UNIVERZITET U SARAJEVU

GRAEVINSKI FAKULTET
ODSJEK ZA KONSTRUKCIJE
PREDMET: Upravljanje projektom

K.GOD.2012./'13.

SEMINARSKI RAD br.2

PROJEKT IZ PRAKSE KROZ PRIZMU ICB.3.0

"Mihrivode Residential Complex"

Profesor:
Dr. Sc. Mladen Vukomanovi
Asistent:
anesa Ljevo, dig.

Studenti:
Fazlovi Adnana
Mileti Ivica
imunovi Marinko
Trifkovi Jasna

SADRAJ
1. UVODNI DIO ............................................................................................................ 2
1.1. Podaci o preduzeu ................................................................................................2
1.1.1. Opti podaci ................................................................................................. 2
1.1.2. Djelatnosti preduzea ...................................................................................3
1.2. Podaci o projektu ...................................................................................................5
1.2.1. Opti podaci o projektu ................................................................................5
1.2.2. Tehniki podaci o projektu .......................................................................... 7
2. TEHNIKE KOMPETENCIJE ............................................................................... 8
2.1. Projekat, program i portfelj ................................................................................... 8
2.2. Interesne strane ......................................................................................................8
2.3. Ciljevi projekta ...................................................................................................... 11
2.4. Rizici i prilike ........................................................................................................ 11
2.5. Kvaliteta ................................................................................................................ 12
2.6. Projektna organizacija ........................................................................................... 14
2.7. Dokumantacija na gradilitu ..................................................................................16
2.8. Resursi ................................................................................................................... 19
2.9. Timski rad ..............................................................................................................21
2.10. Vrijeme i faze projekta ........................................................................................ 22
2.11. Ugovor .................................................................................................................24
2.12. Kontorla i izvjetaji .............................................................................................. 24
2.13. Komunikacija ...................................................................................................... 27
3. BIHEVIORISTIKE KOMPETENCIJE .................................................................29
3.1. Rukovoenje ..........................................................................................................29
3.2. Angaman i motivacija ..........................................................................................29
3.3. Oputanje i samokontrola ...................................................................................... 30
3.4. Kvalificirani stav, konsultiranje i pregovaranje .................................................... 30
3.5. Otvorenost i orijentacija na rezultate .....................................................................31
3.6. Kreativnost ............................................................................................................ 31
3.7. Konflikti i krize ..................................................................................................... 32
3.8. Pouzdanost .............................................................................................................33
3.9. Potovanje vrijednosti ........................................................................................... 35
3.10. Etika .....................................................................................................................35
4. KONTEKSTUALNE KOMPETENCIJE ................................................................. 37
4.1. Projekat, program i portfelj i njihova implementacija ...........................................37
4.2. Stalna organizacija .................................................................................................38
4.3. Poslovanje ..............................................................................................................38
4.4. Sistemi, proizvodi i tehnologije .............................................................................39
4.5. Zdravlje, osiguranje, sigurnost i okoli ................................................................. 41
4.6. Finansije ................................................................................................................ 42
4.7. Pravo ......................................................................................................................43
5.ZAKLJUAK ............................................................................................................... 44
6. LITERATURA ............................................................................................................ 45
1

1. UVODNI DIO
1.1. Podaci o preduzeu
1.1.1. Opti podaci
Graevinska firma "Euro-Asfalt" d.o.o osnovana je 1995.godine i od tada uspjeno radi na
internacionalnom tritu i Bosni i Hercegovini kao nezavisna kompanija. Ova kompanija
bavi se izvoenjem radova i posjeduje svu potrebnu

mehanizaciju, logistiku i opremu.

Kompanija je specijalizirana za graevinarstvo sa fokusom na izgradnju puteva. Glavni ured

firme je u Bosni i Hercegovini sa predstavnitvima u Njemakoj i Libiji. Sjedite firme, gdje
je smjetena uprava nalazi se u industrijskoj zoni Rajlovac pored glavnog ulaza u grad
Sarajevo. Tu se nalazi uprava firme, administrativni i operativni dio, skladite i baza
mehanizacije.
"Euro-Asfalt" je renomirana kompanija, koja primjenjuje visokorazvijenu tehnologiju i
posjeduje inenjerske Odjele za nabavku, planiranje i izgradnju.
Takoer sprovodi odgovarajuu upravu i programe dizajniranja koji omoguavaju pouzdanu
realizaciju projekata. Moe se rei da je kompanija, po organizacionom obimu i kapacitetu
rada, na nivou srednje kompanije koja je registrovana kao izvoa radova u realizaciji
projekata.
Organizacija preduzea temelji se na visoko kvalifikovanim, stalnim i iskusnim kljunim
osobljem. Ovo osoblje sastavljeno je od vjetih radnika, inenjera i tehniara koji su
sudjelovali i koji trenutno uestvuju u realizaciji raznovrsnih projekata u graevinarstvu.
"Euro-Asfalt" upoljava 200 lanova stalnog osoblja, ukljuujui inenjere, tehniare, vjete
radnike (radnike za mainama, radnike za odravanje i razne zanatlije), kvalifikovane za
izvoenje raznovrsnih konstrukcijskih radova u izgradnji, sa mogunou poveanja svojih
kapaciteta ako je to potrebno, ukljuivanjem pomonih kompanija kao subizvoaa, ili
unajmljivanjem odreenog broja njihovog kvalifikovanog osoblja po specijalnostima.
U oba sluaja, izvrenje projekta poinje pod upravom za projektiranje kompanije "EuroAsfalt"

i primjenjuje organizaciju i procedure "Euro-Asfalt" kompanije. Preduzee

primjenjuje Optu organizaciju Kompanije, utemeljenu na najnaprednijim internacionalnim

metodama, standardima i iskustvima. U cilju postignua ovih standarda, posebna panja se

poklanja

funkcionisanju

Uprave

za

Projektiranje,

Planiranje

Obezbjeenje

Kvaliteta/Kontrolu Kvaliteta.

1.1.2. Djelatnosti preduzea

Preduzee "Euro-Asfalt" generalno se bavi graevinskim radovima vezanim

kako za

niskogradnju, tako i za visokogradnju.

U oblasti niskogradnje preduzee izvrava sljedee radove:

svi radovi na trasama autoputa (izgradnja tunela, trasa),

infrastruktura gradske mree puteva i magistralnih puteva (rekonstrukcija gradske

mree, magistralnih puteva i mostova pod Ugovorom sa Kantonom Sarajevo u
naredne tri (3) godine).

U oblasti visokogradnje preduzee se bavi sljedeim:

izgradnja stambenih objekata.

1.2. Podaci o projektu

1.2.1. Opti podaci o projektu

U centru Sarajeva, na Mihrivodama, uz ul. Alije Nametka, nalazi se parcela koja je prethodno
bila klasificirana kao klizite, nakon ega su izraeni projekti sanacije, sanacija kao i izmjena
regulacionog plana Sedrenik. Predmetna parcela je u prolosti bila prostor kojim su se
slijevale oborinske vode s viih kota, koje su vremenom prouzroile klizanje tla. Trenutno je
ovo podruije sanirano, i u regulacionom planu nije vie evidentirano kao klizite. Parcela je u
nagibu cca. 28%. Pristup na saobraajnicu je sa jug-istone strane. Na datoj parceli se
predvia izgradnja 3 (tri) objekta sa po 15-18 stambenih jedinica ukupne povrine cca.
6500,00 m, pod nazivom "STAMBENI KOMPLEKS, MIHRIVODE, SARAJEVO"
Investitor projekta je BBI Real Estate d.o.o. za nekretnine, Sarajevo. Osnovan je 2006.
godine. Investitor je projekata nekretninama u BiH, a najveu investiciju ove kompanije
predstavlja sarajevska shopping galerija BBI Centar, izgraena u sreditu grada, sa
investicijom koja iznosi vie od 70 miliona KM. Osim pomenutog shopping centra, BBI Real
Estate d.o.o. vodi izgradnju nekoliko stambenih objekata.
Generalni izvoa radova je EURO ASFALT d.o.o Sarajevo, a nadzor BHA-ING d.o.o
Sarajevo. Projektnu dokumentaciju radio je projektni studio DOXAT d.o.o. Sarajevo.
Projekat zatitne konstrukcije izradio je EA Ininjering d.o.o. Sarajevo.
Rendere buduih objekata, kao i organizacionu emu gradilita, moete vidjeti u nastavku.

1.2.2. Tehniki podaci o projektu

Na osnovu terenskih i laboratorijskih ispitivanja geoemehanikih karakteristika tla i stijene,

izraen je elaborat u svrhu saniranja klizita zahvanog dijela podruja na kojem se planira
izgradnja stambenog kompleksa.
Nakon poetka izvoenja radova utvreni su izrazito kompleskni geoloki uslovi terena, koji
nisu dovoljno detaljno pokriveni prethodnim ispitivanjima, te se pristupilo izvoenju dodatnih
istranih radova, koja su uraena od strane firme "Winner Project", Sarajevo.
U konanici je usvojeno da se profil tla sastoji od 3 karakteristine geotehnike sredine, ija
se dubina znaajno mijenja od mikrolokacije do mikrolokacije.
Nakon analize moguih naina zatite graevinske jame odlueno je da se zatita izvri
pomou ipova (prenika 100,0 cm) na razmaku 1,5 metara sa naglavnom gredom te
pridranim sidrima zatita prema postojeim objektima, te pomou zasjeenih ipova sa
naglavnom gredom pridranih sidrima. Na zasjeene ipove se oslanja rotiljska konstrukcija
od AB greda koja je dodatno pridrana tapnim-pasivnim sidrima koja se ne prednapreu. Na
dijelu oko objekta 3, predvien je i trei tip zatite i to sa ipovima na razmaku od 2,0 metra
sa potpornim zidom koji se vee sa naglavno gredom u vrhu, a u dnu je razuprt od sam
objekat.
U principu, zatita se vri sa dvije strane stambenog kompleksa (iznad objekta 3 i sa strana
objekata 1 i 2 prema postojeim objektima), za koje su data razliita tehnika rjeenja, koja su
kombinacija ipova i geotehnikih sidara.
Objekti su projektovani kao zidani, sa armirano-betonskim platnima i horizontalnim i
vertikalnim serklaima sa ispunom od openih termo blokova debljine 20 i 25 cm proizvoaa
proizvoaa NEXE. Pregradni zidovi su od blokova debljine 10 cm. Obloni zidovi
kupatila i kuhinja su raeni od siporex blokova debljine 5,7 i 10 cm proizvoaa YTONG.
Meuspratna konstrukcija je armirano-betonska, debljine 15 cm iznad suterena, prizemlja i
mansarde, 20 cm iznad 1. sprata, a 30 cm iznad garae. Garaa ima i svojstvo zaklona. Temelj
objekta je kontra ploa debljine 50cm.
Krov je etverovodni, a kao pokriva primijenjen profilisani bojeni lim tamnosmee boje.
Kinica sa krova prikuplja se horizontalnim kvadratnim olucima, te se olunim vertikalama
sputa na tlo. Na krovu su predvieni linijski snjegobrani. Krov je hladan i ventilisan.
7

Ventilacija krova je obezbijeena preko otvora u strehi krova i ispod horizontalnog serklaa
koji nosi vjenanicu, a odzraka ide preko ventilirajuih sljemenjaka.
Svi unutranji zidovi i plafoni (osim na mjestima gdje je predvien sputeni strop) malterisani
su gipsanim malterom i bojeni disperzivnom bojom, osim u kupatilima i kuhinjama gdje je
malterisano cementnim malterom.

2. TEHNIKE KOMPETENCIJE
2.1. Projekat, program i portfelj

Projekat projekat

je jednokratan proces koji se sastoji od skupa koordiniranih o

kontroliranih aktivnosti s poznatim poetkom i krajem, ijim izvrenjem se ostvaruje cilj

sukladan specifinim potrebama, u uslovima ogranienja vremena, trokova i resursa.
Program se sastoji od skupa povezanih projekata i organizacijskih promjena kojim se
postie strateki cilj i planirane poslovne koristi. Program se pokree za postizanje stratekog
cilja.
Portfelj je skup projekata i/ili programa koji nisu nuno povezani, ali su ujedinjeni radi
kontrole, koordinacije i optimizacije.

PORTFELJ:"BBI Realestate" - razvoj/upravljanje projekata nekretninama vrhunske kvalitete

PROGRAM: postati vodei developer nekretnina u BiH
PROJEKAT: "MIHRIVODE RESIDENTIAL COMPLEX"

2.2. Interesne strane

Interesna strana je osoba ili organizacija koja je uloila interes u uspjeh projekta. Ona moe,
ali i ne mora aktivno uestvovati u projektu. Sudionik predstavlja svakoga ko ima interes u
sistemu, za neki dio ili za razvoj u cjelini.

U ovom sluaju to su:

investitor,

projektant,

revident,

izvoa,

nadzorni inenjer,

voditelj projekta.

Ciljeve projekta odreuje investitor projekta koji je redovito samo jedna organizacija (ali
moe predstavljati vie organizacija). Predstavljen je pravnom ili fizikom osobom u ije ime
se gradi graevina, te je jedini sudionik koji mora uestvovati u svim fazama projekta.
Poslovi investitora:

inicira projekat,

donosi investicijsku odluku,

pribavlja finansiranje,

pribavlja zemljite,

pribavlja dozvole,

nabavlja radove i usluge,

preuzima, koristi i odrava graevinu.

Projektovanje, kontrolu, nostrifikaciju projekta, graenje i struni nadzor graenja investitor

mora povjeriti osobama koje zadovoljavaju uslove za obavljanje tih djelatnosti. U
predmetnom projektu investitor je, kao to je prethodno navedeno, BBI Realestate, d.o.o.
Sarajevo.
Razvojem projekta u svim fazama upravlja voditelj projekta, koji moe biti dio: investitora,
konsultanta, izvoaa, a moe biti i samostalna organizacija. Voditelj projekta moe biti
fizika osoba koja ima najmanje deset godina radnog iskustva, koja je zavrila preddiplomski
ili diplomski studij kojim se stie akademski naziv magistar ili magistar inenjer.
Projekat izvodi izvoa. Izvoa moe biti jedna ili vie organizacija koje prema investitoru
mogu nastupati u raznim kombinacijama. Izvoa je dakle osoba koja gradi ili izvodi pojedine
radove na graevini. Izvoa je duan graditi u skladu s rjeenjem o uslovima graenja,
potvrenim glavnim projektom, odnosno graevinskom dozvolom i pri tome:
9

povjeriti izvoenje pojedinih radova osobama koje ispunjavaju propisane uslove za

izvoenje tih radova,

radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uslovi za graevinu,

ugraivati graevinske proizvode i opremu u skladu s propisima,

osigurati dokaze o upotrebljivosti ugraenih graevinskih proizvoda,

propisno zbrinuti graevinski otpad nastao tokom graenja na gradilitu,

sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i uslovima odravanja graevine.

Izvoa radova na pomenutom projektu je preduzee Euro-Asfalt d.o.o.

Projekat koncipira i definira inenjering. Inenjering moe biti jedna ili vie organizacija
izvan ili unutar sistema investitora projekta. Ukoliko je inenjering angairan izvan tvrtke
investitora, onda se javlja u svojstvu konsultanta. Konsultant koji radi projektnu
dokumentaciju naziva se projektant.
Arhitektonsku dokumentaciju radio je arhitektonski biro Doxat d.o.o., dok je statiki
proraun konstrukcije radio projektantski biro Fabingd.o.o..
U broj realizacijii i to boljoj organizaciji poslova na gradilitu sudjeluju i druga preduzea kooperanti. Od kooperanata, naravno pored izvoaa radova, na gradilitu su bili zastupljeni:

preduzee GP d.o.o. je vrilo betoniranje zida sa torkret betonom i sve poslove

vezane za ugradnju sidara,

preduzee BUTMIR d.o.o. je angaovano za sve poslove vezane za upravljanje

kranom,

preduzee Arel d.o.o. je dopremalo armaturu (armaturne mree, armaturne ipke,

vertikalne vilice, U vilice) na gradilite,

preduzee ENCO d.o.o. je izvoa konstruktivnog dijela Objekta 1,

preduzee AB Put d.o.o. Sarajevo (Nexe grupe na podruju BiH), angaovano je u

proizvodnji betona i njegovom transportu do lokacije pomou auto-pumpi i miksera,

preduzee ENGRA d.o.o. je izvoa konstruktivnog dijela Objekta 3.

preduzee NOBI d.o.o. je izvrilo postavljanje hemijske hidroizolacije Objekata 1.

preduzee GEO KONZALTING d.o.o. Sarajevo je angaovano za geotehnika

mjerenja na gradilitu.

10

2.3. Ciljevi projekta

Ciljevi projekta su proizvesti i isporuiti dogovoreni rezultat, u okvirima zadanog vremena,
trokova te rizika i ogranienja.
Ciljevi projekta odreeni su:

sadrajem, vremenom, trokovima, kvalitetom, te

razliitim potrebama i oekivanjima sudionika u projektu.

Projektom se moe upravljati samo na temelju odreenih ciljeva. Za svaki cilj odreuju se
kriteriji koji se mogu kvantificirati.
Specifini ciljevi ovog projekta su sljedei:

visok standard gradnje i koritenih materijala,

maksimalno iskoritenje prostora sa mnogo prirodnog svjetla unutar svake stambene

jedinice (ist vazduh te osunani stambeni prostori tokom cijelog dana (orijentacija
istok zapad),

stvaranje intimnog mini naselja (odlian izbor za svaku porodicu, idealan kompromis
izmeu centralne lokacije i mirnog okruenja),

doprinos vizuelnim kvalitetima lokaliteta Mihrivode, cijeli stambeni kompleks je

atraktivan i nenametljiv za okolinu,

unaprjeenje kulture ivljenja u starim dijelovima grada.

2.4. Rizici i prilike

Svaki projekat ima rizik (neizvjesnost i posljedicu).

Svaki projekat je unikatan, nijedan projekat nema iste rizike.

Upravljanje rizicima i prilikama proces koji se odvija tokom svih faza ivotnog
vijeka projekta.

11

Grupe rizika koje se odnose na fazu graenja su sljedee:

Komercijalno-financijski

Razvojni rizici

Rizici graenja

politika cijena

priprema tehnike
dokumentacije

rizik kamata

tenderski postupci

prekoraenje rokova
izgradnje
neusklaenost sa projektnom
dokumentacijom

neisplativost investicije

neusklaenost radova

bankrot izvoaa

prekoraenje predvienih
finansijskih trokova

drugi administrativni rizici

tete prouzrokovane radom

izvoaa

2.5. Kvaliteta
"Kvalitet ini skup svojstava i karakteristika proizvoda ili usluga koji se odnose na njihovu
mogunost da zadovolje utvrene ili izraene potrebe"
B. Ivkovi i . Popovi

Upravljanje kvalitetom projekta sadrava sve faze i dijelove projekta od poetne definicije ,
kroz projektne procese, upravljanje projektnim timom, projektnim isporukama do zatvaranja
projekta. Upravljanje kvalitetom projekta odgovornost je uprave projekta, programa ili
portefelja kao dijela upravljanja ukupnim kvalitetom.
Upravljanje kvalitetom ukljuuje sve aktivnosti organizacije koje odreuju polise kvaliteta,
ciljeve i odgovornosti tako da projekat zadovolji potrebe zbog kojih je pokrenut. Project
quality management implementira sistem kvaliteta kroz polise, procedure i procese planiranja
kvaliteta, osiguranja kvaliteta i kontrole kvaliteta sa kontinualnim aktivnostima na
unaprjeenju procesa. Politika kvaliteta preduzea "Euro-Asfalt"d.o.o. Sarajevo, kao
preduzea za konsalting, inenjering i projektovanje, usmjerena je prvenstveno na sticanje
povjerenja i poveanje broja korisnika usluga u oblasti inenjering poslova u graevinarstvu
(voenja projekata, izrada projektno-tehnike dokumentacije, vrenja nadzora nad izgradnjom
objekata i izvrenje dr. konsultantskih usluga) i stalno unaprjeenje kvaliteta tih usluga
ispunjenjem iskazanih zahtjeva, potreba i oekivanja od strane investitora.

12

13

Upravljanje kvalitetom temeljeno je na sudjelovanju svih lanova projektnog tima koji bi

trebali gledati kvalitetu kao na temelj projekta. To osigurava dugoroni poslovni uspjeh kroz
zadovoljstvo korisnika. Osnova za kvalitetu projekta je praksa upravljanja kvalitetom u
stalnoj organizaciji koja je ukljuena i pridonosi projektnim procesima i rezultatima.
Bitna stavka svakog, pa i ovog projekta je kvaliteta. Ona je definisana tehnikim propisima i
zakonima o graevinarstvu. Sav materijal koji se upotrebljava mora biti kvalitetan sa
potrebnim atestima i odgovarati zahtjevanim standardima i propisima.
Kvaliteta je neto to se zahtjeva prvenstveno zbog kasnijeg sigurnog koritenja objekta, a
zatim i zbog sprijeavanja trokova, koje mogu prouzrokovati nedovoljno kvalitetni
materijali.

2.6. Projektna organizacija

Organizaciju projekta predstavljaju pojedini, saradnici i grupe, ije djelovanje je usmjereno ka
ciljevima projekta. Na konkretnom programu ili projektu potrebno je opisati nadlenosti,
odgovornosti i zadatke prilagoditi specifinim potrebama i mogunostima (raspoloivost
kadra, raspoloivost finansijskih sredstava itd.).
Potreba za tanim definisanjem

nadlenosti, odgovornosti i

zadataka se uveava sa

organizacijskom kompleksnou projekta i naroito je izraena kod programa u kojima se

obino priprema pravilnik (poslovnik) projekta. Osnovni preduslov za uspjean rad i
zavretak obaveza u zahtijevanom roku je dobro funkcionisanje odnosa izmeu samih
izvrilaca posla, te izvrilaca i investitora, baziranog na postizanju zahtijevanog tehnikog
kvaliteta, transparentnosti i povjerenju. Imajui u vidu zadani rok izvrenja usluge, veliki broj
uesnika u realizaciji posla, multidisciplinarnost itavog projekta, meusobno proimanje
inputa i outputa tehnikih disciplina, neophodna je vrsta saradnja na svim nivoima, te
interaktivan odnos svih uesnika u izradi traene dokumentacije.

14

KOORDINATOR PROJEKTA

TIM ZA
GRAENJE

VODITELJ
GRAEVINSKIH
RADOVA

VODITELJ
INSTALACIONIH
RADOVA

geotehniki
radovi

vodovod i
kanalizacija

betonski
radovi

telefonske i
internet
instalacija

zemljani i
pripremni
radovi

armiraki
radovi

postavljanje
hidroizolaicje

elektro
instalacije

VODITELJ
ZAVRNIH
RADOVA

molerski
radovi

keramiki
radovi

bravarija i
stolarija

postavljanje
podova
ureenje
okolnog
prostora

TIM ZA LJUDSKE
RESURSE
KONSULTANTI
Tehniki

PM

ODNOSI S
JAVNOU

Pravni

Ekonomski

geodetski

TIM
PROCEDURE
KONCIPIRANJE
Studija
izvodljivosti

DEFINIRANJE
Projektna
dokumantacija
Urbanistika
saglasnost

geotehniki

Graevinska
dozvola

graevinski
elektrotehniki

hortikultura

15

IZVOENJE

Projekat
tehnologije i
organizacije
izvoenja
Projekat
izvedenog
stanja

Kljuni elementi u upravljanju projektom su planiranje, kontrola i upravljanje.

Proces planiranja:
Planiranje projekta znai razmiljanje i dokumentovanje ta se treba uraditi definisanje i
koordinacija specifinih aktivnosti i radnih zadataka, ustanovljavanje vrsta poslova i
vremenskog okvira, pripisivanje i rasporeivanje resursa aktivnostima i utvrivanje
prihvatljivog budeta.
Proces kontrole:
Kontrola projekta znai ostajanje na kursu-kontinuiranog napretka posla i praenja trokova,
usporeujui napredak i trokove sa osnovnom orijentacijom, iznalaenje kraih puteva u
radu i poduzimanje odgovarajue akcije.
Proces upravljanja:
Upravljanje

projektom

predstavlja to je mogue bolje, redovnije i pravovremeno

izvjetavanje i predvianje ta se desilo i ta se moe desiti. Neophodna je identifikacija

kritinih puteva i aktivnosti, tj. slijed aktivnosti koje moraju biti izvrene na vrijeme da bi se
obezbijedilo pravovremeno izvrenje cjelokupnog projekta.

2.7. Dokumentacija na gradilitu

Upravljanje informacijama ukljuuje oblikovanje, prikupljanje, odabir - pohranu i ponovno
pronalaenje projektnih podataka. Pri odluivanju mora se paziti tko dobija koje informacije.
U potrebnu dokumentaciju spadaju projektna dokumentacija, graevinske dozvole, ugovori sa
predmjerom i predraunom radova, eventualni aneksi ugovora, graevinski dnevnik,
graevinska knjiga, zapisnici sa sastanaka, atestna dokumentacija, evidencija radnika, izjave
zaposlenika koji se angauju na gradilitu.
Prilikom posjete firmi, bili smo u prilici da vidimo primjere izjava radnika, graevinski
dnevnik i graevinsku knjigu.

16

Graevinski dnevnik knjiga sa numerisanim stranicama, koja se vodi u dva primjerka i to

po jedan primjerak za izvoaa radova i za investitora. Dnevnik treba da se vodi svakodnevno
i da sadri sve podatke koji su od znaaja za izvoenje radova, njihov tok i uslove pod kojima
se izvode, kao i podatke o kvalitetu radova i bezbjednosti ljudi. Svaki list graevinskog
dnevnika treba biti potpisan od ovlatnih organa izvoaa i investitora.

List graevinskog dnevnika

Graevinska knjiga dokument na osovu kojeg se vri naplata i obraun izvrenih radova.
Ova knjiga se vodi u jednom primjerku, a u nju se unose svi podaci o koliinama izvrenih
radova, u skladu s predraunom radova i proraunom koliina. Podatke unosi ovlateno lice
izvoaa, a provjerava ih ovlateno lice investitora. Tako ovjereni podaci od obje ugovorene
strane slue kao osnovni podatak za obraun i naplatu radova, koja se obio vri mjeseno,
kao i za konaan obraun.

17

List graevinske knjige

Kako je firma Euro-Asfalt d.o.o. poznata po dobroj organizaciji, u ovom projektu i na svim
ostalim projektima gdje su su oni vodei, dobro je planiran informacijski sistem i
dokumentacija je dovedena na visoki nivo, tako da se moe smatrati ovaj projekat uspjean s
tog aspekta.
18

2.8. Resursi
Upravljanje resursima ukljuuje planiranja resursa, sa identifikacijom i alociranjem resursa
odreenog kapaciteta, optimiziranja naina koritenja resursa u vremenskim planovima, te
kontinuiranog nadzora i kontrole resursa. Resursi ukljuuju ljude, materijale i infrastrukturu
(kao to su oprema, uredi, usluge, informacione tehnologije, informacije i dokumentacija,
znanje, sredstva) koji su potrebni za izvrenje projektnih aktivnosti. Podaci kao to su plan
radne snage, plan strunih ekipa, plan mehanizacije sa listom opreme i predmjer radova sa
trokovima bili su ukljueni u glavni projekat. Cilj toga je bolja preglednost i bolje
upravljanje resursima i vremenski usklaen rad bez upljina i preklapajuih dijelova. Na taj
nain se dobija najbolji uvid u trokove resursa. Dobar nain za planiranje potrebnih resursa
je primjena gantograma, kao to su dinamiki planovi radne snage, mehanizacije i finansijskih
sredstava.
U nastavku su navedeni spiskovi mehanizacije i radne snage na gradilitu.

19

Marka i tip
vozila/maine

Reg.oznaka

Snaga(kW)/teine(t)

Nosivost

Stanje

Vlasnitvo

Bager Furkava
735 LS

80/26

zapremina kaike
2,5 m3

u dobrom
stanju

Euro-Asfalt

Bager JCB

290-M-227

145/24

zapremina kaike
2,0 m3

u dobrom
stanju

Euro-Asfalt

Utovariva
Caterpillar 375L

165/5

5 tona

u dobrom
stanju

Euro-Asfalt

Buldozer
Caterpillar 70 OD

205/18

18 tona

u dobrom
stanju

Euro-Asfalt

Volvo leper
FH 300

230/36

36 tona

u dobrom
stanju

Euro-Asfalt

Scania dizalica
P82HLIB

388-J-073

160/12

12 tona

u dobrom
stanju

Euro-Asfalt

VW kamionet
LT35823

693-A-638

96/5

5 tona

u dobrom
stanju

Euro-Asfalt

Pumpa za
pucmajster

66/4

4 tona

u dobrom
stanju

Euro-Asfalt

Kompresor Atlas
COPOCO

150/14

14 tona

u dobrom
stanju

Euro-Asfalt

Helikopterica za
estrih

u dobrom
stanju

Euro-Asfalt

Otkopni eki
Atlas COPOCO

70 kW/4

4 tona

u dobrom
stanju

Euro-Asfalt

Dizalica koda

70/9

9 tona

u dobrom
stanju

Euro-Asfalt

Nivelir laser
ZENA 23-A-FF

novo

Euro-Asfalt

Bua betona
TYP EM 312 HT

u dobrom
stanju

Euro-Asfalt

Kompresor za
temanje BOSCH

1450 kW

u dobrom
stanju

Euro-Asfalt

Kosa dizalica
Wacker

2,5 tone

2,5 tone

u dobrom
stanju

Euro-Asfalt

Nivelir-Teodolit
ZENA

novo

Euro-Asfalt

Breneri PROPAN
BUTAN

5 komada

85

u dobrom
stanju

Euro-Asfalt

20

2.9. Timski rad

Timski rad je oblik koordinirane aktivnosti koju obavlja organizovana grupa strunjaka tako
da je podjela rada zasnovana na neposrednoj suradnji i kompetentnosti ravnopravnih
strunjaka, a ne na njihovom poloaju u formalnoj hijerarhiji. Timski rad ukljuuje
upravljanje i voenje tima, djelovanja tima i grupne dinamike. Projektni tim djeluje pod
vostvom voditelja tima ili neposredno pod vostvom voditelja projekta. Njegov zadatak je
izrada rezultata projekta. Na sastav projektnog tima najvie utie vrsta projekta. Projektni tim
treba da bude sastavljen od ljudi koji svojim strunim znanjima pokrivaju sva podruja koja
su potrebna da se ostvare projektni ciljevi. Meutim to nije ono to grupu ljudi ini timom.
Ono to grupu ljudi ini timom je osjeaj kolektivnog identiteta i zajednikog cilja.
Da bi tim bio efikasan on treba da ima sljedee karakteristike:

zajedniko shvatanje i predanost projektnim ciljevima,

saglasnost o ulogama i odgovornostima,

meusobno povjerenje i potovanje,

otvorena komunikacija,

efikasni postupci rjeavanja konflikta,

odluivanje na osnovu konsenzusa, i

dobro odreena temeljna pravila, procedure i postupci.

Firma

Odgovorna osoba
Enida Mujanovi
Ahmed Sadikovi
Muamer Hasanagi

Dio posla

Euro-Asfalt d.o.o.

Hadiali Almir, dig

Site engineer

Euro-Asfalt d.o.o.

Kupus Jasmin, dig

Voditelj gradilita

Fabing d.o.o.

Samir Dolarevi, dig

Doxat d.o.o.

Riad Drino, dia.

Emna d.o.o. Sarajevo, BHAING doo Sarajevo

Hodi Hajrudin, dig.

Nadzor za konstrukciju

Zvjezdan Obradovi, dia.

Konstrukcija stambenog
objekata 1

BBI Realestate d.o.o.

Enco d.o.o.

21

Kapital

Glavni projektant statika

objekta
Glavni projektant arhitektura

Arel d.o.o.
Mountain d.o.o.
Metal-export d.o.o.
Winner Project d.o.o.

Avdi Adis, dig.

Salin Nusret, dim.
Cero Demaludin, dei.
Sabin Mujaki

GP GP d.d.

Hikmet Kreevljakovi, ing.

Hidroinvest

Hatibovi Salko

GP Engra d.o.o.

Pita Mensud, dig.

Armiraki radovi
Mainske instalacije
Elektro radovi
Istrani radovi
Izrada ipova, geotehnikih
sidara i torkret
Vodovod i kanalizacija
Konstrukcija stambenog
objekata 2 i 3

2.10. Vrijeme i faze projekta

Vrijeme obuhvata strukturiranje, odreivanje redoslijeda, trajanje, procjenu i planiranje
aktivnosti i/ili radnih paketa, ukljuujui dodjeljivanje resursa za izvrenje aktivnosti,
uspostavljanje projektnih rokova te praenje i kontrolu pravovremenog izvoenja. Ti aspekti
moraju se prikazati na dijagramu kritinog puta. Faza projekta jest odreeno vremensko
razdoblje slijeda projekta, koje je jasno odvojeno od ostalih razdoblja. Faza projekta ukljuuje
i glavne projektne isporuke i odluke koje su temelj za iduu fazu. Faze imaju definirane
ciljeve i mogu imati posebna vremenska ogranienja. Razliiti modeli faza mogu se koristiti
za koritenje razliitih vrsta potprojekata, to poveava sloenost u njihovoj koordinaciji.
Kljuni dogaaji (milestones) mogu se koristiti da bi se radilo prema odreenim ciljevima ili
ogranienju faze ili intervalu izmeu toga. U praksi faze projekata mogu se preklapati
(istovremene stupnjevi, brzi prolaz). Cilj vremenskog planiranja je odrediti koje se aktivnosti
trebaju izvriti i kada, i postaviti te aktivnosti u logian vremenski slijed. Vremenko
planiranje ukljuuje suelja izmeu podprojekata i meu radnim paketima, kao i trajanje i
tempiranje aktivnosti. Vremenski planovi ovise o relativnim prioritetima posla, raspoloivosti
resursa odreenih kvalifikacija i ponekad kulturnim i klimatskim sezonama. Gdje postoji
naizvjesnost o vremenskom okviru potrebnom za odreenu fazu ili aktivnost, potrebno je
ukljuiti u plan vremenske rezerve (buffer ili float). Kljuni procesi upravljanja se
mijenjaju tokom faza. To su procesi za:
1.
2.
3.
4.

iniciranje i pokretanje,
definisanje i planiranje,
praenje i kontrolu,
uenje i zavravanje.

22

U narednoj tabeli su prikazane kljune faze razmatranog projekta:

I faza

II faza

III
faza
IV
faza
V faza

VI
faza

VII
faza
VIII
faza

Izrada ipova iznad objekta 1

Izrada radnog platoa za armaturne koeve ipova
Izrada pristupnog puta i platoa za izradu ipova iznad objekta 3
Priprema za otvaranje gradilinog ulaza sa ulice Alije Nametka
Izrada ipova
Izrada ab greda iznad ipova
Kad se izradi 60% predvienih ipova, poinje temanje glava ipova na
predvienu kotu, dna naglavne grede, te se otpoinje sa III fazom
Sputanje I rampe i otvaranje stalnog gradilinog ulaza, pravljenje kapije,
parkiralita za gume i kamione
Ukopavanje cca 2,0 m i formiranje platoa za mainu za izradu sidara
Betoniranje naglavne grede sa otvorima za sidra
Buenje sidara, postavljanje visokovrijednog elika i injektiranje sidrine dionice
Izrada zatite sa lijeve strane objekta 3
Izrada ipova iznad objekta 2
Iskop (I takt) objekta 3 do kote kontra ploe te izrada kontra ploe
Iskop (II takt) komplektnog objekta 3, dok na drugom dijelu (I takt) se vri izrada
zidova i ploa
Zatita na desnoj strani objekta 2
Izrada ipova na desnoj strani objekta 2
Demontaa maina za ipove te prilagoavanje privremene saobraajnice priblino
onoj projektovanoj
Izrada radnog platoa za betonau objekta 3
Iskop stepenita i priprema za njihovu izradu
Iskop (V takt) na objektu 1
Izrada objekta 1 i 3 taktovskim sistemom od konane visine dok objekat 2 je
izraen do konane visine objekat 2 je izraen do -6,30 s tim da su izraeni zidovi
uz padinu
Izrada pristupne saobraajnice sa potrebnim instalacijama
Izrada objekta 2, izrada ostalih radova na objektima 1 i 3

Na narednoj slici dat je dinamiki plan betoniranja Objekta 1.

23

2.11. Ugovor
Ugovor je pravno obavezujui dogovor izmeu dviju ili vie strana za izvoenje posla ili
nabavu roba ili usluga prema specifikacijama uslova. Ugovor moe biti u obliku usmenog
dogovora ili u obliku dokumenta potpisanog od stranaka. lanci o finansijskim kaznama za
nepotivanje uslova ugovora najee su dio ugovora. Svrha upravljanja ugovorima jest
kontrola procesa formaliziranja ugovora i, jednom kada se ugovori, upravljanje ugovorom za
vrijeme ivotnog vijeka projekta. Pravni odjel stalne organizacije sudjelovati e u sastavljanju
i formaliziranju ugovora sa raznim stranama i u bilo kojoj aktivnosti koja je rezultat povrede
ugovora od strane investitora ili dobavljaa. Sposoban voditelj ugovora odmah e se upoznati
s uslovima ugovora, no koristit e svoju prosudbu o tome hoe li pokrenuti odredbe o
kaznama u trenutku kada investitor ili dobavlja ne ispune obveze. Mora uzeti u obzir uslove
pod kojima se propust dogodio i vezu koju ima sa investitorom ili dobavljaem (dugorono
strateko partnerstvo nasuprot jednog ugovora).

2.12. Kontrola i izvjetaji

Ovaj element obuhvata kontrolu i izvjetavanje u projektu. Kontrola se temelji na projektnim
ciljevima, planovima i ugovorima. Mjeri stvarni napredak projekta i izvedbu, poredi ih u
odnosu na poetni plan i poduzima bilo kakve potrebne popravne mjere. Izvjetavanje prua
informacije i komunicira o statusu rada na projektu te predvia razvoj do kraja projekta ili
programa. Izvjetavanje takoer ukljuuje finansijske revizije i preglede projekta.
Ako su voditelj projekta i tim vrlo iskusni, dovoljno je i prihvatljivo za interesne strane da
izvjetavaju kada se neto dogodi. To znai da e se izraditi izvjetaj samo kada se dogodi
neto vano o emu je potrebno obavijestiti, tj. ne eka se obavijest preko redovnog statusa ili
auriranih izvjetaja. Kontrola ili izvjetavanje statusa projekta izrauje se za tekue razdoblje
i ukljuuje predvianja za prikladan broj buduih razdoblja.
U nastavku moete vidjeti zapis izvrene kontrole dinamike radova na Objektima 2 i 3, te
izvjetaj o promjenama na torketiranju ipova.

24

Kontrola dinamike radova na Objektima 2 i 3

25

Izvjetaj o promjenama u torketiranju ipova

26

2.13. Komunikacija
Komunikacija ukljuuje uinkovitu razmjenu i razumijevanje informacija meu stranama.
Uinkovita komunikacija od kljune je vanosti za uspjeh projekta, programa ili portfelja;
prava informacija mora se prenijeti relevantnim stranama, tano i dosljedno da bi odgovorila
oekivanjima. Komunikacija bi trebala biti korisna, jasna i pravovremena.
Komunikacija moe imati vie oblika: oralna, pisana, tekstualna ili grafika, statina ili
dinamina, formalna ili neformalna, dobrovoljna ili zatraena i moe se koristiti raznim
medijima kao to je papir ili elektroniki mediji. Komunikacija se moe odvijati kroz
razgovor, sastanke, radionice i konferencije ili kroz razmjenu izvjea ili zapisnika sa
sastanaka.
Dokument koji sadri ko e, ta i kada dobiti moe biti koristan alat u osiguranju uinkovite
dokumentacije.
Vano je razmotriti povjerljivost u vezi s komunikacijom. Ako se povjerljiva informacija
direktno ili indirektno prenese nekome ko to ne bi trebao znati, onda to moe imati negativne
uinke za projekat ili stalnu organizaciju.
U nastavku rada priloen je zapisnik sa jednog od odranih sastanaka vezanih za predmetni
projekat.

27

28

3. BIHEVIORISTIKE KOMPETENCIJE

3.1. Rukovoenje
Rukovoenje ukljuuje usmjeravanje i motivaciju drugih u njihovoj ulozi ili zadacima da bi
se ispunili ciljevi projekta. To je prijeko potrebna sposobnost voditelja projekta. Voditelj
projekta mora znati koje sve vrste voenja postoje, te odluiti koja je vrsta prikladna za
projekat, za upravljanje timom i u radu sa viom upravom i interesnim stranama.
Voditelj opisanog projekta se odluio za autokratski stil voenja, ali "sa primjesama
demokratskog stila". To znai da on donosi sve odluke, ali je otvoren za prijedloge i eli uti
miljenja drugih. Pri donoenju nekih odluka konsultuje se sa drugima. Razlog za ovakav
nain upravljanja lei iskljuivo u velikoj odgovornosti koja ga sleduje kao voditelja jednog
velikog projekta, zbog toga se ne ostavlja previe slobode podreenima.

3.2 Angaman i motivacija

Jasno je da se projektni timovi sastoje od lanova sa razliitim oekivanjima i individualnim
ciljevima i da sveukupni uspjeh projekta ovisi o predanosti projektnog tima, to se izravno
odnosi na njihovu razinu motivacije. U ovom projektu stvoreno je takvo okruenje koje ide u
susret ciljevima projekta ne podravajui interese i ciljeve koji nisu ciljevi projekta, a nudi se
maksimalno samozadovoljstvo u odnosu na ono to ljudi najvie vrednuju. Te vrijednosti
odnose se najprije na zadovoljstvo poslom, zatim procjenjuje se ko je sklon izazovima i
avanturama te mu se na taj nain dodjeluje izazovan posao ije izvrenje stvara osjeaj
postignua i rasta
Svi lanovi tima nastoje posveivati dosta panje motivaciji i anganmanu koji kod ljudi
stvara osjeaj da vjeruju u projekat i da ele biti dio projekta. Dobra povezanost pojedinaca u
ovom timu stvara uvid u line interese pojedinaca te shodno tome i prepoznavanje naina
motivacije razliitih uesnika.

29

3.3. Oputanje i samokontrola

Uz pomo samokontrole smo u stanju da u stresnim situacijama sauvamo hladnu glavu,
prizovemo nau racionalnu stranu u pomo i umirimo oseanja, kada je to potrebno. Dobra
samokontrola nam pomae da su nae aktivnosti uvijek usmjerene odreenom namjerom,
ciljem, svrhom. Ona nam pomae da u odreenim situacijama budemo odmjereni i
promiljeni, a ne impulsivni i brzopleti.
Voditelj projekta naglaava da je jedini nain da projekt bude pod kontrolom taj da svaki lan
projektnog tima posjeduje vlastitu samokontrolu, na nain da se stvore uvjeti pod kojima
svaki lan tima moe postii kontrolu nad svojim vlastitim emocijama. Voditelji projekta ima
izraenu samokontrolu te je kako kae u stanju da stvori atmosferu umjerenosti, povjerenja i
korektnosti, u kojoj e unutranje borbe za pozicije biti znatno smanjene, to otvara put
produktivnosti.
Postupci kojima se stres smanjuje na ovom gradilitu je uvoenje vie kraih pauza, zatim
putanje pogodne muzike koja i inae ima povoljno dejstvo na raspoloenje radnika kao i
prakticiranje humora koji predstavlja oblik zabave i vid ljudske komunikacije sa svrhom da
nasmije ljude i uini ih sretnim.

3.4. Kvalificirani stav, konsultiranje i pregovaranje

Kvalificirani stav je sposobnost predstavljanja svojih stajalita uvjerljivo i autoritativno.
Konsultiranje je sposobnost uvjeravanja, predstavljanja vrstih argumenata, sluanja drugih
stavova, pregovaranja i pronalaenja rjeenja. Pregovaranje je nain pomou kojeg strane
mogu rijeiti nesuglasice vezane uz projekt da bi doli do zajednikog zadovoljavajueg
rjeenja.
Voditelj ovog projekta pokazao se kao dobar debatant, sa dobrim nainom pregovaranja u
cilju izbjegavanja konflikata to je veoma bitno kako bi se osigurala to bolja radna atmosfera
i uspjeh projekta, a to u ovom projektu ne manjka. Pored navedenog pokazao je i jako dobru
sposobnost analiziranja situacija, zatim sposobnost razlikovanja elja i mogunosti, to
predstavljaju dobre vjetine kako bi pregovori bili uspjeni.

30

3.5. Otvorenost i orijentacija na rezultate

Otvorenost je sposobnost koja i drugima daje za pravo izraziti svoje miljenje s ciljem da
projekat koristi njihove zamisli, prijedloge i ideje.
Voditelj projekta treba imati izraenu otvorenost prema razliitim profesionalcima sa kojima
radi. Politika voditelja projekta je podjela svih informacija meu lanovima tima bez
ugroavanja povjerenja ili tajni. Svi lanovi tima osjeaju pripadnost timu te je na taj nain
postignuta zadovoljavajua otvorenost i aktivna ukljuenost u rad. Otvorenost i orijentacija
na rezultate su povezani. Orijentacija na rezultate znai usmjeravanje panje tima na kljune
ciljeve da bi se dobio optimalan rezultat za sve ukljuene strane.

3.6. Kreativnost
Kreativnost je sposobnost (esto spontanog) stvaranja izvan postojeih iskustava i pravila.
Izraz prosudba obino se upotrebljavaju u postupku analize, akreativnost u postupku
sinteze nekoga rjeenja. Ovo razlaganje nije sasvim precizno jer i u analizi moe postojati
kreativnost (primjerice novi algoritam, interpretacija ili analogija).
Tokom rada esto nastaju i nove ideje kojima se usavrava poetno rjeenje. Ponekad se
nakon mnogo malih izmjena potpuno izgubi slinost izmeu poetnog i konanog izbora
konstrukcije. Nije iskljuena ni nagla pojava bitnih poboljanja ili posve novoga rjeenja. Ipak
u inenjerskom poslu izvornost i tenja za najveim dometima ne bi smjeli biti sami sebi cilj.
Zadatak voditelja projekta jeste da usaglasi ciljeve i mogunosti koje ovaj projekat prua, te
da osmisli najkreativniji nain voenja projekta sa to manje zaostajanja u radu i
maksimalnom produktivnou. Svaki sudionik projekta mora optimizirati svoj rad i
razmiljati kako e njegov rad uticati na druge sudionike.
Voditelj projekta razotkriva sloen proces nastanka projekta, navodei naela kreativnog
rjeavanja problema. Vaan dio projekta ini njegova primjena u zadovoljavanju ljudskih
potreba te rad na njegovom oblikovanju. Uz to treba osigurati i finansiranje cijelog poduhvata
do faze kada ideja prerasta u koristan trini proizvod (stambeni objekti koji su useljivi).
Njegova strunost, primjeri iz vlastitog rada uz navoenje iskustava drugih sudionika nude
detaljne

smjernice

inenjerima

iskusnim

radnicima

kako

zamisli

pretvoriti

stvarnost. Konstrukcija se moe proraunati na mnogo naina. Ne moe se rei koji je nain
31

najbolji ali u svakom sluaju zadatak inenjera konstruktera je da se konsultuje sa kolegom

arhitektom i da nau najbolji statiki sistem objekta koji e ne samo zadovoljavati estetske i
funkcionalne uslove ve i sigurnost i trajnost objekta, upravo ovakav nain rada zahtijeva
dozu kreativnosti i konstruktivno razmiljanje u cilju iznalaenja to boljeg rjeenja.

3.7. Konflikti i krize

Prema IPMA-inoj publikaciji konflikt je sukob suprotnih interesa ili nekompatibilnih
osobnosti i moe ugroziti ostvarenje ciljeva projekta, dok se kriza u projektu moe opisati
kao vrijeme akutnih tekoa, veih nego to bi nastali kao rezultat konflikta. Konflikti i krize
mogu nastati

projektima, pregovorima pri ugovaranju, uprkos procesima i smjernicama

izraenim za njihovo sprjeavanje. Postoje dva temeljna pristupa konfliktima, i to

tradicionalni i moderni pristup. Tradicionalni pristup smatra konflikte nepoeljnom i
iskljuivo negativnom (disfunkcionalnom, pa i destruktivnom) pojavom, koju treba
izbjegavati i sprjeavati. Moderni pristup, za razliku od tradicionalnog, smatra da su konflikti
neizbjeni, te veoma korisni u organizacijama.
Izloenost svakodnevnom stresu, natjecateljski duh koji namee savremeno drutvo i aktuelna
kriza pogoduju stvaranju sukoba na poslu. Posljedice mogu biti velike i po investitora i po
sudionike u sukobu. Zbog loe atmosfere koja se stvara trpe i druge osobe u okruenju, a
sasvim sigurno sukob se odraava i na poslovanje.
Transparentnost i integritet koju pokazuje voditelj projekta kada smireno posreduje meu
sukobljenim stranama moe jako puno pomoi pri pronalaenju prihvatljivog rjeenja. Ljudi
e lake prihvatiti rjeenje sukoba kada su sigurni da voditelj projekta ima samo jedan interesrijeiti sukob. Razliiti su uzroci nastajanja konflikata. Neki od njih su prouzrokovani
razliitom interpretacijom ugovorenih obaveza stranaka, vremenskim i trokovnim pritiscima,
razliitim prioritetima i procedurama, osobnou i prolim iskustvom, te nainom irenja
informacije u organizaciji. est razlog za nastajanje ugovornih konflikata su nedovoljno
dobro definisani ugovori. Takvi ugovori ne obrauju detaljno sve potrebne dijelove ili su neki
dijelovi nejasni, te ih stranke mogu razliito tumaiti. Najee su to dijelovi vezani za
kanjenja i koncept rada.
Tendencija je da sukobi ee rezultiraju sporovima, a rijee nagodbom. Meutim, u mnogim
sluajevima postoji razumijevanje izmeu stranaka da neke sporove treba rijeiti bez
32

unitavanja dobrih odnosa izmeu stranaka. To poveava mogunost da se stranke interno

dogovore. esto je svjesnost ukljuenih trokova presudna za sprjeavanje ugovornih
konflikata. Prevencija konflikta boljom i paljivijom izradom ugovora, koja ukljuuje obje
strane, jedan je od naina sprijeavanja ugovornih konflikata.
Na narednoj emi je dat prikaz odnosa sudionika u projektu i mogui sukobi koji se mogu
javiti:

3.8. Pouzdanost
Ovakav pristup sigurnosti tehnikih sistema poeo se javljati u podrujima koja nisu bila
graditeljstvo. U tome je prednjaila avio-tehnika. Inenjeri su bili prisiljeni napustiti
jednostavni deterministiki pristup problemu sigurnosti, te su poeli upotrebljavati niz
pojmova iz matematike statistike i teorije vjerojatnosti. Na taj se nain otvaraju putevi
usporedbe sigurnosti ivota ovjeka uslijed razliitih ivotnih rizika sa razinom sigurnosti
konstrukcija koje su podlone rizicima uslijed koritenja u svom okruenju. Ova nova ideja
omoguila je odreivanje razine sigurnosti konstrukcija, koja je primjerena sigurnosti ivota
ovjeka u svakodnevnim ivotnim situacijama. Ovaj, reklo bi se dramatian, zaokret u
pristupu problemu sigurnosti konstrukcija, oitovao se i u promjeni tehnike jezine
terminologije. Rije sigurnost poela se zamjenjivati rijeju pouzdanost, to meutim nije bila
samo

formalna

zamjena

tehnikih

izraza,
33

nego

je

imala

dublji

smisao.

Pojam pouzdanosti je mjerljiv i moe se kvantificirati. Pouzdanost se moe definisati kao

svojstvo nekog dogaaja da neku definisanu funkciju, pod unaprijed datim uvjetima za
vrijeme utvrenog vremenskog razmaka, zadovolji sa zadanom vjerovatnou.
Svedeno na rjenik graditeljstva to znai da je dogaaj konstrukcija, definisana funkcija je
sigurnost, unaprijed dati uvjet je funkcionalnost, a utvreni vremenski razmak je trajnost.
Prema tome, vrlo se jednostavno moe zakljuiti da pouzdanost konstrukcije ukljuuje
pojmove sigurnost,funkcionalnost i trajnost.U edukaciju inenjera konstruktora treba uvesti
jednu novu tehniku disciplinu koja se bavi izuavanjam pouzdanosti konstrukcija, a krae se
naziva ininjerstvo pouzdanosti (reliability engineering). Bez obzira na specifinosti
inenjerstva pouzdanosti u pojedinim ograncima inenjerstva, temeljna znanja, nain
pristupanja problemu, metodama primjene i ciljevima zajednika su za sve ininjere. Ova
nova inenjerska disciplina koja sve vie postaje sastavni dio edukacije inenjera ima sljedee
prioritete:

primijeniti inenjerska znanja i specijalizirane postupke kako bi se sprijeila ili

smanjila vjerovatnost otkazivanja,

prepoznati i otkloniti uzroke otkazivanja, koji se dogode usprkos naporima koji su
uinjeni da do njih ne doe,
odrediti naine otklanjanja otkazivanja koja se ipak dogode, sa svrhom da se vie ne
ponove,
procijeniti pouzdanost novih postupaka prorauna - jedna od takvih procjena naziva se
kalibracija.

Eksperti inenjerstva pouzdanosti ne mogu sami ostvariti poveanje razine pouzdanosti

konstrukcija. Oni mogu samo pruiti potporu, odgovarajue alate i pripomoi edukaciji na
razini visokog obrazovanja. Sa druge strane, menaderi mogu organizirati, motivirati,
rukovoditi i dati ostale resurse kako bi se osigurala pouzdanost konstrukcije ili nekog
graevinskog proizvoda. Znai, inenjerstvo pouzdanosti je krajnje gledano uinkovito
upravljanje inenjerstvom (management of engineering).
Voditelj projekta mora pratiti sve uslove rada i izgradnje koji moraju pratiti vaee propise i
standarde gradnje, ali pouzdanost isporuke i dopremanja materijala koji se ugrauje. Njegova
odgovornost se prenosi na njegove sudionike koji su podijeljeni u timove u skladu sa
zadacima rada.

34

3.9. Potovanje vrijednosti

Potovanje vrijednosti je sposobnost opaanja jedinstvenih kvaliteta drugih ljudi i
razumijevanja njihovog gledita. Preporuuje se da voditelj prihvata potrebe drugih osoba, da
vrednuje njihovo miljenje, a da je istovremeno usmjeren prema ciljevima projekta. Na
osnovu svega navedenog preduzee Euro-Asfalt ima jasan cilj, a to je pobjeda potivanja
vrijednosti unutar preduzea. Miljenje unutar preduzea je da

zdrava komunikacija i

transparentno poslovanje predstavlja osnovu za postizanje individualnog uspjeha preduzea i

globalne konkurentnosti na tritu.

3.10. Etika
Etika je filozofska disciplina morala i udorea. Ona istrauje i bavi se ciljevima i smislom
moralnih htijenja, temeljnim kriterijima moralnih inova kao i openitim zasnovanostima i
izvorima morala.
Poslovna etika moe se definisati kao skup moralnih naela i normi kojima se usmjerava
ponaanje aktivnih sudionika u gospodarskom sistem, u skladu s vrijednosnim sudovima koji
se temelje na optim ljudskim vrijednostima i usmjerene su na dobrobit ovjeka.
Radi se o primjenjenoj etici ija je zadaa rasplesti pojedinane kontroverzne problememe u
gospodarskoj praksi.
Osnovna naela poslovne etike su :
Naelo pravednosti
Podrazumijeva pravo svakoga lana neke organizacije da se prema njemu postupa pravedno.
On ima pravo pruiti otpor svakom zahtjevu za prakticiranjem moi ili vlasti koja umanjuje ili
moe umanjiti njegova prava - povrijeeno je:
1) ako se nejednako plaa za jednak rad,
2) postoje ogranienja osobnih sloboda,
3) nema suglasja o potrebnom zalaganju i radnim uvjetima,
4) mo i vlast povrjeuju dostojanstvo onih nad kojim se prakticira.

35

Naelo solidarnosti
Slui prije svega u svrhu izjednaavanja u korist socijalno slabijih u okviru neke institucije.
Ono izraava pravo svakoga lana neke institucije na materijalnu i duhovnu potporu ako mu
je ta potpora potrebna, i pod uvjetom da drugi lanovi iste institucije ili skupine imaju
mogunost da mu je prue.
Naelo supsidijarnosti ili podreenosti
Izraava poeljan odnos cjeline i njezinih dijelova. Ono glasi:
1) institucije odreene vrste mogu djelovati ili u cilju pomoi preuzeti funkcije pojedinaca
ili socijalnih sustava nie razine samo ako njihova snaga nije dovoljna ili njihove funkcije
imaju odluujue znaenje za zajedniko dobro.
2) bez (pa ak i protiv) volje dotinih pojedinaca ili socijalnih sustava institucije mogu
djelovati samo ako je zajedniko dobro ozbiljno i trajno ugroeno. U takvim sluajevima
moe nastati i obveza interveniranja.
Poslovanje, odnosno realizacija ovog projekta zahtijeva pravedan i transparentan odnos meu
sudionicima. Kako je BBI Real Estate investitor, dakle neko ko raspolae kapitalom,
kljuno je poznavanje trokova i moguih gubitaka. Dakle potrebno je da glavni izvoa, i
kooperanti imaju otvoren odnos koji e dovesti do produktivog poslovanja. Osoba iji je
zadatak da odrava poslovnu etiku je voditelj projekta, ali i firma Euro-Asfalt d.o.o.. U
narednoj emi je dat prikaz politike poslovanja ove firme:

Otvorenost

Transparentnost

Odgovornost

36

Pravednost

"Euro-Asfalt" d.o.o.

4. KONTEKSTUALNE KOMPETENCIJE
4.1. Projekt, program i portfelj i njihova implementacija
PMI i IPMA definiraju projekt kao vremenski odreeno nastojanje da se proizvede jedinstven
proizvod, usluga ili rezultat. Iz ove definicije mogu se uvidjeti dvije vane stvari koje
razlikuju projekt od operativnog posla. Prvo je to da je projekt privremena aktvnost, tj. ima
svoj poetak i kraj, dok je druga karakteristika da je projektom stvoren jedninstveni proizvod.

Cijeli proces upravljanja pojektima odvija se u irem kontekstu od jednog projekta, naroito u
veim organizacijama. Zbog toga su se pojavili pojmovi programa i portfelja. Pod pojmom
program se podrazumijeva meusobno povezana skupina projekata organiziranih da priskrbe
korist koja ne bi bila mogua da je rije o samostalnim projektima. Dok portfelj predstavlja
skup projekata ili programa koji su grupirani kako bi se moglo djelotvornije upravljati u cilju
postizanja stratekih poslovnih ciljeva.

Veza projekta, programa i portfelj

Za grad ovakav objekat doprinosi unapreenju kulture ivljenja, dok za investitora to

predstavlja proirenje djelatnosti te vee prihode. Implementacija navedenog projekta,
programa i portfelja podrazumijeva ostvarivanje misije, vizije, stratekih i projektnih ciljeva,
te kontrolu njihovog izvrenja.
37

4.2. Stalna organizacija

Stalna organizacija ima dugoronu svrhu. Projekti, programi i portfelj koriste se da bi se
postigle promjene i upravljalo njima ili da bi se izvelo osnovno poslovanje u projektno
orijentiranoj organizaciji. Projekti se izvode ili bez stalne organizacije ili koriste
resurse/ureaje/proizvode koje omoguuje stalna organizacija. Radne procedure stalne
organizacije (radni zadaci, hijerarhija, koliine ovlasti, odgovornosti, organizacijske strukture
i donoenje odluka) imaju utjecaj na rad projekta kao i obrnuto.
Na naem primjeru izvoa radova Euro-Asfalt d.o.o. je stalna organizacija, koja se bavi
izgradnjom i rekonstrukcijom objekata. Stalna organizacija za preduzee Euro-Asfalt d.o.o
je prikazana na sljedeem dijagramu.

Stalna organizacija u preduzeu

4.3. Poslovanje
Pojam poslovanja predstavlja

industrijsku, komercijalnu ili profesionalnu djelatnost

ukljuenu u isporuku roba ili usluga. Primjenjuje se na profitne i neprofitne organizacije. Ovaj
element sposobnosti obuhvata uinak poslovnih imbenika na upravljanje projektima,
programima i portfeljima i obrnuto. To ukljuuje potrebne informacije za obje strane kako bi
se osigurali da se problemi pravilno obrade i da su rezultati projekata, programa i portofolija
usklade s potrebama poslovanja.
38

Osnovna politika preduzea za izvenje radova na pomenutom objektu se zasniva na

postizanju vrhunskog kvaliteta proizvoda i usluga poslovanja, koji su rezultirali velikim
zadovoljstvo investitora. Ovakav pristup od samog poetka predstavlja temelj poslovanja.
Njihov osnovni cilj rada je da stvore, podravaju i stalno unapreuju imid uspjene i
pouzdane kompanije, prepoznatljive po kvaliteti.
Ciljevi poslovanja za ovaj projekt su:

uspostavljanje i podravanje sistema kvaliteta, izgraenog u skladu sa zahtjevima

najnovijih svjetskih standarda,

stalni rad na objektu,

kontinuirano unaprjeivanje kvaliteta svih naih poslovnih procesa,

potovanje osnovnih principa savremenog menadment sistema, kao i svih zakonskih

normi iz oblasti nae djelatnosti,

briljivi odabir i permanentno obrazovanje svih uposlenika,

aktivno ukljuivanje kooperanata i dobavljaa u na sistem kvaliteta.

4.4. Sistemi, proizvodi i tehnologije

Ovaj element sposobnosti pokriva vezu izmeu projekta/programa i organizacije u vezi sa

sistemima, proizvodima i tehnologijom. Ovi elementi se dijele na primjenu, isporuku i
implementaciju sistema, proizvoda i tehnologije za organizaciju, iz organizacije ili u
organizaciju.
Na datom projektu su primjenjeni uobiajeni sistemi graenja, proizvoda kao i tehnologija
pomou koje se izvode radovi.
Ovaj element obuhvata aspekt upravljanja ljudskim resursima vezanim za projekte, programe,
ukljuujui planiranje obuku, odabir, trening, zadravanje, procjenu uinka i motivaciju.
Preduzee Euro-Asfalt d.o.o. uspjeh duguje i pomno odabranoj radnoj snazi koja je
prikazana u sljedeoj tabeli:

39

STRUKA

STEPEN

UA SPECIJALNOST

BROJ

Ing. graevinski

VI

niskogradnja i visokogradnja

13

Dipl. ing. graevinski

VII

niskogradnja i visokogradnja

17

Dipl. ing. arhitekture

VII

niskogradnja

Dipl. ing. mainstva

VII

niskogradnja

Dipl. ing. rudarstva

VII

niskogradnja

Dipl. ing. saobraaja

VII

niskogradnja

Dipl. pravnik

VII

administracija

Dipl. ecc.

VII

finansije

Ing. rudarstva i geotehnologije

VI

tuneli

Rudarski tehniar

IV

tuneli

Geodetski tehniar

IV

niskogradnja i visokogradnja

Graevinski tehniar

IV

niskogradnja i visokogradnja

12

Srednja ekonomska

IV

finansije

Dipl. ing. sigurnosti i pomoi

VII

niskogradnja

Mainski tehniar

IV

niskogradnja i visokogradnja

Tehniar elektroenergetski

IV

niskogradnja i visokogradnja

Automehaniar

mehanizacija

10

Voza KV

Bravar

Elektriar

Zidar

20

Tesar

23

Armira

Izolater

44

Asfalter

41

Rukovaoc gra. mehanizacijom

23
UKUPNO

40

252

4.5. Zdravlje, osiguranje, sigurnost i okoli

Ovaj element obuhvata aktivnosti koje pomau u tome da se organizacija prikladno ponaa u
smislu zdravlja, osiguranja, sigurnosti i okolia za vrijeme faze planiranja projekta, njegove
izvedbe te za vrijeme trajanja ivotnog vijeka krajnjeg proizvoda i njegova otpisivanja i
odlaganja.
Za dati projekat je detaljno obraena zatita na radu, osiguranje uposlenih kao i sigurnost
okolia. Znakovi sigurnosti koji se nalaze ispred ulaza na gradilite prikazani su na sljedeoj
slici:

Vaniji znakovi sigurnosti na gradilitu

Opis primjenjivanih mjera zatite na radu:

zatitne mjere pri radu na skelama,

zatita radnika od pada s visine,

radna mjesta na gradilitu s poveanim opasnostima od povrjeivanja,

karakteristine opasnosti pri izvoenju tesarskih radova,

karakteristine opasnosti pri izvoenu betonskih radova,

karekteristine opasnosti pri montai armature na gradilitu,

karakteristine opasnosti pri izvoenju zidarskih radova.

41

4.6. Finansije
Upravljanje finansijama odgovorno je za stvaranje potrebnih sredstava dostupnim za projekat
na odgovoran i pravovremen nain. Voditelj projekta mora dati informacije finansijskoj
upravi organizacije o finansijskim zahtjevima za projekat, te suraivati u dobavljanju
sredstava, provjeri plaanja i kontroli koritenja sredstava.
Finansijski dio svakog projekta je najzanimljiviji dio svim interesnim sudionicima.
Na sljedeoj slici je prikazana analiza jedne jedinine cijene armiranobetonskog stuba
izgraenog na Objektu 1.

Analiza jedinine cijene

42

4.7. Pravo
Projektovanje, izgradnju i koritenje projekta je potrebno napraviti na nain da je u skladu sa
zakonom, kako bi se izbjegle tube i dodatni trokovi.
Zbog toga je potrebno svaku odluku sagledati sa pravne strane, posvetiti panju formiranju
ugovora i dobro razumijeti ugovor kako bi izbjeglo njegovo krenje.
Preduzee Euro-Asfalt d.o.o. kao i svako drugo preduzee je duno da se pridrava pravila
zakona. Na tim nije bio u mogunosti da pogleda i prikupi ovakve podatke iz projekta, kao
to su ugovori i dozvole za graenje.

43

5. ZAKLJUAK
U sklopu seminarskog rada analizirani su svi elementi sposobnosti (tehnike, bihevioristike i
kontekstualne) na konkretnom primjeru iz prakse. Razmatran je projekat izgradnje stambenog
kompleksa Mihrivode
inicijativu,

poetak,

Residential Complex. Tehnike sposobnosti omoguavaju

provoenje

zavretak

projekta.

Bihevioristike

sposobnosti

omoguavaju transparentno i odgovorno poslovanje svake firme i pojedinca. Kontekstualne

sposobnosti pak opisuju koncept projekta, programa i portfelja i veze izmeu tih koncepata i
organizacije ili organizacije koja je ukljuena u projekt. Svi obraeni elementi su analizirani
prema prevodu IPMA Competence Baseline (ICB), verzija 3.0.
Prema IPMA organizaciji, upravljanje projektom predstavlja planiranje, organizaciju,
monitoring i kontrolu svih aspekata projekta, uz motivaciju svih ukljuenih da se projektni
ciljevi postignu na siguran nain, unutar dogovorenog vremena, trokova i kriterija izvrenja.
Analizom predmetnog projekta uoeni su pojedini elementi tehnikih sposobnosti koji
opisuju potrebna znanja i iskustva koja doprinse uspjenom voenju i postizanju cilja
projekta. Dakle, upravljanje projektom, odnosno elementi tehnikih sposobnosti nude velike
mogunosti u oblasti graevinarstva, posebno kada se radi o vrlo sloenim i dugotrajnim
projektima koji iziskuju velika finansijska sredstva. Takoer, posebna panja se treba
posvetiti usklaivanju i pravovremenoj integraciji navedenih elemenata u ivotni ciklus
projekta.
Ono to smo mogli zakljuiti prilikom izrade rada je da se veina dijelova IPMA-inih
standarda primjenjuju djelimino pri upravljanju izgradnjom ovog projekta, a to je rezultat
slabijeg poznavanja ovakvg naina rada, jer je IPMA jo uvijek manje poznata u Bosni i
Hercegovini.

44

6. LITERATURA

1. ICB-IPMA Competence Baseline v03 (2006)

2. Hrvatski NCB, Verzija 3.0 - Hrvatski nacionalni vodi za temelnje sposobnosti upravljanja
projektima, Zagreb, 2008
3. Dr.Radoslav Rakovi (2007), Kvalitet u upravljanju projektima, Beograd: Graevinska
knjiga, 2007, ISBN 978-86-395-0523-3
4. Project Management Institute (2004), Project Management Body of Knowledge, Third
Edition. Project Management Institute, Inc.; PMBOK Guide ( PMI 99-001-2004)
5. Branislav Ivkovi, eljko Popovi, (2005), Upravaljanje projektima u graevinarstvu; tree
izmiijenjeno i dopunjeno izdanje, Beograd, 2005. ISBN 86-395-0447-4
6. Zlata Dolaek-Alduk, Mladen Radujkovi, Dunja Mikuli (2008), Upravljanje trokovima
kvalitete, Model upravljanja trokovima kvalitete u graevinskim projektima, Graevinar,
Zagreb, 2009
7. http://www.euro-asfalt.ba/
8. http://www.bbirealestate.ba/
9. http://www.sarajevopanorama.com/
10. http://sa-c.net/

45