Filosofija Predmeti Tokom Studija

1.
STUDIJSKI PROGRAM : FILOSOFIJA AKADEMSKE OSNOVNE STUDIJE
I semestar
Semestar
R.b.
predm
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Filosofski pojmovi i problemi

Istorija filosofije od Talesa do Platona
Uvod u logiku
Opta psihologija
Grki ili latinski jezik
Strani jezik I
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Filosofske discipline
Istorija filosofije od Aristotela do Boetija
Tradicionalna logika
Uvod u sociologiju
Grki ili latinski jezik
Strani jezik II
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Istorija srednjovjekovne i renesansne filosofije

Vizantijska filosofija do VIII vijeka
Moderna i matematika logika
Antropologija
Izborna filosofska disciplina (Filosofija politike, Filosofija prava)
Strani jezik III
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Istorija novovjekovne filosofije

Vizantijska filosofija od VIII do XIV vijeka
Opta metodologija
Filosofska antropologija
Rad sa raunarom
Strani jezik IV
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Istorija njemake klasine filosofije

Uvod u ontologiju
Uvod u etiku
Uvod u estetiku
Teorija saznanja
Opta pedagogija teorija vaspitanja
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Istorija filosofije XIX vijeka

Istorija ontologije
Istorija etike
Antika i srednjovjekovna filosofija umjetnosti
Savremena teorija saznanja
Didaktika teorija obrazovanja i nastave
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Istorija filosofije XX vijeka

Savremena i primijenjena etika
Moderna i savremena estetika
Filosofija kod Slovena (specijalistiki kurs)
Teorijske osnove metodike nastave filosofije
Filosofija nauke
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Veliki filosofi savremenosti (izborni kurs)

Moderni i savremeni pravci u ontologiji
Metodika nastave filosofije sa kolskim radom
Pedagoka psihologija
Ruska filosofija
Diplomski rad
Naziv predmeta
II semestar
Ukupno:
III semestar
Ukupno:
IV semestar
Ukupno:
V semestar
Ukupno:
VI semestar
Ukupno:
VII semestar
Ukupno:
VIII semestar
Ukupno:
Ukupno:
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Filosofski pojmovi i problemi

Status
Broj ECTS
Semestar
predmeta
kredita
Obavezni
Predavanja
Teor.
Prakt.
3
4
2
3
2
2
16
3
4
2
3
2
2
16
4
3
2
2
2
2
15
4
3
2
2
2
2
15
3
2
2
2
2
2
13
3
2
2
2
2
2
13
3
4
4
2
2
2
17
3
4
2
2
2
0
13
Vjebe
4
2
4
0
0
0
10
4
2
4
0
0
0
10
2
3
4
2
0
0
11
2
3
2
2
1
0
10
3
2
2
2
2
0
11
3
2
2
2
2
0
11
3
2
2
0
2
0
9
0
2
4
0
2
0
8
ECTS
Fond asova
3P+4V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta.
7
7
6
4
3
3
30
7
7
6
4
3
3
30
7
6
6
5
4
2
30
7
7
6
6
2
2
30
6
5
5
5
5
4
30
6
5
5
5
5
4
30
6
6
6
4
4
4
30
6
6
5
3
5
5
30
2
Ciljevi izuavanja predmeta:
predmet ima za cilj da uvede studente u filosofsko miljenje upoznavanjem sa fundamentalnim

filosofskim pojmovima i problemima u istorijskoj perspektivi, kao i sa glavnim filosofskim disciplinama.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Drago Perovi i mr Sran Mara

Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima,
diskusije, seminarski radovi,

kolokvijumi, konsultacije i priprema za ispit.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra)
Pripremna nedjelja
Upoznavanje sa predmetom i njegovim specifinostima. nosa filosofije i njene istorije i razlikovanje tog odnosa od dotinog
I nedjelja
odnosa drugih nauka. Hegelov stav u 14. paragrafu Enciklopedije filosofskih nauka.
Pitanje "ta je filosofija" i pojavljivanje tog pitanja kod starih Grka. Poelo (arche) filosofiranja kao osnovni problem same
II nedjelja
filosofije. Specifinost uvoda u filosofiju s obzirom na nemogunost "postupnosti" uvoenja.
Pojam definicije i definitorni postupak u filosofiji. Neophodnost i granice definisanja u filosofiji. Razgranienje pojmova
III nedjelja
"egzaktnosti" i "strogosti". Pojam "ekspozicije" u odnosu na definiciju.
Razlikovanje izvora filosofije od njenog istorijskog nastanka. Prava zauenost kao uvod u filosofiju. etiri motiva
IV nedjelja
zapoinjanja filosofiranja: zauenost, sumnja, oajanje i potresenost.
Filosofija, nauka i pogled na svijet. Razgranienje ovih pojmova kako bi se preciznije odredio poloaj filosofije i njeno stalno
dovoenje u pitanje. Pokuaj da se filosofija uspostavi kao posebna nauka i razlozi neuspjeha tog pokuaja. Pogled na
svijet" kao subjektivno dranje i nastojanje filosofije oko objektivnosti koja nema naunu egzaktnost. Nedostatak i prednost.
V nedjelja
I seminarski rad.
Um i vjera. Filosofija i teologija. Tipovi odreenja odnosa izmeu filosofije i teologije. Teologija kao suprotnost filosofiji.
Hrianstvo kao prava filosofija. Teoloka struktura metafizike i metafizika struktura teologije. Terminoloko razjanjenje
VI nedjelja
pojmova. Onto-teo-loko ustrojstvo metafizike. Nain na koji Bog ulazi u filosofiju.
SLOBODNA SEDMICA
VII nedjelja
Imanencija i transcendencija. Pokuaj da se misli transcendencija (Bog) s one strane bivstvovanja. Ideja beskonanog kao
VIII nedjelja
prevladavanje ontolokog dokazivanja Boije egzistencije.
Prostor i vrijeme kao horizont ljudskog saznanja. U sutinu razumjevanja spada tumaenje. Nesamjerljivost ljudskog
saznanja i pojam" sveznajueg Boga. Nemogunost pozitivne predstave o ovom graninom pojmu.
ovjek i ivotinja. Drugi oblik razgranienja izmeu animal rationale i ljudskog opstanka. ivotinja nije u nevolji da mora
interpretirati ivot da bi mogla istrajati u postojanju. Interpretacija kao posljedica svijesti o konanosti i smrti. II seminarski
X nedjelja
rad.
Um, sloboda, jezik i istorija. Mnotvo niti vodilja" za filosofsku antropologiju. Pojam nous-a ("um") i novovjekovni pojam
XI nedjelja
uma. Premjetanje mjesta "umnog" u subjektivnost.
Ontoloki i ontiki nain postavljanja pitanja. Ontiko odreenje bivstvovanja. Kolokvijum.
XII nedjelja
Ontoloka koncepcija bivstvovanja (bitija). Ontoloka diferencija.
XIII nedjelja
XIV nedjelja Pitanje progresa u istoriji filosofije.
Jo jednom o odnosu filosofije prema nauci i "pogledu na svijet" s obzirom na pitanje progresa. Diferenciranje u pojmu
XV nedjelja
napretka.
Zavrni ispit
XVI nedjelja
Ovjera semestra i upis ocjena
XVII nedjelja
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
XVIII-XXI nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo predavanjima i vjebama.
Konsultacije: Ponedjeljkom i srijedom nakon nastave.
IX nedjelja
Optereenje studenta u asovima:

Nedjeljno
7 kredita x 40/30 = 9 sati i 20 minuta
Struktura:
3 sata predavanja
4 sata vjebi
2 sata i 20 minuta individualnog rada studenta (za
kolokvijume, izrada domaih zadataka) ukljuujui
i konsultacije
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (9 sati i 20 minuta) x 16 = 149 sati i 20 minuta
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (9 sati
i 20 minuta) = 18 sati i 40 minuta
Ukupno optereenje za predmet: 7 x 30 = 210 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje
popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 149 sati i 20 minuta (nastava) + 18 sati i 40 minuta (priprema)
+ 30 sati (dopunski rad)
Literatura:
G. W. Hegel, Istorija filosofije I, Beograd, BIGZ, 1975. Uvod. V. Kora, Filosofija i njena istorija, Zagreb : Naprijed 1978. str. 7-27; 29-48;
97-103. T. Adorno, Filosofska terminologija, Sarajevo, Svjetlost, 1966. Uvod u filosofiju, str. 7-19; 108-119. E. Fink, Uvod u filosofiju, Nolit:
Beograd, 1989. str. 13-47; M. Heidegger, Bitak vrijeme, Naprijed Zagreb 1985, 1-21; E. Fink, Osnovni fenomeni ljudskog postojanja, Nolit:
Beograd 1984. str. 136-147, 275287;.I. Kant, Kritika istog uma, Beograd, BIGZ, 1976. str. 430-440. E. Bloh, Tibingenski uvod u filosofiju, Nolit : Beograd, 1966. str. 32-39. H. Janaras, Filosofija iz novog ugla, Vrnjaka Banja 2000. str. 185-215.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- kolokvijum 20 bodova
- 2 seminarska rada po 10 bodova
- rad na nastavi 12 bodova
- minimum za prelaznu ocjenu iznosi 52 boda.
Posebne naznake za predmet: za dopunsku literaturu student se obraa profesoru i asistentu.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Drago Perovi

Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti e dobiti na poetku semestra.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Istorija filosofije od Talesa do Platona

Status
Broj ECTS
Semestar
kredita
predmeta
Obavezni
Fond asova
4P+2V
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
3
Ciljevi izuavanja predmeta: Upoznavanje sa glavnim filosofskim pravcima i problemima u okviru starogrke filosofije i hrianske
patristike ima za cilj da omogui studentima pristup bitnim misliocima iz ovog perioda, da ih uvede u osnovna naela interpretacije izvornih
tekstova i da im prui solidnu osnovu za razumjevanje jedinstva, cjelovitosti i kontinuiteta filosofije kroz njenu istoriju.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Bogoljub ijakovi i doc. dr Duan Krcunovi
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na razliitim nivoima interpretacije,
diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije i priprema za ispit.
Pripremna nedjelja
I nedjelja
UVOD U ISTORIJU FILOSOFIJE filosofija i njena istorija.
HELENSKA FILOSOFIJA predistorija helenske filosofije: mitotvorno miljenje i helenska mitologija; teogonije i
II nedjelja
kosmogonije u Helena. Raanje presokratske filosofije iz mitotvorstva ( ).
III nedjelja
JONSKA FILOSOFIJA PRIRODE Tales, Anaksimandar i Anaksimen. Jonski monizam.
IV nedjelja
Pitagora: pitagorejski nain ivota; mathesisi i katharsisi; pitagorejska filosofija matematikih formi; priroda brojeva.
V nedjelja
Heraklitovo uenje o logos-u kao ontolokom i gnoseolokom principu; saglasnost suprotnosti i skrivena harmonija.
Elejski monizam. Ksenofan; Parmenid (poema "O prirodi"). Zenon i Melis.
I provjera znana: seminarski rad.
VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja
XIV nedjelja
XV nedjelja
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI
nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
Empedoklova teorija elemenata. Problem kretanja (Ljubav i Svaa); sfera i kosmogonski ciklusi; simpatika teorija
saznanja; teologija); Diogen iz Apolonije
Anaksagora (Nous-Um; homoiomeriae kao elementi svega; kosmogonija).
Leukip i Demokrit ("veliki svjetski raspored"; pitagorejski i eleatski uslovi teorije atoma; atomi i praznina; kretanje
atoma; teorija saznanja; ovjek je Mikrokosmos; etika).
SOFISTIKI POKRET antiteza (zakon) (priroda) u etici i politici; subjektivizam i relativizam;
senzualizam i skepticizam; nihilizam; agnosticizam i ateizam; metoda sofistike).
SOKRAT epistemoloki prioritet definicije; samosaznanje i briga o dui.
PLATON ivot i spisi: sokratski period (rani dijaloz); prelazni period (prelazni dijalozi); zreli period (srednji dijalozi);
pozni period.
II provjera znanja: seminarski rad.
PLATONOVA FILOSOFIJA pojam dijalektike i pojam teorije; teorija ideja ontologija metafizika.
Odnos ideja i ulnih stvari; matematika znanja; teorija saznanja i ontologija (odnos); nooumena i phainomena.
Platonova teologija filosofija prirode etika teorija drave i drutva idealna drava; kritika demokratije; teorija
vaspitanja i umjetnosti; moralistika kritika pjesnitva.
III provjera znanja: Kolokvijum
Zavrni ispit.
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama i uestvovanje u radu.

Konsultacije: ponedjeljkom poslije predavanja i srijedom poslije vjebi.
Nedjeljno
Struktura:
4 sata predavanja
2 saa vjebi
i konsultacije
U semestru
Literatura:
Hegel, Istorija filosofije I tom, Beograd : BIGZ, 1975. Uvod (str. 5-97). H. Diels, Predsokratovci: Fragmenti, Zagreb 1983, tom I: str. 56-104
(Sedam mudraca, Tales, Anaksimandar, Anaksimen, Pitagora); 115-169 (Ksenofan, Heraklit), 193-324 (Parmenid, Zenon, Melis,
Empedoklo). Tom II: 5-46 (Anaksagora); 71-199 (Leukip, Demokrit); 231-358 (Starija sofistika). Platon: Odbrana Sokratova, Protagora,
Gorgija, Menon, Kratil, Gozba, Fedon, Fedar, Drava (knj. I, II, VI, VII, X), Teetet, Parmenid, Sofist, Fileb, Timaj, Pisma (2. i 7).
Sekundarna literatura: Frederik Koplston, Istorija filosofije: Grka i Rim, Beograd 1988, str. 51-540; Istorija filosofije: Srednjovjekovna
filosofija, Beograd 1989. str. 19-107. Wilhelm Windelband, Povijest filozofije, Zagreb 1988, tom I, str. 39-337.Don Barnet, Rana grka
filozofija, Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva 2004.Bogoljub ijakovi, Mythos, physis, psyche, Niki/Beograd 199.
Verner Jeger, Teologija ranih grkih filozofa, Beograd: Slubeni glasnik 2007. Hans-Georg Gadamer, Poetak filozofije, Beograd: Fedon
2007. Sir David Ross, Platonova teorija ideja, Zagreb 1998. Thomas Al.exander Szlezak, itati Platona, Zagreb 2000.

- minimum za prelaznu ocjenu iznosi 52 bodova.
Posebne naznake za predmet: Za dodatnu literaturu obratiti se profesoru i asistentu.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Bogoljub ijakovi

Naziv predmeta:
ifra predmeta
Uvod u logiku
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
Obavezni
2P+4V
Uslovljenost drugim predmetima: sluanje i polaganje nije uslovljeno drugim predmetima
4
Ciljevi izuavanja predmeta: upoznavanje studenata sa osnovnim principima logikog miljenja i rasuivanja.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Svetlana Zeevi
Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja, seminari, vjebe, kolokvijumi
Pripremna nedjelja
Priprema i upis studenata
Upoznavanje sa predmetom i njegovim specifinostima. Pregled literature. Razjanjenje specifinosti odnosa izmeu logike
i filosofije i razlikovanje tog odnosa od odnosa prema drugim naukama i oblastima duha.
Pojam i predmet logike. Struktura formalne logike (opte, nesimbolike i matematike). Logika i lingvistika, psihologija,
II nedjelja
teorija saznanja, metafizika, fizika, matematika i informatika).
III nedjelja
Miljenje i misao. Oblici valjane misli (sadraj i forma misli). Svrha i znaaj logike za ivot, nauku i filosofiju.
Kratka istorijat logike.
IV nedjelja
Kontrolni rad.
Formalna logika. Oblici misli. Pojam: teorija pojma, sadraj, opseg, doseg, vrste pojmova, odnosi izmeu pojmova,
V nedjelja
kategorije.
Sud (iskaz, stav). Struktura i teorije suda. Vrsta stavova. Tradicionalna podjela po kvalitetu, relaciji i modalitetu. Stavovi po
sloenosti (jednostavni i sloeni sud). Forma kategorijalnih stavova, razdijeljenost termina, predstavljanje dijagrama.
VI nedjelja
Sloeni, prosti i generalni stavovi (simboliki prikaz) Relacije meu stavovima (logiki kvadrat). Nezavisni stavovi.
Ekvivalentni stavovi (konverzija, obverzija, kontrapozicija, inverzija). Ekvivalencija sloenih stavova.
VII nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
Zakljuak. Tradicionalno uenje o zakljuku. Valjan i istinonosan zakljuak. Neposredan i posredan (deduktivan, induktivan,
VIII nedjelja
analogijski). Kategoriki silogizam. Pravila i aksiomi ispravnosti. Opte teoreme silogizma. Figure i modusi silogizma.
Specijalne teoreme i modusi I, II, III, IV figure. Redukcija silogizma. Aristotelov i Goklenov sorit (pravila).
Hipotetiki, alternativni i disjunktivni silogizam. Simbolika forma ekvivalentnih silogizama.
IX nedjelja
Kontrolni rad.
X nedjelja
Induktivan zakljuak. Veza indukcije i dedukcije. Analogijski zakljuak. Savremena podjela.
XI nedjelja
Formalna svojstva relacija (simetrinost, tranzitivnost). Logika svojstva relacija. Simboli i njihova vrijednost.
Raun klasa (operacije i relacije). Principi rauna klasa.
XII nedjelja
Kolokvijum.
XIII nedjelja
Raun stavova (sudova, iskaza).
XIV nedjelja
Raun pojmova (stavna funkcija, kvantifikacija). Tradicionalni sudovi i kategoriki silogizam izloen u jeziku rauna pojmova.
XV nedjelja
Zavrna nedjelja, ovjera semestra.
XVI nedjelja
Zavrni ispit
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima i vjebama, rada kontrolne i seminarske
radove, uestvovuju u raspravama i polau kolokvijume.)
I nedjelja

Nedjeljno
6 kredita x 40/30 = 8 sati
Struktura:
2 sata predavanja
4 sata vjebi
2 sata individualnog radastudenta
(za kolokvijume, izrada domaih
zadataka) ukljuujui i
konsultacije
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita
od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad).
Literatura:
Aristotel, Organon, Beograd: Kultura, 1979.

Koen-Nejgel, Uvod u logiku i nauni metod, Beograd 1982.
B. Petronijevi, Osnovi logike, Beograd 1932.
G. Petrovi, Logika, Zagreb 1962.
E. J. Lemon, Upoznavanje sa logikom, Niki 1995.
V. i M. Nil, Razvoj logike, Beograd 2011.
V. Drekalovi, Znanje, uzronost i priroda matematikih istina, Podgorica 2011.

- Kolokvijum 20 bodova,
- 2 kontrolna rada po 10 bodova,
- rad na nastavi 15 bodova,
- Prelazna ocjena 55 bodova.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Svetlana Zeevi
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Opta psihologija
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS kredita
Fond asova
Obavezni
3P
5
Ciljevi izuavanja predmeta:
Ovladavanje osnovnim psiholokim pojmovima: upoznavanje sa osnovnim metodolokim pristupima

prouavanja linosti, sticanje uvida u osnovne psiholoke orijentacije, osposobljavanje za praktinu primjenu psiholokih znanja prilikom
obavljanja budueg poziva.
Ime i prezime nastavnika: prof. dr Milorad Simunovi

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja i debate. Priprema po jednog eseja na zadatu temu iz jedne od oblasti
sadraja predmeta. Uenje za testove i zavrni ispit. Konsultacije.
Pripremna nedjelja
Upoznavanje, priprema i upis semestra.
I nedjelja
Psihologija kao nauka.
II nedjelja
rganske osnove psihickog zivota.
III nedjelja
Razvoj psihikog ivota.
IV nedjelja
Saznajni procesi.
V nedjelja
VI nedjelja
Sposobnosti. mocije.
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
tivacija.
Pismeni test.
Linost kao cjelovit sistem.
XI nedjelja
Struktura licnosti.
Dinamika licnosti.
Domai zadatak.
Razvoj linosti.
XIII nedjelja
Socijalizacija.
XIV nedjelja
Usmeni test.
Psiholoski aspekti komunikacije.
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zvarni ispit.
XVII nedjelja
Ovjera semestra i upis ocjena.
XVIII-XXI nedjelja
XII nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave:

Nedjeljno
Struktura:
3 sata predavanja
0 satai vjebi
i konsultacije
U toku semestra
Struktura optereenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40 minuta (priprema) +
24 sata (dopunski rad)
Literatura:
- Rot, N. i Radonji S., Ota psihologija, Zavod za udbenike i nastavna sredstva (vie izdanja).
- Rot, N. Psihologija linosti, Nauna knjiga, Beograd.
- Kre i Krefild, Elementi psihologije, Nauna knjiga, Beograd.
- Hrnjica, S., Opta psihologija sa psihologijom linosti, Nauna knjiga, Beograd.
- pismeni test 20 bodova,

- usmeni test 20 bodova
- domai zadatak 10 bodova,
- minimum za prelaznu ocjenu 50 bodova.
- Zavrsni ispit 50 poena.
Posebne naznake za predmet: Za dodatnu literaturu obratiti se profesoru
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Milorad Simunovi

Naziv predmeta:
ifra predmeta
Grki jezik 1
Status
predmeta
Obavezni
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
2P
6
Ciljevi izuavanja predmeta: da studenti ovladaju znanjem starogrkog jezika neophodnim
za razumjevanje temeljnih filosofskih
pojmova i problema koje susreu tokom rada sa izvornom i pomonom filosofskom literaturom.
Ime i prezime nastavnika: Prof. dr Marko Vii

Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja uz uvebavanje itanja i prevoenja..
Pripremna nedjelja
Priprema i upis semestra
Uvod. Znaaj starogrkog jezika i starogrke kulture.
I nedjelja
Grki alfabet: podjela glasova; slogovi; rastavljanje rijei na slogove.

Izgovor i naglaavanje: oksitona, paroksitona, proparoksitona; otri, teki i zavinuti naglasak; perispomena i
properispomena.
III nedjelja
Provjera znanja: itanje.
Enklitike, proklitike i atone.
IV nedjelja
Deklinacija imenica: osnova i nastavak, korjen i zavretak, broj: jednina, mnoina,dual; padei: nominativ, genitiv, dativ,
V nedjelja
akuzativ i vokativ. Rod imenica: muki, enski i srednji rod.
Deklinacija imenica i pridjeva: Vokalska deklinacija; O deklinacija. Promjena i rod imenica O deklinacije. A deklinacija.
Promjena enskih rijei deklinacije na i .
VI nedjelja
Provjera znanja: prevodjenje.
SLOBODNA SEDMICA
VII nedjelja
Promjena enskih rijei deklinacije na , i , .
VIII nedjelja
Promjena mukih rijei na i .
IX nedjelja
Glagol: broj singular, dual, plural; stanja: aktiv, medij, pasiv; vremena: glavna prezent, perfekt, futur; istorijska
imperfekt, pluskvamperfekt, aorist. Naini: indikativ, konjunktiv, optativ i imperativ; glagolska imena: infinitiv, particip,
X nedjelja
glagolski pridjev.
Prva konjugacija ili glagoli na . Prezentska osnova: indikativ prezenta aktiva; particip prezenta; imperativ I i II. Pomoni
XI nedjelja
glagol: prezent i imperativ.
Pridjevi vokalske deklinacije.
XII nedjelja
Provjera znanja: teorijsko znanje gramatike.
Stegnute rijei vokalske deklinacije.
XIII nedjelja
Atika deklinacija.
XIV nedjelja
Indikativ prezenta pasiva; indikativ iperfekta pasiva.
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zvarni ispit
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
II nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: studenti su obavezni da utvruju steeno znanje na kraju svakog predavanja.
Optereenje studenta:
Nedjeljno
3 kredita x 40/30 = 4 sata
Struktura:
2 sata predavanja
0 sata vjebi
2 sata individualnog rada studenta (za
kolokvijume, izrada domaih zadataka)
ukljuujui i konsultacije
U toku semestra
Nastava i zavrni ispit: (4 sata) x 16 = 64 sata
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sata) = 8 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog
ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 64 sata (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)
Literatura:
Musi Majnari,Gramatika grkog jezika, Zagreb 2000.

Sabado Sironi Zmajlovi, Grka vjebenica, Zagreb 1970.
- prevod zadatog teksta sa grkog jezika donosi 30 bodova,

- pravilno itanje grkog alfabeta donosi 10 bodova,
- teorijsko znanje gramatike osigurava 15 bodova,
- zavrni ispit ocjenjuje se sa 45 bodova,
- najnia ocjena sadri 55 bodova.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Marko Vii

Naziv predmeta:
ifra predmeta
Engleski jezik 1
Status
predmeta
Obavezni
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
2P
7
Ciljevi izuavanja predmeta: Ciljevi izuavanja predmeta: Osposobljavanje studenata za samostalno korienje strune literature
na stranom jeziku za potrebe struke i dalje samoobrazovanje
Ime i prezime nastavnika: mr Ljiljana Mijanovi

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja i debate. Priprema po jednog eseja na zadatu temu iz jedne od oblasti sadraja
predmeta. Uenje za testove i zavrni ispit. Konsultacije.

Pripremna nedjelja Upoznavanje, priprema, upis semestra
I nedjelja
Upoznavanje sa osnovama fonetskog, morfolokog i sintaksikog sistema eng. jezika
II nedjelja
Gramatika: Tenses / Present Simple and Continuous Tense.
III nedjelja
Tekst 1: Getting to know you.
IV nedjelja
Tekst 2 : The way we live, Gramatika: Past Simple and Continuous Tense / Articles.
V nedjelja
Tekst 3 : It all went wrong, Tekst 4: Let's go shopping, Gramatika: Will / Comparative and...
VI nedjelja
Superlative.
VII nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
VIII nedjelja
Prvi test znanja / kolokvijum
IX nedjelja
Tekst 5: What do you want to do?
X nedjelja
Gramatika
XI nedjelja
Tekst 6: Tell me what is it like?
XII nedjelja
Tema za konverzaciju.
XIII nedjelja
Tekst 7: Famous people.
XIV nedjelja
Gramatika
XV nedjelja
Drugi test znanja / kolokvijum
XVI nedjelja
Zvarni ispit
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Dopunska nastava i popravni ispitni rok.
Obaveze studenta u toku nastave: su obavezni da pohadjaju nastavu,uestvuju u debatama i rade dva testa. Studenti pripremaju
po jedan esej i uestvuju u debati nakon prezentacije eseja
Nedjeljni
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
U toku semestra
Literatura:
Liz & John Soars: New Headway English Course (pre-intermediate), Studentss Book, Oxford: Oxford University Press 2003;
Liz & John Soars: New Headway English Course (pre-intermediate), Workbook, Oxford: Oxford University Press 2003;
John Eastwood, Oxford Guide to English Grammar, Oxford University Press 2003.
Macmillian Essential Dictionary, Macmillian Publishers Limited 2003.
- Dva testa sa 20 poena (Ukupno 40 poena).

- Isticanje u toku predavanja i uee u debatama 3 poena.
- Esej sa 5 poena, domai 1+1.
- Zavrni ispit sa 50 poena.
- Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 55 poena.
Posebne naznake za predmet: Za dodatnu literaturu obratiti se profesoru.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Biljana Milatovi

Naziv predmeta:
ifra predmeta
Ruski jezik I
Status
predmeta
Obavezni
Studijski programi za koje se organizuje:
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
2P
Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
8
Ciljevi izuavanja predmeta: nastava ovog predmeta ima cilj da studenti usvoje osnovne jezike vjetine i navike (sluanje, itanje,
pisanje, govorenje), elementarne leksiko-gramatike strukture ruskog jezika.
Ime i prezime nastavnika: Boidar Samardi, prof. vie kole, sar. nast. dr Natalija Brajkovi, sar. nast.
mr Zdravko Babi
Metod nastave i savladanja gradiva: obrada teksta i leksika pojanjena. Tumaenje osobenosti ruskog izgovora i pravopisa,
objanjenje morfoloko-sintaksikih struktura ruskog jezika u poreenju sa srpskim, uz stalnu provjeru kroz domae zadatke, testove,
konsultacije i zavrni ispit.
I nedjelja
Tekst: . Glagoli kretanja. Deklilnacija imenica. Govorna tema: .
II nedjelja
Utvrdjivanje. Tekst: . Imperativ. Instrumental u imenikom predikatu.
Utvrdjivanje.
III nedjelja
Test.
IV nedjelja
Tekst: tema: (). Bezline reenice sa glagolskim predikatom.
V nedjelja
Govorna tema: . .
Utvrdjivanje. Tekst: . Potvrdne i odrine reenice. Pitanja ? ? uz glagole. Deklinacija imenica i
VI nedjelja
.
VII nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
Deklinacija imenica i .
VIII nedjelja
Utvrivanje.
Test.
IX nedjelja
Tekst: (). Prelazni glagoli kretanja. Znaenje prefiksa.
X nedjelja
Govorna tema: .
XI nedjelja
Utvrdjivanje.
XII nedjelja
Tekst: . Konjugacija glagola.
Utvrdjivanje.
XIII nedjelja
Test.
XIV nedjelja
Tekst: . Govorna tema: .
XV nedjelja
Tekst: . Ruska prezimena. Utrdjivanje.
XVI nedjelja
Zvarni ispit
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohadjaju nastavu, pripremaju se za istu, budu aktivni u toku nstave,
da rade testove i domae zadatke.
Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
U toku semestra
Literatura:
1. L. I. Pirogova i M.P. Preobraenska, Udbenik ruskog jezika, knjiga II. Izdavako preduzee "Progres", Moskva.
2. R. Marojevi, Gramatika ruskog jezika. Zavod za udbenike, Beograd 1982.
3. Rusko-srpki renik pod redakcijom B. Stankovia. Matica Srpska, Budunost 1998.
- prisustvo nastavi 5 poena;

- tri testa po 10 poena;
- itanje i prevodjenje 5 poena;
- stepen usvojenosti leksiko-gramatikih struktura 5 poena;
- stepen usvojenosti govornih struktura 5 poena.
- Zavrni ispit 50 poena.
- Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.
Posebne naznake za predmet: Postojea literatura se dopunjuje tekstovima sa interneta.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Boidar Samardi, profesor vie kole
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Italijanski jezik I
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
Obavezni
2P
9
Ciljevi izuavanja predmeta: Ovladavanje osnovima italijanskog jezika iz oblasti fonetike, morfologije i sintakse.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Deja Pileti
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, bjebe, konsultacije, kolokvijumi, uenje/priprema za zavrni ispit.
Pripremna nedjelja Priprema i upis studenata

I nedjelja
Pronunda e ortografia.
II nedjelja
Essere indicativo presente. Nomi e aggettivi in -o; Nomi e aggettivi in -a.
III nedjelja
Esercizi.
IV nedjelja
Avere indicativo presente. Nomi e aggettivi in e.
V nedjelja
Esercizi.
VI nedjelja
Le tre coniugazioni indicativo presente.
VII nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
VIII nedjelja
Kolokvijum.
IX nedjelja
Ispravka kolokvijma i razgovor sa studentima.
X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja
Articoli con nomi e aggettivi.
XIII nedjelja
Esercizi.
XIV nedjelja
Esercizi.
XV nedjelja
Esercizi.
XVI nedjelja
Zavrni ispit
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohaaju nastavu, pripremaju se i aktivno uestvuju na asovima,
rade domae zadatke.

Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
2 sata individualnog rada
studenta (za kolokvijume, izrada
domaih zadataka) ukljuujui i
konsultacije
U semestru
od 0 - 30 sati.
Literatura:
Udbenici:
a) Saa Moderc, Gramatika italijanskog jezika;

b) Angelo ChiuchiuFuesto MinciarelliMarcello Silvestrini, In italiano I;
c) Zenica Raspor i Julijana Vuo, Traduzioni, lettere, esercizi (praktikum za vjebe itanja i prevoenja)
- aktivno uee na asovima prisustvo na asovima: 5 poena;

- domai zadaci, zainteresovanost i kreativnost na asu: 10 poena;
- kolokvijum: 35 poena;
- Zavrni ispit: 50 poena;
- Prelazna ocjena se dobija sa 41 poenom.
Posebne naznake za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Deja Pileti
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Francuski jezik I
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
Obavezni
2P
10
Ciljevi izuavanja predmeta: Ovladavanje osnovnim gramatikim strukturama i sluenje jezikom u svakodnevnim situacijama i na
poslu.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: sa Studijskog programa za francuski jezik i knjievnost Filozofskog fakulteta u Nikiu.
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vjebanja, testiranja, konsultacije.

Points de grammaire.
I nedjelja
Prononciation (rgles gnrales).
II nedjelja
Les dterminants: (articles, dmonstratifs, possessifs, nombres jusqu 100...).
III nedjelja
Les pronoms (sujets, toniques, c, ce, a, qui, (qu) est-ce que, que, quel,quand, o, comment, pourquoi).
IV nedjelja
Les prpositions (, de, en, pour, aprs, chez, avant, comme, depuis, pendant, vers; locutions: prs de, ct de, loin de)
V nedjelja
Les coordonnants (et, ou, mais).
VI nedjelja
VII nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
I test.
VIII nedjelja
Les verbes au prsent de lindicatif (sappeler, travailler, parler, habiter, manger, commencer, finir, aller, venir, partir, entrer,
IX nedjelja
sortir, retourner, rester, prendre, comprendre, apprendre, plevoir, avoir, tre, faire, lire, connatre).
Les prsentatifs (cest, il y a, voil).
X nedjelja
Les conjugaisons (le prsent de lindicatif, le pass compos, quelques verbes).
XI nedjelja
Les accords (le masculin/le fminin; le pluriel;la personne-conjugaison, pronoms).
XII nedjelja
II test.
XIII nedjelja
Les structures de la phrase et les types de phrases (affirmatives/ngatives; interrogative/exclamatives);
XIV nedjelja
Linterrogation avec: est-ce que, intonation, pronoms intrrogatifs.
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit
XVII nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohaaju nastavu i urade testove. Ispit se polae usmeno i pismeno.
Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
konsultacije
U semestru
od 0 - 30 sati.
Literatura:
Anne Vicher: Grammaire progressive du franais, CLE International, Paris 2001.

Vlado Drakovi: Gramatika francuskog jezika za osnovnu kolu, Zavod za udbenike Beograd/Novi Sad 1991.
Napomena: bilo koji savremeni francuski metod za poetnike namijenjen odraslim polaznicima.

- 2 testa po 20 poena (ukupno 40 poena);
- aktivnost i prisustvo 10 poena;
- zavrni ispit 50 poena.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Jasmina Nikevi, doc. dr Dragan Bogojevi
Naziv
predmeta:
ifra predmeta
Njemaki jezik I
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Obavezni
Fond asova
2P
11
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovne kategorije i pojmove savremenog
jezika.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: nast. sar. Mirko Leovac i nast. sar. Ana Mijovi (sa Odsjeka za
njemaki jezik).
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja. Odgovarajue vjebe na tekstu.

I nedjelja
Personalpronomen, Konjugation einfacher Verben (heissen, kommen), Vorstellen.
II nedjelja
Konjugation schwacher Verben.
III nedjelja
Alphabet und Zahlen.
IV nedjelja
Artikel, Negation, Nomen im Singular und Plural.
V nedjelja
Aussagesatz, Wort- und Satzfragen.
VI nedjelja
Possesivartikel und Personalpronomen. Konjugation haben, koennen, moechten.
VII nedjelja
SLOBODNA SEDMICA.
VIII nedjelja
1. kolokvijum.
IX nedjelja
Nominativ, Akkusativ und transitive Verben.
X nedjelja
Akkusativ im Vorfeld, Negation.
XI nedjelja
Modalverben.
XII nedjelja
Trennbare Verben, starke Verben.
2. kolokvijum.
XIII nedjelja
XIV nedjelja
Satzklammern, Vorfeldbesetzung.
XV nedjelja
Wiederholung (Lektion 1 4).
XVI nedjelja
Zavrni ispit
XVII nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohaaju nastavu i rade kolokvijume.
Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
konsultacije
U semestru
od 0 - 30 sati.
Literatura:
Helbig, G./ Buscha, J.: Deutsche Grammatik 1981.

Mali Duden, prevoc: ukanovi, J., 1981
Aufderstrasse, Hartmut: Themen aktuell 2003.
- Dva kolokvijuma po 20 poena, okupno 40 poena

- Prisustvo nastavi 5 poena.
- Domai zadaci 5 poena.
- Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Doris Schmied
Naziv
predmeta:
ifra predmeta
Filosofske discipline
Status
predmeta
Obavezni
Semestar
II
Broj ECTS
kredita
7
Fond asova
3P+4V
12
Ciljevi izuavanja predmeta: predmet ima za cilj da uvede studente u filosofske discipline i njihove uzajamne odnose.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Drago Perovi i mr Sran Mara
Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima, diskusije, seminarski radovi,
Pripremna nedjelja
Filosofske discipline i principi ralanjivanja filosofije.
I nedjelja
Aristotelova podjela episteme (poetike, praktike, theoretike).
II nedjelja
ta je prva filosofija" (prote philosophia): teologija i/ili ontologija; metafizika specialis i/ili metafizika generalis. Ontologija i
teologija.
Filosofija prirode i praktika filosofija. Miljenje i djelovanje. Nunost i sloboda.
Etika kao duhovna optika" jedinstvo teorijskog i praktikog. Etika i ontologija. Dobro kao epekeina tes ousias. Ja i Drugi.
Subjekt i objekt.
I seminarski rad.
Filosofija i prosvjetiteljstvo. Mithos i logos. Mit o Odisejevom povratku (nostos) i mogunost puta u terra incognita-u u
judeo-hrianskoj tradiciji kao etika avantura".
SLOBODNA SEDMICA
Filosofija i psihologija. Prevladavanje psihologizma. Restitucija psihizma". Ljubav, elja, potreba. Misao koja misli vie
nego to moe da misli".
Etiki proboji kroz ontologiju. Rehabilitacija subjektivnosti subjekta. Sopstvo kao Drugi.
Etika i teologija. Totalitet i ideja beskonanog. Eshatoloko i etiko.
II seminarski rad.
III nedjelja
IV nedjelja
V nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
Filosofija egzistencije i egzistencijalistika filosofija: kategorije i egzistencijali. Sistem i pojedinac.
XII nedjelja
Fenomenologija. Prevladavanje samooiglednosti. Prirodni (naivni) stav i filosofski stav. Fenomenologija lica drugog
ovjeka.
Kolokvijum.
XIII nedjelja
Estetika lijepo i istina. Lijepo i dobrota.
XIV nedjelja
Filosofija i nauka.
XV nedjelja
Odnos filosofije i tehnike.
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Obaveze studenta
Zvarni ispit.
u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama, izrada seminarskih, uestvovanje u raspravama i
polaganje kolokvijuma.
Konsultacije: Utorkom i srijedom poslije nastave.

Nedjeljno
Struktura:
3 sata predavanja
4 sata vjebi
i konsultacije
U semestru
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (9
sati i 20 minuta) = 18 sati i 40 minuta
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i
polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura optereenja: 149 sati i 20 minuta (nastava) + 18 sati i 40
minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Literatura:
E. Fink, Uvod u filosofiju, Nolit : Beograd, 1989. str. 59-82, 108-120;

T. Adorno, Filosofska terminologija, Svjetlost : Sarajevo, 1966, str. 42-75.
K. Jaspers, Filosofija egzistencije. Uvod u filosofiju, Prosveta : Beograd, 1973. str. 217-245.
V. Panenberg, Teologija i filosofija, Plato : Beograd, 2003, str. 15-27.
H. Janaras, Filosofija iz novog ugla, Vrnjaka Banja, 2000, str. 125-149.
M. Hajdeger, Predavanja i rasprave, Plato : Beograd, 1999, str. 9-32.
M. Hajdeger, Miljenje i pevanje, Nolit : Beograd, 1982, str. 57-83.
Karl-Hajnc Folkman-luk, Uvod u filozofsko miljenje, Plato : Beograd 2001, str. 59-76.
Edmund Huserl, Kriza evropskih nauka, Djeje novine : G. Milanovac, 1991, str. 13-24, 243-263.
Hans-Georg Gadamer, Um u doba nauke, Plato : Beograd, 2000, str. 50-69.
Hans-Georg Gadamer, Fenomenoloki pokret, Plato : Beograd 2000, str. 139-154.
- prisustvo i rad na nastavi 12 bodova
- minimum za prelaznu ocjenu iznosi 52 boda
Posebnu naznaku za predmet: za dopunsku literaturu student se obraa profesoru i asistentu.

Naziv predmeta:
ifra predmeta
Istorija filosofije od Aristotela do Boetija

Status
predmeta
Obavezni
Semestar
II
Broj ECTS
kredita
7
Fond asova
4P+2V
13
Ciljevi izuavanja predmeta: upoznavanje sa glavnim filosofskim pravcima i problemima u okviru starogrke filosofije
i
hrianske patristike ima za cilj da omogui studentima pristup bitnim misliocima iz ovog perioda, da ih uvede u osnovna naela
interpretacije izvornih tekstova i da im prui solidnu osnovu za razumjevanje jedinstva, cjelovitosti i kontinuiteta istoriju filosofije.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Bogoljub ijakovi i doc. dr Duan Krcunovi
Pripremna nedjelja
ARISTOTEL ivot i periodi filosofskog razvitka; organsko ralanjivanje znanja i vaniji spisi).
I nedjelja
Aristotelov sistem filosofije: poetika filosofija (spisi Retorika i Poetika); praktika filosofija (spisi Nikomahova etika i
II nedjelja
Politika); teorijska filosofija (spisi Fizika i Metafizika).
Aristotel kao prvi istoriar filosofije; kritika predsokratovaca; kritika Platonove teorije ideja.
III nedjelja
IV nedjelja
V nedjelja
Aristotelova teorija uzroka.

Znaenja pojma "to on" (bivstvujue); bivstvujue se iskazuje viestruko.
Aristotelove ontoloke kategorije: energeia, dynamis, chyle-morphe-steresis, kinesis, entelechia, ousia. Aristotelova
VI nedjelja
theologike = prva filosofija = metafizika; Bog kao "nepokretni pokreta" i kao "miljenje miljenja".
VII nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
Aristotelova praktika filosofija: etike i dijanoetike vrline.
VIII nedjelja
I seminarski rad.
Aristotrelova Poetika: phobos, eleos, katharsis.
IX nedjelja
HELENISTIKO RIMSKA FILOSOFIJA. Stoicizam stoiki sistem filosofije; Epikur (kanonika; fizika; kretanje atoma i
X nedjelja
formacija stvari; Epikurova boanstva; dua i mentalni procesi; etika, sloboda i akcija; uivanje i srea).
NOVOPLATONIZAM Plotin: Jedno i emanacije; ostali predstavnici novoplatonizma (Amelije, Porfirije, Jamblih).
XI nedjelja
XII nedjelja
PATRISTIKA FILOSOFIJA (hrianstvo i filosofija: nastanak, razvitak, znaenje i smisao hrianstva).
Bog religije i Bog filosofije; vjera, nada, ljubav; filosofska kritika hrianstva. Gnosticizam: vjera i znanje.
XIII nedjelja
II seminarski rad.
Helenska patristika i apologetika; latinska patristika i apologetika. Avgustin (credo, ut intelligam; Drava Boija);
XIV nedjelja
Boetije (filosofija na helenskom tragu; logika: Boetije i Porfirijev spis Eisagoge).
Kapadokijski Oci Vasilije Veliki, Grigorije Niski i Grigorije Nazijanzin.
XV nedjelja
kolokvijum.
XVI nedjelja
Zvarni ispit
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja

Konsultacije: ponedjeljkom poslije predavanja i srijedom poslije vjebi.
Nedjeljno
Struktura:
4 sata predavanja
2 sata vjebi
i konsultacije
U semestru
Literatura:
Aristotel: Kategorije, Metafizika (knj. I, III, IV, V, VI, XII), Fizika (knj. II, III), Nikomahova etika (I, VI, VII, X), Politika (knj. IV, VII), Retorika
(knj. I), Poetika. Epiktet i Marko Aurelije, Obrasci volje i sree, Ni 1991. Seneka, Pisma Luciliju, Novi Sad 1978, knj. I, II, XVII.
Ciceron, O krajnostima dobra i zla (knj. I, II, IV), Rasprave u Tuskulu (knj. II, V), O prirodi bogova (knj. I) Diogen Laertije, ivoti i
miljenja istaknutih filosofa (knj. I, X). Plotin, Eneade (I 3, 8; II 4, 5, 6, 9; III1-3, 5; IV 1-3, 7; V 1-9). Avgustin, Ispovijesti (knj. III, VII, X,
XI). Pseudo-Dionisije Areopagit, O mistinom bogoslovlju, LUA III/1-2 (1986), str. 5-15. Sekundarna literatura: Frederik Koplston,
Istorija filosofije: Grka i Rim, Beograd: BIGZ 1988, str. 51-540. Frederik Koplston, Istorija filosofije: Srednjovjekovna filosofija, Beograd:
BIGZ 1989. str. 19-107. Wilhelm Windelband, Povijest filozofije, Zagreb 1988, tom I, str. 39-337.
- dva seminarski rada po 10 bodova

- prisustvo i rad na nastavi 12 bodova
- minimum za prelaznu ocjenu iznosi 52 boda.
Posebne naznake za predmet: Za dodatnu literaturu obratiti se profesoru i asistentu

Naziv predmeta:
ifra predmeta
Tradicionalna logika
Status
Broj ECTS
Semestar
kredita
predmeta
Obavezni
II
6
Fond asova
2P + 4V
Uslovljenost drugim predmetima: sluanje i polaganje nije uslovljeno drugim predmetima.
14
Ciljevi izuavanja predmeta: upoznavanje studenata sa tradicionalnom logikom.
Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja, seminari, vjebe, kolokvijumi.
Pripremna nedjelja
Priprema i upis semestra.
I nedjelja
Metode spoznaje (primijenjena logika i metod logike).
Metode formiranja i ekspliciranja pojma (analiza, sinteza, apstrakcija, generalizacija, specijalizacija). Definicija. Divizija.
II nedjelja
Metode izvoenja i zasnivanja sudova (stavova). Induktivna metoda (pojam); vrste indukcije (indukcija prostim
nabrajanjem, kauzalna, potpuna, matematika). Promatranje, eksperiment, brojanje, mjerenje. Milove induktivne
III nedjelja
metode (nedostaci). Pojam naunog zakona i stav uzronosti.
Osnovni zakoni misli i aksiomatizacija logike.
IV nedjelja
Svrha i smisao naunih metoda i nauke. Opis, objanjenje, predvianje. Nauo otkrie i dokaz. Logike pogreke u
dokazu.
V nedjelja
I kontrolni rad.
Hipoteze i nauni metod. Formulacija relevantnih hipoteza. Deduktivno razvijanje hipoteze. Formalni uslovi za hipoteze.
VI nedjelja
injenice, hipoteze i krucijalni eksperimenti. Greke: formalne, verbalne, materijalne. Zloupotreba naunog metoda.
SLOBODNA SEDMICA
VII nedjelja
Zakljuak o naunom metodu. injenice i nauni metod. Naune teorije i sistemi. Struktura naune teorije. Tipovi
VIII nedjelja
naunih teorija. Ogranienost i vrijednost naunog metoda.
Specifinost metodologije filosofskih nauka.
IX nedjelja
Savremene opte metode u graanskoj filosofiji: metod jezike analize, pragmatiki metod, fenomenoloki metod,
Hegelovo shvatanje metode. Dijalektiki metod i savremeni sporovi o dijalektici.
X nedjelja
II kontrolni rad.
Tablina izgradnja logike iskaza. Iskazi i forme iskaza. Semantika logikih znakova. Tablice formula logike iskaza.
XI nedjelja
Ekvivalentne formule. Potpuni sistemi logikih znakova. Zakon dvojnosti. Identiki istinite i identiki lane formule.
Normalne forme formula logike iskaza. Problem rjeivosti. Konjunktivna normalna forma i savrena konjunktivna
normalna forma. Skraena konjunktivna normalna forma. Disjunktivne normalne forme.
XII nedjelja
Kolokvijum.
Prirodan izvod u logici iskaza. Pojam logikog izvoda. Izvedena pravila. isto direktan dokaz. Slabi indirektan dokaz.
XIII nedjelja
Kvazijaki indirektan dokaz. Jaki (klasini) indirektan dokaz.
Potpunost klasinog rauna iskaza. Aksiomatski prikaz logike iskaza. Formalizovana silogistika.
XIV nedjelja
Prirodan izvod u logici predikata.
XV nedjelja
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Zavrni ispit
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama, izrada kontrolnih radova, uestvovanje u
raspravama i polaganje kolokvijuma.
Konsultacije: Srijedom i etvrtkom poslije nastave.

Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
4 sata vjebi
2 sata individualnog rada studenta
zadataka) ukljuujui i konsultacije
U semestru
Struktura optereenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Literatura:
Aristotel, Organon, Beograd : Kultura 1979.

E. J. Lemmon, Uvod u logiku, Niki : Jasen 1995.

- 2 kontrolna rada 5 bodova ,

- rad na nastavi 12 bodova.
- Usmeni dio ispita maksimalno 50 bodova.
- Prelazna ocjena 52 boda.

Naziv predmeta:
ifra predmeta
Uvod u sociologiju
Status
predmeta
Obavezni
Semestar
II
Broj ECTS
kredita
4
Fond asova
3P
15
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (8 semestara, 240 ECTS kredita).
Ciljevi izuavanja predmeta: osposobljavanje studenata za pretpostavke koje su nune u saznavanju cjeline
gnoseoloke
strukture sociolokog studija.
Ime i prezime nastavnika: dr Sonja Turinovi

Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja, diskusije, seminarski rad, konsultacije.
Pripremna nedjelja Priprema i upis semestra

Mithos, logos, nauka.
I nedjelja
Ontoloki aspekti socioloke teorije.
II nedjelja
Sociologija i filosofija.
III nedjelja
Cjelina saznanja i cjelina istorije.
IV nedjelja
V nedjelja
Drutvo-sociologija.
Sociologija-drutvo. Predmet sociologije.
VI nedjelja
(Seminarski rad).
SLOBODNA SEDMICA
VII nedjelja
Pojam ljudskog drutva.
VIII nedjelja
Pojam drutvene pojave.
IX nedjelja
Pojam strukture drutva.
X nedjelja
Svojina i vlasnitvo.
XI nedjelja
(Kontrolni rad)
Dinamika drutva.
XII nedjelja
Evolucija revolucija.
XIII nedjelja
Progres.
XIV nedjelja
Teorije drutvenog razvitka.
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Konsultacije: Poslije nastave.

Nedjeljno
4 kredita x 40/30 = 5 sati i 10 minuta.
Struktura optereenja:
3 sata predavanja
2 sata i 10 minuta samostalnog rada, ukljuujui
konsultacije.
U toku semestra
Nastava i zavrni ispit: 5,10 x 16 = 82 sata.
Neophodne pripreme prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x 5,10
sata = 10 sati.
Ukupno optereenje za predme 4x30 =120 sati.
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i stavke
do ukupnog optereenja za predmet.
Struktura optereenja: 82 sata (nastava) + 10 sata (priprema) + 28 sati (dopunski
rad).
Literatura:
S. Vukievi, Mit o nauci i obrazovanju, Niki-Cetinje, Institut za filosofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Nikiu, Obod 1998.
M. Rankovi, Sociologija i futurologija, Nauna knjiga : Beograd 1999.
Zbornik: Komunikacija sociologije sa filosofijom i istorijom, Filozofski fakultet, Niki 2000.

- Seminarski rad 15 bodova
- Kontrolni rad 25 bodova
- Zalaganje na nastavi 15 bodova
- Najnia ocjena sadri 55 bodova.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Sonja Turinovi
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Grki jezik 2
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
16
Obavezni
II
2P
Ciljevi izuavanja predmeta: da studenti ovladaju znanjem starogrkog jezika neophodnim
za razumjevanje temeljnih
filosofskih pojmova i problema koje susreu tokom rada sa izvornom i pomonom filosofskom literaturom.
Ime i prezime nastavnika: prof. dr Marko Vii

Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja uz uvjebavanje itanja i prevoenja.
Pripremna nedjelja
Konsonantska deklinacija. Osnove na guturalne i labijalne suglasnike: promjena, rod, izuzeci u oblicima.
I nedjelja
Osnove na dentalne i nazalne suglasnike: promjena, rod, izuzeci u oblicima.
II nedjelja
Osnove na : promjena, rod, izuzeci u oblicima.
III nedjelja
Provjera znanja: itanje.
IV nedjelja
V nedjelja
Osnove na likvide: promjena, rod, izuzeci u oblicima.
Osnove s elizijom: promjena, rod, izuzeci u oblicima. Osnove na : promjena, rod, izuzeci u oblicima.
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
VII nedjelja
VIII nedjelja Osnove na i : promjena, rod, izuzeci u oblicima.
Osnove na i : promjena, rod, izuzeci u oblicima.
IX nedjelja
Provjera znanja: prevoenje.
X nedjelja
Osnove na dvoglasnike: muke rijei na ..
XI nedjelja
Osamljene dvoglasnike osnove.
XII nedjelja
enske rijei na .
XIII nedjelja
(Provjera znanja: teorijsko znanje gramatike).
XIV nedjelja Pridjevi sa jedan, dva i tri oblika za sva tri roda.
Pridjevi s posebnom deklinacijom.
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Konsultacije: Petkom nakon nastave.
Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
U semestru
sata) = 8 sati
Struktura optereenja: 64 sata (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski
rad)
Literatura:
Musi Majnari, Gramatika grkog jezika, Zagreb 2001.

Sabado Sironi Zmajlovi, Grka vjebenica, Zagreb 1970.
- prevod zadatog teksta sa grkog jezika donosi 30 bodova

- pravilno itanje grkog alfabeta donosi 10 bodova
- teorijsko znanje gramatike osigurava 10 bodova
- najnia ocjena sadri 50 bodova.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Marko Vii
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Engleski jezik 2
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
17
Obavezni
II
2P
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta.
Ciljevi izuavanja predmeta: Osposobljavanje studenata za samostalno korienje strune literature na stranom jeziku
za
potrebe struke i samoobrazovanje.
Ime i prezime nastavnika: mr Ljiljana Mijanovi

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja i
debate. Priprema po jednog eseja na zadatu temu iz jedne od oblasti

Pripremna nedjelja
Tekst 8: Do's and dont's.
I nedjelja
Gramatika: Have (got) to /should/ must/.
II nedjelja
Tekst 9: Going places.
III nedjelja
Gramatika: When, as soon as, Hot verbs (take, get, do, make).
IV nedjelja
Tekst 10: Scared to death.
V nedjelja
Gramatika: Manage to, used to, - ed/ - ing adj, exclamations.
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
I kolokvijum.
VIII nedjelja
Tekst 11: Things that changed the world i Gramatika: Passive / verbs and nouns that go together.
IX nedjelja
Gramatika: Expressing habit.
X nedjelja
Tekst 12: Dreams and reality.
XI nedjelja
Gramatika: Second Conditional / Might/ Phrasal verbs / Social Expressions 2.
XII nedjelja
Tekst 13: Earning a living.
XIII nedjelja
Gramatika: Present Perfect Continuous / Word formation / Adverbs.
XIV nedjelja
Tekst 14: Love you and leave you , i Gramatika: Past Perfect / Reported Statesment/ Saying goodbye.
XV nedjelja
II kolokvijum.
Zavrni ispit.
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Dopunska nastava. Popravni ispitni rok
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohaaju nastavu, pripremaju se i aktivno uestvuju na
asovima, rade domae zadatke.

Nedjeljno
3 kredita x 40/30 = 4 sata Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
U semestru
sata) = 8 sati
rad)
Literatura:
Liz and John Soars, New Headway English Course, Students Book & Workbook, Oxford University Press 2003.
Margie Carter & Deb Curtis, Training Teachers, St. Paul: Redleaf Press 1984.
- dva kolokvijuma od po 20 poena ukupno 40 poena;

- isticanje u toku nastave 3 poena;
- domai zadaci 1+1;
- esej 5 poena:
- zavrni ispit 50 poena
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke:

Naziv predmeta:
ifra predmeta
Ruski jezik 2
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
18
Obavezni
II
2P
Ciljevi izuavanja predmeta: Nastava ovog predmeta ima cilj da studenti usvoje osnovne jezike vjetine i navike (sluanje,
itanje, govorenje, pisanje), elementarne leksiko-gramatike strukture ruskog jezika.
Ime i prezime nastavnika: Boidar Samardi, prof. vie kole, sar. nast. dr Natalija Brajkovi i sar.
nast. mr Zdravko Babi.
Metod nastave i savladanja gradiva: obrada teksta i leksika pojanjenja, tumaenje osobenosti ruskog izgovora i
pravopisa, objanjavanje morfoloko-sintaksikih struktura ruskog jezika u poredjenju sa srpskim, uz stalnu provjeru kroz domae
zadatke, testove, konsultacije i zavrni ispit.
Pripremna nedjelja
Tekst: ''Sa`ka Loktev''. . : ''Postuplenie na fakultet'' (P).
I nedjelja
Tekst: ''Sa`ka Loktev''. . : ''Postuplenie na fakultet'' (V).
II nedjelja
Tekst: ''Sa`ka Loktev'' (prodol\enie). ().
III nedjelja
Tekst: ''Sa`ka Loktev'' (prodol\enie). ().
IV nedjelja
: ''Sa`ka Loktev'' (okon[anie). ().
V nedjelja
().
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
: ''Krasnax àpo[ka''. . : ''Na fakultete'' (P).
VIII nedjelja
: ''Krasnax àpo[ka''. . : ''Na fakultete'' (V).
IX nedjelja
: Moènniki ponevole. . ()
X nedjelja
().
XI nedjelja
: . . : ''Wkzamen 3''. ()
XII nedjelja
: . . : ''Wkzamen3''. ()
XIII nedjelja
().
XIV nedjelja
: ''Kolka Lancev''. . : ''Moy rabotiy den 4''.
XV nedjelja
Zavrni ispit.
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohadjaju nastavu, pripremaju se za istu, budu aktivni u toku
nstave, da rade testove i domae zadatke.

Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
U semestru
sata) = 8 sati
rad)
Literatura:
L. I. Pirogova i M.P. Preobraenska, Udbenik ruskog jezika, knjiga II, Moskva: Izdavako preduzee "Progres".
R. Marojevi, Gramatika ruskog jezika, Beograd: Zavod za udbenike 1982.
Rusko- srpski renik pod redakcijom B. Stankovia, Matica Srpska: Budunost 1998.

- itanje 5 poena;
- dva testa po 5 poena;
- razliiti oblici vjebanja 20 poena;
- kolokvijum 15 poena.
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi na ruskom jeziku uz potrebna objasnjenja na srpskom jeziku.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Boidar Samardic, profesor vie kole.
Italijanski jezik 2
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS kredita
Fond asova
19
II
Izborni
2P
Studijski programi za koje se organizuje : Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje
Ciljevi izuavanja predmeta: Ovladavanje osnovima italijanskog jezika iz oblasti fonetike, morfologije i sintakse
Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Deja Pileti
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vjebe, konsultacije, kolokvijumi, uenje/priprema za zavrni ispit.
Pripremna nedjelja
Unit 4- Festa di compleanno.
I nedjelja
Possessivi, avverbi di luogo, verbi modali.
II nedjelja
Esercizi.
III nedjelja
Unit 5- Una gita.
IV nedjelja
Indicativo: passato prossimo, verbi irregolari, nomi invariabili al plurale
V nedjelja
Esercizi.
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
Kolokvijum.
VIII nedjelja
Ispravak kolokvijuma i razgovor sa studentima.
IX nedjelja
Unit 6- Due cartoline
X nedjelja
Indicativo: futuro semplice.
XI nedjelja
Futuro anteriore, plurali particolari.
XII nedjelja
Esercizi.
XIII nedjelja
Esercizi.
XIV nedjelja
Ricapitolazione.
XV nedjelja
Zavrni ispit.
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja

Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
U semestru
sata) = 8 sati
rad)
Literatura:
Saa Moderc, Gramatika italijanskog jezika.
Angelo ChiuchiFausto MinciarelliMarcello Silvestrini, In italiano I;
Zenica Raspor i Julijana Vuo Traduzioni, lettere, esercizi (praktikum za vjebe itanja i prevoenja).
- Aktivno uee na asovima: prisustvo na asovima 5 poena

- domai zadaci, zainteresovanost i kreativnost na asu 10 poena
- Kolokvijum 35 poena
- Zavrni ispit 50 poena
- Prelazna ocjena se dobija sa 51 poenom
Posebne naznake za predmet: Nastava se izvodi na ruskom jeziku uz potrebna objasnjenja na srpskom jeziku.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Deja Pileti

Naziv predmeta:
ifra predmeta
Francuski jezik 2
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
20
Obavezni
II
2P
poslu.

I nedjelja
Priprema.
II nedjelja
Les dterminants (relation indfini/dfini; articles et prpositions-les partitifs; les quantits:nombres, chiffres-quantit zro,
III nedjelja
quantit non prcise: un peu de, les adjectifs dmonstratifs/possessifs-rvision).
Les pronoms (les pronoms personnels toniques et pronoms personnels avec prposition; les pronoms impersonnels: il, on;
COD, COI-dbut; les pronoms dmonstratifs: ce, c, cela, ces; en, y; qui-rlatif; les pronoms interrogatifs et possessifsIV nedjelja
rvision).
Les prpositions (rvision; les locutions prepositionnelle: jusque, prs de, loin de, ct de, en face de).
V nedjelja
Les coordonnants (et, ou-rvision; car, mais, et puis, alors, et alors).
VI nedjelja
VII nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
I test.
VIII nedjelja
Les adverbes (tt, tard, en avance, en retard, vite, tout de suite, tout coup, longtemps, encore, dj, enfin, ensuite, alors,
IX nedjelja
dabord;
En haut, en bas, l-bas; seulement, neque, aussi, encore, presque, moins, plus, mieux; soudain, tout coup;
X nedjelja
Daccord, volontiers, rien, personne, peut-tre).
XI nedjelja
Les verbes (les verbes au prsent-suite: pouvoir, vouloir, devoir, savoir, savoir+inf.; les verbes rflchis au prsent; les
conjugaisons et emploi des temps: de l'infinitif /pouvoir+inf./, le prsent de l'indicatif, prsent+inf; le futur proche; (le pass
XII nedjelja
compos, l'imparfait, l'impratif, le futur simple /facultatif/).
Accords en genre, en nombre, en personne /suite/-les accords au pass compos-pronominaux/non prominaux;/facultatif/
XIII nedjelja
accords du participe pass (suite).
II test.
XIV nedjelja
Les structures de la phrases (prise de conscience des fonctions grammaticales; les types de phrases /suite/-interrogation
XV nedjelja
avec inversion /facultatif/; est-ce que, pronoms interrogatifs+est-ce que, intonation; impratives.
XVI nedjelja
Zavrni ispit
XVII nedjelja
Nedjeljno
Struktura:
2 sat predavanja
0 sati vjebi
2 sat individualnog rada
konsultacije
U semestru
od 0 - 30 sati.
Literatura:



Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Dragan Bogojevi i dr Jasmina Nikevi.
Naziv
predmeta:
ifra predmeta
Njemaki jezik 2
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
21
Obavezni
II
2P
jezika.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: nast. sar. Mirko Leovac i nast. sar. Ana Mijovi (sa Odsjeka za njemaki jezik).

I nedjelja
Akkusativ: Artikel, Personalpronomen, Definitpronomen, Indeinitpronomen.
II nedjelja
Transitive Verben, Akkusativergnzung im Vorfeld, Negation.
III nedjelja
Modalverben, trennbare Verben.
IV nedjelja
Starke Verben.
V nedjelja
Satzklammer und Vorfeldbesetzung bei Modalverben und trennbaren Verben.
VI nedjelja
1. kolokvijum.
VII nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
VIII nedjelja
Situativ-, Direktiv- und Herkunftsergnzung
IX nedjelja
Prpositionen mit Dativ.
X nedjelja
Prpositionen mit Akkusativ.
XI nedjelja
Wechselprpositionen.
XII nedjelja
2. kolokvijum.
Nomen im Dativ.
XIII nedjelja
XIV nedjelja
Positionsverben.
XV nedjelja
Uhrzeit, Ordinalzahlen.
XVI nedjelja
Zavrni ispit
XVII nedjelja
Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
konsultacije
U semestru
od 0 - 30 sati.
Literatura:

- Dva kolokvijuma po 20 poena, okupno 40 poena


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: nast. sar. Mirko Leovac
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Istorija srednjovjekovne
i renesansne filosofije
Status
Broj ECTS
Semestar
kredita
predmeta
Fond asova
22
Obavezni
III
4P + 2V
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj da uvede studente u osnovne problemske postavke srednjovjekovne
renesansne filosofije.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Boris Brajovi i nast. sar. mr Neboja Banovi
Pripremna nedjelja
I nedjelja
Upis semestra, upoznavanje sa predmetom i priprema za rad.
II nedjelja
IV nedjelja
Avgustin: teologija i filosofija.

Avgustin: vrijeme i dua
I seminarski rad.
Sholastika osnovne odlike, pitanja i pojmovi.
V nedjelja
Jovan Skot Eriugena: O dijeljenju prirode.
III nedjelja
Jevrejska i islamska srednjovjekovna filosofija. Aristotel i sholastika. Anselm Kenterberijski: ontoloki dokaz za
egzistenciju Boga.
SLOBODNA SEDMICA.
Toma Akvinski: filosofija i teologija.
II seminarski rad.
Toma Akvinski: Bog kao actus purus i ens realissimus.
Duns Skot. Majster Ekhart.
Nikola Kuzanski: docta ignorantia, coincidentia oppositorum.
Renesansna filosofija: osnovne odlike, metode i pojmovi.
VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja
XIV nedjelja
Miel Montenj.
Erazmo Roterdamski, Jakob Beme.
N. Makijaveli,Tomas Mor.
XV nedjelja
Zavrsni ispit.
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama, izrada seminarskih, uestvovanje u raspravama i
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja

Nedjeljno
7 kredita x 40/30 = 9 sati i 20 minuta Struktura:
4 sata predavanja
2 saai vjebi
3 sata i 20 minuta individualnog rada studenta
(za kolokvijume, izrada domaih zadataka)
U semestru
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (9 sati i
20 minuta) = 18 sati i 40 minuta
Literatura:
E. ilson, Srednjovjekovna filosofija, Izdavaka knjiarnica Zorana Stojanovi Sremski Karlovci / Novi Sad.
F. Koplsten, Srednjovjekovna filosofija, Beograd: BIGZ 1989.
A. Avgustin, Ispovijesti.
A. Avgustin, Drava Boija, Podgorica 2003.
M. Montenj, Ogledi, Beograd 1977.
Akvinski, Toma, O biu i sutini, Beograd 1973.
Erazmo Roterdamski, Pohvala ludosti, Beograd 1979.
Makijaveli, Vladalac, Zagreb 1952.
- I seminarski rad 20 bodova

- II seminarski rad 20 bodova
- Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 52 boda
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Boris Brajovi

Naziv
predmeta:
ifra
Status
Vizantijska filosofija do VIII vijeka

Semestar
Broj ECTS kredita
Fond asova
23
predmeta
predmeta
Obavezni
III
3P+3V
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovne mislioce i tokove, kategorije
pojmove vizantijske filosofije.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Boris Brajovi

Pripremna nedjelja
Upis semestra
I nedjelja
Uvodno predavanje: Kontinuitet u filosofiji Helena Helenska patristicka i vizantijska filosofija
Nastava i sistematizacija filosofije u Vizantiji.
II nedjelja
III nedjelja
Vizantijska filosofija i hrianska dogma
Logos i vjera. Analiza Jovanovog prologa : U poetku bjee Logos, i Logos bjee u Boga, i Bog bjee Logos.
IV nedjelja
Seminarski rad.
Ontoloki status ikonikog.
V nedjelja
VI nedjelja
Eikona tis eikonas. Analiza knjige sv. Jovana Damaskina, Filozofska poglavlja. Tehni i mimisis.
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
Analiza teksta Teodora Studita, O ikoni
VIII nedjelja
Kolokvijum.
Ekstatiki karakter linosti.
IX nedjelja
Gnoseoloke sinergije theognosije i antropognosije
X nedjelja
Grijeh i pokajanje.
XI nedjelja
Vrijeme i prostor.
Analiza pojmova aiona i aidiosa.
Mihailo Psel: autonomija filosofije.
XII nedjelja
XIII nedjelja
XIV nedjelja
G. G. Pliton.
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit.
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja

Nedjeljno
6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura:
3 sata predavanja
3 sata vjebi
U semestru
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati)
= 16 sati
Ukupno optereenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu
ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita od 0 - 30
sati.
Literatura:
Tatakis Vasilije, Vizantijska filosofija, Beograd - Niki 2002.
Avernicev S., Medvedev I., Pregled vizantijske filosofije, Beograd 1996.
Nelas Panajotis, Oboenje u Hristu, Srbinje-Beograd-Valjevo 2001.
Hristu Panajotis, Tajna Boga. Tajna oveka, Beograd 1997.
Loski Vladimir, Ogled o mistikom bogoslovlju Istone Crkve, Hilandar 2003.
Zizjulas Jovan, Dogmatske teme, Beseda Novi Sad 2001.
- seminarski rad 20 bodova
- Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 52 boda.

Naziv predmeta:
ifra predmeta
Moderna i matematika logika

Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
24
Obavezni
III
2P + 4V
Ciljevi izuavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa sadrajima savremene (simbolike) logike.
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, seminari vjebe i kolokvijumi.
Pripremna nedjelja
O mogunosti formalnog metoda. Metod formalizacije. Prirodni brojevi.
I nedjelja
Algebarska struktura. Grupa. Polje. Linearno ureenje. Linearni brojevi. Aksiomatika realnih brojeva.
II nedjelja
Mrea. Distributivna mrea. Komplementirana mrea. Pojam algebre. Bulova algebra.
III nedjelja
Primjeri Bulovih algebri. Trivijalna Bulova algebra. Algebra skupova. Freova algebra.
IV nedjelja
Karakteristina algebra. Intervalna algebra. Algebra projekcija. Princip dualnosti.
V nedjelja
Kontrolni rad.
Pojam podalgebre. Primjeri podalgebri. Disjunktivna normalna forma. Preslikavanja. Homomorfizam. Monomorfizam.
Epimorfizam. Izomorfizam.
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
Teorem reprezentacije. Teorem o ultrafiltru. Stonov teorem. Analiza dokaza.
Teorija modela. Iskazni raun. Pojam formule i jezika. Valuacija. Interpretacija.Tautologija.
eme aksioma. Teorem dedukcije i njegova primjena.
X nedjelja
Kontrolni rad.
Teorem saglasnosti. Proireni teorem saglasnosti. Analiza dokaza i primjena teorema.
XI nedjelja
Lindenbaumova algebra. Stav potpunosti iskaznog rauna. Proireni stav potpunosti. Stav kompaktnosti.
XII nedjelja
Kolokvijum.
Predikatski raun. Predikatska konstanta. Individualna konstanta. Individualna promjenjiva. Logiki veznici.
XIII nedjelja
Pojam terma. Semantika. Valjanost reenice.
XIV nedjelja
Sintaksa. Iskazne aksiome. Aksiome kvantifikatora. Aksiome jednakosti. Pravila izvoenja.
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit.
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohaaju nastavu, uestvuju u debatama, rade oba testa i
polau zavrni ispit.
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja

Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
4 sata vjebi
U semestru
sati) = 16 sati
Struktura optereenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski
rad)
Literatura:
S. Vujoevi, Matematika logika, Podgorica 1996.
E. J. Lemon, Uvod u logiku, Niki 1995.
A. Tarski, Uvod u matematiku logiku i metodologiju matematike, Beograd 1973.
E. J. Lemon, Upoznavanje sa logikom, Niki: Jasen 1995.
V. Drekalovi, Znanje, uzronost i priroda matematikih istina, Podgorica: Unireks 2011.
-kolokvijum 20 bodova
-2 kontrolna rada po 10 bodova
-rad na nastavi 12 bodova
-zavrni ispit 50 bodova
-Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 52 boda.

Naziv predmeta:
ifra predmeta
Antropologija
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
25
Obavezni
III
2P + 2V
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovne kategorije i pojmove
antropologije.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Duan Krcunovi

diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije.
Pripremna nedjelja
Antropoloki orbt u filosofiji. Smisao antropolokog pitanja; osnove, glavni aspekti i problemi.
I nedjelja
Mjesto antropologije u sistematici filosofskih disciplina; filosofska antropologija i mnotvo posebnih antropologija.
II nedjelja
III nedjelja
Osnovni antropoloki pojmovi, odreenja i teorije (anthropos, aner, homo, priroda, kultura, jezik, istorija, etika...).
Antika ishodita: physis-nomos kontroverza; Protagorin mit o Epimeteju i Prometeju;
IV nedjelja
Aristotelova odreenja: zoon politikon i zoon logon ehon.
Hriansko shvatanje ovjeka: personalna i relaciona ontologija; linost i individua; sloboda i odgovornost. Ekskurs:
V nedjelja
Helenistiko-rimska ideja humanitas-a.
ovjek kao subjectum; autonomija, samosvijest i samoodreenje. Ekskurs: O dostojanstvu ovjeka.
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
VIII nedjelja Homo naturalis: prirodno stanje ovjeka i pravno-politiki poredak (Izbor: Lok, Hobs, Ruso). seminarski rad.
Ljudska priroda i prirodna prava ovjeka (sloboda, ravnopravnost, sigurnost...).
IX nedjelja
Kantovsko ishodite: antropologija sa pragmatinog i fiziolokog stanovita.
X nedjelja
Teorija homo faber-a. Ekskurs: animal laborans.
XI nedjelja
ovjek kao ivo bie: od Cogito, sum ka Vivo, sum.
XII nedjelja
ovjek u iracionalistikim filosofijama ivota (Izbor: F. Nie, A. Bergson).
XIII nedjelja Frojdov antropoloki model; ovjek kao nagonsko bie; problem kulture.
XIV nedjelja ovjek i istorija. kolokvijum.
Uvod u elerovu ideju ovjeka.
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit.
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Konsultacije: Nakon predavanja.

Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
2 sata vjebi
U semestru
sati i 40 minuta) = 13 sata i 20 minuta
Struktura optereenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sata i 20
Literatura:
Arendt, Hannah, Vita activa, Zagreb 1991. Aristotel, Politika (vie izdanja). , -,
, : , ., , 1986, 8189.
Bergson, Anri, Stvaralaka evolucija, Sremski Karlovci, Novi Sad 1991, 62155. Buber, Martin, Problem oveka, u: Dva tipa vere,
Beograd 2000, 119158. Difren, Mikel, Za oveka, Beograd 1973, 155303. , , , :
, 6468. Elijade, Mira, Sveto i profano, Beograd 2004. Frojd, Sigmund, Nelagodnost u kulturi, (vie izdanja).
Fromm, Erich, Filozofska antropologija i psihoanaliza, u: Filozofija moidernog doba, Filozofska antropologija, 220237.Gelen, Arnold
openhauerovi rezultati, u: Pesimizam i izbavljenje, Vrnjaka Banja 1988, 7399. , , ,
: , ?, 2003, 774. Hobz, Tomas, Levijatan, Ni 1991, Knjiga 1, poglavlja: XIXIII; XVII. Kant, Imanuel,
Antropologija u pragmatinom pogledu, Zagreb 2003. Lok, Don, Dve rasprave o vladi, Beograd 2002, Knjiga II, glave IIXII. Lwith,
Karl, O pitanju filozofske antropologije, u: Filozofija moidernog doba, Filozofska antropologija, 161175. Mller, Max, Principi
slobode i fenomen institucionalizacije, u: Filoz. modernog doba, Filozofska antropol., 103139. Nie, Fridrih, Volja za mo, Beograd
1972. Piko dela Mirandola, ovani, Govor o dostojanstvu ovekovu, Beograd 1994. Platon, Protagora. Gorgija, Beograd 1968,
naroito: Protagora, 320d323c; Gorgija, 481c515b. Platon, Drava, Bg. 1983, knjiga 4. Platon, Fedar , u: Ijon. Gozba. Fedar, Bg.
1985, Fedar, 245c257b. Platon, Timaj, Bg. 1995, 75a, 90ac. Plesner, Helmut, ovjek kao ivo bie, u: Filozofija moidernog doba,
Filozofska antropologija, 206209. Ruso, an-ak, Drutveni ugovor, Beograd 1993, Knjiga prva, glava IVIII. Ruso, an-ak, O
poreklu i osnovima nejednakosti meu ljudima, u: an-ak Ruso, Drutveni ugovor, 131183. Scheler, Max, ovjek i povijest, u:
Poloaj ovjeka u kosmosu, Sarajevo: Logos 1960, 113152. eler, Maks, O ideji ovjeka, Filozofski godinjak, 9 (1996), 251270.
, , , : , 90105. , ,
, : , 106153. Zizjulas, Jovan, Od maske do linosti, Podgorica 1998.
- seminarski radf 20 bodova

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Duan Krcunovi

Naziv predmeta:
ifra predmeta
Filosofija politike
(izborna filosofska disciplina)
Status
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
26
predmeta
Obavezni
III
2P
Ciljevi izuavanja predmeta: predmet ima za cilj da uvede studente u osnovna problemska pitanja, teorije
kategorije filosofije politike.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Savo Lauevi

Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima, diskusije, seminarski radovi,

Pripremna nedjelja
Predmetno polje promiljanja i istraivanja filosofije politike.
I nedjelja
Filozofija politike kao disciplina praktike filosofije.
II nedjelja
Politiko kao skup fenomena. Osnovne kategorije filosofije politike.
III nedjelja
Primijena kategorija prostora vremena i energije na sferu politikog.
IV nedjelja
Antika filosofija politike: Platon, Aristotel.
V nedjelja
Polis - oikos ; etika i politika, filosofija protiv politike (Platon).
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
VIII nedjelja Hriansko oblikovanje i miljenje politike (Avgustin, T. Akvinski, Luter, Kalvin) , Politika i teologija.
Moderni tokovi i razumijavanja politike. Makijaveli: autonomija politikog, instrumentalnos politike,
IX nedjelja
mo, vlast, nasilje i mase u politici. Hobs: prirodno stanje, ugovor, interesi u politici.
Kolokvijum
X nedjelja
Liberalne teorije u filosofiji politike (Lok, Hjum, Smit, Berk, Mil, Hajek, Poper, Rols, i drugi).
XI nedjelja
Karl mit: konzervativno zasnivanje politike. Socijalistike ideje u filosofiji politike (Marks i drugi).
XII nedjelja
Kritika totaltarizma (H. Arent).
Postmoderna filosofija politike. Globalizacija i nastajanje novog politikog poretka. Kriza
XIII nedjelja
suvereniteta; nacionalna drava; nastajanje globalne imperije.
Biopolitika, nadziranje i kontrola (Fuko). Novi oblici politikog. Maine vlasti u post modernim drutvima. Seminarski
XIV nedjelja
rad.
Zavrni ispit.
XV nedjelja
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohaaju nastavu, itaju tekstove, rade kolokvijume.
Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
U semestru
+ 24 sata (dopunski rad)
Literatura:
eldon Volin, Politika i vizija, Filip Vinji, Beograd, 2007. Ljubo Tadi, Nauka o politici, Beograd.
atle-Dijamel-Pizije, Enciklopedijski renik politike filozofije, tom I, tom II, IKZS, Novi Sad 1993.
Izvorna literatura: (obavezan izbor od tri knjige)
Platon, Drava (Vie izdanja). Aristotel, Politika, Bigz, Beograd. Makijaveli, Vladalac. (Vie izdanja). Hobs, Levijatan. (Vie izdanja).
D. Lok, Dvije rasprave o vladi, Mladost, Beograd 1978. Monteskije, Duh Zakona. I. Kant, Vjeni mir, Velika edicija ideja, Beograd
1974. D. S. Mil, O slobodi, Filip vinji, Beograd 1988. Hajek, Ustav slobode, kod nas prevedeno pod naslovom Poredak i sloboda,
Global Buk, Novi Sad, 1998. K. H. Volkman luk, Politika filosofija, Naprijed, Zagreb. H. Arent, Izvori totalitarizma, Beograd. M.
Fuko, Nadzirati i kanjavati, IKZS, N. Sad 1997. ili Treba braniti drutvo Svetovi, N. Sad, 1998. (predavanje na str. 290 i dalje) M.
Hard, A. Negri, Imperija, Beograd.
- Kolokvijum donosi 20 bodova

- seminarski rad donosi 20 bodova
- prisustvo i rad na nastavi donosi 12 bodova
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Savo Lauevi

Naziv predmeta:
ifra predmeta
Filosofija prava
(izborna filosofska disciplina)
Status
Broj ECTS
Semestar
kredita
predmeta
Fond asova
27
Obavezni
III
2P
Ciljevi izuavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa pojmom filozofije prava, sa njenim predmetom i mjestom u odnosu
prema drugim filozofskim disciplinama, kao i s njenim osnovnim problemima.
Ime i prezime nastavnika i saradnika:

Metod nastave i savladanja gradiva:
predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima, diskusije, seminarski

radovi, kolokvijumi, konsultacije i priprema za ispit.
Pripremna nedjelja
Pojam filozofije prava.
I nedjelja
Pravo prirode u sofistici.
II nedjelja
Stoiko shvatanje prirodnog prava.
III nedjelja
Shvatanje prava u srednjem veku.
IV nedjelja
Novovekovno prirodno pravo.
V nedjelja
Prirodno pravo i doba revolucija.
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
Filozofija prava i njemaki idealizam.
VIII nedjelja
Pravni pozitivizam.
IX nedjelja
Fenomenologija prava. Pravo i problem interpretacije.
X nedjelja
Kolokvijum
XI nedjelja
Topika, retorika i jurisprudencija. Pravo i pravda.
XII nedjelja
Test.
XIII nedjelja
Kritika teorija prava. Filozofija prava i strukturalizam.
XIV nedjelja
Zavrni ispit.
XV nedjelja
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohaaju nastavu, itaju tekstove, rade testove.
Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
U semestru
minuta (priprema) + 24 sata (dopunski rad)
Literatura:
(fakultativno).
Ljubomir Tadi, Filozofija prava, Naprijed, Zagreb, 1983. Emil Lask, Filozofija prava, u: Emil Lask, Filozofija prava i krai spisi, IK
Zorana Stojanovia, Novi Sad, 1991, str. 23-93 Haim Perelman, Pravo, moral i filozofija, Nolit, Beograd, 1983. (fakultativno). Fiveg, T.
(1987) Topika i jurisprudencija. Beograd: Nolit. Hajek, F. (2002) Studije iz filozofije ekonomije i politike. Beograd: Paideia. Hart, H.
(1994) Pojam prava. Podgorica: CID. Hegel, G .V .F. (1989) Osnovne crte filozofije prava. Sarajevo: Veselin Maslea. Hobz, T. (1991)
Levijatan. I-II. Ni: Gradina. Kant, I. (1993) Metafizika morala. Sremski Karlovci Novi Sad: IKZS. Kelzen, H. (1998) ta je pravda?
etiri ogleda. Beograd: Filip Vinji. Lok, D. (2002) Dve rasprave o vladi. Beograd: Utopija. Monteskje, .-L. (1989) O duhu zakona.
I-II. Beograd: Filip Vinji. Patterson, D., ur. (1999) A Companion to Philosophy of Law and Legal Theory. Blackwell. Perelman, H.
(1983) Pravo, moral i filozofija, Beograd: Nolit. Platon (2002) Drava. Beograd: BIGZ. Primorac, I. (1995) Kazna, pravda i ope dobro.
Zagreb: Biblioteka Filozofska istraivanja. Radbruh, G. (1980) Filozofija prava. Beograd: Nolit. Rols, D. (1998) Teorija pravde.
Podgorica: CID. Ruso, .-. (1993) Drutveni ugovor. Beograd: Filip Vinji. Volzer, M. (2000) Podruja pravde. Beograd: Filip Vinji.
Vrkati, L. (2009) Ontologijski stav filozofije prava. Novi Sad: Mediterran.
- Kolokvijum donosi 20 bodova

- seminarski rad donosi 20 bodova
- prisustvo i rad na nastavi donosi 12 bodova

Naziv predmeta:
Engleski jezik 3
ifra predmeta Status predmeta Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
28
Obavezni
III
2P
za
Ime i prezime nastavnika: doc. dr Brankica Bojovi

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja i debate.
Priprema po jednog eseja na zadatu temu iz jedne od oblasti

Pripremna nedjelja
Upoznavanje,priprema i upis semestra, Gramatika: Auxiliary verbs / Social expressions.
I nedjelja
II nedjelja
Tekst 1: What a wonderful world!
Gramatika: Active and Passive / Numbers-.
III nedjelja
Tekst 2: Happiness!
IV nedjelja
Slobodna tema za konverzaciju.
V nedjelja
Gramatika: Past Tenses / Active and Passive / Giving opinion.
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
I test znanja / kolokvijum.
VIII nedjelja
Tekst 3: Telling Tales Gramatika: Modal verbs / Requests and offers.
IX nedjelja
Tekst 4: Doing the right thing.
X nedjelja
Gramatika: Future forms.
XI nedjelja
Tekst 5: On the move.
XII nedjelja
Gramatika: like / verb + ing or inf.
XIII nedjelja
Tekst 6: Likes and dislikes.
XIV nedjelja
II test znanja / kolokvijum.
XV nedjelja
Zavrni ispit.
XVI nedjelja
XVII nedjelja
Zavrni ispit. Ovjera semestra i upis ocjena.
XVIII-XXI nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohaaju nastavu, pripremaju se i aktivno uestvuju na
asovima, rade domae zadatke.

Nedjeljno
2 kredita x 40/30 = 2 sata i 40 minuta
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
U semestru
Nastava i zavrni ispit: (2 sata i 40 minuta) x 16 = 42 sata i 40 minuta
sata i 40 minuta) = 5 sati i 20 minuta
Struktura optereenja: 42 sata i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema)
Literatura:
Liz & John Soars: New Headway English Course (intermediate). Studentss Book. Oxford: Oxford University Press 2003.
Liz & John Soars: New Headway English Course (intermediate). Workbook. Oxford: Oxford University Press 2003.
John Eastwood, Oxford Guide to English Grammar, Oxford University Press 2003.
- Dva testa sa 20 poena (Ukupno 40 poena)

- Isticanje u toku predavanja i uee u debatama 3 poena
- Esej sa 5 poena, domai 1+1
- Zavrni ispit sa 50 poena

Naziv predmeta:
ifra predmeta
Ruski jezik 3
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
29
Obavezni
Studijski programi za koje se organizuje:
III
2P
Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).

Ciljevi izuavanja predmeta: Nastava ovog predmeta ima cilj da studenti usvoje osnovne jezike vjetine i navike (sluanje, itanje,
govorenje, pisanje), elementarne leksiko-gramatike strukture ruskog jezika.
Ime i prezime nastavnika: Boidar Samardi, profesor vie kole, doc. dr Tatjana Jovovi, sar. nast. dr
Natalija Brajkovi
Metod nastave i savladanja gradiva: obrada teksta i leksika pojanjenja, tumaenje osobenosti ruskog izgovora i pravopisa,
objanjavanje morfoloko-sintaksikih struktura ruskog jezika u poredjenju sa srpskim, uz stalnu provjeru kroz domae zadatke, testove,
konsultacije i zavrni ispit.
I nedjelja
Pripremna nedjelja.
II nedjelja
Tekst: ''Sneg''. Bezline reenice u kojima je predikat bezlini glagol. Govorna tema ''Svobodnoe vremx''. (P)
III nedjelja
Tekst: ''Sneg''. Bezline reenice u kojima je predikat bezlini glagol. Govorna tema ''Svobodnoe vremx''. (V)
IV nedjelja
Tekst: ''Sneg'' (okon[anie). Bezline reenice u kojima je predikat glagol sa sx. (P)
V nedjelja
Tekst: ''Sneg'' (okon[anie). Bezline reenice u kojima je predikat glagol sa sx. (V)
VI nedjelja
Tekst ''Fatalist''. Radni glagolski pridjev perfekta. Govorna tema ''Prazdniki''. (P) Test. (PZ)
VII nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
VIII nedjelja
Tekst ''Sne\ana''. Neodredjeno-line reenice. Upitne reenice.
IX nedjelja
Kolokvijum.
X nedjelja
Tekst ''S det4mi ne ùtxt''. Krai oblik trpnog glagolskog pridjeva. Govorna tema ''Eda''. (P)
XI nedjelja
Tekst ''S det4mi ne ùtxt''. Krai oblik trpnog glagolskog pridjeva. Govorna tema ''Eda''. (V)
XII nedjelja
Tekst ''Pepe''. Upotreba imperativa u slubi potencijala.
XIII nedjelja
Test. (PZ)
XIV nedjelja
Tekst ''Kust4 sireni ''. Trpni glagolski pridjev prezenta. Govorna tema ''Kvartira'' (P)
XV nedjelja
Tekst ''Kust4 sireni ''. Trpni glagolski pridjev prezenta. Govorna tema ''Kvartira'' (V)
XVI nedjelja
Zvarni ispit
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohadjaju nastavu, pripremaju se za istu, budu aktivni u toku nstave,
da rade testove i domae zadatke.
Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
0 sati i 40 minuta individualnog rada
konsultacije
U semestru
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2 sata i 40 minuta)
= 5 sati i 20 minuta
Struktura optereenja: 42 sata i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema) + 12
sata (dopunski rad)
Literatura:
1. L. I. Pirogova i M.P. Preobraenska, Udbenik ruskog jezika, knjiga II. Izdavako preduzee "Progres", Moskva.
2. R. Marojevi, Gramatika ruskog jezika. Zavod za udbenike, Beograd 1982.
3. Rusko-srpki renik pod redakcijom B. Stankovia. Matica Srpska, Budunost 1998.

- itanje 5 poena;
Posebne naznake za predmet: Postojea literatura se dopunjuje tekstovima sa interneta.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Boidar Samardi, profesor vie kole
Italijanski jezik 3
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS kredita
Fond asova
30
Izborni
III
2P
Studijski programi za koje se organizuje : Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Ciljevi izuavanja predmeta: Ovladavanje osnovima italijanskog jezika iz oblasti fonetike, morfologije i sintakse
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. Sanja Bogojevi, saradnik
Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vjebe, konsultacije, kolokvijumi, uenje/priprema za zavrni ispit
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra) .
Pripremna nedjelja
Upoznavanje, priprema, upis semestra
Ricapitulazione
I nedjelja
Riflessivi e pronominali; Doppia negazione
II nedjelja
Riflessivi e pronominali; Doppia negazione
III nedjelja
Esercizi
IV nedjelja
Pronomi diretti; Pronome partitivo ne
V nedjelja
Pronomi diretti; Pronome partitivo ne
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
VII nedjelja
Pismena vjeba
VIII nedjelja
Esercizi
IX nedjelja
Indicativo imperfetto; Trapassato prossimo
X nedjelja
Indicativo imperfetto; Trapassato prossimo
XI nedjelja
Kolokvijum
XII nedjelja
Ispravak kolokvijuma i razgovor sa studentima
XIII nedjelja
Traduzioni
XIV nedjelja
Esercizi
XV nedjelja
Zavrni ispit
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohaaju nastavu, pripremaju se i aktivno uestvuju na asovima,
rade domae zadatke.
Konsultacije: nakon predavanja.

Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
0 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (za
i konsultacije
U semestru
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2 sata
Struktura optereenja: 42 sata i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema) +
Literatura:
Josip Jernej, Konverzaciona italijanska gramatika;
Saa Moderc, Gramatika italijanskog jezika;
Angelo Chiuchi-Fausto Minciarelli-Marcello Silvestrini, In italiano I.

- Aktivno uee na asovima prisustvo, domai zadaci, zainteresovanost i kreativnost na asu - 5 poena
- kolokvijum 35 poena
- pismena vjezba 10 poena
- Prelazna ocena se dobija ako se kumulativno sakupi 51 poen.
Posebnu naznaku za predmet:
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. Gordana Bojii

Naziv predmeta:
ifra predmeta
Francuski jezik 3
Status
Semestar
Broj ECTS
Fond asova
31
predmeta
Obavezni
kredita
III
2P
poslu.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra).

I nedjelja
Les dterminants (suite).
II nedjelja
Les pronoms (les pronoms personnels toniques et pronoms personnels avec prposition;
III nedjelja
les pronoms indfinis: quelquun/quelque chose;
IV nedjelja
COD, COI-suite; les pronoms rlatif: qui, que, o; les pronoms en et y suite; impersonnels, dmonstratifs, interrogatifs
V nedjelja
et possessifs-rvision et suite).
Les prpositions (rvision et suite).
VI nedjelja
VII nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
Les subordonnants (que, quand, si, combien, qui, comment, pourquoi, o, parce que aprs les verbes introducteurs du
discours indirect).
VIII nedjelja
I test.
Les adverbes (aussi/nonplus; adverbes de lieu et de temps; de quantits moins, trop
IX nedjelja
Plus; formation des adverbes en - ment)
X nedjelja
Les verbes (Les verbes pronominaux au prsent, au pass compos, le futur simple, le conditionnel de politesse,
XI nedjelja
l'impratif (suite-ex. impratif + pronoms);
l'imparfait et pass compos: conjugaison et emploi (suite);
XII nedjelja
II test.
XIII nedjelja
Accords en genre, en nombre, en personne /suite/-les accords au pass compos.
XIV nedjelja
Zavrni ispit
XV nedjelja
XVI nedjelja
XVII nedjelja
Nedjeljno
2 kredita x 40/30 = 2 sata i 40
minuta
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
0 sati i 40 minuta individualnog
rada studenta (za kolokvijume,
izrada domaih zadataka)
U semestru
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2 sata i 40 minuta) = 5
sati i 20 minuta
od 0 - 30 sati.
sata (dopunski rad).
Literatura:



Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Dragan Bogojevi i dr Jasmina Nikevi,
Naziv
predmeta:
ifra predmeta
Njemaki jezik 3
Status
Semestar
Broj ECTS
Fond asova
32
predmeta
Obavezni
kredita
III
2P
jezika.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: nast. sar. Mirko Leovac i nast. sar. Ljubomir Ivanovi
Pripremna nedjelja
Wiederholung 1. Studienjahr.
I nedjelja
II nedjelja
Haupt- und Nebensatz, Nebensatz mit wenn und weil.
Imperativ.
III nedjelja
IV nedjelja
Nominalkomposita, Mengenangaben.
Komparativ und Superlativ.
V nedjelja
VI nedjelja
1. kolokvijum.
VII nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
VIII nedjelja
Nebensatz mit dass und damit. Infinitivsaetze unregelmaessiger Komparativ
IX nedjelja
Masangaben, Artikelwort jeder, generalisierende Indefinitpronomen
X nedjelja
Attributives Adjektiv im Nominativ
XI nedjelja
Attributives Adjektiv im Akkusativ und Dativ
XII nedjelja
2. kolokvijum.
Praepositionalpronomen. Modalverben im Praeteritum.
XIII nedjelja
XIV nedjelja
Frageartikel welcher, was fuer ein, Demonstrativartikel dieser.
XV nedjelja
Wiederholung (Lektion 8 10).
XVI nedjelja
Zavrni ispit
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Nedjeljno
2 kredita x 40/30 = 2 sata i 40
minuta
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
0 sati i 40 minuta individualnog
izrada domaih zadataka)
U semestru
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2 sata i 40 minuta) = 5
sati i 20 minuta
od 0 - 30 sati.
sata (dopunski rad)
Literatura:

- Dva kolokvijuma po 20 poena, ukupno 40 poena


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Doris Schmied, mr Tatjana alasan i mr Sreko
Rakoevi
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Istorija novovjekovne filosofije

Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
33
Obavezni
IV
4P + 2V
Ciljevi izuavanja predmeta: Upoznavanje sa glavnim filosofskim pravcima i problemima u okviru filosofske moderne.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Boris Brajovi i mr Neboja Banovi
Metod nastave i savladanja gradiva: prisustvo na predavanjima i vjebama, uestvovanje u raspravama, izrada seminarskih
radova i polaganje kolokvijuma.
Pripremna nedjelja
Frensis Bejkon: pitanje metoda, etiri idola.
I nedjelja
Tomas Hobz: sistem filosofije, filosofija.
II nedjelja
Don Lok: teorija saznanja.
III nedjelja
Dord Barkli: subjektivni idealizam.
IV nedjelja
Dejvid Hjum: problem saznanje, kauzalitet, skepticizam u odnosu na razum.
V nedjelja
Seminarski rad.
Rene Dekart: Pitanje metoda i sumnja. Rene Dekart: Cogito, ergo sum, utemeljenje subjekta.
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
VII nedjelja
Blez Paskal, Logika uma i logika srca.
VIII nedjelja
Malbran.
IX nedjelja
Baruh de Spinoza: supstancija kao causa sui.
X nedjelja
Baruh de Spinoza: Deus sive natura, amor Dei intellectualis.
XI nedjelja
Lajbnic: supstancija i monada.
XII nedjelja
Kolokvijum.
Lajbnic: kritika empirizma.
XIII nedjelja
Lajbnic: Zato uopte neto a ne nita?
XIV nedjelja
Prosvetitelji: znanje, nauka, progres, kritika religije.
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama.

Nedjeljno
Struktura:
4 sata predavanja
2 sata vjebi
U semestru
Literatura:
F. Koplston, Istorija filosofije od Dekarta do Lajbnica, BIGZ, Beograd 1995. F. Bekon, Novi organon, Kultura, Beograd 1956.
T. Hobs, Levijatan.
D. Lok, Ogled o ljudskom razumu.
D. Barkli, Rasprava o principima ljudskog saznanja.
D. Hjum, Istraivanja o ljudskom razumu.
R. Dekart, Meditacije o prvoj filosofiji.
Baruh de Spinoza, Etika.
Lajbnic, Novi ogledi o ljudskom razumu.
Lajbnic, Monadologija.

Naziv predmeta:
Vizantijska filosofija od VIII vijeka do XIV vijeka
Broj ECTS
kredita
Fond asova
34
Obavezni
IV
3P + 3V
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovne mislioce i tokove, kategorije i
pojmove vizantijske filosofije.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Boris Brajovi i mr Neboja Banovi

Metod nastave i savladanja gradiva: rad na tekstovima, komentari, rasprave.
Pripremna nedjelja
Ousija i parousija: Ekstatiki karakter linosti.
I nedjelja
Psihi i soma: analiza filokalijskih izreka.
II nedjelja
Mistika teologija: Sv. Simeon Novi Bogoslov.
III nedjelja
Analiza besjede sv. Simeona Novog Bogoslova, Molitva mistina.
IV nedjelja
Seminarski rad.
V nedjelja
Samopoznanje i bogopoznanje.
VI nedjelja
Prosopokratija i ousijokratija kod Fotija. Nominalizam i realizam u vizantijskoj filosofiji.
VII nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
XIII nedjelja
XIV nedjelja
Ontologija i metafizika:dedukcija osnovnih kategorija i teorija.

Theosis: antropoloki i kosmoloki kontekst jedinstva sa Bogom.
Teocentrini humanizam: sv. Nikola Kavasila, ivot u Hristu.
Sutina i energije. Uenje sv. grigorija Palame o boanskoj skrivenoj nadsutvenosti i nestvorenim energijama.
Molitva uma i molitva srca: Analiza teksta sv. Grigorija Palame, O strastima i vrlinama i o plodovima umnog tihovanja.
Kolokvijum.
Renesansni humanizam i vizantijski srednji vijek.
Bogoovjeanski humanizam i "humanizam drugog ovjeka".
XV nedjelja
Teologija kao antropologija.
XII nedjelja
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Zavrni ispit
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama, izrada radova.

Nedjeljno
Struktura:
3 sata predavanja
3 sata vjebi
U semestru
Literatura:
Tatakis Vasilije, Vizantijska filosofija, Beograd - Niki 2002.
Avernicev S., Medvedev I., Pregled vizantijske filosofije, Beograd 1996.
Nelas Panajotis, Oboenje u Hristu, Srbinje-Beograd-Valjevo 2001.
Hristu Panajotis, Tajna Boga. Tajna oveka, Beograd 1997.
Loski Vladimir, Ogled o mistikom bogoslovlju Istone Crkve, Hilandar 2003.
Zizjulas Jovan, Dogmatske teme, Beseda Novi Sad 2001.
-kolokvijum 20 bodova
-seminarski rad 20 bodova
-rad na nastavi 12 bodova
-Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 52 boda.

Naziv predmeta:
ifra predmeta
Opta metodologija
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
35
Obavezni
IV
2P + 2V
Ciljevi izuavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa osnovnim principima opte metodologije i metodama naunog
istraivanja.

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, seminari, vjebe i kolokvijumi.
Pripremna nedjelja
I nedjelja
Metode formiranja i ekspliciranja pojma. Analiza, sinteza, apstrakcija, generalizacija, specijalizacija. Definicija. Divizija.
II nedjelja
Metoda izvoenja i zasnivanja sudova. Induktivna metoda. Posmatranje, eksperiment, brojanje, mjerenje. Statistike
metode.
III nedjelja
Milove induktivne metode. Logiki problem indukcije.
IV nedjelja
Deduktivna metoda. Elementi i karakteristike aksiomatskog sistema. Vrste aksiomatskih sistema.

I kontrolni rad.
V nedjelja
Svrha i znaaj deduktivne logike.
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
Svrha i smisao naunih metoda i nauke. Opis, objanjenje, predvianje. Nauno otkrie i dokaz. Logike greke u
dokazu.
SLOBODNA SEDMICA
Nauno istraivanje i izlaganje nauke. Problem, hipoteza, verifikacija.
II kontrolni rad.
injenica, hipoteza i krucijalni ekperiment. Uloga analogije u formiranju hipoteze.
Smisao klasifikacije, svrha i proroda definicije. Predikabilije. Pravila definisanja. Dioba i klasifikacija. Kolokvijum.
Tipovi invarijantnih relacija. Eksperimentalni metod upte. Metod slaganja.
XII nedjelja
Metor razlike. Kombinovani metod slaganje i razlike. Metor zajednike promjene. Metod ostatka.
XIII nedjelja
XIV nedjelja
Uenje o uniformnosti prirode.

Statistiki metodi. Potreba za statistikim metodima. Statistike srednje vrijednosti.
XV nedjelja
Mjere diperzije. Mjere korelacije. Opasnosti i greke u primjeni statistike.
VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Zavrni ispit
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohaaju nastavu.

Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
2 sata vjebi
U semestru
sati) = 16 sati
rad)
Literatura:
S. Novakovi, Uvod u optu metodologiju i istorija metodoloke misli, Beograd 1994.
M. Koen, E. Nejgel, Uvod u logiku i nauni metod, Niki 2004.
S. Novakovi, Hipoteze i saznanje, Beograd, 1984.
J. Aranelovi, Uloga indukcije u naunom istraivanju, Begrad 1967.
V. i M. Nil, Razvoj logike, Beograd: Jasen 2011.

- prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 52 boda.

Naziv predmeta:
ifra predmeta
Filosofska antropologija
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
36
Obavezni
IV
2P + 2V
filozofske antropologije i da ih uvedu u filosofsko miljenje.
Ime i prezime nastavnika: doc. dr Duan Krcunovi

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja i razgovor.
Pripremna nedjelja
Maks eler: stepeni bio-psihikog svijeta i vanvitalni princip; ivot i duh.
I nedjelja
Maks eler: otvorenost prema svijetu, duhovni akti, ideje i vrijednosti; izvorna nemo duha.
II nedjelja
III nedjelja
Helmut Plesner: ovjekova ekscentrina pozicionalnost; posredovana neposrednost; antropoloki zakoni.
Arnold Gelen: ovjek kao bie nedostataka; fenomen rastereenja i potencijal ovjekovog samoostvarenja.
IV nedjelja
Erih Rotaker: ovjekova vezanost za okolinu (situativnost) i sposobnost distanciranja.
V nedjelja
Filosofska antropologija i egzistencijalizam (Izbor: Jaspers, Sartr, Kami, Berajev).
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
Martin Hajdeger: egzistencijalna analitika tu-bivstvovanja; kritika filosofske antropologije.
VIII nedjelja
I provjera znanja: seminarski rad.
Ernst Kasirer: ovjek kao animal symbolicum.
IX nedjelja
Martin Buber: antropologija meuljudskog (homo dialogicus); struktura ljudskih relacija.
Eugen Fink: fenomenologija i filosofska antropologija.
Temeljni antropoloki fenomeni: konanost, rad i vlast.
Ljubav i igra.
Emanuel Levinas: fenomenologija lica; beskonana odgovornost.
XIV nedjelja
II provjera znanja: kolokvijum.
ovjek u doba tehnologije.
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit.
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: studenti su obavezni da pohaaju nastavu i uestvuju u radu.
X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja

Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
2 sata vjebi
U semestru
sati) = 16 sati
rad)
Literatura:
, , , 1998.
Buber, Martin, Ja i Ti, Beograd 1977. Buber, Martin, Problem oveka, u: Dva tipa vere, Beograd 2000, 159195.
Cassirer, Ernst Ogled o ovjeku: Uvod u filozofiju ljudske kulture, Zagreb 1978.
Fink, Eugen, Osnovni fenomeni ljudskog postojanja, Beograd 1984.
Gehlen, Arnold, ovjek njegova priroda i njegov poloaj u svijetu, Sarajevo 1974, 782; 379430.
Heidegger, Martin, Bitak i vrijeme, Zagreb 1985, parafgrafi 9-13, 25-27, 41, 53, 83. Heidegger, Martin, Kant i problem metafizike,
Beograd 1976, 131157. Heidegger, Martin, Pismo o humanizmu (vie izdanja). Heidegger, Martin, Pitanje o tehnici (vie izdanja).
Horkheimer, Mx/Adorno, Theodor, Dijalektika prosvjetiteljstva, Sarajevo 1974, 132-179.
Jaspers, Karl, Duhovna situacija vremena , Trei program, 33 (1977).
Kami, Alber, Pobunjeni ovek , u: Eseji, Beograd 2008, 207453.
, , 2006, , Niki 2005, 19-88, 171-195, 257-275.
, , versus , 2006, 133136, 246255.
Plessner, Helmuth, Stupnjevi organskog i ovjek, Sarajevo 1981, 969, 353419.
Rothacker, Erich Filozofska antropologija, Sarajevo 1985.
Sartr, an-Pol, Egzistencijalizam je humanizam, Sarajevo 1967.
Scheler, Max, Poloaj ovjeka u kosmosu, Sarajevo: Logos 1960, 7109. Scheler, Max ovjek u svjetsko doba poravnanja, u: Max
Scheler, Ideja ovjeka i antropologija, Zagreb 1996, 191-217.
Wisser, Richard, Odgovornost u mijeni vremena. Vjebe pronicanja u dohovno djelanje: Jaspers, Buber, C. F. V. Weizscker, Guardini,
Heidegger, Sarajevo1988.

Posebne naznake za predmet: za dodatnu literaturu obratiti se profesoru.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Duan Krcunovi

Napomena: plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti e dobiti na poetku semestra.
Naziv predmeta:
Rad sa raunarima
Broj ECTS
kredita
Fond asova
37
Obavezni
IV
2P + 1V
Ciljevi izuavanja predmeta: Osnovni cilj predmeta informatike je da studente upozna sa radom raunara, operativnim
sistemom te aplikativnim softverima za obradu teksta, bazama podataka i internetom.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Mihajlo Mijanovi

Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja uz uvebavanje-praktine vjebe.
Pripremna nedjelja
Pojam zadatak i cilj predmeta informatike.
I nedjelja
Upoznavanjem sa hardverom.
II nedjelja
Principi rada raunara.
III nedjelja
Osnovna arhiktetura raunara (hardver).
IV nedjelja
Uvod u operativni sistem Windows.
V nedjelja
Pokretanje Windows-. Rad sa ikonama Kreiranje direktorija i fajlova pod Windows-m. Praktine vjebe iz navedene
VI nedjelja
teme.
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
Preimenovanje, brisanje i povraaj direktorija i fajlova.
VIII nedjelja
Instaliranje i reinstaliranje programa pod Windows-m. -vjebe iz navedene problematike
-Pokretanje paketa Word,upoznavanje sa osnovnim menijem,upoznavanje sa podmenijem (padajuim) menijem
-vjebe iz navedene problematike
-Unos i formatiranje teksta Insertovanje drugih programa (slika, grafika, formula)
IX nedjelja
-Eksportovanje dokumenat iz Word, povezivanje vie razliitih dokumenata-fajlova u jedan, kreiranje tabela i rad sa
tabelama, razne preice u radu sa Wordm, zatita i uvanje dokumenata pod Wordm
Test provjere znanja.
X nedjelja
-Baze podataka, ta su baze podataka, programski paket dbase
-Kreiranje baze podataka, upoznavanje ostalih programa i paket koji podravaju datoteke tipa DBF, kreiranje datoteka
XI nedjelja
izvjetaja, kreiranje datoteka uputa, kreiranje datoteka labela, kreiranje datoteka indeksa i filtera
-Upotreba funkcija i uslova, pravljenje manjih aplikacija-programa u interaktivnom reimu
-Excel, pokretanje programa, rad sa tabelama, pokretanje osnovnih funkcija
XII nedjelja
-Statistika pod Excelm, grafika pod Excelm, izvjetaji pod Excelom
XIII nedjelja
Internet, pokretanje interneta, pretraivanje baza podataka, elektronska pota.
XIV nedjelja
vjebe iz navedene problematike
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit.
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja

Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
1 sat vjebi
0 sati individualnog rada studenta (za
U semestru
Literatura:
Windows 97 i novije verzije, Offis 97 i novije verzije, dBase IV i novije verzije dBase-, Visual FoxPro 3.0 i novije verzije,
Excel 97 i novije verzije, Internet za neupuene.

- dva testa po 25 bodova + zavrni test 50 bodova, maksimalno 100 bodova.
- za prolaznu ocjenu potrebno je ostvariti 51 bodova.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Mihajlo Mijanovi

Naziv predmeta:
ifra
predmeta
Engleski jezik 4
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
38
Obavezni
IV
2P
Uslovljenost drugim predmetima: Polozen ispit iz Engleskog jezika II.
za
Ime i prezime nastavnika: doc. dr Brankica Bojovi

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja i debate.
Priprema po jednog eseja na zadatu temu iz jedne od oblasti

Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra) .
Pripremna nedjelja
Gramatika: Present Perfect; Active / Passive.
I nedjelja
Tekst 7: The modern servant.
II nedjelja
Gramatika: Conditionals; Time clauses; Would; Making suggestions.
III nedjelja
Tekst 8: Who wants to be a millionaire?
IV nedjelja
Gramatika: Modal verbs; Probability; So do I-neither do I.
V nedjelja
Tekst 9: The man who planted trees.
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
I test znanja / kolokvijum.
VIII nedjelja
Gramatika: Present Perfect Continuous; Time expressions.
IX nedjelja
Tekst 10: Obsessions.
X nedjelja
Gramatika: Indirect Questions; Question tags; Informal language.
XI nedjelja
Tekst 11: Tell me about it.
XII nedjelja
Gramatika: Reported speech; Saying Sorry;
XIII nedjelja
Tekst 12: Two weddings, a birth and a funeral.
XIV nedjelja
II test znanja / kolokvijum.
XV nedjelja
Zavrni ispit.
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohadjaju nastavu,uestvuju u debatama i rade dva testa.
Studenti pripremaju po je dan esej i uestvuju u debati nakon prezentacije eseja.
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja

Nedjeljno
Struktura:
2sati predavanja
0 sati vjebi
0 sati i 40 minuta individualnog rada studenta
(priprema za laboratorijske vjebe, za
U semestru
Literatura:
Liz and John Soars, New Headway English Course, Students Book & Workbook, Oxford University Press 2003.
Margie Carter & Deb Curtis, Training Teachers, St. Paul: Redleaf Press 1984.
- dva testa sa 20 poena ukupno 40 poena;

- isticanje u toku nastave 3 poena;
- domai zadaci 1+ 1;
- esej 5 poena:

Naziv predmeta:
ifra
predmeta
Ruski jezik 4
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
39
Obavezni
IV
2P
Ciljevi izuavanja predmeta: Nastava ovog predmeta ima cilj da studenti usvoje osnovne jezike vjetine i navike (sluanje,
itanje, govorenje, pisanje), elementarne leksiko-gramatike strukture ruskog jezika.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Boidar Samardic, profesor vie kole, doc.dr Tatjana Jovovi,
sar. nast. dr Natalija Brajkovi
Metod nastave i savladanja gradiva: obrada teksta i leksika pojanjenja, tumaenje osobenosti ruskog izgovora i
pravopisa, objanjavanje morfoloko-sintaksikih struktura ruskog jezika u poredjenju sa srpskim, uz stalnu provjeru kroz domae
zadatke, testove, konsultacije i zavrni ispit.
Pripremna nedjelja
Tekst ''Kust sireni '' (okon[anie). Trpno stanje sa vriocem radnje. Govorna tema ''Pokupka.
I nedjelja
Tekst ''Kust sireni '' (okon[anie). Trpno stanje sa vriocem radnje. Govorna tema ''Pokupka.
II nedjelja
Tekst ''Gogol4 - mogol4 ''. Dui oblik t.r.g. pridjeva perfekta.
III nedjelja
Tekst ''Gogol4 - mogol4 ''. Dui oblik t.r.g. pridjeva perfekta.
IV nedjelja
Tekst ''Gogol4 - mogol4 '' (okon[anie). Trpno stanje izraeno partikulom -sx. Govorna tema Po[ta''.
V nedjelja
Test.
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
Tekst ''Pokupateli'' Namjerne i izrine reenice.
VIII nedjelja
Tekst ''Pokupateli'' Namjerne i izrine reenice.
IX nedjelja
Kolokviijum.
X nedjelja
Tekst '' Pokupateli '' (okon[anie). Line i bezline reenice. Govorna tema ''Ode\da ''
XI nedjelja
Tekst '' Pokupateli '' (okon[anie). Line i bezline reenice. Govorna tema ''Ode\da ''
XII nedjelja
Test.
XIII nedjelja
Govorna tema ''Gorod''.
XIV nedjelja
Tekst ''Most ''. Sinonimi.
XV nedjelja
Zavrni ispit.
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja

Nedjeljno

Struktura:
2sati predavanja
0 sati vjebi
U semestru
Literatura:
L. I. Pirogova i M. P. Preobraenska, Udbenik ruskog jezika, knjiga II. Izdavako preduzee "Progres", Moskva.
R. Marojevi, Gramatika ruskog jezika, Beograd: Zavod za udbenike 1982.
Rusko-srpski renik pod redakcijom B. Stankovia. Matica Srpska 1998.

- prisustvo nastavi 5 poena; itanje 5 poena;

Naziv predmeta:
ifra
predmeta
Italijanski jezik 4
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
40
Obavezni
IV
2P
Ciljevi izuavanja predmeta: Ovladavanje osnovima italijanskog jezika iz oblasti fonetike, morfologije i sintakse.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. Sanja Bogojevi, saradnik.
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vjebe, konsultacije, kolokvijumi, uenje/priprema za zavrni ispit.
Pripremna nedjelja
Ricapitulazione.
I nedjelja
Condizionale semplice; Condizionale composto; nomi in ista; Nomi maschili in a.
II nedjelja
Condizionale semplice; Condizionale composto; nomi in ista; Nomi maschili in a.
III nedjelja
Traduzioni.
IV nedjelja
Pronomi indiretti dativi.
V nedjelja
Pismena vjeba
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
Esercizi.
VIII nedjelja
Pronomi indiretti e diretti accoppiati.
IX nedjelja
X nedjelja
Pronomi indiretti e diretti accoppiati.
XI nedjelja
Kolokvijum.
XII nedjelja
Esercizi.
XIII nedjelja
Traduzioni.
XIV nedjelja
Ricapitulazione.
XV nedjelja
Zavrni ispit.
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja

Nedjeljno

Struktura:
2sati predavanja
0 sati vjebi
U semestru
Literatura:
Josip Jernej, Konverzaciona italijanska gramatika;
Saa Moderc, Gramatika italijanskog jezika;
Angelo ChiuchiFausto MinciarelliMarcello Silvestrini, In italiano I;

- Aktivno uee na asovima prisustvo, domai zadaci, zainteresovanost i kreativnost na asu 5 poena;
- kolokvijum 35 poena, pismena vjezba 10 poena;
- zavrni ispit 50 poena;
- Prelazna ocena se dobija ako se kumulativno sakupi 51 poena;
- Ukupan broj poena 100.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. Bojii Gordana

Naziv predmeta:
ifra
Francuski jezik 4
Status
Semestar
Broj ECTS
Fond asova
41
predmeta
predmeta
Obavezni
kredita
IV
2P
Ciljevi izuavanja predmeta: Ovladavanje osnovnim gramatikim strukturama i sluenje jezikom u svakodnevnim situacijama i
na poslu.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: sa Studijskog programa za francuski jezik i knjievnost.

Pripremna nedjelja
Points de grammaire:
I nedjelja
Les structures de la phrases:
II nedjelja
Reprage des fonctions grammaticales de la phrase (dbut);
Phrases deux propositions:
III nedjelja
a) l'hypothse (dbut)
IV nedjelja
b) le discours indirect (dbut)
V nedjelja
c) l'expression de l'opinion (les verbes penser/croire/trouver que...)
VI nedjelja
Le rcit au pass: emploi du pass compos et de limparfait; morpfologie.
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
I test.
VIII nedjelja
Les pronoms relatifs simples (reprise de qui, que, o, emploi de dont).
IX nedjelja
Lhypothse (irrel du prsent/irrel du pass)
X nedjelja
si + imparfait + conditionnel prsent.
le conditionnel prsent (divers emplois)
XI nedjelja
si + plus-que-parfait + conditionnel pass.
le conditionnel pass.
XII nedjelja
II test.
XIII nedjelja
Le subjonctif prsent (conjugaisons + quelques verbes introducteurs).
XIV nedjelja
XV nedjelja
Zavrni ispit.
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohaaju nastavu i urade testove. Ispit se polae usmeno i
pismeno.

Nedjeljno

Struktura:
2sati predavanja
0 sati vjebi
U semestru
Literatura:
Anne Vicher: Grammaire progressive du franais, CLE International, Paris 2001;
Vlado Drakovi: Gramatika francuskog jezika za osnovnu kolu, Zavod za udbenike Beograd/Novi Sad 1991;
bilo koji savremeni francuski metod za poetnike namijenjen odraslim polaznicima.

- 2 testa po 20 poena (ukupno 40 poena),
- aktivnost i prisustvo 10 poena,

Naziv predmeta:
ifra
Njemaki jezik 4
Status
Semestar
Broj ECTS
Fond asova
42
predmeta
predmeta
Obavezni
kredita
IV
2P
savremenog jezika.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: nast. sar Mirko Leovac, nast. sar. Ljubomir Ivanovi
Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja uz uvebavanje praktine vjebe.
Pripremna nedjelja
Nebensatz mit dass und damit.
I nedjelja
Infinitivstze.
II nedjelja
Unregelmsiger Komparativ.
III nedjelja
Maangaben.
IV nedjelja
Artikelwort jeder.
V nedjelja
Kolokvijum.
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
Generalisierende Indefinitpronomen.
VIII nedjelja
Attributives Adjektiv im Nominativ.
IX nedjelja
Akkusativ und Dativ.
X nedjelja
Prpositionalpronomen.
XI nedjelja
Modalverben im Prteritum.
XII nedjelja
Kolkvijum.
XIII nedjelja
Frageartikel welcher, was fr ein.
XIV nedjelja
Demonstrativartikel dieser.
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit.
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja

Nedjeljno

Struktura:
2sati predavanja
0 sati vjebi
U semestru
Literatura:
Helbig, G./ Buscha, J., Deutsche Grammatik 1981.
Mali Duden, 1981, prevoc: J. ukanovi.
Aufderstrasse, Hartmut: Themen aktuell, 2003.

- Dva kolokvijuma po 20 poena, okupno 40 poena.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: nast. sar. Mirko Leovac
Naziv predmeta:
Istorija njemake klasine filosofije
43
ifra predmeta
Status
predmeta
Obavezni
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
3P + 3V
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovna pitanja i probleme njemake
klasine filosofije
Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Drago Perovi i mr Gordana Krcunovi

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na razliitim nivoima
interpretacije, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije.
Pripremna nedjelja
Metafizika i dogmatizam: empirizam, racionalizam (Hjum, Lajbnic, Volf). Predkritiki i kritiki period u Kantovoj filosofiji.
I nedjelja
Struktura i ideja Kritike istog uma. Metafizika kao nauka. Homo metaphysicus. Transcendentalni obrt.
II nedjelja
III nedjelja
Transcendentalna estetika: ulnost prostor i vrijeme
Transcendetalna logika: dedukcija kategorija. Jedinstvo apercepcije. Transcendentalni shematizam istog razuma.
IV nedjelja
Analogije iskustva. Pitanje uobrazilje u Kantovoj teorijskoj filosofiji.
Antinominost uma. Primat praktikog uma. Kantovo shvatanje morala, dunosti, slobode, autonomija. Etika i politika.
V nedjelja
Kant i Fihte. Fihteova praktina filosofija. Principi uenja o nauci. Ja i Ne-Ja. Problem intersubjektivnosti.
SLOBODNA SEDMICA.
Razlika izmeu Fihteovog i elingovog shvatanja transcendentalnog idealizma. Fihteova filosofija istorije. Hegelova
kritika Kantove i Fihteove filosofije.
VIII nedjelja
(Seminarski).
Najstariji nacrt sistema (Helderlin, eling, Hegel). Spor oko intelektualnog opaaja od Kanta do elinga. elingovo
IX nedjelja
shvatanje slobode.
Epohe samosvijesti u elingovom sistemu transcendentalnog idealizma. Identitet bivstvovanja i miljenja. Filosofija
X nedjelja
prirode. Filosofija mitologije i otkrovenja. elingova kritika Hegela.
Hegelovi Rani i Jenski spisi. Pitanje poetka u filosofiji. Ideja i struktura Fenomenologije duha. Svijest i samosvijest.
XI nedjelja
Sluga i gospodar. Moral i obiajnost. Pojam i oblici apsolutnog duha. Apsolutno znanje.
XII nedjelja
Bivstvovanje i sutina. Odnos pojave i stvarnosti u Hegelovog Logici. Pojam. Apolutna ideja.
XIII nedjelja
Hegelova filosofija istorije. Hegelovo shvatanje slobode.
XIV nedjelja
(Kolokvijum).
Francuska revolucija i njemaka klasina filosofija. Hegelovska ljevica i hegelovska desnica
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit.
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama, uestvovanje u raspravama, izrada testova.
Nedjeljno
Struktura:
3 sata predavanja
3 sata vjebi
2 sata individualnog rada studenta
U semestru
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16
sati
Literatura:
I. Kant, Kritika istog uma (5-305), Kritika praktinog uma (Uvod).
J. G. Fichte,Osnove cjelokupnog uenja o znanosti (I i II dio)
J. G. Fihte, Uenje o nauci, BIGZ 1976 (Uvod)
F. V. J. eling, Sistem transcendentalnog idealizma (Uvod, Prvo i Drugo poglavlje), O bivstvu slobode.
G. V. F. Hegel, Fenomenologija duha (Predgovor, Uvod, Svijest, Samosvijet, Apsolutno znanje), Nauka logike II (7-9, 93-104,110-117,
141-164) i III (7-28, 233-251), Enciklopedija filozofskih znanosti ( 1-83, 245-252), Istorija filosofije III (428-542)
Najstariji nacrt njemakog klasinog idealizma.
- seminarski: 20 bodova
- kolokvijum: 20 bodova

Naziv predmeta:
ifra predmeta
Uvod u ontologiju
Status
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
44
predmeta
Obavezni
2P + 2V
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovna ontoloka pitanja i pojmove
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Bogoljub ijakovi, mr Gordana Krcunovi
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na razliitim nivoima
interpretacije, diskusije, seminarski rad, kolokvijumi, konsultacije.

Pripremna nedjelja
Tradicionalna podjela filosofije na discipline i temeljni poloaj metafizike. Ontologija kao opta metafizika.
I nedjelja
Ime i pojam ontologije. Nastanak i poloaj ontologije u sistemu filosofskih disciplina.
II nedjelja
III nedjelja
Ontologija kao teorijska filosofija. Kategorije i egzistencijali (AristotelKantHartmanHajdeger).
Ontoloka diferencija: bivstvovanje ( = esse = Sein) i bivstvujue ( = ens = Seiende)
IV nedjelja
Kategorijalna analiza i fundamentalne kategorije. Bivstvovanje i sutina.
V nedjelja
Bivstvovanje i Jedno. Bivstvovanje i , bivstvovanje i kosmos, bivstvovanje i svijet
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
Bivstvovanje i vrijeme.
VIII nedjelja
(Seminarski rad)
Bivstvovanje i egzistencija.
IX nedjelja
Bivstvovanje i Nita
X nedjelja
Bivstvovanje i miljenje. Jezik i bivstvovanje
XI nedjelja
Bivstvovanje i istina ( , esse et veritas)
XII nedjelja
Bivstvovanje i vrijednost.
XIII nedjelja
XIV nedjelja Bivstvovanje i Dobro (ens et bonum convertuntur).
XV nedjelja
Kolokvijum
XVI nedjelja
Zavrni ispit.
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja

Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40
minuta
Struktura:
2 sata predavanja
2 sata vjebi
2 sata i 40 minuta individualnog
izrada domaih zadataka) ukljuujui
i konsultacije
U semestru
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40
minuta) = 13 sata i 20 minuta
Struktura optereenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sata i 20 minuta (priprema) + 30
sati (dopunski rad)
Literatura:
G. Jnoska, Uz pojam metafizike, Lua (1984), 127-135.
B. ijakovi, Mythos, physis, psyhe (131-154, 194-210).
M. Hajdeger, ta je metafizika?
M. Hajdeger, Uvod u metafiziku.
E. Levinas, Bog i filosofija, Lua XVIII/XIX.

- seminarski rad: 20 bodova

Naziv predmeta:
Uvod u etiku
45
ifra predmeta
Status predmeta
Obavezni
Semestar
Broj ECTS kredita
Fond asova
2P + 2V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski program za filozofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Ciljevi izuavanja predmeta: Upoznavanje sa problematikom, bazinim pojmovima i standardizovanim pozicijama etike.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Dragan Jakovljevi
diskusije, testovi, kolokvijumi, konsultacije.

Pripremna nedjelja
Filozofska etika i drugi pristupi interpretaciji morala
I nedjelja
Biologija i etika : organski osnovi moralnog postupanja
II nedjelja
III nedjelja
Drutvene funkcije morala i etika refleksija
Moralne i pravne norme , kazna u sferi morala
IV nedjelja
Moralni kodeksi i religijski svetonazori
V nedjelja
Test
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
Determinisanost postupanja i atribucija moralne odgovornosti
VIII nedjelja
Odnos injenica i vrednosti
IX nedjelja
Novokantiovska i psihoanalitika teorija etikih vrednosti
X nedjelja
Dve verzije konsekvencijalizma : utilitarizam zadovoljstva i utilitarizam ideala
XI nedjelja
Kolokvijum
XII nedjelja
Etika ubeenja
XIII nedjelja
Problem zasnivanja etikih sudova objektivizam i subjektivizam
XIV nedjelja
Antropoloke osnove etike i Etiki relativizam
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit.
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama, uestvovanje u raspravama, izrada testova, kolokvijumi.
Nedjeljno
5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40
minuta
Struktura:
2 sata predavanja
2 sata vjebi
2 sata i 40 minuta individualnog
izrada domaih zadataka) ukljuujui
i konsultacije
U semestru
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) =
13 sata i 20 minuta
od 0 - 30 sati.
sati (dopunski rad)
Literatura:
Mebot, Don : Uvod u etiku, Nolit, Beograd 1981.
Meki, Dzon: Etika, Beograd 2004.
ivoti, Miladin : Aksiologija, Naprijed, Zagreb 1986.

- test 20 bodova
- zavrsni ispit 50 bodova
- Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 bodova.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Dragan Jakovljevi

Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studentima e biti predoen na poetku semestra.
Naziv predmeta:
Uvod u estetiku
46
ifra predmeta
Status
predmeta
Obavezni
Semestar
V
Broj ECTS
kredita
Fond asova
2P + 2V
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovne kategorije i pojmove estetike.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Savao Lauevi
Pripremna nedjelja
Pojam i predmet estetike, problemsko polje estetike, metodolo[ki pristupi
I nedjelja
II nedjelja
Estetika umutar filosofije, odnos prema drugim fulosofskim disciplinama (ontologiji, gnoseologiji, etici ...)
III nedjelja
Estetika u odnosu prema nauma o umjetnosti,istoriji umjetnosti i umjetnikoj kritici
IV nedjelja
Pojam umjetnosti, temeljne paradigme za njeno odreenje (mimesis i stvaranje)
V nedjelja
Sistematicacija, podjela umjetnosti kroz njenu istoriju
VI nedjelja
Umjetnost i stavrnost, umjetnost i priroda
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA.
kolokvijum
Umjetnost i tehnika, Umjetnost i istina
Umjetnost i igra
Umjetnost i drutvenost
Estetike kategorije, estetsko-estetiko, ukus, lijepo, prekrasno, uzvieno, tragino, komino, duboko, izraajno, blistavo,
sjajno.
Umjetniko djelo stvaralac-primalac: Estetski predmet, forma i sadraj , planovi i slojevi umjetnikog djela.
Estetski akt, doivljaj, stvaranje, pojam genija i talenta; recepcija umjetnikog djela; recepcija umj. Djela, estetski
doivljaj, razumijevanje, ukus.
Test.
XII nedjelja
XIII nedjelja
XIV nedjelja
Estetske i umjetnike vrijednosti, doivljaj i vrednovanje djela.
XV nedjelja
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Zavrni ispit.
Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
2 sata vjebi
U semestru
sati i 40 minuta) = 13 sata i 20 minuta
Struktura optereenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sata i 20
Literatura:
I. Foht, Uvod u estetiku, Svjetlost, Sarajevo1984.
S. Petrovi, Estetika, igoja tampa, Beograd, 1996. (Uvod u estetiku, 7-109)
G. V. F. Hegel, Estetika I, Bigz, Beograd, 1986 (posebno, od 3 do 23)
V. Tatarjivi, Istorija est pojmova, Nolit Beograd, 1983.
- test znanja 20 bodova
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Savao Lauevi
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Teorija saznanja
Status
Semesta
Broj ECTS
Fond asova
47
predmeta
kredita
Obavezni
2P + 2V
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski program za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Ciljevi izuavanja predmeta: Upoznavanje sa bazinim konceptima i problemima teorije saznanja i klasinim pozicijama
Pripremna nedjelja
Teorija saznanja kao filozofska disciplina specifinost pristupa
I nedjelja
Saet pregled istorijata discipline : antiki, srednjovekovni, novovekovni i savremeni period
II nedjelja
Glavni epistemiki pojmovi i problem definisanja znanja, tipovi znanja
III nedjelja
Skepticizam, antiki i novovjekovni: Sekstus Empirikus, Dekart, Hjum
IV nedjelja
Pozicija skepticizma i konstituisanje teorije saznanja
V nedjelja
Test
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
VII nedjelja
Problem zasnivanja saznanja: Friz, Poper, Albert
VIII nedjelja
Teorije znaenja jezikih simbola (realizam, formalizam, biheviorizam ...)
IX nedjelja
Teorije istine (teorija korespondencije, pragmaticka teorija, semanticka teorija, koherentizam, teorija konsenzusa..)
X nedjelja
Teorije apriornog saznanja(racionalizam, Kant)
XI nedjelja
Kolokvijum
XII nedjelja
Teprije percepctivnog saznanja(empirizam, fenomenalizam, kauzalna teorija ...etc.)
XIII nedjelja
Epistemoloki realizam, izvjesnost kao epistemicki ideal Dekart, Paskal, Pers
XIV nedjelja
Eksternalistiki i internalistiki pristup tumaenju saznanja kriterioloke konsekvence, evoluciona epistemologija
XV nedjelja
Zavrsni ispit
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama, uestvovanje u raspravama, izrada testova,
kolokvijumi.
Konsultacije: U posebnom redovnom sedminom terminu

Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
2 sata vjebi
1 sat i 20 minuta individualnog rada
konsultacije
U semestru
minuta) = 10 sati i 40 minuta
Struktura optereenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40 minuta (priprema) + 24
sata (dopunski rad)
Literatura:
Hemlin, Dejvid: Teorija saznanja, Niki 2002.
Lazovic, ZIvan: Priroda epistemickog opravdanja, Beograd 1994.
Markovi, Mihailo: Dijalektika teorija znaenja (I.deo), Nolit, Beograd 1972.

- test 20 bodova
- zavrsni ispit 50 poena
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Dragan Jkovljevi

Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studentima e biti predoen na poetku
semestra.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Opta pedagogija teorija vaspitanja

Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
48
Obavezni
2P
Ciljevi izuavanja predmeta: upoznavanje studenata sa nastankom, znaajem i razvojem pedagogije kao opte nauke
o
vaspitanju; upoznavanje osnovnih pedagokih pojmova i k ategorija, te njihovog znaaja za efikasnu organizaciju vaspitno-obrazovnog
znaaja u kolskim i vankolskim institucijama.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Vuina Zori i mr Milica Krulanovi

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja i diskusije. Uenje za pismenu provjeru znanja i zavrni ispit. Konsultacije.
Sadraj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i zavrnog ispita po nedjeljama u toku semestra)..
Pripremna nedjelja
Meusobno upoznavanje i prwedstavljanje nastavnog programa.
I nedjelja
Pedagogija i njen predmet prouavanja.
II nedjelja
Istorijski razvoj vaspitanja kao drutvene djelatnosti. Osnovni pedagoki pojmovi i kategorije.
III nedjelja
Mogunosti i granice vaspitanja. (Osnovni faktori vaspitanja i razvoja linosti; teorije razvoja linosti.)
IV nedjelja
Cilj, determinante i konkretizacija cilja i zadataka vaspitanja.
V nedjelja
Komponente (sstrane) vaspitanja i njihova meuzavisnost.
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
VII nedjelja
I test znanja/kolokvijum
VIII nedjelja
Odnos pedagogije i drugih nauka.
IX nedjelja
Sistem pedagokih disciplina.
X nedjelja
Principi vaspitnog rada.
XI nedjelja
Vaspitne metode i sredstva.
XII nedjelja
Sistem vaspitanja i obrazovanja i kolski sistem (stepeni vaspitnog sistema).
XIII nedjelja
XIV nedjelja II test znanja/kolokvijum
Sistem vaspitanja i obrazovanja u naoj zemlji.
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit.
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: studenti su obavezni da redovno pohaaju nastavu i aktivno uestvuju u njoj.
Konsultacije: U posebnom redovnom sedminom terminu.
Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
U semestru
Struktura optereenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40 minuta (priprema) +
Literatura:
orevi, J. I Trnavac N., (1992) Pedagogija, Nauna kjiga, Beograd.
Redaktor: Potkonjak, N. i grupa autora (1996) Opta pedagogija, Uiteljski fakultet, Beograd.
Zlebnik, L. (vie izdanja), Ota istorija kolstva i pedagokih ideja, Nauna knjiga, Beograd.
Krulj, R., Kaapor, S. i Kuli, R. (2002), Pedagogija, Svet knjige, Beograd.

- dva testa 20 poena, ukupno 40,
- redovno prisustvo nastavi 5 poena,
- aktivno uee u toku nastave 5 poena,
- zavrni ispit 50 poena,
- prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Vuina Zori

Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studentima
e biti predoen na poetku
semestra.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Istorija filosofije 19. vijeka

Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
49
Obavezni
VI
3P + 3V
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta dashvate i razumiju osnovne pojmove i
duhovne
procese moderne filosofije.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Drago Perovi i mr Gordana Krcunovi
Pripremna nedjelja
Duhovna situacija u filosofiji poslije Hegela.
I nedjelja
Borba za Hegelovo naslee: starohegelovci i mladohegelovci.
II nedjelja
Filosofija volje A. openhauera, svijet kao volja i prestava.
III nedjelja
openhauer: Iracionalizam i pesimizam.
IV nedjelja
F. Nie: Kritika zapadnoevropske metafizike i kulture, smrt Boga, prevrednovanje svih vrijednosti.
V nedjelja
F. Nie: pojmovi: nihilizam, volja za mo, nadovjek i vjenog vraanja istog.
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
Filosofija egzistencije S. Kjerkegora, novi put traenja istine, kritika filosofije sistema, pojam individue.
VIII nedjelja
Odreenja egzistencije, strepnja, grijeh, strah, oajanje, kajanje, vjera, paradoks, ili ili situacija.
IX nedjelja
Seminarski rad
Osnove filosofije pozitivizma, problemi, pojmovi i glavni predstavnici (O. Kont. D. S. Mil, Spenser)
X nedjelja
Filosofija pragmatizma, Odnos prema metafizici, metodoloki principi, predstavnici (Pers, Dejms, Mid, Moris i Djui)
XI nedjelja
Filosofija ivota A. Bergsona; pojmovi: trajanja, stvaralake evolucije, ivota, vremena, svijesti i intuicije.
XII nedjelja
V. Diltaj: utemeljenje duhovnih nauka, psihologija subjekta, povijesnost svijeta pojmovi ivota, doivljaja, trajanja i
XIII nedjelja
razumijevanja
Novokantovst ke kole u filosofiji: Badenska kola (Vindelband i Rikert).
XIV nedjelja
Kolokvijum
Marburka kola (H. Koen, P. Nartorp, E. Kasirer); E F. Hartman.
XV nedjelja
Zavrni ispit.
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama, uestvovanje u raspravama, izrada seminarskih radova,
kolokvijumi.

Nedjeljno
Struktura:
3 sata predavanja
3 sata vjebi
U semestru
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16
sati
Literatura:
irunici:
V. Vindelband, Povijest filosofije, Naprijed : Zagreb, 1978, str. 202-260.
V. Filipovi, Novija filosofija Zapada, Matica hrvatska : Zagreb, 1982.
l. Kolakovski: Filosofija pozitivizma, Prosveta : Beograd, 1972, Predgovor i poglavlja 1, 2, 3, 6 i 7
M. ivoti, Pragmatizam i savremena filosofija, Nolit : Beograd, 1966.
Izvorna djela (obavezan izbor najmanje 3 djela)
A. openhauer, Svijet kao volja i predstava, M. S. Novi Sad, 1981.
F. Nie, Tako je govorio Zaratustra, vie izdanja,
S. Kjerkegor, Pojam strepnje, SKZ : Beograd, 1970.
S. Kjerkegor, Strah i drhtanje, BIGZ : Beograd, 1975.
S. Kjerkegor: Brevijar, Grafos : Beograd,1979.
V. Diltaj, Izgradnja istorijskog svijeta u duhovnim naukama, BIGZ : Beograd,
A. Bergson:Ogled o neposrednim injenicama svijesti, Mladost : Beograd, 1978.
D. S. Mil, Utilitarizam, Kultura, Beograd, 1960.

Naziv predmeta:
ifra predmeta
Istorija ontologije
Status
predmeta
Semesta
r
Broj ECTS
kredita
Fond asova
50
Obavezni
VI
2P + 2V
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Bogoljub ijakovi, mr Gordana Krcunovi
diskusije, seminarski rad, kolokvijumi, konsultacije.
Pripremna nedjelja
Predsokratovci
I nedjelja
Parmenid: O prirodi.
II nedjelja
III nedjelja
Platon: Parmenid.
Platon: Sofist, Sedmo pismo.
IV nedjelja
V nedjelja
Aristotel: Metafizika.
Aristotel: Metafizika.
SLOBODNA SEDMICA.
Novoplatonizam.
VIII nedjelja
(Test)
Plotin: Bivstvovanje i Jedno
IX nedjelja
T. Akvinski: O biu i sutini. Analogia entis.
X nedjelja
Hrianska ontologija linosti.
XI nedjelja
Sutina i energija.
XII nedjelja
Ontoloki dokazi za egzistenciju Boga. Naini postojanja univerzalija.
XIII nedjelja
Ex nihilo nihil fit
XIV nedjelja
(Kolokvijum).
Creatio ex nihilo.
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit.
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja
Nedjeljno
U semestru
Struktura:
2 sata predavanja
2 sata vjebi
2 sata i 40 minuta individualnog rada
konsultacije
sati (dopunski rad)
Literatura:
H. Diels, Fragmenti predsokratovaca (str. 207-212).
B. ijakovi, Mythos, physis, psyhe (str. 235-251).
Platon, Parmenid, 128e-136e; Sedmo pismo, 342a-344d; Sofist, 236-e-241a.
Aristotel, Metafizika 1, 1, Z, H, , K 7,
T. Akvinski, O biu i sutini, Beograd 1973.
A. Zimmermann, Temeljno pitanje u metafizici Srednjovjekovlja, Lua II/1-2 (1985) 127-135
Apofatiko i katafatiko bogoslovlje, Lua III/1-2 (1986) 4-63
- seminarski rad i test: po 10 bodova


Naziv predmeta:
ifra predmeta
Istorija etike
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
51
Obavezni
VI
2P + 2V
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj pruanje pregleda sredinjih koncepcija u klasinoj i modernoj etici

Pripremna nedjelja
Antika etika : Platon i Aristotel
I nedjelja
Antika etika : Epikureizam i stoicizam
II nedjelja
Etika misao srednjevjekovlja (T. Akvinski, V. Okam ...)
III nedjelja
IV nedjelja
Etika prosvetiteljstva : Lok, Ruso, Hjum ...
Kantova koncepcija etike i Hegelova kritika
V nedjelja
Naturalistika filozofija morala : H. Spenser , Nieova kritika morala
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
Test
VIII nedjelja
openhauerova koncepcija etike
IX nedjelja
Utilitarizam Dz.S.Mila
X nedjelja
Etike teme u filozofiji egzistencije: Kjerkegor,Sartr, Jaspers ...
XI nedjelja
Kognitivizam : Djui, Vestermark, Mur
XII nedjelja
Kolokvijum
XIII nedjelja
XIV nedjelja Emotivizam: Rasl, Ejer, Stivenson
XV nedjelja
Imperativizam (Karnap, Rajhenbah...), Preskriptivizam (Her), Tulminovo shvatanje eticke argumentacije
Zavrni ispit
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama, uestvovanje u raspravama, izrada testa,
kolokvijumi..
Konsultacije: U posebnom redovnom sedminom terminu

Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
2 sata vjebi
konsultacije
U semestru
sati (dopunski rad)
Literatura:
Pavievi, Vuko, Osnovi etike, II. Izd., Bigz, Beograd 1974.
Tulmin, S. E., O mestu razuma u etici, Beograd (odabrana poglavlja) 1970.
Mekintair, A., Kratka istorija etike, Plato, Beograd 2001.
Stojanovi, Svetozar, Savremena metaetika, Nolit, Beograd 1971.

- test 20 bodova
- zavrni ispit 50 bodova
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr. Dragan Jakovljevi
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Antika i srednjovjekovna filosofija

umjetnosti
Status
Broj ECTS
Semestar
kredita
predmeta
Fond asova
52
Obavezni
VI
2P + 2V
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovne kategorije i pojmove estetike.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Savao Lauevi
Pripremna nedjelja
Filosofski problemi umjetnosti u ranoj antici
I nedjelja
II nedjelja
Filosofija umjetnosti u periodu klasine antike, opti uslovi i osnovna pitanja.
III nedjelja
Platon: ideja ljepote, lijepo-dobro-istina; lijepo kao poredak i mjera, lijepo i eros
IV nedjelja
Platon: Problem mimesisa, umjetnost kao sjena sjene; poiesis i techne.
V nedjelja
Platon: kritika umjetnosti, umjetnost i vaspitanje, njegova filosofija umjetnosti
VI nedjelja
Aristotel: teorija umjetnikog podraavanja, pojam ljepote, stvarno i mogue u umjetnosti
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
XI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
Kolokvijum
Aristotel: Teorija tragedije, bit tragikog, katarsis; Umjetnost i moral
Srednjovjekovna filosofija umjetnosti: opte naznake i kljuni estetiki problemi, odnos prema antici, odnos prema teologiji
i etici, artes liberales i artes mechanicae.
Pojam lijepog, kontemplacija, umjetnost u vidokrugu apsoluta, srednjovjekovni objektivizam, simbolizam i alegorizam.
XII nedjelja
Sv. Avgustin: estetiki pogledi, harmonija svijeta i umjetnost, stvaranje
XIII nedjelja
Toma akvinski: Lijepo i umjetnost, claritas, perfectio, proportio.

Vizantijska filosofija umjetnosti, osnovna odreenja i temeljne kategorije vizantijske estetike
Test
X nedjelja
XIV nedjelja
Metafizika svjetlosti, svjetlost kao saznajna, mistika i estetika kategorija, svjetlost i boja; estetika ikone
XV nedjelja
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Zavrni ispit.
studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama, uestvovanje u raspravama, izrada testova.
Obaveze
Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
2 sata vjebi
U semestru
i 40 minuta) = 13 sata i 20 minuta
Struktura optereenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sata i 20 minuta (priprema)
Literatura:
Prirunici:
K. E. Gilbert, H. Kun, Istorija estetike, beograd, Sarajevo, 1969. (posebno od str.3 do 139. str.)
E. Grasi, Teorija o lijepom u antici, SKZ, Beograd, 1974.
R. Assunto, Teorija o lijepom u Srednjem vijeku, Skz, Beograd, 1975. (posebno, od 13. do 71. str.)
Izvorna djela: Platon: Gozba, Ijon, Fedar, Drava (X glava)
Aristotel: O pjsnikoj umjetnosti. (vie izdanja)
- test znanja 20 bodova

Naziv predmeta:
ifra predmeta
Savremena teorija saznanja

Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
53
Obavezni
VI
2P + 2V
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta razumiju osnovne probleme i pojmove etike.
Pripremna nedjelja
Logiki pozitivizam i razvoj analitine teorije saznanja
I nedjelja
Epistemologija kritickog racionalizma osnovi
II nedjelja
Epistemologija kritickog racionalizma primjene

III nedjelja
Fenomenologija kognicije Brentano, Majnong, Huserl, isholm...
IV nedjelja
Klasicni i neklasicni epistemoloski fundamentalizam
V nedjelja
Test
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
VII nedjelja
Rezultati sociologije znanja Manhajm, Merton, Edinburka kola
VIII nedjelja
Epistemologija Erlangenske kole
IX nedjelja
Epistemiki kontekstualizam i relativizam
X nedjelja
Kolokvijum
XI nedjelja
Teorije racionalnosti naucnog saznanja i njegovog razvoja
XII nedjelja
Epistemoloki problemi proveravanja naunih teorija
XIII nedjelja
XIV nedjelja Saznajni postupak razumevanja i praktiki silogizam primena u humanistikim naukama
Naslee pragmatizma u savremenoj teoriji saznanja, njegova interpretacija kod Rortija
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit.
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
kolokvijumi..

Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
2 sata vjebi
U semestru
i 40 minuta) = 13 sata i 20 minuta
Struktura optereenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sata i 20 minuta (priprema)
Literatura:
Lazovic, ivan: Priroda epistemikog opravdanja, SFD, Beograd 1994.
Poper, Karl, Pretpostavke i pobijanja, Sremski Karlovci-Novi Sad 2002.
Dansi, Dzonatan, Uvod u savremenu epistemologiju, Beograd 2006.
Von Wright, G. H., Objanjenje i razumevanje, Nolit, Beograd, 1975.

- test 20 bodova,
- kolokvijum 20 bodova ,
- zavrni ispit 50 poena,
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke : prof. dr Dragan Jakovljevi
Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studentima e biti predoen na poetku
semestra.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Didaktika teorija obrazovanja i nastave

Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
54
Obavezni
VI
2P
Ciljevi izuavanja predmeta: Da studenti razumiju znaaj Didaktike kao osnove u izuavanju Opte i Posebnih metodika i da ovladaju
znanjima o bogatstvu razliitih vrsta nastave i teorija uenja i mogunostima njihove primjene u nastavnom procesu.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Nikola Mijanovi

Pojam, nastanak i razvoj didaktike kao pedagoke discipline.
I nedjelja
Odnos didaktike i drugih nauka.
II nedjelja
Pojam, komponente i sutina nastave kao specifine ljudske djelatnosti.
III nedjelja
Faktori nastavnog rada i vrste nastave.
IV nedjelja
Pojam i sutina razredno-asovno-predmetnog sistema.
V nedjelja
Nastavni principi.
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
I test znanja / kolokvijum
VIII nedjelja
Pojam i karakteristike saznajnog procesa u nastavi.
IX nedjelja
Sadraji obrazovanja i nastave (nastavni plan i program).
X nedjelja
Pojam, klasifikacija i sutina nastavnih metoda.
XI nedjelja
Nastavni objekti, sredstva i mediji.
XII nedjelja
Oblici nastavnog rada.
XIII nedjelja
Planiranje i pripremanje vaspitno-obrazovnog rada.
XIV nedjelja
II test znanja / kolokvijum
Vrednovanje vaspitno-obrazovnog rada.
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja

Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
studenta (za kolokvijume, izrada domaih
U semestru
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5 sati i 20 minuta)
= 10 sati i 40 minuta
sata (dopunski rad)
Literatura:
- Vilotijevi, M.: Didaktika, Nauna knjiga, Beograd 1999.

- Bakovljev, M.: Didaktika, Nauna knjiga, Beograd 1998.
- Prodanovi, T. i Nikovi, R.: Didaktika, ZUNS, Beograd 1988.
- Trnavac, N. i orevi, J.: Pedagogija, Nauna knjiga, Beograd 1989

- Dva testa sa 20 poena (ukupno 40 poena),
- Redovno prisustvo nastavi 5 poena,

- Aktivno uee u toku nastave 5 poena,
Posebne naznake za predmet: Informacije o dodatnoj literaturi studenti e dobijati na predavanjima.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Nikola Mijanovi

Napomena: Plan realizacije programa po tematskim cjelinama i terminima studenti e dobiti na poetku semestra.
Naziv predmeta:
Istorija filosofije 20. vijeka
Broj ECTS
kredita
Fond asova
55
Obavezni
VII
3P + 3V
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovne kategorije i duhovne procese
filosofije 20-tog vijeka.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Savo Lauevi

Pripremna nedjelja
Osnovna filosofska strujanja u filosofiji u 20. vijeku (uvod)
I nedjelja
Fenomenoloka filosofija kao duhovni pokret, izvori i znaaj. (F. Brentano, E. Huserl)
E.Huserl:Fenomenoloka metoda, ego cogito, fenomenoloka i ejdetska redukcija, intencionalnost svijesti
Fenomenoloki pojmovi transcendentalizma, evidencije i konstitucije, Lebenswelt.
Filosofija egzistencije K. Jaspersa, Modaliteti stavrnosti, egzistencija i transcendencija.
K. Jaspers:obuhvatno, egzistencija i granine situacije, pojam ifre
SLOBODNA SEDMICA
Kolokvijum
M. Hajdeger: Fundamentalna ontologija i hermeneutika tu-bivstvovanja; Bivstvovanje i vrijeme, pitanja i problemi iz prve
IX nedjelja
faze njegovog miljenja
Hajdegerova filosofija posle Okreta: problem humanizma, pitanje tehnike, problem jezika.
X nedjelja
Egzisetncijalizam . P. Sartra: Bivstvo i nita. bie po sebi i bie za sebe, problem slobode, odnos prema drugom
XI nedjelja
Filosofija u strukturalistikom kljuu. (M. Fuko, . Derida, . Lakan)
XII nedjelja
Analitika filozofija, Logiki pozitivizam, B. Rasel, Vitgentajn, Beki krug, Berlinski krug, Lavovsko -Varavska kola;
XIII nedjelja
Neomarksizam, Kritika teorija drutva.
XIV nedjelja
Seminarski rad
Postmoderna filosofska misao, (Liotar, Bodrijar, Derida)
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit.
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama, uestvovanje u raspravama, izrada seminarskih
radova, kolovijumi.
II nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja
V nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja

Struktura:
3 sata predavanja
3 sata vjebi
2 sata individualnog rada studenta (priprema za
laboratorijske vjebe, za kolokvijume, izrada
domaih zadataka) ukljuujui i konsultacije

= 16 sati
Literatura:
Literatura: Prirunici:(Izborom iz ponuenih prirunika treba obuhvatiti osnovna strujanja u savremenoj filosofiji)
V. Vindelband, Povijest filosofije, Naprijed, Zagreb 1978. posebno od str. 260 do 317.
D. Pejovi, Savremena filosofija zapada, M. H. Zagreb 1982.
V. tegmiler, Glavne struje savremene filosofije, Nolit, Beograd 1962.
M. ivoti, Egzistencija, realnost, sloboda, Velika edicija ideja, Beograd 1973.
G. Petrovi, Suvremena Filosfija, kolska knjiga, Zagreb 1981.(prvi i drugi dio, od str. do 295.)
R. Bubner, Savremena njemaka filosofija, Plato, Beograd 2001.
L. landgrebe, Suvremena filosofija, V. Maslea. Sarajevo 1977.
W. Marx, Fenomenologija Edmunda Huserla, Naklada Breza, Zagreb 2005.
E. Huserl, Ideja za fenomenologiju i fenomenolo[ku filozofiju, Naklada Breza, Zagreb 2007.
M. Hajdeger, Bivstvovanje i vrijeme, Naprijed, Zagreb1985.(posebno, Predgovor G. Petrovia).
K. Jaspers, filosofija, IK Zorana Stojanovia, Sremski Karlovci 1989.
. P. Sartr, Bivstvo i nitavilo, Nolit, Beograd 1982.
. F. Liotar, Postmoderno stanje, Novi Sad 1988.
L. Vitgentajn, Filozofska istraivanja, Nolit, Beograd 1969.
E. Tugenhat, Uvod u jezikoanalitiku filosofiju, v. Maslea, SARAJEVO 1990.
H. G. Gadamer, Istina i metoda, V. Maslea, Sarajevo 1978.


Napomena: Plan realizacije nastav. programa po tematskim cjelinama i terminima studentima e biti predoen na poetku semestra.
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Savremena i primijenjena etika

Status
predmeta
Semesta
r
Broj ECTS
kredita
Fond asova
56
Obavezni
VII
4P + 2V
Ciljevi izuavanja predmeta: Upoznavanje sa glavnim problemima i pozicijama savremene etike

Pripremna nedjelja
I nedjelja
Partikularizam i univerzalizam moralnih standarda : savremena diskusija
II nedjelja
Etika diskursa: K. O.-Apel, V.Kulman, J. Habermas
III nedjelja
Jonasova etika odgovornosti
IV nedjelja
Rolsovo shvatanje slobode, pravde i jedankosti
V nedjelja
Selerova kritika formalizma u etici i fenomenoloska etika (Huserl, Fender...)
VI nedjelja
Moderne forme utilitarizma, pozicija kritickog racionalizma
VII nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
Dekonstrukcija etike u neomarksistickoj tradiciji (A.Vud, M.Kangrga...)
VIII nedjelja
Test
IX nedjelja
Pristup primenjene etike moralnim dilemama savremenog sveta
X nedjelja
Eutanazija, kloniranje
XI nedjelja
Prekid trudnoce, polni odnosi i diskriminacija
Etika privredjivanja.
XII nedjelja
Kolokvijum
XIII nedjelja
Prava ne-ljudskih bica i buducih generacija
XIV nedjelja Etika zastite prirodnog okruzenja I primena savremenih tehnologija
XV nedjelja
Resavanje konflikata, pacifizam, terorizam, medjunarodne intervencije, sankcije
XVI nedjelja
Zavrni ispit.
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
kolokvijumi..
Nedjeljno
U semestru
Struktura:
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) =
4 sata predavanja
16 sati
2 sata vjebi
Literatura:
Jakovljevic, D. (prir.): Savremena filozofija morala, Podgorica-Beograd 2002.
Jakovljevic, D. (prir.): Etika - Ogledi iz primenjene etike, Podgorica 1999.
Singer, P. (ed.): Uvod u etiku, Novi Sad 2004.
Rols, Dzon,Teorija pravde, Podgorica(odabrana poglavlja) 2000.
Jonas, Hans, Princip odgovornost, Sarajevo (odabrana poglavlja) 1995.
Poper, Karl, Otvoreno drustvo i njegovi neprijatelji (odabrana poglavlja) 1993.
- test 20 bodova
- Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 bodova.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Dragan Jakovljevi

Naziv predmeta:
ifra predmeta
Moderna i savremena estetika

Status
predmeta
Semesta
r
Broj ECTS
kredita
Fond asova
57
Obavezni
VII
4P + 2V
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju pojave, probleme i pojmove moderne
savremene estetike.

Pripremna nedjelja
Estetiki problemi renesanse ;XVII i XVIII vijek u estetici, racionalizasm i empirizam, osjeanje, ukus;
I nedjelja
A. Baumgarten: Uvoenje imena estetika, klasicizam; Njemaka klasina estetika
II nedjelja
Kant: Mo suenja, uobrazilja, ukus, lijepo, uzvieno, genije, talenat
III nedjelja
elingova filosofija umjetnosti kao organon filosofije; mitologija, umjetnost, filosofija
IV nedjelja
Hegelova estetika: umjetnost u sistemu apsolutnog duha; duh u formi ulnosti, umjetniki i prirodno lijepo, umjetniki privid,
V nedjelja
umjetnost i istina, odumiranje umjetnosti; orme umjetniki lijepog, sisterm umjetnosti
Estetike struje u 19. vijeku; openhauer, Kjerkegor, Nie, Psihologizam u estetici (Fehner); Evolucionizasm, biologizam i
VI nedjelja
naturalizam u estetici ; Estetika kao opta nauka o umjetnosti (M. Desoar)
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
Kolokvijum
VIII nedjelja
Savremena kultura: umjetniki obrasci i estetike paradigme u 20. vijeku; Uticaji nauke na estetiku: Integralna estetika (.
IX nedjelja
Lalo); Nauka o formama (E. Surio); Nauna estetika (T. Munro);
B. Kroe: Osnovi estetike, odnos prema Hegelu, stupnjevi u traenju istine. Estetika izraza. razumijevanje intuicije u
X nedjelja
umjetnosti. Odnos estetike i lingvistike.
Fenomenoloko-otoloka estetika (Hartman, Ingarden, Difren): osnovni principi, problemi; Hartmanova estetika: struktura
XI nedjelja
estetskog akta i estetskog predmeta, planovi i slojevi u umjetnostima
R. Ingarden: Estetski doivljaj,umjetniko djelo, estetske vrijednosti
XII nedjelja
Strukturalizam u estetici:Semiotika, simbolika i semantika odreenja estetike.
XIII nedjelja
Znakovi i zaenja u umjetnosti, Umjetnost kao jezik. (. Moris, S. Langer,j Muharovski, A. Mol, U. Eko) Francuska nova
XIV nedjelja
kritika (. Pule, . Starobinski, R. Bart, S. Dubrovski)
Estetika informacija, komunikacija i medija: (A. Mol. M. Benze, . Kon, U. Eko) Postmoderna umjetnost i teorija umjetnosti
XV nedjelja
(Liotar,Bodrijar, Derida, Vatimo i drugi)
Zavrni ispit.
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama, uestvovanje u raspravama, izrada seminarskih radova,
kolokvijumi.
Nedjeljno
Struktura:
4 sata predavanja
2 sata vjebi
kolokvijume, izrada domaih zadataka) ukljuujui i
konsultacije
U semestru
= 16 sati
Literatura:
Prirunici:
K. E. Gilbert, H. Kun, Istorija estetike, Beograd, Sarajevo 1969. (posebno: (139483. str.) ili D. Grli, Estetika III, Naprijed, Zagreb 1978.
D. Grli, Estetika IV, Naprijed, Zagreb 1978. (posebno od (1270. str.). M. Damjanovi, Strujanja u savremenoj estetici, Naprijed, Zagreb
1966. G. M. Taljabue, Savremena estetika, Nolit, Beograd 1983. B. Miliji, Semiotika estetika, Instititut za knjievnost i umjetnost,
Beograd 1993. M. Perniola, Estetika XX vijeka, Svetovi, Novi Sad 2005.
Izvorna djela:
I. Kant, Kritika moi suenja, Bigz, Beograd 1986. G. V. F. Hegel, Estetika I, Bigz, Beograd 1986. F. eling, Filosofija umjetnosti, Bigz,
Beograd. F. iler, O lijepom, Kultura, Beograd 1967. D. Hjum, O mjerillu ukusa, Novi Sad. M. Desoar, Estetika i opta nauka o umjetnosti, V.
Maslea, Sarajevo 1963. N. Hartman, Estetika, Kultura, Beograd 1968. B. Kroe, Estetika, Naprijed, Zagreb 1960. R. Ingarden, Doivljaj,
umjetniko djelo, vrijednost, Nolit, Beograd 1975. M. Hajdeger, Izvor umjetnikog djela, u : umski putevi, Plato, Beograd 2000.
M. Benze, Estetika, Otokar Kerovani, Rijeka 1978. . Lalo, Osnovi Estetike, Kultura, Beograd 1966. R. Jaus, Estetika recepcija, Nolit,
Beograd 1989. U. Eko, Estetika i teorija informacija, Prosveta, Beograd 1977. . Kon, Estetika komunikacije, Klio, Beograd 2000.

Naziv predmeta:
ifra predmeta
Filosofija kod Slovena

(specijalistiki kurs)
Status
Semesta
Broj ECTS
Fond asova
58
predmeta
kredita
Specijalistiki
VII
2P
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovna pitanja i probleme filosofske misli
kod Slovena.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Radoje Golovi

diskusije, seminarski radovi, testovi, konsultacije.
Pripremna nedjelja
Osobenosti,tradicija,istorijska sudbina,znaaj i aktuelnost filosofske misli slovenskih naroda.Filosofija u Rusiji ili ruska
I nedjelja
filosofija?
Poeci filosofije kod Slovena. (Drevnoruska filosofska misao.)
II nedjelja
Uticaj antike grke i hrianske (vizantijske) filosofije i bogoslovlja na nastanak i razvoj filosofske misli kod Slovena.
III nedjelja
Srednjevjekovna filosofska misao kod istonih slovena.Opte karakteristike i najznaajniji predstavnici.
IV nedjelja
Prosvetiteljska misao kod slovenskih naroda. Glavne ideje i najznaajniji predstavnici.
V nedjelja
Filosofske tradicije evropskog Zapada i njihova recepcija i kritiko prevladavanje na evropskom istoku. (Koncepcije
VI nedjelja
slovenofilstva i zapadnjatva u ruskoj filosofskoj misli).
SLOBODNA SEDMICA.
VII nedjelja
Filosofske ideje kod zapadnih slovena.Idejni izvori i opte karakteristike.
VIII nedjelja
(I test znanja )
Filosofska misao u Poljskoj. Vodei predstavnici i kole.
IX nedjelja
Filosofska misao u eskoj i Slovakoj.
X nedjelja
Filosofska misao u Bugarskoj
XI nedjelja
Filosofska misao kod junoslovenskih naroda.Idejni izvori , opte karakteristike i vodei predstavnici.
XII nedjelja
Filosofska misao kod Srba.Nastanak,razvoj i najistaknutiji predstavnici. (Dositej Obradovi, Ruer Bokovi i Branislav
XIII nedjelja
Petronijevi).
Filosofske ideje u stvaralatvu Petra II Petrovia Njegoa.
XIV nedjelja
(II test znanja)
Slovensko filosofsko naslee u svijetlu najnovijih istraivanja.
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit.
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
U semestru
sata (dopunski rad)
Literatura:
1. Petar II Petrovi Njego, Lua mikrokozma, (Obod-Cetinje, Prosveta, Beograd) Beograd 1982.
2. O srpskoj filosofiji, priredio Ilija Mari, Beograd: Plato 2003.
3. N. Danilevski, Rusija i Evropa, CID Podgorica 1995.
4. V. Zenjkovski, Ruski mislioci i Evropa. CID Podgorica 1995.
5. V. ubart, Evropa i dusa Vostoka, Moskva 2004.
6. Filosofskaja misl vostonih slavjan. Bibliograficheskij slovar. Kiev 1999.
7. V. Zamaleev, Vostocnoslavjanskie misliteli. Moskva 1998.
- I test: 20 bodova
- II test:20 bodova
- aktivnost u nastavi 5 bodova
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Radoje Golovi

Naziv predmeta:
ifra predmeta
Filosofija kod Slovena

(specijalistiki kurs)
Status
Semesta
Broj ECTS
predmeta
r
kredita
Fond asova
59
Specijalistiki
VII
2P
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovna pitanja i probleme filosofske misli
kod Slovena.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Radoje Golovi

Pripremna nedjelja
I nedjelja
II nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja
V nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja
XIV nedjelja
XV nedjelja
XVI nedjelja
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Istorijski i teorijski izvori slovenofilske misli. Filosofija slovenofilstva: opte karakteristike, glavne ideje, etape u razvoju i
najznaajniji predstavnici.
Filosofija istorije ranih slovenofila. Problem Rusija-Evropa. Nacionalizam i panslavizam slovenofila.
Koncepcija cjelovitog znanja I. V. Kirjejevskog.
Filosofija sabornosti A. S. Homjakova.
Filosofska i socijalno-politika uenja K. S. i I. S. Aksakova i J. F. Samarina.
Koncepcija kulturno-istrorijskih tipova N. J. Danilevskog.
SLOBODNA SEDMICA
(I test znanja ) Pozno (neo)slovenofilstvo. K. N. Leontjev.
Klasino slovenofilsko naslee u svijetlu najnovijih istraivanja. Dometi i neuspjesi. Znaaj i aktuelnost slovenofilske
filosofije.
Uticaj slovenofilstva na razvoj ruske filosofije i literature XIX i XX og vijeka.
F. M. Dostojevski i slovenofilsko uenje.
Rezonancije filosofije slovenofila u ruskoj knjievnosti: A. I. Solenjicin.
Recepcija slovenofilstva kod ostalih slovenskih naroda. Specifinosti i najistaknutiji predstavnici.
(II test znanja)
Savremena slovenofilska misao: A. S. Panarin.
Zavrni ispit.
Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
U semestru
sata (dopunski rad)
Literatura:
1. I. Kirejevski, Filosofski spisi, Beograd, Alef, Gradac 2003.

2. N. Danilevski, Rusija i Evropa, CID Podgorica 1995.
3. V. Zenjkovski, Ruski mislioci i Evropa, CID Podgorica, 1995.
4. K. Leontjev, Vizantizam i slovenstvo, Beograd, Logos 1995.
5. A. tejnberg, Sistem slobode Dostojevskog, Beograd, Logos, Ukronija, 2009.
6. R. Golovi, Solenjicinova kritika zapadnog humanizma, Lua: asopis za filosofiju i teoriju kulture i drutva, Niki 2009, 123-138.
- I test: 20 bodova
- II test: 20 bodova
- aktivnost u nastavi 5 bodova
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Radoje Golovi

Naziv predmeta:
ifra predmeta
Teorijske osnove metodike nastave filosofije

Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
60
Obavezni
VII
2P + 2V
Ciljevi izuavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa teorijskim osnovama metodike filosofije, odnosno sa kljunim pojmovima i
problemima organizacije nastave filosofije
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Slavka Gvozdenovi, Kristina Bojanovi


Upoznavanje sa predmetom i njegovim specifinostima.
I nedjelja
Predmet, cilj i zadaci metodike nastave filosofije.
II nedjelja
Znaaj metodike filosofije (mogunosti i granice).
III nedjelja
Filosofija kao nastavni predmet u srednjoj koli. Filosofija i drugi nastavni predmeti.
IV nedjelja
Istorijski i problemski pristup u nastavi filosofije.
V nedjelja
Ciljevi vaspitanja i nastava filosofije. Didaktiki principi.
VI nedjelja
VII nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
Test
VIII nedjelja
IX nedjelja
Pojam i sutina nastave.
Vrste nastave (problemska, individualizovana).
X nedjelja
Timska nastava, programirana nastava.
XI nedjelja
Tradicionalna i aktivna nastava. Mogunosti aktiviranja uenika u nastavi.
XII nedjelja
Oblici nastavnog rada (frontalni, grupni, individualni). Vannastavne i vanrazredne aktivnosti.
XIII nedjelja
Kolokvijum.
XIV nedjelja
Nastavnik i uenik u nastavi filosofije.
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja

Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
2 sata vjebi
1 sat i 20 minuta individualnog rada
U semestru
sata (dopunski rad)
Literatura:
S. Gvozdenovi: Metodika nastave filosofije, Podgorica: Univerzitet Crne Gore 2011.

J. Marinkovi: Metodika nastave filozofije, kolska knjiga, Zagreb 1983.
S. Gvozdenovi: Filosofija, obrazovanje, nastava, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Podgorica 2005.
B. Kalin: Logika i oblikovanje kritikog miljenja, kolska knjiga, Zagreb 1982.
J. Marinkovi: Utemeljenost odgoja u filozofiji, kolska knjiga, Zagreb 1981.
- test 20 bodova
- minimum za prelaznu ocjenu iznosi 51 bod.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Slavka Gvozdenovi

Naziv predmeta:
ifra predmeta
Filosofija nauke
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
61
Obavezni
VII
2P
Ciljevi izuavanja predmeta: upoznavanje studenata sa osnovnim idejama filozofije nauke, razmatranje odnosa i veze prirodnih i
drutvenih nauka, uoavanje uloge filozofije u odnosu na nauku.

Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja, seminari, kolokvijumi.

I nedjelja
Upoznavanje sa predmetom i njegovim specifinostima. Pregled literature. Razjanjenje specifinosti odnosa izmeu nauke i
filosofije i razlikovanje tog odnosa od odnosa izmeu pojedinih nauka.
II nedjelja
III nedjelja
Klasina mehanika i determinizam.Deterministiki haos.

Vjerovatnoa, teorija relativnosti, kvantna teorija i elementarne estice.
Prostor, vrijeme i kosmologija.
IV nedjelja
Kontrolni rad.
V nedjelja
Indukcija, verifikacija, opovrgljivost (Karl Poper)
VI nedjelja
Struktura naunih revolucija
VII nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
VIII nedjelja
Matematika u trodijelnoj podjeli nauke. Apriorno i empirijsko znanje. Analitiko i sintetiko znanje.
Vrste brojeva, transfinitni brojevi.
IX nedjelja
Kontrolni rad.
X nedjelja
Nominalizam, konceptualizam, intuicionizam, logicizam (Frege, Rasel).
XI nedjelja
Paradoksi i teorija tipova i putevi izbjegavanja paradoksa(Rasel).
Formalizovani deduktivni sistem (Hilbert) i problem njegove potpunosti (Gedel).
XII nedjelja
Kolokvijum.
XIII nedjelja
Formalizam i zakoni broja kao analitiki.
Aksiomatsko zasnivanje matematike-idealan model zasnivanja nauke. Problemi u vezi sa aksiomatskim zasnivanjem. Zahtjevi
XIV nedjelja
koje mora zadovoljavati svaki aksiomatski sistem.
XV nedjelja
Zavrna nedjelja, ovjera semestra.
XVI nedjelja
Zavrni ispit
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja

Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
U semestru
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) =
13 sata i 20 minuta
sati (dopunski rad)
Literatura:
Ivan Supek, Filozofija znanosti i humanizam, Zagreb: kolska knjiga 1995.

Tomas Kun, Struktura naunih revolucija, Beograd: Nolit 1975.
Stefan Barker, Filozofija matematike, Beograd: Nolit 1973.

- zavrni ispit 50 bodova,
- prelazna ocjena 50 bodova.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Vladimir Drekalovi
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Veliki filosofi savremenosti

(Izborni kurs)
Status
Broj ECTS
Semestar
predmeta
kredita
Fond asova
62
Obavezni
VIII
3P
Ciljevi izuavanja predmeta: osposobljavanje studenta da razumiju osnovne pojmove i temeljne probleme velikih savremenih filosofa.
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na razliitim nivoima interpretacije, diskusije,
seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije.

I nedjelja
Fenomenoloka filosofija kao duhovni pokret, izvori i znaaj. (F. Brentano, E. Huserl)
II nedjelja
E.Huserl:Fenomenoloka metoda, ego cogito, fenomenoloka i ejdetska redukcija, intencionalnost svijesti
III nedjelja
Fenomenoloki pojmovi transcendentalizma, evidencije i konstitucije, Lebenswelt.
IV nedjelja
Seminarski rad
Filosofija egzistencije K. Jaspersa, Modaliteti stavrnosti, egzistencija i transcendencija.
V nedjelja
K. Jaspers:obuhvatno, egzistencija i granine situacije, pojam ifre
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
VII nedjelja
Fundamentalna ontologija i hermeneutika tu-bivstvovanja (M. Hajdeger)
VIII nedjelja
M. Hajdeger: Bivstvovanje i vrijeme, pitanja i problemi iz prve faze njegovog miljenja
IX nedjelja
Hajdegerova filosofija posle Okreta: , problem humanizma, pitanje tehnike, problem jezika.
X nedjelja
Egzisetncijalizam . P. Sartra: Bivstvo i nita. bie po sebi i bie za sebe, problem slobode, odos prema drugom
XI nedjelja
Filosofija u strukturalistikom kljuu. (M. Fuko, . Derida, . Lakan)
XII nedjelja
Logiki pozitivizam, B. Rasel, Vitgentajn, Beki krug, Berlinski krug, Lavovsko varavska kola
XIII nedjelja
Savremena filosofija prakse, Kritika teorija drutva.
XIV nedjelja
Kolokvijum
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja

Nedjeljno
Struktura:
3 sata predavanja
0 sati vjebi
5 sati individualnog rada studenta (priprema
za laboratorijske vjebe, za kolokvijume,
izrada domaih zadataka) ukljuujui i
konsultacije
U semestru
Literatura:
Prirunici: (Izborom iz ponuenih prirunika treba obuhvatiti osnovna strujanja u savremenoj filosofiji)
V. Vindelband, Povijest filosofije, Naprijed, Zagreb 1978. posebno od str. 260 do 317.
D. Pejovi, Savremena filosofija zapada, M. H. Zagreb 1982.
V. tegmiler, Glavne struje savremene filosofije, Nolit, Beograd 1962.
E. Huserl, Ideja fenomenologije, Bigs, beograd 1978.
M. Hajdeger, Bivstvovanje i vrijeme, Naprijed, Zagreb 1985. (posebno, Predgovor G. Petrovia)
K. Jaspers, Filosofija, IK Zorana Stojanovia, Sremski Karlovci 1989.
. P. Sartr, Bivstvo i nitavilo, Nolit, Beograd 1982
. F. Liotar, Postmoderno stanje, Novi Sad 1988.
L. Vitgentajn, Filosofska istraivanja, Nolit, Beograd 1969.
E. Tugenhat, Uvod u jezikoanalitiku filosofiju, v. Maslea, SARAJEVO 1990.
- Kolokvijum 20 bodova

Naziv predmeta:
ifra predmeta
Veliki filosofi savremenosti

(M. Fuko, E. Levinas)
Broj ECTS
Status predmeta Semestar
kredita
Fond asova
63
Obavezni
VIII
3P
Ciljevi izuavanja predmeta: osposobljavanje studenta da razumiju osnovne pojmove i temeljne probleme velikih savremenih filosofa.
seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije.

Osnove strukturalizma u filozofiji; Poststrukturalistike tendencije u filozofiji
I nedjelja
M. Fuko: Linost i djelo, osnovna usmjerenja njegove filosofije
II nedjelja
Rijei i stvari, filozofija humanistikih nauka, osnovne teme nauka o ovjeku: rad, ivot, jezik;Odreenje pojma episteme
III nedjelja
Arheologija znanja: problem diskursa, arhiva i arheolokog opisa, arheologija kao dubinska metoda.
IV nedjelja
Fuko: Znanje i mo, istorijske epohe i iskazi znanja unutar njih, strategije znanja i moi
V nedjelja
Fuko: hermeneutika subjekta, miljenje iznutra ili subjektivizacija
VI nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
VII nedjelja
Kolokvijum
VIII nedjelja
Osnovni izvori filosofije Emanuela Levinasa (fenomenologija, judaizam, ruska klasina litetarura, F. Rozencvajg)
IX nedjelja
Totalitet i beskonano,
X nedjelja
Levinasova kritika zapadne filosofije kao ontologije, etika kao prva filosofija,
XI nedjelja
Licem-u-lice, odgovornost-za-Drugog, biti-talac-Drugog
XII nedjelja
Drukije od bivstva ili s onu stranu bivstvovanja
XIII nedjelja
Blizina, dodir, ranjivost, zamjenjivanje
XIV nedjelja
Seminarski rad.
Pravda i politika: eshatologija mira; Konstitucija subjektivnosti: hipostazaJasub-iectum
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja

Nedjeljno
Struktura:
3 sata predavanja
0 sati vjebi
5 sati individualnog rada studenta (priprema
za laboratorijske vjebe, za kolokvijume,
izrada domaih zadataka) ukljuujui i
konsultacije
U semestru
Literatura:
Literatura: (obavezan izbor najmanje tri izvorna djela + sekumdarna litratura)

M. Fuko, Rijei i stvari, arheologija humanistikih nauka, Nolit, Beograd 1971. (posebno: glava osma i deseta)
M. Fuko, Arheologija Znanja, Plato, Beograd 1988.
M. Fuko, Nadzirati i kanjavati, IKZS, Novi Sad 1997.
M. Fuko, Hermeneutuka Subjekta, predavanja 1981-82, Svetovi Novi Sad 2003. (posebno: predavanja na stranama: 11, 264, 396 i 563.)
M. Fuko, Treba braniti drutvo, Svetovi, Novi Sad 1998.
M. Fuko, Predavanja (1970-1972) Kratak sadraj, Bratstvo jedinstvo, Novi Sad 1990.
M. Fuko, Hrestomatija, Novi Sad 2005. (posebno: tekstovi o Fukou)
. Delez, Fuko, IKZS, Novi Sad 1989.
E. Levinas, Vrijeme i Drugo, Oktoih, Podgorica 1997.
E. Levinas, Totalitet i Beskonanost, Jasen, Niki/ Beograd 2006.
E. Levinas, Drukije od bivstva ili s onu stranu bivstvovanja, Jasen, Niki 1999.
E. Levinas, Meu nama, IK Zorana Stojanovia, Sremski Karlovci, Novi Sad 1998.
E. Levinas, Kada Bog upada u miljenje, Nip. Glas, Trebinje 2008.
E. Levinas, Nekoliko refleksija o filozofiji hitkerizma, F. Vinji, Beograd 2000.
- Kolokvijum 20 bodova

Naziv
predmeta:
ifra predmeta
Moderni i savremeni pravci u ontologiji

Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
64
Obavezni
VIII
4P + 2V
Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Duan Krcunoovi
seminarski rad, kolokvijumi, konsultacije.
Pripremna nedjelja
Novovjekovno zasnivanje ontologije Dekart: novo zasnivanje ontologije, Barkli: Esse est percipi, Spinoza: supstancija i atributi.
I nedjelja
Dogmatska metafizika (empirizam i racionalizam). Hristijan Volf.
II nedjelja
III nedjelja
Kantovo kritiko zasnivanje metafizike.
Hegel: pitanje poetka u filosofiji, Bivstvovanje-bivanje-nita. Hegel: bivstvovanje-po-sebi i bivstvovanje-za-sebe.
IV nedjelja
V nedjelja
Kritika metafizike: Kjerkegor, Nie, Franc Brentano.
N. Hartman: Novi putevi ontologije: novi pojam realiteta, Stupnjevitost i slojevita izgradnja svijeta.
SLOBODNA SEDMICA
Ontologija-antropologija-treorija saznanja. Problem slobode.
VIII nedjelja
(Seminarski rad.)
Fenomenologija i ontologija Martin Hajdeger: rehabilitacija ontologije, ponavljanje pitanja o smislu bivstvovanja Fundamentalna
ontologija i egzistencijalna analitika, ontoloki krug, naini bivstvovanja, bivstvovanje-u-svijetu Destrukcija metafizike (Kant,
IX nedjelja
Dekart, Aristotel).
K. Jaspers, Metafizika i egzistencija H. G. Gadamer: ontologija i hermeneutika
X nedjelja
Pragmatistika kritika ontologije (Djui). Pozitivizam i ontologija (Vitgentajn). Karnap: logika analiza jezika i metafizika.
XI nedjelja
Kvajn, Granice ontologije.
XII nedjelja
Tugendhat, Jeziko-analitika kritika ontologije Tugendhat: Formalna semantika i ontologija.
XIII nedjelja
Levinas: ontologija i etika.
XIV nedjelja
(Kolokvijum.)
Zizjulas: ontologija i teologija.
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit.
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Nedjeljno
U semestru
Struktura:
4 sata predavanja
2 sata vjebi
Literatura:
R, Dekart, Meditacije o prvoj filosofiji.
B. de Spinoza, Etika.
I. Kant, Kritika istog uma. Predgovor I-om i II-om izdanju)
G. V. F. Hegel, Nauka logike I (str. 71-109).
N. Hartman, Novi putevi ontologije.
M. Heidegger, Bitak i vrijeme.
K. Jaspers, Filosofija (str. 535-679).
L. Vitgentajn, Tractatus logico-philosophicus.
R. Karnap, Prevladavanje metafizike logikom analiizom jezika, u: emu jo filozofija?, str. 251-271.
Kvajn, O onome to jeste, u: Z. iki, Novija filozofija matematike, Beograd 1987, 101-118.
E. Tugendhat, Predavanja iz uvoda u jezikoanalitiku filosofiju, str. 9-115.
VI nedjelja
VII nedjelja
Naziv predmeta:
ifra predmeta
Metodika nastave filosofije

sa kolskim radom
Status
Broj ECTS
Semestar
predmeta
kredita
Fond asova
65
Obavezni
VIII
2P + 4V
Uslovljenost drugim predmetima: poloen ispit iz Osnova metodike nastave filosofije.
Ciljevi izuavanja predmeta: osposobljavanje studenata za pripremanje, organizovanje i izvo|enje nastave filosofije u srednjoj koli.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Slavka Gvozdenovi
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja i razgovor, diskusije, rad na tekstovima, prezentacije, kolokvijumi, konsultacije i
priprema za ispit.
I nedjelja
Upoznavanje sa predmetom i njegovim specifinostima
II nedjelja
Metode u nastavi filosofije (pojam i klasifikacija, usmeno izlaganje, razgovor)
III nedjelja
Diskusija, skandalon. Primjena izvornog teksta, metoda pisanih radova.
IV nedjelja
Nastavna sredstva. Ponavljanje i vjebanje nastavnih sadraja.
V nedjelja
Provjera znanja i ocjenjiivanje (osnovni pojmovi). Ocjena i vrste ocjenjivanja.
VI nedjelja
Pravila vrednovanja. Oblici provjeravanja i ocjenjivanja.
VII nedjelja
SLOBODNA SEDMICA.
VIII nedjelja
Kolokvijum
IX nedjelja
Nastavni plan i program filosofije
X nedjelja
Planiranje i pripremanje nastavnog rada (osnovne karakteristike). Vrste planiranja.
XI nedjelja
Predmet planiranja. Osnovni zadaci planiranja i pripremanja.
XII nedjelja
Planiranje nastavnog rada i pripremanje za nastavu.
XIII nedjelja
Realizacija nastavnog programa.
XIV nedjelja
Praktino predavanje u srednjoj koli.
XV nedjelja
Pisana priprema za as (samostalna prezentacija).
XVI nedjelja
Zavrni ispit
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo predavanjima i vjebama, uestvovanje u raspravama, realizacija nastavnog asa u
srednjoj koli, polaganje kolokvijuma i zavrnog ispita (pored ispitnih pitanja koja se odnose na sadraj predavanja i vjebi, studenti su duni da
proue i prezentuju jednu knjigu sa ireg spiska preporuene izvorne literature).

Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
4 sata vjebi
0 sati i 40 minuta individualnog rada
zadataka) ukljuujui i konsultacije.
U semestru
Neophodna priprema prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta)
= 13 sata i 20 minuta
Struktura optereenja: 106. sati i 40 minuta (nastava) + 13 sata i 20 minuta (priprema) + 30
sati (dopunski rad)
Literatura:
S. Gvozdenovi: Metodika nastave filosofije, Podgorica: Univerzitet Crne Gore 2011 (drugo izdanje).
J. Marinkovi: Metodika nastave filozofije, kolska knjiga, Zagreb 1983.
S. Gvozdenovi: Filosofija, obrazovanje, nastava, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Podgorica 2005.
B. Kalin: Logika i oblikovanje kritikog miljenja, kolska knjiga, Zagreb 1982.
J. Marinkovi: Utemeljenost odgoja u filozofiji, kolska knjiga, Zagreb 1981.
- praktino predavanje u srednjoj koli 20 bodova

- minimum za prelaznu ocjenu iznosi 51 bod.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Slavka Gvozdenovi
Naziv
predmeta:
ifra predmeta
Pedagoka psihologija
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
66
Obavezni
VIII
2P
Ciljevi izuavanja predmeta: Osposobljavanje studenata za razumijevanje sloenih psihikih procesa koji determiniu nastavni proces
uenja.

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja i diskusije. Konsultacije.

I nedjelja
Predmet i zadaci pedagoke psihologije; Metode i tehnike pedagoke psihologije.
II nedjelja
Pojam i vrste uenja; Stvaralako miljenje i stvaralako rjeavanje problema.
III nedjelja
Pamenje i zaboravljanje.
IV nedjelja
Motivacija za uenje
V nedjelja
Psiholoki ulsovi transfera uenja.
VI nedjelja
Funkcija i oblici provjere znanja; Testovi znanja.
VII nedjelja
SLOBODNA SEDMICA
VIII nedjelja
I kolokvijum
IX nedjelja
Saznajni stilovi i njihova primjena na oblast nastave i vaspitanja.
X nedjelja
Atmosfera i interakcija u razredu.
XI nedjelja
Darovita i kreativna djeca i uenici.
XII nedjelja
Djeca i uenici sa tekoama u razvoju, uenju i ponaanju.
XIII nedjelja
Modifikacija ponaanja; Vaspitanje svjesne kontrole; Vaspitanje poslunosti.
XIV nedjelja
II kolokvijum
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja

Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
0 sati vjebi
U semestru
Literatura:
Andrilovi, V. i udina, M. (1985): Psihologija uenja i nastave, kolska knjiga, Zagreb.

Stojakovi, P. (2002): Pedagoka psihologija I, Filozofski fakultet, Banja Luka.
Stojakovi, P. (2002): Pedagoka psihologija II, Filozofski fakultet, Banja Luka.
Milovanov, S. (1982): Ekonomija etona bihejvioralna modifikacija u razredu, Psihologija, vol. 3, str. 70-84
Selimbegovi, I. (1987): Tehnika ekonomije etona i njena primena u koli, Psihologija, vol. , str. 107-115
- Dva kolokvijuma sa 20 poena (Ukupno 40 poena).

- Aktivnost i prisustvo nastavi 10 poena.
- prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Naziv predmeta:
ifra predmeta
Ruska filosofija
Status
predmeta
Semestar
Broj ECTS
kredita
Fond asova
67
Obavezni
VIII
2P+2V
Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovna pitanja i probleme ruske
filosofije
Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc.dr Radoje Golovi

Pripremna nedjelja
I nedjelja
II nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja
Poeci filosofije u Rusiji (G. S. Skavaroda, P. D. Jurkevi);

Filosofija P. J. adajeva.
Filosofske koncepcije ranih slovenofila (I. V. Kirjejevski i A. S. Homjakov);
Zapadnjaci (Stankevi, Bjelinski, Hercen);
Filosofske ideje F. M. Dostojevskog i L. N. Tolstoja.

Filosofski pogledi N. J. Danilevskog i K. N. Leontjeva.
SLOBODNA SEDMICA
Filosofija zajednikog djela N. F. Fjodorova.
VIII nedjelja
(I test znanja)
Filosofija Vladimira S. Solovjova.
IX nedjelja
Ruski religiozno-filosofski preporod.Osnovni pravci u razvoju ruske filosofske misli.Filosofski egzistencijalizam (N.
X nedjelja
A. Berdjajev i L. estov).
Ruski filosofski egzistencijalizam: N. A. Berdjajev i L. O. estov.
XI nedjelja
Religiozna filosofija S. N. Bulgakova i P. A. Florenskog.
XII nedjelja
Ruski intuicionizam: N.O.Loski,S.L.Frank,V.F.Ern i B.P.Vieslavcev.
XIII nedjelja
Fenomenoloka misao u Rusiji: G. G. pet, A. F. Losjev.
XIV nedjelja
( II test znanja)
Rusko filosofsko naslee u svijetlu najnovijih istraivanja.
XV nedjelja
XVI nedjelja
Zavrni ispit.
XVII nedjelja
XVIII-XXI nedjelja
V nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja

Nedjeljno
Struktura:
2 sata predavanja
2 sata vjebi
konsultacije
U semestru
sati (dopunski rad)
Literatura:
V. V. Zenjkovski, Istorija ruske filosofije, Slubeni list, CID, Beograd, Podgorica, 2002.
N. O. Loski, Istorija ruske filosofije, CID, Podgorica, IC. Cetinje 1995.
Enciklopedija Ruske filosofije,u redakciji M. Maslina, Logos, Ukronija, Beograd 2002.
Dopunska literatura
G. V. Florovski,.Putevi ruskog bogoslovlja,CID,Podgorica,1995.
V. V. Zenjkovski, Ruski mislioci i Evropa, CID Podgorica, 1995.
N. A. Berajev, Ruska ideja. Osnovni problemi ruske filozofske misli XIX i poetka XX veka, Beograd 2001.
F. Koplston, Filozofija u Rusiji, Beograd 1992.
Savremenost ruske religiozne filozofije, zbornik, Gutenbergova galaksija, Beograd, 2002.
- I test: 20 bodova,
- II test: 20 bodova,
- seminarski rad: 5 bodova,
- aktivnost u nastavi 5 bodova,
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke : doc. dr Radoje Golovi

Filosofija Predmeti Tokom Studija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Filosofija Predmeti Tokom Studija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1.

STUDIJSKI PROGRAM : FILOSOFIJA AKADEMSKE OSNOVNE STUDIJE

Filosofski pojmovi i problemi

Istorija srednjovjekovne i renesansne filosofije

Istorija novovjekovne filosofije

Istorija njemake klasine filosofije

Istorija filosofije XIX vijeka

Istorija filosofije XX vijeka

Veliki filosofi savremenosti (izborni kurs)

Filosofski pojmovi i problemi

predmet ima za cilj da uvede studente u filosofsko miljenje upoznavanjem sa fundamentalnim

Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Drago Perovi i mr Sran Mara

diskusije, seminarski radovi,

Optereenje studenta u asovima:

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Drago Perovi

Istorija filosofije od Talesa do Platona

Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vjebama i uestvovanje u radu.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- 2 seminarska rada po 10 bodova

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Bogoljub ijakovi

Optereenje studenta u asovima:

Aristotel, Organon, Beograd: Kultura, 1979.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

Posebne naznake za predmet: Za dodatnu literaturu obratiti se profesoru i asistentu.

Broj ECTS kredita

Ovladavanje osnovnim psiholokim pojmovima: upoznavanje sa osnovnim metodolokim pristupima

Ime i prezime nastavnika: prof. dr Milorad Simunovi

Obaveze studenta u toku nastave:

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- pismeni test 20 bodova,

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Milorad Simunovi

za razumjevanje temeljnih filosofskih

Ime i prezime nastavnika: Prof. dr Marko Vii

Grki alfabet: podjela glasova; slogovi; rastavljanje rijei na slogove.

Musi Majnari,Gramatika grkog jezika, Zagreb 2000.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- prevod zadatog teksta sa grkog jezika donosi 30 bodova,

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Marko Vii

Ime i prezime nastavnika: mr Ljiljana Mijanovi

predmeta. Uenje za testove i zavrni ispit. Konsultacije.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- Dva testa sa 20 poena (Ukupno 40 poena).

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Biljana Milatovi

Studijski programi za koje se organizuje:

Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- prisustvo nastavi 5 poena;

Posebne naznake za predmet: Postojea literatura se dopunjuje tekstovima sa interneta.

Pripremna nedjelja Priprema i upis studenata

Optereenje studenta u asovima:

a) Saa Moderc, Gramatika italijanskog jezika;

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- aktivno uee na asovima prisustvo na asovima: 5 poena;

Posebne naznake za predmet:

Pripremna nedjelja Priprema i upis studenata

Anne Vicher: Grammaire progressive du franais, CLE International, Paris 2001.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

Posebne naznake za predmet:

Pripremna nedjelja Priprema i upis studenata

Helbig, G./ Buscha, J.: Deutsche Grammatik 1981.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- Dva kolokvijuma po 20 poena, okupno 40 poena