PRIJEDLOG ZAKONA O POTVRIVANJU

UGOVORA IZMEU REPUBLIKE HRVATSKE

I BOSNE I HERCEGOVINE O DVOJNOM DRAVLJANSTVU

I.

USTAVNA OSNOVA ZA DONOENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donoenje Zakona o potvrivanju Ugovora izmeu Republike

Hrvatske i Bosne i Hercegovine o dvojnom dravljanstvu sadrana je u lanku 139. stavak 1.
Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 41/01. proieni tekst i 55/01 ispravak).
II.

OCJENA STANJA I CILJ KOJI SE DONOENJEM ZAKONA ELI POSTII

U odnosima Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine sklopljen je niz dvostranih

ugovora kojima se, polazei od zajednikih i posebnih interesa, na naelima uzajamnog
potovanja integriteta, suvereniteta i na naelima dobrosusjedstva, pravno uredio itav niz
podruja suradnje od interesa za obje ugovorne stranke i njihove dravljane. Vodei rauna o
okvirima utvrenim Sporazumom o prijateljstvu i suradnji izmeu dviju drava, kojim je
izraena spremnost obiju stranaka za uzajamno omoguavanje stjecanja dvojnog
dravljanstva svojim dravljanima, ali i s obzirom na ustavne i zakonodavne promjene u
Bosni i Hercegovini, u odnosima dviju drava, a na poticaj Bosne i Hercegovine, jo 1999.
godine uoena je potreba i interes za ugovornim reguliranjem problematike dvojnog
dravljanstva, odnosno sklapanje meunarodnog ugovora kao pravnog okvira kojim bi se
utvrdila dopustivost dvojnog dravljanstva, steenog u skladu i po osnovama utvrenim
nacionalnim zakonodavstvom svake od drava, regulirale pravne posljedice koje proizlaze iz
dualizma, a ponekad i sukoba prava i obveza utvrenih u nacionalnim zakonodavstvima dviju
drava.
Slijedom zakljuaka Meudravnog vijea za suradnju od 4. listopada 2000. godine
kojima je potvrena spremnost za ugovornim reguliranjem ovog pitanja, nadlena tijela
Bosne i Hercegovine izradila su prijedlog Ugovora o dvojnom dravljanstvu te ga dostavila
hrvatskoj strani na razmatranje. Naime, prema Ustavu Bosne i Hercegovine dravljani Bosne
i Hercegovine mogu imati i dravljanstvo druge drave pod uvjetom da o tome postoji
dvostrani sporazum odobren od Parlamentarne skuptine, u skladu s lankom IV.4.d., izmeu
Bosne i Hercegovine i dotine drave. Osobe s dvojnim dravljanstvom mogu glasovati u
Bosni i Hercegovini i entitetima samo ako im je prebivalite u Bosni i Hercegovini. U duhu
ustavne odredbe formuliran je i lanak 4. Zakona o dravljanstvu Bosne i Hercegovine,
donesen 16. prosinca 1997. godine, koji se primjenjuje od 1. sijenja 1998. godine. U
prijelaznim i zavrnim odredbama, lankom 39. stavkom 1. tog Zakona utvreno je da sve
osobe koje su prije stupanja na snagu Zakona dobrovoljno stekle drugo dravljanstvo, gube
dravljanstvo Bosne i Hercegovine, ukoliko se za 5 godina od dana stupanja na snagu
Zakona, 31. prosinca 2002., ne odreknu drugog dravljanstva, osim ako nije drugaije
odreeno dvostranim sporazumom. U prosincu 2002. godine Visoki predstavnik za Bosnu i
Hercegovinu Paddy Ashdown svojom odlukom produljio je rok za sklapanje posebnih
dvostranih sporazuma kojima bi se to pitanje uredilo na deset godina.

Zakonom o hrvatskom dravljanstvu (lanak 16.), propisano je stjecanje hrvatskog

dravljanstva priroenjem pripadnika hrvatskog naroda. Valja istai da osobe primljene u
hrvatsko dravljanstvo temeljem ove zakonske odredbe postaju dvojni dravljani.
Imajui u vidu broj Hrvata iz Bosne i Hercegovine koji se kao dravljani Bosne i
Hercegovine stekli i hrvatsko dravljanstvo temeljem navedene zakonske odredbe, kao i
vodei rauna o obvezama preuzetim Daytonskim sporazumom, ocijenjeno je potrebnim
pristupiti reguliranju predmetne problematike u odnosima dviju drava, sklapanjem
meunarodnog ugovora.
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odranoj 21. studenog 2002. godine donijela
Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora izmeu Republike Hrvatske i Bosne i
Hercegovine. Ugovor izmeu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine parafiran je 4.
kolovoza 2005. godine u Zagrebu, a potpisan je dana 29. oujka 2007. godine u Sarajevu.
III.

OSNOVNA PITANJA KOJA SE PREDLAU UREDITI OVIM ZAKONOM

Ovim Zakonom potvruje se Ugovor izmeu Republike Hrvatske i Bosne i

Hercegovine o dvojnom dravljanstvu, kako bi njegove odredbe u smislu lanka 140. Ustava
Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 41/01 proieni tekst i 55/01 ispravak)
postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Ugovorom se utvruje
dopustivost paralelnog posjedovanja dravljanstva Republike Hrvatske odnosno Bosne i
Hercegovine, steenih na nain, uz uvjete i u postupku utvrenom zakonodavstvom svake od
ugovornih stranaka, te se sporazumno definiraju naini rjeavanja sukoba i dvojstva prava i
obveza (reguliranje vojne obveze, ostvarivanje aktivnog i pasivnog prava glasa, ostvarivanje
diplomatske i konzularne zatite, repatriacija i slino), vodei rauna o vrstim faktinim
poveznicama, koje upuuju na mjerodavno pravo i dravno podruje ostvarivanja obveza.
IV. OCJENA POTREBNIH SREDSTVA ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovog Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u
Dravnom proraunu Republike Hrvatske.
V. PRIJEDLOG ZA DONOENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Temelj za donoenje ovog Zakona po hitnom postupku nalazi se u lanku 159.
Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 6/02. proieni tekst, broj 41/02.,
91/03. i 58/04.) i to u drugim osobito opravdanim dravnim razlozima. Naime, polazei od
iskazane spremnosti obiju drava da u meusobnim odnosima pravno urede problematiku na
koju se Ugovor odnosi, cijeni se da postoji interes i potreba da se u objema dravama to
skorije okonaju unutarnji pravni postupci potrebni za stupanje Ugovora na snagu.

S obzirom na prirodu postupka potvrivanja meunarodnih ugovora, kojim drava i

formalno izraava spremnost da bude vezana ve potpisanim meunarodnim ugovorom, kao i
na injenicu da se u ovoj fazi postupka, u pravilu, ne mogu vriti izmjene ili dopune teksta
meunarodnog ugovora, predlae se da se ovaj prijedlog Zakona raspravi i prihvati po hitnom
postupku, objedinjavajui prvo i drugo itanje.
VI. KONANI PRIJEDLOG ZAKONA, S OBRAZLOENJEM
Na temelju lanaka 16. i 18. Zakona o sklapanju i izvravanju meunarodnih ugovora
(Narodne novine, broj 28/96.), a polazei od lanka 139. stavak 1. Ustava Republike
Hrvatske, predlae se pokretanje postupka za donoenje Zakona o potvrivanju Ugovora
izmeu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o dvojnom dravljanstvu.
Konani prijedlog Zakona o potvrivanju Ugovora izmeu Republike Hrvatske i
Bosne i Hercegovine o dvojnom dravljanstvu glasi:

KONANI PRIJEDLOG ZAKONA O POTVRIVANJU UGOVORA

IZMEU REPUBLIKE HRVATSKE I BOSNE I HERCEGOVINE
O DVOJNOM DRAVLJANSTVU

lanak 1.
Potvruje se Ugovor izmeu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o dvojnom
dravljanstvu, potpisan u Sarajevu, dana 29. oujka 2007. godine, u izvorniku na hrvatskom
jeziku i na slubenim jezicima Bosne i Hercegovine bosanskom, hrvatskom i srpskom
jeziku.
lanak 2.
Tekst Ugovora iz lanka 1. ovoga Zakona, u izvorniku na hrvatskom jeziku glasi:
UGOVOR
IZMEU
REPUBLIKE HRVATSKE
I
BOSNE I HERCEGOVINE
O DVOJNOM DRAVLJANSTVU
Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: ugovorne stranke)
polazei od odredbi Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini,
u elji unapreivanja meusobnih prijateljskih odnosa,
uz puno potivanje teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta ugovornih stranaka,
s ciljem zajednikog reguliranja dvojnog dravljanstva dravljana ugovornih stranaka,
sporazumjele su se o slijedeem:

lanak 1.
Ugovorne stranke suglasne su da dravljani Republike Hrvatske, odnosno Bosne i
Hercegovine mogu stjecati i dravljanstvo druge ugovorne stranke (u daljnjem tekstu: dvojni
dravljani), na nain i u postupku utvrenim propisima ugovornih stranaka.
Dvojnim dravljanima, u smislu ovog Ugovora, smatraju se i dravljani ugovornih stranaka
koji su prije sklapanja ovog Ugovora stekli dravljanstvo druge ugovorne stranke, te im isto
nije prestalo na nain i u postupku utvrenim propisima ugovornih stranaka.
lanak 2.
Dravljanin Bosne i Hercegovine koji posjeduje ili je stekao dravljanstvo Republike
Hrvatske na nain i u postupku utvrenom propisima Republike Hrvatske, nee kao rezultat
ovog posjedovanja ili stjecanja izgubiti dravljanstvo Bosne i Hercegovine niti e se od njega
traiti da podnese zahtjev za prestanak dravljanstva Bosne i Hercegovine.
Dravljanin Republike Hrvatske koji posjeduje ili je stekao dravljanstvo Bosne i
Hercegovine na nain i u postupku utvrenom propisima Bosne i Hercegovine, nee kao
rezultat ovog posjedovanja ili stjecanja izgubiti dravljanstvo Republike Hrvatske niti e se
od njega traiti da podnese zahtjev za prestanak dravljanstva Republike Hrvatske.
lanak 3.
Dvojni dravljanin kada se nalazi na dravnom podruju Republike Hrvatske, odnosno Bosne
i Hercegovine smatra se iskljuivo dravljaninom one ugovorne stranke na ijem se dravnom
podruju nalazi, ukoliko ovim Ugovorom nije drukije odreeno.
lanak 4.
Dvojni dravljanin ima i uiva sva prava koja ima i uiva dravljanin ugovorne stranke na
ijem se dravnom podruju nalazi i duan je ispunjavati sve obveze dravljanina te
ugovorne stranke, ukoliko ovim Ugovorom nije drukije odreeno.
lanak 5.
Dvojni dravljanin vojnu obvezu ili drugu obveznu slubu izvrava u onoj ugovornoj stranci
u kojoj ima prebivalite.
Vojnom obvezom i obveznom slubom u smislu ovog Ugovora smatraju se sve obveze iz
podruja obrane koje se izvravaju u skladu sa zakonodavstvom ugovornih stranaka.
Ukoliko je dvojni dravljanin izvrio obvezu sluenja vojnog roka, odnosno civilne slube u
jednoj od ugovornih stranaka, to se izvrenje priznaje i u ugovornoj stranci drugog
dravljanstva.

6
lanak 6.
Ugovorne stranke suglasne su da e dvojni dravljanin aktivno i pasivno birako pravo
ostvarivati u skladu s unutarnjim zakonodavstvom ugovornih stranaka.
lanak 7.
Dvojni dravljanin u treim dravama uiva diplomatsku i konzularnu zatitu ugovorne
stranke iju zatitu zatrai.
U sluaju pozitivnog sukoba nadlenosti prednost e imati ugovorna stranka u kojoj dvojni
dravljanin ima prebivalite, a u sluaju negativnog sukoba nadlenosti ugovorna stranka u
kojoj dvojni dravljanin ima prebivalite duna je pruiti zatitu.
Dvojni dravljanin, kada se upuuje na rad u diplomatsku misiju ili konzularni ured u jednu
od ugovornih stranaka u svojstvu diplomatskog ili konzularnog predstavnika uiva sva prava,
povlastice i imunitete u dravi primateljici u skladu s odredbama Beke konvencije o
diplomatskim odnosima iz 1961. godine, kao i u skladu s odredbama Beke konvencije o
konzularnim odnosima iz 1963. godine, kao da nije dravljanin i drave primateljice.
lanak 8.
Dvojni dravljanin e, u sluaju repatrijacije iz tree drave, biti repatriran u dravu
posljednjeg prebivalita, ukoliko se ugovorne stranke, na zahtjev repatriranog, drukije ne
dogovore.
lanak 9.
Ugovorne stranke e suraivati na razmatranju pitanja koja se odnose na primjenu i tumaenje
ovog Ugovora. U tu svrhu se osniva Povjerenstvo sastavljeno od strunjaka nadlenih tijela
ugovornih stranaka.
Povjerenstvo e se sastajati po potrebi, na zahtjev jedne od ugovornih stranaka, a najmanje
jedanput godinje.
lanak 10.
Ugovorne stranke suglasne su da njihova nadlena tijela razmjenjuju obavijesti koje sadre
osobne podatke o dvojnim dravljanima, sukladno njihovom unutarnjem zakonodavstvu koje
se odnosi na zatitu osobnih podataka.

lanak 11.

Ovaj Ugovor stupa na snagu danom primitka posljednje pisane obavijesti, diplomatskim
putem kojom se ugovorne stranke meusobno izvjeuju o ispunjenju svih uvjeta predvienih
njihovim unutarnjim zakonodavstvima za stupanje na snagu ovog Ugovora.
lanak 12.
Ovaj Ugovor sklapa se na neodreeno vrijeme.
Svaka ugovorna stranka moe otkazati ovaj Ugovor, pisano, diplomatskim putem. U tom
sluaju Ugovor prestaje est mjeseci od dana primitka obavijesti o njegovom otkazivanju.
Sastavljeno u Sarajevu dana 29. oujka 2007. u dva izvornika, svaki na hrvatskom jeziku i
slubenim jezicima Bosne i Hercegovine bosanskom, hrvatskom i srpskom, pri emu su svi
tekstovi jednako vjerodostojni.

ZA REPUBLIKU HRVATSKU
Ivica Kirin, v.r.
ministar unutarnjih poslova

ZA BOSNU I HERCEGOVINU
Sredoje Novi, v.r.
ministar civilnih poslova

8
lanak 3.
Provedba ovoga Zakona u djelokrugu je sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za
unutarnje poslove.

lanak 4.
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, Ugovor iz lanka 1. ovoga Zakona, nije na
snazi te e se podaci o njegovom stupanju na snagu objaviti sukladno odredbi lanka 30.
stavka 3. Zakona o sklapanju i izvravanju meunarodnih ugovora.

lanak 5.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

OBRAZLOENJE

9
lankom 1. Konanog prijedloga Zakona o potvrivanju Ugovora izmeu Republike
Hrvatske i Bosne i Hercegovine o dvojnom dravljanstvu utvruje se da Hrvatski sabor
potvruje predmetni Ugovor, sukladno lanku 139. st.1. Ustava Republike Hrvatske i lanku
18. Zakona o sklapanju i izvravanju meunarodnih ugovora (Narodne novine, broj 28/96.),
temeljem kojih odredaba Hrvatski sabor potvruje meunarodne ugovore vojne i politike
naravi.
U lanku 2. Konanog prijedloga zakona sadran je tekst Ugovora u izvorniku na
hrvatskom jeziku.
U lanku 3. Konanog prijedloga zakona utvruje se da je provedba ovoga Zakona u
djelokrugu sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za unutarnje poslove.
lankom 4. Konanog prijedloga zakona utvruje se da na dan stupanja na snagu
Zakona, Ugovor izmeu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o dvojnom dravljanstvu
nije na snazi, te e se podaci o njegovom stupanju na snagu objaviti naknadno u skladu s
lankom 30. stavkom 3. Zakona o sklapanju i izvravanju meunarodnih ugovora.
lankom 5. Konanog prijedloga zakona propisano je da Zakon stupa na snagu
osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.