ISLAMSKA ZAJEDNICA U BIH

UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA U SARAJEVU

Osman Mehmedovi i Kii Amar

BITI EVROPSKI MUSLIMAN: PRIKAZ POGLAVLJA MOGUI

SUIVOT- Tariq Ramadan
(Esej)

Sarajevo, mart 2010. god.

ISLAMSKA ZAJEDNICA U BIH

UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA U SARAJEVU

Osman Mehmedovi i Kii Amar

BITI EVROPSKI MUSLIMAN: PRIKAZ POGLAVLJA MOGUI

SUIVOT- Tariq Ramadan
(Esej)

Predmet: Usulu-l-fikh
Mentor: ass. Nedim Begovi
Studenti: Osman Mehmedovi i Kii Amar
Status: redovni
Smjer: religijska pedagogija
Broj indeksa: 2769 i 2766

Sarajevo, mart 2010. god.

2

UVOD

Prola je ve jedna generacija od kako su zapadni Evropljani poeli uoavati

da se muslimanske zajednice naseljavaju i u njihovim gradovima. Dane
privremenih gostujuih radnika zamijenilo je uspostavljanje porodica u
procesu koji je jasno pokazivao da e postati ustaljen. Poele su se
pojavljivati prve damije i ljudi su tek tada poeli obraati panju. Dok smo
gledali iza zbivanja na povrini, otkrivali smo da su muslimani bili prisutni u
zapadnoj Evropi ve due vremena, u nekim sluajevima i stoljeima, i ako u
manjem broju. Muslimani u Evropi, prirodno, usmjeravaju poglede prema
jednoj drukijoj stvarnosti, onoj blioj njihovom svakodnevnom ivotu, gdje
se suoavaju sa potekoama redovne prakse, tekoama da budu dio
manjine koja je esto atribuirana kao strana, nuno razliita, a esto i kao
fundamentalistika.
Jedan rani pojednostavljeni zakljuak bio je da e proticanjem vremena,
moda u toku ve jedne generacije, nove useljenike zajednice biti
asimilirane, u najmanju ruku u smislu da e njihov odnos prema religiji i
njenim zahtjevima biti evropeiziran (Zapad-kazan u kojem se tope
identiteti) . Postavljaju se pitanja kakva e biti muslimanska omladina tree
ili etvrte generacije u Evropi. Neki posmatrai su sugerirali da e mijeoviti
brakovi igrati odluujuu ulogu u ovom oekivanom procesu asimilacije. ta
se to dogodilo? injenica da su Evropljani bili nevoljni prihvatiti ljude koji su
razliiti, izuzev pod njihovim vlastitim uvjetima, sigurno je, zauzvrat,
doprinjela muslimanskom naglaavanju svoje vlastitosti i razliitosti. Tako je
muslimansko pripadanje vlastitoj tradiciji bilo inilac koji je prisilio lokalne
zajednice, politiare i naunike da ih uzmu zaozbiljno i da zaborave izvorni
naivni asimilacionistiki scenario. Istovremeno, ne moe se odricati da su se
sami muslimani nali obaveznim da duboko promiljaju implikacije koje
njihova situacija ima za vjeru i njenu praksu, i naine na koji vjera moe
nastaviti da formira odgovarajuu i djelujuu osnovu za njihov svakodnevni
3

ivot. Poinjalo je biti jasno da e, radei to, morati ponovo otvoriti mnoga
pitanja sa kojima su se, jo hiljadu godina ranije, u zenitu islamske
civilizacije, suoavali muslimanski uenjaci i mislioci. Radi se o tome da se
prva generacija evropskih muslimana oni koji su odrasli u zapadnoj Evropi,
pita fundamentalna pitanja o muslimanu. Oni su otkrili da kulturne tradicije
njihovih

roditelja,

prvo

teko

funkcioniraju

modernom

urbanom

birokratskom drutvu i, drugo, da veliki dio te kulturne tradicije nije u sutini

islamski. U nekim sluajevima pojedini aspekti te tradicije mogli bi ak biti
neprihvatljivi sa islamskoga stanovnitva. Dugo vremena ova debata je
veinom voena jezikom pravne tradicije, ili fiqha, a u nekim manjinskim
krugovima debata je bila zaeta u krutim konzervatvnim oblicima i voena
gotovo u izolaciji od ireg drutva. Neki posmatrai ovog procesa su tako
predloili da, ako muslimani namjeravaju biti u stanju da se uspijeno nose
sa modernou, onda treba da odbace pristup

tradicionalnog fiqha i

angauju se u temeljitoj teolokoj reformaciji. Ova reformacija trebalo bi da

zapone sa ponovnim promiljanjem prirode objave, a odatle razumijevanje
objavljenog teksta. Mi znamo da postoje muslimanski mislioci koji slijede ovu
liniju. Ono to nije bilo ranije sistematski uinjeno u savremenom evropskom
kontekstu jeste da se istrae izvori glavne islamske tradicije i njihova
korisnost u novom okruenju.
Polazei od ovih osnova razlika u miljenju, ikhtilaf (razliitost) je blagoslov, a
ne prijetnja sukoba. Kao to i sam Kur'an kae: O ljudi, Mi vas od jednog
ovjeka i jedne ene stvaramo i na narode i plemena djelimo da biste se
upoznali.

SADRAJ
A. JEDNO OPAANJE I NESPORAZUM
1. Sekularizam drutva i religijska praksa
2. Predstave i sumnje
B. ETIRI PRIORITETA
1. Dijalog unutar zajednice
2. Politika i finansijska nezavisnost
3. Izbor naroda
4. Graannstvo
C. ZAJEDNIKI IZAZOVI I ZAKLJUAK
1. Uiti ponovo suptilnost i kompleksnost
2. Duhovnost
3. Obrazovanje
4. Drutveni jaz

MOGUI SUOVOT
A. Jedno opaanje i nesporazum
1. Sekularizirana drutva i religijska praksa
Islamsko uenje, usaeno u vjeri u Jednog i Jedinog Boga (tawhid), temelji se
na "principu pravde" koja u svakom sluaju, bilo to u korist ili protiv
muslimana, mora biti primijenjena na prvom mjestu. Muslimani su vezani za
vjeru, savjest i pravdu i nita ne moe opravdati odstupanje od ovog pravila,
bilo to prema muslimanima ili nemuslimanima. Ovaj apsolutni princip ima
velike posljedice za muslimane koji ive na Zapadu: kao rezidenti ili graani
oni su pod autoritetom ugovora ije odredbe treba da potuju. Kur'an i
Sunnet su njihovi izvori, ali su oni vezani odredbama ustava zemlje u kojoj
ive, sve dotle dok se od njih ne zahtijeva da djeluju protiv svoje savjesti.
Ukoliko se nau u takvoj situaciji, oni mogu, kao i ostali graani, pribjei
"moralnom prigovoru". To zakon dozvoljava u situacijama kada to od njih
trai njihova savjest. Drugim rijeima, iako su neki uenjaci eljeli u pogledu
lojalnosti dati prednost islamskom nainu (eriat) nad dravnim ustavom,
sada shvatamo da u ime uenja eriata musliman mora potovati pravni
okvir zemlje u kojoj ivi. Kao rezidenti i graani, ivei u miru I sigurnosti,
muslimani treba da osiguraju sva potrebna sredstva koja e im omoguiti da
zatite svoj identitet i, istovremeno, da svjedoe poruke islama meu svojim
sugraanima. Ova dvostrana dimenzija islamskog ehadeta ne moe se
ostvariti

ivei

izolaciji,

daleko

od

okoline,

skuenosti

unutar

muslimanske zajednice. Trai se upravo suprotno: biti musliman u Evropi

6

znai imati interakciju sa cijelim drutvom na razliitim nivoima (od lokalnog

preko nacionalnog do kontinentalnog).

Ne moe se zamisliti bilo kakva

budunost za muslimane u Evropi ako oni odbijaju da imaju veze sa okolinom

i ako ne razviju dijalektike odnose koji e im omoguiti da postoje, da daju i
da primaju od ostalih. Vaei zakoni, kao to smo objasnili, u veini
dozvoljavaju

prisustvo

potovanjem;

islamsko

uenje

nalae

muslimanima da koriste svaku mogunost sve dotle dok to nije u suprotnosti

s principima njihove religije. Razmiljajui o irokom dijapazonu tekoa koje
pogaaju omladinu i odrasle, naii e se na veliki broj pitanja i problema.
Psiholoki problemi se mijeaju sa obrazovnim, drutvenim, i ekonomskim
tekoama. Svakim podrujem moramo se kompetentno i metodoloki baviti,
obraajui se na islamske izvore, naravno, ali takoer i koristei istraivanja
muslimanskih i nemuslimanskih strunjaka, koji znaju okolinu i koji su u
stanju da nam ponude odgovarajue naine kako da rijeimo uoene
probleme I da gradimo nau budunost na Zapadu. Ovo je na izazov.
Muslimani ni u kojemu sluaju ne smiju svoja sredstva proglasiti za ciljeve;
drugim

rijeima,

ne

smiju

dati

prioritete

propisima

ili

islamskim

organizacijama nad potrebama svojih srca i duhovnou. Ovo opaanje

sutinski nas navodi da se pozabavimo problemom vjere unutar jednog
sekularnog drutva. Javni prostor je postao nereligijski, a nekada i
antireligijski, te rastui broj vjernika ima tekoe da se suoi sa ovom
sitiacijom. Njima se kae da su slobodni da privatno vjeruju u ta god ele, ali
je

snaga

privlaenja

javne

sfere,

sa

njenim

"svetim

vrijednostima"

utemeljenih na individualizmu, novcu i zabavi, toliko jaka i djelotvorna da je

izgleda ak iluzorno i pomisliti da je bilo koja vrsta otpora mogua. To je kao
da se radi o slobodi uhvaenoj u zamku; um ne moe a da ne prizna njeno
postojanje, dok srce i ula nemaju drugog izbora nego da se predaju - izvan
kontrole. Kako da se nosimo sa ovom situacijom? To je ono to muslimani
mora da pitaju sebe I drutvo u kojemu ive. Iako su okrueni svom ovom
visokom tehnologijom i zapljusnuti talasima progresa ipak jedno pitanje se
postavlja, izvirui iz njihovih srca, u ime njihovog identiteta: ta je s Bogom?
7

ta je sa duhovnou? ta znai sve ovo vrenje, agitacija i uzburkanost koju

svjedoimo u naem modernom ivotu?
2. Predstave i sumnje
Kao to smo ranije spomenuli, tekoa suivota izmeu muslimana i
domaeg stanovnitva u zapadnom drutvu je manje problem zakona a vie
problem ratobornih predstava I predrasuda. Suvie mnogo pojedinaca i dalje
povezuje islam sa Arapima, Indijcima i Pakistancima: oni teko mogu i
zamisliti da neko od njihovih sugraana moe biti musliman. Ako se to i
dogodi, to jednostavno znai za njih da kao musliman ta osoba nije vie
istinski graanin, poto je predstava islama i dalje povezana sa nekim
"tuinskim" karakteristikama. Historija i dalje obitava u evropskim umovima,
te je nain na koji se muslimani vide, u zapadnoj pasivnoj kulturi i sjeanju,
vezan je za Orijent, egzotian, ne tako dalek, vie antagonistiki nego
prijateljski. Islam se nastavlja tretirati kao problem vezan za useljavanje:
izgleda toliko teko pojmiti da je islam sada evropska stvarnost. Sumnjienje
je takoer pravilo kada je rije o istinskom pripadanju muslimana. Oni su
doli na Zapad da iskoriste materijalni napredak, da zarade novac, ali njihova
srca su negdje drugdje. Oni su nita drugo nego "profiteri", danas ujemo
ista predbacivanja koja su bila upuivana Jevrejima. Ovo stanje svijesti
izgleda da je duboko ukorijenjeno u mnogim zapadnim zemljama, a posebno
u regionima gdje su muslimani brojni i gdje postoji problem nezaposlenosti.
Ali ima tu jo jedna dimenzija, medijski dogaaji .Ovi dogaaji, bez obzira
da li se radi o Aliru, Afganistanu ili nekom drugom mjestu u muslimanskom
svijetu, prezentiraju se zajedno sa slikama nasilja I nereda ili sa citatima iz
radikalnih i estokih govora protiv Zapada, tako da se stie utisak da je islam
po svome unutranjem karakteru i prirodi vezan za agresivnost, nasilje i rat.
Konfuzija je gotovo potpuna, tako da su obini ljudi danas teko u stanju da
vide razliku izmeu jednog prakticirajueg muslimana i "fanatika" ili
"ekstremiste". Kada god jedan evropski musliman otvoreno izrazi volju da
prakticira svoju religiju, to se odmah povezuje sa poznatim slikama sa
8

televizije.

Rezultat

je

gotovo

automatsko,

sistematsko

odbacivanje.

Sumnjienje je duboko ukorijenjeno, a ideja o "islamskoj opasnosti" jaa svaki

dan. Na taj nain, muslimani u Evropi se vide kao "vuk u janjeoj koi" ili
"trojanski konj", odnosno neprijateljska prethodnica koja je dospjela do
samog srca evropskih zemalja. Zbog toga je neodlono ocjeniti ovu situaciju
da bi preduzeli odgovarajue mjere ne bi li preokrenuli tok ove opasne
tendencije.

Takoer, meu nekim muslimanima moemo uoiti stav

odbacivanja Zapada, esto izraen bez ikakve suptilnosti, to vjerovatno, sa

svoje strane, samo potvruje i ojaava nemuslimanske predrasude. Konano,
nedostatak jasnog i koherentnog diskursa koji potie od samih muslimanima
o vlastitoj religiji, ciljevima i politikim dogaajima u svijetu. Niko danas ne
moe objektivno negirati da muslimanski lideri u Evropi ne prenose jasnu
poruku o svome vjerovanju i nainu ivota i da ne odgovaraju jasno na
pitanja koja su im postavljena. Ovo ne znai da oni treba da odgovore na
svako pojedino pitanje koje im se upuuje, kao da se nalaze u svojstvu
svjedoka u sudnici, niti da treba da se opravdavaju i izjanjavaju kad god se
neka nasilna akcija dogodi u svijetu. Oni moraju, naravno, izbjei da budu
uvueni u ovakvu logiku, koja je esto pogibeljna, poto ne moe proizvesti
nita drugo nego negativnu i defanzivnu poziciju. Oni trebaju utrti put ka
dijalogu.

B. etiri prioriteta
Ako ele da uspiju u suoavanju sa izazovom suivota koji nee biti mir u
razdvajanju nego zajedniki ivot u participaciji, sami muslimani treba da
preduzmu brojne reforme unutar muslimanskih zajednica u Evropi. Ovdje su
neki momenti vani za jednu dosljednu angairanost evropskih muslimana.
1. Dijalog unutar zajednice
Neodlono je da muslimani u Evropi ponovo otkriju put prema kulturi
pluralizma, koji je od samog poetka bio glavna karakteristika muslimanskih
9

drutava.

Meutim, Evropa daje relativni drutveni mir i

muslimani se

nalaze tu, tonui u podjele I beskrajne konflikte oko vlasti ili lojalnosti.
Naravno, ne smijemo biti naivni: namjere svih uesnika na evropskoj sceni
nisu uvijek iste niti nevine. Neki su vodeni eljom za vlau i prestiom,
ostali su angairani I kontrolirani od strane inozemnih, a nekad nacionalnih
vlada - da usmjeravaju I gospodare procesom organizacije i ustaljivanja
razliitih muslimanskih zajednica. Meutim, ovo opaanje ne treba ni u
kojemu sluaju da slui kao opravdanje za odsustvo harmonije, nedostatak
dijaloga i sumnjienje koje postoji unutar muslimanskih zajednica danas kako
na lokalnom tako i na nacionalnom nivou. Neodlono je, bar na lokalnom
nivou, da se zapone dijalog unutar muslimanske zajednice. Vrijednosti koje
su u pitanju jesu veoma vane, a izazovi su isuvie veliki da bismo mogli
dopustiti sebi da nastavimo ignoriranje, kritikovanje i napadanje jedni drugih.
Sudovi o institucijama ili vanjskom izgledu, stvarnoj ili pretpostavljenoj
nacionalnoj lojalnosti, istinskom ili prividnom islamskom pripadanju, ne smiju
vie sprjeavati one koji zagovaraju ideju da je mogue ivjeti u harmoniji u
Evropi da ne odravaju jedan dijalog, djelujui u saglasnosti i izmjenjujui
miljenja. Ne radi se o tome da se svi treba da saglasimo o svemu, niti da
treba uspostaviti jednu jedinstvenu krovnu asocijaciju, zaboravljajui nae
razliite prolosti i strukture, ni u kojemu sluaju. Ono to je vano jest da
treba da potujemo jedni druge sa svim naim razlikama I razliitostima, te
da naemo zajedniku orijentaciju i privrenost u specifinim okolnostima ili
sferama djelovanja. Nae pozivanje na islam trai da preispitamo nau
izolaciju i da nastojimo popularizirati kulturu dijaloga za koju svako od nas
pojedinano zna da je temeljno islamska.
2. Politika i finansijska nezavisnost
Muslimansko prisustvo u Evropi prolazi kroz proces promjene. Bilo je
normalno, tokom prvih godina, da muslimani budu finansijski vezani za svoje
matine zemlje i za neke vlade; danas to, meutim, vie nije sluaj. Sve vie i
vie udruenja druge, tree I etvrte generacije muslimana razvija se na
10

temelju principa samofinansiranja: tokom kulturnih aktivnosti, konferencija,

predavanja i sastanaka od uesnika se trai da plate ulaznicu i na taj nain
se pokrivaju trokovi.
nezavisnost

Prikupljene sume su impresivne i one daju stvarnu

muslimanskim

udruenjima,

koja

sada

stvarno

posjeduju

damije. Strane i evropske drave pojaano reaguju na ovaj fenomen s ciljem

da zadre znaajno podruje uticaja nad muslimanskim aktivnostima u
Evropi. Veoma je vano da muslimanska udruenja i njihove voe nastave
braniti svoju politiku i finansijsku samostalnost Ovaj novi glas oigledno
plai vlade, u Evropi i na drugim mjestima, ali on poinje da se uje, malopomalo, tako da je jedan od najveih izazova muslimanskog prisustva u
Evropi da se ovom glasu da sutina, koherentnost i teina.
3. Izbor naroda
Koncept ura, princip savjetovanja, esto se spominje u muslimanskim
krugovima, ali se, naalost, malo primijenjuje u praksi. Jo ima previe borbe
"na vrhu" oko odluke ko e imati privilegiju da predstavlja muslimane. Ne
dolazi u obzir tvrdnja da muslimani i "dalje nisu u stanju da pravilno izaberu",
te da se odluivanje o muslimanskim stvarima uzme u vlastite ruke, bez
ikakavih konsultacija. Islamski principi zahtijevaju da provedemo odreeno
vrijeme pouavajui ljude pluralizmu, u savjetovanjima i diskusijama. Izbor
vodstva se ne moe izvriti bez naroda, te pitanje koje nas mora zabaviti jest
kako da se odredi srednjorone i dugorone faze u primjeni ovog temeljnog
principa

organizacije

zajednice

islamu.

Uspostavljanje

pluralistikih

koordinacionih tijela na gradskom i regionalnom nivou, odreivanje prioriteta

usaglaenih akcija, izrada planova za lokalno i regionalno djelovanje, te
iznalaenje najireg mogueg obima drutvenih politikih partnera su
inicijative kojima treba dati prioritet svugdje u Evropi.
4. Graanstvo Muslimani, slino ostalim graanima pojedinih drava,
moraju biti ukljueni u razradu jasno definiranog programa obrazovanja
graana. Zanemarivanje graanskih dunosti, to svjedoimo danas u
11

industrijaliziranim drutvima, jest ozbiljan I opravdan izvor zabrinutosti. Rizik

od

negativne

zaraze

ovim

fenomenom

je

veliki

meu

graanima

muslimanske vjere, ak i prije stvarne afirmacije graanstva u muslimanskim

zajednicama u Evropi. Ovo e predstavljati je dan veliki izazov sa kojim se
treba suoiti: podsta muslimanske ljude i ene da se zainteresuju za
historiju zemlje u kojoj ive i za nain na koji njene institucije rade, te da
sudjeluju kao graani na svim nivoima drutvene ljestvice, od lokalnog i
gradskog do dravnog nivoa. Cilj ovoga je da se oblikuje svijest graana
utemeljena na duboko usaenom smislu odgovornosti i samopotvrujuem
znanju vlastitih prava. Za muslimanske Evropljane, politiki izbor mora da se
temelji na principima za koje se veu njihova savjest i razum, a ne na samom
uvaavanju identiteta. Nije dovoljno da neka osoba ima indijsko, pakistansko,
sjevernoafriko ili uope muslimansko ime, pa da se zbog toga za njega
glasa. Pozivanje na islam zahtijeva od nae savjesti, ba kao to demokratski
razlog to zahtijeva od naeg razuma, da se istinski kriterij graanske odluke,
u pogledu izbora naprimjer, mora temeljiti na potenju i sposobnosti
kandidata, bez obzira da li je on ili ona musliman ili ne.

C. Zajedniki izazovi
Kljuno pitanje danas nije vie da znamo koje mjesto pripada ili e pripadati
muslimanima u Evropi. Kljuno pitanje je da znamo kako e oni doprinijeti
svojim drutvima. Izazovi su brojni, teki i kompleksni, te mi moramo uiti da
im se zajedno suprotstavimo.
1. Uiti ponovo suptilnost i kompleksnost:

Nai odnosi se grade na

kratkim, brzim, jasnim, gotovo konanim informacijama: kao da smo eljeli

duboko razumjeti nae prijatelje, ali smo zakljuili da je dovoljno prikupiti
povrne informacije o sutini drugih ljudi. Nekim ljudima dajemo, radi
prijateljstva i ljubavi, ono to ne dajemo drugima uslijed nezainteresiranosti i
predrasuda. I pored toga, zagovaramo dijalog. Ono to znamo o drugima
izgleda oigledno, ne zato to smo odvojili odreeno vrijeme da te ljude
12

sasluamo i razumijemo, nego zbog toga to smo tu informaciju uli

nebrojeno puta. Brzinom i vremenom satelitskih komunikacija, oigledno, ono
to je oigledno za nas, promijenilo je svoju prirodu. Od ivotnog je znaaja
da ponovo uimo ta znai izuavanje, duboko razumijevanje I da zajedno
pristanemo na jedno dublje sagledavanje kompleksnosti na kojoj je
organiziran ivot drugih ljudi. Sluati, uiti da se ponovo razumijeva, priznati
ponekad da ne razumijemo, sve su ovo putevi koji vode dubokoj, suptilnoj
misli, esto utljivoj I bez izricanja sudova. Nai neprijatelji, danas, su
karikature i predrasude: nedostatak informacija nekada je imao za posljedicu
da nismo znali neke kulture, neke realnosti ili dogaaje; sada nam ture i
povrne informacije, ako ne i dezinformacije, daju iluziju znanja. Meutim,
dananja iluzija mnogo je opasnija nego jueranje neznanje: ona hrani
samozadovoljstvo, konane sudove i intelektualnu diktaturu. Treba se kretati
u

oba

pravca:

pojednostavljenja,

treba,
a

na

na

jednoj

drugoj

strani,

strani,

biti

paljiv

omoguiti

izbjegavati

drugima

pristup

kompleksnosti naeg bia i percepcija. Ovo je izazov dijaloga u viekulturnom

drutvu.
2.Duhovnost:
Prema islamskom uenju, cilj ljudske duhovnosti jeste da se ivi lini odnos
sa Bogom stalno nadahnut iskustvom sjeanja I blizine. Ovo je prosvijedjeni
put duhovnosti du koga su moralne norme samo znakovi I putokazi. Sve
svjetske religije bave se zatitom ove line duhovnosti koja ohrabruje
ravnoteu, harmoniju i promiljanje nae ljudskosti. Ukratko, to je ono to
nam daje humanitet i dostojanstvo. ak su i agnostici uvijek govorili o svojoj
elji da ive i daju znaenje duhovnosti, ivotnom nadahnuu, svijesti o
znaenju koja mora biti sauvana. Svi mi govorimo o tome, i svi mi shvatamo
kako je neobino teko ivjeti jednu dosljednu duhovnost u sred naina ivota
koji nas okruuje. Kako onda ivjeti nau duhovnost? Kako je zatititi? Kako
je prenijeti drugima? ivjeti i tititi vlastitu duhovnost u jednom suvie
moderniziranom drutvu je teko; to je stvarni izazov sa kojim se moramo
suoiti zajedno. Baviti se duhovnou i stvarima srca znai pitati se kakvu
13

ulogu vjera igra u naem dnevnom ivotu, kako naa savjest utie na na
izbor, kakve vrijednosti i znaenja imaju stvari izvan njihovog finansijskog
odreenja. Kako biti s Bogom danas? Kako ivjeti s ljudima?
3.Obrazovanje:
Obrazovni sistemi u modernom svijetu se stalno dovode u pitanje I kritikuju
kao da su oni jedini odgovorni za sve promaaje drutva. Nastavnici su postal
rtveni janjci za svaku frustraciju: kola vie nije ono to je nekad bila i "sve
je pogreno". Muslimani, jednako kao i drugi graani, zainteresirani su za ovo
pitanje: kolski sistem u cjelini, nastavni planovi, ivot u kolama, sve su to
drutvena pitanja u iju se raspravu moraju ukljuiti svi inioci u drutvu. Bilo
da je rije o muslimanskim ili bilo kojim drugim porodicama, stara jasna
podjela (porodica daje odgoj, a kola znanje) mrtva je i nestala: takvi prostori
idealnog dopunjavanja danas su zamijenjeni jednom vrstom magle u kojoj je
teko

definirati

pojedinano

pozvanje,

te

se

diskusije

zavravaju

prebacivanju odgovornosti s jednih na druge: nastavnici kau da roditelji

zanemaruju svoje odgovornosti; roditelji odgovaraju da nastavnici doputaju
sve i svata. Jedna zajednica, jadna nacija odgovornih bia, moe se ocijeniti
gledajui na njezinu spremnost da investira u obrazovanje i pripremanje
sutranjih odraslih ljudi. Na cilj ne moe biti samo da prenesemo apstraktno
znanje i vjetine koje daju gotovo potpuno vladanje okolinom I omoguavaju
pojedincima da zadobiju drutveno priznanje sa dobrim plaama. ta mi
tano elimo? Da li na opi obrazovni sistem vodi takvim ciljevima? Ovo
pitanje tie se svih odgovornih graana, bez obzira na vjeru.
4. Drutveni jaz:
Evropska drutva prolaze kroz duboku drutvenu i ekonomsku krizu.
Neodlono je potrebno da razvijemo partnerstvo na lokalnom nivou u cilju
borbe protiv svih vrsta drutvenih devijacija. Kratkorono djelovanje je prvi
korak koji, meutim, mora biti udruen sa strategijama za intervenciju koja
e adresirati izvor problema, na nivou izbora drutvene i gradske politike. Svi
graani, bez obzira na vjerovanje, moraju sudjelovati u ovom naporu za
promjenu drutva i uspostavljanju pravde, i ovo nastojanje se mora
14

razlikovati od isto dobrovoljnog angairanja. Borba protiv nezaposlenosti,

suprotstavljanje diskriminaciji u zapoljavanju (kada se imena, boje ili odjea
smatraju

za

interveniranje

karakteristike
protiv

tuinaca),

nasilja

podsticanje

prigradskim

drutvene

naseljima

ili

brige,

briga

za

marginaliziranim osobama (siromani i stari) jesu brojni izazovi sa kojima se

moramo suoiti zajedno kao partneri i sugraani.

Sa muslimanskog

stanovita, to znai da muslimani treba da zadobiju pouzdanje da se nalaze

kod kue i da moraju biti vie ukljueni u evropska drutva, koja su prema
tome njihova vlastita drutva, na svim nivoima, od striktno religijskih poslova
do drutvene brige u najirem smislu, kao to smo upravo spomenuli.
Rairena negativna predstava o islamu danas je potpuno prekrila ovaj aspekt
njegovog uenja, a I sami muslimani su esto, svojim isto emocionalnim
reakcijama, daleko od ivljenja I izraavanja ove dimenzije svoje religije.
Meutim, ovo danas vie nije sluaj, te lanovi zapadnih pluralistikih nacija,
kako muslimani tako i nemuslimani, treba da nastoje da dostignu ovu
oiglednu, ali u svakom sluaju sutinsku poziciju. Kao to smo vidjeli,
nedovoljno graansko znanje je oevidno meu mladim u gotovo svakoj
evropskoj zemlji. Mladi vie nisu zainteresirani za politiku i oni teko da znaju
kako dravne institicije i razliita zakonodavna i izvrna tjela rade. To, dalje,
dovodi do ozbiljnog poremeaja u funkciji demokratskog procesa u modernim
drutvima. Naprimjer, nizak procenat uestvovanja u izborima ili odlukama
od

javnog

ili

nacionalnog

interesa, esto

ne prelazei 30

ili

40%,

zabrinjavajua je pojava za budunost zapadnih demokratskih drutava. Neki

od njih su ve graani - ili su rezidenti vie od dvadeset godina - ali ne znaju
nita o ukupnom ustavnom okviru svoje zemlje i nije im nikada palo na
pamet da koriste svoja prava. Drugim rijeima, treba podsticati sve oblike
graanskog obrazovanja meu muslimanima; ovo obrazovanje treba da se
tie pravnog I politikog ambijenta, naina na koji institucije rade, vrijednosti
pojedinanog izbora, kao i uloge graana na lokalnom i nacionalnom nivou.
LITERATURA
15

1. Ramadan, Tariq, Biti Evropski musliman,

16