
ivotinjske proizvodnje

16. Poljoprivredno stanovnitvo

Poljoprivrednom stanovnitvu pripadaju osobe ije se zanimanje nalazi u
skupinama poljoprivrednici i ribari i lovci kao i sve osobe koje oni uzdravaju .
To je dio ukupnog stanovnitva zemlje koje svoju egzistenciju temelji, u osnovi, na
dohotku stvorenom u poljoprivredi kao djelatnosti
Kvantitativna i kvalitativna obiljeja poljoprivrednog stanovnitva
-

broj i kretanje poljoprivrednog stanovnitva

dobna struktura poljoprivrednog stanovnitva
struktura poljoprivrednog stanovnitva prema aktivnosti
dobna struktura aktivnoga poljoprivrednog stanovnitva

spolna struktura aktivnog poljoprivrednog stanovnitva

obrazovanost aktivnog poljoprivrednog stanovnitva

Veliina poljoprivrednog stanovnitva odraz je stupnja gospodarske razvijenosti

zemlje . Zemlje nerazvijene gospodarske infrastrukture imaju visoki udjel
poljoprivrednog stanovnitva u ukupnom stanovnitvu zemlje
Agrarna prenaseljenost je stanje u kojem postoje vikovi radne snage u
poljoprivredi.
Osnovni uzroci agrarne prenaseljenosti su :

nedovoljna gospodarska razvijenost i stoga smanjena sposobnost

djelatnosti izvan poljoprivrede da prihvati viak radne snage iz
poljoprivrede
neodgovarajua struktura poljoprivredne proizvodnje
razvijanje osnove poljoprivrede uz istodobno nedovoljan tempo opeg
gospodarskog razvitka

Deagrarizacija je postupni proces smanjenja radne snage u poljoprivredi.

Tri skupine initelja utjeu na pojavu i tijek deagrarizacije:
- mogunosti zapoljavanja u poljoprivrednim djelatnostima
-

drutvenoekonomski pokazatelj poljoprivrede

Sociopsiholoki initelji

Struktura poljoprivrednog stanovnitva prema aktivnosti

- Aktivno stanovnitvo su osobe koje aktivno obavljaju neko zanimanje i na
taj nain same sebi osiguravaju potrebna sredstva za ivot
- Osobe s osobnim prihodima su osobe koje vie nisu aktivne ve ive od
prihoda koji potjeu od steenih prava na osnovu njihova(ili lanova
njihove obitelji) prijanjeg rada ili aktivnosti(najam, mirovina)
- Izdravano stanovnitvo su osobe kje nemaju vlasitih prihoda, nego ih
izdravaju osobe koje ostvaruju vlastiti prihod
Obrazovanost aktivnog poljoprivrednog stanovnitva
Slaba obrazovanost poljoprivrednika posljedica je slabo razvijene mree kola i
pitanja prijevoza uenika od mjesta stanovanja do kole
Jedini preduvjet da netko postane poljoprivrednikom je taj da on to eli postati ili
da je prisiljen
Zalaganje za stjecanje srednje,vie i visoke strune spreme

17. Posjedovna struktura

Posjed je imovinsko pravna kategorija kojom se obiljeava vlasnitvo fizikih ili
pravnih osoba odreene imovine te je osnova za tvorbu eksploatacijske jedinice u
poljoprivredi. Poljoprivredno zemljite temeljni je preduvjet poljoprivredne
proizvodnje.
Posjedovna struktura je prikaz raspodjele ukupnog fonda poljoprivrednog
zemljita po kategorijama posjeda utvrenih na osnovi njihovih veliina
Veliina poljoprivrednog gospodarstva moe poticajno ili ograniavajue utjecati
na uinkovitost i uspjenost njegove aktivnosti, zbog utjecaja na:
- Organizaciju proizvodnje tei se punoj usklaenosti initelja proizvodnje
-

Proizvodnu orijentaciju- izraena je izborom vrsta biljaka i ivotinja koje se

na gospodarstvu uzgajaju i njihovom zastupljenou u proizvodnom
programu

Stupanj robnosti- udovoljavanje zahtjevima trita znai izlazak

poljoprivrednih gospodarstava na trite s ciljem njihovog trajnog ostajanja
na njemu
9

Tehniku opremljenost suvremena tehnika sredstva poveavaju

proizvodnost rada, smanjenje koliine potrebnog rada radnika ,optimalni
rokovi odvijanja radova
Primjenu tehnolokih postupaka - ostvarivanje velike, kvalitetne i jeftine
proizvodnje,za primjenu suvremene tehnologije potrebna je odgovarajua
obrazovanost poljoprivrednika i raspolaganje potrebnim sredstvima

Posjedovna struktura u RH
- Vrlo mali posjedi (do 3h)
- Mali posjedi ( 3-5ha)
- Srednji posjedi (5-8ha)
- Veliki posjedi (preko 8ha)
Posjedi obiteljskih gospodarstava u hrvatskoj poljoprivredi spadaju gotovo u
cijelosti u kategoriju malog posjeda.
-

Ne
Ne
Ne
Ne
Ne

postoje uvjeti za unapreenje poljoprivredne proizvodnje

omoguuju racionalnu organizaciju proizvodnje
omoguuju ostvarivanje zadovoljavajueg stupnja robnosti
omoguuju postizanje potrebne razine tehnike opremljenosti
omoguuju primjenu suvremenih tehnolokih postupaka

18. Tehnika opremljenost

Poslovna sredstva dijelimo na osnovna ili trajna i obrtna sredstva
Trajna sredstva obuhvaaju:
- Graevinski objekti gospodarskog karaktera
- Orua za rad
- Dugogodinji zasadi
- Osnovno stado
- Zemljite koje se koristi u gospodarske svrhe
- Patenti, licencije i druga prava
Orua za rad utjeu na racionalnost poljoprivredne proizvodnje i na mogunost
njezina unaprjeenja.
U uem smislu sredstva koja se upotrebljavaju pri obavljanju radova pri kojima
se preteno koristi ljudska radna snaga
U irem smislu strojevi kao skup uzajamno povezanih dijelova koji stavljeni u
pokret obavljaju mehaniki rad te ureaje kao skup meusobno povezanih
dijelova sposobnih da obave neki tehnoloki proces
Podjela orua za rad:
- Pogonski strojevi - koriste se za pogon radnih strojeva (traktori,
elektromotori)
- Radni strojevi - koriste se za obavljanje odreenih operacija.
Prema nainu vezivanja za pogonske strojeve razlikujemo vune strojeve,
polunoene i noene strojeve i samohodne strojeve te radne strojeve
prema namjeni
- Mjeoviti strojevi
-

10

Strojevi poveavaju snagu i sposobnost ovjeka da uspjeno utjee na prirodne

procese razvoja biljaka i ivotinja.
Efekti koritenja strojeva su :
- ubrzavanje izvoenja radova
- omoguuje se izvoenje radova koji se slabijom tehnologijom ne bi mogli
obaviti
- poboljanje kvalitete radova
- racionalnije koritenje reprodukcijskog materijala
- poveanje proizvodnosti rada
Obrtna sredstva obuhvaaju:
-

Materijal za reprodukciju
Nedovreni proizvodi, poluproizvodi i gotovi proizvodi
Sitni alat i inventar
Potraivanja u vezi s poslovanjem obrtnim sredstvima
Novana sredstva

19.Organizacija poljoprivredne proizvodnje

Svoje ekonomske funkcije poljoprivreda ostvaruje djelatnou posebno
organiziranih jedinica koje nazivamo poljoprivredne organizacije, poduzea ili
gospodarstva . Poljoprivredno gospodarstvo predstavlja posebno organiziranu
gospodarsku jedinicu koja djeluje u granama poljoprivrede.
Podjela poljoprivrednih gospodarstava
1. Prema vlasnitvu - Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
- Poslovni subjekti
2. Prema veliini

-mala

-srednja
-velika
3. Sa stajalita proizvodne orijentacije - poljoprivredna gosp. s mjeovitom
proizvodnjom
- poljoprivredna gosp. sa specijaliziranom
proizvodnjom
4. S obzirom na stupanj robnosti
potrebe

- gospodarstva koja proizvode za vlastite

- gospodarstva koja proizvode za trite

5. Kao proizvodne ekonomske jedinice - gospodarstva koja ostvaruju prihode
iskljuivo
poljoprivrednom proizvodnjom
poljoprivrednom
poljoprivrede

-gospodarstva koja prihode ostvaruju

aktivnou i izvan

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva - OPG

Predstavljaju organizacijske jedinice u poljoprivredi, a zasnivaju se na privatnom
vlasnitvu zemlje i ostalih sredstava za proizvodnju te osnovu jedinice ini
obitelj.
11

Bitni konstitutivni elementi OPG-ova:

- Kuanstvo obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stvaraju i
zajedniki troe prihode za podmirenje temeljnih ivotnih potreba
- Posjed imovina, vlasnitvo nad zemljitem I drugim sredstvima
- Gospodarstvo - proizvodna jedinica koja se s jedne strane sastoji od
posjeda a s druge od radne snage kuanstva koja je angairana u
proizvodnji
20. Potronja poljoprivrednih proizvoda
Svrha i cilj su stvaranje proizvoda i obavljanje proizvodnih usluga kojima se
podmiruju individualne i zajednike potrebe, odnosno njihova ukupnost . Svrha
postoji samo onda ako se njezinim rezultatima podmiruju odgovarajue potrebe.
Toka na kojoj opseg proizvodnje poinje prelaziti opseg potreba predstavlja onu
toku na liniji proizvodnje od koje ona postaje djelatnost bezrazlonog troenja
energije ovjeka i unitavanje postojeih materijalnih vrijednosti
Efektivne potrebe mogu biti podmirene s obzirom na podudarnost obiljeja
proizvoda i zahtjeva na dostupnosti tih proizvoda
Potencijalne potrebe postoje samo latentno i ostaju nepodmirene djelomino ili u
cjelini
Efektivna potronja je potronja koja se javlja kao izraz efektivnih potreba, tj.
potreba koje uz postojeu kupovnu mo i cijene mogu biti podmirene (realna
potronja)
Potencijalna potronja predstavlja izraz potencijalnih potreba te je samo latentno
prisutna te e se postupno efektirati odgovarajuom izmjenom kupovne moi i
cijena.

Razlikujemo 2 temeljna oblika potronje : naturalnu i trinu potronju

1. Naturalna potronja
Postoje 3 oblika - Potronja poljoprivrednih proizvoda vlastite proizvodnje
kao materijal za
ponovnu proizvodnju
- Potronja poljoprivrednih proizvoda vlastite proizvodnje
unutar
poljoprivrednih kuanstava
- Potronja poljoprivrednih proizvoda namijenjenih kunoj
radinosti

Potronja poljoprivrednih proizvoda kao materijal za ponovnu proizvodnju

autoreprodukcija
Tri skupine :
- Potronja poljoprivrednih proizvoda koji su proizvedeni s iskljuivom
namjerom da se koriste kao materijal u proizvodnji
- Potronja poljoprivrednih proizvoda mjeovite namjene, od. proizvoda koji
se mogu koristiti i kao materijal za proizvodnju i za druge namjene
12

Potronju poljoprivrednih proizvoda drugih namjena, koji se iz raznoraznih

razloga koriste kao materijal za proizvodnju

Potronja pojoprivrednih proizvoda vlastite proizvodnje u poljoprivrednim

kuanstvima autokonzum
-

Znaajno u uvjetima nerazvijenog li slabo razvijenog gospodarstva

Na opseg i strukturu ovog podruja djeluju:
Br. stanovnika koji ive u okvirima poljoprivrednih kuanstva
Visina dohodaka
Navike u potronji
Posjedovanje struktura u poljoprivredi
Proizvodna orijentacija poljoprivrednih gospodarstava
Veliina i struktura obitelji
Blizina veih potroakih centara i prometna povezanosti s njima
Razvijenost otkupne trgovake mree
Cijene poljoprivrednih proizvoda

2. Trina potronja je potronja poljoprivrednih proizvoda kojoj je

prethodila prodaja
Razlikujemo:Trina potronja za osobne potrebe (hrana)
Trina potranja za ponovnu proizvodnju (reprodukcijski
materijal)
Trina potronja od strane industrije
Trina potronja kao izvor poljoprivrednih proizvoda

Na opseg i strukturu trine potronje prehrambenih poljoprivrednih

proizvoda za osobne potrebe, najznaajniji utjecaj ine: -Broj stanovnika
-Visina realnih dohodaka
-Potroake navike
-Struktura obitelji

potreba te realne
potreba

-Stupanj zamjenljivosti proizvoda

-Stabilnost novca i irina kruga
mogunosti podmirivanja
-Cijene poljoprivrednih proizvoda
-Nain pripremanja hrane

* Funkcija poljoprivrede u gospodarstvu promatrane preko input

output odnosa
Kao outputi poljoprivrede prema nepoljoprivrednim djelatnostima i cjelokupnom
gospodarstvu mogu se oznaiti: hrana za stanovnitvo, sirovina za industriju,
radna snaga za nepoljoprivredne djelatnosti, izvoz proizvoda u druge zemlje.
Kao input poljoprivrede iz nepoljoprivrednog sektora mogu se istaknuti: sredstva
za rad, reprodukcijski materijal i roba za iroku potronju.
13

Sve nabrojene funkcije poljoprivrede podjednako su znaajne u svim fazama

razvoja gospodarsva. No, u pojedinim fazama gospodarskog razvoja razliito je
djelovanje i znaenje pojedinih funkcija za razvoj poljoprivrede i cjelokupnoga
gospodarstva. Tako, na primjer, u inicijalnoj fazi razvoja gospodarstva i brzoj
industrijalizaciji velika je potranja za svim poljoprivrednim proizvodima, a
osobito za jeftinom hranom. Na vioj razini gospodarske razvijenosti i viim
dohocima stanovnika, osobito je izraena potranja za hranom vie kvalitete
(animalnog podrijetla) hranom skupih kalorija. Jednako tako s porastom dohotka
raste potranja za preraenim poljoprivrednim proizvodima, raste znaenje onih
industrija koje prerauju poljoprivredne proizvode, a time i uloga poljoprivrede
kao proizvoaa sirovina za industrijski razvitak.

14