Teina koju nose minberske stepenice

Minberske stepenice, koje ve preko 1400 godina podnose teinu razliitih reeninih
konstrukcija i tema, moda su najvei teret podnosile prilikom izlaganja hadisa kojim imam
Buhari otvara svoj Sahih:
...

Djela se cijene samo prema namjerama i svakome ovjeku pripada ono to naumio...1
Nisu bez razloga imam Buhari a i mnogi drugi autori otpoinjali svoja kapitalna djela ovim
hadisom. Hadis o nijetu je prebogat porukama, savjetima i uputama koje mogu koristiti
muslimanu. Mnogi imami su, sa minberskih dasaka, vazili o ovome hadisu, htijui, pri tome,
spasiti svoje stado perfidnih, kompliciranih i neprimjetnih ejtanskih zamki, koje za cilj imaju
propadanje svakog Bogougodnog, iskrenog i ispravno naumljenog djela.
Iako su imami dosta vremena provodili u komentiranju ovog hadisa, ne treba zaboraviti da i
svoj nijet treba, s vremena na vrijeme, provjeriti. Shodno postupcima Allahovog poslanika,
s.a.v.s. iz hadisa:

:




Prilikom obavljanja hada, Allahov poslanik, s.a.v.s., jahao na tronom samaru, na sbi
imao vuneni ogrta koji nije vrijedio ni etiri srebrenjaka. (odnosno, bio je to sasvim
obian ogrta) Govorio : 'Gospodaru m, oisti moj had od licemjerja i prestia.'2 Iako
pred kraj ivota i poslanike misije koju je iskreno ponio, Allahov poslanik, s.a.v.s, moli
Uzvienog Allaha za iskren nijet. Suprotnost iskrenom nijetu i djelu poradi Allahova Lica je
licemjerje i prieljkivanje prestia!
Mnogi poslovi krenu s ispravnim nijetom, ali se ti nijetovi, u meuvremenu, pokvare
vanjskim subjektivnim razlozima, obino financijskim. Ihlas je da se injenjem djela eli
postii zadovoljstvo Uzvienog Allaha, a ne neto drugo. Ihlas je jedan od, dva nama
interesantna, uvjeta za primljenost djela. Jedna od ejtanskih metoda u odvraanju ljudi sa
pravoga puta ili ponitavanju, s mukom uinjenih, djela koja se rade u ime Allaha, jeste
kvarenje nijeta, uz nunu racionalizaciju istoga! Racionalizacije tipa: veina tako radi, takvo
je vrijeme i podneblje, ili financijske racionalizacije poput izreke Chestera Bowlesa, U doba
financijske nesigurnosti ne moe biti individualnih sloboda... O suvinosti ovakvih i slinih
racionalizacija govori hadis:





"Allah ne gleda u vae likove i vae imetke, ve gleda u vaa srca i vaa djela.3
1

Buhari, Sahih, br. 1; Muslim, Sahih, br. 1907; Ebu Davud, Sunen, br. 2201; Ibn Made, Sunen, br. 4367; Nesai,
Sunen, br. 3794; Tirmizi, Dami'a, br. 1647
2
Tirmizi, email, br. 334
3
Muslim, Sahih, br. 2564 (34); Ibn Made, Sunen, br. 4282

Iz ovog hadisa se moe izvui pravilo da e ovjek biti pitan za djela kojima je bio zaduen.
No, sama djela, bez pratnje sranog nijeta, biti e nitavna. U ovom sluaju vrijedi i vice versa
pravilo, da srani nijetovi, koliko god bili uzvieni, biti e nitavni ako ih prate djela koja su u
suprotnosti sa tim nijetovima. to se tie financijskih racionalizacija, moe se kao
protuargument navesti hadis:

Kada biste se istinski oslanjali na Allaha, On bi vas opskrbio kao to opskrbljuje ptice. One
ujutro polijeu praznih, a naveer se vraaju punih stomaka.4
Drugi, nama interesantan, uvjet za primljenost djela jeste ispravnost samog djela. Uprkos
ispravnom nijetu, neispravno djelo nee biti primljeno, niti e, u konanici, od njega biti
ikakve koristi. U to se mogu uvrstiti kojekakvi vatrometi koji se organiziraju povodom
pojedinih islamskih blagdana, slavljenje istih tih blagdana po diskotekama u prisustvu
alkohola, slavljenje islamskih blagdana organiziranjem turbo-folk koncerata. Moda e ovo
nekome biti pretjerano, moda e se neko pozivati se na princip alternative koji se mora
ponuditi. No takvo razmiljanje je pogreno. Ako bismo ohalalili gornje sluajeve, morali bi
ohalaliti i bestidan i prostaki govor koji pojedini kritiari imama i Islamske Zajednice koriste
u svome diskursu kako bi privukli panju sluateljstva i onih koje kritiziraju. U krajnjem,
takvom filozofijom, morali bi ohalaliti i viceve, ak i psovke na hutbama pod pretpostavkom
da privlae panju. U takvoj filozofiji, nita nije zabranjeno! No, poto islam nije nikada bio
makijevalistiki, to se ne moe uiniti!
Kako se najlake otkriva neispravan nijet?
Uzevi u obzira da je nijet stvar srca, nemogue je neispravnost nijeta otkriti bez djela koje ga
prati i reakcija osobe koja ini nijet i djelo. U tome nam mogu pomoi rijei Allahovog
poslanika, s.a.v.s.:





Ko se lano svojim postupcima prikazuje pred ljudima, Allah e njegove neiskrene nijete u
djelima otkriti i osramotiti ga pred ljudima.5
Iz ovog se hadisa mogu izvui, najmanje, dva pravila koja su nama zanimljiva. Prvo pravilo je
da svako djelo koje za rezultat ima suprotnost onom to se od djela oekuje, ukazuje na
nedostatak, neispravnost i krnjavost nijeta. U tom kontekstu se mogu pomenuti djeca koja u
mektebu i na svim mektebskim takmienjima osvoje sve mogue nagrade na konto svog,
mehaniki usvojenog znanja, no, im se ta djeca udalje od mekteba, preuzme ih kafi kao da
nikada nisu ni pohaali mekteb. Niti takve djece ima u damijama, niti bilo kakve koristi od
njih ima. Drugo pravilo jeste da se poslije sramote ili nekog problema na poslu, a koji su
svakodnevnica svakome imamu, imamu opada elan i opseg rada. To bi bio i najbolji
pokazatelj neispravnog nijeta. Jer se iz samog opadanja elana i podbacivanja u daljnjem poslu,
4
5

Tirmizi, Dami'a, br. 2344; Nesai, Sunenul-kubra, br. 8/79; Ibn Made, Sunen, br. 4164
Buhari, Sahih, br. 6499; Muslim, Sahih, br. 2986

sasvim sigurno moe utvrditi da uraeno djelo nije bilo radi Allahova Lica. U naemu narodu
je za takvu situaciju osmiljena i jedna poslovica: Krava koja daje 20 litara mlijeka, pa se
onda ritne i sve prolije. Brojni su primjeri imama, pogotovo u dijaspori, koji s poetka svoga
rada imaju potrebu da se pokau narodu koliko su dobri. Nakon nekog vremena, zamorom,
problemima i nedostatkome Allahovog bereketa, isti se povlae u sebe, distanciraju od
demata, te za svoje probleme uvijek krive ili pojedine grupacije iz demata ili Islamsku
zajednicu, a nerijetko i oboje.
Jo jedan od naina kako otkriti pogrean nijet jeste razlika izmeu mehaniki prikupljenog
znanja i znanja koje se spustilo na naa srca. U biti, puko gomilanje injenica i nije uenost!
Inae bi svaki raunar bio daleko ueniji od bilo kojeg alima! Mada nagomilano znanje o
injenicama ne mora biti pokazatelj povrnosti u prihvatanju poruka. Znanje koje se sputa na
naa srca, znanje u koje vjerujemo svim svojim biem, znanje koje nas mijenja na bolje,
znanje koje uzrokuje, preko nas, promjenu u drugima, to je istinsko znanje! Iako takvo znanje
ne mora biti veliko u kvantitativnom smislu, ono je u kvalitativnom daleko bolje i vee od
isto nabubanih injenica! Kvantitet znanja, rada ili uinka, u islamu nije nikada bio bitan. To
se jasno vidi iz mnogih ajeta i hadisa, poput:


Onaj koji je dao smrt i ivot da bi iskuao koji od vas e bolje (kvalitet) postupati...6
Odnosno, koji e od vas korisnije postupati, a nije reeno: ko e vie uraditi. Ili iz hadisa u
kome je reeno Allahovom poslaniku, s.a.v.s.:
:

Allahov poslanie, ta i ta ena klanja po cjelu no, a danju posti. Ali, na jeziku je nezgodna,
zlostavlja komije.' Poslanik s.a.v.s. na to odgovori: 'U njoj nema nikakva dobra, ona je u
Vatri.'...7 ena iz hadisa, i pored dosta (kvantitet) dobrih djela zavrava u Vatri! Po istom
principu, iskrenom imamu je sasvim nebitno koliko (kvantitet) djece e navesti u svojim
izvjetajima kao svrenike hatmi, iako to oni nisu. To je jedino bitno karijeristima.
U praksi se takoer moe vidjeti razlika izmeu mehanikog i sranog znanja. Naime,
nabubane injenice nemaju ni izdaleka toliku upornost niti mo ubjeivanja koliko to ima
srano znanje. Kod biflanja nabubanog znanja neispravan je i nijet. Mehaniko biflanje
injenica nema za cilj pomo i promjenu stanja naega stada, ve, u pravilu, ima za cilj da se
posao otme iz ruku ili, eventualno, pokupe dnevnice za odrana predavanja. Ovo je esta
greka mnogih imama. Iako se posao, formalno-pravno, u potpunosti obavi, efekti takvog
pristupa su efemerni. Imami ne postupaju u svome poslu radi Allahova Lica, ve poradi
financijske sigurnosti.
Konstatacaija za kraj: Kako se ispravan nijet moe pokvariti, po istom principu pokvareni
nijet se moe popraviti. Ne treba gubiti nadu!
6
7

Kur'an, Mulk, 2
Buhari, Edeb, br. 119