DELFI

Delfi su smjesteni otprilike 160 km sjeverozapadno od Atene. Ruevine velikog kompleksa

Delfa smjetene su na zapanjujuem poloaju na izboini ispod visoke litice, dok ista voda
Korintskog zaljeva svjetluca 600 m nie.
Prema mitu, ovo sveto mjesto antike Grke nekada je pripadalo boici Gei, a poslije je
pripalo Apolonu jer je ubio njegovog uvara Pithona.
Lokacija se sastoji od dva odvojena sveta podruja, meusobno udaljena neto vie od 1 km.
Atenino svetite ima dva ruevna hrama, ruevne oltare i riznice, te Tholos.
Stari hram izgraen je u sedmom stoljeu prije Krista, ali je otrpio odrone tla i potrese, tako
da su danas preostala samo dva stupa i komad zida. Velianstveni Tholos, izgraen poetkom
etvrtog stoljea prije Krista, zapravo je rotonda okruena dvama krugovima od po 20
stupova, a tri su tijekom 1930-ih rekonstruirana s malim djeliem entablature i friza. Novi
Atenin hram izgraen je nakon potresa koji je unitio stari hram Atene 370. g. pr. Kr.
U blizini se nalazi sportsko igralite izgraeno u isto doba.
Apolonovo svetite vee je i prekriveno zapanjujuom zbirkom ruevina, spomenika, frizova i
oltara povezanih poploenim Svetim putom koji vodi do Apolonovog hrama. Na zapadu
rimske stube vode do dobro ouvanog teatra s 35 redova sjedita. Na samom vrhu Delfa
nalazi se stadion, koji je takoer fantastino ouvan, a ima tribine isklesane u stijeni, na
kojima se moe smjestiti 7000 gledatelja, te slavoluk pobjede na kraju. Ovdje su se svake
etiri godine odvijale delfske igre.
Stari Grci smatrali su Delfe sredistem svijeta. Prema legendi, otac svih bogova Zeus spustio
je s oba kraja svijeta po jednog orla, na mjestu gdje su se sastale - u Delfima - moralo je biti
sredite svijeta. To sveto mjesto je obiljeeno kamenom omphalosom ili pupkom.
Na vratima hrama je stajalo:"Spoznaj samog sebe" to je bio osnovni cilj Aristotelskih
filozofa. Poslije, kada vie nitko nije htio sluati mudrace uzreica je dobila nastavak: i svijet
oko sebe".
Tijekom stoljea antike Grci su esto odlazili u Delfe kako bi zatraili pomo Pitije, prve
europske proroice. Naziv Pitija potjee od starijeg imena Delfa koji su se nekada zvali Pitho,
to u prijevodu znai iskvariti ili strunuti, a ide u prilog mitu po kojem je Apolon ubio uvara
Delfa Pithona. Novi naziv proroita je ime dobio po rijei delfos, starogrkom nazivu za
maternicu, iz kojega slijede razliiti simboli: ena, raanje, magijska mo...
Pitija je bila ena, starija od etrdeset godina, koja je ivjela u Delfima, daleko od mua i
obitelji, a predstavljala je medij izmeu bogova i ovjeka. Njena vidovitost je stupala na
snagu sedmog dana delfskog mjeseca, na dan Apolonovog roenja, a kasnije i jednom
mjeseno, osim zimskih mjeseci kada je Apolon boravio u zemlji Hiperborejaca. U danima
kada su Pitije proricale sudbinu, smrtnici su dolazili u Delfsko proroite i nosili joj darove
kako bi dobili odgovore na pitanja koja ih zanimaju. Vidovita Pitija je boravila u zatvorenoj
prostoriji koja je imala samo jedan mali otvor koji bi se otvarao prilikom razgovora s onim
koji trai njenu pomo. Tako zapravo nitko od smrtnika nije imao prilike vidjeti njezin lik.
Meutim, spisi svjedoe da je obuena u djevojake haljine, Pitija sjedila na zlatnom tronocu
i neprestano vakala lovorov list koji je na njenu psihu djelovao kao opijum i tako
poboljavao njene vidovnjake vjetine. Prije svakog proricanja, obavljala je pripreme i
ritualno kupanje u ljekovitom izvoru Kastalije. Hodoasnik bi platio pristojbu, napisao svoje
pitanje na plou i predao sveeniku koji se u odreeno vrijeme obratio proroici. Opijena
lovorom i parama koje je udisala iz pukotina u zemlji, proricala je izgovarajui nepovezane
rijei od kojih su delfski sveenici pravili stihove, a ije je znaenje uvijek bilo dvosmisleno.
Obred saznavanja proroanstva zapisivan je sa svim pojedinostima. Osobe koje su traile
odgovor morale su se najprije oprati u izvoru Kastalije. Zatim su morali jednu kozu pokropili

hladnom vodom. Ako je ivotinja drhtala cijelim tijelom mogla se rtvovati i tada postaviti
pitanje bogu.
Pitanja koja su joj se postavljala bila su najee vezana za ratove, politiku i osnivanje
kolonija; brakove, neplodnost, novac... Iako sa dvosmislenim odgovorima,
njihova vidovitost i proricanje bili su potovani u itavom antikom svijetu tijekom arhajskog
perioda.
Novijim istraivanjima je utvreno da je zbog seizmoloke grae podruja grada Delfa u
nekim dijelovima grada postojalo jako isparavanje etilena, koji je, pored lovora kojega je
neprestano vakala, utjecao na Pitiju kao posebni opijum i tako jo vise utjecao na
njenu vidovitost i proricanje. S vremenom se u Delfima traila i materijalna naknada za
dobivene odgovore pa se ovim proroicama uz darove prinosio i novac. Umjesto jedne, tada
su postojale tri Pitije .
Hodoae do svetita u Delfima, koje se nalazilo 570m iznad nivoa mora, na junom
obronku Parnasa, bilo je teko. Neki su hodoasnici isli pjeke cestom od Atene, drugi su
putovali brodom kroz Korintski zaljev, pristali u luci danasnjeg gradia Itee, a zatim pjeaili
nizinom uz obale, prema sjeveru do Svete ceste koja je kroz podruje hrama vodila do
svetita.
Od sredine V. vijeka svetite u Delfima postepeno gubi svoju vanost. U II. vijeku Rimljani
su zauzeli Delfe pa se uticaj proroanstava jos vie smanjio. Kad je car Julijan (361 - 363) u
prvoj godini svoje vladavine postavio pitanje, Pitija mu je navodno odgovorila:
"Reci kralju da je prekrasan hram postao ruevina. Apolon vise nema krova nad glavom,
lovorovo lie uti, proroanski izvori i bunari su mrtvi".
Krajem IV. vijeka car Teodozije I. zatvorio je proroiste. Apolonov kult potisnula je nova
svjetska religija kranstvo.
Neki odgovori u Delfima:
Odgovor za rat: Ibis redibis numquam peribis in bello (Ii e, vratiti se, nee poginuti u
ratu)
Odgovor za spol djeteta: Muko, ne ensko. Muko ne, ensko.
Krez (560 - 545 pr. Kr.) lidijski kralj, upitao proroicu to e se desiti ako napadne Perziju,
Pitija mu je odgovorila: "Propast e veliko carstvo". Siguran u pobjedu krenuo je sa vojskom
u Perziju, ali je bio pobjeen. Proroanstvo se ispunilo, propalo je veliko carstvo, njegovo.
Takoer se smatra da je proroica objavila da je Sokrat najmudriji ovjek u Grkoj, na to je
Sokrat rekao da ako je tako, to je zbog toga to je svjestan svog neznanja. Ova tvrdnja
povezana je s najuvenijim geslom Delfa, za koji je Sokrat rekao da ga je ovde
nauio, Gnothi Seauton ( ) - "upoznaj sebe samog". Drugi poznati moto Delfa
je Meden Agan ( ) - "nita previe.