Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Odjel za kulturologiju
Medijska kultura

ena radnica

Kolegij: Feministike teorije i kulturalni studiji

Mentorica: dr. sc. Mirta Bijukovi-Mari, asistentica
Autorica: Vita Polanec, studentica

Osijek, sijeanj 2014. godine

Sadraj
Uvod....................................................................................................................... 3
Ulazak ena na trite rada.................................................................................... 3
Rodne uloge i enska zanimanja.........................................................................4
Svjetski rat(ovi) i ulazak ene u prostor rada.........................................................5
Jugoslavija i Antifaistiki front ena......................................................................6
ene nakon Drugog svjetskog rata pa do danas....................................................8
Jugoslavija/Hrvatska............................................................................................ 8
Svijet................................................................................................................... 9
Zakljuak.............................................................................................................. 10
Literatura.............................................................................................................. 11

Uvod
ene su se nekada vezale iskljuivo uz kuanski rad, koji se automatski manje cijenio
od mukog, jer nije bio plaen novcem. Korijen takvog vrednovanja krije se u slabosti enske
tjelesne konsitucije, podlonosti 'prirodi u obliku menstrualnih ciklusa i dugotrajnih razdoblja
trudnoe, to je ostavilo traga na percepciji karakternih ali i radnih osobina ena 1. enskom
dunou smatralo se sve od pletenja, kuhanja, pospremanja, brige o djeci, sadnje, okopavanja
tla i slinih poslova. No, promjene koje su se dogodile u 20. stoljeu u svijetu rada, brza i
uinkovita industrijalizacija, masovno zapoljavanje, urbanizacija, promjene u gospodarskim
mogunostima i nainima ivljenja udaljile su ene od (samo)reproduktivne i obiteljske
'utemeljenosti'.2

Ulazak ena na trite rada

Preduvjet stvaranju povoljnije okoline za enu radnicu nastao je jo u devetnaestom
stoljeu, kada je iri puk pojmio vanost obrazovanja. Ukidanjem feudalnog sustava i strogih
klasnih podjela, polako se stvaralo graansko drutvo, u kojem obrazovanje postaje preduvjet
za vlastiti opstanak i napredak. Ovdje su se ubrajale i ene, koje su jednako tako osjetile
potrebu za osobnim napredovanjem. Ali, ena je tada i dalje tretirana kao manje vrijedna.
Javna je sfera ivota bila rezervirana, kao i dotad, iskljuivo za mukarce, dok su ene
doivljavane kao supruge i majke, s pravima koje su postojala iskljuivo u odnosu na
mukarce. Udruenja koja su okupljala ene eljne promjena u drutvu poela su se masovno
osnivati ve potkraj 19. stoljea, kada na snagu stupaju i promjene u obavljanju poslova na
primjer, maloljetnicima se zabranjuje noni rad, a enama starijima od 21 godine rad u
rudnicima i kamenolomima3. Vano je naglasiti kako su se brojni konzervativci u Hrvatskoj,
kako i drugdje, opirali potrebi obrazovanja ena tvrdei da se to opire strogo tradicionalnoj
podjeli mukih i enskih uloga.
Kakve vrijednosti su u to vrijeme bile poeljne vidi se u iduem citatu: Spolna politika
kolskog sustava druge polovine 19. stoljea u Hrvatskoj svoju je primarnu strategiju
1 Adamovi, Mirjana;ene i drutvena mo: Zagreb: Plejada; Institut za drutvena istraivanja; 2011.; str. 113
2 Isto, str. 114
3 Isto, str. 43

zasnivala na konstrukciji poeljnih spolnih identiteta. Pedagoki diskurs je u potpunosti

podupirao tu spolnu politiku svojom proizvodnjom znanja o spolnim karakteristikama na
osnovi koje su konstruirani enski i muki identiteti. U hrvatskom obrazovnom sustavu druge
polovine 19. stoljea vie djevojake kole bile su sredinje mjesto oblikovanja takvih
poeljnih enskih identiteta. Glavne karakteristike koje su uenice trebale zadobiti putem
odgoja i obrazovanja u vioj djevojakoj koli bile su: pobonost, prostodunost, ednost,
krotkost, stidnost, skromnost i utljivost.4
Ipak, industrijska revolucija, formiranje jake graanske klase, nacionalni pokreti, te liberalne
prosvjetiteljske ideje koje su prevladale tijekom 19. stoljea, pruile su enama potreban
prostor i argumentaciju za redefiniranje svojih uloga u drutvu. One poinju aktivno
sudjelovati u nacionalnim i revolucionarnim kretanjima svoga doba. Zapoljavaju se u
industriji to rui dotadanja ogranienja i iskljuivo financijsku ovisnost o muu ili ocu, ali s
druge strane otvara niz novih pitanja, kao pitanje eksploatacije enskog rada, jednakost plaa
ili mogunost napredovanja i zapoljavanja u zanimanjima 'bijelih ovratnika'.5

Rodne uloge i enska zanimanja

Povijest je stvorila takozvana enska zanimanja, ije se obavljanje gotovo uvijek
povezuje uz tradicionalne rodne uloge. Upravo rodno specifina podruja (skrb, njega itd.)
predmet su nieg vrednovanja i slabije plaenog posla, jer iako se rad vrednuje temeljem
nekih objektivnih kriterija, feministice tvrde kako se podruja u kojima dominiraju ene
otvoreno diskriminiraju kao umno nedovoljno zahtjevna.6
Kao primjer moe se dati medicinsko zvanje koje do 18. stoljea ene nisu mogle obavljati,
ali je posao njegovateljica ostao enski sve do danas. Kada je netko u obitelji bolestan,
prirodno je da ga njeguju ene, ali je i danas rijetko da su ene kirurginje. Lijenice uglavnom

4 upan, Dinko; Via djevojaka kola u Osijeku (1882.-1900.) u scrinia slavonica 5 (2005), 367368
5 Adamovi, Mirjana, ene i drutvena mo, Plejada, Zagreb, 2011., str. 158
6 Isto, str. 119

specijaliziraju nie rangirana zanimanja u medicinskoj profesiji (stomatologija, pedijatrija,

opa praksa i slino).7
Zanimljivo je kako su ene u bivim socijalistikim zemljama vie ulazile u profesije od
svojih kolegica sa Zapada, to znai da je socijalistika ideologija uvelike doprinijela
ravnopravnosti ena, o emu u vie pisati kasnije. U SAD-u situacija je bila sasvim drugaija
konana ravnopravnost dostignuta je mukotrpnom borbom sufraetskog pokreta.
ene i mukarci su zbog svojih prirodnih odlika podloni podvojenim ulogama u drutvu. Po
tome, mukost kao univerzalna kategorija predstavlja ono to je razumno, umno,
intelektualno, stabilno, dok enskost personificira strastvenost, emotivnost, reproduktivnost,
seksualnost, krhkost, nestabilnost...8

Svjetski rat(ovi) i ulazak ene u prostor rada

Radikalan pomak dogodio se, paradoksalno, za vrijeme Prvog, ali ponajvie Drugog
svjetskog rata*. Ratne okolnosti donijele su velike promjene na podruju ravnopravnosti
spolova, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Kad su mukarci otili na bojinicu, ene su u
gradovima i selima bile prisiljene preuzeti brigu oko odravanja obitelji i obiteljskog
gospodarstva, a bile su zbog nedostatka muke radne snage ukljuene, neke dobrovoljno, a
neke prisilno, u proizvodnju oruja i svih drugih proizvoda. Posebno su seljake ene bile
izloene tekim fizikim poslovima i odricanju.
Nakon rata veina ena prepustila je radna mjesta mukarcima koji su imali sreu da preive,
a one koji nisu trebalo je nadomjestiti novim naratajima tek sazrijelih mukaraca. No, mnoge
ene nakon rata nisu htjele prestati raditi, a u razvijenim zemljama to se od njih nije ni trailo
jer je industrija zapoljavala sve vie radne snage. To je utjecalo na njihov socijalni i
psiholoki opstanak, a postupno su svoj odnos prema njima mijenjali i mukarci.9 .
7 Isto, str. 119
8Beirbai, Belma, Tijelo, enskost i mo, Synopsis, Zagreb Sarajevo, 2011., str. 7
** za vrijeme 1. svjetskog rata ene su veinom sluile u polju medicine, tonije sestrinstva, dok se
njihovo polje rada znatno proirilo za vrijeme Drugog svjetskog rata
9 Ograjek Gorenjak, Ida; On ui, ona pogaa, on se sjea, ona prorokuje pitanje obrazovanja ena u
sjevernoj Hrvatskoj krajem 19. stoljea u ene u Hrvatskoj enska i kulturna povijest (uredila Andrea

Bitno je naglasiti da se izmeu dva svjetska rata akademski obrazovane ene pridruuju mrei
enskih organizacija, koje su za cilj imale reformu drutva.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata nastao je i danas najpoznatiji simbol feminizma, plakat
We Can do It!, koji je tada, za razliku od dananjeg simbola (radikalnog) feministikog
pokreta, imao posve drugaije znaenje. Naime, plakat je nastao 1942. godine. u Pittsburghu,
a napravljen je u svrhu podizanja morala ena zaposlenih u tvornicama, koje su u tim tekim
vremenima prehranjivale obitelj, kako sam ranije navela, a isto tako su i iekivale vijesti o
svojim supruzima te nerijetko bile prisiljene raditi prekovremeno da bi se nadoknadila
proizvodnja, naroito ako je u pitanju bilo oruje.

Jugoslavija i Antifaistiki front ena

Traiti ravnopravnost od strane jugoslavenske vlade, u prvoj se polovici dvadesetog
stoljea jo uvijek inilo nemoguim. ak su se i utjecajni profesori prava i inae
proklamirani liberali poput Slobodana Jovanovia, suprotstavljali enskom pravu glasa
temeljei svoj stav na uvjerenju o 'enskoj subjektivnosti'. 10 Ipak, komunistiki pokret
prepoznao je potencijal enskog pokreta, kao i njegove zahtjeve, no nije bio u stanju izai na
kraj sa enama koje su zvali 'pripadnicama buroazije'.11
ene u Jugoslaviji dobrovoljno su pristupale Narodnooslobodilakoj vojsci i Komunistikoj
partiji Jugoslavije, a 1942. godine osnovale su i ensku drutveno-politiku organizaciju
prozvanu Antifaistiki front ena. Sam Tito visoko je cijenio ulogu ena u
narodnooslobodilakom ratu i to izrazio rijeima: "Ja se ponosim time to stojim na elu
Armije u kojoj ima ogroman broj ena. Ja mogu kazati da su ene u toj borbi po svom
heroizmu, po svojoj izdrljivosti, bile i jesu na prvom mjestu i u prvim redovima i svim
narodima Jugoslavije ini ast to imaju takve keri."

Feldman, Zagreb, 2004), str. 157

10 Feldman, Andrea, Proriui gladnu godinu: ene i ideologija jugoslavenstva (1918.-1939.) u ene u
Hrvatskoj enska i kulturna povijest (uredila Andrea Feldman, Zagreb, 2004), str. 237

11 Isto

ene AF-a bile su od velike koristi u Drugom svjetskom ratu: skupljale su hranu,
osiguravale normalno odvijanje ivota na osloboenim podrujima, zbrinjavale djecu,
ranjenike, nemone i slino.
Kako, unato potpori Jugoslavije, ene nisu imale utjecaja na donoenje vanih odluka,
shvatile su da u sri borbe za ravnopravnost lei obrazovanje. Takoer su izdavale enske
novine i propagirale njihovo itanje to je ujedno bio i poziv na stvaranje novog, aktivistikog
identiteta.12 Vaan naglasak meu enama bio je i naglasak na izgradnji demokratskih
(drugarskih) odnosa te se kritiziralo svako autoritarno ponaanje, svae meu drugaricama,
kao i nedisciplina i neodgovornost.
U NOV-u je sudjelovalo preko 100.000 ena. Oko 600.000 ih je odvedeno u logore, dok ih je
oko 25.000 poginulo, a oko 400.000 ranjeno. Odlikovanje Partizanskom spomenicom dobile
su 33.344. ene, a Ordenom heroja odlikovana je 91 ena (od toga samo 17 ivuih). Oko
2.000 ena postale su oficirke (asnice).13
O partizankama NOV-a svi su imali samo rijei hvale, pa je tako njihov kolega, ratni heroj
Mirko Tepavac u svojoj knjizi Moj Drugi svetski rat i mir prisjea: U ratu sam nauio da
potujem ene. Video sam mnogo mukaraca junaka ali i kukavica. Nikad u partizanima
nisam video enu - kukavicu. Mukarci moraju da idu u rat. ene ne moraju. Njih nisu terali u
partizane, njih su terali iz partizana! Momke nagovaraju da ostave svoje domove, kada je
zemlja u opasnosti. Od ena se zahteva da ostanu u svojim domovima. Mukarac je
dobrovoljac u partizanima i onda kada se odazvao tek na peti poziv. ene dobrovoljce
odbijaju i kada deset puta mole da ih prime. Znam devojke koje su najzad primljene u
partizanske redove tek kada su - pratei kolonu u kojoj su njihovi momci, ili braa - toliko
odmakle od svoga sela da se vie nisu mogle vratiti kuama.14
Nakon rata AF-ov znaaj je jo vie narastao, jer su aktivistice radile na rjeavanju
zdravstvenih, socijalnih i kulturnih problema ranjenika, a naroito djece koja su u ratu ostala
bez roditelja. Takoer, nastavile su i s teajevima obrazovanja, posebice enske omladine koje
12 http://www.libela.org/sa-stavom/3681-drugarica-revolucionarka-heroina/
13 Isto
14 http://znaci.net/00003/527.pdf

je do tada bilo ispod prosjeka. No, optimizmu je doao kraj 1953. godine, kada je rad
Antifaistikog fronta ena prisilno ugaen od strane Socijalistikog saveza. Kao razlog
navelo se preveliko uplitanje u politiku. Meutim, kao pravi razlog ukidanja AF-a mnogi
navode da je postao suvie politiki jak s velikim utjecajem na ensku populaciju
(emancipacija je ila suvie brzo) pa je bio na putu da pone praviti probleme. Umjesto AF-a
osnovan je Savez enskih drutava, sa zadacima reduciranim na prosvjeivanju seoskih ena.
Bio je to poetak kraja samoorganiziranja ena i rjeavanja vlastitih problema te traenja
puteva za njihove rjeavanje. Bio je to i put postupnog vraanja ena 'kunom ognjitu' i
naputanja politike aktivnosti.15
Iako Antifaistiki front ena nije dugo opstao, odigrao je bitnu ulogu u pozitivnim
promjenama u ivotima ena, kao to je poveanje pismenosti, ulazak u svijet rada, bolja
zdravstvena zatita i podrutvljavanje odgoja djece kroz otvaranje vrtia i jaslica.16

ene nakon Drugog svjetskog rata pa do danas

Jugoslavija/Hrvatska
Nakon Drugog svjetskog rata, a napose nakon zabrane AF-a, ene su opet prisilno
'zatvarane' u domove odredbom o visokim djejim doplatcima i ukidanjem velikog broja
vrtia i jaslica, u kojima su do tada djeca socijalizirana pod istim uvjetima17.
Ipak, to se tie zapoljavanja ena u socijalizmu, zapaeno je da su one inile mnogo vei
broj zaposlenih nego npr. u zapadnim zemljama, I to zahvaljujui odredbama socijalistike
vlasti, a ne feministikom pokretu: Za to je u prvome redu bila zasluna dravna
socijalistika ideologija glorificiranjem manualnog rada, egalitarizmom i uravnilovkom koja
je smanjivala presti izmeu zanimanja u drutvu.18

15 http://www.libela.org/sa-stavom/3681-drugarica-revolucionarka-heroina/
16 http://www.libela.org/sa-stavom/5736-vise-konja-nego-zena-ili-kako-je-afz-vracen-iz-zaborava-isto-s-ostalima/
17 http://www.libela.org/vijesti/3662-kakav-je-ekonomski-polozaj-zena-bio-u-samoupravnomsocijalizmu-a-kakav-je-danas/#

Kako pie Ines Trkulja u lanku Kako se uvijek dogodi da ene prou loije? za asopis Elle:
Danas, kad je socijalizam iznimno nepopularan, esto zaboravljamo injenicu da su ba
zahvaljujui njemu ene u mnogoemu imale znatno bolji status nego njihove kapitalistike
sestre. Zavretkom Drugog svjetskog rata zavrila je i karijera mnogih ena na Zapadu.
Pritom ponajprije mislim na Amerikanke, koje su godinama bile role model Predajom
Nijemaca, predale su i ene svoju financijsku slobodu ije ari su nakratko osjetile samo zato
to su u ratnoj industriji morale zamijeniti mukarce rasprene po bojitima.19
Sedamdesetih je Jugoslavija dostigla Zapad po udjelu zaposlenih ena, ali je porast
nezaposlenosti u 80-ima opet ograniio enu na brigu o kuanstvu. 1990. godina
okarakterizirana je kao godina 'potpune katastrofe' za ene, jer tada dolazi do reprodukcije
tradicionalnog patrijarhata i povratka utjecaja crkvenih krugova na obiteljski ivot.20
Prema statistikama u Hrvatskoj je trenutno oko 360.000 nezaposlenih, od toga 53.1% ena, a
procjenjuje se da vie od 90% ena koje se ipak zaposle, dobiju ponudu ugovora o radu na
odreeno vrijeme. Posljedice toga su nesigurnost i nezatienost ena, bez zakonom
zajamenih prava i s prosjeno niim plaama 21 rekla je Katarina Perkovi, predsjednica
Koordinacije ena Hrvatske udruge sindikata, na tribini Eksploatacija u naa etiri zida
neproduktivni enski rad od socijalizma do danas, odranoj prole godine.

Svijet
Potkraj petog desetljea svjetlo dana ugledalo je jo jedno od kljunih djela
feministike misli - Drugi spol autorice Simone De Beauvoir, tiskano 1959. godine. U njemu
je izreena vjerojatno najpoznatija feministika izjava enom se ne raa, enom se postaje.
De Beauvoir vidi u kapitalistikom drutvu jednu od najvanijih konica enskom napretku.
Smatra kako mukarci u ime sistema koe ene, jer su im one najopasnija konkurencija zbog
koje pojeftinjuje njihov rad. Kada se u povijesti pojavljuje efikasniji ropski rad, ena gubi
18 Adamovi, Mirjana; ene i drutvena mo: Zagreb: Plejada; Institut za drutvena istraivanja;
2011, str. 119
19 http://www.elle.hr/lifestyle/drustvo/kako-se-uvijek-dogodi-da-zene-produ-losije/
20 http://www.libela.org/vijesti/3662-kakav-je-ekonomski-polozaj-zena-bio-u-samoupravnomsocijalizmu-a-kakav-je-danas/#
21 Isto

ekonomsku ulogu. Rad, inae, ima veliko znaenje u djelu de Beauvoir; on je enu oslobodio
braka i omoguio joj izlazak iz vazalnog odnosa. 22
U razdoblju ezdesetih dogodile su se dvije velike promjene koje su potaknule svijest kod
ena. Prva je rast uslunog sektora u zemljama na Zapadu, to stvara jednake prilike kako za
mukarce, tako i za ene. Druga promjena je polako formiranje potroake kulture i drutva,
to je stvorilo sasvim nove navike stanovnitva, a preko raznih medija utjecalo i na
osvjetavanje ena u pogledu njihovih prava. U sreditu zanimanja nali su se problemi
jednakih plaa, jednakih mogunosti obrazovanja, 24-satnog rada vrtia, slobode koritenja
kontracepcije i prava na abortus.23
Konferencija UN-a odrana u Pekingu u rujnu 1995. godine objavila je podatke da ene
predstavljaju 32% svjetske radne snage, na to trebamo biti ponosne ako pomislimo na
napore koliko nas to kota.24 Ipak, na konferenciji su prezentirani zabrinjavajui podatci da
su gotovo svugdje ene manje plaene od mukaraca i to ak 30 ili 40% manje: Kao jedan od
najeih argumenata potplaenosti enske radne snage navodi se slaba izobrazba i rodna
'specijalizacija' za pojedina, nie vrednovana zanimanja. Meutim, raspon plaa ena i
mukaraca posljednih godina sve se vie smanjuje.25
Redovni izvjetaj Europske komisije za 2008. godinu izvjestio je da ene u prosjeku zarade
17,5% manje od mukaraca, ali se napominje da razlog tome nije diskriminacija ve drugaija
priroda posla ili izbor zanimanja. Ipak, injenice pokazuju da u trenutku feminizacije
odreenog zanimanja, plaa najee pada, a to je sasvim jasan pokazatelj nejednakog
vrednovanja enskih kompetencija. Podatci pokazuju da je najpogodniji omjer plaa izmeu
ena i mukaraca na istom podruju zanimanja bio ipak za vrijeme socijalizma, a od njegovog
propadanja, kapitalizam je za ene sve okrenuo na gore**.
22 Adamovi, Mirjana, ene i drutvena mo, Plejada, Zagreb, 2011., str. 50
23 Isto, str. 47/48
24 Buttarelli, Annarosa; Neoekivana revolucija: ene na tritu; enska akcija Rijeka, 2005, str. 114
25 Adamovi, Mirjana; ene i drutvena mo: Zagreb: Plejada; Institut za drutvena istraivanja;
2011.; str. 121
**** podatci se odnose na privatni sektor, dok su u javnom sektoru plae podjednake za oba spola

Zakljuak
Kako smo vidjeli, u Jugoslaviji je situacija za njeniji spol bila ipak mnogo povoljnija
nego u brojnim drugim dravama, ak i zapadnim: veina majki nije uila keri da im je
najvanije u ivotu pronai dobrostojeeg mukarca i skrbiti se o djeci, ve ih je tjerala u
kolu, da im vie naue i nakon toga pronau dobar posao, upravo kako ne bi bile ovisne o
mukarcima: Uile su ih da budu samostalne, da ne bi morale ovisiti ni o ijoj samovolji. I
zato su ene bile cijenjene.26
Uspjenosti ena u njihovoj emancipaciji najprije treba zahvaliti obrazovanju. Iako su
podruja znanja i dalje pod utjecajem starih podjela, modernizacija s vremenom ipak pokazuje
ohrabrujue rezultate na podruju rodne (ne)jednakosti. Tko zna, moda zaista uskoro doe
vrijeme kada emo zaista biti ravnopravne jaem spolu.

Literatura

Adamovi, Mirjana; ene i drutvena mo; Zagreb; Plejada; Institut za drutvena

istraivanja; 2011.
Beirbai, Belma, Tijelo, enskost i mo, Synopsis, Zagreb Sarajevo, 2011.
Buttarelli, Annarosa; Neoekivana revolucija: ene na tritu; enska akcija Rijeka,
2005.

26 http://www.elle.hr/lifestyle/drustvo/kako-se-uvijek-dogodi-da-zene-produ-losije/

Feldman, Andrea, Proriui gladnu godinu: ene i ideologija jugoslavenstva (1918.1939.) u ene u Hrvatskoj enska i kulturna povijest (uredila Andrea Feldman,

Zagreb, 2004)
Ograjek Gorenjak, Ida; On ui, ona pogaa, on se sjea, ona prorokuje pitanje
obrazovanja ena u sjevernoj Hrvatskoj krajem 19. stoljea u ene u Hrvatskoj

enska i kulturna povijest (uredila Andrea Feldman, Zagreb, 2004)

upan, Dinko; Via djevojaka kola u Osijeku (1882.-1900.) u scrinia slavonica 5
(2005)

Internetski izvori:

http://www.elle.hr/lifestyle/drustvo/kako-se-uvijek-dogodi-da-zene-produ-losije/,

10.1.2015.
http://www.libela.org, 10.1.2015.
http://sh.wikipedia.org/wiki/%C5%BDene_u_Narodnooslobodila%C4%8Dkoj_borbi,

10.1.2015.
http://znaci.net/00003/527.pdf (Tepavac, Mirko; Moj Drugi svetski rat i mir: O ratu
posle rata autobiografski zapisi; Razlog, Zagreb, 2012.), 10.1.2015.