Rade Popadi}

SLOBODNO VRIJEME MLADIH KAO PEDAGO[KI PROBLEM

U radu se analizira zna~aj na~ina na koji mladi provode slobodno
vrijeme za wihov razvoj i svestranu vaspitanost. Ukazuje se na neophodnost
osmi{qenog i planskog djelovawa porodice, {kole i {ire socijalne
zajednice u ciqu ispuwavawa slobodnog vremena mladih aktivnostima koje
}e pozitivno djelovati na wih i odvojiti ih od negativnih uticaja ulice i
problemati~nih socijalnih grupa. Navedeni su rezultati nekih autora koji
su istra`ivali ovu oblast kao i rezultati istra`ivawa autora ovog rada.
Kqu~ne rije~i: slobodno vrijeme, pedago{ka klima, svestrana vaspitanost,
porodi~no vaspitawe, kulturno - zabavne aktivnosti, sportskorekreativne aktivnosti;
UVOD
Jedno od bitnih pedago{kih oblasti rada je pitawe
shvatawa
tuma~ewa i odre|ivawa pojma slobodnog vremena. Ovim pitawima su se
bavili mnogi nau~ni i stru~ni radnici. Prou~avaju}i zna~aj slobodnog
vremena u razvoju i formirawu zdrave i svestrano razvijene li~nosti djeteta,
jedan broj pedago{kih stru~waka se zala`e za uvo|ewe, kao posebne
pedago{ke discipline u okviru op{te pedagogije, pedagogiju slobodnog
vremena. Weno bi podru~je prou~avawa bilo, izu~avawe, odre|ivawe i
istra`ivawe sklonosti, `eqa, potreba i motiva mladih radi organizovawa
aktivnosti u slobodno vrijeme. Slobodno vrijeme trebamo posmatrati kao
dru{tveno uslovqen integralni dio ~ovjekovog vremena, vremena u kome
svaki pojedinac samostalno vr{i izbor sadr`aja aktinosti radi unutra{wih
podsticawa i zadovoqavawa,odre|enih potrba. Samoinicijativnost mladih
pri izboru sadr`aja djelovawa i rada, samostalno odre|ivawe i usmjeravawe
prema `eqenim sportsko-rekreativnim sadr`ajima i kulturno-zabavnim
agtivnostima za omladinu zna~i puno. Ve}ina nau~nika i pedago{kih radnika
bavila se prou~avawem optere}enosti u~enika nastavnim planovima,
programima i sadr~ajima, kao i pitawem da li u~enici imaju dovoqno
slobodnog vremena za odmor i rekreaciju.
Havelka je 1991. godine
istra`uju}i optere}enost u~enika {kolskim sadr`ajima i pitawem
slobodnog vrena mladih do{ao do podataka da: 1,9% u~enika nema slobodnog
vremena, dok 5,2% imaju dovoqno, zatim 21,8% ima dva sata, 29,5% imaju tri
sata i 20,4% imaju ~etiri sata slobodnog vramena, {to ukazuje na ukupnu
optere}enost u~enika porodi~nim obavezama, {kolskim sadr`aujima i
dru{tvenim aktivnostima. Prou~avaju}i probleme optere}enosti u~enika
neprimijewenim sadr`ajima pojedinih nastavnik predmeta, kao i razli~itim
{kolskim obavezama navodi nas da ozbiqno moramo razmi{qati, kako o
organizaciji {kolskog sistema u cjelini,tako isto o na~iu provo|ewa
slobodnog vremena, sadr`ajima koje mladi naj~e{}e upra`wavaju, koje
aktivnosti posebno preferiraju i ~ime bi `eqeli da se bave. Istra`ivawa
koja su realizovali dr Rade Popadi} i dr Dragoqub Krneta, tokom aprila

320

Rade Popadi}

1999. godine, na uzorku od 1648 u~enika sredwiih {kola na podru~ju

Republike Srpske, ukazuju da mladi ve}i dio slobodnog vremena uz uz
saglasnost roditeqa provode neorganizovano i izvan ku}e.Dobiveni
rezultati govore da 18,68% {kolske omladine provodi slobodno vrijeme
izvan ku}e do 22 sata,do 24 sata 24,67%,do 1 sat 16,51% i iza 1 sat 31,o4%, dok
samo 8,04% ostaje ku}i u~e}i ili prate}i emisije na TV programima.
Izvjesno je, {to pokazuju i na{a istra`ivawa, da mladi ve}i dio slobodnog
vrijemena provode u kafanama i kafi}ima uz hazardne igre,slu{aju}i muziku
- hedonisti~ki, a nerijetko su i izvr{ioci raznih kriminalnih radwi.
Navedenim pedago{kim pitawima bavila se ve}ina na{ih stru~nih i nau~nih
radnika, izme|u ostalih posebno su se isticali Jankovi}, Le{nik, Radi}Ka~avenda, Zvonarevi}, P. Mandi} i P.Gazivod. Za na{a razmatrawa posebno
je interesantna doktorska disertacija francuskog istra`iva~a Dumazdijea
koji je dao i najprihvatqiviju definiciju slobodnog vremena. Po wemu
slobodno vrijeme je skupm aktivnosti kojima se pojedinac, po svojoj voqi
mo`e potpuno predati, bilo da se odmara, ili zabavqa, bilo da pove}ava nivo
svoje obavije{tenosti, ili svoje obrazovawe, bilo da se dobrovoqno
dru{tveno anga`uje, ili da ostvaruje svoju slobodnu stvaralka~ku sposobnost,
po{to se oslobodi svojih profesionalnih, i drtu{tvenih obaveza.
(Dumazedier, J.: Verns une civilasacion du laiser, Paris, 1962.).
Ve}ina nau~nika se sla`u u tome da je vaspitawe i obrazovawe,
slobodno vrijeme i rad u naj{irem smislu u neraskidivom interakcijskom
odnosu. U ovom radu analiziramo i raspravqamo o vaspitno-obrazovnim
aktivnostima i uticajima na mlade u {koli porodici i socijalnoj sredini
kao osnovnim segmentima u vaspitnom procesu, a uz to i o mogu}nostima
organizacije i sadr`ajnih aktivnosti za normalan i dru{tveno opravdan
razvoj mladih u slobodnom vremenu.
Prate}i i analiziraju}i su{tinu sadr`aja nastavnih predmeta, kao
i postoje}u organizaciju i realizaciju vaspitno obrazovnih procesa u
osnovnim i sredwim {kolama, te rad nastavnika i pedagoga, uo~avaju}i
te{ko}e sa kojima se susre}u i propustima u radu, dolazimo do zakqu~ka da
na{e {kolstvo u potpunosti ne ispuwava svoj osnovni pedago{ki zadatak u
izgradwi integralne, svestrano obrazovane i stvarala~ke li~nosti. [kola i
rad nastavnika pate od zatvorenosti u okvire pojedinih struka, neuskla|enog
realizovawa sadr`aja nastavnih predmeta, nejedinstvenosti u vaspitnom
djelovawu nastavnika i pedagoga, te neuskla|enosti zajedni~kih stavova i
usmjerewa u organizovawu `ivota i rada u {koli. Vaspitno-obrazovni proces
ve} godinama gubi svoj osnovni smisao- sticawe znawa, a trke za diplomama
samo je jedan dio tog posrtawa koje se zove diplomirani "ekonomista",
"qekar", "profesor", "pravnik", a uz to ako se dodada masovnom nabavqawe
osmogodi{wih i sredwo{kolskih diploma. Zaokreti u obrazovawu se
doga|aju onog momenta kada su se qudi po~eli "obrazovati" radi diploma i
zasnivawu radnih odnaosa (institucuja konkursa), a ne radi znawa, kada znawe
nije vi{e prepreka bilo kom vidu gluposti, nemoralnosti i qudske
pokvarenosti. Dragoqub @ivkovi} isti~e; "Kada je ciq {kolovawa postala
diploma, a ne znawe, tada u~enici i studenti ne znaju ni ko su im u~iteqi,
ni koje kwige ~itaju, ni {ta oni zapravo u~e. Ta katastrofi~na jurwava za

Slobodno vrijeme mladih kao pedago{ki problem

321

diplomama ne poznaje glagole raditi, vje`bati, u~iti, znati, tra`iti

najboqeg u~iteqa, ve} na}i najgoreg potkupqivog, onog koji ni{ta ne zna,
niti {to tra`i, koji jednostavno i brzo daje ono {to se tra`i." (D.
@ivkovi}: Zbornik radova Filozofskog fakulteta Univerziteta u
Pri{tina, Pri{tina, 1995.strana 14). Naime, mo`emo zakqu~iti da je drugu
polovinu dvadesetog vijeka, kada je u pitawu vaspitawe i obrazovawe,
obiqe`ila trka za brzim dolaskom do diploma (raniji polazak u
{kole,zavr{avawem dva razreda za jednu godinu, vanredno zavr{avawe
osmogodi{wih {kola za dva ispitna roka radi zasnivawa radnog odnosa,
zavr{avawe trogodi{wih sredwih {kola pa upis na fakultete)
Zatim, propusti se zapa`aju u neorganizovawu i neuskla|ivawu
pedago{kih aktivnosti izme|u {kole,socijalne sredine i porodice kao
osnovnih faktora uticaja na razvoj li~nosti. Nastavnik svojom li~no{}u ne
vr{i dobar uticaj na svoje okru`ewe i roditeqe i ne privla~i ih za saradwu
u vaspitno-obrazovnom procesu. Da je druga`ije, razvijala bi se odgovaraju}a
pedago{ka klima, roditeqi bi podsticali svoju djecu da {kolske obaveze
shvataju ozbiqnije,vi{e bi cijenili {kolu kao vaspitnu instituciju, aktivno
bi se ukqu~ivali u sve oblike {kolskih aktivnosti, prihvatali bi osnovne
vrijednosti koje nudi {kola, aktivno bi se ukqu~ivali i podsticali svoju
djecu da ve}i dio slobodnog vremena provode u raznim sportskim i kulturnim
sekcijama u {koli i izvan {koli {to bi nedvosmisleno uticalo da se
razvijaju kao samosvojni i korisni ~lanovi dru{tvene zajednice kojoj
pripadaju.
Nastava se i daqe planira, programira i realizuje po sistemu jednaka
nastava, nastavne metode i nastavni sadr`aji prema nekom fiktivnom
prosje~nom u~eniku. Govore}i o nedostacima i slabostima navedene
organizacije nastave, Huver isti~e kao bitan problem koga se moramo
pridr`avati u organizaciji nastave,nagla{avaju}i"... da darovita i tupa djeca
ne misle kao prosje~na", {to nedvosmisleno ukazuje na potrebu organizovawa
diferencirane nastave, nastave primijewene individualnim sposobnostima,
sklonostima i interesima u~enika. (Hover, K. H. and Hollingsworth, P.M.:
Learning and Teaaching in teh Elementary School, Boston, 1975.)
Organizacija individualizovane nastave je nau~no provjeren, stru~no
utemeqen i pedago{ki osmi{qen sistem kojim se uskla|uju zahtjevi {koe, rad
nastavnika i aktivnosti u~enika.
U prilog organizovawu ovakvog vida obrazovawa Jung navodi da je:
Individualizacija je proces diferencijacije, koji ima za ciq razvitak
individualne li~nosti (K.G. Jung: Psiholo{ki tipovi, Novi Sad, 1977,
strana 500.)
Poku{aji da se odr`i dezindividualizacija nastave, da se ne
organizuje individualizirana nastava i interaktivno u~ewe i pou~avawe,
poku{aji da se nastavni proces i nastavni sadr`aji planiraju u korist
"nepostoje}eg sredweg u~enika" i ukupne mase, u korist nekog nerealnog
prosjeka, pogre{ni su ne samo za talentovane i psihi~ki ometene u razvoju
ve} u krajwoj liniji i za ve}inu.
Istra`ivawa Detcera, Andersana i Hjuza ukazuju da je ovakav vid nastave
optere}en formalizmom i verbalizmom, da je nastava stereotipna, nastava

322

Rade Popadi}

gdje je prenagla{ena aktivnost nastavnika i pasivnost u~enika (80 : 20%), te

da ovakav vid izvo|ewa nastave zamara u~enike, a nastava postaje odvratna i
dosadna. Ovo smo naveli da bismo shvatili mawkavosti na{eg sistema
obrazovawa i pristupili najozbiqnije i najodgovornije reformi {kolstva da
bi smo uspje{no ostvarili veliki dio na{ih obaveza na putu razvoja mlade
li~nosti, obavili odgovorno i od dru{tva o~ekivano vaspitno-obrazovnu
funkciju, koja uz organizovan vid provo|ewa slobodnog vremena i rada
predstavqaju komplet aktivnosti mladih na putu svestranog razvoja.
1. PEDAGO[KA KLIMA U [KOLI I AKTIVNOST MLADIH
U SLOBODNOM VREMENU
U sferi nau~no-tehnolo{kog razvoja pro{iruje se potreba za stru~no
osposobqenim kadrovima, a time se pove}ava odgovornost i dru{tvena
funkcija nastavnika, znatno se vi{e od wih o~ekuje kao od organizatora
vaspitno-obrazovne djelatnosti, pove}ava se wihova odgovornost u razvijawu
dru{tvene svijesti mladih qudi i wihovom osposobqavawu za kreativan rad u
modernom dru{tvu.
Po{to je nastavnik kqu~ni faktor u procesu realizacije vaspitnoobrazovnih sadr`aja nastave i podizawu wenog kvaliteta na vi{i nivo,
moramo wihovo pripremawe nastavni~kom pozivu u~initi svrsishodnijim i
kvalitetnijim, da shvate i prihvate smisao savremenog obrazovawa,
mogu}nosti wegovog unapre|ivawa i svoju ulogu u procesu realizacije i
osavrmewavawa nastave.
Nastavnik budu}nosti, uz psihofizi~ku predispoziciju za poziv
nastavnika i stru~nu osposobqenost, treba sa psiholo{ko- pedago{kom
slu`bom u {koli da bude pedago{ki dijagnosti~ar, programer i isrtra`iva~,
organizator diferencirane nastave i interaktivnog u~ewa, inicijator svih
vidova promjena u vaspitavawu mladih. Nastavnik ne}e biti samo realizator
nastavnim planom predvi|enih sadr`aja i ispitiva~ u~enika, nego li~nost
koja }e plijeniti svojom dobronamjerno{}u i qubavi prema vaspitanicima, i
onaj ko }e pratiti razvoj u~enika kroz {kolske aktivnosti, kao i aktivnosti
u slobodnom vremenu, jer sa zavr{enim planiranim ~asovima ne zavr{avaju se
obaveze nastavnika u vaspitnom radu.
Individualizacija i osavremewavawe nastave ne mo`e se zamisliti
bez stru~no osposobqenih nastavnika, bez wihovog ve}eg anga`ovawa u radu i
stru~nom usavr{avawu, kao i bez odgovaraju}ih materijalnih pretpostavki,
kako za unapre|ewe nastave i u~ewa, tako i za materijalno stimulisawe
nastavnog osobqa.
Znawa na nivou op{tih informacija, znawa koja su vezana samo za
nastavne planove i programe, kao i za na~ine realizovawa nastavnih
sadr`aja, bez op{tih znawa i informisanosti, te smisla za organizovawe
kulturno- zabavnih i rekreativnih aktivnosti u {koli, a i u slobodnom
vremenu mladih van {kole, ne samo da ne zna~e puno, ve} mogu biti velika
zabluda da mnogi znaju ono {to ne znaju i da rade ispravno ono {to je
objektivno pogre{no.

Slobodno vrijeme mladih kao pedago{ki problem

323

Organizacija nastave razredno-~asovnim sistemom, te materijalni

uslovi rada i odre|ena struktura zaposlenih u vaspitawu, wihove mogu}nosti
i zainteresovanost ne pru`aju velike {anse za zna~ajne iskorake u
obrazovawu, kao ni razvijawe saradwe sa dru{tveno- kulturnim i sportskorekreativnim organizacijama u svrhu organizovawa aktivnog kulturnozabavnog `ivota omladine.
Naravno, ako se razredo- ~asovnoj organizacviji nastave doda podatak
da je starosna struktura zaposlenih u procesu nastave oko 30 godina radnog
iskustva, te samim tim ve}ina wih nije spremna, a jedan broj je i
neosposobqen da mo`e nesmetano prihvatati inovacije u realizaciji
nastavnih sadr`aja kao i ukqu~ivawe u sve sfere u~enikovog `ivota, upu}uje
nas da se moraju preduzimati radikalnije promjene u stru~nom pripremawu
nastavnika. Mali broj je nastavnika koji prate i ~itaju stru~nu literaturu,
mali broj wih je spremno da mijewa na~in rada, a ni pedagozi ne ostvaruju
dobru saradwu sa wima i ne upu}uju ih blagovremeno na stru~nu literaturu i
uvo|ewe inovacija u realizaciji nastavnih sadr`aja, te smo ovim putem u
prilici da uka`emo na neke propuste u radu, na probleme i pote{ko}e sa
kojima se susre}u prosvjetni radnici, te uka`emo na potrebu permanentnog
stru~nog usavr{avawa i obrazovawa nastavnika, a sve u svrhu realizacije
osnovnih vaspitnih zadataka - razvoj svestrano razvijene li~nosti.
Ulaziti u hram prosvjete i baviti se vaspitawem i obrazovawem
mladih nara{taja, vr{iti jedan od najsvjetlijih, najhumanijih i
najodgovornijih dru{tvenih zadataka i biti dobar vaspita~ ne mo`e ko ne
posjeduje, karakterne, intelektualne, emocionalno- voqne sposobnosti i
potrebe da se bavi pozivom nastavnika. O liku prosvjetnog radnika, wegovim
osobinama kakve bi trebalo da budu govorili su mnogi na{i i svjetski
stru~waci iz ove oblasti:
- Komenski posebno isti~e prisnost i dobronamjernost prema
u~enicima kao uslov uspjeha, pa ka`e: "Ti ne mo`e{ raditi kao u~iteq ako
ne postupa{ kao otac."
- Trstewak bi rekao: "Bez qubavi neka niko ne ulazi u hram prosvjete,
jer }e biti nesretan, i to nesretniji {to vi{e zna, a mawe qubi."
Isti~u}i da ima znatan broj dobro obrazovanih nastavnika koji nemaju
osnovnu predispoziciju za preno{ewe znawa i djeluju vaspitno.
- Pestaloci isti~e: "Moja djeca od ranog jutra pa do mrkle no}i
neprekidno su morala vidjeti na mom ~elu i saznati po mojim usnama da moje
srce te`i wima, da je wihova sre}a moja sre}a, wihova radost moja radost."
- Makarenko, rade}i sa odba~enom i vaspitno zapu{tenom djecom sa
velikom umje{nosti, sa qubavqu i odgovornosti prema vaspitanicima ka`e:
"Ja sam strog prema u~enicima zato {to ih po{tujem."
Ovakvim bi na~inom rada i pristupom u~enicima prosvjetni radnici
bili stalno prisutni u du{ama u~enika, u wihovom `ivotu, a oni bi bili
zato spremni na mnoga odricawa da slu~ajno ne iznevjere `eqe nastavnika za
uspjehom, a qubav bi vra}ali qubavqu.
Naravno, sam razvoj mlade li~nosti kazano u najo{trijim crtama,
zavisi od naslije|a, vaspitnog uticaja u porodici, u`oj i {iroj socijalnoj
sredini, vaspitno obrazovnog rada u {koli i wegove svjesne aktivnosti i

324

Rade Popadi}

anga`ovanosti. Iz navedenog neosporno proizilazi da je nastavnik u

pedago{kom procesu sna`an faktor i nezaobilazan ~inilac u razvoju mlade
li~nosti. Bez sumwe, nastavnik kroz realizaciju vaspitno -obrazovnih
sadr`aja ima sna`an uticaj na razvoj pozitivnih crta li~nosti u~enika, ne
samo u {koli, ve} i na ulici, ako je on dobar poznavalac nastavnih sadr`aja,
ako je moralno stabilna osoba, pedago{ki entuzijasta, pozitivna i
karakterna li~nost, ako je dobronamjeran i ako uva`ava i cijeni li~nost
u~enika. Ukoliko je nastavnik emocionalmo voqna li~nost, dobronamjeran i
po{tuje li~nost vaspitanika u vaspitnom procesu doprinosi}e wegovom
punom i konstruktivnom anga`ovawu u {koli i u porodici, wegovoj realnoj
`ivotnoj orjentaciji, konstruktivnoj djelatnosti u dru{tvu, wegova
anga`ovanost i u slobodnom vremenu bi}e ispuwena osmi{qenim i
dru{tveno opravdanim i prihvatqivim sadr`ajima, onim osnovnim
aktivnostima koje pru`aju sre}u i zadovoqstvo mladoj osobi. Za dobru i
uspje{nu realizaciju vaspitne funkcije uz sve osobine dobrog vaspita~a
bitno je dobro upoznati u~enika, wegov na~in `ivota, stil u~ewa i wegove
potrebe pa u tom smislu U{inski s pravom zakqu~uje: "Ako pedagogija ho}e
da vaspitava ~ovjeka u svakom pogledu ona ga mora poznavati u svakom
pogledu." (U{inski, K.D: ^ovjek kao predmet vaspitawa, Sarajevo, 1957. 44.)
Bez dobrog poznavawa psihofizi`kih, intelektualnih, emocionalno- voqnih
osobina i potreba u~enika nema ni uspje{nog savla}ivawa {kolskog
gradiva,a nastavnik nemo`e da se potvrdi kao uspje{an prosvjetni radnik,a
sigurno je da to `eli.
Nasuprot navedenog o pozitivnim crtama li~nosti nastavnika, te
osobinama u~enika i uticaju na razvoj cjelovite vaspitanost i savremene
obrazovanosti mladih, ako je predava~ negativna li~nost on }e za kratko
vrijeme unijeti dosta nereda u pona{awe svojih u~enika, u~ini}e ih
nestabilnim i nesigurnim u wihovim uvjerewima, poremeti}e tokove
wihovog socijalnog razvoja, unije}e anarhiju u rad |a~kih kolektiva i
stvori}e uslove za anarhi~ne odnose. Istra`ivawa Bajrona u Americi
potvr|uju ove na{e navode tvrdwom da psihi~ki nestabilne i negativne
li~nosti u roku od dva mjeseca rada sa djecom }e" ... da razore u~eni~ke
poglede i stavove i da poremete wihovo mentalno zdravqe." Wihovo u~ewe i
odlasci u {kolu bi}e patwa, sama pomisao na nastavnika i wegov odnos prema
u~enicima izaziva}e odbojnost, oni }e izbjegavati nastavu i prepu{ta}e se
neosmi{qenom hedonisti~kom i hazardnom na~inu `ivota.
Stoga mo`emo zakqu~iti da je nastavnik zna~ajan faktor u vaspitawu
ue~nika, da svojim radom, li~no{}u i odnosom prema vaspitanicima uti~e na
razvoj indivedualizacije, personizacije i socijalizacije mlade li~nosti.
Prema tome, pedago{ka klima u {koli i rad nastavnika imaju nezamjewiv
uticaj na organizaciju rada i `ivota u~enika kako u {koli, tako i u
dru{tvenoj sredini, i
porodici. Nastavnici su uz saradwu i pomo}
pedago{ke slu`be u {koli najpozvaniji da otkriju, ako postoje poreme}aji u
pona{awu u~enika koji se, prema Vodaku i [ulcu, naj~e{}e pojavquju u
periodu od sedme do ~etrnaeste godine, a manifestuju u obliku: agresivnosti,
nediscipline, kra|e, bje`awa od ku}e i {kole, seksualnih perverzija,
grubosti i nasilnog pona{awa. Nastavnici i pedago{ka slu`ba otkrivawem

Slobodno vrijeme mladih kao pedago{ki problem

325

ovakvih oblika pona{awa kod u~enika, koja se naj~e{}e doga|aju i

manifestuju u slobodnom vremenu, kada mladi nisu ukqu~eni u organizovane
sportsko-rekreativne i kulturne aktivnosti, kada su prepu{teni sami sebi,
ulici i lo{em dru{tvu, moraju u prvom redu da razli~itim metodama i
postupcima otkriju uzroke i motive takvog pona{awa, a zatim da sa
problemom upoznaju roditeqe i u saradwi sa wima pronalaze sredstva i
na~ine za ubla`avawe i otklawawe uzroka koji su naveli u~enika na
stramputicu i neprihvatqivo pona{awe, a potom kreiraju prihvatqivu i
boqu atmosferu za vaspitni rad u {kolama, |a~kim kulturnim i sportskorekreativnim organizacijama i porodici. Vrlo je va`no za budu}i `ivot
u~enika da li }e provoditi slobodno vrijeme u {etwi, izla`ewu, ~itawu,
slu{awu muzike, uz kompjuter, gledawu televizije, pra}ewu kulturnozabavnih programa ili u dokolici i prepu{tawu hazardnim aktivnostima.
Neosporno je da {kola uz anga`ovawe porodice mora shvatiti zna~aj
slobodnog vremena u `ivotu mlade li~nosti,te u tom smislu osmisliti i
pripremiti sadr`aje koji privla~e mlade i odgovaraju wihovim
psihofizi~kim predispozicijama, sadr`aje kojima }e omogu}iti da mladi
kvalitetno i sa puno sre}e i zadovoqstva provode slobodno vrijeme, {to }e
pomo}i razvoju wihovih potencijala i mogu}nosti. Na{a ranija istra`ivawa
su pokazala da ~ak 55,45 % u~enika sredwih {kola preferiraju provo|ewu
slobodnog vremena u kulturnim i sportsko-rekreativnim aktivnostima.
2. PEDAGO[KA KLIMA U PORODICI
I SLOBODNO VRIJEME MLADIH
Porodica je osnovna qudska zajednica roditeqa i djece i uop{te
osnovna }elija dru{tva,prvi i veoma zna~ajan faktor u vaspitawu i
obrazovawu mladih qudi. Isti~u}i da su porodi~ni odnosi za dijete prvi
dru{tveni odnosi P. Mandi} navodi da: "U porodici dijete do`ivqava prve
socijalne kontakte, ostvaruje prve qudske odnose, do`ivqava wihovu
psiholo{ku vrijednost sti~e predstave o svijesti, me|uqudskim odnosima,
saznaje logiku dru{tvenih odnosa i sagledava svoj polo`aj u dru{tvu. U woj
se sti~u prva znawa, u~e vje{tine, navike i razvijaju sposobnosti; u
porodici se razvija i stabilizuje emocionalni `ivot li~nosti, sti~u se
temeqi strukture li~nosti, postavqaju osnove pogledu na svijet, idejnoj
orjentaciji i osnovnim `ivotnim uvjetima i pogledima; u porodici se
sti~u osnovna karakterna svojstva, osnovne radne, estetike i moralne
kulture djece i omladine; u porodi~nom `ivotu prema brojnim ranijim i
novijim istra`ivawima, postavqa se baza fizi~kom i mentalnom zdravqu
li~nosti, sti~u osnovni modeli dru{tvenog pona{awa i djelovawa."
(Mandi}, P.: Saradwa porodice i {kole, Sarajevo, 1976. str. 381.).
Op{ta atmosfera u porodici je veoma bitna u procesu sveukupnog
razvoja i socijalizacije mladih. Porodica u kojoj vlada qubav i povjerewe
me|u roditeqima i izme|u roditeqa i djece pru`aju vi{e uslova za razvoj
pozitivnih osobina kod djece, sigurnosti u sebe, uravnote`enim i stabilnim
socijalnim kontaktima, nego djeca iz subkulturnih porodica, koje
krakteri{u: sebi~nost, nesigurnost, sklonost hazardnom i asocijalnom

326

Rade Popadi}

pona{awu. Djeca iz porodica gdje ne vlada odovaraju}a pedago{ka klima te`e

uspostavqaju kontakte sa drugim licima, neodgovorno izvr{avaju svoje
obaveze, srame`qiva su pri kontaktima sa drugima, te{ko sami donose odluke
i veoma ~esto ispoqavaju stid, povla~e se u sebe, ili postaju agresivni.
Na{a istra`ivawa su pokazala da 78,43 % u~enika izrazito `eli
ravnopravan odnos me|u roditeqima i ~lanovima porodice, {to
nedvosmisleno ukazuje na potrebu djece za skladnim, uravnote`enim i qubavi
ispuwenim odnosima u porodici. Osnova za razvoj emocionalno stabilne i
zrele li~nosti jeste povoqna emocionalana klima, psiholo{ka, sociolo{ka
i kulturna atmosfera izme|u ~lanova porodice. Deficijentne i
neuravnote`ene porodice su ~esto uzrok slabog u~ewa i lo{eg pona{awa
mladih, posebno kada su zaposlena oba roditeqa, kad postoji neslagawe i
netrpeqivost me|u roditeqima, kad su roditeqi karijeriste, kad postoji
bolest ~lanova porodice, nerad, indiferentnost prema djeci, do`ivqavawe
djece kao tereta kao i neobrazovanost roditeqa. Komenski je u djelu
Materinska {kola posebno ukazivao na potrebu i zna~aj organizovanog
porodi~nog vaspitawa, naro~ito ulogu majke u vaspitawu djece isti~u}i:
"Dajte nam vaqane majke, pa }emo dati vaqane gra|ane."
Govore}i o strukturi porodice, odnosima izme|u ~lanova porodice, o
problemime i nemogu}nostima da ispuni svoju vaspitnu ulogu Petar Mandi}
navodi slijede}e razloge:
- nizak kulturni i obrazovni nivo roditeqa,
- zaposlenost oba roditeqa,
- lo{i materijalni uslovi,
- nedovoqna pomo} dru{tvene zajednice,
- nedostatak organizovane zabave,
- negativan uticaj nekih sredstava masovnih komunikacija,
- nedovoqna i neadekvatna briga da se suzbije negativan uticaj ulice.
Uz navedene objektivne faktore, autor smatra da ima odre|en broj
roditeqa koji ne shvataju ulogu i odgovornost vaspitawa. Roditeqi u svojoj
vaspitnoj funkciji moraju koristiti svoja velika `ivotna iskustva i ne smiju
dozvoliti da wihova djeca ~ine gre{ke koje su oni pravili. Porodi~no
vaspitawe je kostur razvijawa pozitivnih i karakternih crta li~nosti.
Pedago{ka klima i vedra atmosfera u poirodici, i normalan odnos izme|u
~lanova porodice su osnov razvijawa qubavi prema radu, u~ewu i dosqednosti
u postupcima, jer prve i najbitnije socijalne navike dijete do`ivqava i
usvaja u porodici, a one su osnov za wegovo daqe moralno razvijawe. Nivo
obrazovanosti roditeqa i wihova informisanost o potrebama, motivima i
`eqama mladih, kao i na~inu provo|ewa slobodnog vremena su vi{e nego
skromna. Jo{ po~etkom 20. vijeka Vojislav Baki} je govorio o zna~aju
vaspitnosti majki isti~u}i:"Mati koja ho}e da vaspitava svoju djecu, mora
biti sama vaspitana, ukoliko to nije treba neprestano da se trudi da
postane takva i to u interesu onog {to joj kao materi mora biti
najmilije- u interesu svoje djece" (Baki}, V.: Pouka o vaspitawi djece u
roditeqskoj ku}i, Sombor 1880.) Na`alost, i na po~etku 20. vijeka ima
veliki broj nevaspitanih, nepismenih ili polupismenih roditeqa, a i oni
roditeqi koji su obrazovani ne trude se i jednostavno ne streme kulturno-

Slobodno vrijeme mladih kao pedago{ki problem

327

vaspitnom uzdizawu, mali broj ih prate kulturno- obrazovne emisije na TV,

malo ili nimalo ~itaju kwige i stru~nu literaturu. Na{a istra`ivawa
pokazuju da preko 90% roditeqa ne ~itaju ni{ta, a pogotovo stru~nu
literaturu. Sve ovo navodi nas da zakqu~imo da na{i roditeqi, bez pomo}i
stru~ne slu`be i nastavnika {kole nisu iz objektivnih i subjektivnih
razloga (neobavije{tenost, nestru~nost, subjektivizam, pretjerano vjerovawe
u izjave svoje djece, nerealna procjena vremena u kome `ive) u mogu}nosti da
objektivno shvate psihofizi~ke osobine svoje djece, wihove potrebe, `eqe i
mogu}nosti pa ih prepu{taju nesvjesno i nenamjerno da krenu ne`eqenim
putem, putem koji vodi hazardnom o hedonisti~kom na~inu `ivota.
Rezultati na{eg istra`ivawa izvr{enog na u~enicima sredwih
{kola sarajevsko- romanijske i hercegova~ke regije pokazali su da omladina
sredwe{kolskog uzrasta u najve}oj mjeri provodi, ili `eli provoditi
slobodno vrijeme u aktivno- rekreativnim aktivnostima ({etwa, izleti,
putovawa, treninzi, ples, igra i dr.), zatim je tu pasivno provo|ewe
slobodnog vremena (le{karewe, gledawe TV programa i sl.). Slijede
hedonisti~ko- hazardne aktivnosti pa dodatno radno anga`ovawe. Malo su
mladi orijentisani da slobodno vrijeme provode u dodatnom obrazovawu i
najmawe u humanitarnim aktivnostima. Tako|e, pokazalo se da ne postoji
naro~ito slagawe izme|u na~ina na koji mladi provode slobodno vrijeme i
wihovih `eqa u vezi sa provo|ewem slobodnog vremena. Ovo govori da mladi
nisu zadovoqni aktivnostima koje upra`wavaju u slobodnom vremenu i da je
postoje}a struktura aktivnosti koje se upra`wavaju u slobodnom vremenu
uslovqena ne samo wihovim preferencijama, ve} umnogome i konkretnim
uslovima i mogu}nodstima koje im pru`a sredina.
Zanimqivo je analizirati odnos izme|u preferencija u pogledu
provo|ewa slobodnog vremena kod mladih i wihovih roditeqa. U na{em
istra`ivawu pokazalo se da postoji ve}e slagawe me|u samim roditeqima o
tome na koji na~in bi `eqeli da wihova djeca provode slobodno vrijeme nego
me|u djecom i roditeqima oba pola ponaosob. Najve}a razlika izme|u djece i
roditeqa je kod provo|ewa slobodnog vremena kroz hedonisti~ko- hazardne
aktivnosti (djeca ih prili~no preferiraju, a roditeqi su izri~ito protiv) i
kod dodatnog radnog anga`ovawa (ove aktivnosti roditeqi preferiraju, a
djeca ih nisko vrednuju). Najve}e razlike me|u roditeqima su kod estetskokulturno- umjetni~kih aktivnosti (kao na~in provo|ewa slobodnog vremena
wihove djece majke ih vi{e preferiraju od o~eva) i kod dodatnog obrazovawa
( ove aktivnosti o~evi preferiraju vi{e od majki).
Rezultati koji govore o odnosu roditeqa prema aktivnostima djece u
slobodnom vremenu pokazuju da roditeqi u najve}oj mjeri ispoqavaju
empati~an stav, potom indolentan i ne{to mawe autokratski stav.
SLOBODNO VRIJEME I MLADI
O slobodnom vremenu mladih, na~inu provo|ewa i aktivnostima
mladih u slobodnom vremenu, zatim, o tome da li mladi imaju dovoqno
slobodnog vremena za odmor, kulturno- zabavne i rekreativne sadr`aje, da li
su pretjerano optere}eni nastavnim sadr`ajima pojedinih predmeta i brojem

328

Rade Popadi}

nastavnih ~asova pisali su mnogi na{i i svjetski poznati i priznati

nau~nici. Ve}ina se sla`e u tome da su u~enici prili~no optere}eni brojem
~asova i u~ewem nastavnih sadr`aja u {koli i kod ku}e, te da nemaju dovoqno
raspolo`ivog slobodnog vremena neopohodnog za odmor i rekreaciju,te za
normalan razvoj i socijalizaciju, za realizaciju wihovih potreba za
dru`ewem, igrom i zabavom, te ostvarivawem potrebe za dokazivawem i
samopotvr|ivawem. Vezanost u~enika u peridu naj br`eg razvoja i
{kolovawa, za rad u zatvorenom prostoru,te rad u sjede}em polo`aju bez
odgovaraju}ih fizi~kih aktivnosti,pove}avaju se mogu}nosti ispoqavawa
ne`eqenih efekata na pojedine morfofunkcionalne sisteme.takav na~in
rada dovodi do hipodinamije,koja je glavni uzro~nik neotpornosti mladog
organizma prema raznim bolestima.Ovaj period razvoja karakteri{e "Brz
biolo{ki razvoj, pove}awe broja "sjede}ih"~asova i nedostatak tjelesnokretnih aktivnosti dovodi do toga da oko 50% {kolske djece ima lo{e
dr`awe tijela, ili neke tjelesne deformitete". (Kristonne Bakos dr
Magdolna, dr Kolman ^eh, Povezanost zdravstvanog i fizi~kog vaspitawa,
Kwiba, Fizi~ka kultura, br.1-2, Podgorica, 1995.strana 70.)
Zbog navedenog vrlo je va`no da prilikom organizacije vaspitno obrazovnog
rada i aktivnosti mladih u slobodnom vremenu ne do|e do nesklada izme|u
ambicija i sposobnosti
Ukoliko do|e do nesklada izme|u ambicija, sposobnosti i
samopouzdawa, sa jedne strane, i `eqe za afirmacijom, sa druge strane, ~esto
se javqaju razni psihi~ki problemi kao {to je anksioznost, asocijalno
pona{awe i osje}awe ni`e vrijednosti {to u datim momentima ima tu
posqedicu da u~enici pribjegavaju onim oblicima pona{awa koji su
dru{tveno neprihvatqivi.
Pretpostavqamo da }e organizacijom diferencirane nastave prema
individualnim sposobnostima u~enika, interaktivnim u~ewem, uvo|ewem
ma{ina za u~ewe i u~ewe na daqinu biti rije{ena sva ova pitawa i da }e
mladi imati dovoqno slobodnog vremena. Na{a razmi{qawa ne bi trebala
biti optere}ena pitawima du`ine slobodnog vremena, ve} na~inom kako
mladi provode slobodno vrijeme, sadr`ajima koje upra`wavaju u slobodnom
vremenu, koliko i u kojoj mjeri vrste aktivnosti uti~u na normalan razvoj
li~nosti u~enika. Posebno su zanimqivi vaspitni,korektivni,moralni,umni
i estetski efekti koji se mogu o~ekivati anga`ovawem u~enika u slobodno
vrijeme u razne sportsko rekreativne i kulturno zabavne sadr`aje,
uva`avaju}i wihove `eqe ,motive i potrebe,cijene}i svakako psihofizi~ke
predispozicije.
Rezultati na{eg istra`ivawa izvr{enog na 1648 u~enika sredwih
{kola sarajevsko - romaniujske i bawalu~ke regije pokazuju da su na pitawe
"Kako naj~e{}e provodi{ slobodno vrijeme" ispitanici dali sqede}e
odgovore:
Kako naj~e{}e provodi{
slobodno vrijeme?
Slu{am muziku, gledam TV, video
Sviram, ~itam, idem na utakmice i druge
sportske manifestacije
U~im i treniram

%
64,94
20,84

~esto
rang
1
5

34,47

ponekad
%
rang
31,91
8
57,02
2

%
0,86
18,31

nikad
rang
11
7

49,10

12,80

Slobodno vrijeme mladih kao pedago{ki problem

U kafi}u, salonu igara ili bioskopu
"Bazam" po gradu, kockam, pijem
Idem u pozori{te, na koncert
Poma`em u ku}nim poslovima
Radim da ne{to zaradim
Zanimam se ra~unarima
Izlazim sa mladi}em- djevojkom
Nemam slobodnog vremena

19,79
4,39
6,86
40,26
9,83
9,65
23,75
16,82

329
6
11
10
2
8
9
4
7

57,64
9,58
49,91
48,36
30,79
25,23
54,54
51,88

1
11
5
7
9
10
3
4

19,29
81,88
39,46
8,66
56,09
61,16
17,93
26,72

6
1
4
10
3
2
8
5

Rezultati pokazuju da mladi mnogo vremena provode slu{aju}i muziku

i gledaju}i TV (skoro dvije tre}ine "~esto" i skoro tre}ina "ponekad"); dosta
vremena provode i u kafi}ima i salonima igara, samo ovdje u~estalost ide u
korist odgovora "ponekad" u odnosu na "~esto". Od oblika aktivnog
provo|ewa slobodnog vremena najvi{e odgovora se odnosi na svirawe, ~itawe
i odlaske na sportske manifestacije, te u~ewe i trenirawe. Zanimqivo je da
mladi saop{tavaju da veliki dio vremena provode poma`u}i u ku}nim
poslovima (40,26% ~esto, 48,36% ponekad i samo 8,66% nikad). Jedan znatan
procenat ispitanika odgovara da nemaju slobodnog vremena (ponekad 51,88% i
~esto 16,82%). Iz ovoga slijedi da su mladi spremni da slobodno vrijeme
provode na organizovan i osmi{qen na~in ukoliko im se za to pru`i
odgovaraju}a prilika.
Me|utim, mladi u posqedwe vrijeme postaju ~lanovi raznih sekti,
koriste ~asopise sumwivog porijekla i sadr`aja, {und- literaturu kojom su
pretrpani izlozi prodavnica novina i torbe kolportera. Sadr`aji TV
programa gdje mladi poslije sportsko- rekreativnih sadr`aja, izleta i {etwi
provode najvi{e slobodnog vremena su pretrpani raznim nevaspitnim
sadr`ajima. Preko 60% ispitanika povremeno ili ~esto provode slobodno
vrijeme pored TV ekrana, naj~e{}e gledaju}i razne akcione filmove
sumwivog sadr`aja, zatim prate sportske programe koji su rangirani na
drugom mjestu, dok posqedwe mjesto u rangu zauzima pra}ewe {kolsko obrazovni programi 2, 01%. Sli~na je situacija i sa roditeqima kada su u
pitawu sadr`aji {kolskog programa. Nas posebno treba da zabriwavaju
sadr`aji akcionih filmova koji imaju negativnu konotaciju vasoitnog
uticaja na mlade, zatim motivacija mladih da prate te filmove, kao i razlozi
pu{tawa tih filmova od strane glavnih i odgovornih urednika TV ku}a.
U~enici su ~esto `rtva neznawa i neobavije{tenosti. Svjedoci smo
zabriwavaju}eg porasta najcrweg vida svih oblika kriminala, od naru~enih
ubistava, silovawa, kra|a, rasturawa i konzumirawa narkotika, prostitucije
{to dovodi do porasta raznih zaraznih veneri~nih oboqewa koje koje i na
na{im prostorima prijete epidemijom. Nerijedak je slu~aj da su u sve
navedene oblike hazardnog, devijantnog i zakonom sankcionisanog pona{awa
umije{ani maloqetnici, da su oni vrlo ~esto po nalogu vo|a- organizatora
kriminala izvr{ioci kriminalnih radwi.
Zbog navedenog na{ veliki i neizostavni zadatak je da u saradwi i
stalnim kontaktima sa roditeqima, pa ~ak i Slu`bom dr`avne bezbijednosti,
dr`imo pod nadzorom i kontrolom u~enike, a pogotovo na one koji skre}u
pa`wu na sebe i svoje pona{awe.
Naravno da nastavnici trebaju se vi{e anga`ovati na saradwi sa
{irom dru{tvenom zajednicom i roditeqima, na stvarawu uslova i

330

Rade Popadi}

pretpostavki koje pru`aju mogu}nosti mladima za anga`ovawe u raznim

kulturnim i sportsko- rekreativnim aktivnostima u skladu sa
predispozicijama i sklonostima. [irok je spektar raznih sadr`aja kojima
mladi streme i pokazuju `equ za ukqu~ivawem u aktivnim, za dru{tvo
prihvatqivim provo|ewem slobodnog vremena. Pred {iru dru{tvenu
zajednicu, a pogotovo pred roditeqe i nastavnike postavqa se opravdano
pitawe kako organizovati provo|ewe slobodnog vremena, kako sportski i
rekreativno aktivirati mlade u slobodno vrijeme, da neanga`ovawe u
slobodnom vremenu ne bude jedan od uzroka wihovog devijantnog pona{awa
{to je u ovo vrijeme vrlo ~esta pojava. Shvataju}u su{tinu `ivota mladih
moramo biti svjesni da ih povezuju zajedni~ki interesi, naklonosti, `eqe i
motivi za dru`ewem, pa naravno u tom smislu treba organizovati razne
kulturno- sportske aktivnosti, organizovati zajedni~ke izlete i sportska
takmi~ewa, plesove, kao i druge vidive dru{tvene zabave, {to zna~i planski
i osmi{qeno ih ukqu~ivati u normalan dru{tveni `ivot, te prihvatawe i
po{tovawe osnovnih qudskih i dru{tvenih vrijednosti, usmjeravati ih da
racionalno koriste slobodno vrijeme, ~uvaju zdravqe i vitalnost organizma.
Sportsko- rekreativnim aktivnostima treba da bude popuweno slobodno
vrijeme mladih i odraslih, zabava i sport je pravi izazov, jer se zabavi i
sportu mladi predaju svim svojim bi}em. U sportu mladi lak{e nego u bilo
kojim vaspitnim aktivnostima mogu da prate rezultate svoga truda, vrednuju
postignuto, sagledavaju i otklawaju propuste, postaju svjesni svojih
mogu}nosti, rastere}uju se vi{ka energije i psihi~ki se relaksiraju.
Na{a ranija istra`ivawa ukazuju da u~enici razli~ito preferiraju
sadr`aje i aktivnosti u slobodnom vremenu i da je na prvom mjestu sportskorekreativna aktivnost. Vi{e od polovine u~enika isti~e zna~aj ovih
sadr`aja, na drugom mjestu rangirano provo|ewe vremena uz TV programe 36,
20%, na tre}em mjestu su rangirane igre na sre}u i hazardne aktivnosti, dok
su na posqedwem mjestu aktivnosti vezane za kulturno umjetni~ke aktivnosti;
neznatnih 8,15% u~enika posje}uje kwi`evne ve~eri, likovne galerije i
ve~eri poezije.
Na{a istra`ivawa o motivima i potrebama u~enika ukazuju na to da
oni te`e da ostvare uspjeh u u~ewu pojedinih nastavnih predmeta, te`e
uspjehu u raznim sportskim aktivnostima, kulturno umjetni~kim dru{tvima,
radnim akcijama, `ele da se doka`u i potvrde, `ele da budu prihva}eni,
cijeweni, uva`eni i voqeni, a mi to moramo znati koristiti za wihovu sre}u,
ai na{e zadovoqstvo.
Naravno, nastavnici i roditeqi bi uspje{no realizovali svoje
vaspitne zadatke, u`inili bi veliku uslugu u~enicima i dru{tvu u cjelini,
ako bi uspjeli, koliko od wih zavisi, da dovedu u sklad ambicije u~enika sa
wihovim mogu}nostima, ako bi uspjeli otkloniti uzroke neuspjeha koje je
mogu}e otkloniti da u~enicima pomognu da realno prihvataju uspjehe i
neuspjehe u `ivotu i radu.
Sloboda izbora se nalazi u osnovi slobodnog vremena i vi{e je
prisutna, nego u bilo kom drugom vremenskom segmentu, bez obzira na uzrast
mladih. Postavqa se pitawe da li se mo`e uticati na izbor i aktivnosti
uslobodnom vremenu mladih, u kojoj mjeri, a da se ne naru{i sloboda izbora.

Slobodno vrijeme mladih kao pedago{ki problem

331

Vrlo je va`no da li }e mladi provesti vrijeme u {etwi, izla`ewu,

biblioteci, slu{awu novokomponovane ili ozbiqne muzike, pra}ewu
pozori{nih predstava, dokoli~ewu, sjedewu u kafi}u, konzumirawu alkohola,
~itawu kwiga ili sportskim terenima. Jedno je sigurno da {kola i porodica
moraju raspolagati bogatstvom sadr`aja kojim }e omogu}iti da mladi
kvalitetno koriste lobodno vrijeme {to }e omogu}iti razvoj wihovih
potencijala. Na`alost, adekvatan i pravi izbor aktivnosti ograni~en je
ekonomskom mo}i dru{tva i porodice i kulturnih sadr`aja okvira u kome
`ivimo. Jedno je sigurno da trebamo osposobiti mlade za adekvatan izbor
dru{tveno opravdanih aktivnosti u uslovima najve}e mogu}e slobode.

332

Rade Popadi}

Summary
In this paper I analyse the importance of the leisure time for the education and
personal development of a young person. The need of meaningful actions of the family,
school and social community in order to fulfill the leisure time of the youth with activities
which will have positive effects on them separating them from the negative influence of
the street and problematic social groups. The results of some previous work have been
cited as well as the results of the auhor of this paper.