Prva Pomoc Za Spasavatelje 2007 PDF

HRVATSKA
GORSKA SLUBA SPAAVANJA
PRVA POMO ZA SPAAVATELJE

ljetni teaj 2007.
svibanj 2006
Prva pomo za spaavatelje
PRVA POMO ZA SPAAVATELJE

Uredio:
Dario vajda dr.med.

gorski spaavatelj
SADRAJ PRIRUNIKA
1. UVOD
2. NESREE U PLANINI
3. OIVLJAVANJE-BLS
4. PREGLED UNESREENOG
5. OZLJEDE I RANE
6. UNUTRANJE POVREDE I OK
7. POVREDE KOSTIJU, ZGLOBOVA I MIIA I IMIBILIZACIJE
8. AMPUTACIJE
9. POVREDE GLAVE
10. POVREDE GRUDNOG KOA
11. POVREDE TRBUHA
12. OPEKLINE
13. SMRTONOSNE POVREDE
14. TRANSPORT UNESREENOG
15. INTERNISTIKE BOLESTI
16. UDAR GROMA
17. BOLESTI KOJE IZAZIVAJU IVOTINJE
18. OBJEENOST NA UETU
19. DJELOVANJE NISKE TEMPERATURE
20. OZLJEDE U LAVINAMA
21. OVJEK U VISINAMA
22. UTAPLJANJE I DEKOMPRESIJSKA BOLEST
23. LIJEKOVI I MEDICINSKA OPREMA
24. OPREMA SPAAVATELJA
25. HEMS
26. HIGIJENSKE MJERE U SPAAVANJU
27. PREPORUKE PLANINARIMA
28. RJENIK
str. 02
str. 02
str. 05
str. 20
str. 29
str. 38
str. 43
str. 60
str. 61
str. 38
str. 70
str. 71
str. 75
str. 76
str. 77
str. 82
str. 85
str. 89
str. 91
str. 99
str. 108
str. 120
str. 124
str. 128
str. 133
str. 128
str. 140
str. 140
HGSS
I poglavlje
UVOD
Pred vama je materijal budueg prirunika prve pomoi za spaavatelje. Rezultat

je rada lijenika medicinske komisije, a temelji se na modernim principima pruanja prve
pomoi kod nas i u svijetu. Ovo je tek skripta iji tekst se u priruniku nee znaajno
mijenjati. Nedostaju slike i poglavlja o vrstama zavoja i imobilizacija. Skripta je
namijenjena lanovima HGSS-a spaavateljima i pripravnicima i vrijedi do izdavanja
kompletnog prirunika prve pomoi.
II poglavlje NESREE U PLANINI

1.
2.
3.
4.
Nesree u planini
Lanac preivljavanja
Pristup unesreenom
Poziv u pomo
1. NESREE U PLANINI
Do nesrea u planini najee dolazi zbog loih vremenskih prilika, konfiguracije
terena, gubitka orijentacije, akutnih oboljenja i sl. Spaavatelji odlaze u akciju koje
su u pravilu potrano-spasilakog karaktera. Moemo zatei unesreene koji su
potpuno neozlijeeni, iscrpljeni, teko povrijeeni ili bolesni do smrtnih sluajeva.
Ono to od spaavatelja nalae brzinu djelovanja i pravilnost postupaka su po ivot
opasna stanja:
- gubitak svijesti
- srani zastoj
- jaki bolovi u grudnom kou
- prestanak disanja
- povrede glave
- viestruki prijelomi
- jako krvarenje: unutarnje ili vanjsko
- otrovanja
- pothlaivanje
Okolnosti koje vladaju u planini mogu unesreene jo dodatno ugroavati i zbog
toga je poznavanje mjera koje spaavaju ivot i odravaju ivotne funkcije od
presudnog znaaja.
U mjere koje spaavaju ivot ubrajamo:
-
izvlaenje iz zone opasnosti

poziv u pomo
oivljavanje CPR
zaustavljanje krvarenja
borba protiv oka
Mjere za odravanje ivota su:
2
stalni nadzor vitalnih funkcija unesreenog

boni poloaj onesvijetenog, koji die i ima stabilnu cirkulaciju
psihika potpora unesreenom
zadravanje topline
brz i udoban transport
zatita od moguih ozljeda tijekom transporta
Svaki unesreeni ima pravo na

-
na neodlonu prvu pomo

spaavanje bez rizika
maksimalnu moguu terapiju na mjestu ozljeivanja
profesionalni pristup spaavatelja
Pretpostavke strune prve pomoi su:

-
pripremljenost( obuenost) za pruanje prve pomoi

sposobnost procjene (hitnog stanja, procjene cijele situacije, procjene i pregleda
unesreenog, odreivanje prioriteta)
mirnoa i odlunost u hitnoj situaciji
temeljita obuka i u teoretskom i praktinom segmentu
iskustvo sticano kroz razliite situacije
zdrav razum
tolerancija stresa
Nae nestruno primjenjivanje mjera prve pomoi moe dovesti do:

-
smrti zbog neodgovarajueg oivljavanja CPR

smrti zbog nedostatka kisika zbog neadekvatnog disanja
guenja zbog zatvorenosti dinog puta kojeg smo neadekvatno i nedovoljno
otvorili
iskrvarenja zbog neadekvatnog zaustavljanja krvarenja
produbljivanje oka zbog povrede unutranjih organa, a zbog neadekvatnih
mjera suzbijanja oka
nepotrebne frakture rebara i grudne kosti zbog neadekvatne masae srca
smrt u planini ili nastanak oduzetosti zbog nekorektnog poloaja unesreenog pri
premjetanju i transportu
2. LANAC PREIVLJAVANJA
Teorija lanca preivljavanja se temelji na slijedeim injenicama:
-
Sigurnost spaavatelja i unesreenog

neodlone mjere spaavanja ivota ( svijest, disanje, cirkulacija)
poziv u pomo
mjere prve pomoi ( utopljavanje, zamatanje rane, imobilizacija itd.)
prijevoz u bolnicu
zavrni medicinski tretman u bolnici
HGSS
3. PRISTUP UNESREENOM
Unesreenom prilazimo uvijek vodei rauna o vlastitoj sigurnosti. Vlastita sigurnost
podrazumijeva zatitu od vanjskih opasnosti i zatitu od krvi i izluevina
unesreenog( rukavice, naoale i sl.). Izvlaimo unesreenog iz opasne zone i tek tada
pristupamo pregledu:
1. provjeravamo vitalne funkcije
- stanje svijesti A
- disanje
B
- krvotok( cirkulacija) C
2. BLS (oivljavanje) ako je potrebno ( nema disanja, nema cirkulacije)
3. Detaljno pregledamo unesreenog: od glave do pete
4. Ispunimo obrazac pregleda unesreenog
Prije pregleda moraju biti osigurane vitalne funkcije, a unesreeni postavljen u boni
poloaj. Pregledava se od glave do pete. Cilj ovakvog pregleda je uoiti svaku moguu
povredu izvana i pretpostaviti unutranje povrede. Pitamo, gledamo i opipavamo.
Ovo je jedan od najvanijih detalja u cijeloj akciji uope. Nedovoljno je samo
poznavanje tehnike pruanja prve pomoi, ili majstorstvo u baratanju elinim uetom ili
marinerom. Vanija je sabranost, taktinost i nadasve ljudska toplina. Prikladnim
pristupom i postupkom oko unesreenog postie se kod njega osjeaj sigurnosti i
povjerenja u spaavatelje. Na taj nain se i nesvjesno kod unesreenoga podie moral,
a tjelesne i duevne snage koje su jo preostale ukljuuju se u svladavanje tekog
stanja u kojem se unesreeni nalazi.
. Dobro se je informirati (i zapisati) o imenu i prezimenu unesreenoga i drugim
vanim podacima, jer bi se moglo dogoditi da mu se stanje pogora i da podatke vie
ne moemo doznati. Nakon toga slijedi zbrinjavanje povreda, utopljavanje, postavljanje
u zaklon ( od sunca, kie, vjetra i sl. kamenja i sl.)
Radimo tiho i struno bez galame i svae uz stalnu komunikaciju sa unesreenim.
4. POZIV U POMO
Poziv u pomo ide preko jedinstvenog broja 112. i deurnih brojeva stanica HGSS-a.
( brojevi se nalaze u knjiicama brojeva). U pozivu se moraju dati osnovni podatci o
unesreenom, vrsti nezgode, mjestu nezgode, vremenskim prilikama, teini povrede
zbog procjene potrebe helikoptera i sl.
III poglavlje
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
OIVLJAVANJE
Uvod
BLS odrasli
AED
BLS djeca
Boni poloaj
Strano tijelo u drijelu Guenje stranim tijelom
ALS
1. UVOD
Zato oivljavanje? Svaka prva pomo ima u svojim temeljnim postavkama
uspostavljanje i odravanje osnovnih ivotnih funkcija.
Osnova za ivot je kisik i njegova konstantna koncentracija u organizmu. Srani
zastoj i prestanak disanja vrlo brzo dovode do pomanjkanja kisika, to vrlo brzo dovodi
do smrti. Ako bez kisika ostanu stanica mozga i srca, nakon pet minuta nastaju
nepovratna oteenja stanica navedenih organa. Kasnije nastupa i nepovratno
oteenje ostalih organa. Pravilno provoenje oivljavanja zaustavlja nepovratnost
spomenutog procesa. Na taj nain osiguravamo treinu normalne funkcije srca i plua
to je dovoljno da organizam preivi nagli incident. Hrabrou i voljom da nekome
pomognemo nadvladavamo neugodu i strah od mjera oivljavanja: umjetnog disanja i
masae srca.
2. BLS ODRASLI
BLS (Basic Life Support) je osnovno odravanje ivota odraslih.
Uvod
Iznenadni srani zastoj je vodei uzrok smrti u Europi, a pogaa oko 700.000
osoba godinje. U tom trenutku srce prestaje pumpati krv to mu je osnovna zadaa.
Ipak, u 40% sluajeva jo je uvijek prisutna aktivnost srca, ali je ona neuinkovita
( nama pumpanja krvi), srce treperi ( fibrilacija). Srce se nalazi u stanju ventrikularne
fibrilacije (VF). Optimalni postupak kod fibrilacije je trenutni poetak oivljavanja
(vanjska masaa srca i umjetno disanje) te elektrina defibrilacija. Elektrina defibrilacija
je postupak koji prekida treperenje srca i dovodi ga ponovo u normalni rad. Uzrok
sranog zastoja moe biti primarni i sekundarni. Primarni: srce je bolesno i prestaje
raditi. Sekundarni: srce je zdravo, ali prestaje raditi zbog nedostatka kisika uzrokovanog
prestankom disanja. Najee situacije kod kojih moe doi do prestanka disanja su
ozljede, trovanje drogama, utapljanje. Umjetno je disanje kljuno za reanimaciju tih
rtava.
rtvama sranog zastoja potrebno je trenutno oivljavanje. To e potaknuti
malen, ali kljuan protok krvi prema srcu i mozgu te poveati vjerojatnost prekida VF-a
defibrilacijom i omoguiti da srce ponovo dobije djelotvorni ritam. Vanjska masaa srca
je osobito vana ukoliko defibrilacija nije mogua unutar 4 do 5 minuta nakon kolapsa.
U prvim minutama nakon uspjene defibrilacije, srani ritam moe biti spor i
nedjelotvoran, stoga vanjska masaa srca moe biti potrebna i tada sve do uspostave
odgovarajue srane funkcije.
5
HGSS
Redoslijed postupaka osnovnog odravanja ivota odraslih ini slijedei slijed:

Osnovno odravanje
ivota
Ne reagira ?
Zvati pomo
Otvoriti dini put
Ne die normalno ?
Zvati 94 ( 112 )
30 kompresija
2 udaha
30 kompresija
1. Provjerite jeste li vi, rtva i ljudi u blizini sigurni.
2. Provjerite stanje svijesti rtve
3. Njeno protresite ramena rtve i glasno upitajte:
Jeste li dobro?.
3A. Ako odgovara:
Ostavite ga u poloaju u kojem je naen, pod uvjetom da je okolina
sigurna.
Pokuajte saznati to se dogodilo i po potrebi otiite po pomo.
Redovito provjeravajte rtvu.
3B. Ako ne odgovara:
Pozovite pomo
Okrenite unesreenoga na leda i otvorite mu dine putove zabacivanjem
glave i podizanjem donje eljusti
6
Stavite ruku na njegovo elo i njeno zabacite glavu drei palac i

kaiprst slobodnim kako bi mu mogli zaepiti nos u sluaju umjetnog
disanja
Vrke svojih prstiju stavite na vrh brade unesreenoga i otvorite
dine putove podizanjem brade.
4. Odravajui dine putove otvorenima, gledajte, sluajte i osjetite disanje
unesreenoga
Gledajte pomicanje prsnog koa.
Sluajte zvuk disanja nad ustima unesreenoga.
Osjetite struju zraka na svom obrazu.
Unutar prvih nekoliko minuta nakon sranog zastoja, unesreeni moe jedva
disati ili rijetko i glasno hvatati zrak. To ne smatramo disanjem. Gledajte, sluajte i
osjeajte najvie 10 sekundi, kako bi ustanovili da li unesreeni normalno die. Ako
postoji i mala sumnja da li je disanje normalno, ponaamo se kao da disanje ne postoji.
5A. Ako normalno die:
Stavite ga u boni poloaj (vidi kasnije dio .Bocni poloaj.).
Poaljite nekoga ili sami pozovite/dovedite Hitnu medicinsku
pomo.
Provjeravajte da li trajno die.
5B. Ako ne die normalno:
Poaljite nekoga po pomo ili, ako ste sami, ostavite unesreenoga i pozovite
Hitnu medicinsku pomo; vratite se i ponite vanjsku masau srca ovim slijedom:
Kleknite sa strane unesreenoga
Stavite korijen dlana na sredinu prsnog koa unesreenoga
Stavite dlan druge ruke na ruku smjetenu na prsni ko
Isprepletite prste ruku i uvjerite se da pritisak nije na rebra. Ne vrite
pritisak na gornji dio trbune upljine ili na donji dio prsne kosti
Postavite se okomito na prsni ko unesreenoga, i ispruenih ruku
utisnite prsnu kost 4-5 cm
Nakon svake kompresije, otpustite pritisak bez odvajanja vaih ruku od
prsnog koa rtve. Ponavljajte ritmom od oko100 puta u minuti (neto
manje od dvije kompresije u sekundi).
Kompresija i otputanje trebaju jednako trajati.
6A. Udruite vanjsku masau srca s umjetnim disanjem:
Nakon 30 kompresija ponovo otvorite dine putove zabacivanjem glave i
podizanjem donje eljusti
Pritiskom palca i kaiprsta ruke smjetene na elu unesreenoga
zatvorite mekani dio nosa.
Dopustite da mu se otvore usta, ali i dalje odiite donju eljust.
Normalno udahnite, usnama obuhvatite usta unesreenoga; budite
sigurni da dobro prianjaju.
7
HGSS
Polagano upuhnite promatrajui podizanje prsnog koa unesreenoga;

potrebna je otprilike 1 sekunda upuhivanja za dizanje prsnog koa kao pri
normalnom disanju; to je uinkoviti udisaj
Odravajui glavu zabaenom i bradu podignutom, odmaknite usta od
unesreenoga te promatrajte sputanje prsnog koa kako zrak izlazi
Ponovno normalno udahnite i upuhnite u usta unesreenoga dajui mu tako
dva uinkovita udisaja. Potom, bez odgaanja, ispravno postavite ruke na njegov
prsni ko i napravite slijedeih 30 kompresija.
Nastavite s vanjskom masaom srca i umjetnim disanjem u omjeru 30:2.
Prekinite kako bi ponovno procijenili stanje samo ako unesreeni pone
normalno disati; u suprotnom ne prekidajte reanimaciju.
Ako poetni udisaj ne odigne prsni ko unesreenoga kao kod normalnog disanja,
tada prije slijedeeg pokuaja:
Provjerite usnu upljinu unesreenoga i uklonite eventualnu opstrukciju.
Ponovno provjerite da li je glava pravilno zabaena i da li je brada podignuta.
Ne pokuavajte dati vie od dva udisaja prije nastavljanja vanjske masae srca
Oslobaanje dinog puta kod sumnje na prijelom kraljenice
Ovo je nain oslobaanja dinog puta kada sumnjamo na prijelom vratne kraljenice, a
unesreeni je bez svijesti i ne die. Zato priamo o oslobaanju dinog puta? Kod
osoba koje su u nesvijesti, slabi tonus miia. Za nas su vani miia jezika i dna usne
upljine. Slabljenjem tonusa ovih miia jezik zapada i blokira dini put u drijelu. Ovaj
smrtonosni mehanizam spreavamo podizanjem donje eljusti. Glava se ne pomie,
kako se ne bi dodatno ozlijedila vratna kraljenica. Dlanovima koji su prislonjeni uz lice
fiksiramo glavu, prstima obuhvaamo donju vilicu na mjestu kuta vilice i podiemo vilicu
prema gore, a palevima otvaramo usta. Tijekom cijelog manevra ne smijemo pomicati
glavu, nego samo donju eljust. Ako imamo asistenta onda asistent pridrava glavu od
naprijed, a mi stojimo iza glave i podiemo bradu.
Ako je prisutno vie spaavatelja, trebali bi se mijenjati svake 1-2 minute kako bi
sprijeili umaranje. Stanka pri zamjeni spaavatelja mora biti minimalna.
6B. KPR samo vanjskom masaom srca:
Ako niste sposobni ili niste voljni dati umjetno disanje, provodite samo vanjsku
masau srca.
Ako se provodi samo vanjska masaa srca, ona treba biti neprekidna i
frekvencije 100/min.
Prekida se radi ponovne provjere unesreenoga samo onda kada on pone
normalno disati; u suprotnom se vanjska masaa srca ne prekida.
7. Nastavite reanimaciju dok:
Struna pomo ne stigne i preuzme reanimaciju.
rtva ne pone normalno disati.
Spaavatelj ne bude iscrpljen.
Prepoznavanje sranog zastoja provjerom pulsa na vratu je neprecizna metoda

potvrivanja prisutnosti ili odsutnosti cirkulacije. Zdravstveni djelatnici kao i laici oteano
ustanovljavaju prisutnost ili odsutnost adekvatnog, odnosno normalnog disanja kod
unesreenog bez svijesti. Mogui su razlog
zatvoreni dini putovi ili to to unesreeni ima povremene (agonalne) udisaje. Agonalni
udisaji su prisutni kod 40% unesreenih sa sranim zastojem. Laici moraju zapoeti
oivljavanje, ako je unesreeni bez svijesti (ne odgovara), odnosno ako ne die
normalno. Agonalno disanje uobiajeno se javlja u prvim minutama nakon iznenadnog
sranog zastoja. To je indikacija za zapoinjanje oivljavanja i ne smije se zamijeniti s
normalnim disanjem.
Poetno umjetno disanje
Ope je priznato kako usvajanju i odravanju vjetina pomae pojednostavljenje
slijeda postupaka osnovnog odravanja ivota. Takoer je poznato kako spaavatelji ne
ele izvoditi umjetno disanje usta-na-usta iz mnogo razloga, ukljuujui strah od
infekcije i gaenje prema izvoenju postupka. Radi toga, ali i zbog naglaavanja
vanjske masae srca kao prioriteta, kod
odraslih se preporuuje poeti oivljavanje s vanjskom masaom srca, a ne poetnim
udisajima.
Disanje usta na masku
Kako bi se izbjegla nelagoda i strah od moguih infekcija umjetno disanje se
moe provoditi pomoi depne maske koja ima nepovratni ventil i filtar koji nas titi.
Maska ima jastui koji omoguava dobro prianjanje maske uz lice. Nain primjene je
slian kao kod uobiajenog umjetnog disanja. Zabacujemo glavu, masku prianjamo u
lice, iri kraj ide na usta, a ui na nos. Palcem i kaiprstom obje ruke obuhvatimo masku,
a ostalim prstima drimo donju eljust. Upuhujemo zrak kroz cjevicu koja se nalazi na
vrhu maske.
Ventilacija
Tijekom oivljavanja svrha ventilacije je odravanje odgovarajue oksigenacije.
Temeljem dostupnih znanstvenih podataka, preporuka za spaavatelje je da udisaj traje
oko 1 sekunde, s dovoljno volumena da se prsni ko unesreenog odigne. Treba
izbjegavati brze i snane udisaje. Ova se preporuka odnosi na sve metode umjetnog
disanja tijekom oivljavanja ukljuujui usta-na-usta, usta-na-masku i masku sa samoireim balonom sa ili bez dodatnog kisika.
Vanjska masaa srca
Vanjska masaa srca stvara malen, ali kljuan protok krvi prema mozgu i srcu, te
poveava vjerojatnost da defibrilacija bude uspjena. Osobito je vana, ako je prva
defibrilacija primijenjena nakon vie od 5 minuta. Zbog toga je zakljueno da se bez
odlaganja mora pristupiti vanjskoj masai koja ima slijedee karakteristike:
1. Prsni se ko pritiska frekvencijom od 100/min.
2. Treba paziti da se prsni ko utisne 4-5 cm (kod odraslih).
3. Prsnom kou treba dozvoliti da se vrati u poetni poloaj nakon svakog
9
HGSS
pritiska.
4. Jednako vrijeme treba utroiti na pritisak i vraanje prsnog koa u
poetni poloaj.
5. Prekidi u izvoenju vanjske masae srca trebaju biti minimalni.
6. Pipanje pulsa na vratu ne treba koristiti kao mjerilo uinkovitosti arterijskog
protoka.
Proksimalni dio dlana jedne ruke stavimo na sredinu prsnog koa i prekrijemo
ga drugim dlanom, s time da ruke smjetamo na sredinu donje polovine prsne kosti.
Omjer 30 pritisaka prema 2 udisaja se preporua kada oivljavanje provodi jedan
spaavatelj, izvan bolnice, bilo da je unesreeni odrasli ili dijete.
KPR samo vanjskom masaom srca
Zdravstveni djelatnici, kao i laici, priznaju da s nelagodom pristupaju umjetnom
disanju usta-na-usta kod nepoznate rtve sranog zastoja.
Kod odraslih, ishod vanjske masae srca bez umjetnog disanja je znaajno bolji od
ishoda kad se uope ne oivljava. Moe se provoditi KPR-a samo vanjskom masaom
srca, ako ne moemo ili ne elimo provoditi umjetno disanje. Ipak kombinacija vanjske
masae srca i umjetnog disanja je puno bolja metoda oivljavanja.
Oivljavanje djece i utopljenika
Umjetno disanje, kao i vanjska masaa srca, vani su kod unesreenih kojima su
rezerve kisika ispranjene - otprilike 4-6 minuta nakon kolapsa zbog fibrilacije, odnosno
odmah nakon kolapsa kod sranog zastoja zbog nedostatka kisika ( utapljanje).
Postupci oivljavanja kod djece:
Primijenite 5 poetnih udisaja prije poetka vanjske masae srca
Jedan spaavatelj radi KPR tijekom 1 minute prije odlaska po pomo.
Utisnite prsni ko za otprilike treinu njegove dubine; koristei dva prsta za
djecu do 1 godine, te jednu ili dvije ruke za djecu do 8 godina, ovisno o osjeaju
da se utiskuje dovoljno duboko.
Spomenuta modifikacija, s 5 inicijalnih udisaja te 1 minutom KPR-a prije odlaska
samog spaavatelja po pomo, moe poboljati ishod oivljavanja utopljenika. Ovu
modifikaciju trebaju nauiti samo oni koji se posebno brinu o utopljenicima (npr.
spaavatelji na plaama). Utapanje se lako prepoznaje. Laiku je, opet, teko utvrditi da
li je srani zastoj izravna posljedica ozljede ili trovanja. Takvi unesreeni se stoga
zbrinjavaju prema standardnom protokolu.
10
3. UPORABA AUTOMATSKOG VANJSKOG DEFIBRILATORA (AED)

Postoje odreene napomene za sluaj kada AED-om rukuju laici i nemedicinsko
osoblje. Standardni AED-i su pogodni za primjenu kod djece starije od 8 godina. Kod
djece starosti izmeu 1 i 8 godina koriste se elektrode za djecu odnosno pedijatrijski
nain rada AED-a, ako je mogue; ako nije, AED koristimo na uobiajeni nain.
Primjena AED-a se ne preporuuje kod djece mlae od godine dana.
Slijed uporabe AED-a:
1. Uvjerite se da ste vi, rtva i ljudi u blizini na sigurnom.
2. Ako rtva nije pri svijesti i ne die normalno:
Poaljite nekoga po AED i da pozove Hitnu medicinsku pomo.
3. Zaponite KPR prema smjernicama osnovnog odravanja ivota.
4. Odmah po dolasku defibrilatora:
Ukljuite defibrilator i zalijepite samoljepljive elektrode.
Ako je prisutno vie spaavatelja, KPR se provodi tijekom gore
navedenih postupaka
Slijedite glasovne i znakovne upute.
Budite sigurni da nitko nije u kontaktu s unesreenim kada AED analizira
ritam
5. A. Ako je defibrilacija indicirana:
Uvjerite se da nitko nije u dodiru sa rtvom.
Pritisnite tipku za defibrilaciju prema uputama (potpuno automatizirani
AED-i automatski e izvesti defibrilaciju).
Nastavite prema glasovnim/znakovnim uputama.
B. Ako defibrilacija nije indicirana:
Odmah nastavite KPR u omjeru od 30 kompresija prema 2 udisaja.
Nastavite prema glasovnim/znakovnim uputama.
6. Nastavite slijediti upute sve dok:
Struna pomo stigne i preuzme reanimaciju.
Unesreeni pone normalno disati.
Postanete iscrpljeni.
KPR prije defibrilacije
Preporuka ovih smjernica: defibrilacija odmah po dolasku AED-a. uz stalnu neprekinutu
vanjsku masau srca.
Potpuno automatizirani AED-i
Prepoznavi ritam koji zahtjeva defibrilaciju, potpuno automatizirani AED e
izvriti defibrilaciju bez sudjelovanja spaavatelja.
4. BLS DJECE
Kada je povrijeen roditelj uvijek moramo paziti na nepovrijeeno dijete i nikada
ga ne smijemo ostaviti samo.
11
HGSS
Kada god je to mogue moramo potraiti osobu kojoj dijete vjeruje. Najbolje da je
to majka. Na taj nain e dijete sve svoje strahove potisnuti, biti e kooperativnije i moi
emo dobiti vrijedne i vane informacije od djeteta. Pomo kod stradavanja djeteta:
- maknuti dijete u sigurnu zonu
- zvati hitnu
- BLS mjere
- smiriti dijete i roditelje
- zaustavljanje krvarenja djetetu
- imobilizirati uganua i iaenja
- imobilizacija prijeloma
- zatita od hladnoe i zagrijavanje
- borba protiv nastanka oka ( poloaj tijela)
Vano:
- djeca se pothlauju puno bre od odraslih, imaju puno veu povrinu tijela u
odnosu na teinu te je gubitak topline preko koe bri. Gubitak topline preko glave je
takoer znaajan.
- djeca su osjetljivija na sunce nego odrasli. Koa je tanka i lako na suncu izgori, a
slabija kosa na glavi dovede lake do sunanice
- izmjena vode i gubitci vode iz tijela su bri u odnosu na odrasle
- glava djeteta je velika u odnosu na tijelo, kod postavljanja na vakuum madrac
moramo voditi rauna da podmetnemo deku pod ramena kako bi sprijeili savijanje
vrata. Za sve postupke oko prve pomoi djetetu potrebno je vie od jednog
spaavatelja
- sve nabrojano je kod vrlo male djece jo vie izraeno
Osnovno odravanje
ivota djece
Ne reagira ?
Zvati pomo
Otvoriti dini put
Ne die normalno ?
5 udaha
30 kompresija
2 udaha
30 kompresija
12
Omjer kompresija : ventilacija

Prema ERC-ovim preporukama, omjer kompresija : ventilacija ovisi o tome da li
je nazoan jedan ili vie spaavatelja. ERC preporua da bi spaavatelji-laici, koji su
obino izobraeni samo tehnikama koje primjenjuje jedna osoba, primjenjivali omjer
30:2, to je jednako kao u smjernicama za odrasle. Ovakav pristup omoguava
oivljavanje djece s minimalnim dodatnim informacijama svakome koji je izobraen u
tehnikama osnovnog odravanja ivota. Omjer 15:2 se preporua u sluajevima kada je
nazono vie spaavatelja.
Definicije dobnih skupina
Dojene je dijete mlae od 1 godine. Dijete je izmeu 1 godine ivota i puberteta.
Prihvaanje jednog omjera kompresija: ventilacija za djecu bez obzira na dob, zajedno s
promjenom donje dobne granice za koritenje automatskih vanjskih defibrilatora (AED)
ukazuje da je ranija podjela djece iznad i ispod 8 godina ivota nepotrebna. Najloginije
obiljeje gornje dobne granice do koje se koriste pedijatrijske smjernice je poetak
puberteta to je i fizioloki zavretak djetinjstva. Neprikladno je i nepotrebno formalno
utvrditi poetak puberteta; ako spaavatelj vjeruje da je rtva dijete treba koristiti
pedijatrijske smjernice.
Potrebno je razlikovati dojenad i starije dijete, jer postoji nekoliko vanih razlika
izmeu ove dvije skupine.
Tehnika vanjske masae srca
Promjena definicije podjele prema dobi dozvoljava pojednostavljenje savjeta za
vanjsku masau srca. Odreivanje mjesta kompresije kod dojeneta je sada isto kao za
stariju djecu jer postoje dokazi da dosadanje preporuke mogu rezultirati kompresijama
gornjeg dijela abdomena.
Tehnika vanjske masae srca kod dojeneta ostaje ista: kompresija s dva prsta
za jednog spaavatelja i tehnika dva palca s obuhvaanjem prsnoga koa za dva ili vie
spaavatelja.
Za stariju djecu nema razlike u tehnici vanjske masae srca s jednom ili dvije
ruke. Naglasak je na postizanju odgovarajue dubine kompresije s minimalnim
prekidima koristei jednu ili dvije ruke, prema sklonostima spaavatelja.
Redoslijed kod potpune opstrukcije dinog puta stranim tijelom
Smjernice za postupanje u sluaju opstrukcije dinih putova stranim tijelom kod djece
su pojednostavljene i slinije su redoslijedu kod odraslih.
Redoslijed postupaka
Spaavatelji koji su izobraeni u osnovnom odravanju ivota odraslih i nemaju
specifinih znanja o reanimaciji djece mogu koristiti redoslijed postupaka za odrasle s
iznimkom da pet puta inicijalno upuu zrak i nakon toga provode KPR oko 1 minutu prije
nego otiu po pomo (vidjeti smjernice osnovnog odravanja ivota odraslih)
1. Osigurati sigurnost za spaavatelja i dijete.
2. Provjerite da li dijete reagira:
njeno stimulirajte dijete i glasno upitajte: "Jesi li dobro?"
ne tresite dojenad i djecu sa sumnjom na ozljedu vratne kraljenice.
13
HGSS
3a. Ako dijete reagira rijeju ili pokretima:

ostavite dijete u poloaju u kojem je naeno (osigurajte da nije u
dodatnoj opasnosti);
provjerite njegovo stanje i osigurajte pomo ako je potrebno;
redovito ga ponovno procjenjujte.
3b. Ako dijete ne reagira:
glasno pozovite pomo;
otvorite dine putove djeteta zabacivanjem glave i podizanjem brade ..
na poetku, s djetetom u zateenom poloaju, postavite ruku na njegovo
elo i njeno zabacite glavu; .. istodobno podignite bradu djeteta s vrhom
prsta (prstiju) ispod vrha brade. Ne pritiskati na meko tkivo ispod brade jer
to moe zatvoriti dini put; .. ako su dini putovi i dalje zatvoreni, pokuajte
metodom potiskivanja donje eljusti: postavite prva dva prsta obje ruke iza
svake strane djetetove donje eljusti i gurnite donju eljust prema
naprijed; .. obje metode je lake primijeniti, ako se dijete paljivo okrene
na lea.
Ako postoji sumnja na ozljedu vrata, dine putove otvorite samo podizanjem
brade ili potiskivanjem donje eljusti. Ako je to neuspjeno, malo zabacite glavu sve dok
dini putovi ne budu otvoreni.
4. Odravajui dine putove otvorenima, gledajte, sluajte i osjeajte normalno
disanje postavljanjem svog lica blizu lica djeteta i gledajui du prsnoga koa:
gledajte pokrete prsnoga koa;
sluajte umove disanja uz nos i usta djeteta;
osjeajte gibanje zraka na svojim obrazima.
gledajte, sluajte i osjeajte ne due od 10 sekundi
prije odluke.
5a. Ako dijete die normalno:
okrenite dijete u boni poloaj (vidjeti ispod);
kontinuirano provjeravajte disanje.
5b. Ako dijete ne die ili die agonalno (rijetko, nepravilno disanje):
paljivo uklonite oiglednu opstrukciju dinih putova;
u poetku 5 puta upuhnite zrak; dok provodite umjetno disanje ocijenite
da li postoji nagon na povraanje ili kaalj kao odgovor. Takve reakcije ili
njihova odsutnost dio su procjene "znakova cirkulacije" to e biti opisano
kasnije.
Umjetno disanje kod djeteta iznad 1 godine:
osigurajte zabaenu glavu i podignutu bradu;
stisnite kaiprstom i palcem ruke koja je na elu mekani dio nosa drei
ga zatvorenim;
malo otvorite usta djeteta odravajui podignutu bradu;
udahnite i obuhvatite usnama usta djeteta. Budite sigurni da ste ih dobro
zaepili;
upuhnite odmjereno u usta kroz 1 1,5 sekunde promatrajui podizanje
prsnoga koa;
odravajui zabaenu glavu i podignutu bradu, odmaknite svoja usta od
rtvinih i promatrajte sputa li se prsni ko kako zrak izlazi van;
14
udahnite ponovo i ponovite taj slijed 5 puta. Djelotvornost umjetnog

disanja se prepoznaje promatranjem podizanja i sputanja prsnoga koa
djeteta slino kao kod pokreta uzrokovanih normalnim disanjem.
Umjetno disanje kod dojeneta:
osigurajte neutralni poloaj glave i podignutu bradu;
udahnite i ustima obuhvatite usta i nosne otvore dojeneta. Budite
sigurno da ste ih dobro obuhvatili. Ako kod starijeg dojeneta nos i usta ne
mogu biti obuhvaeni, spaavatelj moe obuhvatiti svojim ustima samo
nos ili usta dojeneta (ako se koristi nos treba zatvoriti usta da se sprijei
izlaz zraka);
upuhnite odmjereno u usta i nos dojeneta kroz 1 1,5 sekundi,
dostatno da se postigne vidljivo podizanje prsnoga koa;
udahnite ponovo i ponovite taj slijed 5 puta. Ako imate potekoe u
postizanju djelotvornog upuhivanja zraka, dini putovi su moda
opstruirani:
otvorite usta djeteta i uklonite strano tijelo ako je vidljivo u usnoj upljini.
Ne pokuavajte naslijepo prstom ukloniti strano tijelo;
osigurajte odgovarajuu zabaenost glave i podignutu bradu, ali da vrat
nije u potpunoj ekstenziji;
ako zabacivanje glave i podizanje brade nisu otvorili dini putove,
pokuajte metodom potiskivanja donje eljusti;
uinite pet pokuaja kako biste postigli djelotvorno upuhivanje. Ako niste
postigli djelotvorno upuhivanje zraka, zaponite s vanjskom masaom
srca.
6. Procjena cirkulacije djeteta. Ne due od 10 sekundi:
gledajte znakove krvotoka koji ukljuuju kretnje, kaljanje ili normalno
disanje (ne agonalno to je rijetko, nepravilno disanje);
provjerite puls (ako ste zdravstveni djelatnik) ne due od 10 sekundi;
kod djeteta iznad 1 godine pipajte puls na vratu (karotidni puls);
kod dojeneta pipajte puls na unutarnjoj strani nadlaktice (brahijalni
puls).
7a. Ako ste sigurno otkrili znakove cirkulacije unutar 10 sekundi:
nastavite s umjetnim disanjem, ako je potrebno, sve dok dijete ne
zapone samostalno djelotvorno disati;
okrenite dijete u boni poloaj ako je bez svijesti;
esto ga ponovno procjenjujte.
7b. Ako nema znakova cirkulacije ili pulsa, puls je spor (ispod 60/min s loom
perfuzijom) ili niste sigurni:
zaponite vanjsku masau srca;
kombinirajte umjetno disanje i vanjsku masau srca:
15
HGSS
Vanjska masaa srca

Kod sve djece kompresija se radi na donjoj treini sternuma. Kako bi se izbjegla
kompresija gornjeg abdomena locirajte donji dio prsne kosti tako da pronaete ugao
gdje se donja rebra spajaju u sredini. Sternum se pritie jedan popreni prst iznad toga
mjesta. Pritisak treba biti dostatan da utisne sternum priblino za 1/3 dubine prsnoga
koa. Otpustite pritisak i ponavljajte ga brzinom od oko 100/min. Nakon 15 kompresija,
zabacite glavu i podignite bradu te dvaput djelotvorno upuite zrak. Nastavite vanjsku
masau srca i umjetno disanje u omjeru 15:2.
Spaavatelji koji su sami mogu koristiti omjer 30:2, posebice, ako imaju tekoa
u izmjeni izmeu ventilacije i kompresije. Iako se vanjska masaa provodi brzinom 100
puta po minuti, stvarni broj u minuti biti e manji od 100 zbog stanki za umjetno disanje.
Najbolja metoda vanjske masae srca neznatno se razlikuje kod dojenadi i djece.
Vanjska masaa srca kod dojenadi
Kada je spaavatelj sam, provodi vanjsku masau srca vrhovima dva prsta. Ako
su dva ili vie spaavatelja koristiti e tehniku obuhvaanja prsnoga koa. Dva palca se
postave ravno jedan uz drugog na donju treinu sternuma (gore navedeno) s vrhovima
postavljenim prema glavi dojeneta. Ostalim dijelom obje ruke sa skupljenim prstima
obuhvatite donji dio prsnoga koa tako da vrhovi
prstiju podupiru leda dojeneta. Pritisnite na donji dio sternuma s dva palca tako
da ga utisnete priblino za 1/3 dubine prsnoga koa dojeneta.
Vanjska masaa srca kod djece iznad 1 godine
Postavite korijen dlana jedne ruke iznad donje treine sternuma (gore navedeno).
Podignite prste kako ne bi pritiskali na djetetova rebra. Postavite se okomito iznad
prsnog koa rtve i s ispruenom rukom pritisnite sternum tako da se utisne priblino za
1/3 dubine prsnoga koa. Kod vee djece ili slabijih
spaavatelja to se najlake postie koristei se objema rukama s isprepletenim
prstima.
7. Nastavite reanimaciju sve dok:
dijete ne pokae znakove ivota (spontane respiracija, puls, pokreti);
ne stigne kvalificirana pomo;
postanete iscrpljeni.
Kada pozvati pomo?
Od kljunog je znaenja za spaavatelje da to prije potrae pomo kada je
dijete kolabiralo:
kada je nazono vie od jednog spaavatelja, jedan zapoinje
reanimaciju a drugi odlazi po pomo;
ako je prisutan samo jedan spaavatelj, on e provoditi reanimaciju otprilike
1 minutu prije nego ode po pomo. Kako bi se prekid KPR skratio, ponijeti e
sa sobom dojene ili malo dijete dok poziva pomo;
jedina iznimka za provoenje KPR 1 minutu prije nego se ode po pomo
je sluaj posvjedoenog iznenadnog kolapsa djeteta kada je spaavatelj
16
sam. U tom sluaju srani zastoj je vjerojatno aritmogenog podrijetla i

dijete e trebati defibrilaciju.
Potraite pomo odmah ako nema nikoga tko bi to uinio osim vas.
5. STABILNI BONI POLOAJ
To je poloaj u koji se postavlja pacijent u besvjesnom stanju koji spontano die.
Postavlja se zbog toga kako bi se u tom poloaju odravali otvoreni dini putovi.
U leeem poloaju postoji opasnost od guenja jezikom, iji tonus u besvjesnog
pacijenta slabi i jezik pritie stranji zid drijela i na taj nain blokira dini put. Boni
poloaj osigurava prohodnost dinog puta jer se jezik potiskuje prema naprijed. U tom
poloaju je mogu i transport besvjesnog pacijenta. Kod sumnje na prijelom vratne
kraljenice postoji opasnost od guenja te se preporua boni poloaj.
Postavljanje bonog poloaja:
- spaavatelj klekne pokraj pacijenta u visini trbuha
- ruku pacijenta koja je blia njemu podie pod pravim kutom, savijenu u laktu iznad
glave
- dlan ruke koja je dalje stavlja na suprotni obraz
- savija suprotno koljeno jednom rukom, a drugom hvata za suprotno rame te
povlai pacijenta prema sebi i postavlja ga na bok
- kontrola disanja, postavljanje dlana ispod brade, otvaranje usta
Zakljuak:
- spontano disanje i cirkulacija su preduvjet za postavljanje pacijenta u boni poloaj
- ovakvim poloajem usta omoguava se isticanje povraenog sadraja iz usta i
oslobaa se pritisak jezika na stranji zid drijela
- Ovakav poloaj je opasan kod sumnje na prijelom vratne kraljenice i postoji
mogunost pogoranja ozljede. Tada drugi spaavatelj mora pridravati glavu da
se ne pomakne prilikom manevra okretanja bolesnika. Korisno je i imobilizirati
vratnu kraljenicu udlagom ili improviziranim sredstvom.
- Prije postavljanja u boni poloaj potrebno je pregledati bolesnika da li ima fraktura
te ih kod okretanja treba pridravati kako se ne bi stanje prijeloma pogoralo i
izazvalo nepotrebnu bol
- Povreda grudnog koa: boni poloaj na strani koja je ozlijeena
6. STRANO TIJELO
Dini put moe biti blokiran potpuno ili djelomino stranim tijelom kao to je zalogaj,
zubna proteza, kovani novac, sitne igrake ili sl. Iznenadnim zatvaranjem dinog puta
dolazi do guenja koje je po ivot opasno. Smrt ako se neto hitno ne poduzme
nastupa u roku od nekoliko minuta.
Sumnja na aspiraciju stranog tijela se postavlja kada vidimo znakove iznenadnog
guenja kod odraslih osoba tijekom jela, ili djece koja se igraju sitnim predmetima.
Kada se to dogodi odrasloj osobi ona se dri za vrat i krklja i vidimo da ne moe
udahnuti, te postaje plaviasta. Na guenje stranim tijelom moramo posumnjati i kada
pokuavamo nekome dati umjetno disanje, ali prilikom svakog pokuaja ne
uspijevamo podii grudni ko. ( 2 neuspjena udisaja u dvije serije od pet udisaja).
Pomo:
Nekompletna blokada dinog puta osoba kalje vrlo teko, ali jo uvijek sama die:
- ohrabrujemo bolesnika na kaljanje
- jakim udarcima izmeu lopatica pokuavamo mobilizirati strano tijelo
17
HGSS
- ako je mogue dajemo kisik

- ako se situacije ne popravlja zovemo hitnu slubu
kompletna blokada dinog puta osoba ne moe nikako udahnuti, niti kaljati,
postaje plava i ne vidimo pokretanje grudnog koa.:
A. sve dok je osoba pri svijesti izvodimo Heimlichov manevar u stojeem poloaju
unesreenog. Pri tome spaavatelj stoji iza osobe. Mjesto koje mora pritisnuti je
izmeu pupka i liice. Obuhvatimo osobu rukama i primimo se za ake, paleve
okrenemo na mjesto pritiska iznad pupka. Povlaimo aku prema nazad i gore
snano i brzo. Postupak ponavljamo dok strano tijelo ne istjeramo van ili dok se
osoba ne onesvijesti.
B. Kada osoba izgubi svijest:
- pacijenta poloimo na lea na tvrdu podlogu
- oslobodimo dine putove podizanjem brade i zabacivanjem glave, pogledamo
usnu upljinu da li vidimo strano tijelo i da li ga moemo izvaditi
- pet pokuaja za dva normalna udisaja sa podizanjem grudnog koa
- pet grudnih kompresija svake sekunde jedan
- povratak na provjeru usne upljine
Heimlichov hvat se temelji na stvaranju tlaka, iznenadnim pritiskom na trbuh prema
gore, u pluima. Tim pokretom izazivamo umjetni iskaljaj. Nakon svake serije pritisaka
moramo provjeriti da li se u ustima pojavilo strano tijelo. Kod djece mlae od godinu dana
se ne izvodi ovaj manevar zbog velike opasnosti od povrede unutarnjih organa.
Strano tijelo u dinim putovima kod djece
Postupak:
Nekompletna opstrukcija dinih putova: dijete kalje i oteano die:
- podstiemo kaalj
- kada je mogue dajemo kisik
- ako se situacija ne popravlja zovemo hitnu
- nema udaraca u lea jer kod djece strano tijelo moe pasti dublje
kompletna opstrukcija dinih putova: dijete ne kalje, ne die, plavo je i nema vidljivih
pokreta grudnog koa:
A dok god je dijete pri svijesti pokuavamo Heimlichovim zahvatom djetetu izbaciti strano
tijelo
B kada je dijete bez svijesti:
1. postavljamo ga na lea na tvrdu podlogu
2. otvaramo dini put, glava u poloaju njuenja, brada podignuta, provjera usne upljine
zbog ev. stranih tijela u ustima
3. od pet pokuaja ventilacije dva moraju biti efikasna
4. dijete okrenemo na trbuh u jednoj ruci drimo dijete, okrenuto na trbuhu i drimo glavu,
a drugom rukom udaramo snano izmeu lopatica djeteta
5 pet torakalnih kompresija svake sekunde
6. vraamo se na toku dva
7. ako bolesnik moe dva puta normalno udahnuti kontroliramo cirkulaciju
Vano.
- kod djece mlae od 12 mjeseci Heimlichov hvat je zabranjen jer moe izazvati
znaajna oteenja unutarnjih organa abdomena.
18
- kod djece mlae od 12 mjeseci sranu masau radimo sa dva prsta.

- kod djece od 1-8 godina masaa se radi jednom rukom
-kod problema sa disanjem pozovi lijenika
- kada je spaavatelj sam pokuava jednu minutu izvaditi strano tijelo, a tek tada ide po
pomo ili zove pomo
7. ALS
ALS su mjere koje poduzima lijenika ekipa kad preuzme oivljavanje. Bolesnik
se tretira medikamentima i drugim mjerama, te se pod kontrolom lijenika prevozi u
bolnicu.
Lijeniki tim za ALS, mjere:
- nastavak BLS mjera
- monitoring bolesnika EKG ( puls frekvencija i poremeaj ritma rada srca), mjerenje tlaka,
pulsna oksimetrija ( mjerenje kisika u krvi), mjerenje tlaka, temperature, mjerenje
ugljinog dioksida ( kapnometrija), odreivanje eera u krvi
- venski pristup zbog davanja lijekova i infuzija kako bi to prije i efikasnije djelovali,
- anesteziranje bolesnika
- umjetni disanje, intubacija i postavljanje bolesnika na mehaniku ventilaciju
respirator
- upotreba lijekova: analgetika, drugi specifini lijekovi koji brzo djeluju kada se daju
venskim putom, daju se infuzije velika koliina kako bi se sprijeio ok i krvarenje
- elektroterapija za srce: kardioverzija, popravljanje nepravilnog sranog ritma kada
je prisutna cirkulacija, defibrilacija kada srce fibrilira
kirurke metode: torakalna drenaa (drenaa prsnog koa), konikotomija,
repozicije iaenja i prijeloma
- imobilizacije: vakuum madrac, KED, anci i sl.
- trijaa bolesnika podjela u kategorije kojoj e se pruiti prva pomo i koja ima
prioritet transporta
- izbor bolnice u koju vozimo bolesnika ovisno o bolesti, povredi koju ima i
mogunostima bolnice, kao npr. CT, JIL, neurokirurgija i sl.
- proglaavanje smrti kod bolesnika koji se oivljava
Uloga pomonika u ALS djelovanju
Kad doe medicinska ekipa spaavatelji nastavljaju pomagati u oivljavanju.
Slijedei lijenike upute. I stoji na raspolaganju medicinskoj ekipi.
19
HGSS
IV poglavlje
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
PREGLED UNESREENOG
Uvod
Pregled unesreenog
Nadzor povrijeenog
Uklanjanje odjee
Uklanjanje zatitne kacige
Nadzor vitalnih parametara
Simptomi i znakovi
1. UVOD
Svako medicinsko djelovanje poinje pregledom unesreenog. Na prvom mjestu,
prije samog pregleda unesreenog, je vlastita sigurnost i sigurnost onoga kojeg
pregledavamo. To znai da najprije moramo otkloniti opasnost po nas, iznijeti
unesreenog na sigurno i tek tada pristupiti pregledu i intervenciji.
Neposredno prije pregleda na mjestu nesree utvrujemo nain povreivanja,
procjenjujemo kako je bila jaka sila koja je djelovala na unesreenog to nam indirektno
govori i o teini stradavanja i teini ozljeda koje su nastale djelovanjem jakih sila.
Sasvim je jasno da je pad sa visine od 10 tak metara djelovanje jakih sila koje uzrokuju
viestruke prijelome i povrede, za razliku od pada prilikom pokliznua na ravnom
terenu. Kad procijenimo da su djelovale jake sile na unesreenog moramo imati na
umu da se moe raditi o vrlo ozbiljnim povredama koje su esto puta i po ivot opasne.
Tek kada smo osigurali sebe i unesreenog, procijenili mehanizam djelovanja
sila, i zatitili se rukavicama pristupamo pregledu unesreenog. Pregled unesreenog
se sastoji od brzog pregleda i kompletnog pregleda. Unesreeni prilikom pregleda moe
imati viestruke i raznovrsne povrede po tijelu koje mogu biti lake, teke, po ivot
opasne i konano postoje stanja koja neposredno ugroavaju ivot unesreenog. Kod
tih stanja, ako ne interveniramo brzo i pravilno unutar nekoliko minuta unesreeni e
podlei ozljedama. Cilj brzog pregleda je prepoznati stanja koja ugroavaju ivot te
kada ih prepoznamo hitno interveniramo.
Kada se uvjerimo da ne postoji neposredna opasnost po ivot unesreenog
pristupamo kompletnom pregledu koji obuhvaa pregled cijelog tijela od glave do pete.
Cilj pregleda je detaljno i brzo pregledati cijelo tijelo po unaprijed utvrenom redoslijedu
kako se ne bi preskoio niti jedan dio tijela. Nakon uinjenog pregleda donosimo odluku
o intervencijama koje su potrebne prije transporta, odreujemo vrstu transporta i
odreujemo teinu povreda unesreenog.
2. PREGLED UNESREENOG
Brzi pregled
Cilj ovog pregleda je procijeniti da li postoji neposredna opasnost po ivot, a sadrava
slijedee korake.
Procjena situacije postoji li opasnost za tebe ili za rtvu, ako postoji uklonimo opasnost,
ako ne, pristupimo pregledu.
Prvi korak kod pregleda je utvrivanje stanja svijesti unesreenog. Prije svake
odluke prvi korak je prihvatiti glavu unesreenog i drati je nepominom istovremeno
pozivajui unesreenog sa pitanjem to se dogodilo?, ako je pri svijesti objanjavamo
20
tko smo, to radimo, pitamo o bolovima, simptomima i sl. Cilj ovog manevra je od
samog poetka osigurati nepokretanje glave zbog moguih povreda vratne kraljenice
koje bi se naim nepaljivim postupcima mogle pogorati.
Provjera stanja svijesti
Provjeravamo budnost unesreenog jer svaka povreda mozga ili bolest imaju
direktnog utjecaja na stanje svijesti.
Svako pogoranje svijesti direktno ukazuje na ozbiljnost povrede ili bolesti.
Provjeravamo stupnjeve svijesti:
potpuna budnost: odgovara na pitanja suvislo , orijentiran je u vremenu i prostoru
pospanost i smetenost: na poziv otvara oi, pospan, odmah poslije zatvara oi,
usporeno odgovara na pitanja, moe biti poremeaja u orijentaciji u vremenu i prostoru,
koma: ne odgovara na pozive, na bolne podraaje mie rukama i nogama, ciljano se
brani od bolova ili se pomie potpuno bez cilja
duboka koma: nema nikakvog odgovora na pozive i bolnu stimulaciju
Svijest moe biti potpuno prisutna ili je ozlijeeni u nesvijesti. Za brzo odreivanje
razine stanja svijesti sluimo se brzom procjenom po sistemu AVPU. A alert ( budan)
unesreeni je potpuno budan, V voice ( glas) unesreeni je pospan ili potpuno spava, ali
kada ga dozovemo on otvara oi, P pain ( bol) unesreeni je bez svijesti, ali se budi ili
reagira na bolni podraaj pritiskom ili tipanjem kljune kosti i konani stadij U
unresponse ( bez reakcije) unesreeni je bez svijesti i ne reagira na poziv i bolni
podraaj. Stanje svijesti na razini kada reagira na bol je vrlo teak poremeaj svijesti,
unesreeni je ivotno ugroen i potrebne su hitne medicinske mjere, uz prisutnost
doktora, stalan nadzor unesreenog i brzi transport u bolnicu.
Nakon procjene stanja svijesti slijedi brzi pregled po ABC principu.
A airway dini put. Provjera prohodnosti dinog puta. Podizanjem brade, donje eljusti
podie se i jezik te se, ako postoji blokada dinog puta jezikom, on oslobaa i stvaraju
se uvjeti da unesreeni die, ako ne postoji neki drugi uzrok zato ne die. Drugi razlozi
zato unesreeni ne die je strano tijelo ili tekuina u ustima i drijelu. Ako utvrdimo
takvu blokadu dinog puta pristupamo otklanjanju blokade ( opstrukcije) postavljanjem
rtve u boni poloaj, odstranjivanje prstima ili odstranjivanjem aparatima za sukciju.
Prilikom podizanja brade i donje eljusti povrijeenih moramo uvijek voditi rauna da se
moe raditi o povredi vratne kraljenice te prilikom tog zahvata ne smijemo pomicati
glavu nego nam neko pomae pridravati glavu, a mi podiemo bradu ili samo
pridravamo glavu i istovremeno podiemo bradu cijelo vrijeme vodei rauna o
odravanju osovine vrata i ne pomicanje vratne kraljenice i glave.
B breathing disanje. Kada smo sigurni da smo podizanjem donje eljusti i ienjem
osigurali prohodnost dinog puta provjeravamo disanje. Provjeravamo sluanjem,
gledanjem i osjeanjem. Pregled disanja traje deset sekundi nakon ega utvrujemo da
li ima ili nema disanja. Ako nema disanja i sam si zovi pomo.
Provjera disanja
Mjerimo frekvenciju disanja i sluamo neuobiajene zvukove i potekoe prilikom
disanja. Normalna frekvencija disanja kod odraslih je 12-16 u min. a kod djece 20-30 u
min. Kod provjere disanja sluaj disanje i gledaj gibanje prsnog koa. Ako se radi o djeci
korisno je prisloniti ruku na prsa i brojati udisaje i paljivo pratiti da li postoje tekoe u
disanju. Biljee se slijedei znaci:
21
HGSS
frekvencija: broj udisaja u minuti

dubina udisaja: duboko ili povrno disanja
lakoa disanja: lako, oteano bolno i sl.
ujno : tiho ili glasno i karakteristika umova
Ako je disanje prisutno procjenjujemo da li je ubrzano ili usporeno, plitko ili
duboko, da li ima prekida prilikom disanja i da li se uju kakvi fenomeni u udisaju ili
izdisaju.
C cirkulation krvotok Poslije provjere disanja provjeravamo cirkulaciju pipanjem pulsa
na vratu i zapeu. Provjera traje takoer deset sekundi. Ako nemamo disanja i pulsa
pristupamo BLS protokolu.
Ako je unesreeni u nesvijesti, ali die i ima pulsa postavljamo ga u sigurni boni
poloaj.
Provjera pulsa
Srce se stee ( kontrahira) kako bi pumpalo krv u arterije i pri tome se arterijama iri
val kojega moemo osjetiti kao pulzaciju. Ti se valovi najbolje osjete na mjestima gdje
su arterije blizu koe. Takva mjesta su kod odraslih na zapeu sa strane palca
( radijalni puls) ili na vratu postrance od Adamove jabuice ( karotidni puls ) . Kod djece
je puls najbolje pipati na nadlaktici sa unutranje strane. Za odrasle je normalna
frekvencija pulsa 60-80 u minuti , a kod djece vie.
Kada se pipa puls najbolje je koristiti vie prstiju ( tri ) tako da prislonimo jagodice du
smjera pruanja arterije. Pritisak na arteriju mora biti umjeren jer se moe dogoditi da
ako previe stisnemo puls ne osjetimo.
Biljeimo slijedee znaajke:
frekvenciju: broj udara u minuti
snagu : jaki udarci ili slabi udarci na jagodicu prsta
ritam : pravilan ili nepravilan
Ako je prisutan puls utvrujemo da li je pravilan, da li ga lako pipamo ili je slab.
Uz pregled cirkulacije obavezno je osmotriti cijelo tijelo u potrazi za oiglednim i
jakim krvarenjem i ako ga uoimo moramo odmah krvarenje zaustaviti na naine kako
je to opisano u odgovarajuim poglavljima.
Slijedi odreivanje stanja koe i to boje, i izgleda. Koa moe biti blijeda, plava,
crvena i sl., moe biti suha, vlana, topla hladna.
Potom odreujemo kapilarno punjenje prislanjanjem prsta na grudnu kost. Prst
prislonimo brojei do pet nakon toga popustimo pritisak prsta i gledamo za koliko
sekundi e se vratiti normalna boja koe. Normalno se boja koe vrati za dvije sekunde.
Uz cirkulacijski pregled ide i mjerenje saturacije krvi ( zasienost krvi kisikom) i
mjerenje tlaka ako imamo na raspolaganju odgovarajuu opremu. ( tlakomjer i pulsni
oksimetar).
Provjera tjelesne temperature
Normalna tjelesna temperatura je 37 C. Poviena govori o nekoj upali , a sniena o
hipotermiji uzrokovanoj izlaganju tijela hladnoi ili boravku u hladnoj vodi, vlanom
prostoru i sl. Vie o tome u poglavlju o hipotermiji
Donoenje odluke
22
Nakon brzog ABC pregleda donosimo odluku o daljnjim postupcima ( zavoji,

imobilizacije,), vrsti pregleda te vrsti i brzini transporta. Tu imamo nekoliko mogunosti.
Ako se na osnovu naina ozljeivanja, brzog pregleda zakljuimo da se radi o
potencijalno tekom ozljeivanju pristupamo kompletnom pregledu. Meutim ako se
radi o izoliranoj lokalnoj povredi posjekotini, uganuu ili sl. pristupamo samo lokalnom
pregledu ozlijeene regije.
Lokalni pregled i intervencija su daleko rjei, a ako imamo dvojbe da li se radi o
izoliranoj povredi uvijek pristupamo kompletnom pregledu jer na taj nain stiemo
tonije saznanje o teini ozljeivanja unesreenog.
Kompletni pregled
Kada smo posve sigurni da nema neposredne opasnosti po ivot, dakle nije
ugroeno disanje i cirkulacija pristupamo detaljnijem ili potpunom pregledu koji ima za
cilj odrediti vrste povreda iz ega onda proizlazi i nain i brzina nae intervencije. Uz
fiziki pregled unesreenog ispitujemo to se i kako dogodilo, te ohrabrujemo
unesreenog i biljeimo osnovne podatke.
Povijest bolesti: je niz podataka koje nam daje unesreeni o sebi ( ime, adresa,
telefon i sl. ) , nezgodi (kada je nastala, gdje i sl.) okolnostima itd. Kako je dolo do
nezgode, ili kada je poelo oboljenje, kada je zadnji put jeo, uzima li kakve lijekove, da li
je kada bio bolestan . dob, u kakvoj se okolini dogodila nezgoda ( toplo hladno vlano ),
spol, pregledaj robu unesreenog sa svjedocima naravno i trai ev. podatke o bolesti,
lijekovima kod sebe i sl.
Saznaj ako je mogue sve o mehanizmu i okolnostima nezgode te sili koja je pri tome
djelovala jer to moe posluiti u procjeni teine povrede, a i moguim posljedicama i
komplikacijama.( visina pada, jaina udara, sudara i sl.)
Ova procjena je osobito vana kada je unesreeni u nesvijesti. Tada procjena ide iz
promatranja mjesta nezgode i razgovora sa ev. oevidcima povreivanja.
Prije kompletnog pregleda moraju biti osigurane vitalne funkcije ( disanje
cirkulacija i zaustavljena velika i oigledna krvarenja). Pregledava se od glave do pete.
Cilj ovakvog pregleda je uoiti svaku moguu povredu izvana i pretpostaviti mogue
unutranje povrede. Pitamo, gledamo i opipavamo.
Pregled unesreenog Za vrijeme pregleda e se moda morati uklanjati odjea.
Odjeu skidamo vrlo oprezno i paljivo i ne vie nego je potrebno. Kod pregleda se
drimo redoslijeda pravila pregled od glave do pete :
Glava:
- pitanje bolovi i gdje?
- gledamo ima li rana, strano tijelo, vidljivih kotanih elemenata, promatramo ui,
nos i usta
- pipamo: da li ima oteklina, deformiteta i sl.
Vrat:
- bolovi i gdje?
- Rane, strana tijela
- otekline deformiteti
Grudni ko
- bolovi i gdje? Probadanje, osjeaj pritiska, bolovi u kraljenici
- rane strana tijela
- otekline deformiteti ili krckanje rebara
23
HGSS
pregled grudnog koa u etiri segmenta

Trbuh
- bolovi i gdje?
- rane strana tijela, kotani dijelovi
- jako napet trbuh, nestabilna zdjelica
Zdjelica
- pregled zdjelice pritiskom s strane
- pregled zdjelice pritiskom odozgo
- napomena: zdjelicu ne pregledavamo odozgo ako se radi o boleovim prilikom
pregleda sa strane
Lea, kraljenica
- bolovi i gdje? Osjet i pokretljivost nogu ili ruku
- rane strana tijela
- otekline deformiteti i bolovi kod pipanja
Ruke i noge
- bolovi i gdje? Da li osjete prste i mogu li ih micati
- rane, strana tijela, kotani dijelovi, nenormalan poloaj
- otekline deformiteti
Prilikom kompletnog pregleda koristi se obrascem pregleda. Ozljede za koje
zakljuite da su ozbiljne nalau brzi transport, po mogunosti helikopterom uz obavezno
pozivanje lijenika i/ili njegovu prisutnost.
U alpskim zemljama je svaka ozljeda koja ozbiljno utie na zdravlje i pokretljivost
osobe indikacija za hitno pozivanje lijenika
Kratki rezime algoritma pristupa unesreenom
-
vlastita sigurnost
izvlaenje unesreenog iz opasne zone
provjera vitalnih funkcija
stanje svijesti ima nema
disanje die ili ne
krvotok( cirkulacija) ima nema
BLS ako je potrebno
Kompletan pregled unesreenog od glave do pete
Obrazac pregleda unesreenog
...................................
SAMOBOR
korisna kratica za uzimanje podataka od unesreenog ako je pri svijesti
-
Simptomi koje unesreeni ima nakon povrede

Alergija na lijekove ili hranu ako postoji
Medikamenti lijekovi koje unesreeni uzima
Obrok zadnji obrok
Bolesti prijanje bolesti
Opis dogaaja to se dogodilo
R nita
24
Obrazac za pregled unesreenog

1. PREGLED NAKON DOLASKA NA MJESTO NESREE
Ime i prezime : ...
Adresa
:
Vrijeme dolaska :..Vrijeme dojave :.
1.1 Svijesti: Budan.,Glas..,Bol..Koma...
1.2 Dini put : prohodan..neprohodanO2
1.3. Disanje: frekvencija................ritam pravilan..ritam nepravilan.
amplituda: normalno........, plitko........., duboko.........., s prekidom................
potekoe pri disanju...
1.4. Cirkulacija: pulsritam pravilan..ritam nepravilan..
koa: T............, znojenje.....................boja koe.
kapilarno punjenje:.....sek.SpO2.................Tlak........................................
ODLUKA
1.5. Glava: rane, modrice, krvarenje, deformiteti, bolovi.....
nos krvarenje..likvorui krvarenje..likvor..
1.6. Vrat : rane, modrice, krvarenje, deformiteti, bolovi..
vratne vene poveane..da...ne.. pomak dunika da ne lijevo desno................
1.7 Grudni ko : rane, modrice, krvarenje, deformiteti, bolovi.............................................
krepitacije.....................................................................................................
sluanje disanja uje.............ne uje L/D, srce........ujem.....ne ujem.......
1.8. Trbuh: rane, modrice, krvarenje, deformiteti, bolovi...
1.9.Zdjelica:rane, modrice, krvarenje, deformiteti, bolovi....
1.l0.Lea:rane, modrice, krvarenje, deformiteti, bolovi
1.11.Noge:rane, modrice, krvarenje, deformiteti, bolovi...........
osjet...................................., motorika......................................
1.12.Ruke:rane, modrice, krvarenje, deformiteti, bolovi...
osjetmotorika
1.13.Opskrba rane: zavoj, prvi zavoj.kompresivni zavoj..hanzaplast..
1.14.Imobilizacija : ovratnik.,udlaga.,KED,madrac.
Ostalo...
2. STANJE SVIJESTI
Koma Glasgow Skala: oi otvara : 4. spontano, 3. na poziv, 2. na bol, 1. ne otvara
Govor: 5.orijentiran, 4. smeten, 3. neadekvatan, 2.nerazumljiv, 1. ne odgovara
Motorika:6 na komandu, 5 ciljano na bol, 4. bez cilja na bol, 3. flex grevi, 2. ekstenzioni grevi, 1.
bez odgovora.........................................
Zjenice oblik : uske..............., iroke................ normalne......................
Reakcija na svjetlo: da.................., ne....................... sporo...........................
Osjet i pokretljivost : ruke............................. noge............................................
3. SIMPTOMI:.....................................................................................................................
4. ALERGIJA:......................................................................................................................
5. MEDIKAMENTI............................................................................................................
6. OBROK: .
7. BOLESTI:...
8. OPIS DOGAAJA:
9. ODLUKA:
25
HGSS
3. NADZOR POVRIJEENOG
Pregledavaj unesreenog paljivo, sistematino, uvijek ohrabrujui i smirujui. Ne
budi agresivan i panian, ukloni nepotrebne promatrae i izbjegavaj nepotrebno
pomicanje unesreenih.
Prioriteti nadzora :
- uvijek vodi rauna o vitalnim funkcijama: disanje i cirkulacija
- kontrola dinog puta, uvijek mora biti otvoren dini put
- kontrola krvarenja
- tretiraj velike rane i povrede
- imobiliziraj prijelome i povrede zglobova
- pravilno tretiraj preostale povrede i stanja
- pravilno nadziri vitalne parametre i biljei ih
- kontroliraj zavoje i imobilizacije
Odredi stanje i nain transporta, prati vitalne parametre tijekom transporta ( svijest
i disanje, EKG i sl.)
U sluaju pogoranja opeg stanja zaustavljaj transport i provjeri krvarenje i ostale
parametre. Nita na usta jer je mogua hitna anestezija u bolnici. Ne uzimati alkohol i
ne puiti. Brini za osobne stvari povrijeenog.
U prvoj pomoi nema lijekova koje smiju davati laici. Preporua se jedino analgetika
( paracetamol ili aspirin) . Kad govorimo o lijekovima ne smiju se davati po svom
nahoenju ili kupovati u ljekarni i davati svakom unesreenom. Kod lijekova treba voditi
rauna o slijedeem:
- da li je u skladu sa stanjem unesreenog
- rok trajanja lijeka
- da li je uzet kako je propisano
- strogo potuj upozorenja na uputi lijeka
- ne prekorauj propisanu dozu
4. UKLANJANJE ODJEE
Uklanjanje odjee je potrebno kako bi se moglo pravilno i kompletno pregledati
unesreenog i kako bi mu se mogao pruiti pravilan tretman. Pri tome treba voditi
rauna da rtvu ne pomiemo vie nego to je potrebno i ako je mogue da to radimo
uz njenu privolu. Uklonimo samo onoliko odjee koliko je potrebno i ne unitavajmo ju
ako nije velika nuda. Ako uklanjamo odjevni predmet rezanjem reimo kad je god
mogue po avovima. Moramo nastojati odravati toplinu tijela unesreenog ne izlaui
ga previe hladnoi. Posebnu panju treba posvetiti bolovima koje skidanje izaziva.
Ponekad je bolje prestati sa skidanjem, ako to izaziva velike bolove, a situacija to
dozvoljava.
Uklanjanje odjee sa donjih ekstremiteta
Kod skidanja cipela prihvati potkoljenicu jednom rukom, a drugom skidaj cipelu. Ako
se radi o visokoj cipeli ponekad je nuno cipelu razrezati po zadnjem avu.
Skidanje arapa njeno motanjem , a ako je to nemogue karama dok drugom
rukom odmiemo arape od koe.
26
Njeno pomakni hlae iznad povrede, ako je potrebno otkopaj hlae kako bi ih
mogao skinuti.
Uklanjanje odjee sa gornjeg dijela tijela
Otpusti svaki pritisak otkapanjem dugmadi, zatvaraa i sl. i njeno skini odjeu preko
ramena. Oslobodi rame na zdravoj strani , a potom idi na povrijeenu uvijek nastojei
povrijeenu stranu to manje pomicati jer to izaziva bolove.
Ono to se ne moe otkopati paljivo pomakni od struka prema gore , zatim skini
preko zdravog ramene, potom preko glave i tek tada preko povrijeenog dijela ruke ili
ramena.
5. UKLANJANJE ZATITNE KACIGE
Zatitna kaciga se uklanja samo u sluajevima kada je potreban daljnji tretman
na glavi kao to je na primjer odravanje prohodnosti dinog puta, zaustavljanje
krvarenja i sl. Kada se skida treba voditi rauna da se moe raditi o prijelomu vratne
kraljenice te se pokreti glave i vrata moraju izbjegavati. Za skidanje kacige potrebne su
dvije osobe. Jedna prihvaa vrat jednom rukom iza pridravajui vrat i glavu, a drugom
rukom pridrava bradu(donju eljust). Drugi spasilac njeno pomie kacigu uz
prethodno otkopavanje ili rezanje sigurnosnog remenja kacige.
6. NADZOR VITALNIH PARAMETARA
Nadzor vitalnih parametara je vaan zbog dvije stvari. Prvo moe pomoi u identifikaciji
specifinih problema i drugo moe sugerirati odnosno prepoznati promjene opeg
stanja rtve u smislu pogoranja odnosno poboljanja. Mora se provoditi kontinuirano,
te se svaka promjena mora registrirati u protokolu namijenjenom za takve situacije.
Vitalni parametri su disanje, puls, tlak, boja koe i temperatura tijela. Takoer je
potrebno mjeriti tjelesnu temperaturu.
Provjera tjelesne temperature
Normalna tjelesna temperatura je 37 stupnjeva. Poviena govori o nekoj upali , a
sniena o hipotermiji uzrokovanoj izlaganju tijela hladnoi ili boravku u hladnoj vodi,
vlanom prostoru i sl. Vie o tome u poglavlju o hipotermiji
7. SIMPTOMI I ZNAKOVI
Simptomi i znakovi : Bolest ili povreda se prema van manifestiraju na dva osnovna
naina:- simptomima koje unesreeni moe opisati i: -znakovima koje moemo i
moramo vidjeti ili prepoznati na unesreenom. Vano je istaknuti da neki znakovi mogu
biti posve jasni i na prvi pogled prepoznatljivi, ali mogu biti i prikriveni do te mjere da
potpuno nedostaju. Ako je unesreeni u nesvijesti dini put mora biti ist i otvoren.
Povrijeeni se ne smije bez vee potrebe pomicati i mora mu se osigurati maksimalni
komfor i sigurnost. Ne skidaj odjeu, ako to nije neophodno. Budite brzi i oprezni,
odluni i ne donosite brzoplete zakljuke. Paljivo postupaj sa unesreenim , ali dodir
mora biti dovoljno jak kako bi se mogle otkriti neke promjene kao to su otekline,
27
HGSS
uganua bolnih mjesta i sl. Ako je unesreeni pri svijesti jednostavno ga pitamo za
simptome koje osjea.
Procjena simptoma : simptom je ono to unesreeni moe osjeati i opisati. Pitaj to
osjea, da li postoje bolovi? Kakvi su? Gdje su poeli? to pogorava bol? Da li se
dogaa kod pomicanja? Da li se pogorava kod pomicanja i disanja? Ako bol nije
povezana sa povredom pitaj kako je nastala, gdje je nastala? Pitaj za ostale simptome?
Munina, vrtoglavica, vruina, zimica, slabost, e, itd.
Ako situacija dozvoljava potvrdi simptome pregledom i nalaenjem znakova povrede ili
oboljenja.
Znakovi: znakovi su detalji koji se mogu vidjeti na unesreenom, mogu se uti, osjetiti
pa ak i osjetiti mirisom. Mogu biti jedva primjetni, neprimjetni do oigledni. Oni jedva
primjetni moraju se potraiti pomnim pregledom. U traenju znakova od presudnog
znaaja je stanje svijesti. Ako imamo nesvjesnog unesreenog do dijagnoze povreda i
oboljenja moemo doi na osnovu mehanizma i naina povreivanja, podataka koje
daju oevidci i na osnovu znakova koje vidimo pregledom unesreenog. Kod pregleda
vrijedi pravilo upotrijebi svoja osjetila. Trai slijedee: otekline, krvarenja, promjenu
boje koe, deformitete, osjeti ritam i snagu pulsa, sluaj disanje i oslukuj pri tome da li
postoje neke nepravilnosti u ritmu, jaini, neobinim zvukovima i sl. Dodirom trai po
koi posebno grudnog koa ukanje koje podsjea na pravljenje grude snijega kao da
se ispod koe nalaze mjehurii zraka. Posebnu pozornost obrati mjestima na tijelu koja
su bolna. Registriraj osjetljivost iznad kostiju i promjene u obliku, veliini, boji i sl.
Provjeri da li rtva moe normalno pokretati ruke i noge i da li moe normalno
funkcionirati.
Simptomi i znakovi povrede ili bolesti svrstanih po nainu identifikacije:
unesreeni moe rei svoje simptome: bol, strah, zimica, gubitak osjeta, nenormalni
osjeti, e, munina, zujanje, bol na dodir ili pritisak, slabost, ukoenost, povremenu
nesvjesticu, gubitak sjeanja, vrtoglavica, osjeaj prekinute kosti, osjeaj skore smrti.
znakovi koje moe vidjeti: strah i bolan izraz lica, neuobiajene pokrete grudnog
koa, opekline, znojenje, rane, krvarenje iz otvora tijela, osjetljivost na dodir, odgovor na
pitanja, modrice, nenormalnu boju koe, grevi miia, otekline, deformitete, strana
tijela, ubode iglom, povraanje, inkontinencija, ( bjeanje stolice ili mokrae)
nemogunost normalnog pokretanja dijelova tijela, ostale evidentne injenice
moe osjeati te znakove: vlanost, nenormalnu tjelesnu temperaturu, otekline,
deformitete, nepravilnosti, kripanje krajeva kostiju,
moe uti ove simptome: zvuno ili oslabljeno disanje, stenjanje, zvuk usisavanja
( povrede grudnog koa) odgovor na dodir ( jauk) , odgovor na pitanje, kripanje krajeva
kostiju kada se pomie jedan kraj preko drugog.
moe osjetiti miris: acetona, alkohola, gorenja , plina ili dima, otopina ili ljepila,
mokrae, stolice, kanabisa.
28
V poglavlje
1.
2.
3.
4.
5.
OZLJEDE
Uvod
Krvarenje i vrste krvarenja
Zaustavljanje krvarenja
Rane
Zavoji
1. UVOD
Utjecaj okoline u planini je posebno neugodan, a mogunosti pomoi jako

ograniene nego to je to u dolini. Zbog toga ozljede u planini moramo shvatiti ozbiljno,
hitno ih moramo tretirati i zbrinuti kako bi posljedice ozljeivanja bile to manje.
Prve vane podatke o moguoj ozljedi dobijemo ve kod samog ozljeivanja.
Dovoljno informacija moe dati osoba koja je stradala.
Sistem pregleda tijela od glave do pete nam omoguava da ne previdimo niti
jednu povredu, ma koliko mala ona bila.
Kod nesree u planini ozlijeeni nerijetko zadobiva viestruke povrede. Ako
takve povrede koje zahvaaju vie regija tijela ili barem jedna od njih predstavlja po
ivot opasnu povredu onda govorimo o politraumi.
Razliito tretiramo budne od besvjesnih pacijenata. Budan pacijent nam moe
sam dati korisne informacije o povredama bolovima i sl.
Drugaije je kod onesvijetenog pacijenta ( zbog povrede mozga, oka, alkohola
i sl.) ili teke povrede. Naglasak pruanja pomoi i nadzora kod ovih pacijenata je na
velikim povredama, a lake povrede shvaamo kao vana upozorenja moguih teih
povreda organizma.
2. KRVARENJE I VRSTE KRVARENJA
Krv cirkulira u krvnim ilama koje se zovu arterije, vene i kapilare. Kada je krvna
ila oteena aktivira se nekoliko mehanizama kontrole krvarenja : krvna ila se
kontrahira, zgri, skupi, i aktivira se cijeli niz kemijskih reakcija koje imaju za cilj
formiranje krvnog ugruka svojevrsnog epa koji pokriva i zatvara oteenje krvne ile.
Ako su krvne ile potrgane ili raskinute moe nastati nekontrolirani gubitak krvi prije
nego se formira ugruak, a kao posljedica toga nastupa ok.
Vrste krvarenja : klasifikacija se radi na osnovu vrste krvne ile koja je oteena.
Arterije nose svijetlo crvenu krv bogatu kisikom pod tlakom kojeg daje srce. Ako je
arterija oteena krvarenje moe biti jako. Krv prica iz rane u mlazu kako srce radi.
Ako je oteena glavna arterija krv moe istjecati jako daleko. U tom sluaju moe vrlo
brzo istei velika koliina krvi i moe vrlo brzo nastati teki ok.
Krv u venama je svoj kisik dala stanicama te je tamno crvena. Nalazi se pod puno
manjim tlakom, ali stijenka vena se moe jako iriti i one mogu postati veliki rezervoar
za krv. Ako su velike vene oteene, krv moe u mlazu isticati u vrlo znaajnoj koliini.
Kapilarno krvarenje nastupa kod svake rane. U poetku krvarenje moe biti brzo, ali
u pravilu gubitak krvi je neznatan. Udarac moe otetiti kapilare ispod koe i tada
nastaje modrica.
Krvni ugruak. Kada je krvna ila rastrgana ili oteena njeni rubovi se skupe s ciljem
spreavanja izlaska krvi iz oteene krvne ile. Oteene stanice tkiva i trombociti
(specijalne krvne ploice) pokreu proces kemijskih reakcija iji je rezultat formiranje
29
HGSS
fibrina. Niti fibrina ine mreu u koju se hvataju stanice krvi i tako se naini krvni
ugruak. Ugruak isputa ukastu, bistru tekuinu zvanu serum koja sadri antitijela i
specijalne stanice koje zapoinju proces reparacije oteenog dijela krvne ile. U
poetku je krvni ugruak poput elea, a kasnije postaje krasta koja titi ranu dok se ne
zavri cijeljenje.
3. ZAUSTAVLJANJE KRVARENJA ( kompresivni zavoj, prvi zavoj, digitalna kompresija)
Jako krvarenje moe biti dramatino i stresno. Moe se razviti ok, a unesreeni
moe izgubiti svijest. Ako se krvarenje ne zaustavi moe doi do prestanka rada srca.
Krvarenje u podruju lica i vrata moe prijeiti ulazak zraka u plua. Kada tretira teko
krvarenje prvo provjeri da li u rani postoji kakvo strano tijelo i vodi brigu da ga ne
pritie.
Rana bez stranog tijela. Cilj nae pomoi je kontrolirati krvarenje, smanjiti ili
sprijeiti nastanak oka, sprijeiti ili smanjiti infekciju i organizirati hitan transport u
bolnicu.
Tretman:
- Stavi rukavice ako ih ima.
- Ukloni ili prerei odjeu da prikae ranu.
- Obuhvati ranu tuferom ili bilo kakvom istom krpom i dobro ju pritisni, ne gubei
vrijeme u potrazi za nekim zavojem, moe i sam unesreeni pritiskati na ranu.
- podigni i pridri povrijeeni ekstremitet iznad razine srca povrijeenog da
reducira gubitak krvi.
- Budi posebno oprezan ako sumnja na prijelom.
- Poloi povrijeenog na deku i zatiti ga od hladnoe. Ako sumnja da e se
razviti ok ili je ve razvijen podigni noge tako da su iznad razine srca.
- Osiguraj tufer zavojem i stegni ga dovoljno da podri zapoeti pritisak, ali ne
prejako da ne ugrozi cirkulaciju u cijelom ekstremitetu.
- ako je krvarenje i dalje prisutno postavi drugi zavoj na prvi. Ako i dalje krvari
ukloni oba zavoja i postavi novi tako da paljivo kontrolira mjesto pritiska tono
iznad toke krvarenja.
- osiguraj povieni poloaj ekstremiteta
- Nadzor vitalnih parametara. Puls, disanje i svijest. Trai znakove oka.
Provjeravaj zavoj i cirkulaciju ispod zavoja.
Strano tijelo u rani: U ovom sluaju moramo zaustavljati krvarenje tako da ne
pritiemo ranu, moramo smanjiti i sprijeiti nastanak oka, sprijeiti infekciju, i osigurati
transport u bolnicu.
Tretman:
- stavi rukavice.
- Pritisni vrsto oba ruba utisnutog objekta i priblii rubove rane.
- ako je rana na ekstremitetu podigni ekstremitet iznad razine srca da reducira
krvarenje
- pomogni unesreenom da legne na deku i utopli ga. Ako sumnja na ok podigni
ekstremitete iznad razine srca.
- na obje strane objekta postavi dodatne tufere i zamotaj zavoj bez jakih pritisaka.
- osiguraj da ozlijeeni ekstremitet ostane u uzdignutom poloaju.
- Nadzor vitalnih znakova, krvarenja i cirkulacije.
30
Kompresivni zavoj: se primjenjuje kod rana koje jako krvare. Kao to i samo ime kae
krvarenje se zaustavlja kompresijom krvnih ila i rane iz koje krvari. Nain postavljanja:
stavimo prvi zavoj na ranu i zamotamo nekoliko krunih tura, tada preko rane na te
zavoje postavimo tvri predmet: drugi neraspakovani zavoj, kamen, drvo ili slian
predmet i preko njega uz jak pritisak motamo ostali zavoj. Ovakav pritisak se prenosi na
ranu i krvne ile u podruju rane i pritie ih tako da u velikom broju sluajeva krvarenje
staje.
Pritisak na arteriju digitalna kompresija: Metoda se primjenjuje u situacijama kada
prethodne ne donose rezultate. Pritiskom na arteriju ispred krvarenja, mjesto koje je
izmeu srca i rane prestaje cirkulacija kroz arteriju i krvarenje staje. Mjesto pritiska je
tamo gdje je arterija neposredno ispod koe te je lako dostupna i lako se komprimira.
Podvezivanje ekstremiteta: Koristi se samo izuzetno rijetko i kada osnovne metode
zakau. Postoji vrlo velika opasnost od oteenja ivaca i miia. Provodi se tako da se
postavi maneta tlakomjera iznad povrede i napumpa se na vrijednost od 300 mm Hg.
Moe se koristiti i traka koja je iroka najmanje 3-4 cm i stee se sve dok krvarenje ne
stane.
4
RANE
Rana je svako ozljeivanje koe i unutarnjih organa. Po veliini ih moemo

podijeliti na male i velike, povrinske i duboke. Rane koje u sebi udruuju i povrede
velikih krvnih ila ili kostiju( posebno zdjelice, bedra) ili unutarnjih organa u grudnom
kou ili trbuhu predstavljaju po ivot opasne rane i nose sa sobom veliku smrtnost.
Otvorene rane omoguavaju izlazak krvi i tjelesnih tekuina iz tijela, a bakterijama
ulazak u tijelo. Kod zatvorenih rana krv se nalazi unutar tkiva i prepoznaje se kao
modrica. Rane mogu biti ozbiljne i opasne, naroito ako jako krvare, ali brza reakcija
moe smanjiti krvarenje i smanjiti ok.
Kod obrade bilo kakve rane moramo voditi rauna o osnovnim higijenskim mjerama
kako bi od infekcije zatitili unesreenog, ali i sebe.
Rane
Uzroci ranjavanja su brojni. Struni nazivi rana otkrivaju i nain nastanka rana:
- rezne rane: najee ire nego dublje otrih i glatkih rubova.
- ubodne rane: dublje nego ire. Glatkih rubova.
- razderotine : frontalni udarac na kou, nejasni rubovi rane
- ogrebotine : djelovanje sile po povrini koe, povrinska oteenja koe,
rubovi nepravilni
- razderotine sa kontuzijama: djelovanje sile koja je kou raspukla nepravilno, sa
rubovima koji su dodatno nagnjeeni
- rane kod kojih dolazi do nabadanja na nekakav predmet: nalazimo duboko
zabijeno strano tijelo u ranu. Strano tijelo se u rani ne dira i ne pokuava se izvaditi,
jer se prilikom izvlaenja jako oteuje okolno tkivo, a to je jo vanije nastaje
krvarenje koje se najee teko kontrolira i zaustavlja.
-smrzotine ili opekline su takoer jedna vrsta rana nastalih djelovanjem visoke ili
niske temperature. Koa podjednako reagira na djelovanje topline odnosno
hladnoe:
- Stupanj I : crvenilo i otjecanje
- Stupanj II : formiranje plikova
31
HGSS
- Stupanj III : oteenje koe u cijeloj debljini, pa i oteenja i dubljih struktura

pod koom
- tupe povrede vrste rana gdje nije povrijeena koa, ali mogu biti velike i brojne i
tada mogu u sebi imati dosta krvi
- ugrizi ivotinja su inficirane rane nepravilnih rubova, esto mogu biti vrlo velike i
rune
Tetanus Ova izrazito teka bolest uzrokovana je bakterijom koja se zove Clostridia
tetani koja se nalazi u tlu u obliku spora. Ako spora ue u ranu ona se moe
razmnoavati u oteenom i oteenom tkivu i pri tome oslobaati otrovnu tvar(toksin)
koji se iri po cijelom tijelu izazivajui greve i paralizu miia. Bolest se moe sprijeiti
cijepljenjem koje se redovito provodi u djetinjstvu. Cijepljenje se mora provesti i kod
odraslih.
Koga treba cijepiti protiv tetanusa:
- osobe koje nikada nisu bile cijepljene
- nisu sigurne kada su cijepljene
- prolo je vie od 10 godina od posljednjeg cijepljenja
Modrice
Nastaju tako to pucaju kapilare ispod koe i krvare. Mogu se razviti brzo ili nekoliko
dana poslije udarca. Modrice koje se brzo razvijaju predmet su prve pomoi, a mogu biti
indikator vee unutranje ozljede. Osobe koje su starije i koje koriste lijekove protiv
zgruavanja mogu vrlo lako dobiti modrice.
Tretman:
- podigni ekstremitet i udobno ga u tom poloaju fiksiraj
- hladnim oblogom vrsto pritisni modricu. Oblog dri ne dulje od 5 minuta.
.
Rane na dlanu ake
Rane na unutranjoj strani ake. Tu se nalazi nekoliko velikih krvnih ila ija
povreda moe uzrokovati jako krvarenje. Duboka posjekotina u tom podruju moe
uzrokovati i povredu tetiva i ivaca to rezultira gubitkom osjeta ispod posjekotine i
nemogunou pokretanja prstiju. Ako je u ranu utisnuto neko strano tijelo povrijeeni
nee moi stisnuti aku. U tom sluaju koristi se metoda zamatanja tako da se rubovi
rane postave tuferom skroz oko stranog tijela i tek tada rana zamota.
Cilj pomoi je kontrolirati krvarenje i ublaiti ok, smanjiti infekciju i transport u
bolnicu:
- Stavi rukavice. Postavi sterilnu gazu na dlan i zamolite povrijeenog da ju
vrsto stisne. Ako ne moe posve stisnuti dlan zamolite da to uini sa
nepovrijeenom rukom.
- Zamotaj aku zavojem preko prstiju tako da su prsti stisnuti preko gaze.
Zavoj zamotaj i preko vraka prstiju, a palac ostavi ne zamotan.
- Postavi aku u povienom poloaju i organiziraj transport u bolnicu.
Rane u podruju zglobova
Velike krvne ile prolaze u unutranjosti lakta i koljena. Ako se povrede ove krvne
ile jako e krvariti. Kod pruanja pomoi moramo voditi rauna o spreavanja nastanka
32
oka dakle zaustavljanju krvarenja, ali isto tako i o osiguravanju cirkulacije ispod
povrede ( u podlaktici i potkoljenici ). :
- Stavi rukavice. Postavi sterilni tufer na ranu. Zamotaj zavoj oko zgloba tako
da dri tufer na rani i odri pritisak na ranu.
- Podigni povrijeeni ekstremitet i zadri taj poloaj. Neka povrijeeni legne.
- Transport u bolnicu. Kontrola cirkulacije svakih 10 minuta. Ako je potrebno
popusti pritisak da doe neto cirkulacije u potkoljenicu ili podlakticu, a zatim
ponovo poveaj pritisak.
Abdominalne rane
Ubodne i strijelne rane abdomena mogu biti vrlo ozbiljne i po ivot opasne. Mogu biti
povrijeeni unutranji organi i velike krvne ile. Teina ranjavanja moe biti procijenjena
na osnovu krvarenja prema van i izlaskom sadraja abdomena prema van. Ali ipak
najee je sve to skriveno unutar abdomena, pa i najtee krvarenje. Zbog toga svaka
odgoda pomoi moe biti kobna. U pravilu povrede abdomena nose veliki rizik od
nastanka oka.
Cilj naeg djelovanja je smanjiti ok, infekciju i hitan transport u bolnicu.
Tretman:
- Postavi rukavice. Pomozi unesreenom lei. Oslobodi ga svega to ga
sputava i pritie ( uske majice, remeni i sl.)
- Postavi tufer na ranu i osiguraj ga zavojem ili flasterom. Ako krv ide kroz
zavoj postavi jo jedan. Brzi transport. Nadzor vitalnih funkcija. Tretiranje
oka.
- Ako unesreeni sa ovakvom povredom povraa ili kalje pritisni na zavoj da
sprijei izlazak abdominalnih organa van ( kao to su crijeva, trbuna
maramica i sl. ) Ne diraj crijeva ako izlaze iz rane. Pokri organe istom
plastinom vreicom da sprijei suenje organa ili alternativno pokri sterilnim
zavojem. Ako povrijeeni postaje bez svijesti budi spreman zapoeti BLS i
postavi ga u boni poloaj.
5.
ZAVOJI
Svaka rana se mora pokriti zavojem jer to sprjeava infekciju. Kod tekog krvarenja
zavoj pravilnim pritiskom na ranu zaustavlja krvarenje. Kad god je na raspolaganju
treba koristiti sterilni prvi zavoj. Improvizirati se moe sa svakim materijalom koji je ist i
nije previe mekan. Male posjekotine i oguljotine se mogu pokriti hanzaplastom. Zavoj
se u prvoj pomoi koristi na vie naina. Kao prvi zavoj, kao kompresivni zavoj
( kontrola krvarenja ), za imobilizaciju , za redukciju otoka kod povreda.
Zavoji su napravljeni od pamuka, gaze, elastinih niti ili lana i motaju se na
povrijeeno mjesto u spiralnim krugovima:
tkane zavoje koristimo da neto zadrimo na mjestu. Zbog rijetkog tkanja
dozvoljavaju dobru ventilaciju, ali slabo mogu raditi kompresiju ili bandairati
zglob
elastini zavoj se oblikuje po tijelu, koriste se za dranje tufera, da zatite
povrede mekog tkiva
krep zavoji se koriste za bandau zglobova
Zavrno privrivanje zavoja pomou ziherice, flastera, klipa za zavoje,
ambulantnog vora i sl.
33
HGSS
Izbor prave veliine zavoja : za prste 2,5 cm, za aku 5 cm, za ruku 7,5-10
cm, za nogu 10-15 cm.
Kod postavljanja zavoja treba slijediti brojna pravila. To osigurava pravilno

postavljen zavoj i titi povrijeenog i spasavaoca od infekcije. :
- prije svakog postavljanja zavoja koristi rukavice, isto vrijedi i za postavljanje
hanzaplasta ( prevencija tekih infekcija)
- rukavice koristi za previjanje samo jednog unesreenog, ako ih ima vie
stavlja nove rukavice, ili stavi vie pari na ruke i skida jedne kada
preuzima drugog unesreenog
- prije postavljanja objasni unesreenom to e raditi, smiri ga i ohrabri
- provjeri poloaj unesreenog i pobrini se da je udoban
- povrijeeni dio tijela treba pridravati od strane pomagaa ili samog
unesreenog ako je to mogue
- uvijek radi nasuprot unesreenom i na strani koja je ozlijeena ako je to
mogue
- ako unesreeni lei proi zavojem ispod prirodnih tjelesnih ulegnua kao to
su gleanj, koljena, struk, vrat, i tada pomakni zavoj na mjesto pomiui zavoj
lagano naprijed natrag
- uvijek koristi dovoljno velik zavoj koji pokriva ranu i ide jo preko ruba rane
- dri zavoj tako da ga ne oneisti, primi ga za rubove koji nee doi u kontakt
sa ranom
- kad zavoj postavi na ranu nemoj ga vie pomicati po rani
- ukloni ili zamijeni onaj zavoj koji je skliznuo sa rane
ako ima sterilnu kompresu pokrij s njom ranu , a preko nje postavi isti
zavoj koji tada ne mora biti sterilan
- ako iz postavljenog zavoja probija krv postavi jo jedan zavoj preko njega i
rane
- ako jo i tada probija krv ukloni oba zavoja i ponovo postavi zavoj pazei da
pritisak kompresiju usmjerava tono preko mjesta krvarenja.
- Nakon postavljanja zavoja sav prljavi materijal i rukavice pohrani u plastinu
vreu
- Rukavice nosi sve do onog trenutka kada prestaje opasnosti od
kontaminacije( infekcije)
- dri dio zavoja kojeg mota(glava zavoja) u ruci tako da dio koji se odmotava
gleda prema gore, zamotani dio se zove rep zavoja
- stani nasuprot unesreenog na povrijeenu stranu
- dok radi budi siguran da e dio kojeg mota ostati u istom poloaju i nakon
motanja.
- postavi rep zavoja ispod povrede, motaj od unutranje strane ekstremiteta
prema van, napravi dva kruga kako bi dobro uvrstio rep zavoja
- napravi seriju krunih spiralnih tura motaj od unutra prema van od gornje
strane ekstremiteta i idi prema gore, kod motanja vodi rauna da svaka
slijedea tura pokriva polovinu ili dvije treine prethodne ture zavoja
- zavri zavoj ravnom turom i privrsti ga na opisane naine. Ako je zavoj
kratak nastavi sa novim da prekrije povrijeeno mjesto.
- kada si gotov provjeri cirkulaciju i ini to svakih 10 minuta. U sluaju
blokiranja cirkulacije odmotaj zavoj, saekaj povratak cirkulacije i ponovo
zamotaj, ali ne toliko vrsto kao ranije.
- umirivanje ozlijeenog
34
kod velikih oneienja ienje tekuom vodom, ali nikako istiti bilo im jer
je mogue izazivanje ponovnog krvarenja, zbog skidanja ugruka
sterilno previjanje, zabranjena je dezinfekcija sa tekuinama, mastima ili
pracima
kod masivnih gubitaka krvi ili kolapsa ok poloaj
prijevoz u bolnicu ili ambulantu ako se radi o malim ranama.
Ako je ikako mogue rana se kirurki mora obraditi unutar 6 sati od ozljede,
a zatita od tetanusa i antibiotici se moraju dati unutar 24 sata.
Ni jedna rana se ne smije podcijeniti u smislu mogunosti nastanka infekcije.
Svaka pa i najmanja se moe ozbiljno inficirati-zagnojiti.
kada imamo krvarenje na ekstremitetu podiemo ekstremitet visoko te na taj
nain smanjujemo tlak u tom ekstremitetu, a s tim i smanjujemo krvarenje.
Provjera cirkulacije: nakon postavljanja zavoja moramo provjeriti cirkulaciju na

prstima i nakon toga to raditi svakih deset minuta. Kontrola je potrebna zbog toga to
udovi nakon povrede naglo otiu i zavoj moe postati previe vrst i moe prekinuti
cirkulaciju. Posljedice previe vrstog zavoja su zaustavljanje venskog protoka a kasnije
i arterijskog.
Znakovi poremeene cirkulacije : oteen ekstremitet, plava koa sa oteenim
venama, osjeaj da je koa bolno rairena, kasnije blijeda, koa kao vosak, hladna,
obamrlost, trnci sa dubokom boli, nemogunost okretanja prstiju. Pritisni jedan nokat na
prstu ili kou dok ne pobijeli, popusti pritisak, ako se boja javlja polako ili se uope ne
javlja zavoj moramo otpustiti i premotati tako da se vrati toplina i boja u kou.
Sterilni zavoji-Prvi zavoj
Ovaj zavoj se sastoji od sterilnog jastuia koji je privren na kraj zavoja sastoji
se od sterilne gaze i vate unutar gaze. Proizvodi se u razliitim veliinama, a pakovan je
tako da se ne oneisti. Kada se jednom takav zavoj otvori, a ne upotrebi vie nije
sterilan.
Nain postavljanja :
odmotaj ga iz zatitnog omota pazei pri tome da ne diramo zavoj i jastui
- pridravaj jastui rubno, na oba kraja i prisloni ga na ranu
omotaj krai kraj zavoja preko jastuia kako bi ga osigurao
- omotaj drugi kraj zavoja oko jastuia kako bi ga potpuno pokrio, ostavi rep
zavoja slobodan
da sigurno svee zavoj sa repom zavei ga ambulantnim vorom
kada si privezao zavoj provjeri cirkulaciju ispod ili dalje od njega. Ako je
previe vrsto stisnuto, malo ga olabavi.
Hanzaplast
Korisni su kod malih rana i oguljotina. Sastoje se od flastera i sterilnog jastuia.
Mogu biti pakovani pojedinano u vreice. Postoje brojne veliine i vrste namijenjene
za pojedine dijelove tijela : prste , petu, lakat, a neki tipovi su i vodootporni. Prije nego
postavlja provjeri da li je osoba alergina na flaster. Nain postavljanja:
- oisti i posui mjesto oko rane, otpakiraj hanzaplast i malo odlijepi zatitnu
foliju, okreni jastui prema rani
- bez doticanja jastuia postavi ga na ranu i zalijepi
- na kraju ukloni u potpunosti zatitnu foliju i zalijepi rubove
35
HGSS
Hladni oblozi
esto puta hlaenjem modrice ili iaenja moemo smanjiti otok i bol iako to nee
ublaiti samu povredu.
Postoje dvije vrste hladnih obloga: hladna kompresa ili led ili neto smrznuto iz
hladnjaka umotano u gazu vreicu ili sl.
Hladna kompresa: natopi krpu u hladnu vodu, ocijedi je i paljivo umotaj u gazu te
paljivo postavi na povredu. Hladi ponovo krpu u vodi svakih 3-5 minuta. Hladi povredu
najdue 10 minuta.
Led : postavi led u suhu gazu ili krpu te prisloni na povredu. Hladi 10 minuta, a po
potrebi mijenjaj led. Budi oprezan jer led moe izazvati smrzotine. Zato ne postavljaj led
direktno na povredu i ne dri oblog dulje od 10 minuta.
Zavoj glave, Zavoj lica, Zavoj ramena, Zavoj lakta i koljena, Zavoj ake i stopala i
Zavoj prsta se rade na praktinim vjebama.
ZAVOJI TROUGLOM MARAMOM
Ova vrsta zavoja moe biti pakirana u sterilnom obliku, a moe se improvizirati
rezanjem trokuta platna, gaze ili slinog materijala. Marame se mogu koristiti na
nekoliko naina: moe biti sloena u traku za privrstiti imobilizaciju oko ekstremiteta ili
osigura koljeno ili kruni zavoj oko ekstremiteta. Moe biti sloena u jo uu traku za
imobilizaciju zgloba stopala glenja, runog zgloba ili za pridravanje tufera. Kada se
koristi iz sterilnog pakovanja slui kao i sterilni prvi zavoj. U obliku ome koristimo ga za
pridravanje ruke, stopala, ake glave. Trake iz trokutaste marame prave se na nain
da se marama presavija po duoj bazi onoliko koliko je potrebno da se napravi traka
razliite duljine. Krajevi trokutaste marame veu se ambulantnim vorom.
Pokrivanje ake i stopala : u ovom obliku koristi se za podravanje nekog
tufera na nozi ili ruci, ali valja istai da je kao kompresivni zavoj neadekvatan. Ne moe
se dobiti dovoljno jaka kompresija. Postavlja se tako da se poloi cijela marama bazom
prema tijelu, poloi se aka ili stopalo, a vrh marame se prebaci preko ake, preostala
dva kraja se omotaju oko ake ili stopala i na kraju sveu ambulantnim vorom.
Pokrivanje glave : trokutasta marama se moe upotrijebiti i za pridravanje
tupfera na glavi, ali ne moe postii dovoljan tlak da napravi kompresiju i zaustavi
krvarenje. Zbog toga je bolje staviti kompresivni zavoj. Prije postavljanja trokutaste
marame zamolimo unesreenog da sjedne jer je tako najlake postaviti maramu.
Postavi maramu na unesreenog tako da se baza marame postavi neposredno iznad
ela. Uzmi rubove marame tako da se rub marame nalazi direktno iznad uiju. Prekrii
krajeve marame neposredno iznad vrata. Tako prekriene krajeve prui naprijed prema
elu. Te krajeve svei ambulantnim vorom na elu iznad ruba baze trokutaste marame.
Nabore ispod vora nategni. Kraj marame na zatiljku prui prema naprijed i na vrhu
glave ga privrsti zihericom.
Povoj ramena : ovaj zavoj dri podlakticu vodoravno ili blago podignuto. On
osigurava imobilizaciju nadlaktice i moe se upotrijebiti kod povreda lakta. Podizanje
povoja se koristi da osigura podignuti poloaj podlaktice i ruke.
Prije postavljanja provjeri da li je povrijeena ruka u blago podignutom poloaju.
Marama se postavlja tako da je baza paralelno sa tijelom povrijeenog u razini nokta
malog prsta ake. Gornji kraj marame povuci iza vrata prema ozlijeenom ekstremitetu.
Donji kraj digni prema gore ispred podlaktice i spoji ga sa gornjim krajem i svei
ambulantnim vorom iznad kljune kosti povrijeene ruke. Vrh marame kod lakta
36
presavij prema gore i privrsti zihericom. Normalno nakon postavljanja provjeri

cirkulaciju i kontroliraj ju svakih deset minuta.
Povoj koji podie podlakticu : omoguava da podlaktica i ruka stoje u
povienom poloaju tako da prsti dotiu suprotno rame. Ovaj poloaj omoguava
kontrolu krvarenja iz rana na podlaktici , da oteklina ne bude velika i da pridri grudni
ko kod frakture rebara. Kod postavljanja marame zamolimo unesreenog da
suprotnom rukom pridri povrijeenu ruku u laktu, a da podlaktica bude pruena preko
grudi tako da prsti dodiruju suprotno rame. Postavi maramu da je baza paralelna sa
podlakticom povrijeene ruke, drugi kraj marame podvuci pod podlakticu i lakat, iza lea
svei ambulantnim vorom krajeve marame. Preostali kraj marame privrsti zihericom u
laktu. Provjeri cirkulaciju.
IMPROVIZACIJE
Prije svega se misli na improvizacije pomou sakoa li dijela odjee. Pomou donjeg
dijela sakoa kada presavijemo oko ruke koja je povrijeena dobijemo solidnu
imobilizaciju podlaktice. Vrh presavijenog dijela sakoa privrstimo zihericom.
Moemo se koristiti i prostorom izmeu dva dugmeta na sakou gdje provuemo aku
povrijeene ruke.
37
HGSS
VI poglavlje
OK I UNUTRANJE POVREDE
1. Uvod
2. ok
3. ok zbog krvarenja
4. ok zbog zatajenja srca
5. Alergijski ok
1. UVOD
Srce i mreu krvnih ila zajedno zovemo krvotok-cirkulacija ( kardio-vaskularni
sistem ). Sistem opskrbljuje sve stanice u tijelu kisikom, glukozom ( krvnim eerom) i
mineralima ( elektrolitima).
Srce i krvne ile
Cirkulacijski sistem se sastoji od srca i krvnih ila. Osiguravaju tijelu konstantan krvni
protok i donose krv i hranjive tvari tkivima, a preraene tvari iznose. Krv se pumpa
ritminim kontrakcijama srca. Krv cirkulira kroz mreu krvnih ila podijeljenih na arterije,
kapilare i vene. Sila koja osigurava protok krvi u arterijama zove se krvni tlak. On varira
zavisno od jaine, faze srane akcije i elastinosti krvnih ila i volumena i gustoe krvi.
Kako funkcionira srce: srce pumpa krv miinim kontrakcijama nazvanim srani
kucaji ( puls ) koje su kontrolirane elektrinim impulsima unutar srca. Svaki kucaj ima tri
faze : dijastola kada krv ulazi u srce, kada iz pretklijetki ulazi u klijetke i kada iz klijetki
naputa srce i odlazi u krvne ile tijela.
Krv Imamo oko 6 litara krvi ili 1 litru na 13 kg tjelesne teine. 55 % krvi je ukasta
bistra tekuina ( plazma ). U toj tekuini se nalaze stanice: eritrociti i
leukociti i
trombociti, krvne ploice.
2. OK
ok definiramo kao krvotoni uruaj. To je stanje poremeene opskrbe stanica
organizma kisikom i glukozom. Iako uzroci nastajanja oka mogu biti viestruki
simptomi se posve jednaki. Stanje oka je vrlo ozbiljno, teko se tretira na terenu i
zahtijeva brzi transport u bolnicu.
Uzroci oka :
- krvarenje, ako izgubimo oko jednu petinu krvi 1,2 litre nastupaju znakovi
oka. Ovaj stupanj oka moe nastati kao posljedica vanjskog ili unutarnjeg
krvarenja.
Nema krvarenja, ali se gube druge tjelesne tekuine (jaki proljevi,
povraanja, zapletaj crijeva, velike opekline).
Slabost srca krvi ima dovoljno, ali srce ju ne moe pumpati zbog bolesti
srca, sranog udara ili srane greke.
- Mehanika zapreka radu srca, srce je zdravo, ali ne moe pumpati jer su
izvana pritisnute velike krvne ile koje izlaze iz srca i srce pumpa na prazno,
tenzioni pneumotoraks, tamponada srca i sl.
- Alergija reakcija preosjetljivosti na lijekove i hranu izaziva anafilaktiki ok
38
ostali uzroci oka su jake infekcije, nedostatak odreenih hormona,

hipoglikemija: nizak eer u krvi, hipotermija, predoziranje lijekovima i
ozljede lene modine
Znaci oka:
- ubrzani puls
blijeda, hladna, znojna koa,
sivo plava koa ( cijanoza ) pogotovo usne, nokti i uke ( kada ih stisne
boja se vraa vrlo sporo ).
slabost i vrtoglavica
munina i mogue povraanje
e
ubrzano i povrno disanje
slab puls: kada puls na aci izostane izgubljeno je oko pola volumena krvi
kada slabi dotok kisika u mozak dolazi do uznemirenosti i agresivnosti,
zijevanja, tekog disanje, gladi za zrakom, gubitka svijesti
konano srce staje
- nizak tlak ( puls zbog toga nemjerljiv)
- pospanost, uznemirenost, letargija
Efekti gubitka krvi i tekuina :
0,5 litre : bez znakova, to je koliina koja se uzima u dobrovoljnom davanju krvi
do 2 litre : prilikom povreivanja oslobaa se adrenalin koji ubrzava puls, pojaava
znojenje, male krvne ile, u organima koji nisu vitalni kao to je koa, se suavaju i
zatvaraju kako bi se vitalni organi snabdjeli sa dovoljno kisika i hranjivih tvari, ok
postaje oit.
2 litre i vie : kada se dosegne ovaj gubitak krvi puls na aci postaje nepipljiv,
povrijeeni postaje besvjestan , disanje moe izostati, a srce stati. Cilj nam je
prepoznati ok, tretirati bilo koji uzrok oka, odrati opskrbu krvlju za vitalne organe
Mjere:
- smiriti pacijenta
- zaustavljanje krvarenja kod god je to mogue
- imobilizacija povrijeenog ekstremiteta
- poloaj kod oka
- zatita od hladnoe
- stalan nadzor
- BLS ako je potreban
Tretman:
- Hitan transport
Tretiraj svaki uzrok oka kojeg prepozna: jako krvarenje ili teka opeklina.
Poloi unesreenog na prostirku tako da ga izolira od hladnoe
podigni joj ruke i noge da osigura snabdijevanje vitalnih organa. Budi
oprezan ako sumnja na prijelom
Olabavi vrsto stegnutu odjeu oko vrata prsa i struka.
utopli unesreenog i zadravaj tjelesnu toplinu. Dobro ga pokri
39
HGSS
Nadzor vitalnih funkcija. Ako osoba postaje bez svijesti otvori dine putove i
provjeri disanje. Budi spreman na BLS.
ne dozvoli unesreenom jesti i piti i nemoj ga pomicati bez vee potrebe.
Ako se ali na e navlai mu usnice sa malo vode. Ne naputaj
unesreenog osim ako ide po pomo. Ne pokuavaj ga direktno grijati
velikom toplinom, ( vrela voda ili bilo koji drugi izvor topline )
3. OK ZBOG KRVARENJA
Otvorene povrede
Vrlo rijetke u planini. Nastaju zbog uboda, rezanja, ranjavanja metkom.
Unutranji organ je povezan sa vanjskim okoliem kroz kanal rane. Vidljivo krvarenje je
esto. Opasnost od infekcije vrlo velika.
Zatvorene povrede
Vrlo este u planini. Nastaju djelovanjem tupe sile padom na podlogu. Ozlijeeni
organ nije u kontaktu sa vanjskom povrinom tijela. Nema vidljivog krvarenja, ali zbog
povrede unutranjih organa nastaje jako unutranje krvarenje. Simptomi unutranjeg
krvarenja su jaki bolovi, otjecanje udarenog mjesta, (npr. napuhan i tvrd trbuh). I znaci
oka zbog jakog krvarenja.
Uz to nakupljanje krvi oko organa moe izazvati pritisak na njih i tako ugroziti
njihovo djelovanje ( plua, mozak ). Na unutranje krvarenje treba sumnjati uvijek kada
se razvijaju znakovi oka i iskrvarenja, a nemamo vanjske vidljive znakove povreda.
Paljivo potrai i provjeri da li postoji krvarenje iz bilo koje upljine tijela usta, nos, ui,
mokraa, stolica.
Gubitak krvi kod zatvorenih povreda je teko procijeniti. Lista pokazuje
procijenjeni gubitak krvi za pojedine unutarnje povrede.
- Jetra, slezena velike krvne ile : vie od1000 ml krvi po ivot opasno
- prijelomi: nadlaktica
1000 ml
podlaktica
500 ml
zdjelica
3000 ml
natkoljenica
2000 ml
potkoljenica
1000 ml
- odrasla osoba ima 5-6 l krvi
- gubitak od 1 L krvi za zdravu osobu ne predstavlja znaajan problem i taj gubitak
organizam moe tolerirati. Prisutna je slabost.
- gubitak od 2000 ml i vie je po ivot opasan.
Znakovi :
- u poetku koa blijeda, hladna i oznojena, ako se krvarenje nastavlja koa
postaje sivo plava cijanotina.
ubrzan i slabo punjen puls
e
ubrzano i povrno disanje
smetenost i uznemirenost i osjetljivost
mogu kolaps i nesvijest
krvarenje iz tjelesnih otvora
40
u sluaju povrede mogue modrice po tijelu kao od pojasa, mjesta udarca i

sl
bol
podatci od unesreenog da je imao povredu ili je bolestan, prijanje
krvarenje koje je ve imao, ili uzima lijekove koji kontroliraju krvarenje
trombozu i sl
Jedan od vrlo jasnih i oitih znakova unutranjeg krvarenja je krvarenje iz tjelesnih
otvora. Krvarenje iz otvora moe voditi u ok i moe i mora pobuditi sumnju na
unutranje krvarenje.
Kod jakog krvarenja vitalni organi ostaju bez dovoljne koliine krvi. Na manjak krvi je
vrlo osjetljivo srce, mozak i bubrezi. Ako kod jakog iskrvarenja i oka podignemo noge,
iz njih proe krv prema srcu, srce ponovo ima izvjesnu novu koliinu krvi za pumpanje.
Mjere:
- ravno leanje
- noge i ruke 30-60 podignuti
- ako pacijent lei na nosilima nosila nagnuti za 15 da je glava najnie.
- spontano disanje i krvotok moramo pokuati odrati ok poloajem pacijenta
- prilikom postavljanja u taj poloaj moramo voditi rauna da osoba moe imati
povredu kraljenice
- ok poloaj kod pacijenta koji ima srani infarkt moe doi do oteanog disanja i
sranog zastoja jer takvo srce ne moe ponuenu krv pumpati jer je zahvaeno
infarktom, a zbog visokog poloaja trbunih organa koji pritiu oit disanje se jo
dodatno oteava.
- ok poloaj se ne preporua kod povreda glave i mozga jer se krvarenje u mozak
boljom ponudom krvi moe jo pogorati.
Budan pacijent u oku:
- smirivanje
- ok poloaj
- zaustavljanje krvarenja ako je mogue
- imobilizacija
- utopljavanje
- nadzor
bez svijesti u oku:
- BLS
- ok poloaj
- boni poloaj
- zaustavljanje krvarenja
- imobilizacija
- utopljavanje
- nadzor
41
HGSS
4. OK ZBOG ZATAJENJA SRCA

Kod sranog infarkta ponekad srce toliko oslabi da vie ne moe pumpati krv,
jedan dio krvi zaostaje sve do potpunog sranog zastoja.
Povienim sjedeim poloajem jedan dio krvi ostaje u nogama, trbuni organi su
nie srca, a nema tolikog pritiska na rebra i disanje se olakava.
Mjere:
- visoki sjedei poloaj,
- pacijenta treba osloboditi svakog tjelesnog napora
- ruke objeene prema dolje, noge takoer
- visoki sjedei poloaj kod infarkta i oteanog disanja predstavlja najbolji izbor
- ako pacijent ostane bez svijesti mora se poloiti na bok, otvoriti dine putove,
podizanjem jezika i spreavanjem aspiracije povraenog sadraja
5. ALERGIJSKI OK
Alergisjki ili anafilaktiki ok se kod osjetljivih osoba razvija u nekoliko sekundi ili
minuta. Nastaje tako da organizam dolazi u kontaktu sa alergijskim faktorom( alergen)
pri emu zapoinje reakcija preosjetljivosti organizma koja moe biti fatalna. Mogui
alergeni su :
- razliiti materijali s kojima dolazimo u kontakt putem koe ili zraka
lijek kojeg dobijemo injekcijom ili ga popijemo
ubod insekta
pojedena hrana kao na primjer graak, jagode.
U anafilaktinoj reakciji spojevi koji se oslobode ire krvne ile i suavaju dine
putove. Jezik i vrat mogu otei poveavajui rizik hipoksije. Koliina kisika koja dolazi u
vitalne organe je opasno smanjena. Osobe koje su u anafilaktikom oku zahtijevaju
hitan medicinski tretman sa injekcijom adrenalina. Prioritet prve pomoi je olakati
disanje i minimalizirati ok dok ne doe medicinska pomo.
Prepoznavanje :
- strah
po cijelom tijelu crvene mrlje
otok jezika i vrata
jastuasto oteknue oko oiju (kapci)
poremeaj disanja od povrnog ubrzanog do izuzetno oteanog sa gotovo
onemoguenim udisajem i jako produljenim izdisajem. , osobe imaju teko i
itavo disanje
znakovi oka
Mjere prve pomoi:
- zvati hitnu
- vidjeti da li osoba nosi potreban lijek ampulu ili autoinjektor adrenalina.
Pomozi joj da to upotrijebi. Ako osoba to ne moe dati i ako si obuen davati
injekcije daj osobi injekciju adrenalina .
Ako je osoba svjesna posjedni je u poloaj koji joj najvie odgovara i najvie
olakava disanje.
Ako osoba postaje bez svijesti i prestaje disati poni sa BLS-om
42
VII poglavlje POVREDE KOSTIJU, ZGLOBOVA I MIIA

1 .Uvod
2. Povrede kostiju
3. Povrede zglobova
4. Povrede miia
5. Oprema za imobilizaciji
1. UVOD
ovjeku kretanje omoguavaju kosti, miii i zglobovi. Zbirno to nazivamo aparatom
za kretanje. Kosti ine skelet koji je osnova oko koje je konstruirano cijelo tijelo. Kosti su
povezane mnogobrojnim zglobovima preko kojih prelaze miii omoguavajui nam na
taj nain kretanje. Nae kretanje je kontrolirano uz pomo mozga odakle putem ivaca
idu impulsi u miie i zglobove.
Ponekad je jako teko razlikovati izoliranu povredu kosti, zgloba i miia, te se zbog
toga moramo upoznati sa osnovama grae i funkcijom kostiju, zglobova i miia i
mehanizmom povreivanja iz ega proizlazi i nain pruanja prve pomoi. Cilj nam je
dakle utvrditi vrstu povrede, ohrabriti i udobno smjestiti povrijeenog , previti povredu,
imobilizirati povrijeene strukture, sprijeiti ok i organizirati transport unesreenog.
Kosti
Okosnica tijela je skelet. Na njega se veu miii krvne ile i ivci. Mnoge kosti tite
unutranje organe kao to je mozak i srce. Kosti su izmeu sebe spojene zglobovima
koji su okrueni ligamentima, a zglobove pokreu miii koji su za kosti spojeni tetivama.
ovjek ima 206 kostiju.
Lubanja je niz kostiju graen tako da zatiti mozak i gornji dio lene modine.
Takoer uvruju oi i druge strukture lica. Kosti su spojene suturama nepokretnim
vezama. Unutar kostiju lica postoje prostori u kojima je zrak( sinusi) koji ini lubanju
lakom. Kosti koje pokrivaju mozak zovemo kranium. Neke druge kosti formiraju onu
upljinu, nos, obraze i eljusti.
Kraljenica. Kraljenica ima puno funkcija. Dri glavu, ini gornji dio tijela fleksibilnim,
pokretnim, podrava tjelesnu masu, titi lenu modinu. Ona je stup koji se sastoji od
33 kraljeka koji su povezani zglobovima. Izmeu svakog kraljeka se nalaze diskovi od
vezivnog tkiva koji se zovu intervertebralni diskovi. Oni omoguavaju izuzetnu
pokretljivost i fleksibilnost kraljenice i tite kraljenicu od udaraca ( ublaavaju,
amortiziraju udarce). Miii i ligamenti koji se veu za kraljenicu stabiliziraju kraljenicu
i omoguavaju pokrete kraljenice.
Kosti su ivo tkivo koje sadri veliku rezervu kalcija i fosfora koji kost ine vrstom i
tekom. Kosti mogu biti duge, kratke i plosnate. Od roenja pa do odrastanja kosti rastu
kontinuiranim ulaganjem kalcija. Kosti imaju sposobnost izgraditi novo tkivo u sluaju
povrede i prijeloma.
Starost i neke bolesti slabe kosti i ine ih krhkima te mogu pui i kod najmanjeg
udarca ili pokreta. Kosti mogu oslabiti infekcije, rahitis ili tumori. Povrede kostiju u
mladosti mogu kosti skratiti ili ograniiti pokretljivost. U starosti stanje nazvano
osteoporozom ini kosti osjetljivima i sklonim prijelomima.
Miii
43
HGSS
Miii omoguavaju tijelu pokretanje. Miii skeleta kontroliraju pokrete i

uspravan poloaj tijela. Vezani su za kosti vrstim vezama tetivama, a djeluju u
skupinama inei pokret. Dok se jedna grupa miia kontrahira, skuplja, druga suprotna
skupina se oputa i obrnuto. Postoje i miii koji su autonomno regulirani kao to je srce
i rade kontinuirano bez nae volje.
Zglobovi
Zglob je mjesto gdje se dvije kosti dodiruju. Neki zglobovi gdje se spajaju kosti
ne omoguavaju pokret nego se kosti vrsto dre jedna za drugu. Nepokretne zglobove
susreemo kod kostiju zdjelice i lubanje. Veina zglobova su pokretljivi. Postoji nekoliko
tipova i oblika zglobova. Na tim mjestima kosti su meusobno spojene ligamentima koji
zajedno ine ahuru zgloba. ahura proizvodi tvar koja podmazuje zglobove. Krajevi
kostiju u zglobovima su zatieni hrskavicama koje ublaavaju udarce. Miii koji
pokreu zglobove su vezani za kosti tetivama. Stupanj i veliina pokreta zavisi od vrste
zgloba, kako kosti meusobno zavravaju, jaine ligamenata i odnosa miia prema
zglobu.
2. POVREDE KOSTIJU-PRIJELOMI
Prijelomi
Djelovanjem jake vanjske sile na tijelo dolazi do prijeloma kostiju. Kosti mogu puknuti
djelovanjem direktne ili indirektne sile. Openito razlikujemo otvorene i zatvorene
prijelome. Prijelomi mogu biti stabilni i nestabilni. Otvoreni prijelomi su oni koji su
povezani sa oteenjem koe. Na koi postoji rana koja komunicira sa prelomljenom
kosti ili je kost probila kou i viri iz nje. Na taj nain mogu bakterije vrlo brzo inficirati
kost. Kod zatvorenih prijeloma koa je nedirnuta.
Kod stabilnih prijeloma krajevi koji su prelomljeni se ne miu. Uzrok tome moe biti
nepotpuna fraktura ili su krajevi koji su prelomljeni utisnuti jedan u drugi. Ova vrsta
prijeloma je vjerojatnija kod runog zgloba, ramena, glenja i zdjelice. Ovakvi prijelom
mogu biti tretirani paljivo, ali je opasnost od naknadnih oteenja mala.
Kod nestabilnih prijeloma slomljeni krajevi kosti se mogu lako pomaknuti i pri tome
otetiti okolno tkivo: miie, krvne ile, ivce i organe. Nastaju kod potpunog prijeloma
kosti ili kod rupture, puknua ligamenata. Ovakvi prijelomi se moraju tretirati iznimno
paljivo da se izbjegnu dodatna oteenja.
Postoje mnogi znaci prijeloma. Dijelimo ih na sigurne i nesigurne.
Sigurni znaci:
- probijena koa, iz koje vire prelomljeni kotani dijelovi
- neprirodan izgled prelomljenog ekstremiteta, deformitet
- skraenje, savinue i iskrivljenje ekstremiteta
- neprirodna pokretljivost ozlijeenog ekstremiteta
- zvuk prelomljenih kostiju krckanje, moe se uti, ali se ne provjerava
Nesigurni znaci:
- bolovi
- otjecanje i krvni podljev ispod koe, modrica
44
funkcionalna onesposobljenost
znaci oka
Tretman
Zatvoreni prijelomi
Cilj pomoi je ne micati povrijeeni dio tijela, imobilizrati prijelom i organizirati
transport u bolnicu.
ope mjere:
- procjena poloaja
- smiriti ozlijeenog
- Pridri prelomljeni dio svojim rukama ili neka to uini pomaga dok prireuje
imobilizaciju
- osigurati unesreenog i objasniti mu sve postupke koje emo raditi
- ne dirati cipele i odjeu koja je na ozlijeenom ekstremitetu da skidanje ne bi
izazvalo nepotrebnu bol
- Ne pomii povrijeenog dok ga ne imobilizira osim ako je u direktnoj opasnosti.
Nita na usta zbog mogue anestezije u bolnici.
- imobilizacija i zamatanje ozlijeenog ekstremiteta
- Za pravilnu imobilizaciju iskoristi neoteeni dio tijela. Osiguraj da je zavoj
svezan na neoteenom dijelu tijela. Kod prijeloma nadlaktice privrsti ju uz tijelo,
a kod potkoljenice uz drugu zdravu nogu.
- organizacija i osiguranje transporta, nadzor unesreenog tijekom transporta
- kontrola cirkulacije pod imobilizacijom
- Specijalna situacija kod savinutog i jako deformiranog ekstremiteta koji se zbog
toga ne moe imobilizirati koristimo se tehnikom koja ima za cilj ispravljanje
angulacije deformiteta. Koristimo se jakom silom potezanja kojom ispravljamo
deformitet i tada postavljamo imobilizaciju. Ovo moe smanjiti bol i reducirati
krvarenje na mjestu povrede. Ne inzistiraj na povlaenju, ako je bol neizdriva.
Povlaenje ide u smjeru pruanja kosti i traje sve dok se ne postavi i uvrsti
imobilizacija.
Ponovno uspostavljanje osovine kosti i postizanje njene normalne duljine
dovodi do smanjenja krvarenja u podruju prijeloma, do smanjenja boli i manjeg
oteenja okolnog tkiva ( ile, ivci i tetive)
Otvoreni prijelomi
Cilj nam je sprijeiti infekciju, krvarenje i pomicanje ekstremiteta i organizirati transport
u bolnicu:
- Stavi rukavice . Lagano stavi kompresu na ranu. Pritisni na krvarenje, ali tako da
ne dodiruje kost koja stri prema van.
- Paljivo postavi tufere oko i na ranu.
- Sve osiguraj zavojem. Dobro zategni zavoj ali ne previe vrsto.
- Imobiliziraj kao i zatvoreni prijelom i transportiraj.
- Tretiraj ok ako treba. Biljei vitalne znakove. Kontroliraj cirkulaciju
Prijelomi kostiju lica
45
HGSS
Nastaju uglavnom kod tekih incidenata i mogu izgledati vrlo runo sa tekim
krvarenjima iz rastrganog tkiva ili usta, nosa , velikim oteklinama, modricama i sl.
Najvei problem kod ove povrede je to krv, slina ili jake otekline mogu zatvoriti dini
put i izazvati probleme sa disanjem. Kada pregledava takvu povredu uvijek trai i
raunaj da se moe raditi i o povredama lubanje, mozga ili vrata. Postoji i mogunost
pogrene procijene modrica oko oiju. Znakovi povrede su bol u povrijeenom podruju,
ako je zahvaena donja eljust javlja se nemogunost govora, gutanja i vakanja,
oteano disanje, oteklina i izoblienje lica, modrice i monokli.
Cilj nam je odrati otvorene dine putove, smanjiti bol i otok. Organizacija transporta.
Vodi rauna da ne stavlja zavoj na donji dio lica ili donju eljust jer moe doi do
povraanja i oteanog disanja. :
- ako je povrijeeni pri svijesti neka ispljune krv, izvadi zube, ili protezu iz usta
- postavi paljivo hladne komprese na lice da reducira bol i oteklinu. Tretiraj ok
ako je potrebno.
- nadzor vitalnih funkcija
- ako je povrijeeni u nesvijesti otvori i oisti usta. Provjeri disanje i budi spreman
na BLS. Ako die postavi ga u boni poloaj na stranu koja je povrijeena da
omogui drenau krvi van i osigura otvorenost dinih putova. Ostavi ruke
povrijeenog dalje od lica, postavi jastuk pod glavu, uvijek vodei rauna o
moguem prijelomu vrata.
Prijelomi gornje eljusti i nosa
Nastaju najee kod namjernih udaraca u lice. Oteklina moe uzrokovati
potekoe pri disanju i ove povrede se uvijek moraju pregledati u bolnici. Znakovi su
otok, modrica i bol. Mogue krvarenje iz nosa ili usta. Cilj nam je umanjiti otok i bol i
organizirati transport u bolnicu. :
- Hladni oblog da umanji bol i otok.
- Ako postoji krvarenje iz nosa tretiraj ga kako je propisano.
- Ako iz nosa curi svijetla krv ili bistra tekuina povredu tretira kao povredu mozga.
Prijelomi donje eljusti
Prijelom donje eljusti je rezultat direktnog udarca u bradu. U nekim sluajevima
udarac u jednu stranu moe uzrokovati prijelom druge strane. Udarac u jednu toku na
bradi dovodi do prijeloma obje strane eljusti. Udarac moe uzrokovati i iaenje koje
moe nastati i kod vakanja. Ako je lice ozbiljno povrijeeno, a eljust viestruko
prelomljena tretiraj povredu kao povredu lica. Znakovi prepoznavanja: otean govor,
gutanje i pokretanje donje eljusti, bol i munina kod pomicanja eljusti, gubitak zubi ili
njihovo djelomino lomljenje, otok i modrica izvan i unutar usta. Cilj nam je odrati
prohodnost dinih putova i organizirati transport :
- ako nema drugih ozbiljnih povreda neka sjedne i nagne se prema naprijed kako
bi se tekuina drenirala iz usta.
- savjetuj povrijeenog da ispljune krv, tekuinu i ev. izbijene zube
- daj povrijeenom meku gazu da pridri eljust
- transport u bolnicu sa pridravanjem eljusti
Prijelomi kljune kosti
46
Kljune kosti ine potporu ramenu, a spojene su na grudnu kost. Prijelom najee
nastaje indirektnim djelovanjem sile preko ramena ili nadlaktice, padom na ispruenu
ruku i sl. Vrlo je rijedak sluaj da puca djelovanjem direktne sile.
Kod mladih se to najee dogaa kao sportska povreda. Slomljeni fragmenti kosti
mogu prouzroiti otok i krvarenje, a moe se dogoditi i izoblienje ramena. Znakovi
prijeloma: bol povezana i pojaana sa pokretom. Otok i deformitet ramena. U nastojanju
da smanji bol povrijeeni pridrava ruku na strani gdje je kljuna kost slomljena i na tu
stranu naginje glavu. Cilj pomoi je imobilizirati ozlijeeno rame i ruku i transport u
bolnicu :
- Pomozi povrijeenom da sjedne. Poloi ruku povrijeene strane na prsa tako da
aka lei dlanom na suprotnom zdravom ramenu. Zamoli ju da zdravom rukom
pridri lakat.
- U takvom poloaju uvrsti ruku maramom, zavojem i sl.
- Izmeu ruke i tijela postavi neto meko, jastui, vatu i sl.
- Zavoj oko ruke.
- transport u bolnicu
Prijelomi rebara
Direktnim udarcem u grudni ko padom ili udaranjem ili pritiskanjem moe puknuti
rebro. Ako pri tome postoji otvorena rana ili je rebro otetilo plua moe doi do
potekoa sa disanjem. Ako je prelomljeno vie rebara na vie od dva mjesta moemo
prilikom disanja imati paradoksno disanje. Kod normalnog disanja rebra se podiu, a
kod naeg sluaja se uvlae. Prijelom donjih rebara moe dovesti do povrede
unutranjih organa kao to je slezena i jetra to izaziva unutranje krvarenje. Znaci:
zavisno od teine prijeloma :
- jaka bol na mjestu prijeloma
- bol kod dubokog uzdaha
- plitko disanje
- otvorena rana kroz koju ujete usisavanje, a moemo vidjeti i pjenuavu krv
- paradoksno disanje
- znaci unutarnjeg krvarenja i oka
Cilj nam je poduprijeti grudni ko i transport u bolnicu:
- Kod prijeloma rebara prisloni ruku na strani puknutih rebara i prisloni ju uz grudni
ko i fiksiraj. Ako postoji otvorena rana poloi povrijeenog nagnutog na stranu
povrede i postavi tufer i privrsti ga sa tri strane flasterom.
- Pomogni udobno smjestiti povrijeenog nagnutog na stranu povrede. Uvrsti
ruku povrijeene strane.
- Transport u bolnicu.
Prijelomi ruku
-
Mjere:
smiriti ozlijeenog
podlakticu ili nadlakticu pod pravim kutom u laktu primaknuti uz tijelo i u tom
poloaju privrstiti, ( SAM splint udlaga, trokutasta marama ili sl.)
zatita od hladnoe
nadzor
47
HGSS
Prijelom nadlaktice
Moe pui direktnim udarcem u kost, ali najee puca u starijih ljudi zbog pada na
ruku. Tada najee puca u blizini ramena. Prijelom u tom podruju je najee stabilan,
dakle kotani dijelovi koji su prelomljeni ostaju nepomini. Zato u prvi mah ne mora biti
jasnih znakova prijeloma, osim boli. Moe se dogoditi da povrijeeni neko vrijeme ne
potrai lijeniku pomo. Znakovi prijeloma : bol koja se pojaava kod pomicanja,
deformitet na mjestu prijeloma, otok koji se brzo razvija, modrica koja se sporije razvija.
Cilj nam je imobilizirati ruku i organizirati transport u bolnicu:
- Posjednite povrijeenog. Njeno namjestite podlakticu horizontalno uz tijelo u
poloaju koji najmanje izaziva bol. Ako moe neka drugom rukom pridri lakat.
- Postavi imobilizaciju.
- Izbjegavaj vezanje i zamatanje iznad prelomljenog mjesta.
Povreda lakta
Prijelom ili luksacija lakta najee je rezultat pada na ruku. Ovo je nestabilni
prijelom i prelomljeni krajevi kosti mogu otetiti krvne ile i ivce. Zbog toga se mora
provjeriti cirkulacija podlaktice. Lakat se teko ispravlja te se u prvoj pomoi zabranjuje
ispravljanje. Znakovi povrede: bol pojaana u pokretu, mekoa u podruju frakture, otok,
modrica deformitet. Nepomian fiksiran lakat.
Za lakat koji se moe savinuti. Imobilizirati lakat bez daljnjih povreivanja i
transport u bolnicu. Provjeri puls na aci. Ako ga nema pokuaj povlaenjem lakta dok
se puls ne vrati i u tom poloaju imobiliziraj.
Nepokretni lakat: 1. Neka povrijeeni legne, Podmetni jastuke oko lakta da osigura
nepominost lakta. 2. Provjera pulsa i transport. Ne pokuavaj ispravljanje lakta. Ako
nema hitne postavljaj zavoj. Ako transportira povrijeenog imobiliziraj povrijeenu ruku
trokutastim maramama. Mora ih biti tri. Jedna preko ake i kukova. Druga iznad lakta, a
trea ispod lakta. Lakat dakle ostaje ne zamotan.
Prijelom podlaktice, ake i runog zgloba
Kosti podlaktice pucaju direktnim djelovanjem sile ili padom na ispruenu ruku. U
tom podruju lake dolazi do otvorenih prijeloma jer je kost odmah ispod koe. U
podruju ake najee strada palana kost. Runi zglob se rijetko iai, ali se zato
esto istee. Jako je teko razlikovati prijelom od istegnua posebno ako su prelomljene
sitne kosti zapea. Znaci prijeloma su bol, otok, modrica i deformitet, rana sa kotanim
fragmentima. Mjere:
- Posjedni povrijeenog. Postavi i pridri njeno podlakticu uz tijelo. Prikai i zbrini
ranu ako postoji. Prethodno obuci rukavice.
- Ispod podlaktice postavi vatu ili slian mekan materijal, a na to postavi
imobilizaciju trokutastom maramom.
- Fiksiraj trokutastu maramu.
- organiziraj transport.
aka i prsti
Mogu biti pojedinani prijelom nastali djelovanjem direktne ili indirektne sile ili moe
biti viestrukih prijelom zbog zgnjeene, i prikljetene ake . Tada imamo i jako
krvarenje i velike rane. Prsti se mogu iaiti. ( luksirati). Kod pregleda uvijek usporeuj
48
zdravu aku sa povrijeenom kako bi uoio razliku koja na prvi pogled ne mora biti oita.
Znakovi : bol pojaana pokretom, otok, modrica i deformitet. Vidljiva otvorena fraktura i
rana. Mjere:
- Ako postoji krvarenje navuci rukavice. Postavi gazu na aku.
- Ukloni prstenje prije oticanja i dri ruku podignuto da smanji otok. Obloi aku
mekim materijalom kao to je npr. vata. Kao zatita.
- Uvrsti podignutu aku.
- Imobiliziraj oko ramena i tijela ako je potrebno za transport
Kraljenica
Povrede kraljenice
Kraljenica je izgraena od kotanih kraljeaka koji su meusobno povezani
ligamentima, a unutar kojih se nalazi kanal u kojemu je lena modina koja je graena
od spleta ivaca koji prenose ivane impulse od mozga prema miiima i ciljnim
organima i obratno prenosi od njih impulse u mozak. Posljedice povrede kraljenice:
- prijelomom jednog ili vie kraljeaka, kraljenica postane nestabilna i povredi se i
lena modina i nastupa trenutna paraliza ispod mjesta povrede.
- jednostruki ili viestruki prijelom kraljenice koji nije toliko nestabilan i lena modina
je nedirnuta, ali u daljnjem tijeku ( spaavanje, transporta) moe doi do povrede lene
modine.
Povrede kraljenice mogu biti razliite i zahvaati brojna tkiva i strukture koje se
nalaze oko kraljeaka, same kraljeke i lenu modinu koja je unutar kraljeaka.
Najvea opasnost i rizik je povezan sa ozljedama lene modine. Takva povreda
moe dovesti do paralize ispod povrede, gubitka pokretljivosti i osjeta. Lena modina i
ivci koji iz nje izlaze mogu biti privremeno pritisnuti diskusima ili kotanim dijelovima
koji su dislocirani. Ako je modina potpuno presjeena oteenje je trajno.
Kada sumnjati na povredu kraljenice Najvaniji indikator je mehanizam povrede.
Uvijek sumnjaj na prijelom, ako je jaka sila djelovala na lea ili vrat, a posebno ako se
povrijeeni ali na gubitak osjeta i nemogunost pokretanja ekstremiteta. Ako je sila
izazvala jako gibanje i trzanje naprijed natrag , ili je dolo do okretanja kraljenice uvijek
sumnjaj na ozljedu. Tada mora biti paljiv i u ni kojem sluaju ne pomii glavu i vrat.
Ipak do ozljede lene modine moe doi i ako nemamo prijelom kraljenice iako
prijelom poveava rizik oteenja. Najosjetljiviji su kraljeci vrata i slabina. Uzroci
povrede kraljenice su: pad sa visine, nezgodan pad kod gimnastike, skok u plitak
bazen i dodirivanje dna, pad sa motora ili konja, naglo koenje, pad tekog predmeta na
lea, povreda glave ili lica.
znaci: :
- ozlijeeni se ali na bolove u podruju kraljenice, bol moe biti maskirana
bolovima veih povreda
- kod povrede lene modine ne moemo pomicati ekstremitete, a u njima nema
osjeta
- kod osoba sa povredom glave i mozga moramo uvijek sumnjati i na udruenu
povredu prijeloma vratne kraljenice
- kod svih koji su u nesvijesti pretpostavljamo da se radi i o prijelomu kraljenice
dok ne dokaemo suprotno
- pad ili udarac u kacigu u kombinaciji sa bolovima u kraljenici je jasan pokazatelj
da se moe raditi o vrlo ozbiljnom prijelomu kraljenice
49
HGSS
trnci i slabost u ekstremitetima su znak oteenja kraljenice

stepenice ili nepravilnosti ili poremeaj u normalnoj zakrivljenosti kraljenice
mekan predio ispod koe na mjestu povrede
gubitak osjeta, nenormalan osjet kao peenje i trnci. Povrijeeni moe rei da su
noge ukoene, teke ili nezgrapne
gubitak kontrole mokrae i/ili stolice
oteano disanje
mjere:
- umirivanje pacijenta
- sprijeiti svaki pokret u kraljenici
- ozlijeenog sa sumnjom na prijelom kraljenice moramo vrlo paljivo tretirati
- jedan od spaavatelja pridrava glavu i ne pomie je kako bi odrao stabilnost vratne
kraljenice sve dok se vratna kraljenica propisno ne imobilizira, Klekni pokraj glave sa
rukama na njoj ne pokrivajui potpuno ui kako bi te mogla uti. Uvrsti i dri glavu u
neutralnom poloaju u kojem se nalaze glava, vrat i kraljenica. To je najmanje tetan
poloaj kod sumnje na ozljedu kraljenice
- Ako sumnja na vratnu kraljenicu neka ti pomaga srola deku ili neto slino ime
e poduprijeti glavu i vrat dok odrava neutralni poloaj glave.
- imobilizacija anc ovratnicima i vakuum madrac i KED
- premjetanje i polaganje ozlijeenog na vakuum madrac ili nosiljku mora biti
sinkronizirano i u tome mora sudjelovati vie spaavatelja.
- zatita od hladnoe
- nadzor
- ok poloaj
- BLS
Pomo unesreenom bez svijesti Cilj nam je odrati otvorenost dinih putova,
oivljavati ako je potrebno, prevencija novih oteenja, transport :
- Klekni iza glave unesreenog i primi ju sa obje ruke oko uiju. Namjesti i uvrsti
glavu u neutralnom poloaju.
- Ako je potrebno otvori dini put podizanjem brade. Postavi prste tako da
dodiruje ugao donje eljusti. Njeno podigni donju eljust podiui njene kutove.
Pri tome nemoj pomicati vrat.
- Provjeri disanje, ako die nastavi sa dranjem glave. Zovi pomo. Ako si sam i
mora zvati pomo i pri tome ostaviti povrijeenog, prethodno ga mora postaviti
u boni poloaj.
- Ako nema disanja i cirkulacije radi BLS. Ako mora okrenuti povrijeenog koristi
tehniku rolanja stabla. Ova tehnika se koristi ako mora okrenuti povrijeenog
koji ima povredu kraljenice. Idealno je imati pet uesnika, ali dosta je i tri. Dok
dri glavu u neutralnom poloaju kae pomagaima da prime ekstremitete.
Zatim ih upozori da moraju raditi sinhronizirano kao jedan i na zapovijed neka
ponu kotrljati povrijeenog. Pri okretanju odravaj cijelo tijelo i glavu i vrat u
jednom pravcu.
Premjetanje pacijenta sa ozbiljnom povredom kraljenice
Kod sumnje na prijelom vratne kraljenice moramo se koristiti posebnom
tehnikom premjetanja takvog pacijenta i postavljanja na vakuum madrac ili na
transportno sredstvo:
50
mora biti vie spaavatelja koji opkorae ozlijeenog i uhvate ga s obadvije ruke
za glavu, trup i noge
sinkronizirano ga podiu na poziv onoga koji dri glavu, podignu ga 20 tak cm.
Spaavatelj koji je slobodan onda podvue ispod ozlijeenog madrac ili drugo
transportno sredstvo
Nakon toga se opet sinkronizirano ozlijeeni sputa na to sredstvo.
Vakuum madrac dobro imobilizira povrijeenu kraljenicu, ali vratnu ne dovoljno.

Za imobilizaciju vratne kraljenice koristimo se anc ovratnicima propisane veliine uz
istovremenu fiksaciju glave. Imobilizacija vratne kraljenice samo anc ovratnikom nije
dovoljna, jer pomicanje glave tako imobiliziranog pacijenta moe poveati oteenje
kraljenice.
Prijelom zdjelice
Prijelom najee nastaje djelovanjem indirektne sile kao to je pad sa visine,
prometna nezgoda i sl. Ovaj prijelom moe biti kompliciran povredom krvnih ila organa
male zdjelice ( mokrani mjehur) , a krvarenja mogu biti ozbiljna sa brzim razvojem oka
to zahtijeva brzu intervenciju. Znaci. Nemogunost hodanja ni stajanja iako su noge
cijele, bol u podruju kukova, prepona i lea koja se pojaava pokretanjem, krvav urin ili
bijeg urina, mokrenje moe biti bolno ili potpune nemogue, znakovi oka i unutranjeg
krvarenja.
Cilj nam je sprijeiti ok i organizirati hitan transport u bolnicu.
- leei poloaj na leima. Noge ispruene ili skvrene zavisno od udobnosti za
povrijeenog. Pod svinute noge postaviti jastui ili slino.
- Izmeu koljena i glenjeva postavi jastuie ili slino, a potom povei noge
trokutastom maramom. Jedna oko stopala, osmica i druga oko koljena .
- tretiraj ok
- Nadzor vitalnih znakova.
Prijelomi nogu
Mjere:
- smiriti pacijenta
- slomljenu potkoljenicu ili natkoljenicu imobilizirati u uzdunoj osovini kosti, uz
primjenu povlaenja potkoljenice prema peti u cilju postizanja normalne duljine
kosti kako bi se smanjila bolnost i oteenje okolnog tkiva slobodnim kotanim
fragmentima.
- U vakuum madracu kuk ili koljeno imobilizirati pod kutom od 60 a kosti fiksirati
- Poloaj za ok ako imamo poremeenu svijest
- Transportni poloaj ozlijeenog
- Ugrijavanje
- Nadzor
- BLS ako treba
Prijelom kuka i bedra
51
HGSS
Za prijelom bedra ( femura ) je potrebna jaka sila. Prijelom je ozbiljan jer slomljeni
krajevi kosti mogu ozlijediti velike krvne ile to uzrokuje krvarenje i ok. Prijelom vrata
bedrene kosti je est kod starijih osoba posebno ena jer su kosti slabe i porozne.
Prijelom je esto stabilan, te osobe sa prijelomom ponekad ak mogu i hodati neko
vrijeme dok se prijelom ne otkrije. Kod povreda kuka najozbiljnija, ali izuzetno rijetka je
luksacija kuka. Znakovi : bol na mjestu ozljede, nemogunost hodanja, znaci oka,
skraenje povrijeene noge i rotacija koljena i stopala prema van. Cilj je imobilizacija i
transport u bolnicu. Mjere:
- Osoba mora lei na lea. Pomaga moe pridravati nogu u liniji pruanja noge
povlaei je prema sebi u tom pravcu.
- ne jesti zbog anestezije u bolnici
- ne podii noge unesreenog ni u sluaju oka jer to moe pojaati krvarenje i
poveati oteenje krvnih ila.
- imobilizacija noge uz pomo zdrave. Izmeu nogu postavi neto mekano i
spuvasto i zatim imobiliziraj. Trokutaste marame na 4 mjesta. Prvo osmica oko
stopala. Drugo oko koljena , tree i etvrto ispod i iznad prijeloma. vorove vei
na strani zdrave noge.
- Tretiraj ok, utopli ga ali ne podii noge.
- za transport koji dulje traje potrebna je bolja imobilizacija. Uz bok koji je
povrijeen postavi meko obloenu udlagu ili sl. i prui je od pazuha do stopala.
Trokutasta marama se postavlja na 7 mjesta tako da obuhvaa udlagu. Prvo
osmica oko stopala, izmeu nogu mek materijal, druga oko koljena, dvije ispod i
iznad prijeloma, oko zdjelice, oko prsa i sedma oko potkoljenice. Svi vorovi na
zdravoj strani.
- Mogua je i imobilizacija KED-om
Povreda koljena
Koljeno je zglob izmeu bedrene kosti i potkoljenice i moe se pregibati i ispravljati, a
u savinutom poloaju i lagano rotirati. Uz koljeno se veu brojni i vrlo jaki miii i tetive i
ligamenti ispred je u tetivi velikog miia iver. Kosti su na krajevima obloene
hrskavicama i meniskusima koji uvruju zglob i ublaavaju udarce. Zbog takve
sloenosti grae sloene su i povrede. Mogu biti povrijeeni meniskusi, ligamenti,
kotani dijelovi, moe krvariti u koljeno i sl. Kad se ove povrede dogode treba uvjeriti
povrijeenog da ne hoda. Znakovi : bol potie od povrede ili je duboka i ide iz koljena.
Ako je svinuto koljeno ukoeno svaki pokuaj ispravljanja je bolan, vrlo brzi nastanak
otoka.
Cilj je postaviti koljeno u najpogodniji poloaju i transport u bolnicu.
Mjere:
- osoba mora lei. Pod koljeno se postavi neto mekano to e osigurati udoban
poloaj koljenu i smanjiti bol.
- Omotaj oko koljena zavoj ali ne previe stisnuti.
- Transport
- ne pokuavaj ispraviti koljeno jer pomaknuta hrskavica ili meniskus ili krv to
spreavaju. Ne davati nita na usta zbog anestezije u bolnici. Ne dozvoliti
hodanje.
Povreda potkoljenice
52
Ozljede su brojne od prijeloma do razderotina i rana mekog tkiva miia, tetiva i

ligamenata. Kod prijeloma najee puca goljenina kost, tibia. Znaci: Lokalno bol, otok,
modrica, deformitet, otvorena rana. Cilj je imobilizacija i transport. Mjere:
- polegnuti povrijeenog uz pridravanje povrijeene noge. Ako postoji rana tretiraj
ranu i zaustavi krvarenje. Tufer na ranu.
- Pridri nogu svojim rukama dok se sprema imobilizacija.
- Imobiliziraj. Izmeu potkoljenica postavi udlagu i privei obje noge trokutastom
maramom na 4 mjesta. Osmica oko stopala. Oko koljena, ispod i iznad prijeloma
na potkoljenici. vorove svei zdravoj strani.
Skoni zglob
Ako je prijelom u glenju tretiraj ga kao prijelom potkoljenice. Mnogo ee ozljede
su uganua za koje vrijedi pravilo mirovanje, oblog leda, bandaa i elevacija. Znaci su
bol, otok. Cilj nam je smanjiti otok i ublaiti bol. :
- namjesti zglob u najbolji poloaj.
- Ako je povreda od nedavno primijeni obloge da smanji oteklinu.
- Imobiliziraj. Postavi na povieno. Poteda kretanja.
Stopalo
Povreda povezana sa povredom puno kostiju je uzrokovana crush povredom. Takve
povrede je najbolje lijeiti u bolnici. Kod prve pomoi treba se usredotoiti na smanjenje
simptoma i otekline. Znaci : potekoe hodanja, ukoeni pokreti, modrice i oteklina. :
- brzo podii stopalo da se smanji oteklina
- led oblog smanjuje takoer otok
- Transport u bolnicu ako je potreban
Otvoreni prijelomi: sterilno previjanje i zaustavljanje krvarenja, po mogunosti bez
repozicije kod otvorenih prijeloma jedino onda kada oekujemo da e transport jako
dugo trajati
3 POVREDE ZGLOBOVA
Uganua-distorzije
Meke strukture ( ligamenti, miii, tetive) koje se nalaze oko kostiju i zglobova mogu
biti oteene na vie naina. Takva oteenja se nazivaju uganua. Nastaju
djelovanjem istezanja ili sile rotacije koje se dogaaju kod iznenadnih pokreta. esto su
zbog toga povezane sa sportskim aktivnostima. Znaci su bol i oteklina, modrica i jaka
bol kod pokretanja u zglobu.
Povrede miia i tetiva Mogu biti istegnuti, rupturirani ili nagnjeeni. Istegnue
nastaje kada je mii previe istegnut, a pri tome jo doe do rotacije. Ovo najee
dolazi na mjestu hvatanja miia i tetive za kost. Ruptura nastaje kod potpune rotacije
miia ili tetive i u cijelosti prekida mii ili tetivu. Duboke modrice nastaju gdje je mii
najdeblji i povezane su sa krvarenjem u okolna tkiva, to rezultira bolom, otokom i
modricom. Tretman se sastoji u mirovanju, stavljanju leda, kompresiji zgloba (bandaa),
podizanju oteenog dijela. Postupci su dovoljni, ali u bilo kojoj sumnji da se radi o teoj
povredi imobiliziraj i vozi u bolnicu.
Povrede ligamenata Istegnue zglobne ahure sa kidanjem pojedinih vlakana
nastaju naglim i nenadanim pokretom pri kojem se iskrene noga ili ruka. Mjere:
53
HGSS
Smirivanje povrijeenog
Savjetuj povrijeenog da sjedne ili legne. Pridravaj ozlijeeni ekstremitet
suradnja sa pacijentom i objanjavanje svakog postupka koji se planira
izvesti
teke cipele i odjea u podruju povrede se ostavljaju, jer njihovo odstranjivanje
izaziva nepotrebnu bol
Ako se povreda tek dogodila postavi oblog leda to e reducirati oteklinu,
modricu i smanjiti bol.
Oko povrijeenog zgloba postavi vatu ili meki materijal kojeg onda zamotaj
elastinim zavojem. Provjeri cirkulaciju. Prilikom zamatanja pridravaj povrijeeni
dio i zamataj.
postavi povrijeeni dio na povieni poloaj to smanjuje otok, modricu i bol.
Ako je bol prevelika i ako se ne moe koristiti povrijeenim dijelom potreban je
pregled lijenika. Suprotno, dovoljno je mirovanje.
ekstremitet koji je povrijeen se nalazi u prisilnom poloaju koji najmanje boli
Iaenja-luksacije
To su povrede zglobova kod kojih je povrijeena ovojnica zgloba i gdje je dolo do
potpunog ili djelominog iskakanja iz zgloba. Nastaju djelovanjem sile koja izvija kost iz
zgloba ili zbog pretjerane kontrakcije miia. Ove povrede su este kod ramenog zgloba,
donje eljusti, zgloba palca ili zglobova prstiju. Mogu biti povezani sa istegnuima ili
uganuima ligamenata. U nekim situacijama iaenje moe imati velike posljedice.
Iaenje zgloba u vratnoj kraljenici moe ozbiljno otetiti lenu modinu to moe
rezultirati paralizom tijela ispod ozljede. Slino se moe dogoditi kod iaenjem
ramena ili kuka, pritisnu se ivci i doe do paralize ekstremiteta. U mnogim sluajevima
teko je razlikovati frakturu od iaenja te se tada tretira kao prijelom. Znaci su jaka
bol u zglobu i ograniena pokretljivost u zglobu, oteklina i modrica, skraenje, neobino
iskrivljenje i uvijanje u tom podruju. Cilj nam je sprijeiti pokretanje u podruju zgloba i
organizirati transport. Ne pokuavaj vratiti iaenje jer to moe izazvati jo vea
oteenja. Ne pomii povrijeenog sve dok nije postavljena imobilizacija. Pomicanje je
mogue jedino u sluaju neposredne opasnosti. Ne jesti zbog anestezije. Mjere:
- Umiri povrijeenog. Namjesti ekstremitet u poloaju koji je najudobniji i koji
najmanje boli.
- Imobilizacija i provjera cirkulacije
- transport. Tretman oka. Nadzor vitalnih parametara.
- Provjera cirkulacije svakih 10 minuta
Iaenje ramena
Padom na rame ili ispruenu ruku ili djelovanjem sile istezanja moe doi do
iaenja ramena ( nadlaktica iskae iz zgloba). Istovremeno ligamenti u tom zglobu
mogu biti istegnuti. Povreda je bolna i naziva se luksacija ramena . Neke osobe mogu
imati luksaciju ramena viekratno. U tim sluajevima treba razmiljati o operativnom
uvrivanju ramena. Uz luksaciju jo moe postojati i pucanje ligamenata , prijelom
nadlaktice, pucanje tetiva to je posebno izraeno kod starije populacije. Znakovi
prepoznavanja: vrlo jaka bol koja potpuno paralizira pokretanje ruke. Povrijeeni
pokuava pridravanjem ruke i okretanjem glave smanjiti bol, iskrivljenje ramena. Cilj
pridravanje i imobilizacija i transport.
54
Iaenje ramena je najea vrsta luksacije. Kada se dogodi u planini moramo

razmotriti ispravljanje iaenja (repozicija). Okolnosti kada se repozicija provodi:
- adekvatna pomo je na raspolaganju tek za nekoliko sati
- silazak sa iaenjem ramena nije mogu
- prijetee opasnosti zbog nepokretnosti bolesnika.
Tehnika : Bolesnik legne na zemlju i spaavatelj pridrava bolesnu ruku. Ruka je
ispruena i povlai se suprotno od ramena, paralelna je sa tijelom, a pod kutom od
45 u odnosu na podlogu, konstantnom silom povlaimo ruku dok nadlaktica ne ue
u aicu. Pri povlaenju pacijent mora nastojati ne panati miie i praviti otpor
povlaenju. Kad repozicija uspije prestaje bol, vraa se normalan izgled zgloba.
esto se moe dogoditi da je iaenje u ramenu opetovano kod nekih ljudi.
Repozicija ovih luksacija je laka i bra.
Alternativna metoda: Povlaenje i kontra silu provode dva spaavatelja
Nain imobilizacije nenamjetenog ramena:
- Sjesti. Paljivo i polako poloiti ruku preko prsa u poloaju koji je najudobniji.
- Postavi trokutastu maramu za imobilizaciju ramena. Unutar marame, a izmeu
tijela i ruke postavi jastui
- Zavri vezanje trokutaste marame ili postavi drugu vrstu zavoja
- ne pokuavaj vratiti luksaciju na svoje mjesto jer to moe izazvati dodatna
oteenja.
Iaenje lakta
Vidi poglavlje o prijelomu lakta.
Iaenje koljena
Isto vrijedi kao i za rame. Moe znaajno ugroziti cirkulaciju kroz nogu to moe
rezultirati amputacijom noge zbog gangrene.
Iaenje prstiju
Mogua repozicija povlaenjem iaenog prsta prema sebi. Nakon repozicije
imobilizacija.
4. POVREDE MIIA
Grevi
Radi se o naglom bolnom gru u jednom ili vie miia. Pojavljuju se u snu.
Pojavljuju se nakon napornog vjebanja gdje dolazi do nakupljanja raspadnutih tvari u
miie ili gubitkom soli iz tijela znojenjem. Grevi mogu proi istezanjem i masaom
zahvaenog miia.
Grevi u stopalu: Pomozite osobi stati na prednji dio stopala puno teinom
tijela. Kada jednom gr proe masirajte stopalo.
Grevi u listu potkoljenice: Ispruite koljeno osobe i pomiite stopalo prema
gore prema koljenu tako da se istegnu miii lista.
Grevi u bedru: Pomozite polei osobu. Da olakamo gr u stranjem dijelu
bedra podignemo nogu i ispruimo koljeno. Kod gra u prednjem dijelu bedra koljeno
skvrimo
55
HGSS
5. IMOBILIZACIJE
1 sredstva za imobilizaciju
2 kramerove udlage
3 improvizacije
4 pneumatske udlage
5 vakuum udlage
6 neoprenske udlage
7 KED
8 anci
9 SAM splint
10 Vakuum madrac
11. Lopatasta nosiljka
1. Sredstva za imobilizaciju
Postoje standardna sredstva i priruna. U standardna ubrajamo kramerove
udlage, neoprenske udlage, vakuum udlage, pneumatske udlage. SAM splin udlage.
anc udlage i KED.
2. Kramerove udlage
Udlage koje su u najiroj primjeni i svima poznate.
3. Priruna sredstva
Pravilan poloaj i imobilizacija su sastavni i vrlo vaan dio svake prve pomoi.
Kada nemamo na raspolaganju prava imobilizacijska sredstva koristimo se
improvizacijama ( drvo, skija, tapovi, cepin i sl.) kako bi postigli zadovoljavajuu
stabilnost povrijeenog dijela tijela.
- pacijente u nesvijesti postavljamo u boni poloaj
- okirane postavljamo u ok poloaj
- pacijente sa sranim ili plunim problemima postavljamo u polu sjedei
poloaj ( glava visoko, ekstremiteti nisko)
- pacijent sa bolovima u trbuhu leei poloaj sa savinutim nogama
- prijelomi kojima je poremeena osovina moraju se korigirati ispravljanjem
osovine
Ako je ozlijeeni pri svijesti, i nema ozljedu kraljenice postavljamo ga u poloaj koji
je njemu najpodesniji.
4.Pneumatske udlage
Udlage koje se napuhuju. Mogu biti opasne jer previe stisnu ruku ili nogu. Ne
tite od hladnoe i nisu u velikoj primjeni.
5. Vakuum udlage
Kao i vakuum madrac samo to su manje i koriste se za imobilizaciju ruke i noge.
56
6. Neoprenske udlage
Nalaze se u standardu HGSS-a. Vrlo su praktine i biti e prikazane na teaju.
7. KED
Slui za imobilizaciju glave i vrata i koristi se u kombinaciji sa ancom kako bi se
pravilno imobilizirala vratna kraljenica.
8.
ANC OVRATNIK
anc ovratnik je vrlo dobro sredstvo za imobilizaciju vratne kraljenice. Bitno je

rei da anc ovratnik ne daje 100% sigurnu i pouzdanu imobilizaciju vratne
kraljenice. Postoje brojni modeli na tritu. Neki su raeni u vie brojeva dakle
podesivi po veliini varata, a neki su raeni u jednom broju inepodesivi su. Za
gorsko spaavanje su pogodniji podesivi anc ovratnici. Naime odreenom
prilagodbom i fiksacijom podeavaju se po duljini vrata ozlijeenog.
Indikacija upotrebe anc ovratnika:
- sumnja na povredu vratne kraljenice
- kada postoji povreda vratne kraljenice
- kod povrede glave i mozga
- politraumatizirani pacijent koji je bez svijesti
nain postavljanja:
- uvijek dva spaavatelja. Prvi stabilizira vrat u neutralnom poloaju, a drugi
postavlja anc ovratnik
- mjeri se razmak izmeu ramena i donje eljusti sa irinom prstiju
- izmjerena irina se prislanja na isprueni anc koji se na toj irini fiksira
- tako prireeni anc se provlai ispod vrata dok prvi spaavatelj odrava vrat i
glavu u neutralnom poloaju.
- fiksacija mora biti takva da anc tijesno prijanja uz vrat, donju eljust i ramena
9. Imobilizacije SAM splint udlagama
SAM splin udlaga je udlaga nainjena iz plastike i aluminija koja se moe
modelirati po elji da pri tome daje dobru stabilnost i vrstou. Stabilitet se postie
laganim savijanjem udlage oko uzdune osi. Posebno je prikladna kao udlaga za
hitne intervencije za imobilizaciju podlaktice, potkoljenice i vratne kraljenice. Duljina
je 90 cm, irina 12 cm, kada se smota promjer je 7 cm a teina iznosi 120 g.
10
Vakuum madrac
Vakuum madrac je jedinstveno imobilizacijsko sredstvo u planini jer se moe

upotrebljavati za imobilizaciju cijelog tijela pa i za imobilizaciju ekstremiteta. Zamjena je
za brojna imobilizacijska sredstva kao to su udlage, marame, zrane udlage, jastuci i sl.
Veliki znaaj vakuum madraca u spaavanju je istakla i preporuka medicinske komisije
IKAR-a:
Jedna od najvanijih mjera u tretiranju ozlijeenog u planini je imobilizacija cijelog
tijela i ekstremiteta. Cilj imobilizacije je redukcija bolova na minimum i spreavanje
dodatnih oteenja za vrijeme transporta. Od kako postoji organizirano spaavanje u
planinama postoje u razliitim zemljama razliite metode imobilizacije povrijeenog.
57
HGSS
Vakuum madrac je sredstvo kojim moemo imobilizirati cijelo tijelo.

Prednosti upotrebe vakuum madraca:
- fiksacija cijele kraljenice kao kod gipsanja
- razliite mogunosti pozicioniranja pacijenta
- nije potrebna veliko pomicanje pacijenta
- brza i jednostavna upotreba
- dobra izolacija pacijenta od tla
- zatita od hladnoe
- proputa RTG zrake
- lako se isti i odrava
- nema negativnog upliva na cirkulaciju
- brzo se savladava nain upotrebe
- lako se transportira
Nedostatci su:
- relativno velikog volumena
- lako se oteti, mora biti od nezapaljivog materijala
- mogui transport u planinu jedino u ruksaku
- velika nabavna cijena
- vratna kraljenica i ruke se ne mogu adekvatno imobilizirati
- postavljanje donjeg ekstremiteta na ekstenziju nije mogue
Ikar je miljenja da prednosti koritenja madraca prevaguju posebno ako imamo
sredstva za imobilizaciju koja su ograniene i uske upotrebne indikacije.
Preporuke kada ga upotrebljavati:
- kod prijeloma vratne kraljenice nije podesan nego koristi samo kao prijenosno
sredstvo
- za optimalno imobiliziranje vratne kraljenice mora se vratna kraljenica dodatno
imobilizirati npr. sa KED-om.
- Kod povrede ekstremiteta moemo ih dodatno imobilizirati udlagom, a da se
ukupna teina ne poveava znaajno.
- U nekom prilikama je podesan i spinal bord za transport, ali transport pri tome ne
smije trajati dulje od 30 minuta zbog opasnosti od dekubitalnih promjena od
leanja.
Materijal
Madrac mora biti izraen od ne goreeg materijala. Izmeu bolesnika i madraca
mora biti platno. Mora biti mogunost odgovarajueg fiksiranja postavljenog poloaja
bolesnika. Mora biti umotan u poseban ruksak koji se moe lako transportirati. Pumpa i
crijevo koji idu uz madrac moraju funkcionirati i na niskim temperaturama.
Preporuke
Od strane IKAR-a
- ozlijeenog u brdima treba postaviti na vakuum madrac i bez premjetanja
dopremiti do bolnice Vakuum madrac sam po sebi ne moe sprijeiti pomicanje
po uzdunoj osovine, to je vano kod ozljede kraljenice te se zbog toga moraju
koristiti i posebni kaii ili gurtne.
- Za optimalnu fiksaciju vratne kraljenice potrebno je dodatno sredstvo za
imobilizaciju.
- Prijelome ekstremiteta moramo imobilizirati udlagama, koje su prisutne na mjestu
nezgode.
- Izolirane povrede ekstremiteta moemo imobilizirati manjim udlagama
58
Specijalna sredstva za imobilizaciju se mogu upotrebljavati zajedno sa

madracem
Spine board se moe u odreenim uvjetima koristiti pod uvjetom da transport
traje kratko krae od 30 minuta.
11. Lopatasta nosiljka

Posebna nosiljka koja se moe podijeliti u dva dijela i lagano podvui pod
pacijenta.( dijeli se uzduno) i tako osobu koja ima ozljedu kraljenice vrlo lako
podignemo i postavima na vakuum madrac. Za postavljanje je dovoljno dva
spaavatelja. Namjetanje je kod povrijeenog kojemu je potrebna imobilizacija tijela od
izuzetnog znaenja.
12. Ekstenzione udlage za nogu
Koriste ih hitne slube. Praktine su jer se lako postavljaju i daju vrlo kvalitetnu
imobilizaciju. Nakon postavljanja i ekstenzije najee bol skoro prestaje.
59
HGSS
VIII poglavlje AMPUTACIJE

AMPUTACIJE
Amputacija je otkidanje dijela tijela pri emu se taj dio u potpunosti odvaja od
tijela. U pravilu se radi o amputacijama ekstremiteta. U nepotpunoj amputaciji odrezani
dio se manjim dijelom dri uz tijelo.
Mjere:
- smirivanje pacijenta
- zaustavljanje krvarenja
- zabiljeiti tono vrijeme povrede koje je kasnije vano za prognozu operacije
- amputirani dio se sterilno zamata, postavlja u najlonsku vreicu i dobro zatvori,
ova vreica se stavlja u drugu u kojoj se nalazi led. Vano je napomenuti da se
amputirani dio ne smije ni u kojem sluaju staviti u led direktno. Uputno je
prodrmati vreice kako bi se izbjegao dugotrajni kontakt amputiranog dijela sa
ledom samo na jednom mjestu.
- Siguran transport amputiranog dijela do bolnice
- Umatanje u foliju
- Ozlijeenog i amputirani dio zajedno transportirati u bolnicu zbog ev. operacije
priivanja amputiranog dijela
- Izbijeni zubi se mogu transportirati kao i amputirani dijelovi, ili u ustima
ozlijeenog ispod jezika ako je potpuno pri svijesti
Operacija ponovnog spajanja odrezanog dijela mora nastupiti u roku od 4-12 sati nakon
povrede. Vrijeme ovisi o tome kako je pravilno tretiran amputirani dio: niska temperatura
usporava procese odumiranja stanica amputiranog dijela i na taj nain omoguava da
se amputacija odloi na dulje vrijeme.
60
IX poglavlje
1.
2.
3.
4.
5.
POVREDE GLAVE
Uvod
Povrede glave
Zatvorene povrede glave
Otvorene povrede glave
Procjena poremeaja svijesti
1. UVOD
ivani sistem je najsloeniji sistem organizma. On kontrolira ostale organske

sisteme. Mozak je izvor svijesti, govora, miljenja i pamenja. Prima i interpretira osjete
koje prenose ivci.
Povrede ovog sistema imaju za posljedicu gubitak svijesti to moe biti vrlo
opasno i mora se na vrijeme uoiti i tretirati. Prioritet kod pruanja prve pomoi je
disanje i cirkulacija, a potom traenje uzroka poremeenom stanju svijesti.
Nervni sistem
Nervni sistem se sastoji od centralnog sistema ( mozga i lene modine ) i
perifernog sistema ( ivaca ) koji spajaju centralni sistem sa periferijom, tkivima,
organima i organskim sistemima. Postoji i autonomni nervni sistem koji kontrolira
tjelesne funkcije kao to je probava, srani rad, disanje i drugo.
Centralni nervni sistem : ine ga mozak i lena modina. Sastoji se od velikog
broja stanica koje su meusobno povezane, a okruene su sa tri modane ovojnice.
Oko mozga i lene modine cirkulira tekuina nazvana likvor, a funkcija joj je titi mozak
od udaraca, kao amortizer, prenosi kisik i hranjive tvari, a tetne tvari izluuje.
Mozak ima tri glavna dijela : veliki mozak koji je zaduen za osjeaje, miljenje,
osjete, i svijest, mali mozak koji je zaduen za koordinaciju pokreta, balans i dranje
tijela i modano stablo koje je zadueno za kontrolu osnovnih funkcija kao to je disanje
i sl. Glavna zadaa lene modine je prenijeti signale izmeu mozga i perifernog
nervnog sistema.
Periferni nervni sistem : Ovaj sistem se sastoji od dvije vrste ivaca: kranijalnih i
spinalnih koji idu u paru. Imamo 12 pari kranijalnih ivaca koji izlaze iz svake polovice
baze mozga. Postoji 31 par spinalnih ivaca koji idu iz lene modine. Svi oni se sastoje
od dolazeih osjetnih ili senzornih vlakana i odlazeih ili motorikih vlakana.
Autonomni ivani sistem : Neki kranijalni ivci i nekoliko manjih spinalnih ivaca
ine autonomni ivani sistem. Ovaj sistem kontrolira tjelesne funkcije kao to su srani
rad i disanje. Sastoji se od simpatikog i parasimpatikog dijela koji meusobno
balansiraju i imaju kontra djelovanje. Simpatiki sistem priprema tijelo za akciju,
oslobaajui hormone koji poveavaju srani rad i reduciraju krvni protok kroz kou i
crijeva. Parasimpatikus djeluje suprotno, hormonima koji imaju umirujui efekt.
2. POVREDE GLAVE
Sve povrede glave su potencijalno opasne i zahtijevaju pravilnu procjenu i tretman
jer mogu dovesti do poremeaja svijesti. Povrede mogu biti povezane sa oteenjima
modanog tkiva ili krvnih ila unutar lubanje ili sa prijelomima kostiju lubanje.
Povrede glave mogu nekada izazvati potres mozga, koji se nakon kratke
nesvjestice potpuno oporavlja. Neke povrede dovode do pritiska na mozak ( modane
61
HGSS
kompresije ) koja je po ivot opasna. Zbog toga je jako vano prepoznati mogue znake
cerebralne kompresije, a posebno je vano uoiti pogoranje stanja svijesti.
Rana na glavi upozorava na mogua oteenja prijeloma lubanje, krvarenja.
Bistra tekuina ili krv iz uha ili nosa su znaci ozbiljne povrede mozga.
Sve osobe koje imaju povredu glave treba tretirati kao da imaju prijelom vratne
kraljenice i u tom smislu imobilizirati.
Potres mozga : kratki period poremeaja svijesti kojem je prethodio udarac u
glavu, vrtoglavica i munina u oporavku, gubitak sjeanja na zbivanja koja su prethodila
i naina povrede, osrednja glavobolja.
Modana kompresija: poremeaj svijesti koji moe ii do kome, podatak o
povredi glave, jaka glavobolja, glasno disanje koje se usporava, polagan, dobro punjen
puls, nejednako iroke zjenice, slabost ili paraliza jedne strane lica ili tijela., visoka
temperatura, crveno lice, pospanost, vidne promjene u ponaanju kao to je
razdraljivost i sl.
Prijelom kostiju lubanje: rana ili modrica na glavi, mekano tkivo na mjestu
prijeloma i depresija na glavi, modrica, otok iza uha, modrica oko jednog ili oba oka,
gubitak bistre ili krvave tekuine iz nosa ili uha, poremeaj simetrije glave i lica,
poremeaj svijesti do kome.
3. ZATVORENE POVREDE GLAVE
Potres mozga
Mozak se slobodno kree unutar lubanje gdje ima vrlo malo slobodnog prostora.
Kod micanja mozak se dakle moe sudarati sa stjenkom lubanje kada glava pretrpi
udarac. To se zove potres mozga. Uzroci su brojni: prometne nezgode, sportske
povrede, padovi, udarci u tunjavi i boksanju. Potres mozga izaziva jaki, ali kratkotrajni
poremeaj rada mozga. Ipak u mozgu najee nema nikakvih oteenja. Povrijeeni
ima kratkotrajni gubitak svijesti u trajanju od nekoliko minuta, nakon ega se u
potpunosti oporavlja. Po definiciji bolesti, potres mozga se definitivno dijagnosticira tek
nakon to se unesreeni potpuno oporavi. Osoba koja je zadobila potres mozga mora
se promatrati i najbolje je da posjeti doktora. Znakovi oboljenja : kratak period gubitka
svijesti nakon udarca u glavu, vrtoglavica i munina u fazi oporavka, gubitak sjeanja na
dogaaj i vrijeme koje je neposredno prethodilo dogaaju, srednje jaka, glavobolja. Cilj
pomoi: osigurati oporavak povrijeenog, osigurati nadzor nad osobom, posjet lijeniku
ako je potrebno. Vano je, ako se oporavak odvija sporo i ako nastupi pogoranje
stanja svijesti. organizirati transport u bolnicu. Ako postoji i rana na glavi tretiraj ju kao
da ima i povredu vratne kraljenice.
Mjere:
- tretiraj unesreenog kao to se tretiraju osobe sa poremeajem svijesti.
Nadzor i registracija vitalnih znakova. ak i kada se u potpunosti oporavi
trajni nadzor je opravdan i obvezatan, jer se svijest moe naknadno
pogorati.( i nakon nekoliko sati).
- Kada se oporavi mora ga provjeriti odgovorna osoba. Npr.: ako je osoba stradala
u sportu ne dozvoli joj nastavak igranja prije nego posjeti lijenika i on to odobri.
- Ako glavobolja, munina, povraanje i pospanost traju savjetuje se obavezan
posjet lijeniku.
Kompresija mozga
62
Kompresija mozga je vrlo ozbiljno stanje koje u najveem broju sluajeva zahtijeva
kirurko lijeenje. Kompresija mozga nastaje zbog pritiska na mozak. Razloga za to
ima vie, a najei su krvarenje unutar lubanje koje pritie na mozak, oteklina
mozga koja pritie mozak, modani udar ili tumor mozga. Stanje se moe razviti
naglo i odmah nakon povrede glave, a moe se razvijati postepeno nekoliko sati i
dana nakon povrede. Zbog toga treba uvijek pomno ispitati i saznati da li je osoba
imala kakvu povredu glave i kada je nastala i na koji nain. Znakovi kompresije:
- deformacije glave bez povrede koe
- poremeaj svijesti koji se pogorava
- podatak o nedavnoj povredi glave
- ev. oni hematomi, modrice oko oiju kao naoale
- intenzivna glavobolja
- glasno disanje koje se usporava
- spor, dobro punjen puls
- nejednako iroke zjenice
slabosti i/ili paraliza jedne strane lica ili tijela
- visoka temperatura, crveno lice
pospanost
promjene ponaanja i karaktera, razdraljivost, dezorijentacija.
Cilj pomoi je hitan transport u bolnicu. Ako je unesreeni bez svijesti vodi rauna o
disanju i prohodnosti dinog puta, osiguraj ga podizanjem brade, budi spreman na BLS.
Mjere:
- ako je unesreeni pri svijesti udobno ga smjesti i ohrabri
- provjerava redovito vitalne znakove
hitan transport u bolnicu. Nita na usta jesti i piti.
Fraktura skalpa
Ako osoba ima ranu na glavi, budi oprezan jer moe imati i prijelom lubanje. Moe
imati i poremeaj svijesti. Prijelom je opasan jer moe doi do oteenja mozga direktno
kotanim fragmentima ili kao posljedica krvarenja. Bistra tekuina ( likvor ) ili vodenasta
krv koja izlazi iz uha, nosa su znaci ozbiljne povrede.
Na prijelom moramo sumnjati kod svake povrede glave nakon koje je dolo do
poremeaja svijesti. Pri tome uvijek imaj na umu da se uz to moe jo raditi i o prijelomu
vratne kraljenice. Znakovi povrede su :
- rana ili modrica na glavi
- podruje depresije ili mekog tkiva u podruju udarca
modrica ili otok iza jednog uha
modrica ili otok jednog ili oba oka
bistra tekuina ili vodenasta krv koje cure iz uha i/ili nosa
krv u bjeloonici
izoblienje lica ili asimetrija lica
progresivan poremeaj svijesti do kome
Cilj je odrati disanje i hitan transport.:
- Svjesnog unesreenog udobno smjestiti. Ne pomii glavu, pazi na vrat.
kontroliraj krvarenje iz skalpa postavljanjem kompresivnog zavoja. Tretiraj
ostale povrede.
- Ako imamo krvarenje ili iz uha izlazi tekuina pokrijemo uho sterilnom gazom
koju lagano fiksiramo flasterom. Uho se ne smije epiti.
Nadzor vitalnih znakova i stanja svijesti.
63
HGSS
Kod komatoznog nadziri disanje, podigni bradu, postavi u boni poloaj ako
treba, pazei na vratnu kraljenicu, budi spreman na BLS.
4. OTVORENE POVREDE GLAVE

Kod otvorene povrede su kosti glave otvorene i postoji komunikacija izmeu
okoline i mozga.
Znaci:
- potres mozga
- deformitet glave sa otvorenom ranom u kojoj se vide slobodni kotani ulomci
i ev. modano tkivo
- krvarenje iz rane
- kod povrede baze lubanje krvarenje iz uiju, nosa i usta, hematomi oko oiju
- pospanost do kome
- razliite zjenice upozoravaju na jednostranu kompresiju mozga
mjere:
- gore navedeno
Kod otvorene povrede glave i mozga postoji velika opasnost od infekcije, a povrede
su po ivot opasne.
Povrede skalpa
Potkono tkivo skalpa ima jako puno malih krvnih ila i svaka rana na tom dijelu
tijela izaziva jako krvarenje. Ovo krvarenje za okolinu izgleda dramatinije nego to
realno je. Meutim u nekim sluajevima rana na glavi moe biti dio puno ozbiljnije rane
koja zahvaa kosti lubanje pa ak i mozak ili moe biti povezana sa ozljedama vrata i
vratne kraljenice. Zbog navedenog moramo povrijeenog shvatiti vrlo ozbiljno i paljivo
ga moramo pregledati posebno u situacijama kada je povreda glave maskirana
alkoholom ili otrovanjem. Ako i malo sumnja provedi proceduru za povrede lubanje i
mozga. Uvijek na umu imaj povredu vratne kraljenice.
Cilj nam je kontrolirati krvni gubitak i transport u bolnicu. Ako unesreeni ostane bez
svijesti treba biti spreman provesti mjere oivljavanja.
- Stavi rukavice. Ohrabri unesreenog.
- Na ranu postavi sterilni tufer ili istu krpu i to vrsto pritisni. Ovaj postupak
pomae u kontroli krvarenja i reducira gubitak krvi i smanjuje rizik nastanka oka
- Osiguraj pokrov krunim zavojem. Kod manjeg krvarenja za fiksiranje moe
posluiti i trokutasta marama.
- Pomogni povrijeenom da legne sa glavom i ramenima lagano povienim.
Potom transport u bolnicu. Nadzor vitalnih parametara ( svijest, puls i disanje) .
Povrede oka
Oko moe biti udareno ili povrijeeno direktnim udarcem ili otrim fragmentima
metala, stakla ili pijeska. Svaka povreda oka je potencijalno opasna zbog mogueg
gubitka vida. ak i povrinska ogrebotina ronice moe dovesti do njenog muenja ili
oiljka sa mogunou trajnog oteenja vida. Prepoznaje se po intenzivnoj boli i
spazmu vjea, vidljivoj rani ili krvnom podljevu, djelominom ili potpunom gubitku vida,
krvi ili bistroj tekuini koja izlazi iz oka.
Na cilj je sprijeiti daljnje oteenje i transport u bolnicu. Ako postoje kakva strana
tijela zabodena u oko ne pokuavaj ih izvaditi.
64
poloi unesreenog i pridravaj glavu tako da se ne pomie. Savjetuj

unesreenog da miri i ne pokree oko. Pokret zdravog oka uzrokuje i
pokretanje povrijeenog.
zamoli unesreenog da pridri tufer preko oka i fiksiraj ga zavojem.
transport do bolnice.
Krvarenje iz uha
Posljedica krvarenja iz uha je najee povreda bubnjia uzrokovana stranim
tijelom gurnutim u uho ili udarac u glavu postrance ili zbog eksplozije. Mogui simptomi
su jaka bol, uhobolja, gluhoa, i mogua vrtoglavica. Krv pomijeana sa bistrom
tekuinom ili vodenasta krv je uvijek ozbiljan simptom i oznaava prijelom kostiju
lubanje i znak je curenja tekuine koja obavija mozak. Na cilj je transport u bolnicu.
Kod pregleda uha ne okrei glavu jer je mogu prijelom vratne kraljenice.
- namjesti povrijeenog u polusjedei poloaj
- Stavi rukavice i postavi sterilni tufer na uho.
- Transport u bolnicu.
Krvarenje iz nosa
Krvarenje iz nosa nastupa najee kada sitne krvne ile koje se nalaze unutar
nosnica puknu, ili kada se razbije nos ili je to rezultat kihanja, kopanja po nosu , zbog
visokog krvnog tlaka. Moe biti opasno, ako se gubi velika koliina krvi. Ako imamo
vodenastu krv to je zbog povrede i prijeloma lubanje i izlaska likvora iz mozga. Na cilj
je kontrola krvarenja i odravanje otvorenosti dinih putova.
- bolesnik neka sjedne glave nagnute prema naprijed kako bi krv mogla
istjecati iz nosnice.
- zamolite ga da die na usta (to ima i smirujui uinak ) i neka primi nosnice sa
prstima. Ohrabri bolesnika.
- Neka pritisne nosnice prstima. Neka ne pria, ne guta, kalje, ne pljuje, njui
jer sve to moe pomaknuti krvni ugruak i potaknuti ponovno krvarenje. Daj
mu maramicu za brisanje sline i krvi.
- nakon 10 minuta osloboditi pritisak. Ako krvarenje ne stane ponovi se pritisak
jo 10 minuta.
- kada je krvarenje stalo neka dri glavu i dalje naprijed. Mlanom vodom
operite okolinu nosa od tragova krvi.
Uvjerite ga da ostane miran nekoliko sati. Zabranite mu bilo kakvu aktivnost i
ispuhivanje nosa to moe ukloniti ugruak i obnoviti krvarenje.
- Vana upozorenja: zabranjuje se zabacivanje glave unatrag jer krv moe
curiti niz drijelo i izazvati povraanje, ako krvarenje ponovno pone postupak
se mora ponoviti, ako je krvarenje jako i ako ne staje za 30 minuta bolesnika
moramo transportirati u bolnicu.
Krvarenje iz usta
Posjekotine jezika, usnica, sluznice usne upljine mogu biti banalne do vrlo ozbiljnih
rana. Uzrok povreda su najee vlastiti zubi ili zubne proteze. Krvarenje iz usta moe
biti jako i alarmantno. Veliki problemi mogu nastati ako krv iz usta doe u plua. Tada
moe biti kompromitirano disanje.
Cilj nam je kontrolirati krvarenje i spreavanje udisanja krvi.
65
HGSS
Zamolite povrijeenoga da sjedne i pogne glavu prema naprijed, blago

savinutu prema strani koja je povrijeena kako bi se krvi omoguila drenaa
prema van.
Stavi rukavice. Postavi gazu preko rane. Zamolite ga da uhvati gazu izmeu
prstiju i palca i vrsto pritisne ranu kroz 10 minuta.
Ako krvarenje ne prestaje promijeni gazu. Recite povrijeenom da dozvoli da
krv izlazi van i da ju ne guta jer to moe izazvati povraanje. Izbjegavati pie
kroz 12 sati.
Ako je krvarenje iz rane od vaenja zuba sloite mali tufer koji postavite na
ranu i zamolite osobu da ga vrsto zagrize.
Ako je rana velika i ako krvarenje traje 30 min. ili ako se ponovi potrai savjet
stomatologa ili lijenika. Ne ispiri usta jer to moe pomaknuti ugruak.
5. PROCJENA POREMEAJA SVIJESTI

Ne postoji jasna granica izmeu kome i svijesti, nego ona nastaje postepeno.
Poremeaj svijesti je termin koji upotrebljavamo za osobu koja nije u punoj svijesti.
AVPU kod ili BGBK sustav : je sistem pomou kojega ispitujemo razinu stanja
svijesti. A-B alert-budnost: da li je povrijeeni budan, V-G voice-glas: da li otvara oi na
poziv, P-B pain-bol: da li na tipanje otvara oi i mie rukama ili nogama, U-K
unresponsive-koma. Nema odgovora ni na kakve podraaje.
Uzroci poremeaja svijesti : Osnovni uzrok poremeaja svijesti je strukturno
oteenje mozga ili nedostatak kisika i eera ( glukoze ) koji dolaze u mozak.
Strukturno oteenje imamo kod povreda mozga i kod tumora mozga.
Manjak kisika ili hipoksija ili nizak eer hipoglikemija mogu nastati u situacijama
kada je protok kroz mozak smanjen. ( kap, ok, nesvjestica, srani udar ). Moe nastati i
kad je tlak dobar ali je opskrba kisikom i eerom nedovoljna. ( trovanje, eerna
bolest ). Padavica moe izazvati poremeaj svijesti zbog nenormalnih modanih
elektrinih aktivnosti. Cilj prve pomoi je:
- odravanje prohodnosti dinog puta
- procjena i biljeenje stanja svijesti
- transport
Upozorenje: Ako sumnja da se moe raditi i o prijelomu vratne kraljenice postupaj vrlo
paljivo. Za otvoriti dine putove klekni iza glave i uhvati glavu sa obje ruke prstima dosegni
kut donje eljusti i lagano sa obje ake podigni donju eljust. Ne pomii unesreenog.
- Provedi brzu procjenu svijesti po AVPU modelu. Ako je osoba oamuena, ali
odgovara na glas i bol, postavi ga u udoban poloaj i nadziri bilo kakvu
promjenu stanja svijesti
- ako imamo povrijeenog bez svijesti provedi proceduru za to stanje
- Provjeravaj vitalne znakove svijest, puls i disanje. Tretiraj ostale povrede.
CGS Coma Glasgow Skala: to je takoer sistem kojim odreujemo stupanj stanja
svijesti. Boduje se od 3-15. Tri je potpuna koma, a 15 potpuna budnost.
Boduje se otvaranje oiju: 4. spontano, 3. na poziv, 2. na bol, 1. ne otvara
Govor: 5.orijentiran, 4. smeten, 3. neadekvatan, 2.nerazumljiv, 1. ne odgovara
Motorika ( pomicanje ruke ili noge): 6 na komandu, 5 ciljano na bol, 4. bez cilja na bol,
3. flexorni (ruke savija u laktu prema sebi) grevi, 2. ekstenzioni (ruke se ispruaju i
rotiraju prema unutra) grevi, 1. bez odgovora
66
X poglavlje
POVREDE GRUDNOG KOA
U grudnom kou se nalaze vrlo vani organi: srce, plua, velike krvne ile.
Grudni ko se sastoji od kotanog oklopa kojega ine grudna kost naprijed, rebra sa
strane i grudna kraljenica straga. Sve opisane strukture mogu biti povrijeene na
razliite naine: probadanjem, tupom silom, padom, udarcem kamena i sl.
Znaci:
- povreda srca dovodi do jakih bolova u lijevom prsitu, dovodi do porasta pulsa, pada
tlaka i po ivot opasne situacije i oka
- kod povrede plua dolazi do tipinih simptoma, bolova pri disanju na strani povrede,
kaljanja, ev. iskaljavanja krvi, plave boje ozlijeenog ( cijanoza usnica, noktiju, uiju i
koe), puls poraste, tlak pada i nastaje stanje oka koje je opasno po ivot.
- prijelom rebara se prepoznaje po krepitacijama i neprirodnoj pokretljivosti rebara, a
treba uvijek voditi rauna da se ispod rebara nalaze plua i srce, a u niim dijelovima i
jetra i slezena koje pripadaju trbunim organima.
Teinu povrede je teko procijeniti posebice ako se radi o unutarnjim povredama
koje se ne vide gdje mogu biti ozlijeene velike krvne ile i organi i smrt moe nastupiti
vrlo brzo. Takoer i povreda vie rebara moe dovesti do krvarenja u grudni ko koje
moe poprimiti ozbiljne razmjere.
Mjere:
- poziv
- smirivanje pacijenta
- sterilni zavoj i zaustavljanje krvarenja
- poloaj na povrijeenu stranu ( smanjujemo pokretljivost povrijeene strane, a time i
bolove prilikom disanja) i povien poloaj sjedenje
- transport
- utopljavanje
- nadzor
- ok poloaj kod gubitka svijesti
- CPR
Penetrantne povrede grudnog koa
Unutar grudnog koa dobro zatieni rebrima i grudnom kosti nalaze se vitalni
organi tijela: srce, plua i velike krvne ile. Luk rebara se prema dolje prua dovoljno
daleko da zatiti i neke abdominalne organe kao to su jetra, slezena.
Ako otar predmet probije zid grudnog koa mogu nastati vrlo ozbiljne i teke
povrede unutranjih organa grudnog koa i trbuha. Plua su posebno osjetljiva na
povrede bilo da su sama povrijeena, bilo da je povrijeena dvostruka ovojnica ( pleura )
koja se nalazi oko njih. Ako kod povreda izmeu spomenutih ovojnica doe zrak i pone
se nakupljati pritie plua i ona se skupe (kolabiraju). Taj poremeaj se zove
Pneumotoraks.
Tlak koji se pri tome stvara moe pritiskati i na zdrava plua to rezultira sve
teim , ubrzanim i povrnim disanjem. Tlak moe pritiskati na srce i krvne ile te tako
izaziva i poremeaj cirkulacije i izaziva ok. Poremeaj se zove tenzioni pneumotoraks
Ponekad se izmeu ovojnica skuplja krv i pritie na plua. Znaci su :
- teko i bolno disanje, ubrzano, plitko i nejednako
povrijeeni je u panici, nemiran
znakovi hipoksije, cijanoza.
67
HGSS
iskaljavanje svjetlo crvene krvi

krepitacije koe oko mjesta povrede, mjehurii zraka koji pod prstima
pucketaju
mjehurii krvi izlaze iz rane
zvuk usisavanja zraka kroz ranu u grudnom kou vezanim za udisaj
vene na vratu se poveavaju
Cilj je zatvoriti ranu i podrati disanje, smanjiti ok, transport u bolnicu
- Stavi rukavice na ruke. Postavi unesreenog da se nagne na povrijeenu
stranu i svojim dlanom pokrije ranu.
Na ranu i okolinu postavi tufer. Pokri ga plastinom vreicom, folijom i sl.
Uvrsti ga flasterom na tri strane, a etvrtu ostavi slobodnu.
Transport u polu sjedeem poloaju.
Nadzor vitalnih znakova.
Ako unesreeni ostaje bez svijesti otvori dine putove i budi spreman na
BLS. Ako die postavi ga u boni poloaj leei na povrijeenoj strani kako bi
pomogli zdravoj strani plua efikasnije disati.
68
XI poglavlje POVREDE TRBUHA

U trbunoj upljini se nalaze brojni organi kao to je jetra, slezena, bubrezi,
crijeva. Tupe povrede ili probadanje trbuha mogu ove organe ozbiljno ozlijediti.
Znaci:
Kod ozljeda javljaju se bolovi u podruju povrede, krvarenje u mokrai ili stolici, puls
raste, tlak pada, razvija se ok.
Razmjere povrede kod unutarnjih oteenja je nemogue procijeniti. Unutarnje
povrede trbunih organa mogu biti opasne po ivot. Vano je rei da prijelomom rebara
ili kostiju zdjelice moe doi do povreda organa i krvnih ila trbuha, to mor rezultirati
vrlo ozbiljnim gubitkom krvi.
Mjere:
- smirivanje
- sterilni zavoj i zaustavljanje krvarenja
- poloaj na lea, polu savijene noge da smanjimo napetost trbune stjenke
- poloaj tijela u kojem unesreeni moe izdrati i podnijeti transport
- utopljavanje
- nadzor
- ok poloaj kod poremeaja svijesti
- BLS
69
HGSS
XII poglavlje OPEKLINE

1. Uvod
2. Opekline
3. Sunanica
4. Toplotni udar
5. Sunane opekline
6. Opekline usnica na gleeru
1 UVOD
Koa
Koa je jedan od najveih organa u tijelu, koji igra vrlo vanu ulogu u zatiti organizma
od povreda, infekcija i u odravanju stalne tjelesne temperature. Koa se sastoji od
koe i potkoja. U sloju koe su kone stanice i lijezde lojnice koje kou ine
elastinom i vodootpornom. Potkoje sadri krvne ile, ivce, miie, lojnice, znojnice i
korijen dlaka. Zavretci ivaca u potkoju registriraju osjete sa povrine koe kao to je
toplo, hladno, bol, dodir. Krvne ile snabdijevaju kou sa hranjivim tvarima i pomau u
regulaciji tjelesne temperature zadravanjem topline ili odavanjem topline.
Odravanje tjelesne temperature : Tjelesna temperatura se konstantno nadzire
termostatom koji se nalazi duboko u mozgu. Kada krv sa svojom toplinom prolazi kroz
receptor pokree se mehanizam kontrole temperature: zadravanje topline ili odavanje
topline.
Kako tijelo uva toplinu: kada tijelu postane previe hladno, promjene u koi su
usmjerene ka zadravanju topline. Krvne ile u potkoju se skupe, kontrahiraju, kako bi
zadrali toplu krv u unutranjosti tijela. Aktivnost lijezda znojnica je reducirana, a dlake
stoje uspravno kako bi topli zrak zadrale uz kou. Za razliku od koe koja zadrava
toplinu i spreava njen bijeg iz tijela, ostali organi nastoje proizvesti vie topline.
Pojaava se metabolizam. Toplina se proizvodi i u miiima voljno, vjebom ili
autonomno drhtanjem neovisno od nae volje.
Kako tijelo odaje toplinu: kada je jako vrue brojni mehanizmi djeluju da toplinu
predamo okolini i sprijeimo pregrijavanje. Krvne ile potkoja se raire i preko velike
povrine koe ispod koje su rairene krvne ile toplina izlazi iz tijela. Znojnice pojaano
rade i izluuju vie znoja. Znoj prilikom isparavanja hladi kou.
2.
OPEKLINE
Opekline koe dijelimo u tri stupnja:

Stupanj I : crvenilo i otok
Stupanj II : plikovi
Stupanj III : potpuno opeena koa sa dubokim opeklinama
Mjere:
- kod opekline treba zahvaeni dio hladiti vodom kroz 10 minuta. Temperatura vode
oko 15-20C. Cilj hlaenja je da umanjimo djelovanje topline koje traje jo neko vrijeme
nakon nastanka opekline
- zabranjeno je hlaenje ledom jer on moe izazvati smrzotine
- opeklinu bi trebalo sterilno previti posebno ako ima plikova i dubljih oteenja, kako bi
se sprijeila infekcija. Previjanje je mogue i specijalnim zavojima za opekline.
- postoje i specijalni zavoji za opekline koji u sebi sadre gel koji hladi opeklinu
70
Hlaenje opekline moe izazvati i ope pothlaivanje, ako je voda jako hladna,
povrina koe jako velika ili ako je hlaenje trajalo predugo.
3.
SUNANICA
Dugim i jakim djelovanjem sunca na nepokrivenu glavu, ugrijava se i pregrijava koa

glave, pa i mozak. Ugroeniji su elavi i djeca koja nemaju prirodnu zatitu na glavi.
Znaci
- glava je vrua i crvena
- glavobolja
- vrtoglavica
- munina i ev. povraanje
- slabost i nemir
- normalna tjelesna temperatura
- u teim sluajevima gubitak svijesti i ev, grevi
mjere
-
zatiti osobu od daljnjeg djelovanja sunca smjetanjem u hladovinu

hlaenje glave i tijela, hladni oblozi i pia
sjedei poloaj, gornji dio tijela povien
previe stegnutu ili zavezanu ili tijesnu odjeu otkopati i razvezati
osigurati svje zrak
kod nesvijesti, ali prisutnog disanja boni poloaj
stalan nadzor bolesnog i mjerenje temperature
kod sranog zastoja BLS
4. TOPLOTNI UDAR
Kod velike vlage u zraku, bez vjetra i izrazito visoke temperature organizam
moe zatajiti u regulaciji tjelesne topline. U takvim situacijama tjelesna temperatura
raste do kritinih visina, koje mogu bit po ivot opasne. Kod 43,5 C organizam umire.
Posebno su ugroena mala djeca i starije osobe, osobe koje nisu aklimatizirane
na toplinu pod tjelesnim optereenjem, eerai, osobe koje redovito uzimaju diuretike
( Lasix tablete za mokrenje), osobe koje su konzumirale alkohol prije tjelesnog napora
( alkohol troi vodu)
Znaci:
- glava i tijelo su vrui i crveni
- glavobolja
- vrtoglavica
- munina i ev. povraanje
- velika slabost i nemir
- poviena tjelesna temperatura
- u tekim sluajevima gubitak svijesti i grevi
- u tekim sluajevima kolaps cirkulacije
Mjere:
- osobu postaviti na hladno mjesto zatieno od sunca
- hladiti glavu i tijelo hladnim oblozima i hladnim napitcima ev. hladna kupka
budnih osoba
- visoki poloaj gornjeg dijela tijela
- raskopavanje uske odjee
71
HGSS
svjei zrak
kod nesvjestice i spontanog disanja boni poloaj
stalan nadzor pacijenta, kao i mjerenje temperature
kod sranog zastoja BLS
5.
OPEKLINE SUNCEM
Sunce ima UV zraenje koje je u umjerenom zraenju korisno za organizam jer

sudjeluje u produkciji vitamina D koji je vaan za izgradnju kostiju. U veim dozama i
duljem izlaganju suncu UV zraenje postaje tetno, jer spali povrinski sloj stanica koe.
Razlikujemo nekoliko stadija opeklina suncem:
- samo crvenilo koe
- crvenilo i plikovi
- dublje opekline, zahvaaju cijelu debljinu koe
Spreavanje opeklina:
- izbjegavanje izlaganja tijela suncu na dulje vrijeme
- zatita koe od sunca, odjeom, kremama za sunanje sa zatitnim faktorom,
eir sa irokim obodom
- polagano izlaganje koe suncu, ovim postupkom smanjujemo opasnost od
opeklina, ali od nastanka konog karcinoma ne
Mjere kod opeklina:
- sprijeiti daljnje izlaganje suncu, sklanjanje u hladovinu i hladno mjesto
- opeeni dio hladiti
- nanoenje kreme na opeenu kou ne moe popraviti posljedice, ali djeluje kao
rashlaiva i smanjuje bolnost
- posebno osjetljivi na sunce su albino ljudi, mala djeca, ljudi svijetle puti i blond
osobe
- to je visina vea to je UV zraenje jae jer je zrak rjei, zraenje je jae i zbog
refleksije zraka sunca od snijega, leda, vode, odbije se gotovo 90% UV zraka,
Zbog toga je zraenje na visini u ukupnom iznosu puno jae.
- UV zraenje oteuje elastina vlakna u koi: to dovodi do preranog stvaranja
bora na koi koja je bila dugo izloena zraenju.
- UV zraenje oteuje kone stanice i njihove jezgre i utjeu na genetiku stanice
te dugorono izlaganje moe izazvati rak koe, koji moe metastazirati u ostale
organe.
- Zbog toga nije dobro dugo izlagati kou UV zraenju
- Sve kreme za tretiranje opeklina koje su na tritu ne mogu umanjiti oteenja
koe i konih stanica.
6.
OPEKLINE USNICA NA GLEERU
UV zraenje moe izazvati i opekline usnica. Za razliku od koe usnice nemaju

pigment koji je zatitni faktor. Zbog toga su usnice puno osjetljivije na zraenje. Zbog
dobre prokrvljenosti usnice kod opekline jako oteknu. Plikovi izazvani suncem na
usnicama se ne smiju zamijeniti sa plikovima koje uzrokuje visoka temperatura tijela.
Zatita i mjere lijeenja su iste kao i kod konih opeklina.
7.
SNJENO SLJEPILO
72
UV zraenje moe otetiti ronicu i vjeu koje su na oku posebno osjetljive na

zraenje. Takoer je osjetljiva i ona pozadina.
Znaci:
- crvenilo oka
- trnci u oku
- osjeaj da u oku imamo pijesak
- bolovi pri otvaranju oka, mirkanju, diranju, pomicanju oka
- bolovi obino poinju tek nekoliko sati nakon izlaganju UV zraenju.
- Smanjenje vida do potpunog gubitka vida u trajanju od nekoliko sati do nekoliko
dana.
- Glavobolja
Zatita:
- naoale sa garantiranom UV zatitom
- naoale sa postraninom zatitom koje sprjeava postranino zraenje na oko
Mjere kod ve prisutnog oteenja:
- izolacija od sunevog svjetla, smjetanje u tamnu prostoriju
- zatvoriti oi
- hladiti oi oblozima
- kod silaska osobu voditi pod ruku
- kod oteanog i nemogueg silaska zvati pomo
73
HGSS
XIII poglavlje SMRTONOSNE POVREDE

Smrt ne mogu proglasiti spaavatelji. To moe uiniti jedino lijenik. Samo kod
evidentno vidljivih znakova smrti oivljavanje je nemogue. Takvi znakovi su potpuna
dekapitacija, teke povrede tijela ili ve nastalo truljenje.
U ostalim situacijama zapoinje se oivljavanje sve dok lijenik ne preuzme
unesreenog ili postupamo po BLS principima.
Napomena za
pothlaivanje: kod jakog pothlaivanja koje po svim
standardima nije spojivo sa ivotom moramo zapoeti sa oivljavanjem, koje nastavlja i
lijenika ekipa bez prekidanja. Hladnoa uva organe i mozak od pomanjkanja kisika i
zbog toga se nakon oivljavanja ovi organi mogu u potpunosti oporaviti, za to imamo
primjere iz prakse oivljavanja osoba koje su otkopane iz lavine i oivljavane satima, uz
potpuni oporavak. Situacije kada moramo provoditi oivljavanje pa trajalo ono i satima
su:
- kada je osoba zarobljena i stradala u ledu
- nesree u hladnoj vodi
- osobe koje su stradale u ledenjakoj pukotini
- dugotrajno otkopavanje zatrpanih lavinom koje su imale zrani prostor
1. nesigurni znakovi smrti
- gubitak svijesti
- nema pulsa
- nema refleksa
- izoelektrina linija na EKG-u
- nema disanja
- iroke zjenice, neravnih rubova
- pothlaivanje
2. sigurni znakovi smrti
mrtvaka ukoenost: nakon 30 minuta do 2 sata nastupa mrtvaka ukoenost,
prvo nastaje na miiima za vakanje i na malim zglobovima, a potpuno se
manifestira na cijelom tijelu za 8 sati.
Mrtvaka hladnoa:
Mrtvake pjege: silazak krvi na najnie dijelove tijela, tamno ljubiaste, nastaju
najranije za 20 minuta, ali kod osoba koje su jako iskrvarile nema mrtvakih pjega
Trule: zavisno od vanjske temperature i moe nastupiti i nekoliko sati nakon
smrti. Prvi znak je zelena boja trbuha, prozirnost venskog krvotoka, kasnije smrad i
pojava crvi.
Kad imamo sigurne znakove smrti nema oivljavanja i pruanja pomoi. Ipak smrt
moe proglasiti jedino lijenik.
3. prividna smrt
Stanje neposrednog zastoja disanja i rada srca. Traje nekoliko minuta i u to vrijeme je
mogue organizam oivjeti primjenom BLS i ALS mjera. Nuno je to prije zapoeti
oivljavanje nakon to uoimo prestanak rada srca i disanja.
74
XIV poglavlje TRANSPORT UNESREENOG

1. premjetanje ozlijeenog
2. transportna sredstva
Dobar poloaj ozlijeenog i dobra imobilizacija omoguavaju ozlijeenom
znaajno smanjenje bolova i spreavaju dodatna oteenja tkiva.
1. PREMJETANJE OZLIJEENOG, SAMO JEDAN SPAAVATELJ
Situacija kada e samo jedan spaavatelj premjetati ozlijeenog nastaje onda
kada moramo unesreenog brzo premjestiti iz opasne zone. Postupak se provodi na
slijedei nain:
- spaavatelj doe iza lea ozlijeenog, obuhvati ga svojim rukama ispod pazuha i
naprijed vrsto uhvati svoje ruke
- pacijent je poloen na natkoljenice spaavatelja
- glava ozlijeenog je naslonjena na tijelo spaavatelja
- nakon to ga uhvatimo slijedi izvlaenje
Ovaj postupak nije rutinski postupak spasavalake slube nego slui samo u hitnim
situacijama i kada smo sami, i slui za kratko premjetanje u sigurnu zonu.
PREMJETANJE SA VIE SPAAVATELJA
-
dva spaavatelja stoje licem u lice, prekorauju unesreenog i transportno

sredstvo
jedan hvata za ramena drugi u podruju zdjelice, trei dri glavu, etvrti noge
spaavatelj kod glave vodi usklaeno podizanje unesreenog
2.
TRANSPORTNA SREDSTVA: mariner, UT
speleo nosiljka, akija
nosiljka, vakuum madrac i vrea,
75
HGSS
XV poglavlje INTERNISTIKE BOLESTI

1.
2.
3.
4.
Iznenadna srana smrt, Angina pectoris, Infarkt

Umor, iscrpljenost i smrt u planini
Dijabetiari u planini
Nesvjestica
1. IZNENADNA SRANA SMRT
Iznenadna srana smrt nastupa najee kao posljedica zbivanja koja

nastaju kod sranog infarkta. Pri tome dolazi do naglog zatvaranja krvnih ila srca, pri
emu srani miii ne dobivaju kisik i njihov rad se smanjuje do potpunog prestanka
rada srca.
Zatvaranje krvnih ila moe trajati kratko pa nema odumiranja miinog tkiva. Bol
u prsima traje kratko samo nekoliko minuta i ta pojava se opisuje kao Angina pectoris.
Ako su krvne ile srca zatvorene dulje vremena nastupa srani infarkt. Miino tkivo
srca zahvaene regije odumire. Bol u prsima traje dugo od nekoliko minuta do nekoliko
sati.
Na terenu u planini je razlikovanje stanja Angine pectoris i sranog infarkta
najee nemogue. Za prognozu preivljavanja razlikovanje ova dva stanja ima vrlo
vanu ulogu.
Znakovi:
- pritisak i bol u lijevom prsitu, bolovi mogu biti i izmeu lopatica, u lijevoj ruci ili u
liici
- ako bolovi traju manje od 20 minuta vjerojatno se radi o Angini pectoris
- bol se smiruje nakon prestanka fizike aktivnosti- Angina pectoris
- trajanje dulje od 20 minuta je Srani infarkt
- strah od smrti, munina i povraanje
- oteano i ubrzano disanje, ev. plave usnice i prsti ruku
- blijeda koa i hladan znoj
- ubrzan puls ( vrlo esto) i ev. nizak tlak
- gubitak svijesti
Mjere:
- smiriti bolesnika, ne podizati ga, postaviti ga da sjedi
- ako sa sobom nosi lijekove za anginu pectoris pomaemo da ih uzme (vadimo iz
ruksaka, torbe i slino)
- dati Aspirin 300 mg jer on otapa ugruak i moe znaajno smanjiti oteenje sranog
miia, ako se uzme neposredno nakon pojave bolova. Prije davanja moramo saznati
podatak o alergiji na lijekove.
- gornji dio tijela podignut
- zatita od hladnoe
- stalan nadzor
- kod znakova oka i dalje sjedei poloaj jer leei poloaj dovodi do vie krvi u srcu
to moe srce opteretiti toliko da prestane sa radom
- ako imamo srani zastoj moramo primijeniti mjere oivljavanja BLS
Srce i mozak su organi osjetljivi na nedostatak kisika. Ve nakon 5 minuta nakon
sranog zastoja nastupaju nepovratne promjene u mozgu i srcu. Ova injenica nam
76
nalae da se kod zastoja sranog rada mora odmah zapoeti sa oivljavanjem i

nastaviti bez prekida
Bol u prsima se mora shvatiti vrlo ozbiljno. Svaka osoba koja ima sumnju na
Anginu pektoris i srani infarkt mora biti upuena u bolnicu gdje e biti pod stalnim
lijenikim nadzorom. to se prije zapone sa terapijom srce se oporavi bolje, a u
nekim sluajevima gotovo u bez ikakvih znakova oteenja. Preduvjet za to je
bolesnika to prije dovesti do bolnice kako bi se to prije zapoela specifina terapija.
Srani infarkt je danas najei uzrok smrti. Rizini faktori su: dob iznad 50 g.,
puenje, visok tlak, eerna bolest, visoki holesterol, malo kretanja, stres. Vie faktora
kod jednog ovjeka znaajno poveavaju opasnost od sranog infarkta. ee
obolijevaju mukarci.
2. UMOR, ISCRPLJENOST I SMRT U PLANINI
Umor
Kod velikog tjelesnog optereenja nastupa umor. Brzina nastajanja zavisi i
stupnju istreniranosti organizma. Pojavom istroenosti, tjelesne rezerve su iscrpljene
i nema vie izvora energije za mozak, miie i ostale organske sisteme.
Znaci:
- gubitak snage i bolovi u miiima
- gubitak koncentracije
- pad motivacije
- poremeaj koordinacije i ravnotee
- ograniena sposobnost opaanja
- poremeaj disanja, zaduha
- lupanje srca
Mjere:
- neodloan odmor
- topli zaslaeni i zasoljeni napitci i lako probavljiva hrana(okolada, voe i sl.)
- zatita od hladnoe i grijanje
- masaa napete muskulature
- polagani silazak sa planine
Znaci umora su upozoravajui. Ako ih zanemarimo i dalje nastavimo naprezanje
nastupa kolaps tjelesnih funkcija koji se manifestira iscrpljenou.
Iscrpljenost
Moemo rei da je iscrpljenost posljednji stadij umora koji nastaje kada posve
istroimo svoje tjelesne rezerve. U ovom stanju ovjek je potpuno nesposoban nastaviti
bilo kakav tjelesni ili intelektualni rad.
Dopingom ili u izvanrednim situacijama kakva je recimo neposredna opasnost po
ivot moemo sve rezerve tijela istroiti da je konana iscrpljenost jo vea, a period
oporavka jo dulji. U ovakvim sluajevima mogu je smrtni ishod.
Znaci:
- stadiji iscrpljenosti po Schwartzenbachu:
- - stadij podonjaka Osoba je koncentrirana vie na svoj tjelesni napor nego na
sebe samu.
77
HGSS
- stadij praskajue zaepljenosti bezazleni sluajevi kao to je stajanje po

repovima skija, bezrazlona svaa sa prijateljima
- stadij debelog vojnika osoba marira monotono naprijed da pri tome nije u
stanju pronai najudobniji i najsigurniji put
- aleluja stadij neuraunljivo ponaanje bez ikakvog smisla i logike, zaboravlja
sigurnosne mjere, odbacuje dijelove opremu
snieni osjeaj boli
pospanost do gubitka svijesti
grevi u miiima i drhtanje miia
ubrzano disanje
jako ubrzani rad srca i pad tlaka
mjere:
- stalan nadzor bolesnika odrati ga budnim -nema spavanja
- topli i zaslaeni napitci, mogu i zasoljeni topli napitci
- zatita od hladnoe i ugrijavanje
- zbrinjavanje povreda, ako ih ima
- postavljanje u odgovarajui transportni poloaj
- kod besvjesnih koji jo diu spontano postavljanje u boni poloaj
- kod sranog zastoja oivljavanje BLS
Iscrpljenost predstavlja vrlo ozbiljnu opasnost po ivot oboljelog i u planini je treba
vrlo ozbiljno shvatiti.
Smrt u planini
U ovu situaciju ubrajamo sluajeve kada kod potpuno iscrpljene osobe koju
spaavamo nastupi smrt. Zbog prevelikog stresa osoba gubi volju za ivotom, a stres
uzrokuje otkazivanje nervnog i hormonalnog sustava.
3.
BOLESNICI SA EERNOM BOLEU U BRDIMA
eerna bolest je vodea bolest metabolizma kod ovjeka. Radi se o

poremeaju regulacije razine eera u krvi koju regulira guteraa sa hormonom
inzulinom.
Imamo dva osnovna oblika eerne bolesti. Tip jedan koji se javlja i kod mladih
osoba i ovisan je o Inzulinu, i Tip II koji se javlja kod starijih osoba i moe, a ne mora,
biti ovisan o davanju Inzulina. Tip II je puno ei, a uestalost se poveava kod osoba
sa loim ivotnim navikama, slabijom miinom aktivnou, pretilosti, nasljednih
sklonosti i sl.
.
Moemo rei da je mogunost da u brdu sretnemo eernog bolesnika velika,
pogotovo kada znamo da je fizika aktivnost kod ove bolesti od izuzetnog znaenja te je
svi lijenici preporuaju. Fizika aktivnost sniava vrijednosti eera u krvi.
Uz terapiju fizikom aktivnou mnogi od ovih dijabetiara moraju redovito uzimati
medikamente kako bi regulirali razinu eera u krvi. Lijekovi su :
1. tablete: postoji cijeli niz razliitih vrsta tableta koje na razliite naine reguliraju
eer u krvi.
2. Inzulin: nalazi se u malim pricama koje imaju izgled penkale, a daje se nekoliko
puta na dan u potkono tkivo na trbuhu ili nadlaktici. Najee je doza
izbalansirana i zadovoljava u svakodnevnim aktivnostima. Prije davanja inzulina
78
moe se provjeriti razina eera u krvi pomou malih aparata i trakica na koje se
kapne kapljica krvi.
U svakodnevnici dijabetiari znaju koja im je doza medikamenta potrebna.
Dijabetiari pored toga sa sobom nose aparate koji mjere koliinu eera u krvi.
Kada je odrede mogu ako je potrebno dati dodatnu koliinu inzulina.
Do opasnih poremeaja razine eera u krvi moe doi:
- Ako doza medikamenata nije odgovarajua,
- ako je prehrana neodgovarajua,
- ako je promijenjena razina fizike aktivnosti
Znaci:
Hiperglikemija-visok eer u krvi:
- e
- munina i povraanje
- nedostatak zraka
- poremeaj svijesti do kome
Hipoglikemija-nizak eer u krvi:
- glad
- poremeaj koordinacije
- umor, slabost, drhtavica
- nervoza: od uzbuenja do bijesa
- poremeaj svijesti do kome
U planini je bez dodatne opreme teko odrediti da li se radi o hiper ili hipoglikemiji.
Treba zapamtiti pravilo da se kod dijabetiara u planini gotovo redovno radi o
hipoglikemiji. Razlozi za to su: kod planinarenja potroi se velika koliina eera za
rad miia iju potronju eerni bolesnici podcijene.
Kod takvih bolesnika provodi se terapija samo pod slijedeim okolnostima:
1. planinar za kojeg znamo da je dijabetiar ili je to sam rekao
2. imamo simptome hipoglikemije
3. nema nikakve medicinske pomoi u tom trenutku
Mjere:
- smiriti bolesnika
- jesti groani eer i okoladu
- piti zaslaenu vodu, Colu ili druga slatka pia
- istovremeno dati hranu sa dugodjelujuim ugljikohidratima ( kruh, ria) da
sprijeimo povratak hipoglikemije. Tura ne smije trajati dulje nego je planirano.
- Kontinuirani nadzor
Ovim jedinstvenim terapijskim mjerama moemo hipoglikemiju kod dijabetiara vrlo
uspjeno savladati.
Previsoki ili preniski eer vode u poremeaj svijesti i komu koja moe biti po ivot
opasna.
4. NESVJESTICA
Nesvjestica ili Kolaps je kratkotrajni gubitak svijesti uzrokovan privremenim i
prolaznim smanjenim protokom krvi kroz mozak. Kolaps moe biti uzrokovan reakcijom
79
HGSS
na bol, iscrpljenost, glad, ili emocionalno stres. Moe nastati kada nakon dugog perioda
fizike neaktivnosti kao to je sjedenje ili stajanje nastaje smanjenje koliine krvi u
mozgu.
Kada osoba kolabira puls postaje vrlo spor. Ipak vrlo brzo se ubrza na normalnu
vrijednost. Osoba koja je kolabirala se vrlo brzo i u potpunosti oporavi.
Znaci:
- kratak gubitak svijesti koji uzrokuje pad osobe na pod
- usporen puls
- blijeda, hladna koa i znojenje
Mjere:
Cilj je osigurati snabdijevanje mozga krvlju, ohrabriti i udobno smjestiti osobu kada doe
k svijesti. :
- kada osoba padne u nesvijest. Klekni i podigni noge i postavi stopala na svoja
ramena. To pomae dotok krvi u mozak.
Osiguraj dovoljno svjeeg zraka za unesreenog, otvaranjem prozora,
uklanjanjem promatraa i sl.
- Kada se oporavi podri ju i pomogni pri ustajanju. Ustajanje mora biti postepeno
i u nekoliko faza.
Ako oporavak ne nastupa brzo kontroliraj dini put i cirkulaciju i budi spreman
na BLS
80
XVI poglavlje
UDAR MUNJE
Pojavu pranjenja velikih razlika potencijala koji nastaju u oluji nazivamo munja,
a zvuna posljedica ovog fenomena je grmljavina. Ljudi stradavaju od udara munje,
a ne od udara groma kako je uvrijeeno u naem govoru.
Munje i gromovi se dogaaju svagdje: u planinama, gradovima,
prometnicama, vodenim povrinama i sl. Godinje od udara groma u svijetu pogine
oko 1000 ljudi. U 70% sluajeva povrede nisu smrtonosne. U planini je to rijetka, ali
mogua pojava, a obzirom da je esto teko nai sigurno sklonite moramo nauiti
pravila izbjegavanja ove opasnosti.
NASTANAK MUNJE
Munja je fizikalna pojava i nastaje u oluji u kojoj dolazi do pojave velikih razlika
potencijala u atmosferi. Ovako stvoren elektricitet se prazni u zemlju. Pri tome se
oslobaa velika energija. Neke fizikalne karakteristike munje su:
napon od vie milijuna volti ( i do 30 MIL); promjer munje je od 2-3 cm; snage do 20
000 ampera; temperature od 8 000 do 50 000 C; udarnog vala od 20-60 atm. Koji
nastaje zbog brzog i eksplozivnog ugrijavanja molekula zraka; zraenje svjetlosti u
rasponu od UV do RTG podruju; kratko trajanje od 0,1-1 ms.; grmljavina nastaje
zbog brzog i eksplozivnog irenja ugrijanog i ioniziranog zraka; grmljavina se moe
uti najdalje do 15 km.
POVREDE IZAZVANE MUNJOM
Munja moe uzrokovati povrede na nekoliko naina:
1. direktnim udarom na ovjeka i tada je ishod u pravilu fatalan.
2. indirektni udar koji je puno ei: munja najprije udari predmet pokraj, a onda sa
njega prijee na ovjeka
3. kontaktni udar: ako drimo ili dodirujemo predmet ( ue, ferrata i sl.) kojeg je
pogodila munja
4. munja je udarila u zemlju i iri se povrinom terena na kojem se nalazimo
5. udarni val: energija proizvedena pranjenjem uzrokuje povrede tijela ili planinar ili
alpinist gubi ravnoteu pa nastaju povrede od posljedica pada.
Vrste ozljeda bez obzira na nain djelovanja munje
1. Zastoj srca i plua: zbog djelovanja struje na srce prestaje rad srca, a zbog
djelovanja struje na centar za disanje u mozgu nastaje prestanak disanja. Vrlo
brzo nakon toga spontano se uspostavi rad srca, meutim oporavak disanja nije
tako brz. Zbog toga srce vrlo brzo ostaje bez kisika i ponovo prestaje sa radom.
Tu injenicu nazivamo sekundarni srani zastoj. Iz navedenog je od presudnog
znaenja zapoeti sa mjerama oivljavanja umjetnim disanjem i masaom srca
to je prije mogue nakon udara munje. Takvo oivljavanje ima vrlo dobre
izglede jer smo osigurali opskrbu kisikom u kritino vrijeme dok se ne uspostavi
srani rad i ne oporavi centar za disanje u mozgu.
2. neuroloke povrede: grevi tijela (slino grevima kod padavice); gluhoa
konfuzija i gubitak pamenja (amnezija); sljepoa; prolazna paraliza udova;
3. kontuzije i prijelomi
81
HGSS
4.
5.
6.
7.
bol u prsima i bol u miiima

puknue bubnjia
opekline razliitih oblika i dubine ( linearne, tokaste, poput korijenja i sl.)
opekline nastale od metalnih predmeta ili odjee
Simptomi i znaci:
Znaci nastaju kao posljedica djelovanja munje: opekline po koi ( linearne,
tokaste i sl.); osoba bez svijesti u podruju gdje je bila oluja sa munjama i grmljavinom;
po odjei i opremi koja je neuredna; konfuzija, grenje tijela, paraliza udova, u tekim
sluajevima plavo blijeda koa.
Simptomi: unesreeni se ali na bolove u miiima, zujanje u uima( puknue
bubnjia), gluhou, sljepou, gubitak pamenja,
Nije tono da munja osobu spali do pepela tono je da osoba moe imati
opekline, ali one ne moraju biti velike. Nije tona medicinska tvrdnja da je onaj koji
nema znakova opeklina na koi nije pretrpio oteenja unutranjih organa. Onaj koji je
preivio udar mora biti pod nadzorom lijenika jer mogu nastati vrlo ozbiljni i opasni
poremeaji rada srca.
PRVA POMO
Kod pruanja prve pomoi za bilo koju ozljedu na prvom mjestu je vlastita
sigurnost i sigurnost unesreenog. (Nije tono da osobu koju je udarila munja ne
smijemo dirati-svako odlaganje pomoi smanjuje anse za preivljavanje). Ako je
mogue sklanjamo unesreenog na sigurno, moramo ga izolirati od poda i vlage jer
postoji opasnost od ponovnog pranjenja.
Ako nema disanja i rada srca zapoinjemo sa oivljavanjem vodei rauna o
moguim ozljedama kraljenice. Kod sranog zastoja udarom groma kao kod svakog
drugog sranog zastoja moramo zapoeti sa oivljavanjem to je prije mogue ( po
mogunosti unutar jedne minute). Oivljavanje provodi onaj koji se zatekao na mjestu
dogaaja. Organizirano spaavanje u tim situacijama nee biti efikasno, jer e uslijediti
prekasno. Osobitost sranog zastoja kod udara munje je strujni srani zastoj kod kojeg
je uspjenost oivljavanja velika jer je srce zdravo (nije primarno bolesno, kao npr. kod
infarkta ). esto imamo puls, a disanje moramo odravati umjetnim disanjem( maskom
ili usta na usta) sve dok se ne oporavi centar za disanje u mozgu.
Ako je unesreeni bez svijesti, a die, postavljamo ga u boni poloaj vodei
rauna o vratnoj kraljenici. Cijelo vrijeme provodimo nadzor svijesti disanja i pulsa.
Kad imamo disanje i puls pristupamo pregledu unesreenog. Po pregledu slijedi
zbrinjavanje ozljeda, previjanje rana, imobilizacija, zbrinjavanje opeklina, zatita od
hladnoe, stalni nadzor, kisik, lijekovi, infuzije i transport u bolnicu.
PREVENCIJA
Opasnosti udara groma je mogue izbjei usvajanjem odreenih pravila.
- prije odlaska u gorje moramo se informirati o vremenskim uvjetima kako bi
izbjegli oluje.
- olujno vrijeme u planinama nastaje najee u ljetnim mjesecima, poslijepodne i
naveer
- oluja je povezana sa olujnim oblacima (cumulo-nimbusi)
- Ako ti prijeti oluja potrai vrsto sklonite
82
Ako si u zidanom objektu izbjegavaj stajati kraj prozora, otvorenih vrata, kamina,
i metalnih stupova i predmeta kao to s slavine, utinice elektrini prekidai
Korisno je pravilo 30-30: kada vidite munju i moete nabrojati do 30 sekundi dok
ujete grom morate potraiti sklonite. Najmanje 30 minuta od posljednje viene
munje i groma ne smijemo izlaziti iz sklonita
velike peine i udoline su dobra zatita, ali ne i mali prevjesi ili plitke jame mokrih
zidova
sjedenja na suhoj opremi, suhom uetu moe biti korisno
nemojte leati na zemlji
svaki vodi struje koji je iznad ramena poveava opasnost direktnog udara
mobitele ili radio ureaje ne koristi nego ih dobro spakiraj u ruksak te ih tako
zatitit od oteenja
mokra ueta mogu voditi munju
kacigu moramo imati na sebi kako bi izbjegli povrede od pada ili udarca
nemojte stajati u velikoj grupi: moramo se raspriti kako munja ne bi zahvatila
vie osoba.
izbjegavanje eksponiranih toaka, posebno osamljenih stabala i rubova ume
munja moe biti i 15 km ispred oluje, ide horizontalno te moe udariti iz vedrog
neba
na kraju oluje munje se jednako opasne kao i na poetku
udaljavanje od stijena, grebena, i vrhova
izbjegavanje metalnih predmeta, cepina, dereza, sajli, ljestava i klinova
ator nije zatita, ako si u njemu ostani dalje od metalnih ipki atora i mokre
odjee, ako je to mogue
Gumeni onovi i gumena odijela nisu zatita od munje
Ne stoj u otvorenoj vodi, ako pliva izai iz vode, nemoj stajati kraj metalnog
broda,
Izbjegavaj prostor blizu strujnih vodova, stupove iara i dalekovoda
U umi potrai zaklon kraj manjih stabala i grmlja.
Na otvorenom biraj najnia mjesta, krape i doline ako nemaju vode
Ako si ipak na otvorenom uni i pogni se naprijed stavljajui ruke oko koljena,
ako je mogue stavi ispod sebe izolacijski materijal kao to je karimat, ue, jakna
i sl. Nemoj leati isprueno na zemlji
Ako osjeti pucketanje i podizanje kose ( kosa se nakostrijei) ili vidi plavu
aureolu oko objekata radi se o elektrinoj aktivnosti oko tebe i mora to podruje
napustiti to je prije mogue. Ako ne moe uni na stopala i spusti glavu i
rukama ne dodiruj zemlju.
Klekni na koljena ili sjedni na prekriene noge jer je uanje iscrpljujue i moe
se izdrati svega nekoliko minuta. Osnovna logika ovog poloaja je smanjiti
tjelesnu visinu i to manjom povrinom tijela dodirivati tlo. Rukama pokri ui kako
bi sprijeio povredu bubnjia.
Predrasude
- opasno je dirati osobu koju je pogodila munja
- munja ne udara dva puta na isto mjesto
- munja udara uvijek najvii objekt
83
HGSS
XVII poglavlje BOLESTI KOJE IZAZIVAJU IVOTINJE

1.
2.
3.
4.
5.
Alergija kod uboda insekata

Krpeljne bolesti ( borelioza, meningoencefalitis,)
Ujedi zmija
Mija groznica
Ostalo
1. UBODI INSEKATA
Oko 1-5% ljudi po nekim istraivanjima ima reakciju na ubod insekta ne samo
kao bol ve kao otjecanje, crvenilo i bol na mjestu uboda insekta, a poneki od njih imaju
alergijsku reakciju koja nekada moe biti i po ivot opasna. ( u Njemakoj umire
godinje oko 10-40 ljudi od posljedica alergijske reakcije na ubod insekata). Kao
uzronici se navode pele, ose, strljeni, bumbari i neki komarci.
Znaci: poinju ve nekoliko minuta nakon uboda:
- opa koprivnjaa sa crvenilom koe i svrbe koe
- otjecanje usnica, vjea i kapaka, otjecanje jezika
- astmatini napad i disanje sa pomanjkanjem zraka
- pad tlaka sa muninom, povraanjem, nesvjestica kao posljedica proirenja svih
krvnih ila, stanje poznato kao alergijski ok
Svi navedeni simptomi mogu biti u blaoj formi, ali mogu dovesti i do smrti.
Mjere:
- smiriti pacijenta
- ako postoji alac u koi smjesta ga odstraniti, ali oprez: ne vaditi alac golim
rukama jer vreica sa otrovom na alcu moe biti probijena. alac vadi pincetom.
- Osobe koje su alergine na insekte imaju specijalne medikamente sa
sobom( adrenalin, aerosole, kojega duboko udahnemo 3-5 puta i ev. ponovimo
za nekoliko minuta), spaavatelj mora pomoi ozlijeenom, ako nije u stanju
sam sebi primijeniti ponesene lijekove.
- lijeiti ok, ako su prisutni znaci oka
- Stalni nadzor vitalnih funkcija
- Kod besvjesnih, a koji diu boni poloaj,
- BLS kod sranog zastoja
Preventiva i zatita od ujeda:
- oblaiti tamnije boje, a izbjegavati svijetle, bijele, zelene ili svjetlo smee
- insekticidi nisu efikasna zatita od insekata osim moda od komaraca
- izbjegavati dezodoranse i parfeme
- tjelesni napor znai povean rizik jer znoj privlai insekte
- za razliku od pela i osa strljeni lete i po noi
2.
KRPELJI
krpeljne bolesti ( borelioza, meningoencefalitis,)
Krpelje svrstavamo u porodicu paukova, njihov ugriz ne dovodi do akutnog

nastajanja bolesti, ali vrlo ozbiljne bolesti mogu nastati nakon perioda inkubacije.
Kako krpelja ima jako puno u prirodi u kojoj se kreemo korisno je upoznati se sa
opasnostima i bolestima koje mogu prenijeti .
84
Krpelji ive u umi, livadi, grmlju i siu krv sa sisavaca. Kada prolazi ivotinja ili
ovjek prikvae se, probodu kou i ponu sisati krv, posve bezbolno. Vrlo mala
ivotinjica od 1-2 mm moe tako postii veliinu graka. Otkrivanje je esto posve
sluajno.
Bolesti koje krpelji prenose su Borelioza ili Lajmova bolest, krpeljni
meningoencefalitis i Erlihiozu.
Borelioza
To je bakterijska bolest koja nastaje nekoliko dana nakon uboda. Inkubaciono
vrijeme varira od 4 do 40 dana, a bolest se poinje manifestirati crvenilom koe koje
se oko uboda iri u koncentrinim krugovima, jednako na sve strane. Tada nastupa
glavobolja, temperatura, bolovi u penisu, otjecanje limfnih vorova, oteenje miia
i ivaca.
Meningo-encefalitis
Bolest je opasna, a uzrokuje ju virus. Bolest nastupa nakon inkubacije od 1-3
tjedna. Simptomi idu od simptoma lagane proljetne gripe do tekog oboljenja mozga
i modanih ovojnica, a u rijetkim sluajevima moe uzrokovati i smrt.
Mjere
Kada u koi otkrijemo krpelja moramo ga smjesta odstraniti. Moramo ga odrezati
to je vie mogue uz kou, a ostatak onda pomou igle i pincete ieprkati iz koe.
Cilj je sadraj krpelja ne istisnuti u kou to se ranije dogaalo kada smo cijelog
krpelja pritisnuli i pokuali odvojiti od koe sve jaim pritiskanjem krpelja. Isto se
dogaa kada krpelja pokuavamo odvojiti mazanjem uljem, vazelinom ili alkoholom,
uvijek se sadraj krpelja istiskuje u kou. Alternativna metoda je i kirurko
odstranjenje krpelja iz koe.
Nastane li pak poremeaj svijesti ili nesvijest vie tjedana nakon uboda krpelja
moramo potraiti pomo lijenika i zapoeti lijeenje u bolnici.
Erlihioza
Uzrokovana bakterijom. Medicinski korektno bolest se zove humana granulocitna
Erlihioza HGE. Bakterija nakon prodora u organizam napada leukocite.
Bolest nastaje 1-2 tjedna nakon ugriza krpelja. Poinje visokom temperaturom,
nelagodom, jakom glavoboljom, bolovima u miiima i zglobovima, muninom i
povraanjem.
Openito bolest prolazi bez posljedica, a nekada i bez jakih simptoma. Ali kod
osoba koje su starije i imaju neke kronine bolesti moe biti po ivot opasna. Terapijsko
sredstvo izbora je antibiotik.
Ne tako rijetko pacijent moe biti inficiran i sa boreliozom i erlihiozom. Ako nakon
dva dana uzimanja antibiotika nema poboljanja moramo ponovo konzultirati lijenika
da promijeni antibiotika za puno opasniju boreliozu.
3.
UJEDI ZMIJA
Iako zmijski ujed u pravilu nije ozbiljna povreda zastraujui je. Umirivanje je bitno.
Ako unesreeni ostane miran irenje otrova kroz tijelo moe biti sporije. Registriraj
prisutnost zmije kako bi se u bolnici moglo odluiti na protuotrov. Prepoznavanje :
- zavisno od vrste zmije dva paralelna uboda
85
HGSS
jaka bol, crvenilo, otok na mjestu uboda

munina i povraanje
poremeeno vidno polje
pojaana salivacija ( izluivanje sline) i znojenje
oteano disanje, a u ekstremnim situacijama moe doi do stopa disanja
Cilj je sprijeiti irenje otrova tijelom i organizirati transport u bolnicu.
- polei unesreenog, umiriti ga rei mu da se ne mie.
njeno oprati ranu i osuiti ju.
- Imobilizacija ujedenog mjesta.
- Ne stavljaj podvez, ne rei ranu noem, ne isisavaj otrov
Ako unesreeni postane bez svijesti provjeravaj disanje i budi spreman na BLS.
4.
MIJA GRONICA
Mija groznica (Febris haemorrhagica cum sindroma renale Haemoragijska

vruica s bubrenim sindromom) je virusna infektivna bolest koja pripada u skupinu
zoonoza. Prirodni domaini, koji ne pokazuju znakove bolesti, su nekoliko vrsta mievaumski mi, poljski mi, riogrla voluharica, livadski mi, mogue puh, a bolest se na
ljude prenosi direktnim kontaktom sa slinom, mokraom ili izmetom zaraenih mieva,
te udisanjem praine u kojoj se nalaze sasueni ostaci sline ili izmeta zaraenih mieva.
Nakon perioda inkubacije, koji obino traje 1 - 3 tjedna, bolest poinje naglo s
groznicom, povienom temperaturom, glavoboljom, te bolovima u slabinskom dijelu lea.
Odmah u poetku bolesti moe doi do krvarenja u kou i sluznice, te po unutranjim
organima, a bolesnik moe umrijeti radi razvoja oka, no takovi teki sluajevi su rijetki.
Uobiajeno bolest nakon nekoliko dana s visokom temperaturom ulazi u fazu blaeg ili
teeg zatajenja bubrega, a neki od bolesnika s teim zastojem rada bubrega moraju ii
na hemodijalizu da se odri funkcija organizma. Nakon nekoliko dana slabije funkcije
bubrega dolazi do pojaane propusnosti bubrega i mokre po 10-15 litara
nekoncentrirane mokrae na dan. Nakon ove faze bolesti koja traje 4 - 7 dana obino
slijedi oporavak, rekonvalescencija, koja moe potrajati i vie mjeseci.
Ozdravljenje je potpuno i trajno.
Zbog poveane mogunosti zaraze, preporuuju se odreene mjere
predostronosti u prirodi :
- ne prati ruke, umivati se ili piti vodu iz otvorenih vodotoka,
- ne jesti, piti ili puiti prije no to se ruke operu sapunom.
- Hranu drati zatvorenu u plastinim kontejnerima i nedostupnu mievima,
- ne hodati brzo kroz nisko raslinje ili travu, da se ne podie praina s tla.
- Izbjegavati leanje ili sjedenje na tlu.
- Ne jesti neoprano voe, povre ili umske plodove u podrujima s dokazanom
pojavnosti mije groznice.
5. OSTALO
Morski pauci i ribe
Neke ribe i morske ivotinje imaju otrov. Cilj pomoi je smanjiti bol i organizirati
transport u bolnicu. :
- umiri unesreenog i ohrabri ga da legne ili sjedne.
- hladni oblog ili led na mjesto uboda da smanji bol i otok, podigni ujedeno
ekstremitet.
86
kod nekih uboda koristan je vinski ocat da neutralizira ujed, lagana kompresija i
imobilizacija.
Ugrizi ivotinja
Ugrizi otrih zubi uzrokuju duboke ugrizne rane te se velika koliina bakterija
moe na taj nain unijeti u tijelo. Ujedi ljudi takoer prodiru duboko u tkivo. Udarac u
neije lice moe indirektno prouzroiti ugriz. Svaki ugriz koji probija kou zahtijeva
hitnu prvu pomo i medicinski tretman jer postoji veliki rizik od infekcije.
Najopasnija infekcija zbog ujeda je bjesnoa jer moe biti potencijalno fatalna
kada zahvati ivani sistem. Virus postoji u slini inficiranih ivotinja. Kod opravdane
sumnje na bjesnou potrebno je cijepljenje protiv bjesnoe. Tetanus je jo jedna
potencijalna opasnost od ujeda. Za prijenos infekcija ljudskim ujedom postoji vrlo
mala vjerojatnost, a radi se o hepatitisu B i C i HIV infekciji. Ciljevi pomoi su :
- kontrola krvarenja
- smanjiti mogunost inficiranja unesreenog i samog sebe.
posjet lijeniku
Mjere
- Stavi rukavice. Operi ujed sapunom i toplom vodom s ciljem da smanji infekciju
- Osui suhom gazom i sterilno zamotaj.
- transport u bolnicu posebno onda kada su rane duboke i razderane.
ako postoji sumnja na bjesnoi organiziraj cijepljenje
provjera cijepljenje od tetanusa po poznatoj shemi ( nikada cijepljena, ne zna za
cijepljenje i cijepljena prije 10 g.)
ako su rane duboke i krvare podigni ekstremitet, kompresivni zavoj.
87
HGSS
XVIII poglavlje
OBJEENOST NA UETU
1. Pad na uetu
2. Objeenost na uetu
1. PAD NA UETU
Pad na uetu je ea kod sportskog penjanja. Samo 1% smrtnih sluajeva koji
nastaju kod penjanja je uzrokovano padom na uetu. Postoje tri sistema pojaseva na
koje je ue privreno:
- sjedei pojas
- prsni pojas
- kombinirani pojas
Moderni standardi danas zabranjuje noenje samo prsnog pojasa. Razmjer povreda
ovisi iskljuivo o visini pada koja odreuje energiju pada. to je pad vii to je i povreda
vea. Najvanija vrijednost za nastalu energiju je tvrdoa kod istezanja.
Tvrdoa ovisi o:
- nainu osiguravanja kod HMS karabinera mekana, kod gri-grija tvrda
- rastezljivosti ueta
- naprezanju ueta u sistemu osiguravanja
- faktor pada (duljina pada)
- snage trenja kod opreme za penjanje
Glavni uzroci ozljeda u penjanju su:
- pogreno osiguravanje
- nekontrolirani pad, udarac u glavu
- nenoenje kacige
Povrede nastaju uslijed:
- prenoenje energije pada na tijelo: nabijanje kraljenice, trzajna povreda vratne
kraljenice, oteenja unutranjih organa
- udarac kao posljedica pada ( prijelom kostiju esto stopala i skonog zgloba)
- dugotrajne objeenosti na uetu
mjere:
- tretiranje svake povrede kako je ranije navedeno
- tretman dugo objeenih na uetu kako je ranije objanjeno.
2.
-
OBJEENOST NA UETU
Ako je netko due vremena objeen na uetu dolazi do slijedeih problema:
pritiskanje grudnog koa i ograniavanje disanja
pritiskanje nogu i tako dolazi do zaustavljanja cirkulacije u nogama
poloaj u kojem dolazi do zastoja krvi u nogama, i smanjenog povrata krvi u srce
Zbog ogranienog i oteanog disanja i zastoja krvi u nogama ozlijeeni pada u

nesvijest. Poremeaj krvotoka dovodi do opasnosti po ivot, nekada ve nakon 10
minuta.
Mjere
- brzo spaavanje
88
poloaj: postepeno ga polijegati ne brzo i odmah, najprije 10-20 minuta stajati ili
sjediti tako da je gornji dio tijela povien, ako je pacijent u nesvijesti onda ga
posjesti
- stalan nadzor
- zatita od hladnoe i ugrijavanje
- ev. zbrinjavanje ozljeda
- namjetanje u transportni poloaj
- kod nesvjestice, a spontanog disanja i stabilnog krvotoka postavljanje u boni
poloaj.
- BLS kod sranog zastoja
Osoba koja je objeena na ue i pri svijesti je moe tijekom spaavanja izgubit
svijest i o tome moramo vodit rauna.
89
HGSS
XIX poglavlje DJELOVANJE NISKE TEMPERATURE
1. Smrzotine
2. Hipotermija-pothlaivanje
1.
SMRZOTINE
Smrzotine su lokalne ozljede nastale djelovanjem niske temperature. Najee

su zahvaeni oni dijelovi tijela koji su izloeni djelovanju niske temperature i vjetra: prsti
ruku i nogu, uke, nos i brada.
Faktori rizika:
- neodgovarajua i/ili manjkava zatita od vjetra i hladnoe
- uska obua i odjea-posebno cipele, rukavice, uzak pojas, faktor rizika moe biti i
noenje prstena ako on ugroava cirkulaciju prsta
- Velika visina: krv postaje gua te je kroz noge i ruke usporena cirkulacija. Krv
postaje gua zbog poveanja broja crvenih krvnih tjeleaca potrebnih za
prijenos kisika
- Postojee kronine bolesti koje dovode do poremeaja cirkulacije, posebno
cirkulacije ruku i nogu ( eerna bolest, kronini alkoholizam i sl.)
- Prijanje smrzotine koje su otetile cirkulaciju: slijedee izlaganje hladnoi dovodi
puno bre do smrzotina
- Puenje: jer znaajno suava krvne ile
Simptomi i znakovi:
Prvi i najvaniji simptom smrzavanja je bol dijela tijela koje je izloeno niskoj
temperaturi. Bol nas upozorava da cirkulacija nije u stanju osigurati prehranu i toplinu,
posljedica ega je odumiranje stanica. Ako u ovom trenutku prekinemo izloenost niskoj
temperaturi sve prolazi bez ikakvih trajnih posljedica. Zapamtimo bol je alarmni znak
koji spreava nastanak trajnih oteenja i posljedica. Daljnji tijek je vrlo podmukao.
Naime nestaje bol zbog ega mislimo kako je opasnost prola, ugrijali smo prste, a
povreda se zapravo poveava.
Smrzotine nastaju neopaeno i vrijeme nastanka tekih smrzotina prolazi
neuoeno. Teina oteenja sada zavisi o duini izloenosti niskoj temperaturi. Postoje
tri osnovna stadija:
I stadij : Zahvaeni dio tijela je bijel, hladan i bez osjeta ( senzibilitet).
Kod utopljavanja u tom stadiju koi se vrati boja i crvenilo, osjeaju se lokalno
bolovi, i uglavnom sve prolazi bez trajnih posljedica. Zahvaena koa je nekoliko
dana crvenkasto smea i podbuhla je.
- II stadij : najee su zahvaeni prsti nogu, ponajprije palac noge. Oteenja su
nakon ugrijavanja prepoznatljiva. Dolazi do jakog otoka, i stvaranja plikova, a
koa je plavo-crvena. Mogue kasne posljedice ovih smrzotina su lokalni
poremeaji cirkulacije koji se manifestiraju poveanom osjetljivou na hladnou i
velikim rizikom od breg nastanka smrzotina, ako se ponovo izloimo slinim
uvjetima. Tada smrzotine nastupaju bre i kod temperature koja nije tako niska
kao prvi put.
90
III stadij: razmjer i stupanj oteenja u ovom stadiju vidimo u potpunosti tek
nakon nekoliko tjedana. Znakovi teine oteenja su potpuni gubitak osjeta u
zahvaenom dijelu tijela kada ga definitivno utoplimo. Prolaskom vremena taj dio
tijela je drven, suh, tvrd i crn to su znaci potpunog odumiranja tkiva. U pravilu se
odumrli dijelovi moraju kirurki odstraniti ( amputirati).
Prva pomo
Razlikujemo prvu pomo koju pruamo na otvorenom i u zatienom objektu (npr.
planinarskom domu).
Prva pomo na otvorenom
-
osigurati zatitu od vjetra ( bivak vrea, rupa u snijegu)

odvezivanje i olabavljenje odjee i obue
vlanu i smrznutu odjeu zamijeniti suhom
dijelove tijela koji su izgubili osjet grijemo vlastitim tijelom, toplinom
spaavatelja( stavljanjem pod pazuh ) ili zagrijavamo kemijskim utopljivaima ili
termoforom ( napomena: ako primjenjujemo utopljivae ne smijemo ih direktno
prisloniti na smrzotinu jer moemo pogorati ozljedu )
topli napitci
Mjere u domu ili grijanom atoru:

-
ugrijavanje smrzotina nema nikakvog smisla ako imamo unesreenog sa

pothlaivanjem cijelog tijela. U tim situacijama ugrijavamo cijelo tijelo, a tek
nakon toga pristupamo tretmanu lokalnih smrzotina.
- Topli i zaslaeni napitci sa malo alkohola koji jako proiruje periferne krvne ile i
jedino se u toj indikaciji, kada se nalazimo u ugrijanom zatvorenom prostoru,
koristi i dozvoljava koritenje u planinskoj medicini.
- Ponovno ugrijavanje zapoinjemo sa vodenom kupkom koja je mlaka, topla
onoliko koliko to ne izaziva bolove kod unesreenog. Kroz pola sata temperaturu
kupke podiemo na 38C zajedno sa aktivnim pokretanjem prstiju. Kupka
zavrava kada se mogu pomicati prsti i kada se potpuno otkrave. Koa postaje
crvena i sjajna, poput voska.
- Dijelovi tijela kao to su nos, brada uke grijemo vlanim runikom takoer
vodei rauna o postepenom ugrijavanju runika.
- Ako unesreeni ima svoje vlastite lijekove protiv bolova moe ih uzeti jer to
smanjuje bolove prilikom ugrijavanja.
Napomene:
- ni u kojem sluaju ne smijemo smrzotine trljati snijegom jer to pogorava
smrzotinu
- zabranjeno je uzimati alkohol izvan domova i grijanih sklonita, jer se
proirenjem krvnih ila pospjeuje gubitak topline
- dijelovi tijela koji se zalijepe za metal se odmrzavaju mlakom vodom, a ne trgaju
se na silu
- zabranjeno je suho zagrijavanja nad jakim izvorom topline( pei, kamini i sl.)
- zabranjeno je ugrijavati smrzotine, ako se planira transport ili silazak ( ponovni
boravak u hladnoj okolini)
91
HGSS
Preventiva i zatita
-
budimo svjesni opasnosti jer bolest je podmukla, javlja se neopaeno, poinje tek
kratkotrajnim bolovima i trncima nakon ega gubimo taj osjet. Kod ekstremno
niskih temperatura i jakog vjetra smrzotine nastaju u nekoliko minuta.
provjeravajmo stanje cirkulacije izloenih dijelova tijela ( cirkulacija, osjet i boja)
kada smo dugotrajno izloeni niskim temperaturama ( visoko gorje, viednevne
ture i sl.)
nosimo dovoljno adekvatnih rezervnih rukavica, arapa, kapa
Razmotrimo noenje kemijskih vreica koje oslobaaju toplinu, ako planiramo
dugotrajnu izloenost hladnoi i vjetru.
Vano: smrzotine vrlo esto nastaju kombinacijom hladnoe i uske odjee i

obue.
2. HIPOTERMIJA POTHLAIVANJE
1.
2.
3.
4.
5.
Uvod
Vjetar
Zadravanje topline
Znaci hipotermije
Mjere prve pomoi
Uvod
Tjelesnu temperaturu regulira centar za temperaturu u mozgu. Normalna unutranja
temperatura tijela je 37,5 C i konstantna je. Ako tjelesna temperatura padne ispod 35
C govorimo o pothlaivanju - hipotermiji.
U hitnim stanjima koja se dogaaju u planini hipotermija se javlja kao zasebno
oboljenje ili je simptom u sklopu drugih povreda ili oboljenja. Kao zasebno oboljenje se
javlja kada nema tjelesne povrede ili bolesti, a najee je prisutno u potranim
akcijama ili u sluajevima teke iscrpljenosti. Daleko ea je ipak kao popratni simptom
kod neke bolesti ili ozljeivanja ( traume) ( utapljanja, pada u ledenjaku pukotinu,
zatrpavanja lavinom, izloenou ozlijeenog vanjskoj temperaturi). U opisanim
sluajevima hipotermija pogorava prognozu osnovne bolesti ili povrede i zbog toga se
njeno znaenje ne smije podcijeniti.
U svako doba godine unesreeni u planini moe biti pothlaen bez obzira
na temperaturu okoline ak i onda kada je ona iznad 10C.
Brzina pothlaivanja ovisi o nizu faktora:
- temperaturi okoline: to je temperatura nia pothlaivanje je bre i tee
- medij u kojem se tijelo nalazi ( voda jako ubrzava pothlaivanje do 30 puta bre),
- dob unesreenog: djeca imaju veu povrinu tijela i tanje masne potkone naslage
te je i gubitak topline tijela bri, stariji imaju manje zatitnog potkoja te se bre i
lake pothlade,
- kronine bolesti pogoravaju hipotermiju
- alkohol pogorava hipotermiju zbog proirenja krvnih ila koe i potkoja te se
toplina prolaskom krvi kroz te krvne ile gubi.
- Ozljede: posebno ozljede glave i mozga kod osoba u nesvijesti
- Lijekovi posebni lijekovi za spavanje ili koritenje droga mogu ubrzati pothlaivanje
jer izostane tresavica kojom se tijelo brani od pothlaivanja
92
Utjecaj vjetra na gubitak topline konvekcijom

-
Boforova skala brzina vjetra u boforima na osnovu djelovanja vjetra na okolinu

Wind-Chill-Indeks utjecaj brzine vjetra na temperaturu povrine koe obzirom na
temperaturu zraka. Temperatura od 25 C izaziva lokalne smrzotine, kod 35
C smrzotine nastaju unutar 10 minuta, a kod 60 C nastaju u dvije minute.
Prilog: Boforova skala i Wind Chill index

2. VJETAR
Gibanje zraka u atmosferi zove se strujanje, a horizontalna komponenta strujanja zove
se vjetar. Budui da zrane mase u kojima dolazi do strujanja zraka imaju mnogo vee
horizontalne dimenzije od vertikalnih, za vjetar se moe uzeti da je njegova vertikalna
komponenta gibanja vrlo malena. Zato se pod vjetrom obino misli na horizontalno
gibanje zraka, paralelno sa povrinom Zemlje.
Vjetar je vektorska veliina, on ima svoju brzinu i svoj smjer. Brzina vjetra mjeri se
anemometrom, a smjer prizemnog vjetra odreuje se pomou vjetrulje. U
meteorolokoj praksi brzina vjetra esto se odreuje pomou njegova vizualnog efekta i
izraava se u boforima (prema Beaufortu):
0 bofora je tiina 0 - 0.2 m/s
1 bofor je lak povjetarac 0.3 1.5 m/s
2 bofora je povjetarac 1.6 3.3 m/s
3 bofora je slab vjetar 3.4 5.4 m/s
4 bofora je umjeren vjetar 5.5 7.9 m/s
5 bofora je umjereno jak vjetar 8 10.7 m/s
6 bofora je jak vjetar 10.8 13.8 m/s
7 bofora je vrlo jak vjetar 13.9 17.1 m/s
8 bofora je olujni vjetar 17.2 20.7 m/s
9 bofora je oluja 20.8 24.4 m/s
10 bofora je estoka oluja 24.5 28.4 m/s
11 bofora je orkanska oluja 28.5 32.6 m/s
12 bofora je orkan 32.7 39.6 m/s
- za uraganske vjetrove 13 17 bofora (37 61.2 m/s) nema odgovarajuih naziva u
hrvatskom jeziku
Smjer vjetra odreuje se po strani vjetra odakle on pue: N, NE, E, SE, S, SW, W, NW
ili azimutom: N = 360, E = 90, S = 180, W = 270, itd.).
Strelice vjetrova na klimatolokim kartama prikazuju smjer i brzinu vjetra samo u
pojedinim tokama. Strujnice daju potpuniju sliku. Strujnice su krivulje koje su u svakoj
toci paralelne s lokalnim smjerom strujanja.
93
HGSS
3. ZADRAVANJE TOPLINE
Aktivni mehanizmi s kojima organizam nastoji zadrati tjelesnu temperaturu
-
centralizacija krvotoka krv ne kola ili puno manje kola krvnim ilama koe i
potkonog tkiva tako da se organi grudnog koa, mozak i organi trbune upljine
puno manje i sporije pothlauju nego koa i potkoje. Zbog tog mehanizma
moramo imati cijelo vrijeme na umu injenicu da postoji razlika u temperaturi u
krvnim ilama periferije povrine tijela i krvnih ila unutranjosti tijela unutarnjih
organa. Ova dva sistema su izolirana sve do trenutka dok ne ponemo pomicati
trup ili velike zglobove tijela. U tom trenutku se hladna krv mijea sa toplijom i
dolazi u unutarnje organe te tako pogorava i ubrzava pothlaivanje cijelog tijela,
a posebna opasnost prijeti kada hladna krv doe u srce, gdje moe izazvati
poremeaje ritma rada srca sve do fibrilacije.
- Drhtavica poveava metabolizam koji oslobaa toplinu za 2-5 puta, pri emu se
troe velike rezerve ugljikohidrata koje organizam ima na raspolaganju
- Metabolika produkcija topline oslobaanjem hormona nadbubrene lijezdeadrenalina i titnjae-tiroksina
- Hibernacija nastupa kod produljenog i jakog pothlaivanja i predstavlja zatitni
mehanizam tijela. To je stanje slino zimskom snu u kojem se smanjuje potreba
za kisikom (potreba za kisikom smanjuje se 6% na svaki smanjeni stupanj
Celzijusa):
- < 24 C potreba za kisikom koju treba organizam je 50 %
- < 20 C potreba za kisikom je 25 %
Zbog toga moemo rei da kod tekog pothlaivanja postoji mogunost da organi i kod
potpunog prestanka rada srca mogu ostati dulje vremena neoteeni, tj. da se mogu
nakon ugrijavanja u potpunosti oporaviti bez oteenja.
Kod jako niske tjelesne temperature ne moemo registrirati vitalne znakove. Kod
temperature od 20C moemo puls i aktivnost mozga i disanje registrirati samo EKG i
EEG ureajima. Ne moemo odredit ni sigurne znakove smrti (mrtvaka hladnoa,
ukoenost i m. pjege). Ako imamo osobu kojoj je stalo srce i jako je pothlaena
dolazimo u opasnost proglasiti osobu mrtvom, a da ona zapravo nije mrtva. Literatura
biljei sluajeve pothlaivanja i do 13,2C koji su se nakon oivljavanja u potpunosti
oporavili bez neurolokih posljedica Vano: hipotermija se rijetko prepozna, a esto
94
je uzrok smrti. Zbog svega reenog vai pravilo da nitko nije mrtav dok se ne
utopli i tada ima znakove smrti. Ovaj se princip moe ignorirati samo onda kada su
vidljive povrede takve da su nespojive sa ivotom. (Za osobe koje su zatrpane lavinom
vrijedi da osoba nije mrtva ako ima zrani dep sve dok se ne utopli i tada ima znakove
smrti.)
4. ZNACI HIPOTERMIJE
Kod svake sumnje na pothlaivanje moramo ve na mjestu unesreivanja
procijeniti teinu hipotermije. Za to moe posluiti podjela hipotermije po stadijima:
- stadij I: osoba je pri svijesti, razgovara, ima drhtavicu, T.temp. 35-32C
- stadij II: pospanost, bezvoljnost bez drhtavice 32-28C
- stadij III: nesvjestica,
28-24C
- stadij IV: nema disanja, nema pulsa,
< 24C
Stadij I Unesreeni je pri svijesti, ima drhtavicu, tjelesna temperatura je izmeu 35 i
32 C. Vitalne funkcije: disanje, tlak i frekvencija pulsa su poviene ( stadij
stimulacije), obrambeni mehanizam je sauvan i nema problema cirkulacije.
Ozlijeeni se nalazi u tzv. sigurnosnoj zoni. Unesreeni jo uvijek ima dobru
cirkulaciju i van je ivotne opasnost. Podcjenjivanje ovih simptoma u planini i na
velikoj visini moe imati kobne posljedice. Moramo poduzeti sve kako bi proces
pothlaivanja zaustavili.
Stadij II Unesreeni je miran, pospan, bez drhtavice. Kod temperature od 32 C
poinje opasna zona, gdje su mogue pojave neoekivanog poremeaja rada srca
( a mogua je i fibrilacija srca ). Kod temperature od 30-28C dolazi do pada tlaka, i
pojave nesvjestice.
Stadij III Nesvjestica. Koma. Na temperaturi od 28C zjenice su iroke i ne reagiraju
na svjetlo, ukoene su. U ovom stadiju su svi procesi u organizmu usporeni pa tako
i djelovanje lijekova. Djelovanje lijekova nije mogue predvidjeti i njihova upotreba se
ne preporua.
Stadij IV Unesreeni nije samo u komi nego nema rada srca i disanja. Temperatura
je ispod 24C. Iz ovog stadija se tjelesne funkcije nakon oivljavanja i ugrijavanja
mogu potpuno oporaviti.
Kod odreivanja stadija hipotermije na osnovu simptoma i znakova mogue su i
situacije u kojima su osobe pri svijesti i kod temperature tijela od 28 C te se u
takvim sluajevima stadiji hipotermije mogu krivo odrediti.
Kako se to ne bi dogodilo preporua se na mjestu nesree odmah mjeriti tjelesnu
temperaturu specijalnim termometrima. ( timpano termometri). Uska sonda se uvodi
u vanjski zvukovod, upotreba je jednostavna i prilagoena medicinskim laicima.
Uvoenje sonde u zvukovod moe izazvati bolnost o emu treba voditi rauna kod
kupovine sonde. Nedostatak ovakvog naina mjerenja to moe dati niu
temperaturu od realne kakva se dobije mjerenjem u jednjaku u visini srca, a to ovisi
od vanjske temperature zraka, a pojavljuje se i kod sranog zastoja. Timpano
termometar i vreice koje oslobaaju toplinu je osnovna oprema lijenikog
kompleta.
5. MJERE PRVE POMOI
Kod sumnje na hipotermiju na Kada na osnovu prikupljenih podataka ( o
unesreenom, mjestu i vrsti povrede, vanjskoj temperaturi) posumnjamo na
95
HGSS
pothlaivanje tijekom priprema za akciju moemo pripremiti potrebnu opremu .

( termometar, pribor za utopljavanje, termofori, vreice koje oslobaaju toplinu,
priprema toplih napitaka u termosicama i sl.
Tri su glavna principa pruanja prve pomoi kod pothlaivanja:
- ne dozvoliti pomicanje dijelova tijela unesreenog
- zatita od vjetra
- izolacija
Mjere na mjestu nesree
1. monitornig postavljanje EKG monitora ako je mogue prije postavljanja
unesreenog u vreu, mjerenje temperature timpano-termometrom
2. izbjegavanje velikih pokreta tijelom unesreenog ponaati se kao da
prenosimo osjetljivo jaje, ne prebrzo nego njeno koliko god je to mogue.
Potpuno su zabranjeni veliki pokreti tijela ( oprez jer mogu izazvati poremeaj
sranog rada). ak i pokretanje samo grudnog koa ili velikih zglobova moe
provocirati srane poremeaje. Aktivni pokreti su dozvoljeni samo u prvom
stadiju hipotermije.
3. zatita od vjetra ugrijati transportno sredstvo, otvaranje spasilakog vozila ili
helikoptera samo na kratko. Ako se nalazimo u planini moramo podii ator ili
slian zaklon( rupa u snijegu, alufolija) gdje emo se moi brinuti o
unesreenom i pothlaenom.
4. promjena mokre odjee ako je unesreeni pospan u stadiju II odjeu
reemo i pokrivamo unesreenog bez pomicanja.
5. topli napitci samo kada je refleks gutanja odran jer u protivnom moe doi
do uguenja, u stadiju I kada je svijest ouvana. Utopljavanje za 1 C na litru
toplog napitka.
6. utopljavanje radi se o umotavanju unesreenog u foliju i vreu kako bi ga
izolirali od vanjskog djelovanja hladnoe. Ovim mjerama se ne postie
ugrijavanje unesreenog nego se samo spreavamo daljnje pothlaivanje.
Oprema se sastoji od 2.3 termofora ili kemijske vreice, 1 alufolije, 2 deke
pokrivaa, 1 kape. Unesreenog koji je bez svijesti ali nije intubiran pakujemo
u bonom poloaju.
Nain pripremanja leaja:
-
sloe se dvije deke na akiju ili transportnu vreu, jedna deka je uzduno
postavljena, a druga popreno. Alu folija se ostavlja popreno kao i druga deka.
Postavljamo unesreenog na tako pripremljen leaj ali bez velikih pokretanja
dijelova tijela
Kemijske vreice utopljivaa postavljamo u visini srca na grudni ko, i u podruje
gornjeg trbuha ( korisni mogu biti i tuferi utopljeni u toplu vodu).
Unesreeni se dobro zamota folijom i dekama
Kapa ( 50 % topline se moe izgubiti ako nismo dobro utoplili glavu preko krvnih
ila glave)
7. udisanje kisika poboljava produkciju topline od strane tijela. Ako postoji
ureaj koji zagrijava i vlai zrak kojeg udiemo ( little dragon)
8. kod sranog zastoja BLS oivljavanje prije poetka oivljavanje moramo
provjeriti disanje i puls u trajanju od jedne minute. Jednom zapoeto
96
oivljavanje se ne smije prekidati sve dok proces zagrijavanje tijela ne

zavrimo. To znai da reanimaciju moemo zapoeti tek onda kada smo
sigurni da emo je bez prestanka provoditi do potpunog ugrijavanja
unesreenog pa i u vozilu HMP ili helikopteru.
Ako imamo TT ispod 28 C i dogodi se fibrilacija, defibrilacija na toj temperaturi je
u pravilu bezuspjena. Moe se probati sa 200, 300 i 360 J. Predkliniko davanje
infuzija i lijekova je kontroverzno. Postavljanje venskog puta ovakvim pacijentima na
terenu je povezano sa nekoliko problema: centraliziran je krvotok i venu je teko
punktirati i za taj postupak se gubi puno vremena. Moe se postaviti i pulsna oksimetrija
mada zbog centralizacije krvotoka moemo imati lano loe vrijednosti.
Ako imamo unesreenog koji je u IV stadiju hipotermije i ima srani zastoj
spaavatelji i lijenik donose odluku o brzom prijevozu unesreenog do bolnice koja ima
aparat srce plua. Do sada je granica reverzibilnosti organizma temperatura od 13,2 C.
Vano: odluku o oivljavanju i prestanku ne donosimo na mjestu
stradavanja ve u bolnici. To znai da ne smijemo prekidati reanimaciju
sve dok ne doemo u bolnicu.
97
HGSS
XX poglavlje OZLJEDE U LAVINAMA

1. Uvod
2. Vjerojatnost preivljavanja
3. Dubina zatrpavanja
4. Perspektive
1. UVOD
U razdoblju od 1981-1998 je u 17 europskih i sjevernoamerikih lanica IKARA
registrirano 146 poginulih u lavinama. Broj lavina sa velikom materijalnom tetom,
unitenim naseljima, prometnicama je zbog izgradnje zatitnih prepreka znaajno
smanjen. U Alpama se takve lavine dogaaju izuzetno rijetko.
Danas su nesree i stradanja u lavinama sportskog karaktera jer ih izazivaju skijai i
snowborderi koji skijaju i daskaju izvan ureenih skijalita. Rizik stradavanja u lavini
zahvaa lanove alpinistikih klubova, lanove spasilakih organizacija, alpske vodie to
dovodi u pitanje dananji nain kolovanja tih skupina.
2. VJEROJATNOST PREIVLJAVANJA LAVINE
O potpunom zatrpavanju lavinom govorimo kada su glava i grudni ko zatrpani
snijegom. Smrtnost (mortalitet) svih koje je zahvatila lavina iznosi 23 %, dok je smrtnost
potpuno zatrpanih 52 %, a djelomino zatrpanih 4 %. Posve je jasno da mjere koje
smanjuju potpuno zatrpavanje znaajno smanjuju smrtnost.
Kod potpuno zatrpanih u planini ( tipine skijake lavine) vjerojatnost
preivljavanja u prvih 18 minuta iznosi 91%. To je faza ivota. U tom periodu 9%
zatrpanih umre od posljedica tekog povrjeivanja tijela.
U narednom periodu od 18. do 35. minute vjerojatnost preivljavanja naglo pada
na 34%. Ova faza se zove faza guenja i u njoj umiru svi zatrpani koji nemaju zrani
prostor ispred lica. Mehanizam smrti je guenje. Tako umire 60% potpuno zatrpanih.
Smrt guenjem nastupa zatvaranjem dinih putova snijegom, povraenim sadrajem
(aspiracija) ili vanjskim pritiskom na grudni ko.
Izmeu 35. i 90. minute krivulja preivljavanja se izravnava. Ovo je faza latencije
u kojoj su ivi svi oni koji imaju zrani prostor oko usta i nosa. Takvih je oko 25%. Smrt
kod ovih sluajeva nastupa u periodu izmeu 90. i 130. minute.
Samo 7% zatrpanih preivi dulje od 130 minuta, a preivljavanje zahvaljuju
postojanju zrane komunikacije od usta do povrine lavine. Oni ne stradavaju od
uguenja, ali zbog duljine boravka u lavini oni se smrznu.
Osoba koje su zatrpane lavinom u graenim objektima imaju veu vjerojatnost
preivljavanja. Do 35. minute krivulja je visoka kao kod zatrpavanja na otvorenom, a tek
nakon 190 min. krivulja poinje padati. Razlog preivljavanja je postojanje dovoljno zraka u
prostoru gdje su zatrpani ili postoji zrana komunikacije sa povrinom. Ipak u graenim
objektima raste smrtnost zbog veih povrjeivanja.
Najdulje preivljavanje potpuno zatrpanog na otvorenom 44 h ( Italija,
Macugnaga 1964), a u zidanom objektu 13 dana ( Austrija Heiligenblut 1951).
3. DUBINA ZATRPAVANJA
Prosjek potpuno zatrpanih je jedan metar. Vjerojatnost preivljavanja je u
direktnoj vezi sa dubinom na kojoj je netko zatrpan. Dublje zatrpani imaju manju
vjerojatnost preivljavanja.
98
Zrani prostor
Danas je prihvaeno pravilo da nakon 35 minuta moe preivjeti samo onaj koji
ima zrani prostor ispred nosa i usta. Postojanje zranog prostora do trenutka kada
nekoga otkopamo je siguran dokaz da je zatrpani u trenutku prestanka lavine mogao
disati to nam daje nadu da moe preivjeti zatrpavanje.
Utvrivanje prisutnosti zranog prostora je vaan parametar koji lijeniku na
terenu omoguava trijau onih kojima e se posvetiti puna medicinska pomo i potpora i
onih koji se proglaavaju mrtvima.
Zrani prostor je prostor zraka ispred nosa i usta koji omoguava prohodnost
dinih putova i disanje unesreenog. Zrani dep moe biti jako malen ( nekoliko
centimetara) a da omoguava disanje. Nepostojanje zranog prostora je ona situacija
kada je oko usta i nosa samo snijeg ili povraeni sadraj i kada su dini putovi potpuno
zatvoreni.
U jednom istraivanju na dobrovoljcima koji su umjetno zatrpavani je utvreno da
duljina preivljavanja ovisi o volumenu zranog prostora, nabijenosti snijega i od jo za
sada nepoznatih individualnih faktora.
U poetku dolazi do hipoksije ( pomanjkanje kisika) i hiperkapnije ( poveanje
ugljinog dioksida). Kod dueg zatrpavanja nastupa i trei faktor hipotermija. Ove injenice
se opisuju ka 3 H sindrom ( hipoksija, hiperkapnija i hipotermija). Pretpostavka je da
hiperkapnija i hipotermija tite organizam od hipoksije.
Pitanje da li postoji zrani prostor ili ne moemo rijeiti tek paljivim opaanjem
za vrijeme otkopavanja. Kod paljivog spaavanja i otkopavanja lica mogue je
prepoznati zrani prostor posebno kada je njegova unutarnja povrina zaleena. Ako
zatrpani ima veliki zrani prostor koji jo komunicira sa povrinom onda zatrpani moe
satima preivjeti.
Pothlaivanje-Hipotermija
Pothlaivanje kod nesrea izazvanih lavinom igra drugaiju ulogu nego kod
pothlaivanja na otvorenom. Utopljavanje zatrpanih lavinom je daleko manje uspjeno
gotovo razoaravajue. Razlog ovoj konstataciji je da se veina potpuno zatrpanih
lavinom ugui prije nego pothlaivanje nastupi. Samo oni koji imaju dovoljno veliki
zrani prostor, i imaju dovoljno mjesta za gibanje grudnog koa mogu razviti reverzibilnu
hipotermiju. Meutim hipotermija ima veliki znaaj kada se unesreeni iskopa iz lavine.
Nakon iskopavanja unesreeni se moe vrlo brzo pothladiti posebno ako je vanjska
temperatura jako niska, ako je jak vjetar i ako je unesreeni bez svijesti. Valja naglasiti
da se prosjeno pothlaivanje od 3C na sat odnosi na kompletno vrijeme poevi od
stradavanja u lavini, za vrijeme trajanja otkopavanja i tijekom spaavanja i transporta do
bolnice.
Povrede, Ozljede
Rizik od nastanka tekih ozljede ovisi o vie faktora. Prije svega je to karakter
terena, smjera lavine i vrste snijega od koje se sastoji lavina.
Prelazak lavine preko stjenovite kaskade, prelazak preko umovitog podruja, kao i
vlanost snijega predstavljaju visoke faktore rizika za nastanak vrlo ozbiljnih pa i
smrtonosnih ozljeda. Moe se rei da je oko 15% smrtnih ishoda u lavinama uzrokovano
mehanikim ozljedama. Radi se o prijelomima ekstremiteta, tupim povredama grudnog
koa i trbuha, kao i povredama mozga i kraljenice. Uzroci smrti kod lavina: oko 65% uzrok
je uguenje, 20% 3H sindrom i 15% trauma.
99
HGSS
Spaavanje
Analizom krivulje preivljavanja postoje kod spaavanja iz lavina dva vremenska
intervala u kojima moramo nastojati spasiti zakopane.
1. Interval prvih 15 minuta. U ovom vremenu su preivjeli lavinu svi oni koji nisu stradali
od mehanikih ozljeda. Zato svi oni koji nisu zatrpani moraju svim raspoloivim
sredstvima traiti zakopane i nastojati ih otkopati.
2. Interval nakon 15. minute. Organizirano spaavanje uz najbolju organizaciju moe
poeti tek nakon 90 minuta. Nakon tog perioda mogu preivjeti samo oni koji imaju
zrani prostor za disanje.
Moemo rei da je u spaavanju zatrpanih lavinom vrijeme presudni faktor, pri
tome valja istai da je unesreeni cijelo vrijeme trajanja spaavanja od nastanka lavine
pa sve do dolaska u bolnicu izrazito ivotno ugroen.
Prilikom otkopavanja spaavatelji moraju biti izuzetno oprezni kako ne bi svojim
djelovanjem poremetili zrani prostor ispred usta i tako unesreenom onemoguili
disanje. Nakon oslobaanja iz lavine nastupa opasnost od brzog pothlaivanja
izlaganjem povrijeenog okoliu, a pomicanjem ozlijeenih nastupa opasnost od
cirkulacijske nestabilnosti i akutnog sranog zastoja.
Tijek spaavanja
Svaka akcija spaavanja iz lavine predstavlja za sve sudionike u spaavanju
veliki izazov. Kod svake odluke mora se odvagati znaenje brzog iskopavanju pred
rizikom za spaavatelje. U obzir se moraju uzeti opasnost od ponovne lavine, snjeni i
vremenski uvjeti, doba dana kao i teina terena. Svaki korak i odluka mora biti
promiljen. Princip je da kod svake lavine mora biti osiguran i prisutan helikopter. Vrijedi
pravilo da lijenici, vodii pasa i potrani psi moraju doi do lavine to je prije mogue.
to je vie zatrpanih u lavini to vie lijenika i spaavatelja moramo angairati ili drati u
pripravnosti.
Sve medicinske mjere se moraju poduzeti na mjestu otkopavanja kako bi se
sprijeila sekundarna smrti otkopanih koji su bili ivi. Pri tome glavni prioritet imaju
oksigenacija ( disanje i davanje kisika), kao i terapija hipotermije.
Oprema koju nosimo je kompletno zimska, termometar za mjerenje temperature
tijela, grijai ( kemijski ili termofor), topli napitci i sl. Ako zatrpani kod naeg dolaska jo
nisu otkopani ili ako ih ima vie organizira se prihvatno trijano mjesto, izvan lavine, u
sigurnoj zoni i zatieno od vjetra. Metalni laringoskop i lijekovi moraju biti zatieni od
hladnoe( dranje uz tijelo ili u lijeniku torbu staviti kemijski grija ili termofor). Zbog
niske vanjske temperature za sve ureaje treba osigurati dovoljno rezervnih baterija.
Kada se jedan ili vie zatrpanih otkopa poziva se odmah lijenik koji onda u
trenutku otkopavanja odreuje slijedee: prisutnost zranog prostora oko usta,
prohodnost dinih putova i vitalne funkcije. Ako moramo istovremeno voditi brigu o vie
otkopanih odravanje vitalnih funkcija preivjelog ima prednost pred reanimacijom
iskopanog bez znakova ivotnih funkcija.
Algoritam spaavanja
Medicinska komisija IKAR-a je 2001 g. donijela protokol o tretmanu iskopanih iz
lavine. U tretmanu ozlijeenih imamo dvije strategije zavisno od pretpostavljene duljine
otkopavanja.
100
Kod kratkog vremena iskapanja(35 minuta) mjerimo svaku minutu. Brzo

iskapanje i reanimacija imaju prioritet kako bi sprijeili prijetee guenje.
Kod duljeg vremena iskapanja ( vie od 35 minuta) minute gube svoj znaaj, a
teite lei na opreznom spaavanju i adekvatnoj terapiji hipotermije.
Mjere kod iskapanja unutar 35 min.
U ovom odsjeku brzina ima presudnu ulogu kako bi se izbjeglo guenje
zatrpanog. Ustanovljavanje zranog prostora je od sekundarnog znaenja. Jo za
vrijeme otkopavanja moramo blokirane dine putove otkopati i otvoriti. Ako imamo
prestanak disanja i prestanak rada srca umjetno disanje i masau zapoinjemo jo dok
nismo kompletno oslobodili unesreenog. U ovom periodu ne postoji po ivot opasna
hipotermija i unesreeni se tretira po opim medicinskim mjerama. Ako se nalazi u
kritinom stanju moemo ga oporaviti jer je uzrok najvjerojatnije akutna asfiksija zbog
neprohodnih dinih putova, mehanike kompresije grudnog koa, aspiracije ili
mehanike traume. Kod nastalog sranog zastoja vodim se principima BLS ( Basic Life
Support) kao i ALS ( Advanced Life Support). Tretman se povodi u prostoru zatienom
od vjetra u mjestu gdje je otkopan ili u atoru kako bi se smanjilo i sprijeilo dodatno
pothlaivanje zbog vanjske temperature i vjetra. Ako je potrebna intubacija na mjestu
otkopavanja lijenik se pokrije jaknom ili dekom kako bi izbjegao snjeno bljetavilo i
odsjaj koji mogu smetati prilikom intubacije.
Kod predvidivo duljeg transporta unesreeni mora biti opskrbljen izvorom topline,
alufolijom, dekama i bivak vreom i kapom. Izbor bolnice u koju se transportira ovisi o
vrstama ozljeda ili prva koja ima jedinicu intenzivnog lijeenja.
Mjere kod iskapanja koje traje dulje od 35 min.
Kod vremena iskapanja koje traje dulje od 35 minuta za preivljavanje je
presudno postojanja zranog prostora ispred usta i nosa zatrpanog. Zbog toga moramo
kod iskapanja voditi rauna da taj prostor ne unitimo ili smanjimo.
Ako unesreenog koji je imao zrani prostor otkopamo na prvom mjestu je
tretman hipotermije. Otkopavanje ne smije biti naglo i brzo nego paljivije i njenije to
je vie mogue. Kod otkopavanja moramo voditi rauna da sauvamo postojei zrani
prostor i odrimo prohodne dine putove. Tijelo zakopanog se mora u potpunosti
otkopati bez pomicanja. Pomicanje trupa i velikih zglobova mora biti uinjeno to je
njenije mogue. Ve se na mjestu nezgode odreuje stadij hipotermije na osnovu
postojeih kriterija ( v. poglavlje hipotermija).
Postavlja se rutinski timpano-termometar ( ili sonda u jednjak koju postavlja
samo lijenik). Kod timpanalnog mjerenja se moraju uzeti u obzir injenice da izmjerena
temperatura moe biti nia od stvarne, ali nam moe davati podatke o kretanju
vrijednosti tijekom transporta. to je prije mogue treba postaviti EKG nadzor kako bi
se na vrijeme mogli uoiti poremeaji ritma, uzrokovani otkopavanjem i grubim
pokretima.
Pravila kod otkopavanja koje traje dulje od 35 min.:
- bez grubih pokreta kod otkopavanja i transporta
- zatita od vjetra i hladnoe
Unesreenom koji ima refleks gutanja( Stadij I i II) moemo dati tople napitke,
zaslaene( bez alkohola), presvui vlanu odjeu bez velikih pomicanja tijela ( rezanjem
karama). Indikacija za intubaciju u stadiju III kod unesreenih bez svijesti se moe
101
HGSS
potivati dosta iroko jer su studije pokazale da postoji vrlo mala opasnost od nastanka
fibrilacije srca koju bi uzrokovala intubacija. Davanje kisika je obvezatno jer su
unesreeni od zatrpavanja lavinom izrazito osjetljivi na pomanjkanje kisika, a davanje
kisika je efikasna zatita od daljnjeg pothlaivanja. Koritenje lijekova u stadijima
hipotermije III-IV nije preporuljivo jer mogu izazvati poremeaje ritma. U stadijima I-II
lijekovi se mogu davati oprezno u duljim vremenskim razmacima nego kod bolesnika sa
normalnom temperaturom. Infuzijska terapija nije nuno potrebna. Postavljanje
periferne venske kanile na mjestu nesree je zbog centralizacije krvotoka oteano i
predstavlja gubitak vremena te od tog postupka treba odustati.
Kod temperatura tijela ispod 28C defibrilacija je u pravilu neuinkovita. Ako
pokuaj defibrilacije ne uspiju potrebno je unesreenog ugrijati na aparatu srce plua
bez prekidanja BLS-a. Kada nemamo puls u st. IV reanimaciju moraju zapoeti
spaavatelji i provoditi ju sve dok ne dou drugi spaavatelji ili lijenik.
Standardne mjere kod besvjesnog, pothlaenog unesreenika u lavini:
- davanje kisika
- nadzor temperature tijela u vanjskom zvukovodu
- EKG nadzor
- Intubacija
rtve lavine koji imaju srani zastoj trijaa lijenika
Trijaa se oznaava kao odluka lijenika koja na osnovi prognoze ozljede,
definira hitnost lijeenja i transporta u odgovarajuu ustanovu. U normalnim situacijama
na primjer teko ozlijeeni imaju prednost pred lake ozlijeenima, pacijenti koji imaju
ouvane vitalne znakove imaju prednost pred onima koji imaju srani zastoj. Trijau
provodi lijenik.
Internacionalna komisija za alpsku medicinu je 1996 godine donijela protokol za
trijau zatrpanih lavinom koji imaju srani zastoj ( izoelektrina linija na EKG-u, ravna
crta), sa ciljem da se ve na mjestu nesree prepoznaju i odrede sluajevi sa sranim
zastojem koji je potencijalno reverzibilne hipotermije, te da se kao takav transportira u
ustanovu sa srce-plua aparatom gdje e se provesti ugrijavanje na normalnu tjelesnu
temperaturu. Kod pacijenata kod kojih je srani zastoj nastupio zbog guenja moemo
prekinuti oivljavanje ve na mjestu nezgode.
U kriterije trijae ubrajamo duljinu spaavanja, tjelesnu temperaturu i postojanje
zranog prostora. Odluku mora donijeti lijenik koji je nazoan na mjestu dogaaja ili
osoba koja provodi spaavanje. Oni pomno procjenjuju prisutnost zranog prostora i
prohodnost dinih putova. Spaeni iz lavine koji je imao zrani prostor, a ima
hipotermiju i srani zastoj se proglaava mrtvim tek kada se na aparatu srce-plua
nakon ugrijavanja bezuspjeno oivljava. Valja ponoviti Gregory-jev princip: Nijedna
rtva lavine koja je imala zrani prostor nije mrtva dok nije ugrijana i mrtva.
Posttraumatski stresni sindrom
Neke studije pokazuju da preivjeli imaju posttraumatski stresni poremeaj i to
ukupno 28% preivjelih, od ega 48% onih koji su bili potpuno zatrpani. Simptomi
psihikih poremeaja su: neugodna sjeanja, nesanice, gubitak apetita, munina,
povraanje, osjeaj krivnje. Kod 18% potpuno zatrpanih poremeaj egzistira godinama.
Ovako visoki postotak posttraumatskog stresnog sindroma namee zakljuke o
organiziranju tima za krizna stanja koji e puno prije prepoznati posljedice i ranije
zapoeti lijeenje.
102
Procjena otkopanog bolesnika

Ne
Svijest
da
Hipotermija I-II:
- topla zaslaena pia
- presvlaenje odjee
ako je izvedivo
- transport u bolnicu sa
sa intenzivnom
ne
disanje
da
hipotermija III:
- intubacija, ventilacija ugrijanim vlanim
kisikom
- prijevoz u kliniku sa aparatom srce-plua
smrtonosne povrede
ne
CPR, intubacija
Odreivanje duljine zatrpanosti
< 35 min. > 32C
i temperatura
Nastavak CPR po ALS-u
>35 min, i/ili < 32C
EKG
fibrilacija
Srani zastoj
Da ali nije siguran
ne
Zrani prostor i
Otvoreni dini putovi
Hipotermija IV:
- nastaviti reanimaciju
- fibrilacija: 1 x defibrilacija
- transport u kliniku sa srce-plua
aparatom
proglaenje smrti
Mjere samo spaavanja
103
HGSS
U mnogim lancima se skijaima preporua izbjei lavinu spustom skijama ispred

lavine, a ako to nije mogue preporua se osloboditi skija i tapova i kada ga lavina
obuhvati pokuati plivati u lavini. U sluaju potpunog zatrpavanja lavinom prije
prestanka lavine se preporua zguriti se i postaviti ruke ispred lica. U nekim anketama
preivjelih zabiljeeno je da se prije nego je lavina stala oslobodilo skija 18% skijaa, a
skije i tapove je uspjelo osloboditi svega 8% preivjelih. Plivati je bilo u stanju oko 46%
preivjelih. Naprotiv 50% je bilo u stanju za trajanja lavine postaviti ruke ispred lica i na
taj nain si osigurati stvaranje zranog prostora za disanje.
Spaavanje od strane onih koji nisu zahvaeni lavinom
U sluaju da imamo potpuno zatrpane lavinom onih koji nisu zatrpani u prvih 15
minuta moraju pokuati pronai i iskopati zatrpane. Kada razmislimo da je za
pronalaenje zatrpanog ureajem potrebno oko 3-5 minuta i da nam za kopanje
lopatom zatrpanog na dubinu od jednog metra ostaje svega 10 minuta, moemo
zakljuiti da ovakav nain spaavanja ima svoja ogranienja. Pravila kojih se treba
pridravati u sluaju lavine:
- osobe koje su u prilici markiraju mjesto nestanka osobe u lavini
- odmah alarmirati spasilaku slubu mobitelom ako je na raspolaganju
- traiti svim raspoloivim ljudstvom najmanje 15 minuta. Najprije poslati po pomo i
alarmirati slubu od strane jednog lana grupe ako mobitel nije dostupan
- pretraivati ureajem lavinu, a istovremeno oslukivati i gledati lavinu
- poloaj i dubinu odrediti sa sondom, i sondu ostaviti kao marker
- kopati sa svim raspoloivim lopatama, ne direktno odozgo ve postranino
- kada se pojavi neki dio tijela brzo rukama uz tijelo iskopati kanal za svjei zrak.
Sigurnosna oprema kada se kreemo lavinoznim podrujem
Postoji nekoliko mjera koje
mogu smanjiti smrtnost zatrpanih lavinom:
smanjivanje stupnja zatrpanosti lavinom, smanjenje potrage zatrpanog u lavini i
produljenje vremena preivljavanja potpuno zatrpanih.
-
smanjenje dubine zatrpanosti
Ako je stradali samo djelomino zatrpan lavinom onda je njegovo pronalaenje u lavini
vizualno i vrlo brzo, a iskopavanje efikasno.
Svaka mjera koja smanjuje broj potpuno zatrpanih smanjuje mortalitet. Ova oprema se
moe kupiti, a primjer toga je Zrani balon za lavine.
Zrani balon-Airbag
U upotrebi je od 1991 g. a izrauje se u vie verzija. Integriran je u ruksak i napuhuje
se iz ampule potezanjem ruice kada nastupi lavina. Sadraj balona je mjeavina
duika i zraka od 150 l. Princip djelovanja je dvojak: poveava povrinu unesreenog i
zbog fizikalnog efekta inverzne segregacije ( velika tijela se zadravaju na povrini)
smanjuje dubinu na kojoj je zatrpan unesreeni. U vremenskom periodu od 1991-2003
g. zabiljeeno je 62 sluaja koji su se nali u lavini a imali su airbag. Od toga je 60
preivjelo, jedan skija sa otvorenim balonom je smrtno zatrpan, a jednom se nije
napunio balon jer je zatajila ampula koja ga puni. Preduvjet za uzgon je odgovarajua
tekua lavina. Ako se balon aktivira i nalazimo se u lavini, a nastupi druga lavina sustav
vie nije efikasan u odravanju unesreenog na povrini lavine. Vjerojatnost potpunog
zatrpavanja sa 39% pada na 16,1%, a smrtnost sa 23% na 3,2%.
-
skraenje vremena zatrpanosti

104
Kada imamo situaciju u kojoj je netko potpuno zatrpan potragu radimo na nekoliko
naina: tehnikim ureajima, lavinskim psima i sondiranjem terena. Za otkopavanje je
potrebno dosta vremena i opreme. Neophodan pribor su i prikladne lopate za
otkopavanje.
Tehnika oprema za potragu su elektronski aparati kojima identificiramo zatrpanog.
Poveali su anse za preivljavanje, ali ne onoliko koliko se od njih oekivalo. Prosjek
traenja mjesta zakopanih se sa 120 minuta smanjio na 35 minuta, ali mortalitet je sa
76% pao na 66% to je skroman rezultat. Razlog tome je to se znaajno smanjuju
anse za preivljavanje nakon tolikog vremena ( 35 minuta plus vrijeme za otkopavanje)
to je opisano ranije. Gledajui krivulju anse za preivljavanje ta vremena dolaze na
horizontalni dio krivulje gdje je ve niska ansa preivljavanja i traje dugi vremenski
period bez znaajnijih pogoranja. U 27% sluajeva gdje je potraga provoena
ureajima su potragu provodili spaavatelji, a ne prijatelji koji su ostali ne zatrpani. U tim
sluajevima smrtnost je iznosila 97%.
Tehniki ureaj za potragu ima smisla jedino ako ga upotrebe neozlijeeni sudionici,
to podrazumijeva prethodno upoznavanje i vjebanje rukovanja ureajem. Velika su
oekivanja od digitalnih aparata koji e otkriti zatrpanog puno prije i preciznije.
-
produljenje vremena preivljavanja potpuno zatrpanih:
Avalung: razvijen je u Americi i sastoji se od vrste veste ili je nainjen od sistema

gurtni, koje se privrste na grudni ko. U sluaju lavine skija mora u usta staviti
konektor i zadrati ga u ustima dok traje lavina. Preko konektora udiemo zrak, a
izdiemo preko jednosmjernog ventila. Tako postiemo kreiranje umjetnog zranog
prostora, a preko jednosmjernog ventila sprjeavamo ponovno udisanje ugljinog
dioksida i tako sprjeavamo hiperkapniju. Do sada u 33 provedena testa ureaj
omoguava preivljavanje u lavini do sat vremena. Do sada su dvojica koja su imala
ovu opremu preivjela ( Alaska, 2000, i Chamonix 2001). Za sada jo nije dana
preporuka za koritenje ovog proizvoda od strane Meunarodne komisije za Alpsku
medicinu. Nedoumica je da li je osoba koja nosi vestu u trenutku nastanka lavine u
stanju staviti konektor u usta.
Nedostatak sistema je injenica da kupovinom ne smanjujemo rizike koji prate
zatrpane osobe, a pravovremeno iskopavanje jer je produljeno vrijeme preivljavanja ne
garantira uspjeh. Sva navedena sigurnosna oprema nema obvezujui karakter.
4. PERSPEKTIVE
Poraavajua je injenica da usprkos dobroj organizaciji i razvijenim mjerama
spaavanja imamo 85% umrlih. Za poboljanje ove situacije u budunosti nee biti
dovoljno poboljati medicinske mjere koje mogu smanjiti smrtnost, jer sve mjere
spaavanja iz logistikih razloga dolaze prekasno i medicinski terapijski koncept slui
samo da se kod ivo otkopanih sprijei sekundarna smrt nakon otkopavanja. ansa da
iskopamo ivu osobu lei u to prijem otkopavanju, to brem alarmiranju, brzini
dolaska spaavatelja, dubini zatrpanih, faktora koji su neovisni o organiziranosti i
kvaliteti spaavanja.
U posljednjim godinama je alarmiranje, vrijeme polaska ekipa, dolaska do lavine,
poetka traenja i otkopavanja toliko optimizirano da otkopavanje poinje unutar prvih
35 minuta od nastanka lavine. To je rezultat postignutih vjetina i istreniranosti
spasilake slube, ali bez pravovremenog alarmiranja od strane oevidaca telefonom ili
mobitelom cijeli koncept se znaajno usporava. Ovi pojedinani uspjesi nemaju
105
HGSS
nikakvog utjecaja na mortalitet. Za znaajno smanjenje mortaliteta su potrebne dodatne

mjere koje e nakon nastanka lavine znaajno smanjiti dubinu zatrpanih i skratiti vrijeme
potrebno za otkopavanje. U poboljanju pomoi sudionika lavine koji nisu zatrpani lei
veliki potencijal poboljanja ansi preivljavanja. Potrebna je optimalizacija elektronskih
potranih ureaja i bolje akceptiranje opreme koja nam pomae da isplivamo iz lavine
od strane turnih skijaa i ekstremnih skijaa.
Usprkos djelotvornim tehnikim sredstvima ne smijemo zaboraviti da je lavina
smrtonosna, kako za one skijae koji ju izazovu tako i za ostale osobe koje se zateknu
na putu lavine.
106
XXI poglavlje OVJEK U VISINAMA

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Uvod
Fizikalne osobine visine
Stupnjevi visine
Aklimatizacija
Visinska bolest
Edem plua
Edem mozga
Ostale bolesti karakteristine za visinu ( kaalj, potkoni edem, krvarenje
u mrenici, ozljede hladnoom, ozljede suncem)
9. Terapija visinske bolesti ( silazak, kisik, vrea, lijekovi)
10. Zlatna pravila Himalayan Rescue Association HRA
Napomena: u poglavlju se navodi i medicinska terminologija i terapija. Poglavlje je
namijenjeno za spaavatelje i lijenike u HGSS-u.
1
UVOD
U svijetu godinje oko 37 mil. posjetitelja proe visokim gorjem ( UIAA). Oko 420
mil ljudi ivi u podruju visokih planina, a od toga 20 mil. u regijama iznad 2500 m, a 25.
mil. u regijama iznad 3500 m.
Kod trekinga gdje se planinari kreu ispod 5500 m uestalost oboljenja( bilo
kojeg oblika visinske bolesti) je oko 0.1 % ( jedan od 1000 oboli), a smrtnost je 0.01 %
( jedan na 10 000 trekera).
U sluaju ekspedicija u visoke planine uestalost oboljenja je 25 %, a smrtnost 3
% ( 300 x vie nego kod trekera). Na visinama iznad osam tisua metara smrtnost
iznosi 25 % ( dakle svaki etvrti alpinist ne preivi uspon).
Kako bi se smanjila uestalost obolijevanja u visokim planinama i smanjila
smrtnost potrebno je dobro poznavati specifinosti fiziologije na velikim visinama,
preventivne mjere, nain aklimatizacije, prepoznavanje simptoma oboljenja i mjere
lijeenja.
2
FIZIKALNE OSOBINE VISINA
Porastom visine ljudsko tijelo dolazi do svojih granica. Glavni razlog za to je pad
parcijalnog tlaka kisika u atmosferi, jaka hladnoa, suhi zrak i znaajno poveana
izloenost tijela UV zraenju.
Porastom visine dolazi do pada atmosferskog tlaka, pa tako i pada tlaka kisika.
Na visini od 5500 m parcijalni tlak kisika je upola manji nego na razini mora, na 8500 m
iznosi jedva treinu. To znai da je na tim visinama alpinistima na raspolaganju svega
polovina, odnosno treina kisika.
Parcijalni tlak kisika pada i kako se pribliavamo polovima jer je tu zbog
zakrivljenosti Zemlje atmosferski omota tanji. Praktino znaenje ovog podatka je: da
se Everest kojim sluajem nalazi na mjestu McKinley-a uspon na njega zbog niskog
parcijalnog tlaka kisika bez upotrebe kisika iz boce ne bi bio mogu.
Parcijalni tlak kisika je ovisan o jo nekoliko faktora: vremenskim prilikama i dobu
godine. to je vrijeme ljepe to je i atmosferski tlak vii te je i parcijalni tlak kisika vii.
Tlak je manji zimi nego ljeti.
107
HGSS
Dakle parcijalni tlak kisika je presudna vrijednost koja odreuje opskrbu tijela
kisikom. Njegov iznos odreuje koliko e kisika iz atmosfere ui u organizam.
Porastom visine pada temperatura u prosjeku 6,5C na 1000 metara to dodatno
poveava rizik od pothlaivanja i hipoksije.
UV zraenje se pojaava u prosjeku za 4% na svakih 300 metara visine to
poveava opasnost od opeklina, snjenog sljepila i nastanka raka koe. Refleksija
sunca od snjene i ledene povrine u danima kada nema vjetra znaajno poveava
toplinu i moe biti nezavisan uzrok iscrpljenosti izazvane toplinom to je teko uoiti u
ovako hladnom okruenju. Na Everestu i McKinley-u je temperatura u atoru bila i do
40-42C.
Dehidracija je naredni veliki problem na velikim visinama ( hladna snjena
pustinja). Voda se moe dobiti jedino topljenjem snijega i leda. Gubitak vode iz tijela je
viestruko pojaan disanjem preko plua i preko koe.
Fiziologija
U praksi vrijedi slijedee pravilo: to je vei parcijalni tlak kisika to je opskrba
tijela kisikom bolja.
Koliko tijelo iz atmosfere uzme kisika toliko se kisika vee za hemoglobin u
crvenim krvnim tjelecima i toliko se kisika krvotokom prenese do stanica. U svakoj
stanici organizma kisik sudjeluje u produkciji energije koja je neophodna za funkciju
svake stanice, tj. cijelog organizma.
Ako je koliina kisika koji nam stoji na raspolaganju u atmosferi mala dolazi do
slabljenja i potpunog sloma funkcije stanica to moe za posljedicu imati umiranje
stanica, zatajenja organa i konano smrti cijelog organizma.
3
STUPNJEVI VISINA
Srednje visine 1 500 2 500 m

Sniena koliina kisika na tim visinama ne utie znaajno na tjelesne funkcije
alpinista. Samo kod kompleksnih funkcija mozga je mogu blai poremeaji kao npr.
noni vid i sl. kada se naglo doe na tu visinu.
Drugaija je situacija kod osoba koje imaju neku kroninu bolest. U tim
sluajevima moe nagla promjena visine ( uspon iarom) dovesti do poremeaja
tjelesnih funkcija. Zbog toga se prije odlazaka na takve izlete korisno posavjetovati sa
lijenikom koji ima iskustva sa planinskom medicinom.
Velike visine 2 500 5 300 m
Na visinama iznad 2 500 m moramo napraviti aklimatizaciju kako bi izbjegli
tjelesna oteenja i visinsku bolest. Ovo je granino podruje. Vano je zbog toga to
se na tim visinama parcijalni tlak kisika znaajno smanjuje ( na 5200 parcijalni tlak
kisika dolazi na pola vrijednosti sa razine mora) to predstavlja opasnost za organizam.
Ve na tim visinama mogua je pojava svih oblika visinske bolest. Sposobnosti nam se
smanjuju iznad 2 500 m za 10 % na svakih 1000 m visine.
Ekstremne visine 5 300 8 848 m
108
Na ekstremnu visinu ovjek se ne moe aklimatizirati i zato je najvie stalno

naseljeno mjesto na Zemlji na visini od 5340 m. ( Aconquilcha, Chile). Iznad te visine
dugotrajno zadravanje moe imati trajne posljedice po zdravlje. Moemo oekivati
postepeno sve jae oteivanje tjelesnih funkcija do smrtnog ishoda, to je posljedica
djelovanja niskog parcijalnog tlaka kisika na organizam.
AKLIMATIZACIJA
Aklimatizacija je fizioloki proces koji zapoinje boravkom u podruju sa malo

kisika, a ima za cilj prilagoditi organizam toj sredini. Razlikujemo prilagodbe disanja,
cirkulacijske prilagodbe i krvne prilagodbe.
Disanje: tijelo nastoji manjak kisika u organizmu nadoknaditi porastom frekvencije
disanja. Na taj nain tijelo dobije veu koliinu kisika. Ova prilagodba nastupa odmah,
ali nije prisutna kod svih ljudi jednako jako, razliita je za razliite ljude.
Cirkulacija: porastom srane frekvencije dolazi do porasta koliine krvi koju srce u
minuti pumpa pa se na taj nain poboljava i poveava transport kisika do stanice.
Proces na velikoj visini nastupa veoma brzo.
Krv: u krvi dolazi do porasta broja eritrocita, crvenih krvnih tjeleaca, i na taj nain do
poboljanja transporta kisika do stanice. Do poveanja broja eritrocita dolazi tek nakon
2-3 tjedna boravka na velikoj visini.
Vremensko trajanje aklimatizacije je individualno i razliito, a ovisi prije svega o
brzini uspona, postignutoj visini, svladanoj relativnoj visini, zdravlju penjaa i
istreniranosti organizma. Sigurno uporite za duljinu trajanja aklimatizacije je: za 4000
m 3-6 dana, 5000 m 1-2 tjedna. Nakon aklimatizacije na te visine, penjemo li se dalje
proces poinje iz poetka. Penjanje na visine dakle mora biti postepeno. Aklimatizacija
na visinama iznad 5300 m nije mogua i zbog toga bazni logori ne smiju biti iznad te
visine.
Prethodna aklimatizacija
Prethodni visinski trening npr. u Alpama nije jedinstveno prihvaena i
djelotvorna strategija. Literatura i praktina iskustva su razliita. Ideja , aklimatizirati se
kod kue, a onda brzo otii na planirani vrh, se nije pokazala svrsishodnom. Preporua
se vrijeme koje je potrebno za postizanje solidne aklimatizacije iskoristiti na samom
mjestu uspona.
Medikamentozna aklimatizacija
Postoji mogunost ubrzavanja aklimatizacije lijekovima. Ipak treba se kloniti ove
strategije jer u njoj alpinisti imaju lanu sigurnost jer medikamenti imaju nuspojave koje
ovjeku na visini iznad 5300 m mogu praviti ozbiljne zdravstvene probleme. Neke
nuspojave lijeka acetazolamida su sline simptomima visinske bolesti( trnci u prstima
ruku i nogu, munina, pospanost, impotenciju, miopija i gorak okus u ustima).
Lijekovi koji se koriste za aklimatizaciju su acetatzolamid, dexamethason i ginko
biloba. Dexamethason se ipak preporua davati samo onda kada nastanu jasni znakovi
visinske bolesti.
Ginko biloba tablete mogu uspjeno prevenirati simptome visinske bolesti, ali
uinci su strogo individualni.
109
HGSS
Praksa aklimatizacije
Za vrijeme trajanja ekspedicije treba uzeti toan visinski profil koji se temelji na
geografskim osobinama i na individualnim sposobnostima visinske prilagodbe. Opa
pravila za postizanje optimalne aklimatizacije su:
- ne penjati se prebrzo (Velike razlike visine)
- ne veliki tjelesni napori koji vode u anaerobni metabolizam
- Mjesto noenja mora biti nie od tog dana postignute maksimalne visine
- Voditi rauna o dovoljnoj rehidraciji
- Svjesno hiperventilirati
- Paziti na rane znakove visinske bolesti
- Prehrana bogata ugljikohidratima
- izbjegavati alkohol u prvim danima aklimatizacije
Nakon postizanja aklimatizacije vrijedi pravilo: to je bre
mogue uspon na vrh i silazak.
Upute za uspjenu visinsku prilagodbu:
-
duboko disanje u mirovanju i optereenju

odravanje srane frekvencije u individualnim normalnim granicama
Razina treninga prema vlastitim sposobnostima izdrljivosti
Poveati nono uriniranje
Nakon povratka u nia podruja tipine promjene za visinu ostaju jo kratko vrijeme.
Preduvjeti za penjanje u visoka gorja
Do danas nije postoji mogunost odreivanja individualne sposobnost podnoenja
visine koja bi se odredila testovima ili mjerenjima u nizini. Postoji puno individualnih
faktora koji su za te sposobnosti mjerodavni:
- nasljedne sposobnosti
- trenutno zdravstveno stanje
- sposobnost poveavanja frekvencije disanja kod pomanjkanja kisika
- sposobnost poveavanja tlaka u pluima kod manjka kisika
- psihiko stanje i
- spremnost na uspjeh
Nikakvog uticaja na sposobnost podnoenja visine nemaju:
- izdrljivost
- spol
- godine
Openito svakome tko odlazi u visoka gorja moemo preporuiti struno
savjetovanje kod lijenika koji se bavi medicinom visokih gorja, koji moe prepoznati
rizine faktore i eventualno ih smanjiti.
Prethodne kronine bolest i rizik boravka na velikim visinama
Bez rizika
110
starost
kondicijska pripremljenost
debljina
eerna bolest
stanje nakon koronarnih bypassa kada nema bolova u prsima
blaga kronina pluna opstruktivna bolest
astma
nerizina trudnoa
kontrolirana hipertenzija
EPI pod terapijom ( epilepsija)
Upale
Duevne bolesti
Neoplazme
Rizino
-
tee opstruktivne bolesti plua

srane bolesti Angina pektoris
teke aritmije srca
srane greke
cerebrovaskularne bolesti
Apnea u snu
Rizina trudnoa
5.
VISINSKA BOLEST
Uestalost pojave visinske bolesti je u direktnoj vezi sa brzinom postizanja visine:

svaki ovjek moe imati simptome visinske bolesti ako se brzo nae na velikoj visini
( helikopterom, iarom ili sl.). Razlikujemo nekoliko oblika visinske bolesti: blagu
visinsku bolest AMS ( acute mountain sickness) i teke oblike: edem plua HAPE
( High altitude pulmonary edema) i edem mozga HACE ( High altitide cerebral edema).
Uzroci nastanka su: boravak na visini iznad 2500 m, poremeaj mikrocirkulacije,
poremeaj propustljivosti krvnih ila za tekuinu, bijeg vode iz krvnih ila u organe
( plua mozak)
Blaa visinska bolest AMS
Simptomi
-
Glavobolja esto pulsirajua u zatiljku i bjeloonicama ,

munina,
povraanje,
gubitak apetita,
nesanica, uestala buenja iz sna
vrtoglavica i osjeaj pijanstva i
pauze disanja u snu (Apnoa)
osjeaj guenja, to ne mora uvijek biti povezano sa visinskom bolesti
osjeaj hladnoe u tijelu
blijedo lice
111
HGSS
zaduha (dispnoa) u optereenju

nervoza
odsutnost mokrenja
ak se i u relativno niskim istonim Alpama u Europi javljaju simptomi visinske
bolesti. To ee to se savladava vea visinska razlika u kraem vremenu, to se
spava na velikim visinama i zbog neprilagodljivosti ili kronine bolesti koju imamo.
Svake godine u Junom Tirolu bude nekoliko sluajeva visinske bolesti
manifestirane edemom plua.
Terapija visinske bolesti
-
ne spavati na najvie dosegnutoj visini

stalan nadzor bolesnog zbog mogueg razvoja edema mozga i plua
ako simptomi traju kroz 24 sata obavezan silazak
urni silazak ako osoba ima ataksiju, poremeaj svijesti, ili pluni edem
kod blaih oblika ostati na visini i ekati aklimatizaciju 12 sati do 4 dana,
lijekovi: dati acetazolamid tablete od 125 ili 250 mg kroz dva dana ili dok se
osoba ne aklimatizira. Ginko biloba 100 mg tableta moe prevenirati i reducirati
simptome.
Analgetik kod glavobolje,( aspirin, acetaminofen, ibuprufen)
Antiemetik prochlorperazine tablete od 5 mg
Izbjegavati sedative i hipnotike
Mirovanje
Silazak 500- 1000 m
Kisik 0,5-1,5 L/min Posebno je efektan kod glavobolje
Dexametazon tablete od 4 mg, ili injekcije. Davanje kod progresivnih neurolokih
simptoma i ataksije
Postavljanje u Gamow vreu
6.
PLUNI VISINSKI EDEM
Bolest nastupa zbog prekomjernog nakupljanja vode u pluno tkivo. Posljedica

toga je oteano disanje, opa slabost, porast pulsa, kaljanje i iskaljavanje pjenuavog
sukrvavog sadraja i slabljenje funkcije bubrega.
Promjene u organizmu: vlana plua dodatno oteana opskrba sa kisikom porast
tlaka u plunom krvotoku proirivanje srca.
Poremeaj u pravilu nastaje 6-48 sati nakon izlaganja velikoj visini i prolazi
nakon silaenja unutar dva dana.
Simptomi:
-
Iscrpljenost i iznemoglost
Zaduha, dispnoa u mirovanju
Kaalj: suh ili produktivan
tahikardij( ubrzan rad srca) i tahipnoa ( ubrzano disanje) u mirovanju
slabost, iscrpljenost, iznemoglost
temperatura do 38,6C
glavobolja
cijanoza noktiju i usnica (Plavilo)
vidni pokreti grudnog koa disanje sa naporom
112
roza ili sukrvav iskaljaj

promjene ponaanja, mentalnih funkcija, ataksija, poremeaj svijesti do kome
hipoksemija u krvi nizak pO2
Tretman
-
silazak za 500-1000 m.
kisik 2-4 L/min postii pO2 >90%, po potrebi vee koliine kisika i disanje na
masku
ako nemamo kisika razmotriti davanje nifedipina 20-30 mg kapsula PO, ili 10 mg
sublingualno. Ponoviti dozu kako bi se smanjio pluni arterijski tlak, a da se
istovremeno ne izazove hipotenzija.
Inhalacija beta-agonista ( albuterol MDI dva udisaja svaka 4 sata ili salmeterol
dva udisaja svakih 8-12 sati).
odravanje tjelesne topline utopljavanjem i grijanjem
Razmotri disanje sa CPAP maskom
Postavljanje u Gamow vreu
VISINSKI EDEM MOZGA
Kod ovog oblika visinske bolesti dolazi do nakupljanja vode u mozgu. Mozak
otie i postaje vei. irenje mozga izaziva porast tlaka u lubanji.
Simptomi
-
ataksian hod, poremeaj koordinacije

poremeaj svijesti (od konfuzije, pospanosti, stupora do kome)
teka fizika iscrpljenost i iznemoglost
glavobolja
munina i povraanje
halucinacije rijetko
cijanoza i bljedoa
hipoksemija, ako je bolest povezana sa plunim edemom
grevi EPI rijetko
Tretman
-
silazak 500 do 1000 m

dexamethason 4-8 mg IV, IM, PO, poslije 4 mg svakih 6 sati
kisik 2-4 L/min odravati pO2 > 90%, vie kisika i maska ako je potrebno
u sluaju kome tretman i nadzor dinih putova,
postavljanje urinarnog katetera
furosemid 20 mg IM, IV ako je intravaskularni volumen dobar (prati krvni tlak,
oprez sa diuretikom kod hipotenzije)
hiperbarina vrea
ako su prisutni neuroloki simptomi unato tretmanu steroidima, kisiku i silasku
moe se raditi o CVI ( izljev krvi u mozak)
8. OSTALA OBOLJENJA I POREMEAJI VEZANI ZA VISINU

113
HGSS
Poremeaj sna
Poremeaj sna je uobiajen na velikim visinama i povezuje se sa hipoksijom
mozga.
Simptomi
- nesanica
- periodino disanje
- uzbuenost
Periodino disanje
Simptomi
- nona hiperpnea nakon apnoe ( ubrzano disanje pa pauza u disanju)
- periodi respiratorne alkaloze hiperpneje
Tretman
- acetazolamid 125 mg PO naveer
- paljiva upotreba hipnotika jer mogu izazvat respiratornu depresiju
- ako poremeaj sna nije povezan sa visinom mogu se dati sredstva za spavanje
Visinski kaalj
Do kalja koji je prvenstveno suh na velikim visinama dolazi zbog nekoliko
razloga: isuivanjem sluznica ( zbog udisanja hladnog i suhog zraka i nedovoljne
hidriranosti organizma). Ovaj kaalj sam po sebi nije po ivot opasan, ali moe remetiti
noni odmor to onda izaziva kroninu iscrpljenost. Ako perzistira zahtijeva obilnu
rehidraciju. Lijekovi koji ublaavaju kaalj nisu djelotvorni i mogu samo jo ograniiti i
usporiti disanje to moe biti opasno.
Tretman
- hidracija
- septolete
- antitusik codein 30 mg PO svakih 8-12 sati
- inhalacije pare
- antibiotik ako je sputum gnojan
- nosni sprej ili kapi za nos
- masti za nos mupirocin, bacitracin
Edem potkoja
Manifestira se kao edem, otok na nogama i rukama, ali moe zahvatiti i lice.
Uglavnom je bezopasan sa iznimkom edema usnica, rijetkog, ali vrlo ozbiljnog i
upozoravajueg simptoma visinske bolesti.
Tretman
- traiti znakove visinske bolesti, edema plua ili mozga
- u odsutnosti AMS dati diuretik furosemid 10 ili 20 mg PO, ili acetazolamid
125/250 mg
- nadzor adekvatne intravaskularne hidracije
114
Krvarenje u onoj pozadini

Moe doi do krvarenja u onoj pozadini koje uglavnom prolazi bez simptoma.
Najvjerojatniji uzroci su porast tlaka u mozgu zbog pomanjkanja kisika i suhi naprezajui
kaalj. Krvarenja u onoj pozadini zahvaa 50-80% alpinista koji se penju iznad 5300 m
i preporua se pregled one pozadine od strane lijenika ekspedicije.
Hipotermija
Vidi poglavlje hipotermija.
Sunana oteenja UV keratitis ili sunano sljepilo
Simptomi
- bol u oima
- trnci kao da je pijesak u oima
- osjetljivost na svjetlo
- suzenje
- eritem conjunktiva ( crvenilo, upala)
- otok kapaka
- krv u prednjoj onoj sobici
Tretman
- ukloniti kontaktne lee
- daj lokalni anestetik za dijagnozu, ali ne stalno jer smanjuje reepitelizaciju
ronice
- aspirin ili ibuprufen
- hladni oblozi na oi
- dati kapi sa midrijatikom cicloplegikom da reducira cilijarni spazam i proiri
zjenice zbog prevencije sinehija
- daj nesteroidne antiinflamatorne masti
- ne davati kortikosteroide
- pokriti oko na 24 sata potom pregled
- ohrabrivanje
Lokalni neuroloki simptomi bez edema mozga
Radi se o prolaznim napadima i jedino prolaznost simptoma moe biti razlika od
pravog edema mozga i cerebrovaskularnog inzulta. Radi se o:
- Migreni
- Cerebrovaskularnom spazmu ( prolazno suenje krvne ile mozga)
- Prolaznoj isheminoj ataci TCI ( dio mozga kratko ostaje bez kisika)
- Periferni neuroloki ispadi na velikoj visini mogu biti uzrokovani dehidracijom,
policitemijom ( velika koliina crvenih krvnih tjeleaca), poremeajem
zgruavanja, poveanog intrakranijalnog ( tlak unutar lubanje) tlaka,
cerebrovaskularnog spazma ( suenje krvnih ila mozga).
Simptomi
115
HGSS
prolazna hemiplegija ( jedna strana tijela ruka i noga nepokretne)

hemipareza ( slino kao gore samo blaeg karaktera, nedostaje osjet)
prolazna amnezija
parestezije jedne strane tijela
afazija ( nemogunost prianja)
skotomi
sljepilo.
Tretman
-
simptomatska
kisik
silazak
steriodi i kod male sumnje na HACE ili HAPE
ponovo udisanje CO2 pojaava cerebralni protok
Kod simptoma TCI zapoeti terapiju aspirinom
Nakupljanje plinova u crijevima

Simptomi
- flatulencija
Tretman
- simethicone 80 mg PO
- ugljikohidratna dijeta
Kronina policitemija
Problem osoba koje dugo vremena borave na velikoj visini.
Simptomi
- glavobolja
- insomnija
- letargija
- pletorini izgled
- policitemija u krvi hemoglobin od preko 200 g/L, hematokrit > 60%
Tretman
9.
silazak na manju visinu

kisik za vrijeme sna
putanje krvi flebotomija
medroxyprogesteron acetat kao respiratorni stimulator 20-60 mg/dan
acetazolamid 250 mg/dan PO, kao respiratorni stimulator
TERAPIJA VISINSKE BOLESTI
Najbolja i najsvrsishodnija terapija bilo kojeg oblika visinske bolesti je opskrba

kisikom koja se postie na nekoliko naina:
116
silazak: sputanje bolesnog na visinu na kojoj je mogao spavati ima u pravilu

dobar efekt i brzi oporavak. Silazak je najsigurniji nain i garantira oporavak
oboljelog i prestanak bolesti.
Kisik: davanjem kisika iz boce preko maske osigurava brzo poboljanje stanja.
Na alost ova terapija je vremenski ograniena jer kisika nema u neogranienim
koliinama.
Baro-vrea: napravljena je od plastike u koju moe lei oboljeli. Vrea ne
proputa zrak kada se napumpa. Pumpanjem se u vrei podie tlak zraka. Na taj
nain se simulira sputanje. Ova terapija slui samo da brzo dovede do
poboljanja, ali ni u kojem sluaju ne zamjenjuje silazak na nie visine.
Postavljanje u Gamow vreu 2-6 sati napuhanoj na 2 atmosfere to je ekvivalent
silaska od 1000 do 3000 metara zavisno od startne visine. U vrei se moe
davati kisik
Lijekovi
Teki stadiji visinske bolesti se mogu popraviti lijekovima kako bi mogli osigurati silazak.
Ozdravljenje zadravanjem na postignutoj visini ili ak uspon nije mogu.
- acetazolamid 125 ili 250 mg PO kroz dva dana ili dok se osoba ne aklimatizira
- Ginko biloba 100 mg tableta moe prevenirati i reducirati simptome visinske
bolesti, a moe i prevenirati nastanak simptoma
- Analgetik kod glavobolje,( aspirin, acetaminofen, ibuprufen)
- Antiemetik prochlorperazine 5 mg PO
- Dexametazon 4 mg PO, ili IM povezano sa silaskom i kod progresivnih
neurolokih simptoma i ataksije dexamethason 4-8 mg IV, IM, PO, poslije 4 mg
svakih 6 sati
- nifedipin 20-30 mg kapsula PO, ili 10 mg sublingualno. Ponoviti dozu kako bi se
smanjio pluni arterijski tlak, a da se istovremeno ne izazove hipotenzija
- beta-agonisti inhalacije ( albuterol MDI dva udisaja svaka 4 sata ili salmeterol
dva udisaja svakih 8-12 sati).
- Diuretik furosemid 20 mg IM, IV ako je intravaskularni volumen dobar (prati krvni
tlak, oprez sa diuretikom kod hipotenzije)
- antitusik codein 30 mg PO svakih 8-12 sati
- nosni sprej ili kapi za nos
- masti za nos mupirocin, bacitracin
- kapi za oi dati kapi sa midrijatikom cicloplegikom da reducira cilijarni spazam i
proiri zjenice zbog prevencije sinehija
- simethicone 80 mg PO
- medroxyprogesteron acetat kao respiratorni stimulator 20-60 mg/dan
10
ZLATNA PRAVILA HIMALAJSKE SPASAVALAKE SLUBE
- svako moe imati visinsku bolest, ali nitko ne smije umrijeti od nje
- svaki poremeaj zdravlja u visini mora se smatrati visinskom bolesti sve dok se
ne utvrdi drugaije
- kod pojave simptoma visinske bolesti zabranjuje se daljnji uspon
- ako se osjeate loe odmah zaponite silazak
- osobu koja ima visinsku bolest ne smijemo ostavljati samu
Visinska bolest nije kobni poremeaj, a nastaje gotovo bez iznimke kao posljedica
podcjenjivanja visine.
117
HGSS
XXII poglavlje
UTAPLJANJE I PAD U HLADNU VODU I DEKOMPRESIJSKA
BOLEST
1. Pad u hladnu vodu
2. Utapljanje
3. Dekompresijska bolest
Napomena: u poglavlju se navodi i medicinska terminologija i terapija. Poglavlje je
namijenjeno za spaavatelje i lijenike u HGSS-u.
1. PAD U HLADNU VODU
Pad u hladnu vodu moe vrlo brzo rezultirati utapljanjem na vie naina. Nagli
pad u hladnu vodu prouzrokuje trenutanu reakciju kardiovaskularnog ( srano ilni
sustav) i respiratornog sustava ( dini sustav). Refleksna reakcija simpatikusa
( autonomnog ivanog sustava) izaziva porast tlaka i srane frekvencije to moe
rezultirati opasnim poremeajima sranog rada.
Nakon pada u hladnu vodu odmah i nekontrolirano, irom otvaramo usta. Zatim
ponemo hiperventilirati ( ubrzano disati). Ventilacija plua se moe peterostruko
poveati zbog poveanja tidal volumena ( jedan udisaj) i frekvencije disanja. Poetno
otvaranje usta moe rezultirati aspiracijom ( udisanjem vode) vode i laringospazmom
( grenje glasnica). Rezultat hiperventilacije je alkaloza ( smanjena koliina ugljinog
dioksida u krvi) ija posljedica mogu biti grevi miia i smanjeni modani protok. Ove
injenice mogu poveati opasnost od utapljanja kod osobe koja se u nemirnoj vodi bori
da odri prohodne dine putove.
Respiratorna stimulacija koja je izazvana hladnom vodom smanjuje mogunost
zadravanja daha osobi koja je pala u hladnu vodu. Ova injenica takoer poveava
opasnost od utapljanja kod osobe koja se u nemirnoj vodi bori odrati prohodan dini
put.
Djelovanje hladne vode na kou izaziva brzo vazokonstrikciju ( suavanje krvnih
ila) perifernih krvnih ila to vrlo brzo rezultira hlaenjem miia i ivaca u
ekstremitetima, posljedica ega je gubitak snage i koordinacije u njima.
Mogunost plivanja i odravanja na vodi, izbjegavanja prepreka, izlaska iz vode
moe zbog toga biti znaajno smanjena.
Kombinacija hiperventilacije i miine slabosti moe biti pogubna za osobu koja
se nalazi u nemirnoj vodi. Gumena odijela spreavaju pothlaivanje, ali pothlaivanje je
uvijek mogue, ako je i mali dio glave ili lica izloen djelovanju hladne vode.
Kod pada u hladnu vodu preporua se slijedee:
- pokuajte pasti u vodu da ne kvasite glavu
- izaite iz vode to je bre mogue
- smanjite izlaganje hladnoj vodi to je vie mogue prebacite se preko
gumenog amca, nekog plutajueg objekta i sl.
- osiguraj plutanje, ako neko mora ostati u vodi
- smanji gubitak topline na najmanju moguu mjeru, ruke su pritisnute uz prsa
a noge su pritisnute jedna uz drugu, zagrlite se sa drugim utopljenicima,
- dobro zabrtviti odijelo da voda ne ulazi u njega ako je to mogue prije pada u
vodu.
118
Spaavanje i tretman
-
nastojite osobu koju izvlaite iz vode zadrati u horizontalnom poloaju

prilikom izvlaenja
svjesnoj osobi ne smijemo dopustiti da sudjeluje u vlastitom spaavanju ili da
izlazi sama iz vode zato to fizika aktivnost moe dovesti do opasnih
poremeaja sranog ritma, to moe rezultirati i fibrilacijom ventrikula.
Nakon izvlaenja iz vode odmah pristupiti zagrijavanju utopljenika.
2. UTAPLJANJE
Uvod
Procijeniti mogu uzrok utapljanja. Moramo uzeti u obzir povredu vratne
kraljenice, i oite povrede glave. Ostali razlozi utapljanja mogu biti hipoglikemija ( nizak
eer u krvi, sa i bez prisutne eerne bolesti), padavica, akutni infarkt srca. to je prije
mogue moramo zapoeti BLS.
Ope mjere
blagi znaci utapljanja
- ako je osoba kratkog daha moramo ju nadzirati najmanje 6 sati zbog
mogueg pogoranja
- kisik 4-6 L/min sa poveavanjem, ako je dah i dalje kratak.
- Odravajte toplinu i suhou utopljenika
Tei znaci utapljanja
- Ubrzano disanje preko 25 u minuti
- Nedostatak zraka ( dispnoa)
- kaalj stalni
- tahikardija i hipertenzija ( ubrzan rad srca i visok tlak)
- strah i nemir
- bljedoa i cijanoza ( plave usne i prsti) u poetku periferno zatim i centralno
- kisik 12-15 L/min
- zadrati toplinu i suhou utopljenika
- pripazi i oekuj povraanje, budi spreman na to
- pretpostavi da se stanje moe znaajno pogorati te planiraj hitnu evakuaciju
i transport
Srani zastoj
- BLS mjere
- ALS mjere ako si u mogunosti
- Paziti na vratnu kraljenicu
- Izbjegava Heimlikov hvat jer moe izazvati aspiraciju eludanog sadraja
- Uoi povrede i imobiliziraj vratnu kraljenicu
- Nastavi sa oivljavanjem utopljenika sve do bolnice, ako je to mogue zbog
protektivnog djelovanja hipotermije na mozak
Prekid oivljavanja
- utopljenik ima oite teke povrede koje nisu spojive sa ivotom
- utopljenik ima normalnu tjelesnu temperaturu, nema znakove ivota, a nema
jo postmortalne znakove
119
HGSS
spaavatelji su se iscrpili i ne mogu nastaviti oivljavanje

nema znakova ivota nakon ugrijavanja
postoje znaci smrti
3. DEKOMPRESIJSKA BOLEST
Uzrok dekompresijskoj bolesti su mjehurii inertnog plina ( duika) u vaskularnom
( krvoilnom) odnosno ekstravskularnom prostoru. Koji nastaje nakon promjene tlakova
u kojem osoba boravi.
Simptomi skeletno miini
- najee nastaju prvi sat nakon izranjanja, kod nekih su uoeni nakon 6 sati,
a vrlo rijetko nakon 24-48 sati
- bolovi u zglobovima, najee ramena i laktovi-najei i prvi simptomi
- karakter bola kao mukla bol, duboko u zahvaenom zglobu, ali ponekad je
jaka i pulsirajua. Kao ubodi
- bol se pogorava pomicanjem zgloba
- podruje utrnulosti oko zahvaenog zgloba
- osjetljivost na dodir
- bol privremeno prolazi, ako oko zgloba napuhnemo manetu tlakomjera na
150-250 mm Hg
simptomi neuroloki
- bol u leima
- pojasasta bol u abdomenu
- teina i slabost ekstremiteta
- parestezije ( osjeaj trnaca) u ekstremitetima
- slabost sfinktera inkontinencija stolice
- gubitak bulbokavernoznog refleksa
- proirenje mokranog mjehura i zadravanje mokrae
- paraliza
- hiper ili hipostezije
- pareza
- skotomi
- glavobolja
- disfagija
- konfuzija
- deficit vidnog polja
- motorni i senzorni deficit
- dezorijentacija
- mentalni poremeaj
iznemoglost i iscrpljenost
koni znaci
- svrbe
- arena koa
- lokalna ili generalizirana hiperemija ( crvenilo)
- mramorna koa
disanje
- dispnoa ( nedostatak zraka)
- bol ispod prsne kosti ( sternuma) koja se pogorava kod dubokog disanja
- neproduktivan kaalj
120
cijanoza
tahipneja
tahikardija
vazomotrni znaci
- slabost
- znojenje
- nesvjestica
- hipotenzija ( nizak tla)
- tahikardija ( ubrzan rad srca)
- bljedilo
- arena koa
- oligurija ( smanjeno mokrenje)
Tretman
-
transport u hiperbarinu komoru

ako je prijevoz zrakoplovom, ozlijeenog ne smijemo izlagati visini, mora se
odravati tlak kabine na razini mora, (idealno)
ako se to ne moe postii mora se letjeti ne vie iznad 300 m.
drati osobu na leima
kisik 5-10 L/min
i.v. infuzije da se odri diureza na 1-2ml/kg/h
osigurati 24 satnu hiperbarinu potporu za potencijalne unesreenike
Terapija kortikosteroidima nije dokazane efikasnosti. Preporuene doze hidrokortizona

1 g, ili metilprednisolona 125 mg u nastavku dexa 4-6 mg svakih 6 sat kroz 72 sata.
Letenje nakon ronjenja
Letenje neposredno nakon ronjenja moe izazvati dekompresijsku bolest tijekom
leta ili neposredno nakon, jer mnogi komercijalni zrakoplovi imaju nii tlak u kabini nego
to je na razini mora. Zbog toga se ne leti najmanje 12 sati nakon ronjenja. Ronioci koji
rone esto i trebaju dekompresijske stanke, ne bi smjeli letjeti unutar 24 sata.
121
HGSS
XXIII poglavlje LIJEKOVI I MEDICINSKA OPREMA

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Asistencija lijeniku
Medicinska ekipa
Oprema za kisik
Oprema za disanje ventilaciju
Mehanika ventilacija
Intubacija
Putovi davanja lijekova
Oprema za monitornig nadzor ivotnih funkcija
Infuzijske tehnike
1. ASISTENCIJA LIJENIKU
Kada u spasavalakom timu sudjeluje i lijenik sa svojom medicinskom

opremom, moramo obuiti spasavaoce kako lijeniku pomoi tijekom pregleda i
pripreme unesreenog za transport, te kako mu asistirati tijekom transporta. Zbog toga
dio spasavalaca mora nauiti kako asistirati lijeniku, koja se medicinska oprema i
tehnike pri tome koriste i na koji nain se postavlja i prati aparatura za nadzor ivotnih
funkcija pacijenta. Dopunska obuka spasavalaca sastoji se od usvajanja teoretskih
znanja i praktinih vjebi i vjebi savladavanja osnovnih medicinskih vjetina.
2. MEDICINSKA EKIPA
Medicinsku ekipu ini lijenik i njegov asistent. U sluaju HGSS-a lijeniki
asistent je za to obueni spaavatelj.
3. OPREMA ZA KISIK
Kisik je osnova ivota. U brojnim nezgodama dolazi do poremeaja disanja koje
ima za posljedicu smanjeni unos kisika. Povrede poveavaju potrebu za kisikom. Kisik
je zbog toga vrlo znaajan i vaan lijek. Kisik se mora davati kod svake ozljede.
Koncentracija kisika na razini mora je oko 21%, dok ostatak pripada duiku.
Manji dijelovi atmosfere su ugljini dioksid, vodena para i drugi plinovi.
Davanje kisika
Postoje razliiti naini davanja kisika. Primijenjen nain zavisi od teine stanja
pacijenta i opreme koja nam stoji na raspolaganju. U gorskom spaavanju izvor kisika je
boca sa kisikom koja je opremljena odgovarajuom opremom za davanje. Uskoro
oekujemo posebno lagane boce za kisik izraene od aluminija. One su lagane te emo
moi ponijeti veu koliinu kisika nego do sada jer je boca laka i u nju stane vie kisika.
122
Nain davanja
Usta na usta
L/min. O2
-
% O2 kojeg udahnemo
17%( 4% manje nego to
ga
ima
u
zraku
upuhujemo
ve
iskoriteni zrak
Nosni nastavak
1-6 L
24-44%
Maska za lice
8-10 L
40-60%
Maska sa rezervoarom * 6-10 L
60-100%
Balon i maska
12 L
50%
Balon, maska, rezervoar* 12 L
100%
Respirator
4-10 L ovisno o pacijentu 50-100%
* rezervoar je plastina vreica koja je ili na maski ili na balonu, rezervoar je kisika
kojeg udiemo iz te vreice u puno veem postotku nego da te vreice nema
Pribor za davanje kisika
Nosni kateter: najjednostavniji kateter koji se lako primjenjuje i postavlja
Maska za kisik: maska bolje prijanja uz lice i na taj nain se moe isporuiti vie kisika,
jer nema nepotrebnog gubitka kisika, a i pacijent direktno udie kisik. Maski se moe
dodati i vreica-rezervoar gdje kisik iz boce ide najprije u vreicu iz koje onda pacijent
udii isti kisik.
4. OPREMA ZA DISANJE I VENTILACIJU
Depna maska
Ova maska je jednostavno sredstvo za provoenje umjetnog disanja kod pacijenta koji
ne die. Jednostavna je, nije skupa, lako se naui primjena, titi od infekcije i
funkcionalna je. Bilo bi dobro da ju u svojoj prvoj pomoi ima svaki spaavatelj.
Primjena:
- postavimo je na lice pacijenta
- postavimo filter i nastavak za puhanje.
- prislonimo masku koja ima elastini jastui na svojoj donjoj strani uz lice i podignemo
bradu. Maska prekriva i usta i bradu.
- udiemo zrak u plua ( umjetno disanje)
Balon sa maskom
Koristi se kada pacijent ne die pa sa balonom ventiliramo pacijenta. Koritenje balona
obino prethodi intubaciji.
Primjena:
- treba osigurati optimalno zaptivanje rubova maske na licu
- u koritenju se preporua dva spaavatelja
- jedan dri podignutu bradu i osigurava prianjanje maske uz lice
- drugi pridrava balon i ventilira
Airway
123
HGSS
Pribor koji slui za odravanje prohodnosti dinog puta tako da se postavlja u

drijelo pa potiskuje bazu jezika i omoguava disanje. Postoje u razliitim veliinama
zavisno od starosti i veliine pacijenta. Postoje dvije osnovne verzije. Jedna se stavlja
kroz nos, a druga kroz usta. Veliina se odreuje mjerenjem od sredine usana do uke.
Laringealna maska
To je jedna vrsta cijevi koja na vrhu ima balon, a pravilno postavljena omoguava
pravilno i dobro umjetno disanje pacijenta. Potrebna je vjetina za postavljanje.
Kombi tubus
Namijenjen iskljuivo profesionalnim osobama u medicinskoj skrbi.
5. MEHANIKA VENTILACIJA
Mehanika ventilacija se provodi sa respiratorom koji ima pogon najee na
bocu sa kisikom, o emu moramo voditi rauna kada respirator koristimo u planini.
Naime on radi onoliko dugo koliko imamo rezerve kisika sa sobom. Prikljuuje se na
tubus bolesnika i provodi umjetnu-mehaniku ventilaciju- die umjesto pacijenta.
Obzirom na ograniene resurse kisika podesan je za brza helikopterska spaavanja. U
klasinom zemaljskom spaavanju sa dugim silaskom predstavlja problem jer za pogon
moramo nositi vee koliine boca sa kisikom to moe znatno usporiti silazak i opteretiti
spasavalaki tim. U tim situacijama ga ne treba nositi i koristiti. Koristiti ga moe samo
lijenik uz prethodnu intubaciju pacijenta. Tijekom transporta potrebno je neprestano
nadzirati njegov rad i provjeravati konekciju tubusa i aparata jer nepravilnost rada i
dekonekcija mogu dovesti do katastrofalnih posljedica. Kako bi se posljedice izbjegle uz
respirator se koristi i monitornig, nadzor rada respiratora. To je prije svega kapnograf i
saturacija. Vidi slijedei odlomak
6. INTUBACIJA
Intubacija je postupak uvoenja tubusa u dunik kako bi mogli ventilirati plua.
Za intubaciju koristimo odreeni instrumentariji i specifine lijekove i moramo
posjedovati vjetinu.
Instrumentarij se sastoji od laringoskopa, tubusa, vodilice, klijeta, balona,
Laringoskopom osvjetljavamo drijelo kako bi prikazali i vidjeli ulaz u dunik. Tubus
postavljamo u dunik nakon to smo proli izmeu glasnica. Vodilica i klijeta nam
olakavaju postavljanje tubusa. Na kraju tubus na kou lica uvrujemo zavojem ili
flasterom.
Lijekovi za intubaciju se sastoje od lijekova koji smiruju pacijenta, paraliziraju
miie i otklanjaju bol. Upotreba ovih lijekova je odobrena samo onim lijenicima koji su
vjeti intubaciji. Uporaba lijekova kod neiskusnih moe ugroziti pacijenta jer se moe
dogoditi da se ne moe uiniti intubacija i ventilacija paraliziranog pacijenta.
Vjetina se stjee praksom na odgovarajuim odjelima gdje se intubacija provodi
svakodnevno, u kontroliranim bolnikim uvjetima. Smatra se da lijenik posjeduje
vjetinu, ako tijekom godine uini najmanje 15 intubacija.
7. PUTOVI DAVANJA LIJEKOVA
124
Lijekovi se mogu davati na nekoliko naina. Najei je preko usta tabletama,

injekcijama u mii i potkono tkivo, preko koe raznim flasterima, inhalacijom preko
plua, venskim putem.
Svaki nain davanja ima svoje specifinosti, te dobre i loe strane. U hitnim
stanjima kod pacijenata koji su u nesvijesti najbolji nain davanja je venskim putem.
Postavljanje braunile, plastine cjevice u venu zahtijeva od nas poznavanje vjetine
postavljanja.
8. OPREMA ZA MOMNITORING, NADZOR IVOTNIH FUNKCIJA
Nadzor ivotnih funkcija provodimo sa posebnom opremom koju zbirnim imenom
nazivamo monitori. Pojedinano, to su kapnograf, saturacijski monitor, EKG monitor,
monitor za nadzor tlaka, termometar. Nekoliko rijei o svakome od njih.
Kapnograf je monitor koji nadzire kolinu CO2 u izdahnutom zraku. Neobino je
vaan kod pacijenata koji su intubirani i postavljeni na mehaniku ventilaciju, jer u
sekundi alarmiraju dekonekciju tubusa i aparata.
Saturacijski monitor je ureaj koji pokazuje zasienost krvi sa kisikom. Sastoji se
od posebne tipaljke koja se postavlja na prst ili uku i displeja koji pokazuje vrijednost
kisika u krvi.
EKG monitor uobiajeni monitor koji preko elektroda koje su zalijepljene na prsa
pacijenta nadzire rad srca.
Nadzor tlaka se provodi pomoi monitora koji samostalno u zadanim razmacima
mjeri tlak pacijenta preko manete koja je na ruci, a koju aparat sam napuhuje i
ispuhuje mjerei tlak pacijenta.
Termometar. Za planinske uvjete koristi se timpano termometar. Elektroda se
stavlja u zvukovod. IC ureaj odbijanjem od bubnjia na displeju pokazuje tjelesnu
temperaturu pacijenta.
9. INFUZIJSKE TEHNIKE
Infuzije dajemo onda kada pacijent ima nizak tlak najee zbog krvarenja ili je
iscrpljen, pothlaen i u hipoglikemiji. Najuobiajeniji put je venski, premda se u zadnje
vrijeme u pred bolnikim uvjetima, kada je esto puta teko uspostaviti venski put,
koristi tehnika intraosealnog davanja infuzija.
Prije davanja moramo prirediti infuziju za davanje. Postavljamo na infuzijsku
bocu sistem za infuziju, punimo ga infuzijskom tekuinom, eliminiramo zrak iz sistema i
infuzija je spremna za davanje.
125
HGSS
XXIV poglavlje
OPREMA SPAAVATELJA
1. Komplet spaavatelja
2. Stanini komplet
3. Lijeniki komplet
1. KOMPLET SPAAVATELJA
Osobna oprema:
podrazumijeva ono to bi svaki lan GSS-a trebao uvijek nositi sa sobom kad se
nalazi u planini, odnosno svaki put kada na svojoj odjei ima istaknuti znak GSS-a. Uz
dovoljno znanja i vjetine ovaj komplet je dovoljan za pruanje prve pomoi u svim
situacijama. Komplet se koristi u situacijama kada se lan GSS-a zatekne neposredno
na mjestu nesree. U sluaju akcije spaavanja osobni komplet predstavlja rezervni
sanitetski materijal, poto se u akciji koristi oprema koja zahtjeva manje improvizacije,
koja je pogodnija za transport, odnosno najbolja oprema za pruanje prve pomoi.
Svaki osobni komplet mora zadovoljiti nekoliko uvjeta: prvenstveno mora biti dostatan
za sve situacije, mora biti praktian za nositi , to znai malen i lagan te mora biti
jednostavan za upotrebu. Sadraj prve pomoi spaavatelja:
prvi zavoj 1.kom.
kaliko ili mull zavoj 1.kom
sterilna gaza 8.kom.
flaster 1mala rola
hansaplast 1.komplet
trokutasta marama 2.kom
ziherica
plastina vreica
astrofoliju
gumene rukavice
karice ili otri noi
SAM splint udlaga
Elastini zavoj
Paracetamol tablete
Andol tablete
2. STANINI SANITETSKI KOMPLET

U stanici bi se trebala nalaziti dovoljna koliina sanitetskog materijala za popunu
osobnih kompleta i staninog akcijskog kompleta. Svatko se mora brinuti da ima
kompletiran osobni komplet, a oruar da ima dovoljno materijala u stanici .
Oprema koja se koristi u akciji spaavanja
U standardnom akcijskom kompletu nalazi se vea koliina sanitetskog
materijala, koji se nosi na akciju bez obzira o kojoj se ozljedi radi. Standardni komplet
se nalazi u ruksaku uvijek spreman i kompletiran, to znai da se odmah nakon
126
upotrebe nadopunjuje potroeni materijal. U stanici se zavisno od veliine stanice i

broja akcija nalazi najmanje dva kompletirana ruksaka, te dovoljno sanitetskog
materijala za nadopunu kompleta.
Standardni akcijski komplet sadri:
4 dugake udlage
2 krae udlage
komplet "blue splint" udlaga
KED
2 prva zavoja
20 zavoja
2 elastina povoja
20 sterilnih kompresa
2 para rukavica
kare sa tupim vrhom za skidanje odjee
imobilizacijski ovratnik odrasle i djecu
deka ili vree za spavanje
astrofolija ili bivak folija
sredstvo za dezinfekciju ( prvenstveno za oistiti ruke spaavatelja nego li ranu)
jedna velika rola flastera
1 paketi hansaplasta
maska za umjetno disanje
litra izotoninog napitka ( u ruksaku se nalazi voda i izotonine tablete).
blok i kemijska olovka
hot pak
cold pak
Oprema za skijalite
Oprema koja se koristi na skijalitu potpuno je ista kao i standardni akcijski
komplet, no kako se ta oprema najvie koristi treba napraviti veu priuvu, to diktira
broj intervencija na stazi. Kako su na skijalitu vrlo lako mogue ozljede kraljenice i
kuka te povrede glave moramo imati KED, vakuum madrac i odgovarajue anc
ovratnike.
Oprema po planinarskim domovima
Svaki lan ima svoj osobni komplet prve pomoi i ako se naao na mjestu
nesree, odmah e poeti pruati pomo, koristei ono to ima. U sluaju da se neki
planinarski dom nalazi u blizini, moi e se koristiti i onime to ima u domu pa nee
trebati tedjeti, improvizirati, ili nepotrebno ekati da mu se donese potrebni materijal.
Zadatak HGSS-a i medicinske komisije je ustrajati na zahtjevu da svaki planinarski
dom ima odgovarajuu opremu. U nekim domovima oprema ve postoji ( Zavian,
Poklon, Platak itd.) Oprema se sastoji od dva dijela. Jedan dio koriste spaavatelji, a to
su zavoji, udlage i sl., a drugi dio je namijenjen iskljuivo za lijenike bilo da su to
lijenici iz HGSS-a ili lijenici koji su se u domu sluajno zatekli.
127
HGSS
3. LIJENIKI KOMPLET ( ruksak)

Sastoji se od reanimacijskog ruksaka Hanaulife , AED-a, i dodatne boce kisika s
priborom.
AED-Zoll Medicinska komisija ima jedan AED ureaj koji e se prikazati na teajevima
spaavanja, a izmeu teajeva e stajati na raspolaganju za deurstva na velikim
planinarskim manifestacijama i pohodima, kao to je pohod na Geru i sl.
dodatna boca s kisikom. Od nedavno se na tritu nude kevlarske i aluminijske boce
za kisik koje su lake i moi e se koristiti vea boca sa veom koliinom kisika to
omoguava opskrbu kisikom unesreenog kroz dulje vrijeme. ( jedan sat i vie).
potpuno opremljen Hanaulife ruksak s pridodanim lijekovima slijedeeg sadraja:
NAZIV
HANAULIFE Emergenci Rucksack Compact Line
maska prozirna
maska prozirna
airway bijeli
airway zeleni
airway crveni
TWIN mehaniki aspirator
svingomanometar
maneta za odrasle
maneta za dijete
stetoskop DUO
podvezica-Esmarh
univerzalne karae
laringoskop
lopatica za laringoskop Molontosh
lopatica za laringoskop Molontosh
hvataljka po Magillu
vodilica za tubus
pean
lampa-dijagnostika
astro folija
SAM udlage
pinceta kirurka
pinceta anatomska
kare
kateter za sukciju
kateter za sukciju
kateter za sukciju
prica od 10 ml
medikal tape 4x2,5
boca kisika 2l
regulator model II, 1-15l/min
glukometar s trakicama
endotrahealni tubus
endotrahealni tubus
endotrahealni tubus
endotrahealni tubus
endotrahealni tubus
endotrahealni tubus
endotrahealni tubus
endotrahealni tubus
VELIINA
KOLIINA
5
3
1
2
4
na kopu
4
3
velika
2
penkala
2x2m
srednje
10,3
12,3
14
2 litre
3,5
4
4,5
5
6
7,5
8
8,5
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
128

skalpel
skalpel
skalpel
elastini zavoj
komprese
zavoj
zavoj
gaza
gaza
gaza
weroplast-hansaplart
trokutasta marama
flaster
sterilne rukavice
poly-alkohol spray
prica
prica
prica
prica
igla
igla
zatitna maska
obine gumene rukavice
10
22
23
10x10
4m x 8 cm
4m x 10 cm
400x600mm
600x800mm
800x1200mm
1m x 6 cm
5m x 2,5 cm
8
200ml
2ml
5ml
10ml
20ml
1
12
1
1
1
2
2
2
2
1
1
1
1
1
1
2
1
5
5
2
2
10
10
1
10
AMPULIRANI LIJEKOVI
generiko ime
zatieno
adrenalin
Suprarenin
potrebno
8 ampula od 1mg/ml
klopramid
Synopen
2 ampula od 20mg/ml
metilprednizolon
Solumedrol
1ampule od 40mg/ml
aminofilin
Aminophillin
2ampula od 10ml/250
diazepam
Apaurin
3 ampula od 10mg/ml
deksametazon
Dexamethason
3ampula od 4mg/ml
metoklopramid
Reglan
2 ampule od 10mg/ml
hioscinbutilbromid
Buscol
2ampule od 20 mg/ml
diklofenak
Voltaren
3 ampula od 75mg/ml
tramadol
Tramal
4 ampula od 100 mg/ml
metamizol
Analgin
3 ampula od 2.5mg/ml
furosemid
Fursemid
3ampula od 20mg/2ml
verapamil
Isoptin
2 ampule od 5mg/ml
lidokain
Anelok
2 ampule od 100 mg/ml
verapamil
Isoptin
3 ampule od 5mg/2ml
atropin
Atropini sulfas
3 ampule od 1ml7mg
flumazenil
Anexate
2ampule od 0.5/5ml
glukoza25%
Glucosum 25%
2 ampula od 10ml
gentamicin
Garamycin
3 ampule od 120mg
klindamicin
morfij
tietilperazin
naolkson hidrocloridum
Dalacin C
Morphini hidrochloridum
Torekan
Narcan
3 ampule od 600mg/4ml
2 ampule
3 ampule
2 ampule
Natrii chloridi infundibile
4 pvc vreica od 500ml
OTOPINE
Natrij klorid
glukoza 5%
Glukoza 5%
1 pvc vreice od 500 ml
poligelini
Haemaccel
1 doza od 500 ml
Atenolol
14 tableta od 100mg
TABLETE
atenolol
129
HGSS
acetil salicilna kiselina
Andol
20 tableta od 100 mg
gliceriltrinitrat
Angised
10 tableta od 0.5 mg
paracetamol
Lupocet
20 tableta od 120mg
Ventolin
1 pumpica aerosola
AEROSOL
salbutamol
MASTI
kloramfenikol
Chloramphenicol
1 tubica masti
sulfadizin srebro
Dermazin
2 tube masti
Sulfasol
1 pakiranje kapi
KAPI
sulfasalazin
betadine otopina
AKTIVNI UGLJEN
1 boice
Carbo medicinalis
1 pakiranje tableta
12,14,16,18
4 komada razliitih veliina
POTRONI MATERIJAL
sustavi za infuziju
urinarni kateteri-folijevi, muki
4 sustava za infuziju
set za postavljanje katetera
1 sterilno pakiranje
vreice za urinarne katetere
3 vreica
toplomjer
glukometar
digitalni toplomjer
1 komad
1 komad
130
XXV poglavlje
1.
2.
3.
4.
HEMS
Uvod
Kriteriji za podizanje helikoptera
Osobitosti helikoptera
Specifinosti helikoptera s medicinskog aspekta
1.
UVOD
U ovom poglavlju su izneseni medicinski kriteriji za podizanje helikoptera i koji se

sve problemi sa unesreenim mogu javljati tijekom leta. Poglavlje je namijenjeno za
lijenike u gorskoj slubi, te je pisano medicinskim rjenikom, a spaavateljima nudi
korisne informacije.
2. KRITERIJI ZA PODIZANJE HELIKLOPTERA
Nabrojani su kriteriji nekih dispe centara u Evropi i SAD za podizanje
helikoptera:
Medicinski kriteriji:
- poremeene vitalne funkcije:
- gubitak svijesti, koma
- potekoe disanja
- pacijent koji se oivljava
- posebne okolnosti vezane za planinu
- lavine
- pad u ledenjaku pukotinu
- objeenost na uetu
- udar groma
- internistike bolesti
- teki poremeaj disanja bez prisutne prethodne traume
grudnog koa
- jaka bol u prsima
- otrovanje
- povrede
- ok
- pothlaivanje
- povreda kraljenice
- viestruki prijelomi
- sumnja na unutranje krvarenje
- otvorene rane grudnog koa
- tupe povrede grudnog koa, abdomena i zdjelice
( opasnost od povrede unutarnjih organa i velikih
krvnih ila)
- prijelom kuka ( jaka bolnost)
Logistiki kriteriji :
- udaljenost od bolnice
- zakrenost prometnica
- nepristupaan teren
131
HGSS
Helikopter se ne koristi za banalne povrede, ali kada postoje potreba za dvije

intervencije ide se na hitniju. Npr. Kada imamo prijelom kuka i infarkt najprije se rjeava
infarkt a onda prijelom kuka.
3. OSOBITOSTI UPOTREBE HELIKOPTERA
Helikopter za HEMS operacije, po zakonu o civilnom letenju u Evropi mora imati
dva motora i ne smije biti tei u punom optereenju od 5700 kg. Posadu EMS
helikoptera ine pilot, lijenik i medicinski asistent. To je minimum. Pilot je stalni
zaposlenik zranog operatera. Lijenik moe biti iz gorske slube, hitne slube ili
bolnike slube. Ono to je zajedniko za lijenika je to da on posao u helikopteru radi
povremeno po principu deurstava, dakle nije stalni zaposlenik zranog operatera koji
organizira HEMS, nego dolazi iz postojeeg zdravstvenog sustava odreene zemlje.
Ovo je situacija u gotovo svim evropskim zemljama izuzev vicarske gdje u privatnoj
spasilakoj helikopterskoj kompaniji REGA rade profesionalni lijenici. Medicinski
asistent moe biti posebno obueni leta spaavatelj iz gorske slube, medicinski
tehniar iz zdravstvenog sustava i sl. Ako ovakva trolana posada mora djelovati iz
zraka onda provodi long line operacije.
U nekim zemljama uz ove lanove posade jo se pridodaju vin operator i vin
men. U tim sluajevima postoji pet lanova i to pilot, lijenik, med. tehniar i vin
operator i vin men. Vin operator dolazi iz redova gorske slube ili avio mehaniara, a
vin men iz redova gorske slube.
Vrijeme djelovanja na terenu i dolazak na teren
Zadravanje na mjestu nezgode je ogranieno mnogim faktorima kao to su
vremenske prilike, temperatura, opasnost od lavina i odronjavanja kamenja. Medicinska
posada je zbog toga ograniena na pruanje samo nune medicinske pomoi, a
ponekad se i ona odlae do dolaska u sigurniju zonu. Najdulje vrijeme zadravanja na
terenu ne bi smjelo biti dulje od 10 minuta.
Djelovanje na terenu i u helikopteru
Pacijent se uvijek zbrinjava pokraj helikoptera. Nove letjelice (EC 145) imaju
dovoljno prostora, te se poetno zbrinjavanje moe obaviti i unutar helikoptera.
Dijagnostika i terapija na mjestu nesree i u helikopteru
4.
Dijagnostika i terapija su ograniene na samo nune i hitne mjere.

Dijagnostika vitalnih funkcija: disanje ( ukljuujui i pulsnu oksimetriju) krvotok
( puls, tlak, EKG), stanje svijesti, boja koe, temperatura ( sa timpano
termometrom).
Terapija : kisik, i.v. pristup, infuzija, lijekovi, terapija oka, CPR, opskrba rana,
imobilizacija, postavljanje na streer, zatita od hladnoe
Nuni aparati su : Defibrilator, pulsni oksimetar, EKG, tlakomjer neinvazivni
automatski, respirator, Sauger, perfuzor, timpano termometar, glukometar.
MEDICINSKI ASPEKTI HELIKOPTERSKOG PRIJEVOZA
Direktno i indirektno djelovanje na pacijenta

132
Ubrzavanje akceleracija i deceleracija

-
Zbog naglog ubrzavanja moe doi do slijedeih problema:

poremeaj protoka krvi kroz mozak ( posljedice-gubitak svijesti, oteana
koncentracija)
pomicanje prijeloma- posljedica bol
pomicanje organa- mogua posljedica pojaano unutarnje krvarenje i bol
Vibracije
Jake vibracije i ljuljanje helikoptera mogu izazvati slijedee poremeaje:

- poremeaj ravnotee ( to rezultira muninom i povraanjem)
- pomicanje fraktura ( rezultira bolnou)
Zbog umanjivanja efekata vibracije bolesnik se uvijek polae na vakuum
madrac.
Buka
Buka izaziva slijedee fenomene:
- oteana je komunikacija, nita se ne uje
- strah
Jaka buka proizvodi stres to rezultira poveanjem pulsa i poratom tlaka. Ove
injenice mogu kod pacijenata koji boluju od nekih sranih bolesti znaajno pogorati
njihovo ope stanje.
Promjene u parcijalnom tlaku zraka
Poveanjem visine ( letom u visinu) pada tlak zraka, a sa njim pada i tlak kisika
kojeg pacijent udie.
Poremeaj parcijalnog tlaka kisika
Sa visinom atmosfera postaje nieg tlaka, a sa time pada i koliina kisika u
atmosferi. Pada proporcionalno i parcijalni tlak kisika.
Mjere za otklanjanje negativnih uinak tijekom leta
-
to mirniji let
odgovarajua opskrba pacijenta ukljuujui i analgetika
siguran i.v. put za ev. davanje lijekova
vakuum madrac za smanjivanje vibracija
zatitne slualice za pacijenta
pulsni oksimetar i davanje kisika pp.
Davanje antiemetika lijekova protiv povraanja.
Zdrava posada helikoptera
Djelovanje promjena tlaka kod promjene visine leta
133
HGSS
to je visina vea tlak vanjskog zraka je manji, ali zrak u zatvorenim prostorima
tijela je vei. 1 L zraka na morskoj razini na visini od 1600 m je 1,2 L, a na visini od
3000 m raste na 1,5 L. To je razlog zato baloni punjeni helijem lete visoko u zrak
porastom visine, a stijenka balon je jako napeta.
Tjelesne upljine ispunjene zrakom, infuzijske boce, pneumatske komore i
vakuum se napuhuju i dok zrak izlazi van nema opasnosti. Ali moramo se uvati
slijedeih situacija:
- pneumotoraks-pomie medijastinum- smrtni ishod
- zrak u eludcu-poveava volumen eludca to oteava disanje
- zrak u zaepljenom srednjem uhu- pritisak u uhu, bol, puknue bubnjia
- zrak u lubanji kod otvorenih povreda lubanje- poveanje volumena zraka u
lubanji rezultira poveanim oteenjem mozga,
- zrak u staklenim bocama infuzija pojaava brzinu protoka infuzije i moe
uzrokovati zranu emboliju.
- Vakuum madrac se ispuhuje-moramo ispuhati dodatno zrak iz njega kada
letimo visoko
I kod zdravih izjednaavanje tlaka zraka u srednjem uhu moe predstavljati
problem te izazivati osjeaj pritiska i boli u uhu.
Mjere koje rjeavaju ove probleme su slijedee:
- posada ne smije imati oboljenja uha i nosa
- u helikopteru se ne koriste staklene boce, nego plastine vreice
- sanirati pneumotoraks prije leta
Promjene parcijalnog tlaka kisika letom u visinu
-
kod zdravih osoba ova promjena nije problematina

kod osoba koje ulaze u helikopter sa problemima disanja mogu kod visokog
leta znaajno pogorati problem
- posebnu osjetljivost na smanjenje parcijalnog tlaka kisika imaju srani
bolesnici.
Stupanj oksigenacije mjerimo pulsnim oksimetrom.
- ako je vrijednost kisika iznad 90% ne moramo dodavati kisik
- vrijednost ispod 90% zahtijeva davanje kisika
- vrijednost ispod 75% zahtijeva intubaciju i mehaniku ventilaciju
Monitoring u medicinskom helikopteru
- monitoring nije pouzdan jer vibracije helikoptera znaajno utjeu na monitore
- terapija samo u nunim okolnostima
- let je kod primarnih misija najee jako kratak
- komplikacije koje nastanu tijekom leta jako je teko tretirati
Monitoring je tijekom leta ogranien i otean zbog akceleracije,buke,vibracije i
pomanjkanje prostora ( ne u EC 145). Vane su slijedee injenice:
- oteana je komunikacija sa budnim pacijentom
- zbog buke teko moemo sluati srce i plua i mjeriti tlak
- automatsko mjerenje tlaka ne daje tone podatke
- infuzije oteano cure zbog toga to nisu visoko iznad pacijenta
Poloaj pacijenta u helikopteru
134
glava u smjeru kretanja helikoptera, pacijent je na vakuum madracu, ventil je

u visini glave pacijenta
tijekom leta pacijent moe biti u poloaju da je glava nie od tijela to je dobro
kod krvarenja, ali kod povrede glave to je nedostatak.
Zakljuak: Sve potrebne dijagnostike i terapijske mjere treba obaviti prije leta:
- stabilizacija cirkulacije-tlaka
- intubacija, respirator, drenaa toraksa i n.g. sonda
tretman oka
- postavljanje na streer, zavoji i imobilizacije.
135
HGSS
XXVI poglavlje
1.
2.
3.
4.
HIGIJENSKE MJERE U SPAAVANJU
Uvod
Mjere zatite
Opasnost od infekcije
Cijepljenje
1. UVOD
Cilj higijenskih mjera u gorskom spaavanju je smanjiti rizik infekcije za

ozlijeenog i spaavatelja. Pod ovim pojmom podrazumijevamo sve mjere koje
doprinose odravanju zdravlja. Smanjenju rizika infekcije doprinosi odravanje istoe
ozljeda koje su primarno zagaene.
Osobna higijena je presudna u izbjegavanju infekcija i oneienja u gorskom
spaavanju. Ope mjere: svakodnevno tuiranje; nokte odravati istima i kratkima;
uklanjanje prstenja i drugog nakita; istoa odjee i materijala koji se koristi; noenje
jednokratnih rukavica; prije i nakon dolaska u kontakt sa pacijentovim sekretima i krvi
dobro dezinficirati ruke.
Koa je, a posebno koa ruku naseljena brojnim bakterijama. Veina infekcija u
bolnici i spaavanju se prenese rukama. Pranjem i dezinfekcijom ruku moe se smanjiti
svaka infekcija.
Krvlju i drugim sekretima se mogu prenijeti brojne bolesti. Izmeu dvije
intervencije moramo zamijeniti prljave rukavice i odjeu. Takoer, ako imamo nesreu
sa vie povrijeenih moramo mijenjati rukavice kada prelazimo pomagati drugom
povrijeenom.
2. MJERE ZATITE
Najvanije mjere zatite su pranje, noenje rukavica i kontrola lijekova koje
upotrebljavamo.
Ruke peremo sapunom. Posebna pozornost se mora posvetiti pranju noktiju i
prljavtine ispod njih. Poslije toga namoimo ruke dezinfekcijskim sredstvom do lakta i
pustimo da se kroz 30 sekundi osui na koi. Pri tome pazimo da operemo sve dijelove
ruku, a kasnije i da ih sve dezinficiramo.
Kontrola lijekova: svi lijekove i infuzije moraju biti u roku trajanja; infuzija se
prireuje neposredno prije davanja; price sa lijekovima obiljeiti, a tako prireene
lijekove koristiti unutar 2 sata; nakon zavretka akcije svi dijelovi opreme se moraju
oprati i dezinficirati.
3. OPASNOST OD INFEKCIJA
Najee prenosive bolesti u gorskom spaavanju su: hepatitis B i C; HIV
( zavrni stadij AIDS); a rijetko tifus, kolera, tuberkuloza., gripa, meningokokni
meningitis.
Ugroena skupina su: spaavatelji sa kroninim oteenjima koe, kroninim
osipom, rane na noktima i koi; ako se ubodemo na inficiranu iglu; ako se poprskamo
krvlju ili izluevinama po oima ili ustima.
Putovi prijenosa su: ruke: prljavtinom kojom smo u kontaktu sa materijalima koji
su bogati bakterijama( gnoj, slina, sekreti i sl.). Ruke su najei nain prenoenja
136
infekcije. Krv: ubod sa iglom koja je bila u ozlijeenog koji je zaraen. Zrakom: sitni
aerosol koji udahnemo ili ga prenesemo koom. Rijetko, ali mogue: preko sline, suza,
sjemena tekuina, urin i stolica.
Prijenos hranom ili normalnim socijalnim kontaktom nije mogu.
4. CIJEPLJENJE
U naoj zemlji mogue se cijepiti od hepatitisa B i krpeljnog meningoencefalitisa.
Cijepljenje od hepatitisa B, tri puta: sada, nakon mjesec dana pa nakon est mjeseci.
Cijepljenje provodi higijensko epidemioloka sluba koja djeluje u sklopu Slube za
javno zdravstvo upanije.
Cijepljenje od krpeljnog meningo encefalisitsa se provodi kod ugroenih skupina:
lovci, umari, planinari. Cijepljenje moramo provesti tijekom zimskih mjeseci kako bi
potpuno zatieni doekali sezonu kada se pojavljuje meningitis. Cijepimo se u tri
navrata: sada, nakon 4 tjedna, nakon 9-12 mjeseci. Docjepljujemo se nakon tri godine.
Cijepljenje nudi 95% tnu zatitu.
137
HGSS
XXVIII poglavlje PREPORUKE PLANINARIMA

DESET KORISNIH SAVJETA PLANINARI POETNICIMA
1. Prilagodi svoje ciljeve i aktivnosti stupnju kondicije koju trenutno posjeduje. Svako
pretjerivanje moe biti opasno.
2. Prehranu baziraj na kompleksnim ugljikohidratima.
3. Pij to ee, ali nemoj piti alkohol za vrijeme ture. Alkohol reducira snagu i budnost i
zbog toga se mora izbjegavati za vrijeme ture i penjanja.
4. Prvih pola sata hodaj polako kako bi se tijelo ugrijalo.
5. Odmor, jelo i tekuina po mogunosti svaki sat. Trebate jesti malo i piti puno ak i
onda kada niste gladni i edni.(tada je to jo vanije.)
6. Ako se pojave znaci umora i iscrpljenosti uzmi dugi odmor ili razmotri odustajanje od
ture. Za vrijeme odmora ne jesti samo glukozu ve kompleksne ugljikohidrate.
Ako postoje znaci ozbiljne iscrpljenosti moe se raditi o pothlaenosti ( hipotermiji) ili
tekoj iscrpljenosti (akutnoj planinskoj bolesti).
7. Djeca i stariji kao i osobe koje boluju od nekih kroninih bolesti mogu planinariti uz
maksimalne mjere opreza. U sluaju sumnje konzultirajte svog lijenika.
8. Iznad 2500-3000 m poveavaj visinu na kojoj spava ne vie od 300 m u 24 sata.
Ako je ikako mogue ne spavaj na najvioj visini koju si taj dan dostigao.
9. ak i najmanji ruksak ima dovoljno prostora za osnovnu opremu: nikada ne zaboravi
sunane naoale, rukavice, kapu, bivak vreu, rezervnu odjeu, svijee i ibice, bateriju,
i prvu pomo.
10. Trai savjet iskusnih lokalnih poznavatelja o ruti, klimatskim i vremenskim
promjenama. Zabiljei svoj uspon ako je potrebno.
Preporuke je izdala medicinska komisija UIAA i IKAR-a.
XXVIII poglavlje RJENIK MEDICINSKIH POJMOVA
138

Prva Pomoc Za Spasavatelje 2007 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prva Pomoc Za Spasavatelje 2007 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

HRVATSKA

GORSKA SLUBA SPAAVANJA

PRVA POMO ZA SPAAVATELJE

Prva pomo za spaavatelje

PRVA POMO ZA SPAAVATELJE

Dario vajda dr.med.

Pred vama je materijal budueg prirunika prve pomoi za spaavatelje. Rezultat

II poglavlje NESREE U PLANINI

izvlaenje iz zone opasnosti

Prva pomo za spaavatelje

stalni nadzor vitalnih funkcija unesreenog

Svaki unesreeni ima pravo na

na neodlonu prvu pomo

Pretpostavke strune prve pomoi su:

pripremljenost( obuenost) za pruanje prve pomoi

Nae nestruno primjenjivanje mjera prve pomoi moe dovesti do:

smrti zbog neodgovarajueg oivljavanja CPR

Sigurnost spaavatelja i unesreenog

Prva pomo za spaavatelje

Redoslijed postupaka osnovnog odravanja ivota odraslih ini slijedei slijed:

Otvoriti dini put

Prva pomo za spaavatelje

Stavite ruku na njegovo elo i njeno zabacite glavu drei palac i

Polagano upuhnite promatrajui podizanje prsnog koa unesreenoga;

Prva pomo za spaavatelje

Prepoznavanje sranog zastoja provjerom pulsa na vratu je neprecizna metoda

Prva pomo za spaavatelje

3. UPORABA AUTOMATSKOG VANJSKOG DEFIBRILATORA (AED)

Prva pomo za spaavatelje

Omjer kompresija : ventilacija

3a. Ako dijete reagira rijeju ili pokretima:

Prva pomo za spaavatelje

udahnite ponovo i ponovite taj slijed 5 puta. Djelotvornost umjetnog

Vanjska masaa srca

Prva pomo za spaavatelje

sam. U tom sluaju srani zastoj je vjerojatno aritmogenog podrijetla i

- ako je mogue dajemo kisik

Prva pomo za spaavatelje

- kod djece mlae od 12 mjeseci sranu masau radimo sa dva prsta.

Prva pomo za spaavatelje

frekvencija: broj udisaja u minuti

Prva pomo za spaavatelje

Nakon brzog ABC pregleda donosimo odluku o daljnjim postupcima ( zavoji,

pregled grudnog koa u etiri segmenta

Simptomi koje unesreeni ima nakon povrede

Prva pomo za spaavatelje

Obrazac za pregled unesreenog

Prva pomo za spaavatelje

Prva pomo za spaavatelje

Utjecaj okoline u planini je posebno neugodan, a mogunosti pomoi jako

Prva pomo za spaavatelje

Rana je svako ozljeivanje koe i unutarnjih organa. Po veliini ih moemo

- Stupanj III : oteenje koe u cijeloj debljini, pa i oteenja i dubljih struktura

Prva pomo za spaavatelje

Kod postavljanja zavoja treba slijediti brojna pravila. To osigurava pravilno

Prva pomo za spaavatelje

Provjera cirkulacije: nakon postavljanja zavoja moramo provjeriti cirkulaciju na

Prva pomo za spaavatelje

presavij prema gore i privrsti zihericom. Normalno nakon postavljanja provjeri

Prva pomo za spaavatelje

ostali uzroci oka su jake infekcije, nedostatak odreenih hormona,

Prva pomo za spaavatelje

u sluaju povrede mogue modrice po tijelu kao od pojasa, mjesta udarca i