Doc.dr.sc.D.

Vnuk Neuroloki pregled

Doc. Dr.sc. Draen Vnuk

NEUROLOKI PREGLED

Anatomija ivanog sustava

Poznavanje anatomije ivanog sustava bitno je za interpretaciju rezultata neurolokog
pregleda. Kraljenina modina lei unutar kraljeninog kanala. Kraljenina modina
protee se od mozga pa do slabinskih kraljeaka gdje zavrava u pasa u visini estog
slabinskog kraljeka, a u maaka u visini sedmog slabinskog kraljeka. Histoloki
kraljenina modina se sastoji periferno od bijele tvari te centralno od sive tvari.
Kraljeninu modinu dijelimo u segmente C1-C8 (cervical), zatim T1-T13 (thoracic),
L1-L7 (lumbar), S1-S3 (sacral) te razliit broj segmenata u repnoj kraljenici (caudal).
Vratni dio kraljenice sadri sedam kraljeaka, ali osam cervikalnih ivaca. Osmi
cervikalni ivac izlazi izmeu C7-T1. Ostali dijelovi kraljenice sadre isti broj ivaca
koliko imaju i kraljeaka. Unutar segmenata kraljenice razlikujemo i cervikalnu (C6-T2)
i lumbalnu intumescenciju (L4-S3) iz koje izlaze donji motoriki neuroni u prednje i
stranje noge. Kaudalno iz kraljenine modine izlazi cauda equina, ivci koji imaju
tipinu grau perifernog ivca, a okrueni su modanim ovojnicama. Jo je potrebno

____________Copyright Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju 2009.____________

Doc.dr.sc.D.Vnuk Neuroloki pregled

napomenuti da kraljeke pojedinog dijela kraljenice ne prati kraljenina modina

pojedinog dijela kraljenice. Tako u pravilu segmenti kraljenine modine su
kranijalnije od kraljeaka.
Senzoriki ili ascedentni putovi
Senzoriki putovi s periferije dolaze perifernim ivanim sustavom preko senzorikih
aksona u dorzalni rog kraljenine modine.
Motoriki ili descendentni putovi
Motoriki neuroni ili eferentni neuroni su neuroni locirani u sredinjem ivanom sustavu
iji aksoni izlaze iz sredinjeg ivanog sustava i direktno ili indirektno kontroliraju
miie. Motoriki neuroni su:
1. Gornji motoriki neuron je neuron koji zapoinje u motorikom centru mozga,
nastavlja kraljeninom modinom do sinapse s donjim motornim neuronom u
ventralnim rogovima kraljenine modine.
2. Donji motoriki neuron ine stanice ventralnih rogova modine koje prenose
impuls do miia.
Bitno je razlikovati kod motorikog problema (npr. slabost ili paraliza ekstremiteta) koji
je dio motorikog sustava neka bolest zahvatila. To se moe zakljuiti na temelju
neurolokih znakova koji postoje kod oteenja gornjeg ili donjeg motorikog neurona.
Pri oteenju gornjeg motorikog neurona prisutan je miini tonus (moe biti
promijenjen ili ak povean), uoljiva je plegija ili pareza (gubitak voljnih pokreta),
refleksi su prisutni (mogu biti promijenjeni ili je prisutna hiperrefleksija), a miina
atrofija je minimalna. Pri oteenju donjeg motorikog neurona ispoetka se uoava
smanjen ili odsutan miini tonus, plegija ili pareza (gubitak tonusa miia) te hipo- ili
arefleksija, a tek za tri tjedna vidljiva je miina atrofija, a mogue su i kontrakture
miia. U pravilu oteenja donjih motorikih neurona uzrokuju monoparezu.

Gornji motoriki neuroni

Donji motoriki neuroni

____________Copyright Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju 2009.____________

Doc.dr.sc.D.Vnuk Neuroloki pregled

Miini tonus

Prisutan ili ak povean

Smanjen ili odsutan

Motorika

Plegija ili pareza

Plegija ili pareza

Refleksi

Nepromijenjeni

ili Hipo- ili arefleksija

hiperrefleksija
Miina

Minimalna te se javlja kasnije

atrofija

Jaka (neurogena) te se javlja relativno

rano

Tablica 1. Razlika u poremeajima gornjih i donjih motorikih neurona

Vrsta, pasmina, dob i spol pacijenta mogu nas upuivati na dijagnozu. Mlade ivotinje
sklonije su nasljednim i uroenim ili zaraznim bolestima. Starije ivotinje sklonije su
degenerativnim bolestima i novotvorinama.
to se tie uzroka neuroloke bolesti, one se mogu izraziri skraenicom DAMNIT V, gdje
D oznaava degenerativne bolesti (neuronopatije, bolesti meukraljenog diska), A
anomalije, M metabolike bolesti (bolesti koji nastaju kao posljedica hipoglikemije i
uremije), N novotvorine, I upalne, zarazne (teneak), imunosne (myasthenia gravis),
iatrogene i idiopatske (epilepsija) bolesti, T traumu (udarac automobilom, pad) te V
vaskularne bolesti (infarkt modine). Na odreenu bolest moemo posumnjati i na
osnovu intenziteta klinikih znakova. Kod traume, vaskularne ili zarazne bolesti, kliniki
znaci u poetku su jako izraeni, a zatim se postepeno smanjuju. Kod novotvorina i
degenerativnih bolesti, kliniki znaci se progresivno pojaavaju.

Neuroloki pregled ekstremiteta

Vlasnici uoavaju probleme pri kretanju i zbog toga se odluuju da dovedu ivotinju na
neuroloki pregled. Ti problemi ukljuuju parezu ili paralizu i/ili nekoordinaciju
(ataksiju). Iz anamneze moemo saznati da li se radi o traumi, da li su simptomi

____________Copyright Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju 2009.____________

Doc.dr.sc.D.Vnuk Neuroloki pregled

progresivni, stalni ili se bolest javlja u epizodama, znakove bola, status vakcinacije te
prisutnost urinarne ili fekalne inkontinencije.
Inspekcija
Neuroloki pregled zapoinjemo inspekcijom ivotinje. Inspekcijom uoavamo mentalni
status ivotinje, dranje tijela (posture) i pokrete ivotinje (koordinacija). Prilikom
promatranja ivotinje moemo uoiti i bolesni ekstremitet, ako je prisutna lateralizacija.
Mentalni status ivotinje utvruje se reakcijom ivotinje na podraaje iz okoline.
Mentalni status moemo opisati kao normalni, depresivni (ivotinja sporije reagira na
podraaje iz okoline, ali u sluaju opasnosti moe reagirati na podraaj), dezorijentirani
(konfuzni)(ivotinja moe reagirati na podraaje, ali to ini na neprikladan nain),
stuporozni (ivotinja spava, ali jakim podraajem posebice bolnim moemo je probuditi)
te komatozni (ivotinja je u nesvijesti i ne reagira ni na kakav podraaj, no refleksi su
ouvani).
Dranje tijela (posture)- Ve prilikom inspekcije mogu se uoiti problemi s dranjem
tijela, a ponekad se problemi s dranjem tijela uoavaju tek prilikom neurolokog
pregleda posebnim probama. Dranje tijela ovisno je ponajvie o limbikom i
vestibularnom sustavu. Nepravilno dranje trupa ivotinje moe biti uzrokovano
uroenim ili steenim bolestima kraljenice ili pojaanim miinim tonusom. Pritom se
opisuju nepravilni poloaji kraljenice skolioza (lateralno savijanje kraljenice), lordoza
(ventralno savijanje) i kifoza (dorzalno savijanje). Nepravilno dranje ekstremiteta sastoji
se od nepravilnog postavljanja ekstremiteta te poveanog ili smanjenog tonusa
ekstenzora. Smanjeni tonus miia ekstremiteta esto je povezan s ozljedom donjih
motorikih neurona. Spazam je pojaani tonus miia ekstremiteta.
Antalgini poloaj tijela je onaj poloaj tijela koji ivotinja zauzima da bi smanjila bol
npr. ivotinja moe biti pogrbljena kod boli kraljenice ili kod trbune boli.

____________Copyright Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju 2009.____________

Doc.dr.sc.D.Vnuk Neuroloki pregled

Decerebracijska rigidnost- praena je opistotonusom i ukoenou tj. ekstenzijom sva

etiri ekstremiteta i trupa, a nastaje kao posljedica ozljeda npr. ponsa. Opistotonus je
dorzalna fleksija glave i vrata. Povezan je sa stuporom ili komom ivotinje.
Oteenja malog mozga dovode do decerebelacijske rigidnosti koja je povezana s
opistotonusom, ekstenzijom prednjih nogu te fleksijom stranjih nogu zbog kontrakcije
sublumbalnih miia. Javlja se kod akutnih ozljeda malog mozga, a za razliku od
decerebracijske rigidnost nema promjene mentalnog statusa ivotinje.
Poveani tonus ekstenzora javlja se kod ozljede gornjih motorikih neurona. Primjer je
Schiff-Sherington sindrom koji se javlja kod ozljede kraljenike modine u segmentu
izmeu T2 do L4. On je praen ekstenzijom prednjih nogu te nemogunou pomicanja
stranjih nogu iako su spinalni refleksi na stranjim nogama nepromijenjeni.
Pokreti ivotinje- Pokrete ivotinje promatramo prilikom kretanja na odgovarajuoj
podlozi dok se ivotinja kree prema nama i od nas. Zatim ivotinju promatramo
postrance te dok se kree u krug. Poremeaje pri kretanju mogu ukljuivati
propriocepcijske deficite, parezu, kruenje, ataksiju i dismetriju.
Propriocepcija je svijest o poloaju ekstremiteta u odnosu na trup. Promjene u
propriocepciji

uoavaju

se

kod

veine

neurolokih

poremeaja.

Poremeaji

propriocepcije uoavaju se kaudalnije od mjesta oteenja ivca.

Pareza je slabost, a plegija potpuni gubitak voljne funkcije jednog ili vie ekstremiteta.
Ako je prisutna slabost odnosno gubitak voljne funkcije prednje i stranje noge na istoj
strani tijela tada se radi o hemiparezi ili hemiplegiji. Ako je prisutna slabost odnosno
gubitak voljne funkcije sve etiri noge tada se radi o tetraparezi ili tetraplegiji. Ako je
prisutna slabost odnosno gubitak voljne funkcije samo jedne noge tada se radi o
monoparezi ili monoplegiji. Ako je prisutna slabost odnosno gubitak voljne funkcije obje
stranje noge tada se radi o paraparezi ili paraplegiji.

____________Copyright Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju 2009.____________

Doc.dr.sc.D.Vnuk Neuroloki pregled

Kruenje ivotinje moe biti od kretanja ivotinje u krugu irokog polumjera do kruenja
u krugu uskog polumjera. Uzrokovano je boleu mozga, a smjer kruenja je najee
prema strani na kojoj je smjetena bolest.
Ataksija je gubitak koordinacije bez spazma, pareze ili nevoljnih pokreta. Praena je
zanoenjem (njihanjem) tijela ili povremeno dismetrijom (poremeaji metrike pokretaraspona i snage pokreta). Bolesti vestibularnog sustava praene su gubitkom ravnotee, a
ponekad se uoava i kretanje ivotinje u krug.
Dismetrija ekstremiteta je praena predugim koracima (hipermetrija) ili prekratkim
koracima (hipometrija). Bolesti malog mozga praene su dismetrijom, a mogu biti
praene i tremorom.
Nevoljni pokreti ivotinje
Tremor izazivaju naizmjenine kontrakcije nasuprotnih grupa miia. Pokreti su mali i
brzi. Mogu se javiti za vrijeme kontrakcije miia (akcijski ili intencijski tremor) ili za
vrijeme mirovanja. Intencijski tremor nastaje nakon zapoimanja kontrakcije miia, a
esto je znak bolesti malog mozga. Kontinuirani tremor znak je bolesti motorikog
sustava.
Mioklonus su iznenadne brze kretnje miinih grupa poput trzaja. esto su uzrokovane
teneakom u pasa.
Miotonija je zakanjela relaksacija miia nakon njegove voljne kontrakcije.
Katapleksija je iznenadni potpuni gubitak miinog tonusa bez gubitka svijesti.

Palpacija

____________Copyright Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju 2009.____________

Doc.dr.sc.D.Vnuk Neuroloki pregled

Nakon inspekcije zapoinjemo palpaciju. Palpacijom odreujemo posturalne reakcije te

propriocepciju. Palpiramo kraljenicu, abdomen i miinoskeletni sustav. Takoer
palpiramo simetrinost pojedinih dijelova tijela.
Posturalne reakcije ili reakcije ravnotee su kompleksne reakcije ivotinje da odri
stojei stav. Reakcija skakutanja izvodi se podizanjem tri noge i pritom ivotinja
skakue na jednoj nozi prema naprijed te lijevo i desno. U veih ivotinja izvodi se
podizanjem samo jedne noge. Voenje kolica izvodi se podizanjem obje stranje noge,
a ivotinja hoda na obje prednje noge. Promjene ukazuju na oteenje vratnog dijela
kraljenice ili kore velikog mozga.
Propriocepciju moemo provjeriti postavljanjem ape na njen dorzum. Pritom je apa u
kontaktu s tlom. Fizioloka reakcija ivotinje je trenutno ispravljanje ape te oslanjanje
noge na mekui. Kod pojedinih bolesti ivotinja ostavlja apu u ovom poloaju. Drugi
nain provjere propriocepcije je metoda refleksnog koraka pri emu apu stavljamo na
list papira te papir izvlaimo lateralno prema van. Fizioloka reakcija ivotinje je
podizanje noge te stavljanje u prvobitni poloaj. Pri pregledu propriocepcije ostale noge i
tijelo pridravamo.
Palpacijom kraljenice ponekad moemo lokalizirati problem jer je na mjestu oteenja
kraljenice prisutna spinalna hiperestezija.
Palpacijom abdomena provjeravamo punjenost mokranog mjehura te lakou pranjenja
mokrae nakon pritiska mokranog mjehura. Urinarna inkontinencija je esto posljedica
bolesti kraljenine modine. Pritom treba razlikovati stanje mjehura koje nastaje kao
posljedica oteenja gornjeg ili donjeg motorikog neurona. Posljedica oteenja gornjeg
motorikog neurona na mokranom mjehuru oituju se kao nemogunost pranjenja
mokranog mjehura jer je tonus sfinktera uretre povean. Posljedice oteenja donjeg
motorikog neurona na mokranom mjehuru oituju se kao mlohav (flacidan) mjehur
kojega je lako isprazniti pritiskom.

Spinalni refleksi

____________Copyright Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju 2009.____________

Doc.dr.sc.D.Vnuk Neuroloki pregled

Refleks je nevoljan motoriki odgovor na specifian podraaj. Pregledom refleksa

pregledavamo senzornu i motoriku komponentu refleksnog luka. Potpuni ili djelomini
gubitak refleksa oznaava se kao arefleksija ili hiporefleksija i karakteristina je za
bolesti donjih motorikih neurona. Pojaani refleksi ili hiperrefleksija karakteristini su
za ozljede gornjih motorikih neurona. Pregled refleksa radimo dok se ivotinja nalazi na
boku. Prvo pregledavamo stranje noge, a nakon toga i prednje noge.

Stanje refleksa

Numerika oznaka Naziv promjene

odsutan

Arefleksija

usporen

+1

hiporefleksija

normalan

+2

ubrzan

+3

ubrzan s klonusom +4

hiperrefleksija
Hiperrefleksija s klonusom

Tablica 2. Skala refleksa

Razlikujemo miotatski, monosinaptiki refleks ili refleks istezanja koji se sastoji od jedne
sinapse te fleksorni ili polisinaptiki refleks ili refleks uklanjanja (povlaenja) koji se
sastoji od vie sinapsi. Kod miotatskog refleksa podraimo mii i on odgovara
reakcijom, a kod fleksornog podraimo kou ili sluznicu, a reagira vie miia. Fleksorni
refleks je zapravo obrambeni refleks, jer ivotinja reagira povlaenjem uda na bolni
podraaj. Senzorni neuron zapoinje u miiu, ide do ganglija te se vraa motorikim
vlaknom preko ventralnog roga do neuromuskularne ploe.

Miotatski refleksi
Patelarni refleks

____________Copyright Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju 2009.____________

Doc.dr.sc.D.Vnuk Neuroloki pregled

ivotinja se postavlja u lateralni poloaj. Desnoruki pregledava lijevom rukom ulazi

ispod femura lagano ga podiui, a koljeno se nalazi u laganoj fleksiji. Patelarni ligament
udara se perkusijskim ekiem, a reakcija je jaka, brza ekstenzija koljenskog zgloba.
Arefleksija ovog refleksa samo na jednoj nozi moe upuivati na bolest donjeg
motorikog neurona (npr. oteenje n.femoralis), a arefleksija patelarnog refleksa na obje
noge upuuje na oteenje segmenta L4-L6 kraljenike modine. Hiperrefleksija
upuuje na gubitak inhibicijskih putova. Voljni motoriki putovi potiu fleksore, a
inhibiraju ekstenzore. Oteenjem ovih putova dovodi do hiperrefleksije miotatskih
refleksa. Uz hiperrefleksiju vrlo esto uoavamo i klonus. Klonus je ponovljena reakcija
kontrakcije i relaksacije miia na jednostruki podraaj. Patelarna hiperrefleksija moe
nastati zbog oteenja n.ischiadicus te posljedinog gubitka tonusa miia antagonista
m.quadricepsa pa se to stanje naziva pseudohiperrefleksija.
Kranijalni tibijalni refleks
ivotinja je na boku, a perkusijskim ekiem se udara kranijalni tibijalni mii, distalno
od proksimalnog zavretka tibije. Reakcija je fleksija skonog zgloba. Ovaj mii inervira
n.peroneus grana n.ischiadicus. Hiperrefleksija ovog refleksa upuuje nas na leziju
kranijalno od segmenta L6-L7.
Refleks m.extensor carpi radialis
ivotinja je na boku. Ekstremitet se primi ispod lakta sa laktom i karpusom u blagoj
fleksiji. M.extensor carpi radialis se udara perkusijskim ekiem distalno od lakta.
Reakcija je lagana ekstenzija karpusa. Hiperrefleksija nas upuuje na oteenje kranijalno
od C7.

Refleks m.triceps

____________Copyright Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju 2009.____________

Doc.dr.sc.D.Vnuk Neuroloki pregled

ivotinja je na boku, a m.triceps udaramo perkusijskim ekiem proksimalno od

olekranona, drei lakat u laganoj fleksiji. Reakcija je ekstenzija lakta. Hiperrefleksija
nas upuuje na oteenje kranijalno od C7.
Reakcija m.biceps
Prstenjak ili srednjak pregledavaa se postavlja na tetivu m.biceps i m. Brachialis
kranijalno i proksimalno od lakta. Lakat je u ekstenziji, a prst se udara perkusijskim
ekiem. Reakcija je fleksija lakta. Hiperrefleksija nas upuuje na oteenje kranijalno od
C6.
Fleksorni refleksi
ivotinja se dri na boku te se izazove bolan podraaj (hemostatom) pritiskom na meku,
interdigitalni prostor ili spoj kande i koe. ivotinja reagira fleksijom tj. povlaenjem
noge, a potrebna je i vokalizacija te okretanje glave ivotinje te pogledavanje mjesta na
kojem je izazvan bolni podraaj da bi refleks proglasili pozitivnim. Ispitivanjem
fleksornih refleksa na stranjoj nozi primarno odreujemo stanje segmenta L6-S1
kraljenike modine i n.ischiadicus, a pritiskom na medijalne prste stranje noge i
n.femoralis. U pravilu, unilateralna arefleksija ili hiporefleksija upuuje nas na oteenje
n.ischiadicus, a obostrana arefleksija ili hiporefleksija upuuje nas na oteenje
kraljenike modine. Hiperrefleksija nas moe upuivati na kroninu ozljedu.
Ispitivanjem fleksornih refleksa na prednjoj nozi, ispituje se stanje kraljenine modine
u segmentu od C6-T1 te stanje n.radialis, n.ulnaris i n.medianus koji nastaju u tom
segmentu. Arefleksija ili hiporefleksija oteenje segmenta C6-T1 modine, a
hiperrefleksija oteenje kranijalno od C6.

Analni refleks

____________Copyright Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju 2009.____________

Doc.dr.sc.D.Vnuk Neuroloki pregled

Ispitivanje analnog refleksa ukazuje nam na stanje n.pudendus ili segmenta kraljenike
modine S1-S2. Izvodi se pritiskom perineuma hemostatom, a ivotinja reagira
kontrakcijom vanjskog analnog sfinktera i fleksijom repa. Arefleksija ili hiporefleksija
ovog refleksa ukazuje na oteenje n.pudendus ili segmenta S1-S2. Ovaj refleks slian je
fleksornom refleksu.
Refleks m.cutaneus trunci (panniculus refleks)
Ovaj refleks se izaziva podraajem lateralnih torakalnih ivaca uzdu dorzalne medijalne
linije od lumbosakralnog podruja do cervikotorakalnog podruja. Normalna reakcija je
refleksni trzaj potkonog miia na mjestu stimulacije. Patoloke reakcije su arefleksija
ili hiporefleksija kaudalno od oteenja kraljenine modine te hiperrefleksija na mjestu
oteenja i neposredno kranijalno od mjesta oteenja.

Osjet
Osjet u ivotinja ispitujemo pregledom ivaca glave. spinalnih refleksa te
propriocepcijom. Osjet boli radimo na kraju neurolokog pregleda da izbjegnemo gubitak
suradnje s pacijentom. Hiperestezija je poveana osjetljivost na podraaj. Kaudalno ili
distalno od mjesta oteenja imamo smanjenu osjetljivost ili neosjetljivost, na mjestu
oteenja poveanu osjetljivost, a kranijalno i proksimalno od mjesta oteenja
osjetljivost nije promijenjena. Parestezija je spontani osjet trnjenja, arenja, bockanja,
esto je posljedica oteenja perifernog ivca. Disestezija je neugodan, atipini osjet
izazvan spontano ili induciran podraajem.
Povrinsku bol odreujemo panniculus refleksom (pritiskom na kou) pomou hemostata
ili tupe igle. Pretragu zapoinjemo od distalno prema proksimalno te od kaudalno prema
kranijalno. Sam podraaj pojaavamo dok ne doe do reakcije. Duboku bol odreujemo
pritiskom prsta ivotinje prstima pregledavaa ili hemostatom. Fizioloki odgovor na
podraaj kod odreivanja povrinske i duboke boli su uznemirenost ivotinje, pokuaj da
pobjegne, okretanje glave ili vokalizacija. Samo povlaenje noge bez ovih ostalih
znakova je lokalni refleks i ne upuuje nas na osjet boli. Hipoestezija i anestezija su loi
prognostiki znakovi. Putovi povrinske i duboke boli su razliiti. Putovi za osjet duboke
____________Copyright Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju 2009.____________

Doc.dr.sc.D.Vnuk Neuroloki pregled

boli najmanje su osjetljivi na oteenje, nego putovi odgovorni za propriocepciju,

motorike funkcije i povrinsku bol. Osjet duboke boli provjeravamo samo u sluaju
izostanka osjeta povrinske boli. U sluaju nedostatka osjeta duboke boli prognoza je
loa.
Lokalizacija ozljede
Prednja noga
C1-C5 Simptomi gornjeg motorikog neurona
C6-T2 Simptomi donjeg motorikog neurona
T3-L3 Nema promjena
L4-S3 Nema promjena

Stranja noga
Simptomi gornjeg motorikog neurona
Simptomi gornjeg motorikog neurona
Simptomi gornjeg motorikog neurona
Simptomi donjeg motorikog neurona

Tablica 3. Lokalizacija ozljede temeljem neurolokog pregleda

____________Copyright Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju 2009.____________