Professional Documents
Culture Documents
Podzemne Garaze
Podzemne Garaze
VENTILACIONI SISTEMI
Ventilacioni sistem podrazumeva zamenu vazduha u prostoriji spoljnim vazduhom.
Uobiajen je naziv sve vazduh za spoljni vazduh koji se u prostoriju uvodi centralnim sistemom.
Ventilacija se moe podeliti na:
prirodnu ventilaciju i
otvaranjem prozora ili kroz posebne ventilacione otvore. Provetravanje prirodnim putem je mogue
usled dejstva vetra ili uzgonske sile, to nekada nije dovoljno u odnosu na zahteve koji se
postavljaju za odreene prostore, bilo da je u pitanju boravak veeg broja ljudi ili neki proces koji
se obavlja u posmatranoj prostoriji.
Kada se primenjuje prirodna ventilacija svakako treba uzeti u obzir brzinu i smer vetra, kao i
izbor odgovarajueg mesta na fasadi zgrade gde e biti postavljeni otvori za ventilaciju. Na taj nain
se moe uticati na koliinu spoljanjeg vazduha koji e prirodnim putem prodirati u zgradu i
ventilirati prostoriju. Protok vazduha je sluajno promenljiva veliina koja zavisi od temperaturske
razlike, brzine i smera vetra, kao i razlike pritisaka unutranje i spoljanje sredine.
Broj izmena vazduha na as jako varira, i moe se kretati od 0,3 (ve samom infiltracijom
spoljanjeg vazduha kroz procepe prozora i vrata) do ak 20 (kada su prozori irom otvoreni).
Prilikom korienja prirodne ventilacije neophodno je uzeti u razmatranje vie uticajnih faktora
od geometrije zgrade, rasporeda protorija, orijentacije zgrade u odnosu na dominantne vetrove, kao
i naine uvoenja spoljnog vazduha.
Prirodna ventilacija najee se ostvaruje otvaranjem otvora na fasadi i moe se postii:
Prozori i vrata ispod jedne polovine srednje konstrukcione visine objekta, koji se u slu
aju poara mogu otvoriti i sa spoljanje strane, smatraju se otvorima za dovoenje sveeg vazduha.
Svaka zastakljena povrina koja se nalazi u donjem delu konstrukcione visine objekata i na
kojoj se staklo moe razbiti, smatra se otvorom za dovoenje sveeg vazduha. U prostorijama koje
se tite sprinkler-ureajima za gaenje poara, ureaji za odvoenje dima i toplote smeju se otvarati
samo posle aktiviranja sprinkler ureeja.
Slika 1. Koliine vazduha za prirodnu ventilaciju za razliite sluajeve uticaja vetra: a) zgrada
je zaklonjena od vetra, b) pravac vetra je upravan na otvore za ventilaciju, c) pravac vetra je
paralelan sa povrinom otvora za ventilaciju
Kontrolom otvorenosti prozora nain postie se prosean broj izmena vazduha od oko 8
izmena na as, to je prikazano na slici 1.
Simulacije za razliite poloaje otvora koji se koriste za prirodnu ventilaciju, pri tome ne
menjajui ukupnu povrinu otvora pokazale su da se efekat moe poboljati uvoenjem efikasnih
otvora na fasadi. Izgled efikasnog otvora prikazan je slici 2.
Efikasnost samog otvora procenjena je preko ostvarenog broja izmena vazduha na as.
Najbolji efekti dobijeni su za sluaj kada je otvor podeljen na gornji i donji, tako da kroz donji
vazduh prodire u prostoriju, a kroz gornji istrujava iz nje.
Ovakvi otvori daju dobre rezultate kod tehnike sa cirkulacijom vazduha u prostoriji. to je
vea visinska razlika izmeu ova otvora to je bolji efekat indukcije spoljanjeg vazduha. Kada je u
pitanju tehnika ventilacije prestrujavanjem vazduha, neohodno je da spoljanji otvori budu
postavljeni na veoj visini u visini unutranjeg otvora iznad vrata prostorije.
Prednosti sistema prirodne ventilacije su:
jednostavno odravanje,
slaba efikasnost,
toplovodni,
parni ili
elektrini.
Filter koji se nalazi u komori slui za izdvajanje estica neistoa iz vazduha (obino je to
filter srednje klase izdvajanja EU2-EU3). Konstrukcije filterskih sekcija u komorama mogu biti
razliite: ravanski, kasetni, vreasti, itd.
Kanali mogu biti krunog poprenog preseka (manje dimenzije) i kvadratniog ili pravougaonog
poprenog preseka. Debljina lima od koga se kanali izrauju zavisi od prenika kanala, to je vano
zbog ukruenja i irenja buke. Sa poveanjem prenika kanala raste i debljina lima od koga su
kanali izraeni.
Postoji veliki broj razliitih elemenata za ubacivanje pripremljenog vazduha u prostoriju.
Neki od njih su prikazani na slici 4. U zavisnosti od geometrije prostorije, poloaja mesta za
ubacivanje i izvlaenje (odsisavanje) vazduha i eljene strujne slike projektant bira odgovarajue
elemente.
Najee se primenjuju anemostati i reetke. Anemostati su predvieni za plafonsku
ugradnju i imaju fiksne proreze kroz koje vazduh prostrujava. Reetke za ubacivanje vazduha se
mogu postavljati na plafonu, zidovima i podu. U zavisnosti od eljenog naina usmeravanja
vazduha koji se ubacuje mogu imati jedan ili dva reda usmeravajuih aluzina.
Ukoliko se eli postii vei domet mlaza vazduha (kada su u pitanju prostorije velikih gabarita)
koriste se difuzori. Brzina struje vazduha prilikom ubacivanja difuzorom je znatno vea u odnosu
na reetke i anemostate, ali se vodi rauna da u zoni boravka ljudi ona bude u odgovarajuim
granicama.
Kvadratni anemostat
Plafonska reetka
Kruni anemostat
Linijski difuzor
Plafonski difuzor
Podna reetka
zbog stvaranja mehanike varnice usled udara stranog tela ili meusobnog trenja pojedinih
delova ventilatora,
U praksi susreemo izvoenje ventilator gde je prenos snage pogonskog motora (obino
asinhroni kavezni elektromotor) kaievima preko klinastih ili pljosnatih kaieva.
Kaievi sa stanovita protiv eksplozivne zatite, moraju zadovoljavati posebne
zahteve antistatinosti. U toku kretanja, trenjem kaieva po kainicima ili prolazom na
neposrednoj blizini konstruktivnih delova ventilatora, gomilaju se elektrostatiki naboji koji se
mogu isprazniti iskrom i time zapaliti eksplozivne smee gasova, para ili praine. Zbog toga kaievi
moraju biti izraeni od takvog materijala, ija struktura onemoguava stvaranje elektrostatikih
naboja. Kai se smatra zadovoljavajuim ako izmereni otpor u omima pomnoen sa irinom kaia u
cm (kod klinastog kaia uzima se dvostruka visina kaia) ne prelazi 106 oma po cm.
Ventilatori za odvoenje dima moraju da ispune sledee zahteve:
odvedu tople dimne gasove u periodu vremena koje je dovoljno da se izvri evakuacija iz objekta,
onemogue pojavu dima u objekat za vreme dok vatrogasci uestvuju u lokalizaciji poara,
izvre eliminisanje ostatka dima iz objekta nakon okalizacije poara,
obezbede normalne ventilacione potrebe u objektu,
odvedu hladan dim za vreme rane faze poara.
Glavni zahtev koji ventilator moraju da ispune je da dovedu topple dimne gasove u period
vremena koje je dovoljno da se izvri evakuacija i da se zavri lokalizacija poara. Ova vremena
odreuju potrebno vreme rada ventilatora. Pored ovog ventilatori moraju da rade u uslovima
visokih temperatura koje odreuje temperatura dima u objektu.
Da su nepropustivi za vazduh;
Gubici vazduha nastaju zbog razlike pritisaka s jedne i druge strane kanala, odnosno ahta. Postoje
dve vrste gubitaka vazduha:
gubici vazduha usled samog materijala od kojeg je kanal, odnosno aht napravljen
(pozornost materijala)
Gubici vazduha se mogu otkloniti unutranjim gipsanim premazima koji smanjuju
propustljivost i hrapavost. Prilikom ispitivanja kanala, odnosno ahtova, mogu se odrediti njihove
slabe take (otvori, pukotine, spojevii sl.) da bi se na osnovu toga izvrile potrebne popravke. Cevi
fabrike izrade (liveni, armirani; malter, azbest, cement) reavaju i problem otpornosti na poar
isvojstva nepropusnosti, ali im cena esto ograniava uptrebu.
Optimalno reenje koje zadovoljava sva tri zahteva (vatrootpornost, nepropusnost i
cenu) je sa elinim kanalima zatienim vatrootpornom zatitom. Otpornost na poar kanala
i ahtova zavisi od njihove namene.
Postoje tri vrste kanala za odvoenje dima:
horizontalni kanali za odvod dima koji prolazi kroz vie prostorija, a koji izvlae
dim samo iz jedne prostorije;
vertikalni kanali, obino ahtovi za odvoenje dima koji vre prijem svih honzontalnih kanala;
horizontalni kanali za dovod sveeg vazduha koji prolaze kroz vie prostorija.
Ako kanali opsluuju samo ugroenu prostoriju, sprata ili deonice, zahteva se
da oni budu od negorivog materijala i da im je otpornost na poar 15 minuta. Ako kanali
opsluuju vie prostorija ili ako prolaze kroz prostorije koje ne opsluuju (nemaju otvora u njimatranzitni kanali) zahteva se otpornost na poar za kanale kao to je otpornost na poar zidova kroz
koje oni prolaze, to nekad iznosi i 120 minuta. Otpornost na poar kanala je prikazana u tabeli broj
1.
Tabela 1. Potrebna otpornost na poar kanala za objekte
Objekti koji
rade sa
publikom
Vrsta kanala
Visoki objekti
Stambeni
objekti
Garae
Parteri ili sa
Tavan najvie
jednim
sprata do 8 m
spratom
Kanal za
dovod sveeg
vazduha
Kanal za
120
60
60
30
60
odvod dima
120
60
60
30
60
Pri pojavi poara i dima otvaraju se protivdimne klapne samo na nivou gde je dolo do
pojave poara ili u jednom delu nivoa koji predstavljaju protivdimnu zonu. Maksimalna
propustljivost ovih klapni u zatvorenom poloaju ne sme da pree vrednost od 10 m3/h. Ove klapne
moraju da budu atestirane od strane instituta za ispitivanje materijala, koji garantuje njenu funkciju
za odreeno vreme. Danas se od protivdimnih klapni zahteva i odreena otpornost na poar,
najmanje trideset minuta, tako da se danas protivpoarne klapne koje moraju da zadovolje zahteve
9
runo,
pneumatski,
1.5. Kablovi koji napajaju motore ventilatora i protivdimne klapne elektrinom energijom
i besprekidnog napajanja za vreme rada instalacija za odvoenje dima, toplote i toksinih produkata
sagorevanja za razvijene temperature od 105o C. Strujna kola ovih instalacija ne smeju da se polau
10
kroz prostorije koje su izloene riziku od poara kao to su prostorije u kojima se proizvode,
obrauju ili skladite zapaljive materije, u kojima je prisutna zapaljiva praina, kroz prostorije u
kojima se proizvodi ili skladiti eksploziv.
11
2. GARAE
Garae za parkiranje su graevine kojima je osnovna namena parkiranje vozila. Garae za
parkiranje su najbolji nain organizacije parkiranja na podrujima na kojima je na malom prostoru
potrebno omoguiti smetaj velikog broja vozila. Garae omoguavaju viestruko iskoriavanje
povrina za parkiranje u odnosu na klasina parkiralita jer mogu biti izgraena u nekoliko nivoa
(podzemni i nadzemni).
Garae mogu biti:
12
nadzemne garae;
podzemne garae;
nadzemno-podzemne garae.
Nadzemne garae su garae iznad nivoa kote terena, uklju
uju
i i nivo garae delimi
no ukopan u zemlju do jednog metra.
Isklju
enje dovoda elektri
ne energije potrebno je izvriti odmah po uo
avanju poara, a svakako pre po
etka gaenja. Isklju
enje e biti mogu
e izvriti na slede
im mestima: u trafostanicama direktno ili iz nadzorno upravlja
kog centra.
Kao rezervni izvori napajanja predvien je dizel agregat koji e se u slu
aju ispada el. mree automatski uklju
ivati i el. energijom napajati sve nune tehnoloke potroa
e kao i sve bezbednosne sisteme i to:
sprinkler instalaciju.
Uzroci poara u ovim objektima su uglavnom posledice neispravnosti vozila ili eventualnih
radova na vozilima. Zbog prisustva lakozapaljivih materijala na vozilima (plastika, tekstil, guma) i
lakozapaljivih te
nosti, kao pogonskog goriva za prevozna sredstva, eventualni poari u podzemnim garaama
se brzo ire, a postoji opasnost i od eventualnih eksplozija. Usled slabe ventilacije prostora, a velike
zadimljenosti i visoke temperature, akcije gaenja i spasavanja u ovim objektima su vrlo sloene.
jednosmernu ulicu, odnosno 5,50 metara za dvosmernu ulicu, pri cemu mora biti omoguceno
kretanje vatrogasnih vozila samo unapred. Velike podzemne garae moraju imati poseban ulaz za
vatrogasnu intervenciju (sa sigurnosnim stepenitem, sigurnosnom rampom ili sigurnosnim liftom).
Broj potrebnih ulaza, odnosno izlaza iz garae odreduje se zavisno od korisne povrine
garae, i to za:
velike garae - dva ulaza, odnosno izlaza i rampa s po dve vozne trake;
srednje garae - jedan ulaz, odnosno izlaz i rampa s dve vozne trake, ili dva ulaza, odnosno
izlaza i rampa s po jednom voznom trakom;
male garae - jedan ulaz, odnosno izlaz i rampa s jednom voznom trakom.
Ako se parkiranje vozila obavlja putem rampi u garaama sa vie nivoa, broj unutranjih
za srednje garae - jedna rampa s dve vozne trake ili dve rampe s po jednom voznom
trakom;
peaka staza iroka najmanje 0,80 metara. Peaka staza se gradi u obliku trotoara ili u nivou
kolovoza sa zatitnom ogradom (metalni stubii precnika 0,10 metara, visine najmanje 0,30 metara,
na rastojanju od 1,10 metara).
U sklopu garae dozvoljeno je predvideti slubene prostorije za osoblje, i to: kontrolne i
blagajnike prostorije, prostorije za obezbeenje, sanitarne prostorije, prostor za pranje automobila i
tehnike prostorije za instalacionu opremu. Prostorije za instalacionu opremu su poseban poarni
sektor u odnosu na ostali deo garae. U garaama se mogu predvideti i prostorije za servis
automobila (tehniki pregled, tehnike usluge, pranje). Ove prostorije moraju biti poseban poarni
17
sektor u odnosu na prostorije za parkiranje automobila, i moraju imati poseban ulaz za automobile i
peake.
Izlaz s pojedinih nivoa garae moe biti direktno napolje ili preko sigurnosnog stepenita
koje mora biti obezbedeno tako da vatra i dim ne prodiru na sigurnosno stepenite dok poar traje u
objektu. Sigurnosno stepenite mora imati korisnu irinu najmanje 1,0 metara i moe biti spoljanje,
unutranje sa natpritiskom (minimum 20 Pa, maksimum 80 Pa) i unutranje s provetravanim
pretprostorom s natpritiskom vazduha. Povrina pretprostora mora iznositi najmanje 5 m2 s tim da
pretprostor ne moe biti ui od 1,25 metara.
Put za evakuaciju mora biti uvek slobodan i nezakren. Oblaganje puteva za evakuaciju
gorivim materijalom nije dozvoljeno. U velikim i srednjim garaama putevi koji vode do
sigurnosnih stepenita ili do izlaza moraju biti obeleeni stalno osvetljenim znacima postavljenim
na zidovima garae, kao i trajno uoljivim oznakama na podu. Vrata na putu za evakuaciju moraju
biti zaokretna i moraju se otvarati u smeru izlaenja.
Ako postoji funkcionalna veza garae i objekta druge namene liftom, u liftovskom oknu se
mora obezbediti natpritisak (minimum 20 Pa, maksimum 80 Pa) ili se mora izgraditi provetravani
pretprostor sa natpritiskom vazduha na svakom nivou garae. Povrina provetravanog pretprostora
mora iznositi najmanje 5 m , s tim da pretprostor ne moe biti ui od 1,25 metara. Ako postoji
2
funkcionalna veza garae i objekta druge namene stepenitem, ulazna vrata u garau moraju imati
otpornost prema poaru 1 as, a ulaz u garau mora biti kroz provetravani pretprostor s natpritiskom
vazduha. Najvea povrina dimnog sektora podzemne garae ne moe iznositi vie od 2.500 m2.
Najvea povrina dimnog sektora nadzemne zatvorene garae ne moe iznositi vie od 5.000
m2. Garae sa automatizovanim parkiranjem moraju biti podeljene u poarne sektore, koji ne mogu
iznositi vie od 6.000 m3 bruto zapremine garae. U garaama ija korisna povrina iznosi vie od
150 m2 ugrauje se odgovarajui broj zidnih poarnih hidranata.
Automatski stabilni sistemi za gaenje poara moraju biti predvideni u velikim i srednjim
garaama, kao i u velikim nadzemnim zatvorenim garaama. Automatski stabilni sistemi za gaenje
poara moraju biti predvideni u garaama sa automatizovanim parkiranjem i u garaama u kojima
se parkiranje vozila vri iskljuivo garanim liftom. Velike i srednje podzemne garae, kao i velike
nadzemne zatvorene garae moraju imati stabilnu instalaciju za dojavu poara.
Izbor i postavljanje elektrine opreme i elektrini razvod u velikim i srednjim podzemnim
garaama i zatvorenim velikim nadzemnim garaama moraju biti u skladu sa JUS N.B2.751: 1988 Elektrine instalacije u zgradama.
Stabilni sistemi za dojavu i gaenje poara, kao i ostali sistemi odimljavanja, kontrole dima,
pomonog osvetljenja, posebnih instalacija i opreme za evakuaciju ljudi i spaavanje imovine
18
Ventilatori za odvoenje dima moraju da rade u sluaju poara i moraju biti takve
konstrukcije da mogu izdrati temperature do 400 C u trajanju od 90 minuta. Pored automatskog
upravljanja sistemom prinudne ventilacije, sistemom natpritisne ventilacije i sistemom za
odvoenje dima, mora se obezbediti i mogunost runog upravljanja s bezbednog mesta.
U svim garaama s prinudnim provetravanjem moraju se postaviti detektori za merenje
koncentracije ugljen-monoksida, koji moraju biti stalno ukljueni i koji ukljuuju prinudno
provetravanje ako koncentracija ugljen-monoksida iznosi vie od 100 ppm. Ako sadraj ugljenmonoksida u vazduhu iznosi vie od 250 ppm, detektori za merenje koncentracije ugljen-monoksida
19
automatski na to upozoravaju korisnike garae kako bi iskljuili motore vozila i napustili garau.
Alarmiranje se moe vriti preko razglasa ili trepuim svetlima sa ispisanom porukom.
itav niz godina sistemi ventilacije garaa izvode se odsisom vazduha kroz ventilacione
kanale povezane sa odsisnim ventilatorima. Sve vazduh slobodno ulazi, uglavnom preko ulaznoizlaznih rampi za vozila. Pri tome koliina sveeg vazduha koji ulazi u parkiralite nije
kontrolisana. U veini sluajeva ovo moe ozbiljno uticati na efikasnost sistema.
20
potrebnu izmenu vazduha, a mlazni potisni ventilatori kontrolisano pokreu vazduh unutar prostora
garae.
Mlazni potisni ventilatori imaju slinu funkciju kao distributivni elementi u sistemu sa
ventilacionim kanalima, omoguavajui tako nadzor nad kretanjem vazduha unutar garaa.
Uklanjati izduvne gasove vozila, uglavnom ugljen monoksid, tokom uobiajenog korienja
garaa.
21
kvalitet vazduha
kvalitet vazduha
22
duina sektora ne sme iznositi vie od 60 m. Dimni sektor je prostor ispod tavanice ili krova koji je
oformljen zavesama za dim i toplotu. Prilikom sagorevanja dim koji se stvara ima tendenciju da se
kree kao laki prema gornjim delovima prostora.
24
25
26
Kontrolisana brzina
(m)
10
(m/s)
2,80
20
1,40
30
0,95
50
0,57
S mlaznim potisnim ventilatorima ovaj se vazduh kree gotovo ravnomerno kroz garau, iz
ulaznog dela prema glavnim odsisnim ventilatorima. Spreeno je nekontrolisano irenje po garai i
dim je usmeren na odsisne take uz minimalno irenje.
Ovakav nain ventilacije odrava izlaze u sluaju opasnosti istim od dima, omoguujui
vatrogascima siguran pristup do izvora poara, to nije mogue postii sistemom ventilacije sa
kanalima.
Mehanika ventilacija
Ova vrsta ventilacije zavisi o snazi i smeru vetra. Nedostatak je nemogunost zatite evakuacijskog
izlaza od dima. Ovakva konfiguracija, kao nijedan drugi sistem, prua dobru toplotnu disipaciju
zgrade.
4.5.2. Mehanika ventilacija
Ova se tehnika dosta esto primenjuje u praksi. Normalno se kombinuje sa dnevnom
ventilacijom. Karakteristike ovakve ventilacije su:
- Mehaniki unos i distribucija sveeg vazduha kroz kanale
- Kanalisanje vazduha kroz garau
- Skupljanje ustajalog vazduha (ili dima) i mehaniko uklanjanje
Preporuuje se primenjivati tehniku mehanike ventilacije u podzemnim garaama koja
imaju kompleksnu geometriju.
Neke od najeih greaka u ovom tipu ventilacije su; nedovoljan protok, lo poloaj odsisa
vazduha i izduvnih gasova, greke u idejnom projektu, loe odravanje.
to se tie lokacije odsisa vazduha i izduvnih gasova, kao to je pre navedeno, glavni
problemi su u geometriji same graevine.
Loe mesto moe biti ispravljeno sa veom i sloenijom ventilacijom iako se ponekad moe postii
suprotan efekat.
Sloene situacije se javljaju i ako je garaa povezana s drugim podzemnim sistemima koji
mogu biti npr.(trgovaki centri). U takvim sluajevima bitno je da se u potpunosti odvoji sistem
kontrole dima od dnevne ventilacije. to se tie loeg odravanja, odravanje dnevne ventilacije je
esto nedovoljno, sa zaepljenim filterima i bunim ventilatorima.
28
Varijaciju ove tehnike prikazuje slika 24. Ulazna rampa slui kao dovod sveeg vazduha te
kao evakuacijski put. U ovom sluaju dovod vazduha je prirodan i velike je povrine.
Ovu varijantu preporuuju strunjaci u sluaju poara u podzemnoj garai koji objanjavaju
da je instinktivna reakcija ljudi prilikom poara i dima ii na mesto gde je automobil uao jer znaju
da je taj prolaz otvoren.
Slika 24. Kombinacija ulaza u zgradu i impulsnog ventilacionog sistema
Pored svih zahteva koje moraju zadovoljiti, vatrootporni ventilatori imaju potpuno
simetrine lopatice impelera. Takva specijalna konstrukcija omoguava dvostranu funkciju
odvoenja dima bez smanjenja tehnikih karakteristika u obrnutom (reverzibilnom) smeru.
Omogueno je odvoenje dima prema najbliem mestu odsisa (ventilator koji slui za snabdevanje
sveeg vazduha u svakodnevnom radu postaje odsisni ventilator u sluaju odvoenja dima), to
celokupan sistem ventilacije ini sigurnijim i efikasnijim.
Postoje proizvoai koji nude reverzibilne sisteme, ali oni obino koriste lopatice impelera
izraene od standardnih profila koje izgube vie od 40% potiska kad rade u obrnutom smeru.
4.6.2. Potpuno reverzibilni mlazni potisni sistem
Specijalna konstrukcija potpuno simetrinih lopatica radnih kola omoguila je revoluciju u
ventilaciji garaa. Potpuno simetrine lopatice impelera ugraene na dobavne i odsisne ventilatore
kao i na mlazne potisne ventilatore omoguuju potpuno reverzibilni sistem ventilacije. Garaa se
projektuje tako da ima i dobavne i odsisne ventilatore (umesto samo odsisnih ventilatora). Poto
glavni ventilatori kao i mlazni potisni ventilatori mogu raditi u oba smera (glavnom i obrnutom),
omoguen je odsis preko najbliih dobavnih-odsisnih taaka.
Razmotrimo primer:
Slika 26. Prikazuje garau podeljenu u dve zone nadzora dima. Zavisno od mesta gde izbije poar,
nadzorni sistem odredie u kom smeru e raditi ventilatori. Ako je poar izbio u zoni 2, ubacivanje
sveeg vazduha ide s leve strane i odsisava se ventilatorima sa desne strane. Mlazni potisni sistemi
prate kretanje vazduha kako bi osigurali kretanje dima prema odsisnim taaka i tako osigurali da u
ostalom delu garae nema prisustva dima.
30
Ako se vatra pojavi u zoni 1, svi ventilatori mjenjaju smer duvanja, odnosno odsisni postaju
potisni, a potisni odsisni. Visoke tehnike karakteristike osigurane specijalnom konstrukcijom
lopatica radnih kola omoguuju ovom sistemu 100% odsis u oba smera.
5. DETEKTORI POARA
Detektor (javlja) je osnovni gradivni element svakog sistema za prikpljanje podataka koji
pripada klasi merno-informacionih sistema.
Detektor (javlja) se u principu sastoji od 3 osnovne celine:
Pretvarakog dela koji podatak od senzora transformie u elektrinu veliinu (ako podatak
nije elektrinog porekla),
u odreenim vremenskim razmacima prati odgovarajue fizike i/ili hemijske promene koje
omoguavaju otkrivanje poara u prostoru koji je pod kontrolom.
Detektore (javljae) poara je mogue klasifikovati na razliite naine i prema razliitim
kriterijumima. Osnovna podela javljaa sa gledita sistema za dojavu poara je prema nainu
aktiviranja na:
Dimne javljae, koji reaguju na proizvode sagorevanja i/ili estice i koji mogu biti:
o
Optiki javljai, koji reaguju na proizvode sagorevanja koji dovode do apsorpcije ili
rasprivanja svetlosti u infracrvenom, vidljivom i/ili ultraljubiastom opsegu
eletromagnetnog spektra;
Javljae gasa, koji reaguju na proizvode sagorevanja i/ili na proizvode razlaganja usled
toplote,
aerosole prisutne u vazduhu od kojih je dim samo jedan od moguih. Dim je suspenzija tenih i/ili
vrstih estica u gasnoj sredini a nastaje kao proizvod sagorevanja, ali on nije jedini aerosol koji se
moe pojaviti u okolini detektora.
Ovo je razlog za jedan od najveih nedostataka detektora dima, tj. jedan od najvanijih
uzroka lanih alarma, koji su najvei problem savremenih detekcionih sistema. Naime, injenica da
je ,,detektor dima" u stvarnosti detektor aerosola od kojih je samo jedan od potencijalnih dim,
ukazuje da su detekton ,,dima" osetljivi, vie ili manje i na druge aerosoli; dakle, i na lane alarme
uzrokovane emisijom aerosola koji nisu dim, ali za detektore imaju sline manifestacije.
Dim praktino nikad nije sastavljen od estica jedne vrste ve je spektar dima veoma irok, kako po
veliini, tako i po vrsti, a isto tako i po boji.
Osetljivost takastog javljaa dima zavisi od veliine estica dima. Jonizacioni javljai dima
su pogodniji za detekciju dimova koji sadre manje, nevidljive, estice, optiki bolje detektuju
dimove koje ine vee, vidljive, estice.
Dominacija dela spektra uslovljava da se dim naziva vidljivim ili nevidljivim,
svetlim" ili tamnim a ove osobine najveeg dela estica od ogromnog su znaaja za pouzdanost
i brzinu detekcije dima, odnosno poara. Pod vidljivim esticama podrazumevaju se one koje su
optiki aktivne, odnosno one ija veliina nije manja od talasne duine vidljive svetlosti, to ih
ini uoljivim ljudskom oku. Optiki aktivne mogu biti i estice ija veliina odgovara talasnoj
duini svetlosti kojom se detektuje dim, kada se radi o optikim detektorima dima koji rade na
principu rasprene ili reflektovane svetlosti i o kojima ce biti rei u nastavku.
Takasti detektori dima su jonizacioni detekton dima ili detektori sa radio-aktivnim izvorom
i optiki detektori dima koji mogu funkcionisati na principu direktne svetlosti (optiki detektori sa
direktnom svetlou) ili na principu rasprene svetlosti (detektori sa rasprenom svetlou).
33
Osetljivost : Ovaj detektor posebno je osetljiv na poare koji emituju tee, optiki aktivne estice
dima svetle boje. Neosetljiv je na optiki pasivne sitne, nevidljive estice dima, odnosno estice
koje su znatno manje od talasne duine emitovane svetlosti. Nedovoljno je osetljiv i na tamne (crne)
estice dima, zbog apsorpcije svetlosti na tamnim povrinama, odnosno nedovoljne refleksije
svetlosti na esticama dima. Detektor je generalno vrlo osetljiv na tinjajue poare, ali manje
osetljiv na mnoge otvorene poare.
Lani alarmi: Osetljiv je na emisiju aerosola teih estica. Osetljiv je na duvanski dim vie od
jonizacionih detektora dima. Neosetljiv je na strujanje vazduha, to mu daje prednost za zatitu
prostora u kojima se oekuju znaajna strujanja vazduha u odnosu na jonizacioni detektor.
Osetljivost na zaprljanje: Zaprljanost detektora moe da vodi ka lanom alarmu zbog refleksije
svetlosti na esticama koje su nataloene na zidove komore. Sa druge strane ulazak praine u
komoru i zaprljanje izvora i/ili prijemnika moe detektor da odvede u potpunu blokadu.
Linijski detektori dima bim rad baziraju na slinom principu kao i takasti javljai dima sa
apsorpcijom, tj. na merenju slabljenja svetlosti koje se javlja kao posledica prisustva dima. Sastoje
se iz predajnog i prijemnog (mernog) dela.
Osetljivot : Osetljivi su na vidljive estice dima. Boja estica dima nije praktino znaajna za
osetljivost detektora, ak su detektori osetljivi i na tamne estice, jer rade na principu direktne
svetlosti za razliku od optikih takastih detektora dima. Neke vrste detektora su osetljive i na
turbulentno kretanje vazduha, dakle i za poare sa znaajnim razvojem toplote, bez dima (alkohol).
Njihova osetljivost i princip rada dozvoljavaju montau na mnogo veim visinama u odnosu na
takaste detektore dima.
Lani alarmi: Detektor nije imun na lane alarme od velikih koliina praine ili vodene pare.
Detektor je osetljiv na opskuracije svetlosnog snopa koje mogu biti izazvane fizikim preprekama
koje nisu dim. Uspele izvedbe imaju kompenzaciju naglih obskuracija, koje zasigurno ne mogu biti
posledica pojave dima, nego im je uzrok zaklanjanje, na primer, nekom ljudskom aktivnou,
preletom ptica itd. Takve alarme ovakav detektor kvalitetne konstrukcije odbacuje, odnosno reaguje
samo na zaklanjanje koje traje izvesno podeeno vreme.
Osetljivost na zaprljanje: Linijski detektor dima sa svetlosnim snopom po pravilu je manje
osetljiv na zaprljanje od takastih detektora jer ima kompenzaciju praga alarma koja prag alarma
dri na konstantnom odstojanju od signala mirnog stanja, sve do nivoa kada je optika detektora
toliko zaprljana da je ugroena njegova osetljivost i da je neophodno ienje, o emu detektor daje
informaciju centralnoj jedinici.
garae uvela obavezu primene sistema za njegovu automatsku detekciju, signalizaciju i upravljanje
sistemima za ventilaciju.
Sistemi za detekciju otrovnih i eksplozivnih gasova koriste se sve vie u industriji, javnim
garaama ali i u domainstvima radi spreavanja nekontrolisanog meanja otrovnih ili eksplozivnozapaljivih gasova sa vazduhom to predstavlja veliku opasnost za ljude i imovinu. U zavisnosti od
namjene prostora detektori i oprema mogu biti u klasinoj izradi, a takoe i u protiveksplozivnoj
(Ex) zatiti.
U zavisnosti od veliine i namjene objekta razlikujemo kolektivne i adresabilne sisteme za detekciju
i dojavu otrovnih i eksplozivnih gasova.
Kolektivni sistemi za detekciju gasa
Kolektivni sistemi za detekciju gasa su i dalje veoma popularni. Predstavljaju idealno
reenje za manje objekte i imaju provjeren kvalitet. Najee se koriste za manje javne garae u
stambeno poslovnim objektima i kotlovnice, kao i u domainstvima.
Adresabilni sistemi za detekciju gasa
Adresabilni sistemi za detekciju gasa pruaju najmoderniju i najbolju zatitu za objekte svih
veliina. Osim olakanog testiranja ovi sistemi se odlikuju velikom fleksibilnou i visokom
preciznou detekcije. Mogue je stalno pratiti porast koncentracije gasa za pojedine detektore i
obavetavanje (zvuno i svetlosno) prisutih o poveanju nedozvoljene koncentracije gasova.
Na osnovu analize nivoa koncentracije gasa, centrala daje signal automatici za sisteme odimljavanja
i protivpoarnih klapni. Na ovaj nain se postie maksimalna bezbednost prisutnih ljudi i imovine u
objektu
ZAKLJUAK
Zbog nedostatka prostora za parkiranje i sve veeg broja privatnih autmobila podzemne
garaze su postale prioritetan oblik parking prostora dananjice. Izgradnja podzemnih garaa
regulisana je Pravilnikom o tehnikim normativima za sisteme za ventilaciju ili klimatizaciju ("Sl.
list SFRJ", br. 38/89) koji izmeu ostalog definise uslove vezane za zatitu od poara ali i uslove
koji definiu neophodan kvalitet vazduha. Sistemi ventilacije u garaama predstavljaju jednu od
vanijih karika u sistemu zatite od poara i obezbeivanja neophodnog kvaliteta vazduha.
Ventilacija ima cilj da stanje vazduha u odreenoj prostoriji, a obzirom na temperaturu, vlanost,
strujanje i istou, odri u okviru odreenih granica. Zahtevi koji se u tom smislu postavljaju su
razli
iti i zavise od vrste prostorije, odnosno od tehnolokog procesa u prostoriji.
Garae su visoko rizi
ne poarno ugroene prostore samim tim to su objekti koji mogu sluiti za skladitenje
materijala, takoe su i snabdevene motorima sa unutranjim sagorevanjem.
Uzroci poara u ovim objektima su uglavnom posledice neispravnosti vozila ili eventualnih radova
na vozilima. Zbog prisustva lakozapaljivih materijala na vozilima (plastika, tekstil, guma) i
lakozapaljivih tenosti, kao pogonskog goriva za prevozna sredstva, eventualni poari u podzemnim
garaama se brzo ire, a postoji opasnost i od eventualnih eksplozija. Postojanje sistema koji e se
39
LITERATURA
1. Blagojevi M. Alarmni sistemi. Fakultet zatite na radu, Ni: 2011.
2. Todorovi M. Sistemi ventilacije i klimatizacije. U Energetska efikasnost sistema grejanja i
klimatizacije. Mainski fakultet, Beograd: 1993; 145-170.
3. Miljkovi B. Tehnika preporuka za zatitu od poara stambenih, poslovnih i javnih zgrada.
Savezni zavod za standardizaciju, Beograd: 2002.
4. Jagnji I. Sustav zatite od poara u garaama - Ventilacija u garaama. Klima oprema info.
2011; 21: 6-8.
5. Pravilnik o tehnikim normativima za sisteme za ventilaciju i klimatizaciju. (Sl. list SFRJ,
br. 38/89)
6. Pravilnik o tehnikim zahtevima za zatitu garaa za putnike automobile od poara i
http://www.almaks.rs
40
8. Car Park Ventilation Using Thrust Fan Systems. Available from: http://www.flaktwoods.com
9. Ventilacija garaa uz korienje Jet Thrust Sustava - Usporedba sustava ventilacije s
kanalima
sustava
mlaznim
potisnim
ventilatorima.
Dostupno
na:
http://www.flaktwoods.com
41