5.1 Osnove metala ....................................................................................................

95
5.1.1 Karakteristike metala ....................................................................................................... 97
5.1.2 Primjeri primjene metala ................................................................................................. 99

5.2 eljezni metali .................................................................................................. 100

5.2.1 Hlaenje taline eljeza ................................................................................................... 101
5.2.2 elici ............................................................................................................................ 102
5.2.3 eljezni lijevovi ............................................................................................................ 108

5.3 Neeljezni metali .............................................................................................. 111

5.3.1
5.3.2
5.3.3
5.3.4
5.3.5

Aluminij........................................................................................................................ 111
Bakar ............................................................................................................................ 112
Nikal ............................................................................................................................. 113
Titan ............................................................................................................................. 113
Magnezij ....................................................................................................................... 114

5.4 Korozija i zatita od korozije ............................................................................ 114

5.4.1 Korozija ........................................................................................................................ 114
5.4.2 Zatita od korozije ......................................................................................................... 118
5.4.3 Kemijska korozija ......................................................................................................... 118

5.1 Osnove metala

U kemiji se pod metalima podrazumijevaju kemijski elementi lijevog dijela periodnog
sustava, koji lako otputaju elektrone te formiraju metalne kristalne reetke (metalna veza) i
katione u spojevima ionskog tipa.

96

MATERIJALI

Pod metalima se u ovoj knjizi u pravilu podrazumijevaju:

1. jednokomponentni metali, s prisutnim prateim elementima i neistoama, te
2. viekomponentne legure smjese s dominantnim udjelima dva ili vie elemenata.
Metali se dobivaju iz ruda (kemijski spojevi s nemetalima, najee oksidi) metalurkim
postupcima. U pravilu se dobivanje metala iz ruda odvija u koracima:

Provedba pojedinih koraka dobivanja razliitih metala je u velikoj mjeri razliita. Na primjer,
redukcija je oksida eljeza kemijska (redukcija ugljikom koks), a oksida aluminij
elektrokemijska (redukcija taline).
U pravilu, metali imaju visoka talita i vrelita. Dobri su vodii elektrine struje i
topline. vrsti su, plastini, tvrdi i ilavi (iva). Metalni se komadi lako oblikuju u proizvode
razliitim tehnolokim postupcima (lijevanje, plastina deformacija, skidanje strugotine, spajanje).
Postojani su u organskim sredinama (ulja, alkoholi), ali ne i u anorganskim (vodene otopine
kiseline, luine i soli). Lako se dobavljaju u obliku razliitih poluproizvoda (limovi, trake, ipke,
cijevi, specijalni profili), jeftini su i lako se recikliraju (zlato, platina, rodij, paladij).
Pored toga, pogodnim izmjenama sastava i strukture, mogu se metali u irokom opsegu
prilagoditi potrebama. Na primjer, granica razvlaenja (plastine deformacije) kemijski istog
eljeza je oko Re = 10 N/mm2, a legiranjem sa samo 0,8 % ugljika i pogodnom toplinskom
obradom ona se pomie sve do oko Re = 2.000 N/mm2.
Zbog pogodne kombinacije svojstava/karakteristika (mehanika, toplinska, elektrina,
tehnoloka, uporabna, cijena) metali su najee koriteni materijali za izradu brojnih strojarskih
elemenata i sustava. Na primjer, u izradi dijelova motora s unutarnjim izgaranjem (motor Volvo
V8, 4,4 L):

najee se primjenjuju materijali:

05 Metali

Dio motora SUI

cilindarski blok
klip
klipni prsten
bregasta osovina
ventil
sjedite ventila
klipni svornjak
klipnjaa
koljenasto vratilo
ispuna grana
klizni leajevi
katalizator

97

Materijali
sivo lijevano eljezo, Al legura za lijevanje
Al-Si-Cu-Mg legura
legirano lijevano eljezo, opruni elik, nehrajui elik
tvrdi lijev, Cr-Mo elik, sinterirani metal na bazi eljeza
toplinski otporni elik, Ti legura, SiC (keramika)
lijevano eljezo, sinterirani metal na bazi eljeza
nodularni lijev, Si-Cr elik, nehrajui elik
ugljini elik, mikrolegirani elik, sinterirani metal na bazi eljeza
ugljini elik, mikrolegirani elik, Cr-Mo elik, nodularni lijev
lijevano eljezo s visokim sadrajem Si, nehrajui elik
Al-Si-Sn legura, Cu-Pb legura
Pt-Pd-Rh legura

Prema osnovnom metalu (komponenta s najveim udjelom), razlikuju se:

Pored dominantnih eljeznih materijala najvaniji su za konstrukcijske namjene po slijedu

znaaja: aluminij (Al), bakar (Cu), nikal (Ni), titan (Ti).

5.1.1 Karakteristike metala

OSK osmij komercijalne istoe

WK volfram komercijalne istoe
A alatni elik 6CrMo15-5 (WNr. 1.2341)1
2
NL niskolegirani elik 60MnCrB3 (EN 10084)
ReK osmij komercijalne istoe
LW25%Re legura wolframa s 25 % renija
RhK rodij komercijalne istoe
1

AISI P4

AISI 5160

NLBL nisko legirani bijeli lijev

PdK paladij komercijalne istoe
SLLG sivi lijev s lamelarnim grafitom
PbK olovo komercijalne istoe
BiK bizmut komercijalne istoe
InK indij komercijalne istoe
LiK litij komercijalne istoe

98

MATERIJALI

OSK osmij komercijalne istoe

A1 alatni elik HS 2-9-2-8 (WNr. 1.3249)1
A2 alatni elik HS 18-1-2-10 (WNr. 1.3265)2
WK volfram komercijalne istoe
TLB265 titanova legura LB 265
AL8091 aluminijeva legura 8091
BeLS-200 berilijeva legura S-200
1

AISI 48

PtK platina komercijalne istoe

AuK zlato komercijalne istoe
CaK kalcij komercijalne istoe
TlK talij komercijalne istoe
BiK bizmut komercijalne istoe
InK indij komercijalne istoe
LiK litij komercijalne istoe

AISI TP

ugljini
elik
C 221

nehrajui
elik

sivi lijev

X5CrNi18-102

Sastav, %

0,170,23 C
36 Mn
<0.04P <0.05S

17.520 Cr
811 Ni
<2 Mn <1 Si

, kg/dm3
2
Rm, N/mm
2
Rm,t, N/mm
2
E, kN/mm
,
Re, N/mm2
A, %
3/2
KIC, N/mm
HV
Rd,is, N/mm2
tMax, C
tmin, C
c, J/(kgK)
, W/(mK)
, m/(mK)
Ek, MV/m
e0, cm
kreciklinosti
Cijena, kn

7,87,9
355435
265325
205215
0,290,30
265325
2843
13002100
110130
207240
340356
6843
465505
5054
11,512,5
0,40,6
1618
0,80,9
3,05,5

5,26,4
510620
205310
190203
0,270,28
205310
3057
37607200
170210
175260
750925
273
490530
1417
1618
12
6577
0,650,75
21,631,2

Materijal

BS 100

legirani
aluminij
2024, T0

legirani
titan
B265 5

3.64.0 C
2.42.6 Si
0.50.7 Mn

4,4 Cu
1,5 Mg
0,6 Mn

6 Al
4V

7,858,06
2,742,8
4,434,51
100150
176194
8621200
130200
7179
8481080
80100
7377
110119
0,260,27 0,330,34 0,310,37
6598
7179
786910
0,50,7
1922
518
630760 11501200 27003400
90216
5258
337373
4068
3943
259566
350450
77177
347417
273
273
15050
165360
858893
553570
5072
189197
7,17,3
1113
22,523,7
8,79,1
0,40,6
12
0,40,6
8086
3,63,8
168170
0,850,95
0,80,9
0,550,65
1,21,9
9,114,7
180300

mesing
C36000
60 Cu
36 Zn
3 Pb

8,188,35
360400
150160
99105
0,340,35
150160
3640
19002000
7580
165177
97107
273
376378
120125
19,420,6
12
6,56,9
0,40,5
14,415,3

05 Metali

Otpornost na:
troenje
oksidaciju, 500C
paljenje
UV zrake
slatku vodu
morsku vodu
jake luine
jake luine
slabe kiseline
slabe baze
organska otapala

Materijal
1

AISI 1020

vrlo dobra
dobra
vrlo dobra

dobra
vrlo dobra
vrlo dobra

dobra
srednja
slaba
srednja
srednja
dobra

vrlo dobra
vrlo dobra
dobra
vrlo dobra
vrlo dobra
vrlo dobra

C 221
ugljini
elik

99

vrlo dobra
srednja
dobra
vrlo slaba
vrlo dobra
dobra
vrlo dobra
dobra
vrlo dobra
srednja
dobra
slaba
vrlo dobra
srednja
slaba
dobra
vrlo dobra
vrlo dobra
dobra
vrlo dobra

srednja
dobra
vrlo dobra

vrlo dobra
srednja
vrlo dobra

vrlo dobra
vrlo dobra
dobra
dobra
vrlo dobra
vrlo dobra

vrlo dobra
vrlo dobra
slaba
vrlo dobra
dobra
vrlo dobra

X5CrNi18-102

BS 100

C36000

nehrajui
elik

sivi lijev

B265 5
legirani
titan

2024, T0
legirani
aluminij

mesing

AISI 304 (EN 10088-1; WNr. 1.4301)

Kada se pri izboru materijala za izradu nekog dijela usporedno analiziraju dva
materijala, pored navedenih karakteristika, moraju se uzeti u obzir i strojarske tehnoloke
karakteristike. Na primjer, ugljini elik se lako plastino deformira i zavaruje te se od njega
izrauju cijevi, dok se mesing lako lijeva i obrauje odvajanjem estica te se od njega
izrauju komadi sloenih geometrijskih oblika.

5.1.2 Primjeri primjene metala

Prikladnim postupcima strojarske tehnologije (lijevanje, plastino deformiranje, odvajanje
strugotine, toplinska obrada) od metala se izrauje velik broj jednodijelnih i viedijelnih
strojarskih elemenata:
svornjak

vijak/matica

Jednodijelni elementi
cijev
vratilo

Viedijelni elementi
leaj
ventil

opruga

prijenosnik

100 MATERIJALI

Metali se u velikoj mjeri koriste i u izgradnji razliitih strojarskih i elektrostrojarskih

(mehatronika) sustava:

most

automobil

hard disk

kruzeri

mobilni robot

zrakoplov

5.2 eljezni metali

Sirovo je eljezo relativno jeftino jer se rude eljeza u prirodi nalaze u velikim
koliinama, a proizvodnja je relativno jednostavna. Koriteno se eljezo lako reciklira (50 %).
Iz rude se sirovo eljezo dobiva u visokim peima.
Dodani koks (C) izgara u
uvjetima manjka kisika uz
nastanak ugljik monoksida:
C + O2 CO
Ovu reakciju prati oslobaanje
znaajnih koliina topline te
dolazi do porasta temperature
sadraja visoke pei.
U prisutnosti CO dolazi
do redukcije FexOy. Na primjer,
eljezo(III)-oksida (ruda hematit):
Fe2O3 + 3CO2 2Fe + 3CO2
Neistoe prisutne u rudi
se izdvajaju u obliku troske, pri
emu se odvija reakcija:
SiO2 + 2CaO 2CaSiO2
(reakcijom silikata i vapna nastaje
kalcij-silikat)

05 Metali 101

Primjer bilance visoke pei je:

Punjenje pei

Masa, t

Proizvodi

Masa, t

4 000

sirovo eljezo

2 000

ljaka

1 600

ruda, npr. sa 50 % Fe

800

vapno
koks

1 800

praina

zrak

8 000

plin visoke pei

10 800

ukupno

14 600

14 600

ukupno

200

Daljom preradom metalurkim procesima dobivaju se razliiti metali (nelegirani i legirani)

na bazi eljeza koji se prema kemijskom sastavu mogu svrstati u tri grupe:

Pogodna svojstva

visoko talite (1540 C)

velika vrstoa i pri visokim t (450 C)
od uobiajenih metala najvei E (200 kN/mm2)
dobra toplinska i elektrina provodljivost
dobra duktilnost (kovanje, valjanje, izvlaenje)
lako legiranje (Cr, Ni, Co, Cu)
lako lijevanje
lako zavarivanje
mogua znaajna prilagodba svojstava toplinskom obradom
niska cijena

Nepogodna svojstva
krhkost pri niskim
velika gustoa (preko
7,87 kg/dm3)

korozija u prirodnim
uvjetima

5.2.1 Hlaenje taline eljeza

Pri odvoenju topline hladi se tekua talina eljeza (Fet) te nakon dostizanja talita, uz
dalje odvoenje topline, postupno prelazi prelazi u krutinu (-Fe):
talite:
Fet -Fe
pri = 1538 C
Tijekom daljeg odvoenja topline u krutom eljezu (kemijski isto eljezo) dolazi do
alotropskih modifikacija u tokama zastoja:
A4 :
-Fe -Fe
pri = 1392 C
A3 :
-Fe -Fe
pri = 898 C
A2 :
-Fe -Fe
pri = 769 C
U tokama zastoja, i pored odvoenja topline ne mijenja se temperatura sve dok se u
potpunosti odvije fazna promjena. -Fe je nemagnetino (za razliku od -Fe) ali ima istu

102 MATERIJALI

strukturu kao i -Fe ( -Fe) tako da se zanemaruje pri analizi strukturnih promjena pri
hlaenju eljeza.

Dijagram stanja FeFe3C (stanje ravnotee).

BCC reetka
FCC reetka
BCC reetka
Fe3C cementit
Cw

maseni
postotak
ugljika
Few maseni
postotak
eljeza
Fe3Cw maseni
postotak
cementita
T
F
A
P
L
C

talina
ferit
austenit
perlit
ledeburit
cementit

Na dijagramu stanja FeFe3C opaa se da temperature pri kojima dolazi do faznih

transformacija (talite i toke zastoja) znaajno ovise o koliini ugljika prisutnog u metalu. Na

05 Metali 103

primjer, talite je minimalno pri sadraju ugljika wC = 4,3 %, a maksimalno pri sadraju
ugljika wC = 4,3 %.

Rezultati oekivani na temelju dijagram stanja FeFe3C dobivaju se samo pri vrlo
sporom hlaenju krutine (dovoljno vremena za potpunu faznu pretvorbu). Za predvianje rezultata
breg hlaenja (nedovoljno vremena za odvijanje potpunih faznih pretvorbi) koriste se za razliite
elike razliiti "TTT" dijagrami (Time-Temperature-Transformation vrijeme-temperatura-pretvorbe).

B bainit
Bainit, kao i perlit,
grade faze ferita i
cementita (Fe3C), ali
se od perlita razlikuje
po obliku, veliini i
rasporedu kristalnih
zrna.
M martenzit

Pri toplinskoj obradi, tvrdoa od 670 HB se dobiva brzim hlaenjem komada u toploj
vodi (prethodnim grijanjem i zadravanjem na temperaturi oko 850 C provedena je austenitizacija
materijala). Sporijim hlaenjem komada u ulju dobiva se manja tvrdoa od 330 HB. Pri jo
sporijem hlaenju (zrak) dobiva se jo manja tvrdoa 230 HB.

104 MATERIJALI

Po potrebi, veoma sporo hlaenje se provodi u samoj pei za toplinsku obradu, pod
kontrolom pogodnog sustava regulacije dinamike hlaenja.
Kod FCC elije austenitnog elika raspored je atoma eljeza i ugljika (u izraunavanjima
treba imati u vidu da atomi Fe koji se nalaze u kutovima i na stranicama kocke pripadaju i susjednim elijama):
osam Fe atoma u kutovima kocke,
est Fe atoma u presjecima dijagonala stranica kocke,
a eventualno prisutni jedan C atom u presjeku prostornih dijagonala kocke.
Kod BCC elije perlitnog elika raspored je atoma eljeza i ugljika (u izraunavanjima treba imati
u vidu da atomi Fe koji se nalaze u kutovima kocke pripadaju i susjednim elijama):
osam Fe atoma u kutovima kocke,
jedan Fe atom u presjeku prostornih dijagonala kocke,
a eventualno prisutni jedan C je izvan kocke.
Prema tome, pri sporom grijanju i hlaenju atomi ugljika ulaze i izlaze iz kocke.
elik s cw = 0,8 %, > 723 C
FCC austenit

elik s cw = 0,8 %, < 723 C

BCC perlit

elicima s preko 0,2 % ugljika moe se po grijanju na temperature vie od temperatura

otvrdnjavanja (podruje austenita u ravnotenom dijagramu stanja FeFe3C) brzim hlaenjem poveati
tvrdoa (slika na sljedeoj stranici). Atom ugljika nije imao vremena izai iz kocke i ostao je
zarobljen u tetragonu kod BCT (Body Centred Tetragonal volumno centrirana tetragonalna) elije
martenzitog elika raspored je atoma eljeza i ugljika (u izraunavanjima treba imati u vidu da atomi
Fe koji se nalaze u kutovima tetragona pripadaju i susjednim elijama):
osam Fe atoma u kutovima tetragona,
jedan Fe atom u presjeku prostornih dijagonala tetragona,
a eventualno prisutni jedan C atom zarobljen je u tetragonu.

05 Metali 105

Prema tome, pri sporom grijanju te potom brzom hlaenju C atomi ulaze i ostaju zarobljeni u
tetragonu (martenzit).
elik ugrijan iznad temperature otvrdnjavanja
FCC austenit

Hladni otvrdnuti elik

BCC martenzit

5.2.2 elici
elici su smjese eljeza i ugljika (wC 2 %), s prateim elementima (Si, Mn, ...) i
neistoama (P, S, ...), te s jednim ili vie dodanih legirajuih elemenata. Svojstva elika ovise
o kemijskom sastavu (osobito je velik utjecaj sadraja ugljika) i grai (struktura i greke).
Prema kemijskom sastavu razlikuju se:

Kod legiranih je elika udio najmanje jednog od elemenata vei od:

Si

Mn

Cr

Ni

Mo

Co

Ti

Cu

Al

wi , % 0,60 0,80 0,20 0,30 0,10 0,05 0,05 0,05 0,05 0,03 0,05

Dodatkom legirajuih elemenata znaajno se mijenjaju svojstva elika.

Element wi , %
aluminij
sumpor
krom
nikal
bakar

<2
< 0,5

Glavni utjecaji

poveava otpornost gradnji cundera (sloj oksida), pospjeuje nitriranje, ometa rast zrna
poboljava rezljivost, smanjuje duktilnost i zavarljivost
poveava vrstou pri visokim temperaturama i zakaljivost te otpornost na koroziju, a u
0,3 4
kombinaciji s ugljikom poveava otpornost na troenje
0,3 5 poveava vrstou, ilavost i zakaljivost (pospjeuje austenitizaciju), te otpornost na koroziju
0,2 0,5 pospjeuje izgradnju zatitnog sloja u uvjetima atmosferske korozije

106 MATERIJALI

poveava zakaljivost, pospjeuje austenitizaciju, u kombinaciji sa sumporom smanjuje

negativne utjecaje dodatka sumpora
silicij
0,2 2,5 u proizvodnji elika vezuje kisik, poveava ilavost i zakaljivost
molibden 0,1 0,5 poveava sitnozrnost, zakaljivost i vrstou pri visokim temperaturama
vanadij
0,1 0,3 poveava sitnozrnost i zakaljivost, a u kombinaciji s C poveava otpornost na troenje
mangan

0,3 2

Element wi , %

Glavni utjecaji

Prema namijeni se razlikuju:

Od konstrukcijskih elika izrauju se razliiti strojarski dijelovi i sustavi, a od alatnih se

izrauju razliiti proizvodni (plastina deformacija, rezanje) i mjerni alati.
Pored oznaka elika prema Hrvatskim normama (HRN), danas se u Hrvatskoj esto
sreu i oznake elika prema Europskim normama (EN), Jugoslavenskim normama (JUS),
Njemakim normama (DIN), njemakim Brojevima elika (W.Nr.) i Amerikim normama
(AISI). Usporedne oznake za elike nalaze se u literaturi "kljuevima" za elike. elici su
veoma detaljno obraeni u DIN normama, na primjer, koritena terminologija je obuhvaena
u normama DIN EN 10079 Definicije termina za poluproizvode od elika (npr. ravni
poluproizvodi, limovi, profili, cijevi), DIN EN 10052 Termini toplinske obrade materijala na bazi
eljeza (npr. austenitizacija, poputanje, kaljenje). Oznaavanje elika je detaljno obraeno u DIN E
10027 - 1 Sustav oznaavanja elika kratice: (a) na temelju namjene (npr. S235JR, L360GA,
GE240), (b) na temelju kemijskog sastava te (npr. C35R, 28Mn6, X10CrNi18-8) DIN E 10027 - 2
Sustav oznaavanja elika Broj materijala (npr. 1.0212, 10345, 1.0721).
U Europskim normama (EN) elici se oznaavaju:
prema kemijskom sastavu, na primjer:
visokolegirani elik: X20CrMoV12-1
X maseni udio najmanje jednog legirajueg elementa wX 5 %,
20 wC = 0,20 % , ( 100 = 20)
Cr, Mn, V krom, mangan, vanadij,
12-1 maseni udjeli: wCr = 12 %, wMn = 1 %.
prema namjeni, mehanikim i fizikalnim svojstvima, na primjer:
konstrukcijski elik: S235JRG2
S konstrukcijski elik,
235 granica razvlaenja, Re = 235 N/mm2 ,
JR udarni rad loma, KV = 27 J pri + 20 C,
G2 jami se udarni rad loma, KV = 27 J pri + 20 C.
brojano, na primjer:
1.3551
1 broj vrste materijala, 1 = elik,
35 broj skupine materijala, 30 39 = razni elici,
51 serijski broj.
Prepoznavanje elika na temelju oznake izlazi iz okvira Materijala, a prethodno
navedeni primjeri samo ukazuju na sloenost normiranog sustava oznaavanja elika. U

05 Metali 107

sluaju rjeavanja konkretnog problema dodatne se informacije o konkretnom eliku lako

nalaze u literaturi i/ili na Internetu.

Konstrukcijski elici
Od konstrukcijskih elika izrauju se razliiti dijelovi/sustavi za: preuzimanje sila i/ili
momenata u mirovanju ili gibanju (nosai, mostovi, vratila, zupanici), skladitenje ili transport
plinova i tekuina (spremnici, cijevi), zatvaranje i spajanje (oplata brodova, zavarena kuita, vijci).

Svojstva su konstrukcijskih elika:

mehanike visoka granica razvlaenja, vrstoa, ilavost i dinamika izdrljivost,
postojanost otpornost na troenje i koroziju,
tehnoloka hladna oblikovljivost plastinom deformacijom, rezljivost i zavarljivost,
trina niska cijena i laka nabavka.
Prema namijeni se razlikuju:

Nekoliko su primjera konstrukcijskih elika ope namjene i njihove primjene:

Sastav, % (Max)

Oznaka elika
HRN

DIN

Si

Mn

Rm

Rp0,2 (min)
2

A5, %

KV20C ,
(min), J

290

N/mm

N Al

0000

St 33

0371

USt 37-2 0,17

0,05

0,05 0,007

340470

225

26

27

0361

RSt 37-2

0,17

0,05

0,05 0,009

340470

225

26

27

0363

St 37-3

0,17 0,030,3 0,20,5

0,04

0,04 0,009 0,02 340470

225

26

27

0562

St 52-3

0,2

0,55

1,7

0,045 0,045 0,009 0,02 490630

345

22

27

0545

St 50-2

0,3

0,05

0,05 0,009

470610

285

20

0645

St 60-2

0,4

0,05

0,05 0,009

570710

325

16

0745

St 70-2

0,5

0,05

0,05 0,009

670830

355

11

Vrsta elika

Podruje primjene

0000

Proizvodi sporedne vanosti (ograde, uline pokrovne ploe, poluge). Zavarljivost nije zajamena.

0371

Dijelovi namijenjeni oblikovanju hladnim deformiranjem

kotaa vozila).

0361, 0363

Zavrene konstrukcije, statiki srednje optereene pri temperaturama iznad 0 C.

0363, 0562,
0563

Zavarene konstrukcije, izloene jakim udarnim naprezanjima pri temperaturama snienim i

do 20 C. Slabije optereene osovine i cilindrini zupanici, koji nisu izloeni uvjetima
povienog troenja.

0545, 0645

Strojni dijelovi koji su i nekaljeni otporni na troenje

(limove za hladno valjanje, naplatci

(klipnjae, spojne poluge, svornjaci, manje

optereeni zupanici, jae optereene osovine pumpa i kompresora, vretena). Srednje optereeni dijelovi

108 MATERIJALI

izloeni visokim povrinskim tlakovima (puni vijci, klinovi, zatici).

Dijelovi izloeni jakim statikim optereenjima (bez titranja) koji su izloeni uvjetima jakog
troenja (vodee tranice, osovine sporih mijealica abrazivnih materijala). U pravilu se ne kali.

0745

Nekoliko su primjera korozijski postojanih elika (zeleno- vrijednosti pri 20 C):

Oznaka elika
HRN

HB

DIN

Rm

Rp0,2 (min)
N/mm2

(gaeno)

A5,
%

2
KV (min), Rp0,2, N/mm
J
100 C 500 C

4571

X 12 CrNi 17 7

170 220

700 950

350

45

105

4580

X 5 CrNi 18 9

130 180

500 700

185

50

85

155

92

4573

X 5 CrNiMo 18 10

130 180

500 700

205

45

85

175

110

4572

X 10 CrNiTi 18 9

130 190

500 750

205

40

85

176

119

4574

X 10 CrNiMoTi 18 10

130 190

500 750

225

40

85

190

129

4583

X 10 CrNiMoNb 18 10

130 190

500 750

225

40

85

190

129

Vrsta elika

Podruje primjene

4571

Opruge do 300 C.

4580

Duboko vuene limene prevlake za prehrambenu industriju.

4573

Oprema u kemijskoj industriji, industriji boja, mljekarskoj industriji, proizvodnji piva.

4572

Zavareni dijelovi u kemijskoj i prehrambenoj industriji. U kuanstvu (nehrajui pribor za jelo).

4574
4583

Zavareni dijelovi u kemijskoj industriji, industriji boja te proizvodnji polimera i gume.

Alatni elici
Namijenjeni su izradi alata za oblikovanje metala odvajanjem estica i plastinim
deformiranjem, kalupa za oblikovanje polimera te izradi mjernih alata.
Svojstva su konstrukcijskih elika velike:
krutosti (deformacije izazivaju promjene dimenzija izraivanih proizvoda),
tvrdoe (troenje alata izaziva promjene dimenzija izraivanih proizvoda),
ilavosti (alati moraju biti otporni na udare kako ne bi dolazilo lomova).
Prema uvjetima koritenja se razlikuju:

Radne su temperature:
hladni rad, tr < 200 C
topli rad, tr 200 C

5.2.3 eljezni lijevovi

Ljevovi na bazi eljeza su smjese eljeza s ugljikom. Razlikuju se:
elini ljevovi sa: 0 < wC < 2,03 %, u praksi: wC < 0,5 % i
eljezni ljevovi sa: wC > 2,14 %, u praksi: 3,0 < wC < 4,5 %.

05 Metali 109

Sadraj ugljika u eljeznim lijevovima znaajno premauje ravnotene koncentracije (otopina

C u Fe) te se ugljik izdvaja u zrnima grafita i cementita (Fe3C). Grafit se izdvaja u tri osnovna
oblika: listastom (lamelarnom), crvastom (vermikularnom, en. compacted) i kuglastom (sferoidalnom).
listasti grafit

crvasti grafit

kuglasti grafit

Cementit je nestabilni spoj i pod odreenim uvjetima se razlae:

Fe3C 3 Fe () + C (grafit)
Talite je lijevova 1150 do 1300 C znatno nie od talita elika (dijagram stanja).
Prema kemijskom sastavu razlikuju se nelegirani i legirani elini lijevovi:

wi , %

vrsta lijeva
nelegirani
legirani

Si

Mn

Cr

0,11 0,43 0,3 0,5 0,5 0,8 < 0,04 < 0,04
1
2
<
0,01
<
0,04
1,0 1,5 0,4 0,6 12 17

elini lijev je zapravo lijevani elik. Obrauje se samo odvajanjem estica. Za

dobivanje mikrostrukture sline eliku mora se elini lijev toplinski obraditi (usitnjavanje i
ujednaavanje veliine kristalnih zrna).
Komadi od elinog lijeva su znaajno skuplji od komada od eljeznog lijeva (toan
kemijski sastav, visoko talite, potekoe pri lijevanju, toplinska obrada).

eljezni lijevovi
Vrste su eljeznih ljevova:

Uobiajen je kemijski sastav bijelog lijeva:

C

Si

Mn

wi , % 2,5 3,5 < 0,6 3,5 4,0 < 0,9 < 0,25
Ugljik je veim dijelom vezan u cementitu ija su krupna kristalna zrna rasporeena u
austenitnoj, perlitnoj ili martenzitnoj osnovi.

110 MATERIJALI

Bijeli je lijev tvrd (> 400 HV) i krhak, izvrsne je otpornosti na abrazijsko troenje, te
visoke tlane vrstoe.
Zbog sklonosti formiranju upljina i napetosti pri lijevanju, te teke obrade odvajanjem
estica, koristi se za izradu proizvoda jednostavnijih oblika (industrijski valjci, kugle mlinova,
dijelovi drobilica kamena, sapnice pjeskara).
Uobiajen je kemijski sastav sivog lijeva:
wi , %

Si

Mn

2,5 4,5

1,0 4,0

0,3 1,0

0,1 1,5

< 0,1

Ugljik je veim dijelom izdvojen u grafitu (velik sadraj Si koji pospjeuje gradnju grafita, mali sadraj
Mn koji pospjeuje gradnju cementita) ija su kristalna zrna izdvojena u listastom obliku.
Niske je vlane i visoke tlane vrstoe, male ilavosti i istezljivosti. Najjeftinije je od
lijevova, dobre je livljivosti i rezjivosti te loe zavarljivosti.
Zbog dobre livjivosti i priguivanja vibracija koristi se u izradi komada sloenih oblika
koji su tijekom uporabe izloeni titrajnom optereenju (kuita mjenjaa, postolja obradnih strojeva).
Uobiajen je kemijski sastav nodularnog lijeva:
C
wi , %

3,2 3,8

Si
2,2 2,8

Mn
< 0,5

P
< 0,004

Mg

< 0,01

0,03 0,04

Ugljik je veim dijelom izdvojen kao grafit. Za razliku od sivog lijeva, kristalna su mu zrna
izdvojena u obliku kuglica. Oblikovanje kuglica pospjeuje magnezij, kao i brojni drugi
elementi. Metalna osnova moe biti feritne, feritno perlitne ili perlitne strukture.
Nodularni lijev ima mnogo veu vlanu vrstou nego sivi lijev, ali manju od elinog
lijeva. Posebna prednost nodularnog lijeva u odnosu na sivi lijev su vea granica razvlaenja,
ilavost i duktilnost. Ima veliku dinamiku izdrljivost. Moe se zavarivati i dobro se
obrauje postupcima odvajanja strugotine.
Zbog pogodne kombinacije svojstava se od nodularnog lijeva izrauju brojni dijelovi
vozila (npr. klipni svornjak, koljenasto vratilo, bregasta osovina, zupaici), crpki i kanalizacijskih cijevi.
U pravilu je najekonominija primjena feritno perlitnog nodularnog lijeva, ali je za odljevke
koji se tijekom uporabe izlau velikim deformacijama i udarnim optereenjima najpogodniji
feritni nodularni lijev.
Temper lijev se dobiva toplinskom obradom bijelog lijevanog eljeza
decementacijskim arenjem (Fe3C 3 Fe + C). Produkti su arenja:
bijeli temper lijev u oksidacijskoj atmosferi (okcidacija ugljika bijeli prijelom) i
crni temper lijev u redukcijskoj atmosferi (izdvajanje ugljika crni prijelom).

05 Metali 111

Od bijelog temper lijeva se izrauju runi alati, cijevne prirubnice i dijelovi lanaca, a od
crnog temper lijeva bubnjevi konica.

5.3 Neeljezni metali

Najvie su koriteni neeljezni metali:

Prema namjeni razlikuju se:

5.3.1 Aluminij
Vrlo niski kemijski potencijali oksida aluminija onemoguavaju njegovo dobivanje iz
ruda kemijskom redukcijom uz koritenjem jeftinoga redukcijskog agensa (ugljik u obliku koksa).
Aluminij se dobiva elektrolitskom redukcijom taline oksida. Pri hlaenju krutine aluminija od
talita sobne temperature ne dolazi do faznih pretvorbi (FCC kristalna reetka). Glavni su
legirajui elementi aluminija Cu, Mg, Mn, Si i Zn.
Pogodna svojstva

mala gustoa (2,7 kg/dm )

povoljan omjer vlane vrstoe i gustoe
velike elektrine vodljivosti (2,7 cm)
velike toplinske vodljivosti (230 W/mK)
izuzetno povoljan omjer elektrine vodljivosti i gustoe (vei

Nepogodna svojstva
nisko talite (660
C)

nego kod Cu)

dobra otpornost na atmosfersku koroziju i koroziju u vodama

velika duktilnost, koja se zadrava i pri vrlo niskim
temperaturama
isti se aluminij koristi za izradu elektrinih vodia (omjer elektrine vodljivosti i gustoe
aluminija je najpovoljniji od svih metala), dok se legure koriste u izradi graevinskih konstrukcija,
zrakoplovnoj industriji, industriji vozila, za izradu ambalae (veoma je povoljan omjer Rm/ vrst i
lak proizvod) i prehrambenoj industriji (poetna brzina korozije je velika, ali je tanki korozijsko-zatitni sloj
oksida svodi na zanemarive vrijednosti).

112 MATERIJALI

Osobito se mogu dobro oblikovati legure za plastinu deformaciju, s legirajuim

dodacima Cu, Mn, Mg i Si. Imaju visoku vrstou i otporne su na atmosferske utjecaje.
Od legura za lijevanje, uglavnom s legirajui dodatkom Si, mogu se odliti proizvodi s
tankim stijenkama. Odliveni su proizvodi vrsti i uz pogodne legirajue dodatke otporni na
djelovanje slatke i morske vode. Korozijska je otpornost legura Al-Mg dobra, a Al-Cu slaba.
vrstoa se dijela legura aluminija moe poveati toplinskom obradom
"precipitacijskim ovrivanjem" tijekom koga se sporo formira disperzija submikroskopskih
precipitata u kristalnoj reetki dobivenoj brzim ohlaenjem prezasiene krute otopine.

Legure aluminija su dominantan materijal za izradu konstrukcije putnikog zrakoplova

Airbus A 380. Na slici je s UVOP oznaena ugljinim kompozit vlaknima ojaana plastika.

5.3.2 Bakar
Na bazi bakra proizvedena je prva legura kositrena bronca, koja se koristila ve prije
oko 11000 godina. vrstoa je bakra mala i lako se plastino deformira, ali teko lijeva.
Pogodna svojstva

velike elektrine vodljivosti (1,8 cm)

velike toplinske vodljivosti (390 W/mK)
vrlo velika duktilnost (valjanje, izvlaenje)
dobra otpornost na koroziju
legure bakra imaju razliite boje

Nepogodna svojstva
velika gustoa (8,9 kg/dm3)
nepovoljan omjer vlane vrstoe i
gustoe
u dodiru s hranom se mogu formirati
otrovne tvari

Tehniki ist bakar se koristi za izradu elektrinih vodia od metala veu elektrinu
vodljivost imaju samo zlato i srebro. Bakar se dobro spaja mekim lemljenjem te se oko 50 %
proizvedenog bakra koristi u elektronici i elektrotehnici. Zbog dobre se toplinske vodljivosti
bakar koristi i za izradu cijevi protustrujnih i krinih cijevnih toplinskih izmjenjivaa.

05 Metali 113

Svojstva se bakra mogu u velikoj mjeri prilagoditi potrebama legiranjem.

Mjedi su vrste, te otporne na troenje i koroziju, a mogu se vrlo dobro polirati. Lako se
lijevaju, oblikuju deformiranjem i reu. Koriste se u izradi cijevnih spojnih elemenata,
korozijski otpornih vijaka i opruga, sitnih dijelova, ali i posuda pod tlakom.
Dodatak do oko 15 % Sn poveava se vrstou bronci i otpornost na troenje. Dio je
bronci izuzetno otporan na koroziju, a dio ima dobra klizna svojstva. Bronce se koriste za
izradu izmjenjivaa topline, te u brodogradnji, kemijskoj i petrokemijskoj industriji.

5.3.3 Nikal
Nikal ima feromagnetina svojstva (moe se magnetizirati), a najvanije mu je svojstvo
izvrsna otpornost na koroziju. Legira se s Cr, Mn, Mg, Al, i Be, a u ovisnosti od legirajuih
dodataka ima izraeno visoku vrstou, elastinost, temperaturnu i korozijsku postojanost.
Pogodna svojstva
vrlo velika otpornost na koroziju

Nepogodna svojstva
velika gustoa (8,9 kg/dm3)

U proizvodnji legiranih elika se koristi oko 60 % nikla, a u proizvodnji legura s

bakrom i srebrom oko 14 % nikla. 9 % nikla se koristi u proizvodnji kovkog nikla te vie
razliitih koroziono i vatro otpornih legura: "Monel"-a (do wNi = 60 %), "Inconel"-a (wNi = 44
72 %), "Hastelloy"-a (wNi = 56 76 %) i drugih superlegura, 6 % za platiranje, 3 % za izradu
toplinski i elektrino otpornih legura .

5.3.4 Titan
Titan ima vrstou i krutost slinu eliku, ali je 40 % manje gustoe ( = 4,5 g/cm3).
Legure titana dostiu vrstou do 1400 N/mm2 i imaju dobra svojstva na povienim
temperaturama. Talite je titana 1670 C.
Pogodna svojstva
povoljan omjer vlane vrstoe i gustoe
velika otpornost na koroziju
implantati su kompatibilni s ljudskom organizmom

Nepogodna svojstva
visoka cijena

Pri hlaenju taline javljaju se dvije alotropske modifikacije (BCC), stabilna pri viim
temperaturama, te (HCP), stabilna pri temperaturama ispod 880 C.
Zbog izvrsne otpornosti na koroziju titan se koristi u kemijskoj industriji, brodogradnji i
medicini. U zrakoplovnoj se industriji titan koristi za izradu dijelova trupa aviona i dijelova
mlaznih motora. Legiranjem titana s niobijem moe se formirati supravodiki intermetalni
spoj, a legura s niklom pokazuje efekt memoriranja oblika.
Legure titana su dominantan materijal za izradu konstrukcije vojnog zrakoplova Airbus
A 380. Na slici je s UVOP oznaena ugljinim kompozit vlaknima ojaana plastika.

114 MATERIJALI

5.3.5 Magnezij
Magnezij ima najniu gustou od svih konstrukcijskih metala, ali se zbog niske
vrstoe, otpornosti na troenje i umor, te kemijske otpornosti rijetko koristi bez legirajuih
dodataka (Al do 10 %, Zn do 6 %, Mn 1 2 %, Cu, Si, Ce cer, Th torij i Zr cirkonij).
Pogodna svojstva
vrlo mala gustoa (1,74 kg/dm3)
povoljan omjer vlane vrstoe i gustoe
izvrsna obradivost, dobra livljivost i zavarljivost

Nepogodna svojstva
mala otpornost na koroziju
visoka cijena

Legure za gnjeenje mogu se rezati velikim brzinama, ali treba poduzeti mjere
osiguranja od paljenja strugotina. Legure za lijevanje (pjeani, kokilni i tlani lijev) pogodne su za
izradu dijelova s tankim stjenkama koji moraju biti laki, npr. kuita runih elektrinih alata.
Magnezijeve legure se upotrebljavaju za izradu dijelova zrakoplova, prenosivih ureaja,
raunala, instrumenata i fotoaparata. Povrina se dijelova se zatiuju kromiranjem.

5.4 Korozija i zatita od korozije

Jedan od oblika djelovanja okoline na metalne materijale je korozija tetno
elektrokemijsko otapanje metala u elektrolitima, uz formiranja sloja produkata korozije ili bez
njega. Pored gubitaka metala javljaju se i indirektne tetne posljedice korozije, koje u
pravilu znaajno nadmauju tete uzrokovane gubicima metalnog materijala. Na primjer, kroz
probojno korozijsko oteenje vodovodne cijevi promjera 1 mm, pod tlakom od 3 bar,
dnevno e biti izgubljeno oko 1 m3 pitke vode.

5.4.1 Korozija
Korozija:
elektrokemijska reakcija metala s agensima korozije sadranim u okolini,
odvija se na dodirnoj povrini metal/okolina,
izaziva mjerljive promjene svojstava metala i okoline.
Razvoj se korozije moe opisati na primjeru korozije ispod kapljice vode na metalnoj
povrini. Uzrok je korozije neravnomjerna aeracija (razliite koncentracije otopljenog kisika).

05 Metali 115

U biti, na tijek korozije uslijed neravnomjerne aeracije znaajno utjee formiranje

produkata korozije. Brzina korozije je vea u podruju manje koncentracije kisika zbog
odsustva sloja produkata korozije koji imaju uinak korozijski zatitnog sloja. Naime, u
odsutnosti ovog uinka korozija bi bila najbra u podruju najvee koncentracije kisika.
Korozijske veliine pokazatelji svojstava metala i okoline koja bitno utjeu na
mogunost (termodinamika) i brzinu (kinetika) razvoja korozije.
Razlikuju se:
(a) vrste korozije, prema uzrocima:

(b) vidovi korozije, prema posljedicama:

Korozijsko oteenje gubitak funkcije metalnog dijela/sustava izazvan korozijom.

Osnovni je uzrok korozije elektrokemijska neravnotea.

Metal se otapanju u elektrolitu opire formiranjem elektrinog dvojnog sloja. to je jaa

tenja otapanja metala u elektrolitu i slabije privlaenje iona i elektrona u metalu to e za
uspostavljanje elektrokemijske ravnotee biti potrebno formiranje jaega elektrinoga

116 MATERIJALI

dvojnog sloja (npr. morska voda / cink), kao i obrnuto (npr. morska voda / bakar). Jakost se dvojnog
sloja moe opisati elektrodnim potencijalom, EM u V, te izmjeriti voltmetrom (V), koristei
se usporedbom s referentnom elektrodom poznatog elektrodnog potencijala. U laboratorijima
se najee koristi standardna zasiena kalomelova elektroda (SZKE).
Uspostavljena elektrokemijska ravnotea se remeti:
(a) elektrolitikim i elektrinim spajanjem metala s drugim metalom,
(b) lokalnim promjenama svojstava metala ili elektrolita.
Uslijed poremeaja ravnotee, uspostavlja se korozijski lanak (anoda | elektrolit | katoda) i
razvija se korozija uz tenju:
1. ravnomjerne raspodjele elektrona u krutoj fazi metala elektroni gibaju iz
podruja vee u podruje manje koncentracije,
2. zaustavljanja otapanja iona metala formiranjem dovoljno jakog dvojnog sloja
opeg ili lokalnog.
Brzina korozije se moe opisati jakou korozijske struje, IM u A , te izmjeriti
ampermetrom (A). Tijekom razvoja korozije se u naelu mogu pratiti elektrodni potencijali i
jakosti korozijske struje, ali se racionalna mjerenja u praksi teko provode. Pouzdani se
rezultati o brzinama razvoja korozije dobivaju pokusima izlaganja koji su esto veoma
dugotrajni (korozija metala u prirodnim uvjetima).
Sa stajalita elektrokemije korozija je anodna oksidacija metala praena katodnom
redukcijom agensa korozije. U vodenim su sredinama najei agensi korozije otopljene
molekule kisika i uvijek prisutni ioni vodika, a razvoj korozije se moe opisati jednadbama:
anodna oksidacija metala:
M n e M+n
na primjer:
2 Fe 4 e 2 Fe+2
(oksidacija otputanje elektrona, anoda mjesto na kome se odvija oksidacija)

katodna redukcija agensa korozije:

utroak otopljenog kisika

oslobaanje vodika

(O2 ) 2 O + 4 e 2 O redukcija
2 O2 + 2 H+ 2 (OH) spajanje

4 H + 4 e 4 H redukcija
4 H 2 H2 spajanje

Pokazatelj koncentracije vodikovih iona:

pH = log c(H+)
i moe se zakljuiti kako u oba sluaja tijekom razvoja korozije raste pH elektrolita. U
neutralnim vodenim otopinama je c(H+) = 107 mol H+/l pH = 7.

Termodinamika analiza korozije

Termodinamikim pristupom se utvruje mogunost razvoja korozije, a u analizi se
esto koriste Pourbaixovi dijagrami elektrokemijske ravnotee:
voda

eljezo

bakar

05 Metali 117

Aktualni uvjeti se mogu jednostavno odrediti s pH metrom koji omoguava mjerenje:

pH vrijednosti sa staklenom i kalomelovom elektrodom,
EH usporedba sa standardnom zasienom kalomelovom elektrodom.
Na temelju Pourbaixovih ravnotenih dijagrama ipak se ne moe pouzdano predvidjeti
tijek elektrokemijskih i prateih kemijskih reakcija strogo uzevi, oni vrijede samo za ist
metal i istu vodu. esto dodatak male koliine legirajueg elementa osnovnom metalu ili
otapanje male koliine kemijskog spoja u vodi rezultira znaajnim izmjenama veliina i
oblika oblasti u dijagramima elektrokemijske ravnotee.

Razliito su oznaene oblasti:

korozije metal oksidira, te ioni metala prelaze u elektrolit
pasivnosti metal oksidira, a oksidi metala formiraju korozijski zatitni sloj
imuniteta metal ne oksidira

118 MATERIJALI

5.4.2 Zatita od korozije

Zatita od korozije obuhvaa brojne razliite postupke sprjeavanja ili smanjivanja
brzine korozije, koji se prema prirodi mogu grupirati:

Pravilno konstruiranje
Pravilnim se konstruiranjem strojarskih dijelova/sustava izbjegavaju pojave
nehomogenosti metala i/ili elektrolita. Ovdje spada i provedba toplinske obrade komada kod
kojih su prisutna zaostala naprezanja (posljedica oblikovanja, npr. lijevanje, zavarivanje).

Izmjene svojstava metala

Izmjenama svojstava metala on se prilagoava zadanoj okolini.

Izmjene svojstava okoline

Izmjenama svojstava se okoline prilagoavaju zadanom metalu.

Formiranje izolacijskih slojeva

Formiranjem izolacijskih slojeva se korozijski neotporan metal elektrolitiki odvaja od
okoline.

Elektrokemijska zatita
Elektrokemijskom zatitom se metal iz oblasti korozije (dijagrami elektrokemijske ravnotee)
prevode u oblasti imuniteta (katodna zatita) ili pasivnosti (anodna zatita).

Katodna se zatita provodi sa: (a) rtvenom anodom i (b) izvorom struje i korozijski
otpornom anodom. Kako bi se smanjila potronja rtvene anode ili struje, tieni se metal
prevlai elektrino izolacijskim slojem polimera (nalii).

5.4.3 Kemijska korozija

05 Metali 119

Kemijska se korozija odvija direktnim sudarima atoma reaktanata kisika i metala, uz

formiranje sloja oksida metala. Na primjer:
Fe + O FeO

(u neposrednom kontaktu O preuzima elektrone od Fe)

Znaajne se brzine kemijske korozije metala dostiu tek pri visokim temperaturama
(kaljenje, visokotemperaturna korozija u loitima kotlova).