Professional Documents
Culture Documents
Ranko Bugarski - Jezici PDF
Ranko Bugarski - Jezici PDF
SABRANA DELA
KNJIGA 9
MILKA IVI
MILORAD RADOVANOVI
Za izdavae
ARKO IGOJA
IVAN OLOVI
Likovni urednik
IVAN MESNER
Izdavai
e*'if"
TAMPA
XX vek
Ranko Bugarski
JEZICI
Beograd
2003
Uvodna napomena
1 996.
R. B.
Jezici u svetu
Uvod
Jezik je medijum pomou kojeg ovek izgrauje i tumai
svet u kojem ivi, a uz to i osnovno sredstvo interakcije i ko
munikacije meu lj udskim biima i bitan preduslov svekolikog
ovekovog stvaralatva. Jezik u ovom optem smislu deo je ge
netskog naslea ljudskog roda, a manifestuje se u hiljadama
posebnih jezika kojima govore pojedine drutvene zajednice i
rom sveta. Tako svi lj udi imaju jezik, ali nemaju svi isti jezik.
Svi j ezici su u neemu slini, i po tome su svi oni jezici; i svi
se u neemu razlikuju, pa su tako svi oni razliiti jezi ci.
Podrazumevajui sl inosti, odnosno injenicu da su svi je
zici sistemi iste osnovne vrste, u ovoj knjizi pozabaviemo se
upravo razlikama u ostvarivanj u opteljudske moi govora, ona
ko kako se one drutveno institucionalizuj u u vidu pojedinih
jezika. Govoriemo, dakle, o mnoini i arolikosti jezika u sve
tu, o pitanj ima nj ihove klasifikacije, nj ihovog oblikovanj a u vre
menu i rasporeda u prostoru, o funkcijama koj e obavlj aju u
drutvenim zajednicama i u ivotu pojedinaca. Pri tome e na
glasak biti na viejezinosti kao kolektivnom obelej u vei ne
7
RANKO BUGARS K I
Broj jezika
Poinj ui opti pregled jezika u svetu, ve na prvom ko
raku susreemo se sa tekoama. U l aikoj predstavi uvreeno
je uverenje da se tano znaju odgovori na neka osnovna pitanja:
JEZICI
RANKO BUGARSKI
10
JEZICI
kombi nacij e .
Primera radi, kineski s e najee uzima kao jedan jezik,
po genetskom i vrednosnom kriterijumu (zajednika istorij a i
kultura, uz bitan doprinos zajednikog pisma) - iako bi se po
strukturi pre moglo govoriti o nekih osam jezika, odnosno ve
likih dijalekatskih grupacija izmeu kojih najee ne postoj i
uzaj amna razumlj ivost u govoru . Donekle je uporedljiva situa
cija malog laponskog (ili sami) jezika u Skandinaviji i grani
nim podruj ima biveg Sovjetskog Saveza, koj i se rauna kao
jedan iako se pripadnici njegova tri dij alekta slabo mogu razu
meti . S druge strane , hindi i urdu, nastali iz zajednike osnove
hindustanskih govora, po genezi i strukturi su jedan jezik ali
se ee raunaj u kao dva. Oni se, naime, vrednosno diferen
ciraju prema konfesionalnoj pripadnosti, simbolizovanoj razli
itim pismima, a potom deli mino i po dravnim okvirima (hin
di kao jezik hi ndusa u Indiji, pisan indijskim pismom devana
gari, a urdu kao jezik muslimana u Paki stanu , pisan domaom
varij antom arapskog pi sma).
Slino ovome, sprskohrvatski je jedan j ezik genetski i
strukturalno, a deo njegovih pripadnika ga tako i vrednuje, dok
ga drugi govornici psiholoki doivljavaju kao dva jezika, sa
izvesni m etnikim, verskim, kulturnim i alfabetski m korelaci
j ama, i zasebno imenuj u (srpski i hrvatski). Zani mlj ivo je da
se engleski , koj i bi se mogao vrednosno diferencirati pre nego
srpskohrvatski, s obzirom na veliku geografsku rasprostranje
nost i upotrebu u vi e drava, ipak - sa prolaznim i beznaajnim
ll
RANKO BUGARSKI
12
JEZICI
13
RANKO BUGARSKI
14
JEZICI
n:n:n
a
c:d
r:g
'-./'-./Y'-./'-./Y'-./'-./
.
Slika l.
15
RANKO BUGARSKI
16
JEZICI
17
RANKO BUGARSKI
18
JEZICI
"
koristi kao naziv cele jedne razgranate skupi ne afrikih jezika),
"pravi " , " domai " , " govorei " , " ovaj " (jezik) i slino. Ali isti
jezici neretko imaju i druge nazive, ne tako lepe, poreklom iz
jezika susednih i esto neprij ateljskih plemena, sa znaenjima
tipa " nemi " (upor. Nemci kao naziv kojim su Germane poastili
njihovi " slovei " susedi - Sloveni), " mucavci " , " stranci " , " var
vari " , " dumani " , " pasje seme " i slinim. A evropski doseljenici
mogu potom, radi lakeg snalaenj a i preciznije identifikacije,
dodati i
skog
ili
neko
imena
19
javljaju
"
" praumski , "ostrv
se u raznim oblicima
RANKO BUGARSKI
20
JEZICI
1,
21
RANKO BUGARSKI
22
JEZICI
manje-vie
23
RANKO BUGARSKI
i to je drugi nain .
24
JEZICI
Ab
AB
aB
25
RANKO BUGARSKI
26
JEZICI
drugim domenima.
Meutim, sa upravo pomenutim vanim izuzetkom, smrt
ipak doe po svoje, pri emu mnotvo jezika nestaje bez pisa
nog traga. Rauna se, na primer, da je jo u prolom veku samo
u Brazilu moglo biti i do 1 .000 indijanskih jezi ka, a danas ih
nema ni 200. U Australij i , koj a je prve evropske doseljenike
17 88. godine doekala sa moda 300 domorodakih jezika, taj
broj je do danas skoro prepolovljen, pri emu e vei na preo
stalih uskoro ieznuti - osim pedesetak kol iko-toliko "dre
ih" , ij i je opstanak na dui rok mogu ako i nije verovatan.
Bilo da je re o prirodnoj smrti , lingvicidu ili ak jezikom
suicidu (kako se moe nazvati poj ava " dobrovoljnog" naputa
nj a svog jezika, u nekim kontekstima ni malo retka meu ugro
enim manj inama), ni na drugim kontinentima perspektive mno
gih jezika nisu nita svetlije.
S ve u svemu, postojei jezici mnogo bre nestaju nego
to novi eventual no nastaju, pa sada na svetu ima manje jezika
nego pre sto, dvesta ili vie godina, a uskoro e ih biti jo
mnogo manje nego danas. Prema nuno nepotpunim podacima,
mogue je da se vie stotina jezika ugasilo samo tokom po
slednje dve-tri decenije, a neke procene kau da bi broj ivih
jezika na svetu u doglednoj budunosti lako mogao da bude
prepolovljen. Pesi mistika prognoza ak bi mogl a da glasi da,
pri s adanjem stanju opte brige za male narode i nj ihove jezike,
moda s amo do 1 .000 najveih i najzatienij i h jezika moe
spokoj no da oekuje decenije koje dolaze, dok svi ostali na
27
RANKO BUGARS K I
28
JEZICI
Broj govornika
Jezici sveta meusobno se veoma razl ikuj u u mnogim
pravcima, pa se mogu uporeivali i klasifikovati na osnovu ra
zliitih merila. Jedno oigledno obeleje po kome se jezici dra
stino razlikuj u jeste broj govorni ka: dok jednima govore de
setine ili stotine mi liona irom sveta, drugi su zatvoreni u mi
nij aturne skupi ne ij i se l anovi mogu - neretko i doslovno ! izbrojati na prste. Ovo se moe tvrditi bez ikakve rezerve, ali
je drugo pitanje moe li se za svaki poj edini jezik rei, ma i
sa pribli nom tanou, koliko upravo govornika ima. A ako
29
RANKO BUGARSKI
30
JEZICI
Broj govornika
Broj jezika
1 00- 1.000
400
1 .000-l 0.000
750
l 0.000- 1 00.000
650
l 00.000- 1 ,000.000
300
l,000.000-10,000.000
1 50
l 0,000.000-50,000.000
1 50
50,000.000-100,000.000
10
iznad l 00,000.000
10
31
RANKO BUGARSKI
rok. S druge strane, svega oko 300 jezika ima vie od milion
govornika, od kojih samo 20 premauje cifru od 50 miliona, a
svega l O prebacuje lOO miliona. U Tabeli 2 navodimo tih 20 broj
ano najjaih jezika, sa ciframa izraenim u mili onima govornika.
Tabela 2.
I. kineski . . .. . . . . . . . . . . . .. 1 .000
l l . francuski . . .. . . . . . .. . . .. . .70
I 2. i talijanski . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
13. javanski . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
4. hindi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200
14. korejski . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
5. ruski .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . l 50
15. telugu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
6. arapski . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . 150
7. bengalski . . . . . . . . . . . . . . . 150
18. biharski . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
9. j apanski . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120
19. maratski . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
l O. nemaki . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100
32
JEZICI
33
RANKO BUGARSKI
34
JeLICI
35
Jezici u vremenu
Jezika evolucija
Otkud na svetu toliki broj j ezika? Objanjenje j ezike raz
nolikosti vekovima je traeno posredstvom mitologij e i religije,
gde se povezivalo i sa postankom jezika uopte i potragom za
prvobitni m zajedniki m praj ezikom ljudskog roda. Od toga pra
izvora, kako se verovalo, potekli su svi jezici rasuti irom nae
planete. U jevrejsko-hrianskoj tradicij i poznata je legenda o
Vavilonskoj kuli, koja " pometenij e " jezika tumai gnevom
S tvoritelj a usled drskosti obinih smrtnika koj i bi, slono diui
kulu do neba, ugrozili njegov neprikosnoveni autoritet. Ne rau
najui neka pojedinana ranij a sagledanj a, poeci sistematskog
naunog objanjenja jezike arolikosti j avljaju se tek poev od
kraja XVIII veka. Na mnoge aspekte ovog pitanj a nauka ni do
danas nije dala odreene odgovore, ali je bar vrsto zakoraila
tim putem i ve ostvarila znaaj ne rezultate.
Pre svega, jedno od temelj nih obeleja jezika u optem
smislu, pa tako i svake njegove posebne manifestacije, jeste
promenlj ivost u vremenu. Jezici se ve i inae razli kuju zbog
razliitih uslova u koj i ma ive ljudske grupe koje njima govore
36
JEZICI
37
RANKO BUGARSKI
prethodnom po
38
JEZICI
Genetska klasifikacija
Naznaeni procesi dovode nas do sutine pojma genetske
srodnosti jezika i pruaju osnovu za njihovu genetsku klasifi
kaciju. Teorijski gledano, slinosti izmeu dva ili vie jezika
mogu da potiu iz vie izvora. Prvo, od jezikih univerzalija zajednikih, iako razliito i spoljenih, obeleja svih jezika sveta.
Drugo, od kontakata i pozajmlj ivanj a izmeu jezika. Tree, od
glasovnog simbolizma, putem imitiranj a prirodnih zvukova ili
nekog slinog povezivanj a imena neke stvari sa njenom suti
nom, uz upotrebu ikonikih znakova (onih ij i oznaitelj svojom
formom upuuje na oznaeno). etvrto, slinosti mogu da budu
sluajne.
Ali univerzalije su veinom dubinskog karaktera; osim to
ga, konstatujui da su svi jezic i nuno slini ve samim tim
to su jezici, to dakle pripadaj u i stoj klasi poj ava, nismo pruili
nikakvo obj anjenje evidentne inj enice da su neki jezici me
usobno znatno slinij i nego neki drugi . Pozaj mljenice do koj ih
39
RANKO BUGARSKI
40
JEZICI
A tA
B F G H E
Slika 3.
41
RANKO BUGARSKI
j ezik javio pri bl ino u isto vreme ali nezavi sno meu razliitim
grupama, pa se moe govoriti samo o veem broj u prajezika.
Pri tome, ipak, nostratika hipoteza jo ne bi bila dokaz prave
monogeneze, j er postoj i i trea teorij ska mogunost. Ne moe
se, naime, sasvim isljuiti ni scenario po kome je izvorno bila
poligeneza, ali su iz nekog razloga potom izumrli svi prajezici
sa svoj i m potomcima izuzev jednog, ije potomstvo bi inilo
skup svih jezika dananjeg sveta. Ove tri mogunosti, ij a even
tualna realizacij a pada u davnu preistoriju oveanstva pa nauka
jo nema naina da se izmeu njih definitivno opredeli, redom
42
JEZICI
L2
L3
Lt
L-3 /ttl-3
L/1
t-l l
LJ-tl \L3-2
Lt -2
Prajezici
Lt
"
l l
l
\
l
l
.L
.lo.
L2
'1Lx
. .
Prajezici
..
L3
l
l
t-, '
:l "f,
...
l '
.J.
Slika 4.
RAN KO I WUARS K I
Slika 5.
Ova dva modela - koja se, inae, mogu i kombinovati zapravo se ne isklj uuju nego su komplementarna. Rodoslovni
model bolJ e pri kazuj e izraenij e razdvajanje jezikih grupa,
kakvo nalazi mo na viim stepenima hijerarhij e (npr. germanski
jezici prema sl ovenskim). Nasuprot tome, talasni model je pri
mereniji finijem kontinualnom diferenciranj u na niim stepeni
ma, odnosno kod sasvim bliskog srodstva (npr. unutar german
ski h ili slovenskih jezika i naroito nj ihovih dijalekata).
Navedena hijerarhizovana terminologij a genetske srodno
sti u nauci se upotreblj ava krajnje neuj ednaeno, pa se osnovni
termin, porodica, javlja na razliitim stepenima, od ogranka do
44
JEZICI
45
RANKO BUGARSKI
JEZICI
j i oko stotinu jezi ka, dakle dvostruko vie nego sve ostale za
jedno.
47
RANKO B UGARS K I
48
JEZICI
49
3
Jezici u prostoru
Arealna klasifikacija
Jezici su neravnomerno rasporeeni po delovima sveta.
Grubo uzev, u Africi i Azij i ima ih po 1 .400, u regionu Pacifika
1 .200, u Severnoj i Junoj Ameri ci zajedno 700, a u Evropi i
na Srednjem istoku po 70. Izraeni u procentima broj a svih
jezika sveta, ovi odnosi dati su na Slici 6.
Amerike 1 3
Srednji
istok 1 , 5
Slika 6.
50
JEZICI
RANKO B UGARSKI
52
J EZICI
RANKO B UGARSKI
54
JEZICI
55
RANKO B UGARSKI
56
JEZICI
RANKO B UGARSKI
58
JEZICI
59
RANKO B UGARS KI
J EZICI
61
RANKO B UGARSKI
62
JEZICI
Jeziki kontakti
Prostorno diferenciranje j avlj a se i unutar poj edinih jezika,
i to u dve ravni . Na nivou narodnih govora ispolj avaju se di
jalekatske razlike , za koje smo ve videli da mogu da narastu
63
RANKO B UGARSKI
64
JEZICI
65
RANKO BUGARSKI
66
Jezici u drutvu
Funkcionalna klasifikacija
U prethodna tri poglavlj a predmet naeg razmatranj a bio
je jedan red injenica - u meri u kojoj su one danas poznate
nauci - o pluralitetu ljudskih jezika, o nj ihovoj evolucij i u vre
menu i distribuciji u prostoru. U ovom i sledeem poglavlju
pozabaviemo se sociolokim i psiholokim implikacijama i po
sledicama tih injenica - to jest, ispolj avanjem i delovanjem
viejezinosti na planu pojedinih ljudskih drutava i nj ihovih
individualnih lanova. to se tie osnovne terminologije, koja
se inae u strunoj literaturi razl iito upotreblj ava, mi emo se,
zavisno od konteksta, alternativno sl uiti terminima viejezi
nost (multilingvizam) i dvojezinost (bilingvizam). Pri tome se
svaki od ovih moe razumeti u znaenju " dva ili vie jezika" ,
ako iz nekog posebnog razloga nije potrebno da se to precizira.
Preteno emo ipak govoriti o viejezinosti drutvenih zajed
nica, ali o bilingvizmu pojedinaca.
Broj jezika u nekoj zajednici j este stvar razliitih -- i pro
menljivih - istorijskih, kulturnih, etnikih, politikih i drugih
okolnosti u kojima je dolo do njenog formiranja. Generalno
67
RANKO BUGARSKI
jezik, dij alekt ili bilo koji drugi jeziki varijetet, bez nunog
preciziranja nj egovog l ingvistikog ili sociolokog statusa) . U
naznaenim okvirima jezici se mogu kategorizovati na vie na
ina; naveemo naj vanije od njih, istovremeno uvodei uo
biajene termine za poj edine funkcionalno odreene tipove je
zika i varijeteta.
Jezici se mogu najpre podeliti na pisane i nepisane; bar
nekih 80% svih jezika s veta nikada nije imalo pi sani oblik, a
ona manj i na pi sanih jezika pisala se, i pie, nekim od skoro
1 .000 postojeih pisama, nastalih prilagoavanjem manjeg broja
osnovnih sistema pisanj a strukturama pojedinih jezika. Svi naj,
68
J EZICI
69
RAN KO BUGARSKI
JEZICI
RANKO B UGARSKI
72
neki
pisani
JEZICI
73
RANKO BUGARSKI
JEZICI
svoj e govornike.
Sa funkcional nog stanovita relevantni su i ranije u ovoj
knjizi navoeni poj movi prvog i drugog j ezika neke zajednice.
Prvi jezik je najee i maternji jezik veine njenog stanov
nitva, dok je drugi ili nematernji jezik onaj koji u toj zaj ednici
obavlj a dodatne sociol oki vane i institucionalizovane funkcije
(npr. ruski za govornike drugih jezika irom doskoranj eg Sov
jetskog Saveza, ili zapadnoevropski jezici u bivim kolonij ama).
U neto drukijem znaenj u, u zvanino viejezinim liravama
jedan od nj ihovih j ezika moe za predstavnike nekog drugog
da funkcionie kao drugi jezik (engleski za frankofone, a fran
cuski za anglofone Kanaane, flamanski/holandski za Valonce
a francuski za Flamance u Belgiji, ili srpskohrvatski la pred
stavnike nacionalnih manjina u Jugoslaviji).
Dodajmo na kraju da je sledee od gore navedenih kate
gorija Evropska unij a proglasila relevantnim za potrebe prou
avanja i unapreivanj a jezi kog statusa pojedinih grupa na svo
j oj teritorij i : regionalni, nacionalni, zajedniki, standardni, zva
nini, saobraaj ni, svakodnevni, veinski, manj inski, rnigrantski,
maternji, prvi, drugi jezik. Na spisak ukljuio je j o neke, kako
bi se pruila to potpunija slika arene lepeze sociolingvistiki
75
RANKO B UGARSKI
Jezici i drave
U ovom odeljku razmotriemo neka pitanj a raspodele i
funkcionisanj a jezika u drutvu, uzimaj ui dravnu zaj ednicu
kao pogodan okvir za to. U zapadnom svetu dosta je ukorenjeno
verovanj e da su bar moderne drave u sutini jednojezine, da
je to posebno povoljno ili ak prirodno stanje, a da je izrazita
viejezinost recidiv prol osti, simptom nerazvijenosti i inilac
inherentne nestabilnosti . Drugim reima, smatra se da je jed
nojezinost po samoj prirodi stvari nekakva norma, da drutvene
zajednice u koj ima svi govore istim jezikom ve s amim tim
dobro funkcioniu i lake napreduju. Nasuprot tome, kako se
veruje, viejezinost je odstupanje od tog idealnog obrasca, izaz
vano sklopom raznih nasleenih nepovoljnih okolnosti, koje za
pravo treba prevazii .
Ovakvo gledanje u duhovnom smislu je proisteklo iz uti
caj ne evropske kultumoistorij ske matrice, romantiarske i na
cionalistike provenijencije, koj a je postul irala jedinstvo i isto
tu nacije, drave i j ezika. To shvatanje je uveliko materij alizo
vano kroz tendencije asimilacije etno-j ezikih manj i na, i pro
ireno tokom kolonizacije drugih kontinenata od strane evrop
s ki h naroda i nj ihovih jezika. Jednojezinost je tako postala ra
sprostranj en mehanizam dravne uprave, ali i simbol ekonom
skog prosperiteta i politike moi . Ovaj stereotip do danas je
76
JEZICI
RANKO BUGARSKI
78
JEZICI
RANKO B UGARSKI
80
JEZICI
81
RANKO B UGARSKI
JEZICI
RANKO B UGARSKI
JEZICI
RANKO BUGARS KI
JEZICI
II
--JezikA JezikB
Slika 7.
87
RANKO B UGARSKI
JEZICI
RANKO BUGARSKI
JEZICI
91
RANKO BUGARSKI
U zemljama
92
JEZICI
93
RANKO B UGARSKI
94
JEZICI
emu bio drukij i da su ga sastavlj ali, reci mo, Rusi. Ipak, moe
se bar grubo uzeti da izmeu 150 i 200 jezika (ovako ili onako,
koji vie koj i manje) moe da pretenduj e na neki udeo u me
unarodnoj razmeni. to bi onda znailo da domaaj svih preo
stalih jezika praktino ni u emu ne ide dalje od njihovih lokalnih
zajednica: odista porazan bilans za 97% svih jezika sveta!
Kao to j e poznato, u poslovima oko terminologiJ i pre
voenja danas pomae mona elektronska tehnologij a. I kad
nju pominjemo, dodaj mo da se, generalno govorei, smanjuje
raspon tolerancije jezike raznolikosti idui od ranij1h perioda
i primitivnih zajednica ka savremenom tehnolokom dobu. Nai
me, nepismena drutva lako toleriu male i veoma razliite je
zike i dijalekte. Pismene zajednice, posebno poev od izuma
tampe, favorizuj u standardizovane j ezike sa malo diJalekatskih
varijacija. Elektronski mediji tipa radij a i televizije poJstiu ve
e jezike uz nivelaciju njihovih unutranjih razlika. Ndj zad, pri
rodi raunara najbolje odgovara jedan veliki jezik ih vrlo malo
takvih. Sve ovo ne treba, dakako, apsolutizovati mti iz toga
izvl aiti prenagljene zakljuke, ali se naznaena opta tenden
cij a ipak dosta j asno ocrtava, pa pri svakom ozbiljniJem dugo
ronom planiranju jezikog razvoj a u modernim uslovima treba
uzimati u obzir i njene implikacije.
Moemo da zakljuimo da jezika politika i planiranje je
zika, na nacionalnom i internacionalnom planu, slute kao svo
jevrstan regulator viejezinosti, omoguujui da do j aeg izra
aj a dou njene nesumnjive prednosti, a da se njeni negativni
aspekti dre pod kontrolom. Bez takvih drutvenih intervencija
95
RANKO B UGARSKI
Jezici
bivoj Jugoslaviji
96
JEZICI
3. albanski ...............1,750.000
4. makedonski . . . . . . . . . 1,370.000
5. maarski .................410.000
97
. .
RANKO BUGARSKI
etno-jeziki me
98
JEZICI
99
RANKO BUGARSKI
onog o
1 00
JeZICI
RANKO BUGARSKI
JEZICI
1 03
RANKO B UGARSKI
JEZICI
sa juga ili ju
RANKO BUGARSKI
JEZICI
107
RANKO B UGARSKI
JEZICI
109
RANKO B UGARSKI
JEZICI
RANKO B UGARSKI
1 12
Jezici
poj edincu
Maternji jezik
Ranij e pomenuti negativni evropski stereotip o viejezi
nosti na dravnom planu protee se i na pojedince . Naime, esto
se veruje da je - ne raunajui kasnije uenje stranih j ezika nekako prirodno da svaki ovek primamo usvaj a samo jedan
jezik i odrasta s njim kao maternjim. A nalije ovog stava jeste
maglovito uverenje da u individualnoj dvojezinosti , u smi slu
naporednog usvajanj a ili redovne alternativne upotrebe dvaju
jezika, ima neeg devijantnog, pa moda i nepovoljnog za men
talni razvoj i socijalizaciju takve jedinke. U osnovi je ovde re
o manje ili vie prikrivenom dejstvu predrasuda prema poti
njenim manj inski m populacijama, ij i pripadnici najee i jesu
dvojezin i . Pri tome su glavni nosioci ovih predrasuda - treba
li to rei - privilegovani monolingvalni predstavnici veinskog
jezika u datoj kulturnoj i drutvenoj zajednici , meu kojima
dvojezine osobe ve samom tom svojom osobinom neretko
izazivaj u podozrenje, pa i odboj nost. U ekstremnim sluajevi
ma, kakav predstavlja prenoenje obrasca monolingvalne isklj u
ivosti u etniki meane Sjedinjene Amerike Drave, dvoje-
1 13
RANKO B UGARSKI
JEZICI
RANKO BUuAKSKI
JEZICI
Tipovi bilingvizma
Ve i naznaena terminoloka praksa govoii o osnovnom
metodolokom doprinosu nauke u ovoj oblasti - a to je relati
vizacija i uzajamna uslovljenost onih klj uni h poj mova koji se
inae popularno zamiljaju kao unapred zadati, poznati i strogo
odeliti . Ovo emo u nastavku da ilustrujemo u vie ravni, u
117
RANKO B UGARSKI
1 18
JEZICI
RANKO B UGARSKI
JEZICI
B alansirani bilingvali
r
r.....:
. . .
'
Lz
L,
A
...
'
.
'
[] rn
'
'
'
'
'
Dominantni bilingvali
. . .
L,
Lz
D
..
- ... .
..
. - .
rn
E
- - -
'
'
'
S/iko. 8.
RANKO B UGARSKI
122
JEZICI
RANKO B UGARSKI
1 24
JEZICI
RANKO BUGARSKI
JEZICI
RANKO B UGARSKI
1 28
JEZICI
RANKO BUGARSKI
1 30
JEZICI
RANKO BUGARS K I
132
Bibliografij a
Za pi sanje ove knj ige nije bilo gotovih uzora, u smi slu
si ntetikih pregleda celokupne razmatrane problematike, na ko
je bi se sada mogla skrenuti panj a itaocu. Za razliku od toga,
o pojedinim ovde izloeni m pitanj ima postoj i veoma obimna i
teko pregledna literatura na raznim jezicima. Od dela obja
vljenih na srpskohrvatskom ili prevedenih na ovaj jezik ukazu
j e mo na sledea. O j ezikom identitetu pie R. Katii , "Iden
titet jezika " , Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb 1 986. Saet en
ci klopedij ski prikaz jezika sveta daj e M. Kriman, " Jezici na
svijetu " , Opa enciklopedija JLZ - Dopunski svezak, Zagreb
1 988; v. i D . kiljan, "Jezici i pisma svijeta" , Pogled u lingvi
133
RANKO B UGARSKI
1 982.
JEZICI
Cambridge 1 987).
135
Registar j ezika
amh arski 5 6
aj mara 5 8-9
an atolski j . 47
akadski 54
anglosaksonski 1 7
aramej ski 54
46, 4 8 , 5 8
( v. i indijanski j . )
1 09, 1 1 1
aravakanski j . 59
algonkinski j . 5 8
arbanaki 9 8 , 1 00, l 08
altaj ski j . 4 6 . 4 9 , 5 4 , 5 5 , 1 0 1
1 37
RANKO BUGARSKI
arumunski 1 8 , l OO
( v. i vlaki)
ukotsko-kamatski j . 55
asamski 1 2, 54
atabaskanski j. 5 8
au stralij ski j . 27, 46, 4 8 , 60--2
daiki j. 5 5
daj aki 1 9
dakorumunski l OO
dal matski 23
azerbej danski 54
danski 1 2, 1 4, 5 3 , 94
dinka 5 6
dravidski j . 4 6 , 5 4 , 64
bahasa 55, 73
baltiki j. 5 3
engleski l l , 1 2, 1 4, 1 7 , 20,
balto-slovenski j . 47
bantu j. 1 5 , 1 9, 57
beloruski 53
- kreol 1 2, 60, 62
benue-kongoanski j . 5 7
eski mski 5 9
berberski j. 5 6
eskimsko-aleutski j . 4 6 , 5 8 , 8 3
biharski 32, 5 4
esperanto 7 1
bretonski 5 3 , 8 0
estonski 5 3
etrurski 26, 4 1
1 00 , 1 02, 1 05 , 1 06, 1 08
burmanski 54
farsi 1 8
buruaski 4 1
fidij ski 6 1
finski 1 0, 5 3 , 94
ciganski 1 8
(v. i romski)
francuski 1 2, 1 6, 1 7, 20,
3 2-4, 37, 5 1 , 53, 5 5 , 5 7 ,
adski j. 56
59, 6 0 , 6 4 , 6 6 , 7 0 , 72-5,
akavs ki 1 4
erkeski 9 8 , 1 0 1 , 1 1 2
- kreol 1 2, 57, 60
1 38
JEZICI
franko-provansalski 7 1
ful a 57
galicijski 5 3 , 80
gelski 1 8
germanski j . 44, 47 , 5 3 , 1 00
gilj aki 4 1
grki 1 7 , 26, 47 , 5 3 , 6 5 , 66,
indoiranski j . 47, 54
indoneanski 5 5 , 73
indo-pacifiki j. 46, 49, 60- 1
iranski j . 47
1 03 , 108
irokvoj ski j. 5 8
- di motiki 86
irski 1 8, 2 1 , 2 5 , 2 6 , 5 3 , 7 2
- katarevusa 86
islandski 7 3
gruzij ski 53
istroromanski 98, l OO
gudaratski 54
istrorumunski 98, l OO
italski j . 47
ivrit 1 8
helenski j . 47
hetitski 26
j ao 55
hmong 55
hindustanski l l
hrvatski l l , l 04, l 07
jevrej skonemakl 1 8, 9 8 , 1 00
iberski 26
jidi 1 2, 1 8, 5 9 , 98
i gbo 57, 93
joruba 57, 93
ilokano 55
juruki 98, 1 0 1
1 39
RANKO BUGARSKI
kamaki 23
madurski 5 5
kanada 54
maarski 1 0, 5 3 , 74, 9 7 ,
1 0 1 -6, 1 09
kanuri 56
JJ
karipski j. 59
maj anski j . 5 9
m akedonski 1 4, 1 6, 30, 5 3 ,
65, 94, 97- 1 00, 1 02- 1 09
malaj alam 54
keua 5 8, 5 9
keltski j . 23, 2 6 , 4 7 , 5 3 , 6 4 , 8 0
ki neski l l , 1 4, 32-4, 5 1 , 54,
5 9 , 7 73, 83, 9 97
kirgi ski 54
kmerski 5 5
koptski 2 6 , 56
kordofanski j. 56
korej ski 1 0 , 32, 4 1 , 5 5 , 83
kornvolski 26
korzi kanski 80
kosa 5 7
kuitski j . 5 6
kutenaj 4 1
ladino 1 8 , 9 8
mongolski 54
laoski 55
lapon ski l l
na-dene j. 46, 5 8
nahuatl 2 0 , 5 8 , 5 9
73, 1 1 0
latvij ski 5 3
navaho 5 8
nemaki 1 2, 1 4, 1 5 , 1 6, 32,
lingala 5 7
litvanski 5 3
lolo 5 4
luo 5 6
1 03 , 1 08 , 1 1 2, 1 1 7
nepalski 54
1 40
JEZICI
ni ger-kongoanski j . 56, 57
niger-kordofanski j. 46, 48 , 56
1 05 , 1 06, 1 08 , 1 09 , 1 1 2
nilo-saharski j . 46, 56
ruski 1 0, 32-4, 5 1 , 5 3 , 5 5 ,
norveki 1 2, 1 4 , 5 3
- landsmol 1 2
1 03 , 1 05 , 1 07, 1 08 , 1 1 2,
- riksmol 1 2
1 23
oksitanski 70, 80
sami l l
orij a 54
samojedski j . 5 3
oromo 56
sanskrit 26, 54
santali 55
sebuano 5 5
j. 55
semitski j . 49 , 52-4, 5 6
papuanski j. 60
semitsko-hamitski j . 54
pato 54
sinhaleki 54
pendapski 32, 54
persijski 1 8 , 54
polinezij ski j. 1 5
1 03 , 1 05 , 1 06
1 08
5 7 , 5 9 , 60, 66, 8 3 , 94
1 00, 1 0 1 ' 1 04
- kreol 57, 60
somalski 56
provansalski 80
srpski l l
srpskohrvatski l l , 1 3 , 1 4, 1 6,
5 3 , 64, 65 , 70, 73-5 , 8 3 ,
9 4 , 97- 1 06, l 0 8 , l 09
roman 72, 8 1
staroegipatski 56
sumerski 4 1
rumunski 1 2, 1 7, 3 7 , 5 3 , 65,
sundanski 55
suski j. (Sioux) 5 8
1 06
svahili 5 1 , 5 7 , 70, 7 1 , 9 3
141
RANKO BUGARSKI
turkmenski 54
ona 5 7
ugro-fi nski j . 5 3 , 1 0 1
- kreol 57, 60
ujgurski 54
vedski 1 4, 53, 94
tadi ki 54
1 12
tagalog 55
tagi 24
101
taj 55
uralsko-jukagirski j . 5 3
urdu l l , 3 2 , 3 3 , 54
tatarski 54
uto-asteki j. 59
telugu 32, 54
uzbeki 54
tibetski 54
tibetsko-burmanski j. 54
velki 53
tigri nj a 5 6
toharski j . 47
tok pisin (Tok Pi sin) 62, 7 1
torlaki 1 4
tunguski j . 54
tupij ski j . 59
zulu 5 7
zunj i 40
142
Sadraj
U vodna napomena
l.
. . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . 5
JEZICI U SVETU
Uvod
Broj jezika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
.
Broj govornika
29
2. JEZICI U VREMENU
Jezika evolucij a
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
Genetska klasifikacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
.
3. JEZICI U PROSTORU
Arealna kl asifikacij a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
Jeziki kontakti
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
67
Jezici i drave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
Manifestacije drutvene viej ezinosti
Drutvena kontrola viejezinosti
Jezici u bivoj Jugoslaviji
1 43
. . . . . . . . . . . . . 85
. . . . . . . . . . . . . . . . . 90
.
96
RANKO BUGARSKI
5 . JEZICI U POJEDINCU
Maternj i jezik
.
Tipovi bilingvizma
l l)
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 17
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 27
B ibliografija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 3 3
Registar jezika
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 37
81 ' 1
81 '27
EYrAPCKM, PaHKO
Jezici l Ranko Bugarski. -
2.
izd.
XX vek,
2003
300. - Bibliografija:
str.
1 33 - 1 35.
- Registar.
ISBN
86-7558- 1 99-8
e) Je3HK
<j>yHKHja
COBISS. SR-10 1 1 0076940
a) Je3H b) JlHHrBHCTHKa