LUJO MARGETI: VINODOLSKI ZAKON, TEKST VINODOLSKOG ZAKONA NA SUVREMENOM HRVATSKOM JEZIKU

1v
U ime boje. Amen. Ljeta gospodnjeg 1288, indikcije prve,
estoga dana mjeseca sijenja.
U vrijeme kralja Ladislava, preslavnoga kralja
ugarskog kraljevstva, godine 16. njegova kraljevanja,
u vrijeme pak velikih mueva gospode Fridrika, Ivana, Leonarda, Dujma, Bartula i Vida,
knezova krkih vinodolskih i modrukih.Kako su esto vidjeli da su ljudi u zabludi
o svojim starim i prokuanim zakonima, zato pak svaki
pojedince i svi (zajedno) vinodolski ljudi u elji
sauvati u cijelosti te stare dobre zakone koji
su (od) njihovih predaka (bili) uvijek uvani (ali) neureeni sabrae se na skup (i to ) kako crkveni tako i svjetovni ljudi (te) ozbiljno se posavjetovavi
u Novome gradu u nazonosti toga istoga kneza
Leonarda gore imenovanoga (i) izabravi od svakoga
grada vinodolskoga na okup ne sve starije
no one za koje su znali da se bolje sjeaju zakona
svojih otaca i onih o kojima su sluali od svojih djedova
te im naredie i naloie zapovjednim nainom da sve
clobre stare prokuane zakone vinodolske
zapiu, kojih bi se mogli sjetiti
ili koje su uli od svojih otaca i djedova gore reenih
tako da bi se od sada unaprijed mogle izbjeci zablude u
tim stvarima te da njihova djeca ubudue ne dvoume
o tim zakonima. A ovi su bili za to izabrani
od tih istih Ijudi vinodolskih: iz Novoga grada
rna, dvornik cijeloga Vinodola i knezova gore
spomenutih (tako da bi se od sada unaprijed mogle izbjei zablude

LUJO MARGETI: VINODOLSKI ZAKON, TEKST VINODOLSKOG ZAKONA NA SUVREMENOM HRVATSKOM JEZIKU

2r
u tim stvarima te da njihova djeca ubudue ne dvoume
o tim zakonima. A ovi su bili izabrani od tih istih Ijudi vinodolskih: iz Novoga grada rna dvornik
cijeloga Vinodola i knezova gore spomenutih), Petar plovan i Vlkona Pribohna satnik, Janac Sarain,
Bogdan Vlini. Iz Ledenica: Ratko prvad i Radoslav popovi, Dobroa satnik. Iz Bribira Dragoslav arhiprvaci i Bogdan pop, Zlonomer satnik, Jurislav Gradeni. Tz Griana: Ljuban i Petar popovi,
Domjan satnik, Dunat i Dragoljub i Vidomir
Vli. Tz Drivenika: Dragoljub satnik i Mikula
Dragoljub i Pribinig. A iz Hreljina: Raden plovan
i Ivanac satnik, ivina sudac i Kliman Nedal.
Iz Bakra: Krstiha plovan i Grubina pop, Ivan satnik, Derga Vlina i Nedrag. Iz Trsata: Vazmina
plovan i Nedrag satnik, Dominik sudac i Vieka.
Iz Grobnika: Kirin plovan i Slavan satnik i Domjan Kinovi, Paval i Slavina Vukodrui
i ti svi navedeni, sakupljeni zajednikom voljom
i jednodunim pristankom sabrali su nareenja cijele
vinodolske opine koja se nie popisuju odnosno
koja su sluali od svojih starijih.
(l. 1) Najprije, ako se koja od vinodolskih opinskih crkava
ima posvetiti ili ih bude posveivao gospodin
biskup, u kojega se biskupiji nalazi navedena crkva, ima
od navedenoga posveivanja dobiti samo 40 soldina sitnih mletakih novaca te jedan objed i jednu veeru i to
upravo od onih koji tu crkvu daju posvetiti. akan
pak koji slui iza biskupa u toj istoj crkvi- zove
se hrvatski malik, a vlaki macarol -

LUJO MARGETI: VINODOLSKI ZAKON, TEKST VINODOLSKOG ZAKONA NA SUVREMENOM HRVATSKOM JEZIKU

2v
ima za to isto posveenje dobiti samo bolana
15 sitnoga mletakog novca.- (l. 2) Nadalje, to se tie navedenih crkava, opatija ili samostana opinskih, gospodin biskup
ne moe odrediti ili uzeti ili narediti (nita)
osim onog to bi mu htjeli dati kataldi tih istih
crkava svojom dobrom voljom.- (l. 3) Nadalje to se tie popova
naveciene opine, taj isti biskup ne moe nita zapovijedati ili
uzeti osim (to), kad on sam (nekoga) poalje ili ide po knetvu, u
svakom gradu vinodolskom u koji ide, imaju mu dati popovi toga grada jedan objed i jednu veeru; ipak,
ne trebaju mu odnijeti taj objed i tu veeru izvan podruja
toga grada i nisu mu duni izvan (podruja) odnijeti ... nijedno drugo
podavanje nisu mu duni uiniti navedeni popovi i akni osim
ako bi koji od njih upao u kakvu krivicu ili zgrijeio, za to bi
trebao platiti kaznu, taj biskup moe od prekritelja uzeti 40 mletakih soldina za kaznu. Veca mu kazna ne moe
pripasti oci tih popova i akana.- (l. 4) I nadalje, kada
putuje gospodin biskup, tada ima pravo putovati sa sedam konja
na teret (opine), osmo (konj) valinik.- (l. 5) Nadalje, ako bi gospodin knez
vinodolski
ili navedeni biskup putovao po knetvu vinodolskom, u koji bi god njihov grad doao, moe (narediti)
da se ociuzme i da mu se donese po satniku
toga grada za prehranu svoju i svoje obitelji
bilo ija goveda i sitnu stoku koja se najblie nalazi, i to
od blaga kmetova, plemenitih Ijudi,
popova i svih drugih Ijudi. Ipak za tu (stoku)
treba platiti gospodin knez u svakom sluaju, a moe po svojim
permaniina oduzeti za se i svoju obitelj i za sav svoj
dvor od najblie stoke te iste opine bez obzira na to
kome ona pripada oci naprijed imenovanih.-

LUJO MARGETI: VINODOLSKI ZAKON, TEKST VINODOLSKOG ZAKONA NA SUVREMENOM HRVATSKOM JEZIKU

3r
(l. 6) Nadalje, ako bi tko uinio razbojstvo na putu ili gdje drugdje, neka plati
knezu 50 libara.- (l. 7) I nadalje, ako bi tko u gradu provalio u spremite
nou ili ako bi u njemu to ukrao te ako bi tko vikao "pomagajte", treba platiti knezu 50 libara. Onima koji viu,
naime, "pomagajte", vjeruje se, ako potvrde s prisegom, da su
toga zlikovca prepoznali. Meutim, ako tamo nije
vikano, treba platiti samo 40 soldina i tetu
kako je vie reeno. A ako uini to zlodjelo po danu
duan je platiti samo 40 soldina, ako se moe dokazati vjerodostojnim svjedokom.- (l. 8) Nadalje, ako je netko nou ukrao
u staji neko ivine ili s guvna ito ili u ulitu, s
mjesta gdje se dre pele, med, takoer plaa knezu
50 libara, ako je bio ondje povik "pomagaj", a po danu
40 soldina, a takoer i u noi, ako nije bilo povika,
kao i dvostruku tetu, kako je pisano. Poviku se vjeruje.
(l. 9) Ako bude pred dvorom postupak zbog nasilja ili krae o
bilo kojoj stvari, a tuitelj nema svjedoanstva o
krivcu i doe do prisege, za razbojstvo treba krivac prisei
samo-25, a za navedene krae samo12, ako je u toj krai dolo do tete i ako je bio povik
"pomagaj". (l. 10) I nadalje, za krae u mouni i za pale
ita, koji stoji napolju te za uzimanje sijena
sa stoga nou - za ta djela treba prisedi samoest. A tat ne smije imati odgovornika bez dozvole
dvora. Ipak, onaj koji treba prisei, neka nae
porotnike kako najbolje zna, a ne moe li ih naci, treba prisei
on sam odnosno oni moraju toliko puta prisei.(l. 11) Nadalje, ako tko poini nasilje u vinodolskom
pristanitu, treba platiti knezu 50 libara.

LUJO MARGETI: VINODOLSKI ZAKON, TEKST VINODOLSKOG ZAKONA NA SUVREMENOM HRVATSKOM JEZIKU

3v
Ako tko uini krau, plac'a 24 libre. Ako tamo
nema svjedoka, taj koji taji treba prisei samo-12, i to
ako je uinjeno bilo po noi bilo po danu. (l. 12) I nadalje, ako tko
primi kojeg prognanika ovoga knetva ili bi im
dao jesti ili piti ili koju drugu pomo ili savjet, ima
platiti knezu 50 libara.- (l. 13) I nadalje, koja god bratovtina
dijeli prihod meu sobom, duna je dati potpunu desetinu.(l. 14) 1 nadalje, nikakve ugovorne kazne o bilo kojoj stvari
ne mogu se prvotno meu bilo kojim Ijudima knetva
postaviti ili utvrditi opa
ili posebna obveza, (u protivnom) polovica te ugovorne kazne pripada opini,
a polovica
gospodi onoga grada gdje je to bilo uinjeno. (l. 15) Nadalje, svaki pop duan je strau uvati po noi u gradu kao i (svaki) drugi ovjek.
(l. 16) 1 nadalje, nijecian akan ne moe primiti svete redove u knetvu
bcz dozvole kneza i opine grada gdje ivi. (l. 17) Nadalje, nijedaii
kmet ili (drugi) ovjek iz opine ne moe otii prebivati u koju crkvu ili u opatiju ili samostan
sluiti ili se tamo narnjestiti kao crkvenjak
bez dozvole kneza i opcine.- (l. 18) I nadalje, dobroj eni
ciobroga glasa predloenoj za svjedoka, ako nema
dmgih svjedoka, vjeruje se u sporu ene sa enom, kako o jezinom
psovanju
tako za zlostavljanje i ranjavanje.- (l. 19) I nadalje, nijedan svjedok preddloen za svjedoka ne smije svjedoiti, ako nije prethodno pozvan (ispitan?)
od pristava. Tko to uini, plaa knezu 40 soldina
i obvezan je onomu, za koga se pokae da mu kodi njegovo
svjedoanstvo, platiti svu tetu koju bi tamo imao. (l. 20) Nadalje,
nitko ne moe predloiti svoju enu sebi za svjedoenje;
njoj se ne vjeruje ni u jednoj njegovoj stvari. (l. 21) Nadalje, ako tko zove
nekog pred dvor u palai i kae "je li

LUJO MARGETI: VINODOLSKI ZAKON, TEKST VINODOLSKOG ZAKONA NA SUVREMENOM HRVATSKOM JEZIKU

4r
tako ili nije" ili ga tui zbog neke krivice, taj moe
iskazati ili utjeti.- (l. 22) Nadalje, svjedoci optube ako tko tui pred dvorom, treba predloiti svjedokc i dokazati da je tako. (l. 23) Nadalje, pudarija, tj. straa nad vinogradima i zemljama
i guvnima i drugim stvarima o kojima pudari iskazuju
kao vjerodostojni - ali, kada se pred njim neka teta
ini, neka tada vie "pomagajte", ako ne
uzme neki znak od toga tetnika kao i tada
ako dokae vjerodostojnim svjedokom ili ako pred dvor ne odnese taj znak prije nego se bude krivac tuio
pred dvorom ili ako ne poe tada s tim istim krivcem
pred sud.- (l. 24) I nadalje svatko moe zvati "pomagajte" ako vidi da se ini neko zlo i za to se nema
kazniti nikakvom kaznom.( l. 25) Za zlostavljanje, ranjavanje i udaranje meu kmetovima
kazna je samo 40 soldina koje krivac treba platiti
knezu, a onomu koji je zlostavljan, 2 komada sitne stoke i lijeenje.
To se odnosi takoer i na satnika, graika i busovia
koji u tome potpadaju pod zakon i sud kmetski,
a ne slubeniki. Po kmetskom zakonu sudi
im se i za naknadu za povredu.(l. 26) Nadalje, satniku, graciku i busoviu ne
vjeruje se ni u kojoj stvari koja bi bila uinjena u
vrijeme koje se odnosi na njihovu slubu, osim
u roku od jedne godine nakon prestanka njihove slube.(l. 27) Nadalje, ako bi mukarac eni zbacio hovrlicu ili pokrivau s glave zlonamjerno te bi se (to) moglo dokazati
trima dobrim mukarcima ili enama,

LUJO MARGETI: VINODOLSKI ZAKON, TEKST VINODOLSKOG ZAKONA NA SUVREMENOM HRVATSKOM JEZIKU

4v
plaa 50 libara, ako se tuba odnosi na to, od ega gopodin knez dobiva
40 soldina (a) ona kojoj je uinjena sramota, 48 libara.
Ako pak zbaci ena eni spomenutu pokrivau,
placa 2 libre dvoru, a onoj 2 ovce; ako pak tamo
nije bilo dobrih svjedoka, neka prisee onaj koji taji da je to
uinio i neka je slobodan.- (l. 28) I nadalje, ako koji mukarac ili ena
ree neto nepodobno ili izgovori psovku nekomu mukarcu
ili nekoj eni te se (to) moe dokazati jednim
vjerodostojnim svjedokom, mukarcem ili enom, ako tamo
nema (vie) svjedoka, plaa dvoru 2 libre, a strani kojoj je
(to) rekao 2 libre.- (l. 29) I nadalje, ako bi tko ubio koga od potkneina ili sluga kune obitelji gospodina kneza, (i od) permana, te bi pobjegao i ne bi se mogao uhvatiti, neka knez uzme
vrabu, tj. kaznu u novcu kakvu i koliku bude htio,
(i to) samo polovicu od ire obitelji zloinca
jer je ira obitelj duna samo polovicu, a zloinac drugu polovicu.
Ali, ako se uhvati taj zloinac, na njemu moe taj isti
knez ili drugi mjesto njega izvriti odmazdu
koju god hoe, a njegova ira obitelj ne osuuje se ni na to.
- (l. 30) I nadalje ako tko uini zasjedu protiv navedenih potkneina
ili slubenika ili permana te se moe dokazati
vjerodostojnim svjedocima, plaa knezu 50 libara, a
takoer i ako bi ga tukli i ranili, za ranjavanje
duan je platiti polovicu. Ako bi kojemu od njih koji ud
odsjekao ili otetio, tako da zbog toga ne bi mogao povratiti
prvotno zdravlje, neka plati onu globu, na koju ga
knez hoce osuditi.- (l. 31) I nadalje ako bi tko ubio kojega kmeta
ili od kmetska roda, a ne bi se mogao uhvatiti, neka plati kaznu libara
100 srodnicima, a opini onoga grada kome ubijeni pripada libre 2.

LUJO MARGETI: VINODOLSKI ZAKON, TEKST VINODOLSKOG ZAKONA NA SUVREMENOM HRVATSKOM JEZIKU

5r
Od tih libara 100 trebaju dobiti: djeca ubijenoga, ako ima
djecu, imaju dobiti polovicu, a drugu polovicu njegovi srodnici.
Tu kaznu plaa krivac. Ako pobjegne, trebaju njegovi
srodnici platiti polovicu kazne, a polovicu njegovi nasljednici, ako ih
ima. Ako se moe uhvatiti prije nego to se vraba plati
odnosno (prije nego) to je uinjena nagodba, neka se izvri odmazda,
a njegovi srodnici neka budu slobodni.- (l. 32) I nadalje, keri koje
su ostale po oevoj ili majinoj smrti ili sinovi, ako te
keri nemaju brae, imaju se opremiti ili
se tim kcerima ostavlja oeva ili majina imovina (uz
uvjet da) vre sve slube kojima su trebali sluiti dvoru
njihovi oevi i majke. Isto tako, ako bi sinovi ostali i umrli bez nasljednika.
- (l. 33) Nadalje, ako bi tko drao to oasno, tj. neku stvar koja
ne bi bila niija i (to) bi trebalo pripasti dvoru bez zapovijedi
dvorske ili traenja te bi se (to) moglo utvrditi po
gospodinu ili njegovu slubeniku, duan je platiti
knezu sedmerostruki prihod za svaku godinu
koju bi drao to isto oasno imanje te kaznu
40 soldina za svaku godinu, a to oasno dobro treba
vratiti kneevu dvoru.- (l. 34) Nadalje, ako bi tko cirao
neko dobro, neku zemlju ili neki vinograd ili
posjeei ili vrt, a u tim posjedima bi gospodin
knez imao sudionitvo pa ako ga ne bi dao, duan je
na istu kaznu gore navedenu, naime od sudionitva, ako se moe
dokazati, da bi to uinio.- (l. 35) Nadalje, ako je netko
ukrao neku stvar knezu ili njegovu dvoru ili potkneinu
ili kome slubeniku gore navedenom, plaa
knezu kaznu kako je vie reeno od krae, i to onomu komu
je bude uinio, sedmerostruko.

LUJO MARGETI: VINODOLSKI ZAKON, TEKST VINODOLSKOG ZAKONA NA SUVREMENOM HRVATSKOM JEZIKU

5v
(l. 36) I nadalje, kmetovi i popovi neka imaju meu sobom
isti zakori, ali ako tko ukrade neku stvar nekoj crkvi
ili samostanu ili opatiji obvezan je na kaznu na koju je
obvezan u vezi sa stvarima kncza ili vie spomenutih slubenika,
- (l. 37) Nadalje, ni za jednu kradu koja je po danu, nema kazne vede
od 40 soldina, a takoder i po noi osim ako bi bio povik "pomagajte" i ako bi (to) bilo u gradu, izuzev krae gore
spomenute. Tako isto i za svaku krau bilo po danu bilo
po noi taj krivac ima platiti 40 soldina
i oni pripadaju opini grada gdje se krada uini.
- (l. 38) I nadalje, gdje nema tube, (nema) ni presude.
Nikoga se ne moe prisiliti da podigne tubu
o nekoj stvari pred dvorom ili drugdje osim ako je po
njegovoj dobroj volji. Tko tubu podigne, treba je do konca
privesti.- (l. 39) I nadalje, nijedna prijava nema vee
kazne od 6 libara, osim od nasilja gore navedenih.(l. 40) I nadalje, nijedna obrana ili presuda ili globa ne mogu se
postaviti bez kneeve volje odnosno ako ne bi bio nazoan u ime kneza neki
ovjek koji bi to uinio po njegovoj zapovijedi.(l. 41) I nadalje, Ijudi rotnici za kanjavanje krivaca: tim se rotnicima
ne vjeruje osim ako svaki puta uzmu znak onome koji je skrivio
za njegovu krivicu. Trei cian treba doi
pred sud s tim znakom (i) predati ga.- (l. 42) I nadalje, nijednom
kljuaru se ne vjeruje niti mu se poklanja vjera ni u jednoj stvari
za koju bi rekao da ju je nekom dao ili darovao ili posudio
ili da bi je ciao na bilo koji nain iz svoga podruma
osim cio vrijednosti 20 soldina, izuzev
ako bi imao vjerodostojne svjedoke. Takoder i (do) 20 soldina
vrijednosti treba prisei i dotai sveto evanelje.

LUJO MARGETI: VINODOLSKI ZAKON, TEKST VINODOLSKOG ZAKONA NA SUVREMENOM HRVATSKOM JEZIKU

6r
(l. 43) Nadalje, nijednom krmaru se ne vjeruje bez svjedoanstva ni u
jednoj trabini, koju bi on imao od svoga vlastitog vina
osim (do) 10 soldina, a podruniku, tj. koji tue vino
prodaje, (do) 50 soldina s time da o tome trebaju prisei.(l. 44) Nadalje, nijedna trgovaka knjiga nije vjerodostojna bez
dobrih svjedoka osim do 50 libara za svaki dug
ali i za taj iznos takoer treba prisegom nad evaneljem potvrditi
svoje knjige.- (l. 45) Nadalje za nagradu koja se potajno daje za
nalaenje neke stvari, zloina ili ega drugoga, kao zemlje,
vinograde ili druge stvari za koje se po zakonu daje
likuf - ili za nalaenje velikog goveda - ne smije se
dati vie od 40 soldina, a tko dade vie, to je na njegovu tetu,
izuzev ako bi gospodin knez odluio da dade vise
za pronalaenje nekog zlodjela ili neke druge
stvari za koju se smatra da pripada tomu istomu
knezu. O tih 40 soldina treba prisei da je
dao odnosno obeao ih dati onaj koji tvrdi da je tu
istu nagradu dao i da ju je traio i naao.
Dvoru za globu ne treba od tih 40 soldina dati nita
osim 5 soldina, a za svaku malu ivotinju
2 soldina.- (l. 46) 1 nadalje, ako tko prijavi neku oasnu (stvar)
ili sudionitvo, o emu je gore spomenuto, i ne bi mogao
dokazati, osuduje se na onu istu globu na koju bi bio osuen
onaj koga je prijavio.- (l. 47) I nadalje, ako bi tko pred dvorom
oznaio ili priveo svjedoke govorei tako:
"taj i takav zna da je tako", a protivna strana
ree "a taj i takav zna da nije tako", njegovi se svjedoci
takoer prihvaaju. Oni koji nisu (prihvaeni) udaljuju se.

LUJO MARGETI: VINODOLSKI ZAKON, TEKST VINODOLSKOG ZAKONA NA SUVREMENOM HRVATSKOM JEZIKU

6v
(l. 48) Nadalje, nijedan pristav ne moe uzeti vie od 10 soldina
od najveeg spora, - a najvei je spor oci bilo koje stvari koja je vrijedna iznad 40 soldina -, a od najmanjeg spora - koji je takoer
40 soldina i od toga nie - 5 soldina. Ako protiv
toga uini, duan je jednog vola ili libara
8, od ega ima knez polovicu, a grad gcije se to dogodi, drugu
polovicu.- (l. 49) I nadalje, ako se plijeni s pristavom neko malo ivo
govedo za krau, pristav treba dobiti za to par poplata,
a govedo pripada onome ije je bilo s (ostalim) njegovim pravom
kako je utvreno; a ako se plijeni mrtvo te je jo cijelo, pristav ima
dobiti od njega etvrtinu. Ako nije cijelo, meso koje je zaplijenjeno
pripada tom istom pristavu, a onaj ije je meso neka trai
svoje pravo.- (l. 50) Nadalje, od velikih goveda koja se plijene za krau,
taj pristav treba dobiti od svakog goveda 5 soldina
bilo ono ivo ili mrtvo, kao i od stvari koje su vrijedne
40 soldina; ako bi bile manje vrijedne, neka ima 2 soldina, a iznad
toga 5 soldina; ipak toga istoga pristava treba
uzeti od dvora i s njegovim odobrenjem. I treba paziti
da kmet uzme za krau od jednoga dva, a dvor
kneev ili slubenici gore navedeni od jednoga sedam.(l. 51) Nadalje, ako bi se utvrdilo pristava krivim, neka knezu pripadne
cijelo njegovo pokretno i nepokretno imanje. A ako
ga tko optui pred dvorom ili drugdje kao lanog i ne moe
se dokazati, osuuje se knezu na 40 soldina, a onome pristavu na
jednoga vola ili 10 libara. A ako se pronae krivim,
osuujc se na vie spomenutu kaznu (te) ne moe vie biti pristavom
bez kneeve volje, a strana protiv koje je lano govorio,
ako bi imala biti u nekoj stvari osuena, neka bude slobodna ili
neka dobije spor koji je izgubila. Ipak treba ga
dokazati krivim s tri vjerodostojna svjedoka.

LUJO MARGETI: VINODOLSKI ZAKON, TEKST VINODOLSKOG ZAKONA NA SUVREMENOM HRVATSKOM JEZIKU

7r
(l. 52) Nadalje, ako se svjedok pronae lanim, osuduje se
knezu na jednoga vola ili 8 libara, a strana protiv
koje je svjecioio, od sve njezine tete neka bude
oslobocna, ako bi u kojoj stvari trebala biti osudena. On ne
moe biti vie svjedok od sada unaprijed bez dozvole
dvora. A ako ga se optui kao kriva, a ne moe se dokazati,
onaj koji ga je optuio a ne moe dokazati, placa knezu
2 libre, a onomu svjedoku 1 vola ili 8 libara.
A dokazuje ga sc lanim s tri vjerodostojna svjedoka.(l. 53) I nadalje, ako bi tko dokazao krivim kojeg pristava
ili svjecioka, ne moe (taj) podignuti nikakvu parnicu za to od sada
unaprijed protiv prijavitelja ili protiv svjedoka
niti itko drugi za njcga. A ako tko tvrdi za pristava ili
svjedoka da su krivi i obeca to dokazati
svjedocima, a ti svjedoci nisu skloni (svjedoiti) ili se (njihove izjave)
ne slau s onim to je on prijavio, on protiv njih
od sada unaprijed ne moe pokrenuti nikakav spor.
Odnosno: ako je netko ponuen kao svjedok za neku stvar pred
civorom, a jedna oci stranaka htjela bi oboriti njegovo
svjedoanstvo, moe (to) uiniti, ako ima svjedoke. Ako se
ponudc svjedoci protiv njega ili protiv njegova
svjedoanstva te oni svjedoe kako je obeao dokazati,
od sada unaprijed protiv nijednoga od tih svjedoka on
ne moe voditi spor (i) predloiti svjedoke o tome
i ne moe ni u jednoj stvari voditi spor a
ni netko drugi za tog ovjeka odnosno za njegovo svjedoanstvo
ne moe ga (sudski) goniti ni za to.(l. 54) I nadalje, nijedan odvjetiiik u veem sporu ne moe
uzeti za svoje odgovaranje vie od 10 soldina,

LUJO MARGETI: VINODOLSKI ZAKON, TEKST VINODOLSKOG ZAKONA NA SUVREMENOM HRVATSKOM JEZIKU

7v
a u (naj)manjem 5 soldina. A kmet ne moe za plemenita
biti odgovornikom niti plemeniti za kmeta bez dozvole
dvora. Tko uini protiv toga ima dati
knezu 1 vola, a isto toliko onomu za koga bucie odvjetnik
ili 8 libara.- (l. 55) I nadalje, sve ugovorne kazne koje bi knez
sam postavio ili neposredno odredio openitim ili posebnim
nainom, neka budu njegove i neka njemu pripadnu.(l. 56) 1 nadalje, ako bi tko uinio nasilje nekoj eni spolno opei ili bi
htio spolno opiti, treba knezu platiti 50 libara,
a toj eni isto toliko, ako ne bi mogao s njom uiniti nagodbu
na neki nain. Odnosno: ako o tom nasilju nema svjcdoka, njoj
se vjeruje; ipak, ona mora priseci poloivi ruku
na evanelje dotiud (ga), (i to) samo-25 o reenom nasilju protiv
onoga na koga se tui. Te porotnike ta ena
neka nae kako najbolje zna. Ako nema porotnika ili ih toliko
ne moe imati, duna je ta ena prisei za one koji
joj nedostaju. Kada dakle prisiu s njom, ili ona sama poslije prvoga
puta, imaju taknuti rukom i reci "u tu prisegu". I svi njezini
porotnici imaju biti ene. I koja tamo prisie, neka
njezin odgovornik ocigovori: "da, s tom prisegom prisiem",
a ona treba prisei kako je gore reeno.-1 ako ta ista
ena ili neki od njezinih porotnika propusti to je gore
reeno, onaj protiv koga se tui, neka bude osloboen
od zloina vie reenoga.- (l. 57) I nadalje, nijedan zbor
opinski ili posebni u gradu ili drugdje ne moe
se odravati ni o kojem djelu koje bi se ticalo opine, ako ne
bi bio prisutan kneev ovjek; ako to uine protiv toga
gube svu svoju imovinu i neka ona bude knezu gore
reenom.- (l. 58) I nacialje, svaki pop koji ima u gradu crkvu,

LUJO MARGETI: VINODOLSKI ZAKON, TEKST VINODOLSKOG ZAKONA NA SUVREMENOM HRVATSKOM JEZIKU

8r
duan je svaki dan sluiti misu i drugu svetu
slubu, osim ako bi bio sprijeen opravdanom zaprekom. Ako uini protivno, gubi jednog vola i neka bude
polovica knezu, a ciruga polovica opini onoga grada u kojem se
to uini.- (l. 59) I nadalje, ako bi se koja ena utvrdila vraaricom
i moglo bi se dokazati vjerodostojnim svjedoanstvom,
do sada se osuivala knezu na 100 libara ili se spaljivala
ako ne bi imala odakle platiti. A oci sada unaprijed
ako bi uinila, gospodin knez neka je kazni po svojoj
volji. Tsto tako tom istom kaznom neka se kazni mukarac
kojega bi se pronalo u istom zloinu.- (l. 60) I nadalje, ako bi tko htio
prijaviti pred dvorom nekoga zbog nekoga zlodjela
ili zbog neke druge zabrane ili neke druge stvari, treba
ovako redi dvoru: "ja ti prijavljujem toga za
takvu stvar" ili "kaem ti, da je taj uinio tu
stvar". Nema drukije prijave ili optube (jer) inae nije valjana.
A ako bi netko prijavio nekog dvoru, a ne bi mogao
dokazati, osuuje se dvoru na onu kaznu na koju bi bio osuen
okrivljeni, a okrivljeni neka bude osloboen.(l. 61) I nadalje, prijava je pravovaljana i moe biti pred gospodinom
knezom i precl svakim njegovim slubenikom i pred
satnikom, a takodcr pred njegovom enom, ako ne bi
tamo bilo satnika.- (l. 62) I nadalje, ako bi netko podmetnuo vatru u kuu
ili u spremite ili u staju, za pale za prvi puta
osuuje se dvoru na globu od 100 libara i da plati tetu
onomu komu je uinio ili neka bucie osuen na tjelesnu kaznu, ako
nema ociakle platiti. Ako to ponovno uini, osuuje
se na smrtnu kaznu. Ako je pale uinio
neki ovjek ili neki Ijudi, a zloinac

LUJO MARGETI: VINODOLSKI ZAKON, TEKST VINODOLSKOG ZAKONA NA SUVREMENOM HRVATSKOM JEZIKU

8v
se ne bi mogao uhvatiti, plaa se vraba za svaki
pale kako je gore reeno o vrabi.(l. 63) I nadalje, nitko ne moe zahtijevati neto, uinjeno za
nadleni dvor ili za bilo kojega dvorskoga slubenika, od sada unaprijed, ako ga ne trai prije nego to
proe godina dana nakon dovretka njegove slube.(l. 64) Nadalje, ako tko pokae krv, koja mu je uinjena zlonamjerno, toj krvi se vjeruje. Ipak mora
s prisegom potvrditi, ako tamo nije bilo svjedoka.(l. 65) Nadalje pristavi i pozovnici su vjerodostojni,
ako se ne dokae da su lani.- (l. 66) Nadalje, pastiri
i orai i drugi ljudi dobra glasa izvan grada, tj. svaki
meu njima je vjerodostojan kao svjedok, kako u razbojnitvu tako
u nasilju i u drugim zlodjelima.- (l. 67) Nadalje,
otac sinu, sin ocu i ki mogu biti svjedoci,
isto tako brat i sestra sestri, ako stoje svaki za sebe i ako su
razdijeljeni meusobno.- (l. 68) I nadalje, za ubojstvo, ako nema
svjedoka, optueni za to mora se opravdati samo50 i nai svoje porotnike kako najbolje
zna i moe. Ako nema porotnika, neka sam prisegne
toliko puta, naime samo za one koji mu nedostaju.(l. 69) Nadalje, ako bi tko imao s kime prisegu, moe mu je valjano
oprostiti ako hoe, ako se radi o prisezi za malu
stvar, kada se sakupe na uobiajenom mjestu
gdje se polau prisege, a osloboeni (od prisege) neka plati
onoliko, za koliko je osuen prisei. Ipak,
tamo treba biti nazoan dvorski ovjek. A sve druge porotnike moe otpustiti bez ikakve naplate.- (l. 70) Nadalje,
ako bi tko bio izdajnik gospodina kneza prirodnoga,

LUJO MARGETI: VINODOLSKI ZAKON, TEKST VINODOLSKOG ZAKONA NA SUVREMENOM HRVATSKOM JEZIKU

9r
taj isti gospodin knez ima punu ovlast da nad njim
i nad njegovom imovinom uini odmazdu
po svojoj volji.(l. 71) I nadalje, ako naem razbojnika nou na mojoj teti,
tj. da ini ini tetu te ga ne mogu ivoga uhvatiti
ili da ga ne poznajem da bih znao koga imam
tuiti pa ga ubijem, nemam nikako biti osuen
te protiv mene nitko ne moe ustati ili me tuiti.(l. 72) I nadalje zastupnik nije vjerodostojan u parnici, ako ne bi
bio zaprisegnut, osim ako bi bio poslan od dvora, a tog se zastupnika zove
hrvatski arsal.- (l. 73) I nadalje: pozovnici imaju biti
zaprisegnuti, takoer i kmetove ima svatko pozivati preci
dvor pred rotnika.- (l. 74) I nadalje: krivci (osueni na) globe ako
nemaju im platiti vie reene kazne i
globe (nemaju im platiti) gospodin knez moe
njihovim ivotima raspolagati po svojoj volji, kako je njemu drago.(l. 75) I nadalje u svim globama, ugovornim kaznama i nagodbama
gospodin knez ima pravo
i punu ovlast kako nad plemenitima, tako nad
crkvenim ljudima i nad kmetovima i nad svim drugim
ljudima kako je gore navedeno.I nadalje: te dakle gornje popisane zakone svi gore reeni i izabrani
od reenih vinodolskih opina iskazali su i
potvrdili, potvrujuci i oznaujui (potvrdili)
stare i prokuane zakone vinodolske po kojima su uvijek
ivjeli i njihovi djedovi i njihovi oevi i svi njihovi pretci.I nadalje, na spomen toga u budue i javnog
svjedoanstva ta ista opina vinodolska naredila je
da se sada sastavi to pismo i da se po jedno pohrani u svakom gradu.

LUJO MARGETI: VINODOLSKI ZAKON, TEKST VINODOLSKOG ZAKONA NA SUVREMENOM HRVATSKOM JEZIKU

IZVORNi TEKST VINODOLSKOG ZAKONA I TEKST NA SUVREMENOM HRVATSKOM JEZIKU 43

9v
Bi uinjeno u Novom gradu u sali gore imenovanih knezova
godine, mjeseca, dana, indikcije reene.I nadalje: ako netko ima koju parnicu u dvoru ili se pred
dvorom podigne od bilo koga
o nekom imanju, tj. o vinogradu ili o zemlji
ili o kui ili o vrtu, tj. o bilo kom
posjedu pa on ree da je kupio taj posjed
od nekog ovjeka - koga treba imenovati - ili
ree cia mu je dan taj posjed ili darovan
ili zaloen ili za duu zavjetan i on ima
za to tamo ive svjedoke, potrebne po zakonu,
ti svjedoci su mu vjerodostojni. Ako pak nema
za to ivih svjedoka, nego dokazuje mrtvim
svjedocima govorei onima ivima: "to je bilo
preci onim svjedocima uinjeno", ti su svjedoci
vjerodostojni, ali ipak ima prisei
po zakonu grada: "Pred onim svjedocima je to bilo",
kako je gore reeno. I u toj stvari ne smije ga se vie
uznemiravati, nego neka taj posjed slobodno
i mirno uiva i dri.
Svretak