GOSPODARSKI PROFIL MEIMURJA

REGIJA POGODNA ZA ULAGANJE

Kroz EU projekt Razvoj investicijskog okruenja Ministarstva
gospodarstva, rada i poduzetnitva,Meimurska upanija je 2011.
uspjeno prola napredni program certifikacije regija za ulaganja
iji je cilj pruanje pomoi potencijalnim ulagaima, to
ukljuujeone-stop-service-center koji na proaktivan nain
podrava pokretanje novih projekata. Pored toga, program
ukljuuje post-investicijsku podrku iji je cilj pruiti povratne
informacije o preprekama s kojim se suoavaju novi ulagai, te u
konanici, njihovo uklanjanje. Ovo je ujedno i nastavak prethodne
faze Programa certificiranja regija za ulaganja kojim je
Meimurska upanija 2006. certificirana kao Regija pogodna za
ulaganje, ime je garantirano ispunjenje svih kriterija u pogledu
visoke razine kvalitete ljudskih kapaciteta, raspoloivog zemljita i
marketinga za struno privlaenje i pruanje podrke stranim
investitorima.

SWOT

Prema istraivanju konkurentnosti gospodarstva 2010.

Nacionalnog vijea za konkurentnost (NVK) i Programa
Ujedinjenih naroda za Razvoj (UNDP) 21 hrvatske upanije i 3
glavne regije, Meimurska upanija zauzima visoko 4. mjesto
meu upanijama, a Sjeverozapadna Hrvatska u kojoj je i
Meimurska upanija zauzima vodee mjesto na listi
konkurentnosti u Hrvatskoj.
FDI magazine, koji je pokrenuo ugledni poslovni dnevnik The
Financial Times, proveo je natjeaj Europski gradovi/regije
budunosti 2010./2011 kojim je izvrena procjena pokazatelja od
gospodarskog potencijala i ljudskih resursa, do kvalitete ivota i
promocije izravnih stranih ulaganja. Meimurska upanija zauzela
je tree mjesto meu malim europskim regijama, etvrto meu
junoeuropskim regijama te trinaesto ukupno u konkurenciji
142 regije. Znaajka po kojoj smo rangirani ovako visoko je
strategija promocije izravnih stranih ulaganja, to je potvrda da su
kontinuirana zajednika zalaganja upanijskih institucija
posljednjih godina prepoznata na europskoj razini.

ANALIZA

Snage

Prilike

Kontinuiran rast i razvoj grupe MSP koji ostvaruju visoki udjel dodane nove
vrijednosti, koji su konkurentni i izvozno orijentirani (posebno u
metalopreraivakoj industriji), ulau u razvoj te veu uz sebe velik broj
kooperanata

Snana tradicija obrtnitva

Graditeljstvo koje uz tradiciju i kapacitete ima strategiju razvoja

Prisutnost brojnih stranih kompanija kao vanog faktora privlaenja FDI ali i
ukupnog gospodarskog razvoja

Konkurentnost na nacionalnoj i meunarodnoj razini na visokom nivou

Povoljni uvjeti za razvoj ICT sektora (povoljno poslovno okruenje u smislu
postojanja MEV-a, TIC-a, MIT-a) , velik udio graana koji koristi moderne
tehnologije, dostupnost visokog obrazovanja iz podruja raunarstva

Tehnoloko-inovacijski centar Meimurje i inkubator koji za cilj ima tehnoloki
razvitak regije

Dobra suradnja sa susjednim dravamarazmjena informacija, zajedniko voenje
razvojnih projekata, susreti poduzetnika, zajedniki nastupi na sajmovima i

Postojanje velikog broja gospodarskih zona (oko 40 zona od kojih je 13 popunjeno,
a ostale su spremne za ulaganje)

Potporne institucije koje svojom ekspertizom, savjetnikim uslugama i projektima
potpomau razvoj malih i srednjih poduzea REDEA, TIC s inkubatorom, akra,
Menea, HGK, HOK, te ostale upanijske slube

Osnaivanje razvoja MSP i velikih tvrtki kroz: umreavanje poduzetnika, razvoj

ljudskih resursa, razvoj tehnoloke i poduzetnike infrastrukture, inovacije,
razvoj novih proizvoda, jaanje uloge TIC- i MEV-a, poboljanje uvjeta za
privlaenje stranih investicija, projekte financirane iz EU fondova i drugih
meunarodnih izvora

Prekograninu suradnju iskoristiti za financiranje i razvoj gospodarskih
projekata te privlaenje stranih investicija

Poveanje izvoznog potencijala

Razvoj rastue kulture inovacija i kreativnosti kao prilika za komercijalizaciju
inovacija i osnivanje novih tvrtki temeljenih na visokim tehnologijama

Razvoj klastera okupljenih oko vodeih poduzea

Poticanje razvoja novih poslovnih usluga radi potpore novoosnovanim
poduzeima, inovatorima i visokotehnolokim tvrtkama

Promicanje i poticanje snanijeg povezivanja izmeu poslovnih subjekata i
razvojnih institucija kako bi se omoguila razmjena ideja i poveale mogunosti
financiranja

Razvojem Poslovnog parka Meimurje omoguava se razvoj sektora temeljenih
na novim tehnologijama, kao i sektora u razvoju ICT, nanotehnologija,
energetika, logistika i poslovne usluge

Mogunosti za financiranje na nacionalnoj i meunarodnoj razini

Slabosti

Prijetnje

Nepovoljna gospodarska struktura - znaajan udio zastarjelih, niskoakumulativnih,

radno-intenzivnih industrija (tekstilna i obuarska)

Poveanje stope propadanja poslovnih subjekata i poveanje stope nezaposlenost i

Razdrobljenost gospodarstva, individualizacija poduzetnika i nedostatak
programa za povezivanje i umreavanje MSP

Nedovoljna suradnja gospodarstva s visokokolskim i istraivakim institucijama

Nepripremljenost poduzetnika za ulazak RH u EU

Porast parafiskalnih nameta u nekim JLS

Najnie plae u gospodarstvu u usporedbi s drugim HR upanijama

Niska produktivnost rada u odnosu na druge upanije iste ili sline razine
konkurentnosti

Velik broj nezaposlenih niske razine obrazovanja s loom perspektivom
zapoljavanja

Gospodarske zone su preteno male povrine i nisu prikladne za velike investitore.

Niski koeficijent izgraenosti u poslovnim zonama

Konkurencija u poljoprivredi i proizvodnji hrane i u tradicionalnim industrijama

(tekstilna i obuarska) iz EU, Kine i drugih zemalja

Brzi razvoj novih tehnologija, menadmenta i organizacije u svijetu, za ije su
praenje i uvoenje potrebna stalna i velika ulaganja

Konkurencija iz drugih zemalja s izdanijim dravnim potporama za izvoznike
(nakon pristupanja EU)

Otean pristup izvorima financiranja

Nedovoljno brz proces kvalitetne organizacije katastra i zemljinih knjiga
nemogunost prihvaanja investicija

Konkurencija u vidu privlaenja investicija u sklopu poslovnih/gospodarskih
zona u drugim upanijama

Konkurencija u vidu inovacijskih i tehnolokih kompetencija u susjednim
upanijama, gradu Zagrebu te oblinjim regijama susjednih zemalja

Izvor: Razvojna strategija Meimurske upanije 2011. 2013.

www.medjimurska-zupanija.hr

R. Bokovia 2, 40000 akovec; TEL: +385 (0)40 374 017; FAX: +385 (0)40 374 032

OPENITO

Pokrivenost infrastrukturama

Meimurska upanija povrine 730 km smjetena je na krajnjem

sjeveru Republike Hrvatske izmeu rijeka Mure i Drave.

pitka voda
elektrina energija
plin
telekomunikacije
irokopojasni Internet
mobilna mrea

Najznaajniji imbenici koji odreuju gospodarstvo i razvoj

Meimurja su zemljopisni poloaj, prirodni resursi i stanovnitvo.
Tijekom 2013. godine, u Meimurju je poslovalo 2.417 poslovnih
subjekata, od ega 52 velikih i srednjih, te 2.365 malih poduzea.
BDP per capita za 2011. je iznosio 8.171, a stopa registrirane
nezaposlenosti u 2013. godini 17,1%. Vizija razvoja upanije glasi:
Meimurje, upanija snanog poduzetnitva zasnovanog na
znanju i inovacijama, ouvane prirodne i kulturne batine te
visoke kvalitete ivljenja.

98,5 %
98%
98%
90%
90%
98%

Izvor: Prostorni plan M

eljeznika pruga Kotoriba akovec, jedna od prvih eljeznikih

pruga u zemlji (1857.), danas je glavni magistralni pravac Srednje i
Istone Europe prema sjevernojadranskim lukama. U akovcu je
eljezniko raskrije pravaca prema Varadinu, Zagrebu i Sloveniji
(Pragerskom), pravca prema M. Srediu i Republici Sloveniji
(Lendava). eljeznika pruga akovec - Varadin - Zagreb je pruga
I. reda koja uglavnom biljei veliki putniki promet.

ZEMLJOPISNI POLOAJ I INFRASTRUKTURA

Geoprometni poloaj na krajnjem sjevernom dijelu Republike
Hrvatske, na tromei s Maarskom i Slovenijom i relativno maloj
udaljenost od Austrije, jedna je od najveih prednosti Meimurja,
poglavito za razmjenu roba i usluga.

U Meimurju u 3 grada i 22 opine ivi 113.804 stanovnika.

Gustoa naseljenosti od 156,73 stanovnika/km dvostruko je vea
od gustoe naseljenosti za Republiku Hrvatsku.
Procjena stanovnitva prema dobnim skupinama i spolu

Cestovna udaljenost od nekih europskih sredita

Zagreb
Rijeka
Ljubljana
Be
Graz
Budimpeta
Munchen
Sarajevo
Bratislava

STANOVNITVO

85 km
270 km
178 km
283 km
147 km
259 km
532 km
512 km
327 km

Auto-cesta koja u duini od 20 km prolazi Meimurjem, dio je

meunarodnog cestovnog pravca BudimpetaRijeka s velikim
znaajem za transport robe i pruanje usluga u Zagrebu kao
najveem tritu, ali i za razmjenu dobara s drugim regijama.

Dobna skupina
0-14
15-64
65 i vie
ukupno

mukarci
8,49 %
34,99 %
5,80 %
49,20 %

ukupno
16,49 %
68,18 %
15,42 %
100,00 %

ene
8,00 %
33,19 %
9,62 %
50,80 %

Izvor: Meimurska upanija u brojkama 2012.

OBRAZOVANJE
Dobro razvijena teritorijalna mrea kola te dostupnost visokokolskog obrazovanja omoguuju kontinuirano osposobljavanje i
kolovanje koje ide u korak s gospodarskim i tehnikim
napretkom.
Ustanove
Predkolski odgoj
Osnovno kolstvo
Srednje kolstvo
Visoko kolstvo

Broj
ustanova

Broj
djece/uenika/studenata

27
31
7
2

Broj
zaposlenih

2.840
10.378
4.413
1.172

415
1.096
421
105

Izvor: Meimurska upanija u brojkama 2012.

U skladu sa strategijom razvoja visokog obrazovanja na podruju

Meimurske upanije, a i gospodarstva, od 2008. s radom je
zapoelo Meimursko veleuilite u akovcu sa strunim
studijima Raunarstvo, Menadment turizma i sporta i Odrivi
razvoj.
Ujedno prua mogunost i breg povezivanja s glavnim gradom,
to pridonosi gospodarskom razvoju ovog podruja. Pored
primarnog pravca Gorian Rijeka znaajan je i prometni pravac
u smjeru istokzapad, od vora auto-ceste Sveti Kri do graninog
prijelaza Trnovec koji je iskljuivo tranzitnog karaktera.

Broj osoba koje su zavrile visokokolsko obrazovanje 2010.

Upisani studenti
Studenti koji su diplomirali
Magistri, magistri znanosti i sveuilini specijalisti
Doktori znanosti

3.575
820
15
10

Izvor: Meimurska upanija u brojkama 2012.

MEIMURSKA UPANIJA Upravni odjel za gospodarske djelatnosti (gospodarstvo@medjimurska-zupanija.hr)

studeni, 2014.

GOSPODARSKI PROFIL MEIMURJA

GOSPODARSKA STRUKTURA

METALSKA INDUSTRIJA I GRADITELJSTVO

ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST

PLAE

Najvei udio u ukupnom broju od 2.417 registriranih tvrtki

zauzima djelatnost trgovine s 23,96%. Zatim slijedi preraivaka
industrija s udjelom od 20,40%. Graevinarstvo zauzima posebno
mjesto meu djelatnostima vanim za gospodarski razvoj i na
treem je mjestu s udjelom od 13,78%. Iz strukture je vidljivo da
su vodee djelatnosti orijentirane na proizvodnju i potronju roba
i usluga. Takoer, visoka zastupljenost strunih, znanstvenih i
tehnikih djelatnosti u Meimurskoj upaniji korisnicima moe
pruiti visok stupanj strunog znanja i vjetina.

Jedna od najsnanijih i najstarijih gospodarskih grana ovoga

podruja danas obuhvaa proizvodnju lijevanog eljeza, metalnih
konstrukcija, ambalae, kotlova, alata, industrijske opreme
(regali, konzole, postolja, ormari), proizvoda od kovanog eljeza,
eljeznikih vagona te strojeva, aparata i ureaja raznih namjena
(za poljoprivredu, prehrambenu i tekstilnu industriju, stambenokomunalno opremanje, informatiku, zatitu okolia i dr.)

Ukupan broj zaposlenih iznosi 24.080 s prosjenom neto plaom

u iznosu od 3.835 kn. Najvie djelatnika zaposleno je u malim
tvrtkama i to 55,5%. U srednjim tvrtkama zaposleno je 30,1%
djelatnika, dok je u velikim tvrtkama zaposleno 17,3% djelatnika.

Najvia prosjena neto plaa po zaposlenom ostvarena je u

srednjim tvrtkama u iznosu od 4.577 kn. U malim tvrtkama, gdje
je zaposlen najvei broj djelatnika, ostvarena je najnia prosjena
neto plaa u iznosu od 3.370 kn.

Pored trgovine, industrije i graevinarstva, u gospodarstvu

Meimurja vano mjesto pripada malim i srednjim poduzeima
koja su zastupljena u cijeloj upaniji. Zasnovana na obiteljskoj
tradiciji malog obrta, karakteriziraju ih pokretljivost,
prilagodljivost,
financijska
efikasnost,
ekonominost
i
profitabilnost.
Opis
Broj tvrtki
Ukupni prihodi
Ukupni rashodi
Razlika ukupnih prihoda i ukupnih rashoda
Izvoz
Uvoz
Saldo VTR
Broj zaposlenih
Prosjena neto plaa

Graditeljstvo je razmjerno razvijena gospodarska grana, ija

djelatnost obuhvaa poslove visokogradnje, niskogradnje, hidrogradnje kao i sve vrste instalacijskih i zavrnih radova.

XII.2013.
2.417
10.829.278.000 kn
10.437.235.000 kn
392.043.000 kn
3.172.304.000 kn
2.484.507.000 kn
687.797.000 kn
24.080
3.835 kn

Izvor: Informacije o stanju i kretanjima gospodarstva Meimurske upanije 2013

Tijekom 2013. godine, meimurski poduzetnici ostvarili su

prihode u iznosu od 10.829.278.000 kn. U istom periodu
ostvareni su rashodi u iznosu od 10.437.235.000 kn. Kako su
ostvareni vei prihodi u odnosu na rashode, ostvarena je
pozitivna razlika u iznosu od 392.043.000 kn. Pozitivan saldo
rauna dobiti i gubitka tvrtki temelji se kako na ekonominom
poslovanju, tako i orijentiranosti na strana trita. Meimurske
tvrtke izvozno su orijentirane, to potvruje injenica da je
ostvaren pozitivan saldo vanjskotrgovinske razmjene u iznosu od
687.797.000 kn.
Od 1.331 aktivnih obrtnika krajem 2013., prema djelatnostima
kojima se bave, 57,7% obrtnika se bavi proizvodnim obrtnitvom i
graevinarstvom i to najvie proizvodnjom proizvoda od metala,
drveta te proizvodnjom tekstila.
Poetkom 2011. donesena je Razvojna strategija Meimurske
upanije 2011.-2013., planski dokument ija je osnovna svrha
usmjeravanje razvojnih procesa u upaniji s ciljem da se osiguraju
uvjeti za odrivi rast i razvoj te da se u konanici postigne via
kvaliteta ivota svih stanovnika. Trenutno je u fazi izrade Razvojna
strategija Meimurske upanije do 2020.

www.medjimurska-zupanija.hr

Takoer, metalurka industrija vri i niz usluga iz svoje domene,

od montae raznih metalnih konstrukcija, postrojenja, cjevovoda,
preko zavarivanja, bravarskih poslova i tekueg odravanja, do
projektiranja, kontrole kvalitete, strojarskih i elektro-ispitivanja te
osposobljavanja i testiranja strunih djelatnika

POLJOPRIVREDA
Poljoprivreda je za Meimurje jedna od najvanijih grana
privreivanja zbog gospodarskog, ali i socijalnog i tradicijskog
znaaja. Najvei dio ine obiteljska poljoprivredna gospodarstva.
Klimatski uvjeti, povoljan poloaj i odnos breuljkastog i
ravniarskog dijela te dostupnost i obilatost vode, prirodni su
preduvjeti koji omoguavaju razvoj raznovrsne poljoprivredne
proizvodnje i postizanje visokih prinosa. Prirodni uvjeti osobito
pogoduju proizvodnji kukuruza i krumpira, industrijskog bilja,
itarica i povra, visokokvalitetnih sorti groa i voa.

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Posljednjih nekoliko desetljea javlja se potreba za poveanjem
koritenja energije iz obnovljivih izvora energije. Premda je
zastupljenost takve vrste energije u svijetu samo 1% cjelokupne
proizvodnje, obnovljivi izvori energije imaju znaajnu ulogu u
smanjenju emisije ugljinog dioksida (CO2) i ostalih staklenikih
plinova to je podjednako vaan cilj na razini EU i za RH.
Temeljem postojanja iznimnih potencijala iskoritavanja energije
obnovljivih izvora energije kao to su vjetar, geotermalne vode,
biodizel, biomasa, bioplin i dr. u Meimurju djeluje energetska
agencija MENEA s ciljem promicanja i podizanja svijesti o ulozi
obnovljivih energetskih izvora i uinkovitosti uporabe energije
kako bi se pridonijelo odrivom razvitku gospodarstva i odrivom
energetskom razvitku.

R. Bokovia 2, 40000 akovec; TEL: +385 (0)40 374 017; FAX: +385 (0)40 374 032

Djelatnost

Broj
tvrtki

C Preraivaka industrija
F Graevinarstvo
G Trgovina na veliko i na malo
M Strune, znanstvene i tehnike
djelatnosti
I Djelatnosti pruanja smjetaja
te prip. i uslu. hrane
H Prijevoz i skladitenje
A Poljoprivreda, umarstvo i
ribarstvo
E Opskrba vodom; uklanjanje
otpadnih voda
N Administrativne i pomone
uslune djelatnosti
J Informacije i komunikacije
P Obrazovanje
Q Djelatnosti zdravstvene zatite
i socijalne skrbi
S Ostale uslune djelatnosti
D Opskrba el.energijom, plinom i
parom
R Umjetnost, zabava i rekreacija
L Poslovanje nekretnina
K Financijske djelatnosti i
djelatnosti osiguranja
O Javna uprava i obrana; obvezno
soc. osiguranje
B Ostalo rudarstvo i vaenje
Ukupno

Broj
zaposlenih

493
333
579
251

13.610
2.783
2.824
736

Udio u
ukupnom
br. zaposlenih
56,52%
11,56%
11,73%
3,06%

Opis

137

729

3,03%

96
93

819
523

3,40%
2,17%

18

432

1,79%

GOSPODARSKE ZONE

47

357

1,48%

Trenutno su u funkciji 43 zone od ukupno 60 osnovanih.

Popunjeno je 16 zona, a 27 je spremno za ulaganje.

84
30
22

325
199
80

1,35%
0,83%
0,33%

107
39

268
105

1,11%
0,44%

19
44
21

212
49
27

0,88%
0,20%
0,11%

0,00%

1
2.417

1
24.080

0,00%
100,00%

Prosjena neto plaa

po zaposlenom u kn

Velike
4.080

Tvrtke
Srednje
4.577

Male
3.370

Ukupno
3.835

Izvor:Informacije o stanju i kretanjima gospodarstva Meimurske upanije 2013.

Najvia prosjena neto plaa u iznosu od 5.424 kn ostvarena je u

djelatnosti opskrba el. energijom, plinom i parom, dok je najnia
prosjena neto plaa u iznosu od 1.600 kn ostvarena u podruju
rudarstva i vaenja.

Izvor: Informacije o stanju i kretanjima gospodarstva Meimurske upanije 2013

Iako se najvie tvrtki u upaniji bavi trgovinom, u toj djelatnosti

zaposleno je 11,73% djelatnika. Najvie djelatnika zaposleno je u
preraivakoj industriji i to 56,52%. U graevinarstvu je
zaposleno 11,56% djelatnika. Tri vodee grane djelatnosti
zapoljavaju 79,81 % djelatnika.
Nezaposlene osobe prema razini obrazovanja u Meimurskoj upaniji

Niska
Srednja
Via i visoka

Ukupno
7833
2750
4399
684

Udio u %
100,00
35,11
56,16
8,73

Izvor:Hrvatski zavod za zapoljavanje 31.12.2013.

Prema strukturi najvie nezaposlenih osoba je s srednjom

strunom spremom i to 56,16%. U ukupnom broju nezaposlenih
osoba 8,73% osoba je s viom i visokom strunom spremom.

Izvor: Stanje u gospodarskim zonama Meimurske upanije u 2012. godini

Tri zone, poto su povrinom vee od 50 ha, smatraju se strateki

vanima: Poslovni park Meimurje, Privredna zona Nedelie i
Sredinja gospodarska zona Meimurje. U zoni Poslovni park
Meimurje od ukupne veliine 78 ha, 70,5 ha predvieno je za
greenfield ulaganja, a preostali dio namijenjen je Centru znanja,
gdje su ve smjetene potporne, razvojne i obrazovne institucije.

EU PROJEKTI
Ukupan broj realiziranih projekata i projekata koji su u tijeku na
podruju Meimurske upanije je 148, ukupne vrijednosti u visini
od 53.006.554,76. Pritom su sufinancirani sredstvima EU-e i iz
drugih meunarodnih izvora u iznosu od 30.388.411,22. U
prekograninim programima (razdoblje 2005-2012.) ukupno je
provedeno 76 projekata prekogranine suradnje ukupne
vrijednosti 26.665.226,54 .

MEIMURSKA UPANIJA - Upravni odjel za gospodarske djelatnosti (gospodarstvo@medjimurska-zupanija.hr)

studeni, 2014.