613

Nika Alfirevi*

UDK 65.01.011:658.16:338.93
Izvorni znanstveni rad

ULOGA INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

U UPRAVLJANJU PROMJENAMA I IZGRADNJI
KONKURENTSKE SNAGE VELIKIH PODUZEA:
REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA
Autor u radu tretira problematiku inovativne uporabe informacijske
tehnologije u projektiranju novih organizacijskih rjeenja i u izgradnji njihove
konkurentske sposobnosti. Dobijeni rezultati autorova istraivanja ukazuju na
postojanje potencijala naih velikih poduzea za inovativnu uporabu informacijske tehnologije u projektiranju organizacije i jaanju konkurentske sposobnosti, kako sa stajalita principa na kojima su izgraeni njihovi informacijski
sustavi, tako i sa stjalita percepcije informacijske tehnologije na razini top-menadmenta.

Teorijsko promiljanje uloge informacijske tehnologije u upravljanju

promjenama i u izgradnji konkurentske sposobnosti
Teoretiari organizacije i menadmenta ve se poodavno slau da je jedan od
kljunih imbenika funkcioniranja suvremenih organizacija veoma nestabilna i
neizvjesna okolina, a iz toga proizlazi zahtjev za visokom fleksibilnou poduzea.
Tako se esto kao glavne karakteristike dananjeg poslovnog okruenja izdvajaju
(Duli, u: Buble, 1997., str. 77-78.): (a) kompleksnost (okruenje obuhvaa veliki
broj meusobno intenzivno povezanih aktera i komponenti); (b) heterogenost
(njegove su relevantne komponente veoma raznovrsne); (c) dinaminost (promjene
kojima djeluje na poduzee brojne su, brze i u mnogim sluajevima nepredvidive)
i (d) neizvjesnost (koliina i kvaliteta informacija o potencijalnim promjenama u
okruenju, nedovoljne su, zbog ega se esto odluuje u uvjetima rizika ili ak
neizvjesnosti).
* N. Alfirevi, magistar znanosti, asistent Ekonomskog fakulteta Sveuilita u Splitu. lanak
primljen u urednitvu: 07. 03. 2001.

614

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

Mnogi teoretiari ve govore o novoj paradigmi poslovanja, koja se mora

prilagoditi svijetu u kojem vie ne postoje konstantan ili jednostavno predvidivi
razvitak dogaaja, ve samo previranje i organizirani kaos. Takvo uvjerenje zastupa S. Robbins, ilustrirajui ga metaforom zapjenjenih brzaca: Organizacija
je splav od etrdeset stopa (...) koja mora prijei pobjenjelu rijeku koja se sastoji
od neprekinutog toka stalnih zapjenjenih brzaca (...). Da bi stvari bile gore, splav
ima posadu od deset ljudi koji nisu nikada radili zajedno, nitko nije ranije plovio
rijekom, najvei se dio puta odvija u tami (...), tono odredite splava nije jasno, a
u nepravilnim se razmacima splav mora dogurati do obale, gdje dolazi nova posada,
a stara ga naputa (...) (Robbins, 1997., str. 276-277.).
Stoga osjeaj hitnosti i potrebe za temeljitim preokretom tradicionalnog naina
voenja businessa i nije udan: njega su jednostavno nametnule okolnosti u poslovnom okruenju. Iz njega, su proizale brojne nove teorije menadmenta i
organizacije, cilj kojih je mahom bilo postii izvrsnost na globalnoj razini ( world-class excellence), odnosno nove konkurentske snage i ugradnja upravljanja promjenama u prvobitno statino postavljeni koncept organizacije (tj. institucionaliziranje menadmenta promjena)1.
Meu brojnim teorijskim usmjerenjima koja su pokuala pronai orue za
savladavanje hirovitog poslovnog okruenja, odnosno novi izvor konkurentske
sposobnosti, veliki je broj autora svoju panju usmjerio na izuavanje informacijske
tehnologije (IT) u spomenutom kontekstu. U osamdesetim godinama velika je panja
pridavana mogunostima utjecaja informacijske tehnologije na strateki poloaj
poduzea. Brojni su autori raspravljali o nainima kako uporaba informacijske tehnologije moe djelovati na osnovne determinante industrijske strukture (konkurentske
sile u Porterijanskoj terminologiji) i lanac vrijednosti industrije, jednako kao i na
prirodu samog proizvoda (Porter i Milla, 1985; Cash, McFarrlan i McKenney, 1992.,
42-66). Osim toga, pokuavalo se pokazati da su sveobuhvatni, tzv. inter-organizacijski informacijski sustavi, zasnovani na mogunostima razmjene podataka
izmeu razliitih organizacija unutar istoga lanca vrijednosti, sposobni mijenjati
pravila na kojima se zasniva konkurentska borba (Cash i Konsynski, 1985.).
Ipak, nekoliko godina poto su te akademske diskusije potakle rastua ulaganja
u informacijsku tehnologiju, poela su razmatranja jesu li rast profita i proizvodnosti
dovoljno visoki da bi opravdali sve znaajnije investicije u informacijsku tehnologiju. Jedan je od najznaajnijih kritiara stratega, koji su traili ista tehnoloka
rjeenja problema nedovoljne konkurentnosti i fleksibilnosti, bio P. A. Strassmann.
Njegova je osnovna teza da se IT ne smije koristiti za puko automatiziranje
1
Vie o praksi upravljanja promjenama u velikim hrvatskim poduzeima vidjeti lanak istog
autora: Potencijal velikih hrvatskih poduzea za upravljanje organizacijskim promjenama: rezultati
empirijskog istraivanja, Ekonomski pregled 3-4, 2001. (u tisku).

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

615

postojeih, neuinkovitih organizacijskih sustava, to je i pokazao empirijskim

istraivanjem, u kojem nije pronaao znaajniju korelaciju izmeu visine ulaganja
u informatizaciju i proizvodnosti rada u amerikim korporacijama u osamdesetima
(Strassmann, 1990.).
Takvi su rezultati otvorili novi pristup koritenju informacijske tehnologije u
(re)dizajniranju sustava menadmenta i organizacije. Naime, poela je potraga za
novim stratekim mogunostima informacijske tehnologije vezanim uz inoviranje
tradicionalnih sustava organizacije i menadmenta, za to primjere daje tablica 1.
Tablica 1.
INOVACIJSKI POTENCIJAL INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE I NJEGOVE
ORGANIZACIJSKE POSLJEDICE
Podruje inovacije

Mogue organizacijske prednosti

Strukturiranje
tranksakcija

IT transformira nestrukturirane procese u rutinske

transakcije.

Zemljopisna rasprenost

IT olakava i ubrzava prijenos informacija, a to znai

da moe sluiti kao integrativni faktor, omoguujui
vii stupanj decentralizacije i delegiranja, ali i stvaranje
novih organizacijskih struktura.

Automatizacija

IT zamjenjuje ili smanjuje potrebu za radnom snagom.

Poboljanje informacijskih
sposobnosti

IT donosi mogunost jednostavnog koritenja sloenih

analitikih modela i prikupljanja i obrade velike koliine
podrobnih informacija u svrhu poboljanja poslovnog
odluivanja.

Skraenje proizvodnog ciklusa

IT omoguuje promjenu od sekvencijalnih tokova

radnih procesa prema simultanima.

Menadement znanja

IT olakava stvaranje baza znanja (tj. formalizaciju

organizacijskog znanja), i njihov prijenos u realnom
vremenu.

Kontrola

IT daje mogunost podrobnog praenja i izvjetavanja

o statusu pojedinih aktivnosti ili radnih zadataka ili
stanja u kojem se nalazi odreeni resurs ili
(polu)proizvod.
Smanjenje organizacijske
IT povezuje i olakava komunikaciju svih organizasloenosti
cijskih entiteta ukljuenih u obavljanje nekog procesa,
ime se smanjuje ili eliminira potreba za posrednicima
(bez obzira radi li se o entitetima unutar jedne ili vie
razliitih organizacija).
NAPOMENA: Prilagoeno prema: Davenport i Short, 1990., str. 17.

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

616

Stoga se panja istraivaa u devedesetim godinama usmjerava na povezivanje

informacijske tehnologije s analizom i dizajnom organizacijskih struktura i procesa
(Davenport i Short, 1990., str. 11). Naime, prevladalo je miljenje da bi spomenuti
imbenici morali ostvariti sinergijski odnos, djelujui rekurzivno jedan na drugoga.
To bi konkretno znailo da, se s jedne strane, inovacijskim potencijalom
informacijske tehnologije valja koristiti kao osnovicom za (re)dizajniranje sustava
organizacije i menadmenta, da bi, sa druge strane, novodizajnirani sustavi
potpomagali daljem razvitku informacijske tehnologije i poticali njezinu sve
napredniju primjenu u poslovne svrhe. Takav rekurzivni odnos prikazuje slika 1.
Slika 1.
MEUODNOS INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE I PROJEKTIRANJA
RADNIH PROCESA

Izvor: Davenport i Short, 1990., str. 12.

Takav pristup koritenju informacijske tehnologije u projektiranju organizacije

u potpunosti izvre njezinu tradicionalnu logiku, koja pretpostavlja strukturiranje

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

617

organizacije u skladu s principima industrijskog inenjeringa, pri emu se organizacijski sustavi (ukljuivi i informacijski sustav kao najvaniji pojavni oblik informacijske tehnologije) smatraju potpornim stupovima pojedinih funkcija, divizija
ili drugih organizacijskih entiteta. Naime, tradicionalno rjeenje polazi od dizajniranja organizacijskih entiteta i sustava hijerarhijskih odnosa, da bi zatim od postojeih izabralo onu informatiku tehnologiju koja se ponajbolje uklapa u izabrani
organizacijski dizajn.
Ideja o stalnoj rekurzivnoj povezanosti informacijske tehnologije i projektiranja
organizacije pretpostavlja postojanje svijesti o mogunostima koje IT nudi ak i
prije iniciranja postupka projektiranja organizacije. Isto se podrazumijeva i za sluaj
provoenja organizacijskih promjena: informacijska tehnologija tada mora
predstavljati osnovnu polugu za izlazak iz statusa quo, tj. za koncipiranje i implementaciju promjena kljunih za prilagoivanje novim uvjetima u poslovnom okruenju. Stoga se govori o induktivnoj primjeni informacijske tehnologije u projektiranju organizacije i upravljanju promjenama, to podrazumijeva pokuaj spoznaje
potencijalno snanih rjeenja koja otvara znanstvenotehnoloki napredak, a tek
onda traenje potpuno novih mogunosti njihove primjene u organizacijskim sustavima.
Na taj se nain spreava automatiziranje zastarjelih procesa i sustava, tj. uvoenje suvremene informacijske tehnologije u procese (sustave) modelirane na osnovi
nevaeih pretpostavki o organizaciji i njezinom okruenju. Znaaj induktivnog
pristupa tehnologiji moe se potkrijepiti velikim brojem, danas veoma popularnih,
proizvoda masovne potronje koji su samom svojom pojavom stvorili do tada neiskazane potrebe potroaa (npr. stroj za fotokopiranje, faksimil, walkman, osobno
raunalo, itd.). Naime, moglo bi se ustvrditi kako novi i neoekivani tehnoloki
iskoraci djeluju na potrebe i aspiracije ljudi, pa im omoguuju izvoenje aktivnosti
o kojima do tada uope nisu ni razmiljali, to otvara mogumost prevladavanja
tradicionalnih poslovnih pravila i obavljanja poslova na potpuno nov nain
(Hammer, 1993., str. 90).
Empirijsko istraivanje informacijske infrastrukture i uloge informacijske
tehnologije na konkurentost i fleksibilnost velikih hrvatskih poduzea
Cilj i sadrajne determinante istraivanja
Osnovni cilj istraivanja bio je dvojak: s jedne se strane eljelo spoznati kakvu
ulogu menaderi naih velikih poduzea pridaju informacijskoj tehnologiji i kako
percipiraju njezinu ulogu u procesima projektiranja organizacije i upravljanja
organizacijskim promjenama. Sa druge pak strane, ni najpovoljnija (iskazana) percepcija uloge informacijske tehnologije ne ukazuje na to kako su (i jesu li uope)

618

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

proklamirani stavovi provedeni u djelo. U tom se smislu eljelo istraiti i osnovne

karakteristike informatike infrastrukture velikih hrvatskih poduzea. Pritom se
nije eljelo ulaziti u taksativno popisivanje informatike opreme, prevladavajuih
tipova raunala, operativnih sustava ili drugih tehnikih obiljeja informacijskog
sustava poduzea, ve se teilo ustanoviti naelni metodoloki pristup projektiranju
informacijskog sustava poduzea.
Tako definirani pristup predmetnom istraivanju zahtijevao je definiranje dviju
osnovnih sadrajnih odrednica: odreivanja naelnog pristupa projektiranju
informacijskog sustava i percepcije uloge informacijske tehnologije od top-menadmenta naih velikih poduzea. Na osnovi istraivake namjere postavljene su
ovakve radne hipoteze:
H1: Informatika (tehnika) infrastruktura velikih hrvatskih poduzea prikladna
je za primjenu informacijske tehnologije kao stratekog imbenika poslovanja.
H2: Menaderi velikih hrvatskih poduzea naelno (deklarativno) vrednuju informacijsku tehnologiju kao znaajan imbenik jaanja konkurentske sposobnosti svoga poduzea i kao znaajan faktor u njihovom organizacijskom
(re)strukturiranju.
Predmetno je istraivanje bilo usmjereno prema velikim poduzeima (pri emu
se pojam velikog poduzea metodoloki definira u narednom odjeljku rada), jer se
smatralo kako mala i poduzea srednje veliine ne posjeduju dovoljno razvijene
informacijske sustave za donoenje zakljuaka o kompatibilnosti metodolokog
pristupa projektiranju informacijskog sustava i iskazanih stavova o informacijskoj
tehnologiji. Naime, upravo je utvrivanje te injenice predstavljalo jednu od
osnovnih istraivakih namjera prilikom izrade ovoga rada.
Potrebno je napomenuti da je ovo istraivanje bilo djelom ireg istraivakog
napora2 kojeg je cilj vezan uz utvrivanje razliitih aspekata restrukturiranja velikih
hrvatskih poduzea. Iako su neki njegovi rezultati ve odreeno vrijeme dostupni
javnosti3, cijeni se kako bi u ovom trenutku segment istraivanja koji se odnosi na
2
Istraivanje je proveo autor ovoga rada u okviru znanstvenog projekta Restrukturiranje
velikih hrvatskih poduzea u funkciji gospodarskog razvoja koji izvodi Ekonomski fakultet u Splitu,
pod vodstvom prof. dr. Marina Bubla i uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i tehnologije
Republike Hrvatske.
3
Vidjeti: radove: Buble, M.; Alfirevi, N.: Business Process Reengineering Approach to
Restructuring Large Enterprises in Transitional Economy, Proceedings of the 3rd International
Confererence Enterprise in Transition, Ekonomski fakultet Split, 1999., str. 350-354.; Alfirevi,
N.: An Empirical Inquiry into the Objective Assessment and the Top Management Perception of
Organisational Restructuring in Large Croatian Enterprises, Management, Vol. 5. No. 1., str. 21-48.;
Alfirevi, N.: Potencijal velikih hrvatskih poduzea za upravljanje organizacijskim promjenama:
rezultati empirijskog istraivanja, Ekonomski pregled, br. 3-4, 2001. (u tisku).

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

619

uporabu informacijske tehnologije u velikim hrvatskim poduzeima bio posebno

vaan za iru znanstvenu i strunu javnost, u kojoj se ve neko vrijeme razmatraju
strategija informatizacije, a u posljednje vrijeme i strategija internetizacije Republike Hrvatske kao glavni imbenici daljeg gospodarskog razvitka zemlje.

Metodoloki aspekti istraivanja: definicija osnovnog skupa

i instrumenata istraivanja
Istraivanje je provedeno u prvoj polovini godine1999. Budui da u to vrijeme
jo uvijek nisu bili dostupni precizni podaci o gospodarskim subjektima koji bi se
u godini1998. mogli uvrstiti u kategoriju velikih poduzea, osnovni je skup definiran tako da obuhvaa sva velika poduzea proizvodne, uslune i trgovinske
djelatnosti4 u Hrvatskoj u godini1997., za koje su bile dostupne sve relevantne
informacije potrebne za njihovu klasifikaciju prema kriteriju veliine5.
Naime, veliki je broj teoretiara ve raspravljao o kriterijima vezanima uz
svrstavanje poduzea u mala, srednja ili velika. Razliite se zemlje koriste i razliitim
brojem i sadrajem kriterija za odreivanje granica veliinske strukture poduzea,
ali se najee koriteni kriteriji odnose na ove imbenike: ostvareni prihod ili
bilannu aktivu u jednoj obraunskoj godini, ostvaren poslovni rezultat u jednoj
obraunskoj godini, odnosno prosjean broj zaposlenika u jednoj obraunskoj
godini.
Na zakon o raunovodstvu (Grubii, 1998., str. 8.) u velike poduzetnike
ubraja ona trgovaka drutva koja zadovoljavaju dva od sljedea tri kriterija: (1)
trgovako drutvo (u prosjeku) upoljava vie od 250 djelatnika, (2) vrijednost
ukupne imovine nakon odbijanja gubitaka iskazanih u aktivi premauje kunsku
protuvrijednost od 8 milijuna DEM, odnosno (3) prihod u dvanaest mjeseci prije
sastavljanja bilance premauje kunsku protuvrijednost od 16 milijuna DEM.
Iako su slubeni kriteriji razvrstavanja poduzea prema veliini viedimenzionalne prirode, za potrebe ovog istraivanja koristilo se prosjenim brojem djelatnika kao jednodimenzionalnim pod kriterijem za identificiranje osnovnog skupa
velikih poduzea, ime je u velikoj mjeri pojednostavnjena provedba istraivanja i

4
U istraivanje nisu ukljuene banke, tedionice, osiguravajua drutva i druge financijske
institucije, jer se cijeni da je njihova organizacija u dovoljnoj mjeri specifina, pa ju je teko kvalitetno
obuhvatiti upitnikom namijenjenim proizvodnim, uslunim i trgovakim poduzeima.
5
Istraivanje je pripremano u prvom tromjeseju godine1999. a provoeno od poetka travnja
do svretka srpnja godine1999. U tom su trenutku na raspolaganju bili podaci Zavoda za platni promet
o poslovanju poduzetnika na razini poduzea za godinu1997. Podaci za 1998. postali su dostupni tek
poto su primarni podaci ve obraeni.

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

620

izbjegnute su eventualne nedosljednosti vezane uz publiciranje i raunovodstvene

politike koritene prilikom izrauna financijskih pokazatelja.
U svjetskoj praksi postoje prilino razliiti kriteriji definiranja granica
poduzea prema broju radnika, koji uglavnom variraju prema karakteristikama
nacionalnog gospodarstva. Uvidom u kriterije pojedinih zemalja utvreno je da se
najee koristi broj od 500 zaposlenika, koji je i u ovom istraivanju zbog toga
prihvaen kao donja granica za identificiranje osnovnoga skupa. Time je skup od
558 poduzea, koja se prema Zakonu o raunovodstvu klasificiraju u velika ,
suen na ukupno 172 poduzea koja zapoljavaju barem 500 djelatnika.
Budui da podjela nije ponderirana, ni prema obiljejima djelatnosti, ni prema
ostvarenom prihodu ili profitu, moe se kazati kako je ona uvjetnog karaktera, ali
prilagoena osnovnim istraivakim namjerama i postojeoj praksi identifikacije
veliinske strukture poduzea u srodnim istraivanjima6. Istraivanjem je obuhvaen
osnovni skup od 172 poduzea, pri emu se kao instrument prikupljanja podataka
koristio upitnik distribuiran potom, namijenjen generalnom direktoru (predsjedniku
Uprave), odnosno direktoru ili lanu top-menadmenta (Uprave) zaduenom za
strateko planiranje.
Upitnik je pokrivao sloenu problematiku vezanu uz organizacijsko
restrukturiranje velikih hrvatskih poduzea i brojne imbenike koji utjeu na taj
proces. Veina je pitanja bila zatvorenog tipa, a u nekim je sluajevima koriten i
otvoreni tip pitanja, da bi se to preciznije dijagnosticirali iskazani stavovi i
percepcije top-menadmenta. Budui da su sredstva za provoenje istraivanja bila
veoma ograniena, jedina se realna mogunost za prikupljanje podataka odnosila
na anketni upitnik distribuiran potom. esto se kao najvei metodoloki nedostatak
takvog pristupa prikupljanju primarnih podataka navodi uobiajeno nizak stupanj
povrata ispunjenih anketnih upitnika (10%-20%), to dovodi u pitanje mogunost
verifikacije postavljenih hipoteza (Zelenika, 1998., str. 376.). No, predmetno je
istraivanje karakterizirala prilino visoka stopa povrata ispunjenih upitnika. Od
ukupno 172 anketna upitnika, vraena su 52, a to daje stopu povrata od 30,23%,
to ukazuje na injenicu da se dobijeni rezultati mogu smatrati reprezentativnima.
Ope karakteristike uzorka
Distribuciju poduzea iz uzorka prema zahvaenim industrijskim granama
prikazuje tablica 2. Prilikom klasifikacije prema industrijskim granama koritena
je ve uobiajena nacionalna klasifikacija djelatnosti (NKD), pri emu je u tablici
koja slijedi ifra djelatnosti prema NKD-u dana u zagradama, nakon naziva
industrijske grane.
6

Vidjeti: Galeti i Tipuri, 1998.; Grubii, 1998.

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

621

Tablica 2.
DISTRIBUCIJA PODUZEA PREMA DJELATNOSTI

Djelatnost (prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti)

Velika
poduzea
u osnovnom
skupu

Velika
poduzea
u uzorku
%

8
1

4,65
0,58

2
1

3,8
1,9

1
1

0,58
0,58

0
0

0
0

22
1
7
15
6
2
3
1
5
2
5
5
3
2
7
1
1
6
5

12,79
0,58
4,07
8,72
3,49
1,16
1,74
0,58
2,91
1,16
2,91
2,91
1,74
1,16
4,07
0,58
0,58
3,49
2,91

5
0
4
2
3
1
1
0
2
1
2
0
1
1
3
0
1
3
2

9,6
0
7,7
3,8
5,8
1,9
1,9
0
3,8
1,9
3,8
0
1,9
1,9
5,8
0
1,9
5,8
3,8

2
2

1,16
1,16

1
0

1,9
0

11

6,40

5,8

Poljoprivreda, lov i umarstvo

Poljoprivreda, lov i usluge povezane s njima (A01)
umarstvo, sjea drva i usluge povezane s njima (A02)
Rudarstvo i vaenje
Vaenje energetskih sirovina (CA)
Vaenje ruda i kamena, osim energetskih sirovina (CB)
Preraivaka industrija
Proizvodnja hrane i pia (DA15)
Proizvodnja duhanskih proizvoda (DA16)
Proizvodnja tekstila (DB17)
Proizvodnja odjee; dorada i bojenje krzna (DB18)
tavljenje i obrada koe; proizvodnja kovega i torbi... (DC19)
Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira (DE21)
Izdavaka i tiskarska djelatnost, umno. snimljenih zapisa (DE22)
Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnoga goriva (DF24)
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (DG24)
Proizvodnja proizvoda od gume i plastike (DH25)
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (DI26)
Proizvodnja metala (DJ27)
Proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva i opreme (DJ28)
Proizvodnja strojeva i ureaja (DK29)
Proizvodnja elektrinih strojeva i aparata (DL31)
Proizvodnja RTV i komunikacijskih aparata i opreme (DL32)
Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica (DM34)
Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (DM35)
Proizvodnja namjetaja, ostala preraivaka industrija (DN36)

Opskrba elektrinom energijom, plinom i vodom

Opskrba el. energijom, plinom, parom i toplom vodom (E40)
Skupljanje, proiavanje i distribucija vode (E41)
Graevinarstvo
Graevinarstvo (F45)

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla i predmeta

za osobnu uporabu i kuanstvo
Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini... (G51)
Trgovina na malo... (G52)

2
12

1,16
6,98

1
2

1,9
3,8

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

622
Nastavak tablice 2.

Hoteli i restorani
Hoteli i restorani (H55)

5,23

7,7

6
1
1
5
1

3,49
0,58
0,58
2,91
0,58

2
0
1
1
0

3,8
0
1,9
1,9
0

0,58
0,58
1,74

0
0
1

0
0
1,9

0,58
1,74
100

0
1
52

0
1,9
100

Prijevoz, skladitenje i veze

Kopneni prijevoz i cjevovodni transport (I60)
Vodeni prijevoz (I61)
Zrani prijevoz (I62)
Pratee i pomone djelatnosti u prijevozu; putnike agencije (I63)
Pota i telekomunikacije (I64)

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge

Poslovanje nekretninama (K70)
Istraivanje i razvitak (K73)
Ostale poslovne djelatnosti (K74)

1
1
3

Ostale drutvene, socijalne i osobne uslune djelatnosti

Uklanjanje otpadnih voda, odvoz smea, sanitarne i sl. djel. (O90)
Rekreacijske, kulturne i sportske djelatnosti (O92)
Ukupno

1
3
172

Izvor: Rezultati istraivanja.

Iz dobijenih se rezultata moe zakljuiti da struktura uzorka sa stajalita

obuhvata pojedinih djelatnosti nije optimalna, ali se moe ocijeniti da je struktura
uzorka sa stajalita obuhvata djelatnosti ipak zadovoljavajua zbog razine odstupanja
od idealnih vrijednosti, ali i zbog uvjeta u kojima je provedeno istraivanje. Naime,
najvee se odstupanja udjela pojedinih industrijskih grana u populaciji u odnosu
na onaj u dobijenom uzorku odnose na podzastupljenost tekstilne industrije (proizvodnje odjee) za oko 4 postotka, i na podzastupljenost trgovine na malo za 5
postotaka. Cijeni se da gornja odstupanja ipak osiguravaju valjanost donesenih
zakljuaka, pri emu je potrebno uzeti u obzir relativno teku gospodarsku situaciju
u pojedinim industrijama u vrijeme provoenja istraivanja, to se posebno odnosi
na poslovanje mnogih maloprodajnih lanaca u godinama1998. i 1999.

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

623

Tablica 3.
DISTRIBUCIJA PODUZEA PREMA BROJU ZAPOSLENIH
Ukupno velikih poduzea u uzorku
Broj zaposlenih
Frekvencija
%
Do 1499 zaposlenih
40
76,9%
1500-2499 zaposlenih
4
7,7%
2500-3499 zaposlenih
3
5,8%
3500-4999 zaposlenih
3
5,8%
Vie od 5000 zaposlenih
2
3,8%
Ukupno
52
100%

Ukupno velikih poduzea u populaciji

Broj zaposlenih
Frekvencija
Do 1499 zaposlenih
138
1500-2499 zaposlenih
18
2500-3499 zaposlenih
6
3500-4999 zaposlenih
3
Vie od 5000 zaposlenih
7
Ukupno
172

%
80,2%
10,5%
3,5%
1,7%
4,1%
100%

Izvor: Rezultati istraivanja.

Distribucija primljenih anketnih upitnika prema broju djelatnika (vidjeti tablicu

3.) pokazuje da prevladavaju gospodarski subjekti koji imaju izmeu 500 i 1500
djelatnika (76,9%). Udio veoma velikih sustava, s vie od 1500 zaposlenih, znatno
je nii. Ta se injenica moe objasniti na dva naina: s jedne strane, radi se o velikim
sustavima nastalima u vrijeme socijalizma, koji se u posljednje vrijeme redovito
suoavaju s velikim poslovnim problemima ili ak vie ne postoje kao jedinstvene
pravne osobe.
Sa druge strane, odreeni broj novih velikih poduzea, mahom korporacijskih grupa u veinski privatnom vlasnitvu, organiziran je u obliku holdinga ili
grupe, tako da se slubenom statistikom podaci o njima zahvaaju na razini pojedinih
poduzea, a ne grupe kao cjeline, to je otealo njihovo ukljuivanje u istraivanje.
No, s obzirom na udjele poduzea prema broju zaposlenih u promatranoj populaciji,
moe se zakljuiti da je za potrebe ovog istraivanja uzorak reprezentativan.
Poduzea koja ine uzorak znaajno se razlikuju i po obliku vlasnitva: ponajvie je onih u veinskom dravnom vlasnitvu, a slijede ih poduzea u veinskom privatnom vlasnitvu i privatizirana poduzea.

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

624
Tablica 4.

DISTRIBUCIJA PODUZEA PREMA OBLIKU VLASNITVA

Oblik vlasnitva
Javno ili komunalno
U pretvorbi
Privatno od osnivanja
Privatno nakon pretvorbe
Mjeovito, u veinskom privatnom vlasnitvu
Mjeovito, u veinskom dravnom vlasnitvu
Ukupno

Frekvencija
6
4
1
7
13
21
52

Postotak
11,5%
7,7%
1,9%
13,5%
25,0%
40,4%
100,0%

Izvor: Rezultati istraivanja.

Analiza rezultata istraivanja

Prije podrobnije analize rezultata istraivanja, vano je ukazati na neke osnovne
tehnoloke karakteristike informacijskog sustava poduzea. Naime, mogue je
razlikovati dvije glavne koncepcije izgradnje informacijske infrastrukture: (1)
Koncepciju centralnog poslovnog raunala (mainframe raunala), na kojem se
centralizirano pohranjuju svi poslovni podaci, a pristupa mu se preko neinteligentnih terminala kao sredstva komuniciranja sa centralnim raunalom (Vaskevitch,
1995., str. 14-16). (2) koncepciju vezanu uz vie malih, ali dovoljno snanih, raunala
(raunala-posluitelja), sposobnih opskrbljivati osobna raunala (raunala-klijente)
spojena u lokalne raunalne mree razliitim servisima, odnosno vrstama informacijskih usluga (ispis na zajednikom pisau, uskladitavanje podataka u
zajedniku memoriju, itd.).
Budui da se potonji tip informacijskog sustava zasniva na raunalima koja
pruaju informacijske servise (posluiteljima, odnosno serverima) i na osobnim
raunalima koja ovima pristupaju (klijentima), takav se informacijski sustav naziva
klijent-server sustavom7 (modelom ili arhitekturom). Za svrhu ovog istraivanja
tehnike osobitosti klijent-server arhitekture od malog su znaaja, ve je bitno povezati percepciju uloge informacijske tehnologije u poslovanju poduzea s jednim
od prethodno spomenutih tehnolokih pristupa izgradnji informacijskog sustava
poduzea. Naime, moe se kazati da je koncepcija centralnog poslovnog raunala
7
Opirnije o konceptu klijent-server informacijskog sustava vidjeti u: (Vaskevitch, 1995., str.
95-114).

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

625

(mainframe) izgraena na osnovi funkcijske organizacijske strukture i hijerarhijskog

sustava menadmenta, jer ne omoguuje jednostavno i fleksibilno pribavljanje
sloenih informacijskih usluga, sukladno s potrebama koje namee rad na uveanim
poslovima, u okviru autonomnih timova.
Sa druge pak strane, klijent-server model, zasnovan na povezivanju raunala
preko lokalne raunalne mree, kako meusobno, tako i s posluiteljskim
raunalima, stvara distribuirani raunalni sustav, u kojem ne postoji centralno
raunalo. Stoga ne postoji ni centralni autoritet informatikog osoblja koje odluuje
je li odreena informacijska usluga dostupna ili nije. (Vaskevitch, 1995., str. 120121).
Na taj nain djelatnici dobivaju mogunost interaktivnog propitivanja
postojeih podataka, izgradnje modela i obraivanja informacija potrebnih za
donoenje poslovnih odluka i za zadovoljavanje potreba kupaca, to sve djeluje na
postizanje visoke razine organizacijske fleksibilnosti i podupire (eventualno)
iskazane deklarativne stavove top-menadmenta o uporabi informacijske tehnologije
u smislu poboljanja konkurentske sposobnosti.
Rezultati istraivanja informatike infrastrukture pokazuju da sva anketirana
poduzea posjeduju osobna raunala i da vie od dvije treine velikih poduzea
posjeduje lokalnu raunalnu mreu koja povezuje sve lokacije na kojima se odvijaju
poslovne aktivnosti, to navodi na zakljuak da su zadovoljeni minimalni zahtjevi
za izgradnju klijent-server sustava. Ako se analiziraju i ostali dobijeni podaci, dojam
je jo povoljniji, jer vie od 90% poduzea ukljuenih u istraivanje posjeduje
lokalnu raunalnu mreu barem na jednoj od svojih lokacija, a druge dvije treine
anketiranih poduzea posjeduju i neku vrstu posluiteljskih raunala8.
Osim toga, u okviru istraivanja analizirani su i neki tipini informacijski
servisi, pri emu se dolo do zakljuka da najvei dio anketiranih poduzea (68%)
jo uvijek ne omoguuje najveem dijelu svojih djelatnika pristup globalnoj
informacijskoj mrei - Internetu. Isto tako 87,5% poduzea ne posjeduje nikakve
raunalne veze prema svojim kljunim partnerima, pa to dodatno ograniuje mogunost povezivanja postojeih lokalnih raunalnih mrea velikih poduzea sa
drugim slinim entitetima. Taj podatak ukazuje i na relativno slabu dostupnost
elektronike pote, za koju se dri da u velikoj mjeri podupire tretman ljudskih
potencijala i djeluje na transformaciju korporacijske kulture (Vaskevitch, 1995.,
str. 146-147).
8

Naalost, ovdje je zbog nedovoljne tehnike upuenosti respondenata (menadera najvie

razine) nemogue diferencirati centralna poslovna raunala (mainframe) od malih posluitelja (servera),
namijenjenih radnim grupama (timovima) i na taj nain utvrditi koliko velikih poduzea ve ima
izgraen klijent-server sustav. Ono to sigurno moe zakljuiti jest da postoji tehnika infrastruktura
potrebna za brzu izgradnju takvog informacijskog sustava u svim anketiranim poduzeima.

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

626
Tablica 5.

RASPOLOIVI TIPOVI RAUNALA I RAUNALNIH MREA

U VELIKIM PODUZEIMA
Raspolo-ivost
tehnologije

Osobna
raunala
Frekv.

Posluiteljska
raunala
%

Frekv.

Lokalna
raunalna
mrea
Frekv.

23,1%
Ne posjeduje

0%

12

96,2%
50
100%*
Bez odgovora
Ukupno

Frekv.

Frekv.

23,1%

80,8%
87,5%*

71,2%
37

90,4%*

42
24,5%*

90,4%
47

74,5%*

12
6,0%*

67,3%
35

Raunalna veza
prema kljunim
partnerima

5,8%
3

25,5%*
Posjeduje

Lokalna mrea
koja povezuje
sve lokacije

11,5%
6

75,5%*

12,5%*

3,8%

9,6%

3,8%

5,8%

7,7%

52

100%

52

100%

52

100%

52

100%

52

100%

Izvor: Rezultati istraivanja.

* Izraunano na osnovi uzorka iz kojega su izbaeni sluajevi bez odgovora.

Analiza informacijskih servisa, osim toga, omoguuje i priblinu procjenu

udjela postojeih klijent-server sustava, to naalost nije bilo mogue uz pomo
podataka o (ne)postojanju posluiteljskih raunala9. Naime, gotovo 90% anketiranih
poduzea ustvrdilo je da posjeduju centralizirane baze podataka, to bi moralo
ukazati na postojanje mainframe raunala kojima se pristupa preko terminala. Taj
bi podatak bio veoma zanimljiv, kada njegovu upotrebljivost ne bi ograniivalo
shvaanje pojma centralizirane baze podataka, jer je veoma vjerojatno da su
anketirani menaderi u njih ukljuili i baze podataka koje se vode na posluiteljima
(serverima) radnih skupina, ili ak na pojedinanim osobnim raunalima.

9
Pojmovi mainframe raunala i posluitelja radne skupine ili tima u naem se jeziku
najee ne diferenciraju, ve se u pravilu izjednauju nazivom posluiteljskog raunala (servera).

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

627

Tablica 6.
RASPOLOIVE INFORMACIJSKE USLUGE U ANKETIRANIM
PODUZEIMA
Raspolo-ivost
tehnologije

Pristup Internetu za
veinu djelatnika
Frekv.
%

Centralizirane baze
podataka
Frekv.
%

65,4%*
Ne posjeduje

34

9,6%*
5

68,0%*
16

Ukupno

43,8%*

84,6%*
44

32,0%*
Bez odgovora

40,4%*
21

10,2%*

30,8%*
Posjeduje

Mogunost interaktivnog
upita u bazu podataka
Frekv.
%

51,9%*
27

89,8%*

56,3%*

3,8%*

5,8%*

7,7%*

52

100%*

52

100%*

52

100%*

Izvor: Rezultati istraivanja.

* Izraunano na osnovi uzorka iz kojega su izbaeni sluajevi bez odgovora.

Sa druge pak strane, 56,3% anketiranih menadera tvrdi da je u njihovom

poduzeu mogue interaktivno pretraivati baze podataka, to bi takoer bio
zanimljiv pokazatelj, ako se ne bi odnosio na baze podataka koje se vode na
obinim osobnim raunalima. No, smatra se da je gornji postotak ipak u manjoj
mjeri pouzdana aproksimacija udjela poduzea, kojeg je informacijski sustav
izgraen na principu klijent-server arhitekture. Naalost, koncepcija ovog
istraivanja ne doputa bilo kakvu verifikaciju te aproksimacije, to bi moralo ostaviti
drugim istraivanjima, usmjerenima prema informatikim kadrovima.
Drugi aspekt predmetnog istraivanja vezan je uz vrednovanje potencijala
informacijske tehnologije za jaanje konkurentske sposobnosti poduzea i percepcije
njezine uloge u procesima organizacijskog (re)strukturiranja. Taj je segment
istraivanja proveden sa stajalita top-menadmenta, to je potpuno prihvatljivo
ako se ima na umu uloga top-menadera kao inicijatora procesa projektiranja
organizacije (Buble, 1995.), odnosno planiranja i implementacije organizacijskih
promjena (Kotter, 1996.).

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

628
Tablica 7.

PERCEPCIJA POVEZANOSTI INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

I PROIZVODNOSTI
Informacijska tehnologija...
Stupanj slaganja s
tvrdnjom

... znaajno je poveala

...znaajno je
uinkovitost operativnih poveala uinkovitos
djelatnika
menadmenta
Frekv.
% Frekv.
%

... uzrokovala vie

direktnih trokova od
direktnih koristi
Frekv.
%

Uope se ne slaem

1,9%

3,8%

11,5%

Ne slaem se

15,4%

9,6%

33

63,5%

Donekle se slaem

19

36,5%

12

23,1%

17,3%

Slaem se

19

36,5%

27

51,9%

7,7%

9,6%

11,5%

0%

52

100%

52

100%

52

100%

Potpuno se slaem
Ukupno

Izvor: Rezultati istraivanja.

Prema rezultatima istraivanja koji su prikazani u tablici 8. gotovo se polovina

anketiranih menadera slae ili se u potpunosti slae s tvrdnjom da je dosadanja
primjena informacijske tehnologije znaajno poveala proizvodnost operativnih
zaposlenika, a narednih 63,4% respondenata slau se ili se u potpunosti slau s
prosudbom da je uinkovitost menadmenta znaajno porasla zbog primjene informacijske tehnologije. Pritom je zanimljivo dobijene rezultate usporediti s ve
spomenutim rezultatima istraivanja korelacije izmeu trokova direktnih ulaganja
u informacijsku tehnologiju i poveanja proizvodnosti u Sjedinjenim Dravama,
koja su pokazala potpuno suprotne tendencije (Strassmann, 1990.).
I poslije su Strassmanove analize pokazale da su trokovi informatizacije
veoma visoko korelirani s trokovima ope reije, a ne moe se uspostaviti nikakva
veza izmeu profitabilnosti analiziranih poduzea i troenja u informacijsku
tehnologiju (Strassmann, 1996.), iz toga se donosi zakljuak o njezinoj nekritikoj
i neefikasnoj uporabi u SAD kao jednoj od najrazvijenijih zemalja trinoga
gospodarstva. No, ak i suoeni s direktnom prosudbom o odnosu direktnih trokova
i koristi od informacijske tehnologije, dvije se treine anketiranih menadera ne
slau ili se ope ne slau s tvrdnjom o neuinkovitosti informacijske tehnologije.
Dobijeni rezultati mogu ukazati na jedan od dva mogua scenarija, koji ukljuuju
ili openito premali iznos investicija u informacijsku tehnologiju, ili, pak, veoma
pozitivan odnos prema direktnom porastu proizvodnosti zbog informatizacije. Bez
obzira na uzrok takve prosudbe top-menadera velikih hrvatskih poduzea, moe

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

629

se zakljuiti da se informacijska tehnologija percipira kao znaajan imbenik porasta

proizvodnosti.
Ipak, mogunost je kontrole trokova samo jedan od aspekata poboljanja
konkurentske sposobnosti. Sa druge strane, potrebno je promotriti i percepciju
informacijske tehnologije kao orua diferencijacije (tj. razlikovanja od konkurenata),
i savladavanja turbulencije i nepredvidivosti u poslovnom okruenju. Anketirani
se menaderi u 36% sluajeva slau ili se u potpunosti slau s tvrdnjom o postignutoj
diferencijaciji preko informatizacije poslovanja, a neto vie od polovine respondenata oekuju takav uinak od primjene informacijske tehnologije u budunosti.
Kada se, pak, prosuuje opi utjecaj informacijske tehnologije na fleksibilnost
poduzea, najvei se broj respondenata (vie od 90% ako se zbroje dva najvia
stupnja iskazivanja pozitivnog miljenja) slae u prosudbi informacijske tehnologije
kao znaajnog sredstva prilagoivanja poslovnom okruenju.
Tablica 8.
PERCEPCIJA POVEZANOSTI INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE
I KONKURENTSKE SPOSOBNOSTI PODUZEA
Informacijska tehnologija...
Stupanj slaganja s
tvrdnjom

...ve prua nove naine ... mogla bi pruiti nove ... mogla bi omoguiti
suprotstavljanja
naine suprotstavljanja lake prilagoivanje
konkurenciji
konkurenciji
okolini
Frekv.
%
Frekv.
%
Frekv.
%
5,8%*

Uope se ne slaem

1,9%*
1

6,0%*
25,0%*
Ne slaem se

13

7
26,0%*
30,8%*

Donekle se slaem

16

16

13

19

Bez odgovora
2
Ukupno
52
Izvor: Rezultati istraivanja.

1,9%

15,4%

31

59,6%

12

23,1%

0
52

0%
100%

37,3%*
15,4%*
8

10,0%*
3,8%*
100%*

31,4%*
36,5%*

26,0%*
9,6%*
Potpuno se slaem

0%

13,7%*
30,8%*

32,0%*
25%*
Slaem se

0
2,0%*
3,5%*

1
52

15,7%*
1,9%*
100%*

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

630

Idui je bitan aspekt percepcije informacijske tehnologije od strane top-menadmenta naih velikih poduzea vezan uz prosudbu njezinog inovacijskog
potencijala u transformaciji operativnih poslova i poslovne organizacije u cjelini10.
Rezultati istraivanja pokazuju da vie od polovine anketiranih menadera
(ako se zbroje dva najvia stupnja iskazivanja stavova) smatra da je informacijska
tehnologija ve znaajno transformirala nain na koji se obavljaju operativni poslovi
u poduzeu. Neto vie od treine respondenata (koji odbacuju ili u potpunosti
odbacuju tvrdnju o inovacijskom potencijalu informacijske tehnologije) smatra da
je informatizacija znaajno utjecala na trenutno organizacijsko rjeenje.
Veliki broj menadera takoer percipira informacijsku tehnologiju kao vaan
izvor organizacijske inovacije, tj. procjenjuju da ona znaajno utjee na projektiranje
novih organizacijskih rjeenja u njihovim poduzeima. Tako se vie od 90%
respondenata slae ili u potpunosti slae s tvrdnjom o visokom transformacijskom
potencijalu informatizacije u podruju operativnih poslova, a 63,5% anketiranih
(ako se zbroje dvije najvie razine slaganja s iznesenom tvrdnjom) prosuuje da bi
informacijska tehnologija u budunosti mogla u velikoj mjeri transformirati
organizaciju njihovog poduzea, kako to pokazuje tablica 9.
Tablica 9.
PERCEPCIJA ULOGE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U TRANSFORMACIJI
POSLOVNE ORGANIZACIJE
Informacijska tehnologija...
Stupanj slaganja s
tvrdnjom

... u maloj je
mjeri utjecala na
operativne
poslove
Frekv.

Uope se ne slaem
Ne slaem se
Donekle se slaem
Slaem se
Potpuno se slaem
Ukupno

8
19
12
13
0
52

%
15,4%
36,5%
23,1%
25,0%
0%
100%

... u maloj je
mjeri utjecala na
organizaciju
Frekv.
4
14
18
14
2
52

%
7,7%
26,9%
34,6%
26,9%
3,8%
100%

... mogla je
unaprijediti
obavljanje
operativnih
poslova
Frekv.
0
0
5
27
20
52

... mogla bi
uvelike utjecati
na organizaciju
%

0%
0%
9,6%
51,9%
38,5%
100%

Frekv.

0
0%
4 7,7%
15 28,8%
22 42,3%
11 21,2%
52 100%

Izvor: Rezultati istraivanja.

10
Ovaj je aspekt istraivanja vezan uz Davenportovu analizu povezanosti informacijske
tehnologije i projektiranja organizacije, koja je opirno eksplicirana u prvom poglavlju ovoga rada.

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

631

Zakljuci
Zakljuci do kojih je dovelo ovo istraivanje mogli bi se iskazati na ovaj
nain:
(1) Postojea tehnika (informatika) infrastruktura u anketiranim poduzeima
zadovoljava minimalne zahtjeve za izgradnjom klijent-server informacijskog
sustava, koji se smatra tehnolokim ekvivalentom zahtjeva za organizacijskom
fleksibilnou i upravljanjem promjenama u procesu projektiranja organizacije.
Stoga bi se radna hipoteza H1 mogla ocijeniti kao prihvatljiva.
(2) Informacijska se tehnologija percipira kao bitan imbenik poveanja konkurentske sposobnosti poduzea, kako kroz aspekt sniavanja trokova rastom
proizvodnosti, tako i diferenciranjem od konkurencije. Dalje, prevladavajui
udio anketiranih menadera (vie od 90% ako se zbroje dva najvia stupnja
iskazivanja pozitivnog miljenja) prosuuje informacijsku tehnologiju kao
znaajno sredstvo prilagoivanja poslovnoj okolini. Informacijska se tehnologija takoer cijeni kao znaajan imbenik transformacije operativnih poslova
u poduzeu, ali i promjene poslovne organizacije u cjelini. U tom se smislu
moe donijeti i zakljuak da je navedeno istraivanje potvrdilo i radnu hipotezu
H2.
Kao openiti zakljuak provedenog istraivanja, s razumnom se sigurnou
moe ustvrditi da velika hrvatska poduzea posjeduju dovoljan potencijal za kreativnu uporabu informacijske tehnologije u projektiranju novih organizacijskih
rjeenja i upravljanju organizacijskim promjenama i njezinu uporabu za poboljanje
svoje konkurentske sposobnosti. Pritom valja spomenuti da ovaj opi zakljuak
ukazuje samo na potencijal naih velikih poduzea za inovativnu uporabu informacijske tehnologije, razmatran s aspekta principa na kojima je izgraen njihov informacijski sustav i percepcija informacijske tehnologije na razini top-menadmenta.
Odgovor na pitanje koristi li se utvreni potencijal na odgovarajui nain? Valjalo
bi dati dalje istraivanje ove problematike.

LITERATURA:
1.

Buble, M.: Metodika projektiranja organizacije, Ekonomski fakultet Split, Split,

1995.

2.

Buble, M. (urednik): Strategijski management, Ekonomski fakultet Split, Split, 1997.

3.

Cash, J. I.; Konsynski, B.R.: IS Redraws Competitive Boundaries, Harvard Business

Review, March-April, 1985., str. 134-141.

4.

Cash, J. I.; McFarlan, F. W.; McKenney, J. L.: Corporate Information Systems Management, Irwin, Homewood (IL), 1997.

632

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

5.

Davenport, T. H.; Short, J. E.: The New Industrial Engineering: Information Technology and Business Process Redesign, Sloan Management Review, Summer 1990.,
str. 11-27.

6.

Galeti, L.; Tipuri, D.: Konkurentnost velikih hrvatskih poduzea s obzirom na

uestalost organizacijskih promjena , Zbornik savjetovanja Redizajniranje velikih
hrvatskih poduzea u funkciji gospodarskog razvoja, str. 119-134., Ekonomski
fakultet Split, Split, 1998.

7.

Grubii, D.: Fleksibilnost i konkurentnost malih poduzea, (Doktorska disertacija),

Ekonomski fakultet Split, Split, 1998.

8.

Hammer, M.; Champy, J.: Reengineering the Corporation, A Manifesto for the
Business Revolution, Harper Collins Publishers, New York, 1993.

9.

Kotter, J. P.: Leading Change, Harvard Business School Press, Boston (MA), 1996.

10.

Porter, M. E.; Milla, V. E.: How Information Gives You Competitive Advantage,
Harvard Business Review, reprint 85415, Harvard Business School Press, Boston,
1985.

11.

Robbins, S.: Bitni elementi organizacijskog ponaanja, Mate, Zagreb, 1997.

12.

Strassmann, P. A.: The Business Value of Computers, Information Economics Press,

New Canaan (CT), 1990.

13.

Strassmann, P. A.: The Value Of Computers, Information and Knowledge,

January1996., objavljeno u: The Electronic College of Process Innovation (CD-ROM), United States Department of Defense - Office of the Assistant Secretary of
Defense, Command, Control, Communications and Intelligence, Washington, 1997.

14.

Vaskevitch, D.: Klijent-server strategije, Znak, Zagreb, 1995.

15.

Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka, 1998.

N. ALFIREVI: Uloga informacijske tehnologije u upravljanju...

EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 613-633 (2001)

633

ROLE OF INFORMATICS TECHNOLOGY IN GOVERNING THE CHANGES AND

BUILDING OF COMPETITIVE POWER IN LARGE FIRMS: RESULTS OF
EMPIRICAL RESEARCH
Summary
In this article the author treats the problems of innovative usage of informatics
technology in projecting new organizational solutions (that is governing the organizational
changes) and in building their competitive capability. First are given main theoretical
comprehensions correlated to modern understanding of informatics technology in
organization planning, with a special emphasis on its potential for initiating innovations.
Later are shown substantial and methodological characteristics and research results of so
defined problems in large Croatian firms. Gained results suggest the existence of potentials
of our large firms for innovative usage of informatics technology in organization planning
and in building of competitive capability, both from the point of view of principles on
which their informatics systems were built, and perception of informatics technology at the
top-management level.