UNIVERZITET U TUZLI

FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK HISTORIJA

PRVI KONTAKTI OSMANLIJA SA BOSNOM

(REFERAT)

Student: Ahmo Mehmedovi

Mentor: mr.sc Alen Salihovi

Tuzla, novembar 2016.

Bitka kod Bilee

Prvi neposredan dodir Osmanlija sa Bosnom bio je 1386.godine kada su manje
osmanske ete doprle sve do doline Neretve. Dvije godine kasnije 27. augusta 1388. odigrala
se bitka kod Bilee, izmeu osmanlijskih odreda sa oko 18 000 vojnika predvoenih Lala
ahinom (koji je predvodio Osmanlije u pobjedi na Marici 1371. godine) i odreda kraljevine
Bosne, koje su predvodili bosanske vojvode Vlatko Vukovi i Radi Sankovi sa 7000
vojnika spremnih da brane dravnost, ast i slobodu. Bitka se okonala potpunim porazom
mnogobrojnijih Osmanlija, u kome se i sam Lala ahin jedva spasio bjekstvom, dok su gubici
u pobjednikim redovima bili neznatni.
Nakon ove bitke, otomanski krvavi upadi u Bosnu prestali su na neko vrijeme.
Nepunih godinu dana kasnije velika osmanlijska vojska sukobila se u Kosovskom boju sa
kombiniranom srpskom vojskom, ije su lijevo krilo inili odredi kralja Bosne Tvrtka I (1353
1377, 13771392), predvoeni Vlatkom Vukoviem.
"Jo u Tvrtkovo vrijeme ue u Bosnu turski vojskovoa ain s osamnaest tisua
vojnika, te stade paliti zemlju, u iju odbranu ustae tada vojvode ili vojskovoe Tvrtkovi,
Vlatko Vukovi i Radi Sankovi. Prvi put se sukobie na Rudinama, a zatim u Bilei, gdje
turske snage budu razbijene, poraene i sasjeene, dok Bosanci, kojih bijae oko sedam tisua,
pretrpjee tek neznatne gubitke. Taj poraz poui Turke da ubudue budu oprezniji i da ne
upadaju tako lako u to kraljevtsvo ili koju god drugu zemlju podlonu kralju Tvrtku.1"
Vlatko Vukovi predvodio je bosansku vojsku u velikoj pobjedi kod Bilee, kada je
27. augusta 1388. Odaslan od strane Tvrtka I predvodio je bosanske jedinice koje je kralj
Bosne poslao na Kosovo, te je napadajui sa lijevog krila zdruene vojske, koje je bilo pod
udarom Bajazita I, jedini ostvario uspjehe vrijedne panje. Vlatko je sa sobom u bitku
odvukao i jedan top, koji je dobio od svog susjeda dubrovakog kneza s kojim je bio u dobrim
odnosima, te e taj top initi jedino artiljerijsko oruje u Kosovskoj bici. Kada se vratio u
Bosnu izvjestio je o velikoj pobjedi.

Vlatko Vukovi Kosaa bio je gospodar Huma, slavni vojskovoa kralja Tvrtka I i
branitelj Bosne, kraljev najpouzdaniji podanik, te je uestvovao u pregovorima sa susjednim
dravama u ime Bosne, a posebno sa Dubrovnikom. Po prvi put ga i spominje jedna povelja
Dubrovanima iz 1378. godine. Iako je bio vrsni diplomata, najveu slavu je stekao vojnim
djelovanjem. Na elu bosanske vojske ostvario je dvije velike pobjede nad Turcima: kod
Bilee i na Kosovu.
Postoje dvije godine njegove smrti. Po jednim navodima umro je 1392. godine, po
drugim 1939. Sahranjen je ispod steka u Boljunima, kod dananjeg Stoca. I kako je boj kod
Bilee i na Kosovu polju ostavio veliki utisak na ljude svoga vremena, na grobu vojvode je
uklesan natpis:"Ase lei dobri oek Vlatko Vukovi. Vojvoda Vlatko je prvi pobijedio Turke
kod Bilee..."

KOSOVSKA BITKA

Na Vidovdan 28. Juna 1389. godine Vlatko Vukovi je bio jedan od zapovednika u
bici na Kosovu polju. Naao se na elu vojske koju je kraljevina Bosna poslala u pomo
srpskoj vojsci na Kosovu. Prema turskom piscu Neriju, na Kosovu polju je knez Lazar
Hrebeljanovi zapovedao centrom vojske,dok je vojvoda VlatkoVukovi vodio lijevo krilo, a
desnim je komandovaoVuk Brankovi. Vukov doo vojske se sastojao od oklopnika koji su u
samom poetku bitke odmah razbili lijevu osmansku stranu, koju je vodio Jakub.
O samom toku borbe zna se sigurno,da su Srbi iz poetka napredovali i da su potisli
odjeljenje sultanova sina Jakuba.Vlatko Vukovi sa Bosancima imao je toliko uspjeha, da je
svom kralju Tvrtku, u dva maha, slao vijesti o hrianskoj pobedi.Nakon sultanove smrti
osmanski centar je preuzeo Bajazit,zbog ega srpska sredina nije izdrala osmanski pritisak.
Tada Osmanlije hvataju i ubijaju kneza Lazara.Sa Kosovskog boja, vojvoda Vlatko se
vratio i izvjestio o srpskoj pobjedi.Bosanski kralj ak je i nekoliko nedjelja kasnije, javljao
prijateljima o pobjedi hriana i primao estitke.

LITERATURA
Grupa autora, Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja II svjetskog rata
Noel Malkolm, Povjest Bosne
Mustafa Imamovi, Historija Bonjaka