Jelena Nelipi (ili Nelipi; umrla 1422) je bila splitska vojvotkinja kao supruga vojvode Hrvoja

Vukia Hrvatinia, te kasnije bosanska kraljica kao trea od tri supruge kralja Stjepana Ostoje.
Sadraj
[sakrij]

1Porijeklo

2Splitska vojvotkinja

3Bosanska kraljica

4Potomstvo

5Literatura

6Reference

Porijeklo[uredi | uredi izvor]

Jelena je roena u uticajnoj plemikoj porodici Nelip()ia, koji su bili gospodari cetinske
upanije. Bila je kerka kneza Ivana II Nelipia i njegove supruge Margarete[1], koja je vodila
porijeklo od splitske plemike porodice Merini, te tako sestra cetinskog kneza Ivania Nelipia.
Ne moe se utvrditi taan datum njenog roenja, kao to se ne moe ni utvrditi datum sklapanja
braka njenih roditelja.[1] Ipak, moe se pretpostaviti da je u trenutku smrti svoga oca 1379. godine
bila jo sasvim mlada.[1]

Splitska vojvotkinja[uredi | uredi izvor]

Prvi brak je sklopila s vojvodom Hrvojem Vukiem Hrvatiniem. Ovaj brak je sklopljen 1401.
godine.[1] Jelena je tokom svog prvog braka igrala znaajnu ulogu u upravljanju muevim
posjedima.[1] Kao splitska vojvotkinja, Jelena je naredila izraivanje rake svetog Dujma.[2]
Godine 1416. Jelena je ostala udovica. Moglo se oekivati da e ona muevom smru izgubiti
mo. Meutim, Jelena je pokazala spremnost da se nosi s novom situacijom. [1] Kao udovica
monog plemia, vojvotkinja Jelena je bila gospodarica njegovih posjeda. Dio svojih posjeda,
ukljuujui Omi, Jelena je prepustila svome bratu.[1] Ovakva raspodjela Hrvojevih posjeda nije
odgovarala bosanskom kralju Stjepanu Ostoji.

Bosanska kraljica[uredi | uredi izvor]

Iste godine kada je izgubila prvoga mua, Jelena se udala za kralja Ostoju koji se upravo bio
razveo od svoje druge supruge, Kujave Radenovi. Jelena se kao supruga kralja Ostoje i kraljica
Bosne spominje prvi put u jednom dubrovakom pismu upuenom ugarskom kralju Sigismundu.
[1]
Ostoja je oenio Jelenu kako bi doao do vlasti nad posjedima koje je Jeleni ostavio njen prvi
suprug.[3] Izmeu ostalog, Jelena je u brak s Ostojom donijela Plivsku i Luku upu s Jajcem.
Jelenin drugi brak trajao je mnogo krae od prvog, samo dvije godine, budui da 1418. godine
ostaje udovica po drugi put. O ivotu koji je vodila kao udovica bosanskog kralja izvjetavaju
samo dubrovake vijesti.[1] Naime, kraljica Jelena je u Dubrovniku imala kuu koju je 1412. godine
dobila na poklon od svog prvog supruga.[1] Bosansku krunu je naslijedio njen posinak, Stjepan
Ostoji, ime je Jelena izgubila svoj poloaj, a do moi i uticaja je ponovo dola njegova
osvetoljubiva majka Kujava. Iako se moglo oekivati suprotno, Jelena nije napustila Bosnu, ve je
prihvatila borbu; izmeu kraljica su neprekidno bjesnili sukobi koji su slabili dravu iznutra i
izazivali uplitanje Osmanlija.[4] Ti sukobi su okonani u ljeto 1419. godine kada je Jelena,

usamljena i bez podrke, zavrila zatvorena. Njen posinak je konfiscirao kuu u Dubrovniku i
ostale posjede koje je bila naslijedila od prvog mua. Tri godine kasnije kraljica Jelena je umrla u
zatvoru[1], ubijena[4][1] po nareenju kraljeve majke Kujave.[5]

Potomstvo[uredi | uredi izvor]

Stariji izvori Jelenu Nelipi smatraju majkom Bale Hercegovia[4], sina Jeleninog prvog mua
Hrvoja. Noviji izvori to osporavaju,[1] a Dubravko Lovrenovi tom pitanju posveuje posebnu
panju.