ZAVICAI Fikret AHMETBASIC Kultna mjesta na podrugju sela Dzakule (Etnoloske skice) O najpoznatijim kultnim mjestima na podrugju opstine Gracanica svojevremeno je pisao rahm. prof. Os- man Delié, Neke od tih svojih zapisa objavio jeu prvom broju “Graganickog glasnika” s namjerom da podstakne dalja istrazivanja tog zanimljivog fenomena iz nae kulturno-povijesne tradi U_ svojim ctnolo’kim istrazivanjima na podrugju opstine Graganica, prof. dr, Salih Kulenovié nije se posebno bavio ovim pitanjem. U namjeri da dam svoj skroman prilog rasvjetjavanju ili bolje reci biljeZenju kultnih mjesta na ovom podruéju, u syoju teku “evidentirao” sam tri skoro potpuno zaboravijena kultna mjesta u selu Diakule, na koja ovim prilogom Zelim da ukazem i skrenem paznju znatizeljnika, Grob na lokalitetu stare dzamije Prije izgradnje danasnje dzamije Gzgradena 1965. godine), na lokalitetu starog groblja u Dzakulama postojala je mala drvena dzamija sa oniskom drvenom munarom, koja je, prema ka- zivanju starijih judi, izgradena od os- tataka neke stare crkve, Prema istim kazivanjima, crkva se nalazila na Jokalitetu Crkvina, Giji naziv, izgleda, i potige od te crkve. Lokaliteta sa tim nazivom ima dosta irom Bosne i Her- cegovine, pa je autenti¢nost ovog ka- zivanja te3ko provjeriti, Medutim, uz sami ugao ove dzamije nalazi se mezar, za koji niko pouzdano ne zna od kada se tu nalazi i kome pri- pada, ali na njemu Ijudi i danas ostav- a Gregan Vaju sadaku. Prema predanju, na tom mjestu ukopan je d7ematlija koji je gra- dio i sagradio staru dZamiju. Noé prije zavrsetka dZamije tom se dzematliji u snu prikazao glasono¥a i prorekao mu sudbinu; “Sutra, kad zavrSis alem na dZamiji, past GeS i poginut Ce3, Zato reci Ijudima da te ukopaju ondje gdje bude’ pao i da na tvom grobu ostavija- ju sadaku, jer - ti si Sehid.” (Kazivala Ismija Juki¢, 65 godina). Posto se san stvarno obistinio, judi su postupili po njegovoj zapovijesti i ukopali ga na uglu Zdamije, taéno na mjesto na koje je pao. Potom su na uzglavni kamen tog mezara poceli donositi i ostavljati sadaku, ito ine i danas, Kao sadaka, najécSée se ostavlja novac. Neko ostavlja hranu ili odjevne predmete, Ostavijenu sadaku moge uzeti ko god hoée. Zanimijivo je da sadaku na ovom kultnom mjestu ne ostavlja dircktno sam donosilac, veé to u njegovo ime uvijek Gini neka od, za to, odabranih poboinih Zena koja prije sabaha dola- zido groba, ostavlja sadakeu i klanja dva rekjata, Sadaku spusta na kamen lijevom rukom, dok desnu krije iza leda, ueéi Fatihu svim Muhamedovim ass, sljedbenicima i Sehidu koji je uko- pan u taj mezar, Nakon ostavijanja 73IRACANICKI GLASNIK sadake, brzo se udaljava i ne osvrée prema grobu na koji je spuitena ka. Ovaj obred danas obavlja Ismija Jukié, Gija se kuéa nalazi uz samu diamiju. Ranije su to Ginile pobozne zene Hanka Fatmi¢ i Hurija Halilovié, Zene prije njih koje su obavijale taj obred danas vise niko ne pamti Mezar na Ploéama Mezar Bajre Dicliloviéa, negdje na polovini prijekog pjeSaékog puta od Diakula prema Serhatlijama i Bukvi, u kompleksu Sume Ploée, gdje je Zivio sa Zenom idjecom, drugo je kultno mjes- tou DZakulama na koje se moze ostay- Ijati sadaka. Zna se da je taj Déelilovi bio veoma pobovan, da je redovno iSao u dzamiju, da je bio gluhonijem, pa se nije mogao moliti bogu kao ostali Iju- di, da mu je ocu bilo ime Alija... Od tih DZelilovica poti¢u danasnji Diclilovici, koji su doselili u Graéan- icu éctrdesetih godina. Jo8 za Zivota taj je Bajro Déelilovié, kako se priéa, zasadio pored puta dvije mlade tre’nje i naredio ukuéanima da ga, kad umre, ukopaju izmedu njih, te da mu povise glave postave kamen u vidu niSana sa jednim udubljenjem u sredini za ostavljanje sadake - koji je liéno isklesao. Ukuéani mu, na smrti, ispunige Zelju, a prolazni potese ostavljati sadaku. Pri ostavlj nju sadake tu se nikada nije klanjalo. lako je mezar ograden i obiljezen, zbog udaljenosti i loseg puta, sve je manje onih koji tuda prolaze, a jo8 manje onih koji ostavijaju sadaku, Za ovaj mezar, medutim, vezano je jo8 jedno kazivanje koje je prenosio Zaim Beéirovié: “One dvije tresnje izmedu kojih se nalazi Bajrin grob bile su na mome zemljistu. Vremenom su “podivljale” i podele smetati prolaznici- 74 sam ih sjekao, osjetio sam neopisivu tjeskobu i umor, pa sam morao sjesti na deblo da malo predahnem, U jed- nom momentu, kad sam bacio pogled prema grobu, “prikazao” mi se Bajro kako sjedi na njemu i pita me: ‘Sto, bolan, obori moje treSnje? Dok sam se ‘osvrmuo, on je nestao, Nakon toga spo- palo me jos veée zlo. Jedva sam dokao do kuée i nikada se nisam potpuno oporavio, nikada se vise nisam osjeéao dobro...” Zajima BeCirovica dayno je ne lo, a Ijudi, ko Ijudi - jos uvijek pre- prigavaju i vjeruju u njegovu pricu. Dovista Doviita su mjesta na Kojima su za vrijeme velikih sua judi od Boga mo- lili kiSu. Ima vise takvih kultnih mjesta u nagem kraju, medu kojima je naj- poznatiji Rati’. Jedno takvo kultno i selu Dzakulama, koje se i zove Doviste. Nalazi se izmedu ko- mplcksa Suma Vinogradine i komple- ksa zemljista Kuéinci kao najvi8a taéka na tom podrudgju. Danas pripada Ser- beéié (Alije) Bajri, a kad su se “Ginile” dove, prije nekoliko decenija, pripada- lo je Suljié Mchmedu, kojeg su zvali Memo. Prema kazivaéu Ibrahimu Nuha- noviéu (77 godina), na tom mjestu Iju- di su se okupljali od pamtivijeka, jos za vrijeme Turaka, pa sve negdje do 1935. godine, kada se doviste, niko ne zna zasto, naprosto “ugasilo”. Na tom mjestu, koliko se pamti, dove su uéili hodze: Mustafa Mujki¢, Osman Ser- bedié, zvani Mulosman i Mudi¢ (Me- hmeda) Husein. Prem prigi kazivaéa, ina Monju je bilo doviste. Tu je dove Ginio muderiz Mustafa eff. Posljednja dova na Monju, po tom kazivaéu, bila je 1927. godine,