Uvod u farmaciju

Predavanja

(Farmaceutsko biokemijski fakultet Sveuilita u

Zagrebu, 2010)

UVOD U FARMACIJU
ZAVOD ZA ANALITIKU I KONTROLU LIJEKOVA
Nastava iz analitike i kontrole lijekova zapoinje 1883./84. u okviru dva predmeta: Ljekarska luba
i i Analitika kemija (Farmaceutski uevni teaj Mudroslovnog fakulteta Kraljevskog sveuilita
Franje Josipa I., Zagreb).
1947. osnovan samostalni predmet: Kemijsko ispitivanje lijekova;
1956. 1989. predmet se naziva Farmaceutska kemija II;
1989. predmet je preimenovan u Analitika lijekova.
Znanstvena djelatnost:
Podruje: biomedicina i zdravstvo
Polje: farmacija
Grana: farmacija.

istraivanja lijekova elektroanalitikim i kromatografskim metodama;

fitokemijska analiza biljnih droga tehnikama kromatografije, kapilarne elektroforeze i

spektrometrije;

ispitivanja tragova analita postupcima spektrofotometrije u otopini i na krutoj fazi;

razvoj kemometrije.

Farmacija kasnolat. pharmacia: uporaba lijekova, ljekarnitvo, apotekarstvo.

Znanstveno polje u podruju biomedicine i zdravstva koje se bavi
pronalaenjem, ispitivanjem, razvojem, proizvodnjom i distribucijom
lijekova.
1. Teorija u farmaciji
Kemija, biokemija, biologija, fizika, matematika analiza, informatika, sociologija; grane medicine
medicine (npr. fiziologija, farmakoterapija); grane farmacijske znanosti (npr. farmaceutska botanika,
farmaceutska kemija, farmakognozija, farmaceutika, botanika, farmaceutska kemija,
farmakognozija, farmaceutika, farmakologija, analitika lijekova, klinika farmacija...).
2. Analiza u farmaciji
Lijekovi: svojstva, afinitet, kakvoa, metabolizam, uinci, interakcije, zlouporaba
3. Sinteza u farmaciji
Materia medica: ljekovite tvari i oblici, medicinska pomagala.
4. Praksa u farmaciji
Izradba, ispitivanje, nadzor kakvoe i izdavanje lijekova, marketing, informiranje.

Farmaceut (gr farmakeite: koji pripravlja lijekove) strunjak za izradbu, ispitivanje,

rukovanje, nadzor kakvoe i izdavanje lijekova i medicinskih proizvoda; takoer djelovanje
na polju marketinga te informiranja pacijenta o lijekovima.
Podruja rada: javne i bolnike ljekarne, klinika, farmaceutska industrija, laboratoriji za
nadzor kakvoe lijekova i prehrambenih proizvoda, u prometu lijekovima na veliko
(farmakoekonomist)
Osnovna zadaa: dobrobit bolesnika (poticanje zdravog naina ivota, olakavanje
lijeenja manjih tegoba, izdavanje lijekova na recept, savjetovanje bolesnika o njihovoj
odgovarajuoj primjeni, osiguravanje informacija o racionalnoj primjeni lijekova).
Jedna struka s vie zanimanja:
Ljekarnici javne ljekarne promet lijekovima na malo; prevencija moguih
farmakoterapijskih komplikacija i savjetovanje u samolijeenju.

Farmaceuti veletrgovina nabava, skladitenje i promet lijekova na veliko.

Industrijski farmaceuti industrija lijekova, proizvodnja lijekova.
Bolniki ljekarnici bolnika ljekarna, opskrba bolnikih odjela lijekovima, proizvodnja
bolnikih pripravaka koji se ne izraujuju tvorniki (npr. parenteralna prehrana, pripravci
za reanimaciju, pedijatrij).
Farmaceuti biolozi vana ulogu u razvoju medicinske biologije; programi bioanalitike.
Kliniki farmaceuti sudjelovanje u klinikim ispitivanjima, savjetnici za izbor terapije u
lijenikim timovima, vrednovanje farmakoterapije i praenje nuspojava, kontrola
farmakoterapije, farmakokinetike konzultacije i konzultacije farmaceuta u dijetetici,
savjetovanje pacijenata koji naputaju bolniko lijeenje
Farmaceuti znanstvenici, farmaceuti nastavnici i farmaceuti informatiari
obavljanje posebnih zadaa u znanosti, nastavi i raunarstvu.

Hrvatski izvori ljekarnitva ljekarnitvo u poetku usko vezano s lijenikim

znanjem, prepoznavanje sve veeg broja tvari djelotvornih protiv raznih bolesti,
potreba za zvanjem e se baviti pripravljanjem i usavravanjem lijekova;
Hrvatsko praljekarnitvo prijelazno (izmeu pretpovijesti i IX. stoljea) do
doba pokrtavanja Hrvata; smjesa autohtonoga narodnog animistikog
ljekarnitva (slavenska pradomovina), ostataka medicine i ljekarnitva ilirsko
rimskih starosjedilaca, te poetaka raznovrsnih elemenata bizantskog, arapskog i
samostanskog latinskog ljekarnitva; jo ne postoje zasebne ljekarne;
Ljekarue i narodni medicinski rukopisi iskustveno lijeenje ljekovitim
biljem.

HRVATSKA IZVORITA LJEKARNITVA:

FRIDRIK II. godine 1240. odijelio ljekarnitvo od lijenitva;

predstudijsko doba ljekarnitva u Hrvatskoj poinje u okviru Filozofskog
(Mudroslovnog) fakulteta u Zagrebu (1669. uveden trogodinji
visokokolski studij LEOPOLD I.);
sveuilina predavanja iz farmacije u 4. listopada 1882. (osnovan
Farmaceutiki uevni teaj na FRANJO JOSIP I.) etvrti studij na
Sveuilitu (nakon bogoslovije, filozofije i prava);
nebeski zatitnici Farmaceutsko biokemijskog fakulteta SV. KUZMA i
DAMJAN; braa blizanci, kranski muenici ivot posvetili pomoi
bolesnicima.
hrvatska ljekarnika tradicija antidotariji, receptariji, luminari,
dispenzatoriji i farmakopeje (hrv. ljekopis, ljekovnica) temelj proizvodnje,
analitike i kontrole kakvoe lijekova; prva hrvatska farmakopeja: Hrvatsko
slavonski ljekopis (Zagreb, 1888.) pisan dvojezino (hrvatskim i latinskim
jezikom);
drugo izdanje hrvatskoga ljekopisa (1901.) sastavili elni profesori
farmacije: GUSTAV JANEEK (opi, kemijski i galenski dio) i JULIJE DOMAC
(farmakognozijski dio) prvi struni udbenik utemeljen na tada novim
znanstvenim iskustvima (pohvaljen u brojnim meunarodnim krugovima).
3

Farmakopeja (ljekopis, ljekovnica) dravni struni zakonik (podzakonski akt)

popis i opis lijekova, te ukupnost propisa o potrebnoj kakvoi, pripravljanju i
postupanju s lijekovima; uspostavlja opa naela, metode i postupke ispitivanja i
analize lijekova, te uvodi farmaceutsko mjeriteljstvo; izradba opih tekstova i
monografija, stalno objavljivanje usvojenih tekstova te prihvaanje slubenih
naziva; odabirom monografija prihvaa se izbor farmaceutskih sirovina, ljekovitih
oblika i pomonih tvari.

FARMAKOPEJA (LJEKOPIS, LJEKOVNICA)

Hrvatska farmakopeja Europska farmakopeja (Ph. Eur.) postavlja
zajednike i obvezatne standarde jami kvalitetu lijekova u svim dravama
lanicama; standardizirani svi sastojci koji ulaze u sastav lijekova za ljude ili
ivotinje, kao i metode analize osiguranje kvalitete optimalne za zdravlje
potroaa.
Nacionalni standardi postupno se usklauju; usvojeno i objavljeno; oko 2000 obvezatnih
europskih standarda za nove lijekove (tzv. monografije); standardizacija se odvija prema
Europskoj konvenciji;
Nacionalne farmakopeje farmaceutske norme (propisi, monografije) koje ne obuhvaa
Ph. Eur.; neke nacionalne norme mogu biti preuzete u Ph. Eur.

Republika Hrvatska 1994. prihvatila Konvenciju o izradbi Europske Konvenciju o

izradbi Europske farmakopeje obveza da svi normativi za lijekove iz Ph. Eur.
budu prihvaeni i primjenjivani u RH (slubeni propisi); Europska farmakopeja
objavljuje se svake godine na engleskom i francuskom jeziku (knjiga i CD ROM).
HRVATSKA FARMAKOPEJA (2007.)
Hrvatska farmakopeja jest propis koji utvruje zahtjeve izrade i postupke za
provjeru kakvoe lijekova i homeopatskih proizvoda; povezana i usklaena s
Europskom farmakopejom; preuzimanje normi kakvoe Europske farmakopeje u
nacionalnu farmakopeju; hrvatska farmakopeja moe normirati kakvou tvari koje
nisu obuhvaene Europskom farmakopejom.
Korisnici Farmakopeje: farmaceutska industrija, regulatorna tijela, ljekarnika djelatnost
prilagoena potrebama ljekarnika i strunjaka ukljuenih u provjeru kakvoe lijekova kojima su
korisni hrvatski nazivi i odgovarajui struni izrazi.

Materia medica
pregled i prikaz ljekovitih tvari u ljekopisu (farmakopeji);
naziv Materia medica prema naslovu djela grkog farmakologa i farmakognosta
PEDONIA DIOSKURIDA (I. st.) De materia medica opisuje sve lijekove anti
opisuje sve lijekove antikog doba;
Materia medica prikaz glavnih kemijskih, fizikalnih i farmakolokih znaajki
ljekovitih tvari; sadri propise za pripravljanje, pohranjivanje i uvanje lijekova;
pojednostavljeno i u opem strunom govoru materija medika: lijekovi i graa
lijekova, najvaniji dio farmakopeje.

Izgled monografije (Ph. Eur.)

4

a) Naslov i podnaslov engleski i latinski (oblik meunarodnog naziva prema

preporuci WHO);
b) Opis preparata, definicija simbol ili formula, atomska ili molekulska masa
(anorganske supstancije); bruto formule, molekulske mase ili strukturne
formule (organske supstancije); kemijsko ime prema nomenklaturnim
pravilima IUPACa;
c) Tekst monografije znaajke, identifikacija, ispitivanja istoe,
odreivanje, uvanje, ozna avanje;
Farmaceutske, medicinske i medijske informacije
podaci skup pojedinanih injenica koje se odnose na neko svojstvo promatranog
objekta; informacija rezultat obradbe podataka: opisuje promatrani objekt i poveava
poznavanje njegovih znaajki.
Farmaceutske informacije proizlaze iz dvaju tipova podataka (nastaju mjerenjem ili
brojanjem): kvantitativni podaci (iskazuju se brojevima) i kvalitativni podaci (opisni
znakovi, rijei ili tekst).

Podjela farmaceutskih informacija s obzirom na sadraj:

1. informacije za potrebe uenja farmacije;
predavanja, seminari, vjebe, struna praksa i znanstvena literatura.
2. informacije za neposredni struni farmaceutski rad;
baze podataka za lijekove, farmakopeje, enciklopedije, prikladni
ekspertni sustavi i sl.
3. znanstvene informacije.
Ovisne o podruju iz kojega dolaze: farmaceutske, kemijske, bioloke,
medicinske i dr. znanstveni asopisi, znanstvene monografije, izvjea
sa znanstvenih skupova, izvjea istraivakih projekata, magisteriji i
disertacije, sekundarne publikacije (Current Contents, Science Citation
Index, Index Medicus, Chemical Abstracts, Biological Abstracts,
Excerpta Medica, International Pharmaceutical Abstracts i dr.)
Farmakoinformatika disciplina koja skuplja, izabire, obrauje i iri informacije o
lijeku.
Medicinske informacije proizvodi medicinske informatike.
Medicinska informatika znanstvena disciplina koja se bavi teorijom i praksom
informacijskih procesa u zdravstvenoj zatiti; vrijedne za prouavanje ovjekova
zdravlja i u lijeenju bolesti, za teorijsko i praktino stvaranje novih spoznaja o
lijekovima.
Medijske informacije:
1. daju obavijesti o stanju opskrbe lijekovima koje zanima pojedinca;
2. potiu zanimanje za napredak farmacijske znanosti u proizvodnji lijekova
za odreenu medicinsku namjenu;
3. daju obavijesti o radu i nainu rada javnih i bolnikih ljekarni;
4. obrauju pitanja zakonskog ureivanja ljekarnike djelatnosti i registracije
lijekova.
5

Potreba ireg medijskog ukljuivanja ljudi iz struke i znanosti valjano

informiranje javnosti i popularizacija farmacije.

Ljekarnik: treba osigurati prostor za pruanje informacija (savjeta). Npr. nakon

otputanja pacijenta iz bolnice, ljekarnik treba tono objasniti na objasniti nain
uzimanja lijekova.
Ljekarna: trebala bi raspolagati s karticama za doziranje, s itkim i razumljivim
etiketama, trebala bi primati pismene i/ili telefonske upite pacijenata, nuditi
pomo u nadzoru pridravanja uputa i brinuti se o stanju kunih ljekarni.
Za svoje strune i znanstvene potrebe ljekarnici i lijenici rabe kao izvor
informacija strune i znanstvene asopise, razne prirunike ili se koriste
informacijama koje im nude farmakoinformacijske slube.
Farmaceutska etika
Farmaceut zdravstveni prosvjetitelj (pomo, savjetovanje i pruanje obavijesti pri
odabiru lijekova za samolijeenje);
struna obavijest pacijentima o lijeku sastav, djelovanje, priprava, izdavanje,
popratni uinci, interakcije i sl.;
povjerljivost podataka i ljekarnika tajna farmaceut po tuje i titi pravo
pojedinca na povjerljivost podataka i informacija;
dostojanstvo reklame farmaceut mora osigurati da reklama i farmaceut mora
osigurati da reklama i informacija o njegovu radu budu istinite, potene, u
potpunosti ispravne i sukladne ljekarnikoj etici i zakonu.
Samolijeenje ili automedikacija uporaba onih lijekova koji se kupuju bez recepta
(OTC lijekovi, over the counter) i po vlastitoj odluci.
Poticanje vee skrbi za vlastito zdravlje odgovorno samolijeenje.
Pojedinac sm uoava zdravstvene probleme ljekarnik odgovarajueg obrazovanja i
obavijetenosti prua savjete i upute o lijeenju (bez sudjelovanja lijenika) velika
odgovornost ljekarnika.
Pacijenti prihvaaju ljekarnike kao autoritativne izvore informacija i savjeta.

Posebna upozorenja

Utjecaji na uinak lijeka: ivotna dob, genetski imbenici, spol, rasa, psihiko stanje,
vanjski imbenici (okoli, prehrana), posebna stanja (trudnoa, dojenje) itd.
Trudnice Lijekovi mogu djelovati tetno na plod u bilo kojem razdoblju trudnoe;
propisivanje samo ako je korist za majku vea od rizika za plod.
Zabranjeni: citostatici, peroralni antikoagulansi, veliki oprez u terapiji
antiepilepticima i hormonima!
Lijekovi za samolijeenje: izbjegavati gotovo sve lijekove protiv bolova!
Dojilje Lijekovi u dojenju: potencijalna opasnost za dojene ili inhibicija laktacije.
Novoroenad i mala djeca Velike razlike s obzirom na odrasla ovjeka (apsorpcija,
metabolizam i izluivanje lijekova); preporuuju se injekcije ili rektalna primjena lijeka
(epii); oralna terapija moe biti slabije uspjena (povraanje, proljevi).
Starije osobe - Osobe iznad 65 godina kronine bolesti, uzimanje vie razliitih
lijekova; takoer: promjena farmakodinamike i farmakokinetike u odnosu na zdrava
odrasla ovjeka izraenije i ee nuspojave i interakcije lijekova.

Upoznavanje farmacijske znanosti i struke

Ispitivanje i kontrola lijekova
Lijekovi
Sredstva kojima se suzbija, olakava i/ili dijagnosticira bolest; mijenjaju
aktivnost ive tvari povoljno djelovanje (dijagnosticiranje,
spreavanje ili lijeenje bolesti) ili nepovoljno djelovanje (nuspojave,
toksinost).
Podrijetlo: prirodni (ljudi, biljke, ivotinje, minerali), polusintetiki i
sintetiki lijekovi.
Primjena: opa (oralna, sublingvalna, bukalna, rektalna, parenteralna,
inhalacijska itd.) i lokalna (djelovanje na mjestu primjene).
Lijek mora biti visoke kakvoe, djelotvoran i siguran, te to manje
tetan.
Zakon o lijekovima (Zakon o lijekovima (NN, 71/07 NN, 71/07)): utvruje se postupak ispitivanja i
stavljanja u promet, proizvodnja, oznaavanje, klasifikacija, promet, farmakovigilancija, oglaavanje
i informiranje, nadzor nad lijekovima, te provjera kakvoe lijekova; takoer se utvruju uvjeti i nain
stavljanja u promet i nadzora nad homeopatskim proizvodima.
Zakon o medicinskim proizvodima (Zakon o medicinskim proizvodima (NN, 67/08 NN, 67/08)):
utvruju se zahtjevi za medicinske proizvode, klinika ispitivanja medicinskih proizvoda, upis u
oevidnik proizvoaa medicinskih proizvoda, ocjena sukladnosti, oznaka sukladnosti i upis u
oevidnik, promet, oglaavanje i obavjeivanje, vigilancija i nadzor nad medicinskim proizvodima.

Cilj: osiguranje djelotvornih, kvalitetnih i sigurnih lijekova te kvalitetnih i sigurnih

medicinskih proizvoda kao proizvoda od posebnog znaaja za zdravstvenu zatitu
ljudi.
Lijek: svaka tvar ili smjesa tvari namijenjena lijeenju ili sprjeavanju bolesti,
odnosno svaka tvar ili mjeavina tvari koja se moe primijeniti s ciljem
obnavljanja, ispravljanja ili prilagodbe fiziolokih funkcija farmakolokim,
imunolokim ili metabolikim djelovanjem ili s ciljem postavljanja medicinske
dijagnoze.
Lijek (djelatna tvar) moe biti:
1. ljudskog podrijetla (npr. ljudska krv i proizvodi iz ljudske krvi: albumin,
imunoglobulini, imbenik zgruavanja itd.);
2. ivotinjskog podrijetla (npr. mikroorganizmi, dijelovi organa, izluevine,
proizvodi ivotinjske krvi itd.);
3. biljnog podrijetla (npr. biljni dijelovi, izluevine, ekstrakti i sl.);
4. kemijskog podrijetla (npr. elementi, prirodne kemijske tvari i kemijski
proizvodi dobiveni kemijskom promjenom ili sintezom).
Djelatna tvar nositelj djelovanja gotovog lijeka.
Pomona tvar svaka druga tvar u gotovom lijeku osim djelatne.

Uporaba: pri farmaceutskom oblikovanju lijeka, za podupiranje ili

poboljanje stabilnosti, za omoguavanje propisane bioloke raspoloivosti i/ili
podnoljivosti lijeka, te da osigura prepoznavanje gotovog lijeka.
Medicinski proizvod instrument, naprava, ureaj, program, materijal ili drugi
proizvod za humanu uporabu koji svoju osnovnu namjenu ne postie na temelju
farmakolokih, imunolokih ili metabolikih svojstava i koji se upotrebljava
samostalno ili u kombinaciji s programskom podrkom neophodnom za njegovu
pravilnu uporabu; namijenjen dijagnosticiranju, spreavanju, praenju, lijeenju i
ublaavanju bolesti; dijagnosticiranju, praenju, lijeenju, kontroli i ublaavanju
ili otklanjanju tjelesnog oteenja ili nedostatka; ispitivanju, otklanjanju ili
nadomjetanju ili preinaci anatmoskih i fiziolokih funkcija organizma; kontroli
zaea.
Medicinski fenomen: placebo
Pojava izmeu znanstvenog i neznanstvenog: realna, ali mehanizam : realna, ali
mehanizam djelovanja jo nije otkriven (prema nekim studijama, samo 20%
modernih lijekova u opoj uporabi ima znanstveno dokazanu uinkovitost).
Placebo ljekoviti produkti bez farmakodinamiki djelotvornih sastojaka, ali
mogu izazvati bioloke uinke.
Mogu mehanizam djelovanja: oslobaanje endogenih analgetika (endorfina) vie
razine u pacijenata kao odgovor na placebo.
Najea primjena: dvostruko slijepi kliniki pokusi.
Placebo uinak: in poduzimanja lijeenja, simboli i ritual lijeenja, pouzdanje u
priznatog lijenika i ljekarnika, savjeti, alternativna terapija, specifini i skupi
lijekovi, pacijentovo uvjerenje u ozdravljenje

Proizvodnja lijekova
Dobivanje ljekovitih tvari:
kemijska sinteza (veina tvari);
prirodni put (serumi antitoksini, cjepiva);
izolacija iz prirodnih sirovina (enzimi, hormoni, glikozidi, alkaloidi,
vitamini, antibiotici i dr.)
Proizvodnja lijeka cjelovit proizvodni postupak ili pojedini dijelovi toga
postupka, kao to je postupak farmaceutskotehnolokog oblikovanja gotovog
lijeka, proizvodnja tvari sintezom ili daljnja prerada pribavljene tvari i materijala,
tehnoloka obrada i opremanje lijekova, te provjera njihove kakvoe, skladitenje
i isporuivanje.
Magistralni i galenski pripravci najee se izrauju u ljekarni prema
ljekarnikom receptu, odnosno prema farmakopejskim propisima.
Gotovo lijekovi industrijski proizvedeni u velikim tvornikim postrojenjima.

Lijekovi prema agregatnom stanju:

kruti (npr. kapsule, tablete);

9

tekui (npr. otopine, suspenzije, injekcije, infuzije);

polukruti oblici (npr. masti, paste, epii).

Spremnici za lijekove uvaju kakvou proizvedenog ljekovitog pripravka (fizika

i kemijska svojstva i terapijsku vrijednost); lijekovi moraju biti zatieni od
utjecaja vlage i svjetlosti, prodiranja plinova i praine iz okoline; materija za
pakiranje ne smije biti inkompatibilan s ljekovitim i pomonim tvarima; najee
su u uporabi staklo, aluminij, plastika, papir, celofan i karton.
FARMACEUTSKA INDUSTRIJA izrasla iz laboratorija pojedinih ljekarni farmaceuti:
osnivai i organizatori.
Suradnja razliitih struka: farmaceuta, tehnologa, procesnih inenjera, strojara i dr.
Udio farmaceuta u industriji: 1-70%; najei poslovi: rukovoenje, istraivanje i razvoj,
proizvodnja ljekovitih oblika, analiza proizvoda, osiguranje kakvoe lijekova i marketing.
NAJVEI HRVATSKI PROIZVOAI LIJEKOVA: PLIVA (Zagreb), Belupo d.d.
(Koprivnica), Jadran Galenski laboratorij d.d. (Rijeka).
PLIVA lanica Teva grupe gotovo 90 godina uspjenog farmaceutskog poslovanja.
Razvija, proizvodi i prodaje gotove oblike generikih lijekova i aktivne farmaceutske tvari, a
njezin portfelj obuhvaa generike lijekove, biogenerike lijekovi i citostatike; ima i vie od 380
patenata, posebice valja istaknuti otkrie makrolidnog antibiotika azitromicina
Sumamed, 1980.
Belupo d.d. farmaceutska tvrtka utemeljena 1971.; razvija, usavrava i proizvodi lijekove
na recept, OTC (lijekovi bez recepta, biljni i dijetetski proizvodi), kozmetike i higijenske
proizvode.
Na naem tritu uvjerljivo vodi po prodaji lijekova s uinkom na srce i krvne ile (oko 30%
udjela); unutar podgrupe ACE-inhibitora (lijekovi za sniavanje krvnog tlaka) udio od 55%. Uz
vlastiti program, proizvode se i pakiraju lijekovi po licenci svjetski priznatih proizvoaa.

Jadran Galenski laboratorij d.d. (JGL) utemeljen u Rijeci 1991., kao prvo u potpunosti
privatizirano farmaceutsko dioniko drutvo u Hrvatskoj; danas predstavlja brzo rastuu,
farmaceutsku, OTC i kozmetiku tvrtku.
Proizvodi male serije esencijalnih lijekova uskih farmakolokih skupina, generike lijekove,
lijekove temeljene na vrijednim prirodnim sirovinama, dijetetske proizvode, dermatolokokozmetike proizvode namijenjene djeci i odraslima; ukupna ponuda JGLa obuhvaa vie od 160
razliitih proizvoda; glavni dio poslovanja usmjeren na lijekove, a dopunski dio se odnosi na
proizvode koji se izdaju bez recepta i kozmetike proizvode.

Lijekovi na trite dolaze u mnogo razliitih oblika, jaina i doza dolaze na

trite u izvornim spremnicima sa svim potrebnim podacima.
Vanjsko pakovanje gotovog lijeka (npr. za Andol 100)
a) Tvorniko ime (zatieno ime): Andol 1oo;
b) Generiki naziv (INN): acidum acetylsalicylicum;
c) Oblik lijeka: tablete;
d) Sastav lijeka (djelatne i pomone tvari): acetisalicilna kiselina u
puferiranom obliku;
e) Postotak djelatnice (doza djelatne tvari u jednoj, npr. tableti): 1 tableta
sadri 100mg acetisalicilne kiseline;
f) Ukupna koliina lijeka (npr. broj tableta ili volumen, odnosno masa
originalnog pakiranja): 20 tableta;
10

g) Rok valjanosti (otisnut na kutiji, obino sadri etiri broja koji oznaavaju
mjesec i godinu do kada se lijek moe sigurno upotrebljavati);
h) Podaci vani u kontrolne svrhe proizvoau, ljekarniku i pacijentu
(kontrolni broj serije, uputa o uvanju lijeka, uputa o nainu primjene,
mogua posebna upozorenja i nain izdavanja lijeka) otisnuti na bonim
stranicama kutije;
i) Bar kod;
j) Proizvoa.
Uputa o lijeku: informacija dana u pisanom obliku, koja sadri podatke za
korisnike, a priloena je lijeku.
ATK anatomsko-terapijsko-kemijska podjela lijekova (eng. ATC, Anatomical
Therapeutic Chemical) uobiajen i prikladan sustav razvrstavanja lijekova.
Temelji se na razvrstavanju lijekova najprije prema anatomskom, potom na po
dvije razine prema terapijskom i kemijskom naelu;
Pet hijerarhijskih razina (na svakoj se razini lijeku pridodaje odreeni znak);
lijekovi se kodiraju uvijek jednakim brojem znakova (slova i brojeva)
rasporeeni prema unaprijed propisanom pravilu;
Uvrtavanje registriranih lijekova u ATK-podjelu strunjak moe propisivati
lijekove polazei od dijagnoze bolesti, ali i po vlastitom odabiru u sluaju vie
paralelnih lijekova.

ATK-razvrstavanje lijekova
Hijerarhijska razina
Znak
Koriteni znakovi
Red
Znaenje
Prvi
Glavna skupina
Slovo
A-D, G-H, J, L-N, Pprema naelu
S, V
djelovanja na
ciljani anatomski
dio organizma
Drugi
Podskupina prema Broj
01-16
terapijskom uinku
Trei
Podskupina prema Slovo
A-M, R, X
farmakolokom
djelovanju
etvrti
Podskupina prema Slovo
A-R, Y
kemijskoj strukturi
Peti
Meunarodni
broj
01-40, 50-65, 71nezatieni naziv
79, 82
lijeka (INN)
* INN, akronim od International Nonproprietary Names (for Pharmaceutical
Substances)
Primjer: Aspirin opisuje kd sa sedam znakova (N02BA01).

ISPITIVANJE LIJEKA
11

U svrhu stavljanja gotovog lijeka u promet svakom lijeku mora biti utvrena
kakvoa, djelotvornost i sigurnost primjene.
Ukljuuje: farmaceutsko, nekliniko i kliniko ispitivanje.
Ispituje se:
Kakvoa lijeka: prihvatljivo fiziko, kemijsko, bioloko, farmaceutsko-tehnoloko i
drugo svojstvo lijeka.
Djelotvornost lijeka: svojstvo lijeka dokazano klinikim ispitivanjima provedenim
sukladno Zakonu o lijekovima.
Sigurnost primjene lijeka: prihvatljiv odnos djelotvornosti i kodljivosti lijeka.

Vrste ispitivanja:
Farmaceutsko ispitivanje lijeka: fiziko-kemijsko, bioloko i/ili
mikrobioloko ispitivanje utvruje se kakvoa lijeka.
Nekliniko ispitivanje lijeka: toksikoloko i farmakoloko ispitivanje
utvruje se farmakodinamika, farmakokinetika i toksikoloka
svojstva lijeka na ivotinjama i drugim prikladnim modelima.
Kliniko ispitivanje lijeka: svako ispitivanje na ljudima koje se provodi u
skladu s planom ispitivanja, namijenjeno otkrivanju ili provjeri
farmakokinetikih i farmakodinamikih svojstava jednog ili vie ispitivanih
lijekova i/ili otkrivanju nuspojava ili interakcija jednog ili vie ispitivanih
lijekova utvruje se sigurnost primjene i/ili djelotvornost.
KONTROLA LIJEKOVA
Temeljni zadatak kontrole lijekova utvrivanje metoda, mjera i odgovornosti da
bi se potvrdilo kako su svi lijekovi
koji se stavljaju u promet djelotvorni,
pouzdani i nekodljivi, da je njihova
kakvoa primjerena i normirana, te
da su objavljene obavijesti i podaci
o nainu primjene, indikacijskom
podruju, nuspojavama, kontraindikacijama i tome slino provjereni i istiniti.
Industrijski proizvedeni lijekovi mogu se staviti na trite tek nakon dobivanja
odobrenja za stavljanje u promet dobiva se na temelju podnesene cjelovite
dokumentacije s dokazima o kakvoi, terapijskoj uinkovitosti i netetnosti.
Agencije za lijekove ovlatene agencije koje su pravno obavezne titi zdravlje ljudi,
osiguravajui da se ne registriraju novi lijekovi ako nisu uistinu kvalitetni, nekodljivi i
uinkoviti.
Agencija za lijekove i medicinske proizvode RH (ALMP) osnovana 1. Listopada 2003.,
pravna sljednica Hrvatskog zavoda za kontrolu lijekova i Hrvatskog zavoda za kontrolu
imunobiolokih preparata.

12

Provodi integrirani registracijski postupak, izdaje odobrenje za stavljanje gotovog lijeka u

promet i upisuje u oevidnik medicinske proizvode; provodi provjeru kakvoe lijekova
(ukljuujui imunoloke lijekove i krvne derivate), izdaje suglasnosti za uvoz
neregistriranih lijekova i medicinskih proizvoda, izdaje odobrenja za otvaranje
prodavaonica na veliko lijekovima i medicinskim proizvodima, izdaje proizvodne dozvole,
vodi oevidnik nuspojava i dr.
TIJEK REGISTRACIJSKOG POSTUPKA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Podnoenje zahtjeva za registracijom Agenciji za lijekove i medicinske proizvede;
Strunjaci Agencije organizacijske jedinice (zaduene su za odreeni posao
unutar postupka organizacije); u postupku sudjeluju i strunjaci iz Sredinjeg
registra, Slube za ocjenu kakvoe i Medicinskog odjela; ovisno o vrsti lijeka i
potrebi laboratorijskog ispitivanja strunjaci iz Odjela za kontrolu imunolokih
lijekova i Slube za provjeru kakvoe.
Povjerenstvo za lijekove agencije uglavnom vanjski strunjaci iz podruja
medicine i farmacije konani prijedlog o izdavanju ili uskraivanju odobrenja za
stavljanje lijeka u promet.
Odobrenje za stavljanje lijeka u promet Agencija izdaje na 5 godina.
MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI nadzor nad zakonitou rada
Agencije za lijekove i medicinske proizvode RH.
Uloga nacionalnih regulatornih tijela:
Zatita javnog zdravstva putem dostupnosti uinkovitih, prihvatljivo kodljivih
lijekova i lijekova odgovarajue kakvoe;
Informiranje o lijekovima;
Kontrola naina proizvodnje i prometa lijekova;
Praenje nuspojava i neispravnosti u kakvoi lijekova.

Provoenje regulatorne kontrole nad cijelim ivotnim ciklusom lijeka.

IZVORNI ILI GENERIKI LIJEKOVI

Previsoki izdaci za lijekove optereuju zdravstveni sustav nedovoljna sredstva
za nove dijagnostike metode, bolniku skrb, preventivne akcije, edukaciju
graana i sl. neophodna racionalizacija ukupnih trokova lijeenja.
to je izvorni lijek (originalni lijek)? Lijek koji je prvi odobren za stavljanje u
promet u svijetu na temelji potpune dokumentacije o djelotvornosti, sigurnosti
primjene i kakvoi prema vaeim zahtjevima.
to je generiki lijek? Lijek identian izvornom lijeku u ljekovitoj tvari, dozi,
uinkovitosti, nainu primjene, kvaliteti, farmaceutskom obliku i indikacijama
isto djelovanje kao izvorni lijek; potvrda o istovrsnosti i kvaliteti neophodna za
putanje generika u promet.
13

Ako je generik isti kao izvorni lijek, zato drukije izgleda? Ljekovite tvari
generikog i izvornog lijeka su identine; pomone tvari su razliite: razliiti
proizvoai proizvode razliite oblike, veliine i okuse lijekova i pakiraju ih u
razliite spremnike meusobno razlikovanje nema utjecaja na kvalitetu
lijeenja.
Tko kontrolira lijekove? Proizvoa i dravne agencije zaduene za kontrolu
lijekova; u Hrvatskoj kontrola i izdavanje dozvole za putanje u promet u
nadlenosti Ministarstva zdravstva i Agencije za lijekove i medicinske proizvode.
Proizvode li se generici u loijim tvornicama? Ne. Prema meunarodnim
standardima svi pogoni za proizvodnju moraju imati iste visoke standarde
proizvodnje i moraju zadovoljavati propisane uvjete (dobra proizvoaka praksa,
DPP ili eng. GMP).
Ima li svaki izvorni lijek generiku verziju? Velika veina lijekova ima svoju
generiku verziju; istek patentne zatite svi proizvoai smiju proizvoditi i
prodavati generike verzije lijekova.
Zato je generiki lijek jeftiniji od originala? Prije izlaska na trite, novi lijek
prolazi niz pretklinikih i klinikih ispitivanja djelotvornosti (skupa i dugotrajna);
primjena ispitanih ljekovitih tvari u proizvodnji generikih lijekova bri i jeftiniji
razvoj, takoer nije potrebna sloena edukacija medicinskih strunjaka (ve su
upoznati s lijekom).
Koja je prednost generikih lijekova? Financijsko gledite: prednost za
fondove zdravstvenog osiguranja i za pacijente koji za lijekove plaaju
participaciju (posebice u lijeenju kroninih bolesti).
GENERIKI LIJEKOVI farmaceutski proizvod identian ili bioekvivalentan
izvornom lijeku u dozi, nekodljivosti, putu primjene, kvaliteti, obliku, nainu
primjene i indikacijama; istekom patentne zatite za odreeni lijek, svaki drugi
proizvoa lijekova moe ga slobodno proizvoditi kao zamjenski (generiki)
proizvod, uz uvjet da potuje pravila dobre proizvoake i dopre klinike prakse.

14

LEKSIKONSKI IZRIAJ O LIJEKOVIMA

Afinitet lijekova svojstvo lijekova da se veu na specifine receptore na
mjestima vezivanja, a izraava se konstantom afiniteta (K).
Apsorpcija lijekova ulazak lijeka u krv s mjesta primjene.
Automedikacija samolijeenje, uzimanje lijeka bez savjeta lijenika; dio skrbi
za vlastito zdravlje.
Doza obrok neega, koliina lijeka ili otrova koja ulazi u organizam, ali i koliina
rendgenskog ili drugog znaenja.
Droge sirovi, napola pripremljeni proizvodi biljnog, ivotinjskog ili mineralnog
podrijetla; slue za izradbu lijekova, kao zaini ili u tehnike svrhe. Anglosassi
zovu drogama (drugs) i sintetike kemikalije koje se primjenjuju za lijeenje, tj.
lijekove.
Farmakofobija bolestan ili nerazuman strah od uzimanja lijekova.
Farmakoekonomija istraivanje ekonomskih imbenika u svezi s trokovima
lijekova i njihovih utjecaja na sustav zdravstva i drutva u cjelini.
Farmakognozija znanost o poznavanju lijekova; danas uglavnom znanost o
botanikom i kemijskom poznavanju ljekovita bilja i biljnih droga.
Farmakologija znanost o kemijskim tvarima kao lijekovima; obuhvaa
ispitivanje djelovanja lijekova na organizam (farmakodinamika), sudbine lijeka u
organizmu (farmakokinetika) i nain njihova propisivanja (farmakografija).
Farmakovigilancija (praenje nuspojava) aktivnosti koje obuhvaaju
otkrivanje, procjenu, razumijevanje i prevenciju nuspojave, kao i drugih reakcija
izazvanih lijekova.
Galenski pripravci lijekovi koji se izrauju u ljekarnama u koliini do 100
pojedinanih pakiranja na dan; najee se izrauju prema postupku opisanom u
farmakopeji.
Gotovi lijekovi proizvodi koji se stavljaju u promet pod nazivom odabranim od
porizvoaa i u izvornom pakiranju proizvoaa, namijenjenom za izdavanje
krajnjem korisniku, ukljuujui i sljedee skupine gotovih lijekova: imunoloki i
radioaktivni pripravci, lijekovi visoke tehnologije/biotehnologije, lijekovi iz ljudske
krvi i plazme, prirodni lijekovi, lijekovi s vitaminima i mineralima, te kombinacije
lijeka s medicinskim proizvodom koji omoguuje primjenu lijeka i s njim ini
cjeloviti proizvod.
Interakcije (meudjelovanje) lijekova nastaju istodobnom primjenom vie
lijekova (kombinacije lijekova), pri emu moe doi do njihova pojaanog ili
smanjenog djelovanja.
Istovrstan lijek lijek koji ima isti kvalitativni i kvantitativni sastav djelatnih
tvari kao i drugi lijek originalnog proizvoaa koji ima odobrenje za stavljanje u
promet.
Kontrola lijekova nadzor u smislu kakvoe i prometa lijekova; kontrola tijekom
proizvodnje lijekovi i sve to s njima dolazi u dodir (npr. spremnici). Kontrolu
gotovog lijeka izvode proizvoa i ovlatene dravne ustanove. Promet lijekova,
tj. stavljanje lijeka u promet, odreuju Zakon o stavljanju lijekova u promet i
15

Zakon o proizvodnji i prometu opojnih droga. Propisivanje i izdavanje lijekova

odreeno je Pravilnikom o propisivanju i izdavanju lijekova.
Magistralni pripravci lijekovi koji se u ljekarnama izrauju za odreenog
korisnika prema pojedinanom recceptu.
Metabolizam (biotransformacija) lijekova proces pretvorbe lijekova u
organizmu; najee se odvija u jetri, ali i u pluima, bubrezima, tankom crijevu i
drugim organima: nastaju vodotopljive tvari koje se izluuju urinom. Metabolizam
lijekova dovodi do smanjenja ili gubitka farmakolokog i toksikolokog djelovanja
veine lijekova; u nekim sluajevima iz neaktivnog lijeka (prolijek) nastaje djelatni
metabolit istog ili razliitog djelovanja u odnosu na ishodni lijek.
Nuspojave lijekova neeljena djelovanja lijekova koje se javljaju pri njihovoj
primjeni. Mogu nastati iznenada ili se razviti tijekom vremena. Oekivane
nuspojave navode se u uputi za lijek, a neke su nepredviene i najee su
posljedica preosjetljivosti.
Retard-lijekovi farmaceutski pripravci iz kojih se djelatne supstancije
postupno oslobaaju i tako djeluju dugotrajnije.
Tolerancija lijekova smanjena reakcija na lijekove s posljedinim nunim
poveanjem doze za postizanje odgovarajueg uinka (djelovanja). O toleranciji
lijekova mora se voditi rauna pri dugotrajnoj primjeni lijekova; potrebno je raditi
stanke (razdoblja bez lijeka) ili primijeniti drugi lijek (s drugim mehanizmom
djelovanja).

16

FARMACEUTSKE NEOBINOSTI

NEISTA APOTEKA

Christian Franz Paulini: Heilsame Dreckapotheke (Ljekovita neista ljekarna) Kako se

mogu izmetinama i mokrakom izlijeiti gotovo sve, pa i najtee bolesti; Flagellum
sanitatis ili Kako se batinanjem dadu brzo i sigurno izlijeiti razne teke bolesti.
Neista apoteka slui se iskljuivo ljudskim i ivotinjskim izmetom i mokrakom;
praktina primjena poznata jo davno prije Paulinijeve knjige lijenici: AVICENA,
AMATUS LUSITANUS, PETAR BORELLI i dr.
Neista apoteka danas u pukoj medicini; ljekovite i profilaktike svrhe (najee
urin).
Lijekovi iz neiste apoteke bezvrijedni, esto i tetni.

LJEKOVITO DRAGO KAMENJE

Drago kamenje minerali s jakim lomom svjetla (lijepa boja, osobit sjaj i velika
tvrdoa); narodno vjerovanje: pojedino drago kamenje donosi sreu ili nesreu, ima
utjecaj na zdravlje i bolest, na ivot i smrt.
Ljekovitost dragog kamenja skupocjenost (dijamant najcjenjeniji, protuotrov i
lijeenje ludila; ametist sredstvo protiv pijanstva, napada bijesa i krvarenja iz nosa;
safir i ahat: lijeenje onih bolesti; rubin: protuotrov, titi od zlih duhova, suzbija
lijenost itd.)
Bogataki lijekovi tinkture, pilule i masti od dragog kamenja.
Takoer cijenjeni biseri (srane bolesti), koralji (lijeenje rana, protiv plunog
krvarenja, za pojaavanje luenja mlijeka, protiv uroka i raznih bolesti), jantar (protiv
upale grla, groznice, glavobolje, lijeenje konih bolesti i reumatizma).
Magina medicina svojevrsni kurioziteti u farmaciji i dokazi nekadanjeg
medicinskog praznovjerja.

ZLATO UDOTVORNI LIJEK

istoa i visoka vrijednost udotvorna djelovanja (tonik, lijeenje onih bolesti,

greva i sl.)
Alkemiari i zlato eliksir ivota?!
Prvo, postoji pripravak najfinijeg oblika i crvene boje nazvan kamenom mudraca
veliki eliksir, lijevanjem na tekue srebro, ivu ili olovo, izaziva pretvorbu svakoga od
tih metala u zlato. Drugo, ako se isti pripravak uzima kao lijek, lijei sve bolesti
(panaceja), pomlauje starost, produava ivot, ak mu moe podijeliti vjeno
trajanje. Budui da se mora uzimati u rastopljenom obliku, naziva se aurum
potabile, tj. pitko zlato.
Zlato u suvremenoj terapiji: 1925. uvoenje soli zlata u terapiju tuberkuloze
(Sanocrysin); naputeno nakon uvoenja modernih tuberkulostatika; soli zlata (npr.
natrijev aluminat i auranofin) za lijeenje reumatoidnog artritisa.

17

MANDRAGORA

Mandragora officinarum L. (Solanaceae) mediteranska biljka zelenkastoutih

cvjetova i utih plodova; rascijepljeni korijen esto ljudskog oblika; sadri do 0,5%
tropa-alkaloida (hioscijamin i skopolamin) opojno djelovanje; spominju PLINIJE i
DIOSKURID kao sredstvo za narkozu pri tekim operacijama; za plodove i korijen
mandragore vjeruje se da izazivaju seksualno uzbuenje i poveavaju plodnost (
ljubavni napitci).

MITRIDATIK I TERIJAK

MITRIDAT VI. EUPATOR (132.- 63. pr. Krista protuotrov od 54 sastojka

Mithridatium ili antidotum mitridaticum; dnevno ga uzimao u sve veim
koliinama (zatita od mogueg trovanja); kasnije pokuao samoubojstvo
trovanjem neuspjeno.
ANDROMAH (I. st.) izradio terijak protuotrov i univerzalni lijek (panaceja)
sloenog sastava (oko 70 sastojaka): lijeenje kuge, sifilisa, padavice, astme,
krvarenja, groznice, pomanjkanja teka i dr.; izraivao se sve do XVIII. uz posebno
sveane ceremonije.
Visoka cijena i popularnost terijak esto patvoren posebno
ovlatenje za prodaju (izdavale ga vlasti); izrada strogo po propisu (stari
ljekopisi, sve do XIX. stoljea).

18

1.HORTUS SANITATIS
Zavod za farmakognoziju 1896.

FARMAKOGNOZIJA

Najstarija moderna znanost.

farmakon (lijek ili otrov) + gnosis (znanje, poznavanje)
Znanost koja se bavi prouavanjem ljekovitih sirovina prirodnog podrijetla
(biljnog, ivotinjskog, mineralnog).
Jedna od najstarijih farmaceutskih disciplina; slua se samo na
farmaceutskim fakultetima.
Naziv uveo C. A. Seydler nazivajui svoj rad Analecta pharmacognostica.

Gdje i kada je sve poelo? Arheoloko nalazite u Iraku (50000 BC) uz

ostatke praovjeka pronaene biljne vrste koje se i danas primjenjuju (stolisnik,
sljez, kiica...).
5000. BC mezopotamsku kulturu razvijaju Sumerani; sveenik i lijenik i
ljekarnik; lijeenje bazirano na vraanju i iskustvu.
2300. BC Babilonci i Asirci osnivaju carstva; sauvali sumerski kao jezik kulture
i uenosti; sluili se sumerskim pismom koje se iz slikovnog razvilo u klinopis.

DREVNA MEZOPOTAMIJA
Glinena ploica (15x8 cm) 2200.-2100. BC (Irak): najstariji lijeniki
prirunik tj. najstarija poznata recepturna knjiga sumerski lijenik
urezao 12 recepata za masti i lijekove za unutarnju primjenu.
Babilonci se zanimali i za uzgoj ljekovitog bilja: botaniki vrt u 8. st. BC s
biljnim vrstama iz 67 rodova
Asirski kralj Asurbanipal najvea knjinica na klinopisu tog doba.
Ostaci Ninive pronaeno vie od dvadeset tisua ploica.
Medicinski tekst na 660 ploica s podacima o lijekovima biljnog i
ivotinjskog podrijetla spominju se datulja, smokva, med, luk, jeam, lan,
empres, cedrovina, hrastovo lie: ekstrakciju provodili vodom, mlijekom,
kvascem i uljem.

DREVNI EGIPAT
Vrhunac medicine 2000. BC.
Medicinski papirusi (1900.-1200. BC) koji pokazuju veliko znanje lijenikaljekarnika.
Egipatske medicinske ustanove pripadale monom sveenstvu i
povezane s hramovima.
kole okruene prostranim vrtovima uzgoj ljekovita bilja.
PAPIRUS EBERS (1550. BC) ima najveu vrijednost (20,23 m dug, 30 cm
irok): glavna knjiga staroegipatske medicine i farmacije; knjiga o
pripremanju lijekova za sve bolesti; napisano na hijeratskom pismu u svrhu
19

uenja; recepti svrstani prema bolestima; sadri nazive nekoliko stotina

ljekovitih biljaka.

DREVNA KINA
Car Shen-nung (2838.-2698. BC) prvi sakuplja ljekovita bilja; boji
ratar
PEN TSAO najstarije kinesko medicinsko djelo; obraeno 365 ljekovitih
sredstava (240 biljnog podrijetla).
PEN TSAOKAN MU 11000 recepata; 1892 ljekovita sredstava (376 prvi
put opisano, 1160 ilustracija); napisao Li Shi Zhen; ginseng.

DREVNA INDIJA
Vedsko razdoblje (1200.-800 BC); VEDE svete knjige Hindusa
AJURVEDA aju (ivot) i veda (znanje) donosi cjelovit pristup o ivotu i
zdravlju; opis ljekovitih biljaka i njihovo djelovanje; napisana drevnim
jezikom Indije.
Brahamsko razdoblje (800. BC 1000.) temeljeno na vedskom znanju.
ARAKA-SAMHITA opisano vie od 200 ljekovitih droga razvrstanih
prema terapijskom uinku.
SURUTA-SAMHITA opisuje 760 ljekovitih biljaka; smatraju je
ljekarnikom knjigom i farmakopejom drevne Indije.
Mogulsko razdoblje
Islamski utjecaj.

PALESTINA (hebrejska medicina)

Iz starog doba izraelskog naroda nije sauvano nijedno struno medicinsko
djelo.
Biblija i Talmud donose podatke o uzgoju i primjeni bilja; medicinom se
bave sveenici; talmudski lijenik sam priprema lijekove, ali u Bibliji se
vie puta spominje druga osoba koja priprema mast (smatra se preteom
farmaceuta).
Uzgoj aromatinih biljnih vrsta i zainskog bilja, priprema tekuih ljekovitih
pripravaka u vinu i octu, priprava masti od ulja i smola, koritenje ulja
iscijeena iz sjemenki za rane, kone bolesti i kozmetiku, priprema infuza i
dekokata.
Kralj Salamun prirodoslovac.

GRKA I RIM
Preuzeli medicinska iskustva Babilonaca, Asiraca, Egipana i drugih
starih naroda.
Postavili temelje na kojima se razvila dananja farmakognozija: Hipokrat
II, Teofrast i Dioskorid osobito zasluni za razvoj medicine i farmacije.
HIPOKRAT II. Veliki (460. BC) osniva znanstvene medicine;
napisao 60-70 medicinskih djela koja pruaju uvid u grku medicinu;
poznavao oko 260 ljekovitih biljaka od kojih se mnoge i danas primjenjuju.
TEOFRAST (372.-287. BC) Aristotelov uenik i prijatelj, upotpunio
Aristotelov sustav
20

i znanje iz botanike i mineralogije; otac botanike; opisao 500 biljnih vrsta.

DIOSKORID (sredina 1. st) grki farmakolog i farmakognost.
DE MATERIA MEDICA (944 poglavlja, u 657 obrauje biljke i biljne tvari, a
u 105 lijekove ivotinjskog podrijetla); droge dobro opisane i metodiki
svrstane; opisano njihovo terapijsko djelovanje, navedene mogue
zamjene i patvorine; veliki utjecaj na srednjovjekovnu medicinu (veina
dijela srednjeg i novog vijeka temeljena je na Dioskoridovim podacima);
prijevod na latinski i druge jezike.
GALEN (130.-200.) - posljednji veliki grko-rimski lijenik-ljekarnik:
smatrao da bolesniku treba dati djelotvorne tvari u takvom obliku da ga
organizam primi to lake; strunjak u uporabi, pripremanju i sastavljanju
lijekova; napisao mnoga djela koja pokazuju sveukupno znanje grkorimskog svijeta u medicini; dananji nazivi: galenski pripravci, galenski
laboratoriji.

ARAPSKE ZEMLJE
AVICIENA - veliki lijenik 10. st. - najvanije djelo Kanon medicine,
izuzetan medicinski prirunik.
Prva arapska ljekarna koju su vodili ljekarnici postojala ve 700. godine.
U 12. st. prodor arapske medicine u Europu uveli su u farmaciju mnogo
novih i rairili uporabu raznih dotad nepoznatih droga (sena, klini...).
Prevoenje arapskih djela iz farmakognozije na latinski.
KARABADINI prva arapska farmakopeja, 13. stoljee.

SREDNJOVJEKOVNA EUROPA
Medicina se razvija u samostanima posebice benediktinci, a u Hrvatskoj
pavlini.
Redovnica Hildegarda iz Bingena (1098.-1179.)
PHYSICA djelo o ljekovitim tvarima; 4 knjige u 383 poglavlja
Medicinska Salerenska kola (sredina 11. st. 1811.)
Konstantin Afriki benediktinac, osniva i autor mnogih dijela o
ljekovitom bilju.
1240. zakonski propisano odvajanje ljekarnike od lijenike struke.
Krajem srednjeg vijeka farmacija najrazvijenija u Europi.
16. st. nova grana farmakognozije farmakobotanika: Tri oca
botanike: lijenici i botaniari Otto Brunfels, Hieronymus Bock, Leonhard
Fuchs (NEW KRETERBUCH iz 1543.) objavljuju vrlo lijepo ilustrirane
biljarue u kojima su veinom biljke njemake flore (povijesno znaenje).
Otkria novih svjetova novo razdoblje farmakognozije:
upoznavanje novih ljekovitih prirodnih sirovina i naina lijeenja; osnivanje
botanikih vrtova i zbirki ljekovitih droga; stvaraju se temelji nastave u
farmakognoziji; ljekarnici sami skupljaju ljekovito bilje, u vrtovima oko
ljekarne uzgajaju i domae i inozemne biljne vrste.
Prvi botaniki vrtovi talijanske visoke kole, a poslije i sveuilita u
ostatku Europe.
1533. osnovana prva katedra farmakognozije u Padovi.
21

 1545. osnovan prvi sveuilini botaniki vrt (najstariji u Europi).

1646. botaniki vrt u Amsterdamu osnovan.
Tres patres pharmakognosiae Valerius Cordus (prva njemaka
farmakopeja), Nicolas Monardes (zbirka amerikih droga i drugih prirodnih
tvari Novog svijeta), Carolus Clusius (zbirka prirodnih produkata, inozemne
droge i rijetke biljke, jedan od utemeljitelja europske botanike, osnovao
botaniki vrt koji je sauvan u okviru najstarijeg botanikog vrta u Europi).
Botaniki vrt ljekovitog bilja Fran KuanFBF-a, Zagreb, osnovan
1947.: 2,4 ha; fond oko 2000 vrsta, slui za potrebe nastave, u znanstvene
i strune svrhe.
Velebitski botaniki vrt, Sjeverni Velebit, osnovan 1967.
Hrvatski botaniki vrt jadranskog bilja Sv. Kuzma i Damjan,
Lastovo, osnovan 1996.
Poznate europske farmakognoke zbirke: Farmaceutskopovijesna
zbirka u Beu (sadri oko 18000 uzoraka sakupljanih tijekom 200 godina,
smatra se najveom u Europi), Zbirka Hartwichu Zrichu,
Farmakognoka zbirka Sveuilita u Gtingenu, Farmakognoka
zbirka Sveuilita u Utrechtu ,Zbirka fararmaceutskog povijesnog
muzeja u Baselu, Zbirka Tschirchu Bernu.
Zavod za farmakognoziju FBF-a
Prof. dr. Julije Domac (1853.-1928.) osniva Zavoda za
farmakognoziju (1896.) profesor farmakognozije i rektor Sveuilita u
Zagrebu; sastavio monografije za Hrvatsko-slavonski ljekopis
(farmakopeju); napisao udbenik iz farmakognozije; dao veliki struni
doprinos ljekarnitvu Nagrada Hrvatskog farmaceutskog drutva za
izniman doprinos u struci
nosi njegovo ime.
Prof. dr. Antun Vrgo (1881.-1949.) profesor farmakognozije i
prvi dekan Farmaceutskog
fakulteta u Zagrebu; Uputa u farmakognoziju prvi moderan
hrvatski udbenik farmakognozije); veliki doprinos usavravanju
fitokemijskih metoda; briga o famakognokoj zbirci Farmakografija
Banovine Hrvatske te ujedno Bosne i Hercegovine.
Farmakognoka zbirka Zavoda za farmakognoziju Osniva dr.
Jiru(1883.) sadri vie od 3000 uzoraka iz Europe, Azije, Amerike i
Afrike.
Knjinica Zavoda za farmakognoziju Zbirka starih knjiga: biljarue,
alkemijski testovi, farmakopeje, takse, stari recepti.
Pietro Andrea Mattioli, 1678. (naslovnica biljarue)
Hyeronymus Bock: KRETERBUCH, 1546.
D. J. T. Tabernaemontani: NEUES VOLLKOMMENTLICH
KRETERBUCH, 1625.
Joannes de Cuba: HORTUS SANITATIS, 1498.
22

Flos medicinae (prijevod fra Emerik Pavi, 1768.): prva

hrvatska medicinska knjiga.
Zagreb 1996. Prvi hrvatski kongres farmacije 100. obljetnica
Zavoda za farmakognoziju.

23

2.FARMAKOGNOZIJA
FARMAKOGNOZIJA

Jedna od najstarijih farmaceutskih znanstvenih disciplina.

Znanost koja prouava ljekovite biljne sirovine prirodnog podrijetla (biljnog,
ivotinjskog i mineralnog), suvremena farmakognozija obuhvaa i
mikroorganizme, a
u novije vrijeme sve se vie istrauju i morski organizmi.
Meu prirodnim ljekovitim sirovinama najvie je biljnih bioloki aktivne
tvari odgovorne za terapijski uinak u koncentrirane su u pojedinim biljnim
organima (list, cvijet, plod, korijen) ili ekskretima (eterino ulje).
U praksi se koriste dijelovi bogati ljekovitim tvarima i nazivaju se ljekovitim
drogama
ili samo drogama, najee su u suhom stanju (drugili drohu
starogermanskom znai suh),a sluimo se latinskim nazivima ljekovitih
droga.

Farmaceutska botanika kao uvod u farmakognoziju

Znanja i vjetine koje student stjee:
morfologija i anatomija vegetativnih i generativnih organa
mikroskopska analiza stanija i organa
sistematika biljaka s posebnim naglaskom na ljekovite biljke
determinacija viih biljaka
prepoznavanje ljekovitih biljnih vrsta
Taksonomija (sistematika)
lat. taxonomia
Botanika disciplina koja se bavi svrstavanjem biljnih jedinki u
odgovarajui
hijerarhijski sustav na temelju srodnosti i slinosti.
Hijerarhijski sustav ini manji broj viih i vei broj niih sustavnih jedinica ili
kategorija (lat. categoria)
lat. taxon takson (svojta)
Oznaka za klasifikacijsku jedinicu u taksonomiji odnosi se na svaku
kategoriju:
carstvo, odjeljak, razred, red, porodica (lat. familia);
koljeno, rod (lat. genus);
sekcija, serija, vrsta (lat. species);
podvrsta, varijetet, forma.

Multidisciplinarnost
FARMAKOGNOZIJA

24

Ljekovite biljne droge i njihovi nazivi:

folium list (folia) Salviae officinalis folium list ljekovite kadulje osueni
dijelovi biljne vrste Salvia officinalis L. (ljekovita kadulja) iz porodice Lamiaceae
(usnae).
flos cvijet (flores) Malvae flos cvijet crnog sljeza osueni cvjetni dijelovi
biljne vrste Malva sylvestris L. (crni sljez) iz porodice Malviaceae (sljezovi);
Caryophilliy flos (kliniev cvijet) drogu mogu initi i pupoljci.
herba zelen (herbae) Hyperici herba zelen gospine trave osueni cvatui
vrni dijelovi vrste Hyperici perforatum L. (gospina trava) iz porodice
Hypericaceae (pljuskavice)); Absinthii summitas (vrni dijelovi pelina) droga se
ponekad moe oznaavati i kao summitas.
radix korijen(radices) Althae radix korijen (obinog) bijelog sljeza osuen
korijen biljne vrste Althea officinalis L. (obian bijeli sljez) iz porodice Malvaceae
(sljezovi).
rhizoma podanak Tormentillae rhizoma podanak uspravne petoprste
(srenjakov podanak) osuen podanak biljne vrste Tormentilla erecta (L.)
Rauchel uspravna petoprsta (Potentilla toementilla Neck srenjak) iz porodice
Rosaceae (rue).
fructus plod (fructus) Foeniculi fructus komoraev plod zreli osuen plod
biljne vrste Foeniculum vulgare Mill (komora) iz porodice Apiaceae (titarke).
semen sjemenka, sjeme (semina) Lini semen lanene sjemenke, laneno
sjeme zrele osuene sjemenke biljne vrste Linum usitatissimum L. var.
Macrospermum (lan pitomi) iz porodice Linaceae (lanovi).
cortex kora (cortices) Frangulae cortex kora krkavine osuena kora biljne
vrste Rhamnus frangula L. (krkavina) iz porodice Rhamnaceae (krkavine).
Althaea efolium list (obinog) bijelog sljeza
Matricariae (Chamomillae) flos kamiliin cvijet

25

Thymi herba timijanova zelen

Radix althaeae korijen (obinog) bijelog sljeza
Anisi fructus aniev plod
Lini semen sjemenka lana, laneno sjeme
Quercus cortex hrastova kora

Salvia officinalis L.
hrv. kadulja, ljekovita kadulja (ostali puki nazivi: alfija, slavulja, pelin..
eng. Sage, Garden Sage
njem. Salbei
Svaka zemlja ima svoje puke nazive, a u pojedinim krajevima iste zemlje jedna
biljka ima nekoliko naziva. Stoga se ljekovite droge imenuju latinskim nazivima.
Salviae folium
Biljni rod

Dio biljke

lat. salvare lijeiti ili spasiti

lat. officinalis ljekovit, apotekarski kaduljin list
Ph. Eur.: Sage leaf Salviae officinalis folium list ljekovite kadulje
Hrvatski ljekarniki nazivi biljnih droga takoer su najee dvolani (npr. aniev
plod). Nazivi se u pravilu tvore od posvojnog pridjeva (oznaka biljne vrste) i
imenice (odnosi se na biljni dio).Postoje i primjeri opisnih naziva gdje se dodatno
rabe pridjevi (npr. list paprene metvice).
Kad se javljaju jezine potekoe pogodna je tvorba naziva kao sveza imenice s
imenikom dopunom u posvojnom genitivu (npr. list velebilja).
Ljekovite tvari biljnog podrijetla:
Polisaharidi, Masna ulja, Eterina ulja, Flavonoidi, Trjeslovine, Kardiotonini
glikozidi, Saponini, Antrakinoni, Iridoidi, Alkaloidi...
Biljne sastavnice pripadaju razliitim skupinama kemijskih spojeva ljekovite
droge pokazuju irok spektar terapijskog djelovanja (antimikrobni, diuretini,
protuupalni, imunostimulirajui, antioksidativni, laksativni, ...)
Droge se najee grupiraju prema kemijskoj strukturi glavnih terapijski
aktivnih tvari.
Eterina ulja
Hlapljivi i mirisni biljni produkti (sekundarni produkti tvarne izmjene); lipofilne
tekue smjese velikog broja spojeva razliite kemijske strukture meu kojima su
najzastupljeniji terpeni (monoterpeni, seskviterpeni); ne otapaju se u vodi;
dobivaju se iz razliitih biljnih droga postupcima ekstrakcije, destilacije i
tijetenjem; posjeduju brojne bioloke uinke.
Spremnici eterinog ulja u biljnim drogama unutar (endogeno) ili na povrini
biljnog organa (egzogeno).
Glikozidi
26

EER + AGLIKON; molekule koje imaju eernu komponentu vezanu za

aglikonski dio; polarnog karaktera; vrlo heterogena skupina spojeva: fenolni
glikozidi, flavonoidni glikozidi, saponini, kardiotonini glikozidi, antracenski
glikozidi...
Alkaloidi
U heterociklinoj strukturi sadre duik; pojavljuju se u formi soli; topljivi u vodi,
spojevi jakog djelovanja, toksini; biljne porodice bogate alkaloidima:
Solanaceae, Papaveraceae.

FARMAKOPEJA I PRIRODNE LJEKOVITE TVARI

gr. pharmacon + poein (tvoriti lijek)

zakonski standard u farmaceutskoj struci dravni struni zakonik
ljekovite droge i njihovi pripravci normirani su prema farmakopejskim
propisima
Europaean Pharmacopoeia standardi Europske farmakopeje obvezni za sve
lijekove te pruaju pravnu, strunu i znanstvenu osnovu za kontrolu tijekom
razvoja, proizvodnje i marketinga lijekova, u Farmakopeju ukljuene i monografije
ljekovitih biljnih droga (oficinalne droge).
Oficinalne i neoficinalne droge u praksi unutar EU osnovano znanstveno
savjetodavno vijee za fitoterapiju koje se bavi izradom monografija
ESCOP - European Scientific Cooperative for Phytotherapy (usvojeno 90-ak
monografija) Svjetska zdravstvena organizacija posveuje sve veu panju
biljnim lijekovima (prihvaeno oko 40 monografija).
Razumijevanje farmakopeje zahtijeva edukaciju!
Farmakopeje i meunarodni standardi donose propise o ispitivanju ljekovitih
droga prosudba ispravnosti droge ukljuuje ispitivanje identiteta, istoe i
kakvoe:
Makroskopska i mikroskopska ispitivanja (ispitivanje identiteta)
Identifikacija na osnovi morfolokih obiljeja droge promatranjem preparata droge
pod mikroskopom; odreuju se anatomska obiljeja; ukljuena su i mikrokemijska
ispitivanja primjenom histokemijskih reakcija (dokazuje se prisutnost bioaktivnih i
rezervnih tvari u drogama).
Ispitivanje stupnja istoe
U praksi mogue zamjene i patvorine provjerava se prisutnost stranih
primjesa; primjena razliitih metoda.
Ispitivanje vrijednosti
Primjena kemijskih metoda; dokazivanje prisutnosti terapijski aktivnih tvari;
odreivanje koliine terapijski aktivnih tvari.
ZNANSTVENA ISTRAIVANJA U FARMAKOGNOZIJI
Kemijska i bioloka istraivanja ljekovitih i potencijalno ljekovitih prirodnih tvari:

27

1. izolacija i identifikacija bioaktivnih tvari iz prirodnih sirovina (potvrda

identiteta izoliranih tvari poznate strukture ili odreivanje kemijske
strukture nepoznatih spojeva);
2. istraivanje biolokih uinaka istih izoliranih tvari ili kompleksne smjese
(istraivanja na mikroorganizmima, pokusnim ivotinjama, na kulturama
stanica).
IZOLACIJA BIOAKTIVNIH PRIRODNIH TVARI
1803. izoliran morfin iz opija (Papaver somniferum L. vrtni mak,
Papaveraceae) novo razdoblje u povijesti farmacije i medicine.
Ubrzan razvoj organske kemije omoguio izolaciju brojnih prirodnih spojeva i
sintezu novih lijekova.
40 % lijekova na tritu prirodnog podrijetla:
1. dobivaju se iskljuivo izolacijom (kardiotonini glikozidi)
2. derivati prirodnih izoliranih supstancija (steroidi)
3. sintetizirani po uzoru na izolirane prirodne spojeve (lidokain)
Taxol (citostatik)
Dobiva se semisintetskim postupkom iz spoja izoliranog iz listova vrste Taxus
baccata L. i srodnih vrsta 0,01-0,04 % paklitaksela u kori (za dobivanje 1 kg
supstancije treba 9000 kg kore).
Koristi se u terapiji raka dojke i jajnika.

Postupci u izolaciji biljnih sastavnica

1.
2.
3.
4.
5.
6.

usitnjavanje droga
ekstrakcija (najee razliitim otapalima): maceracija, perkolacija
proiavanje ekstrakta
ukoncentriravanje ekstrakta (uklanjanje otapala)
suenje ekstrakta
odjeljivanje sastavnica smjese

Suvremena farmakognozija ukljuuje i istraivanje mikroorganizama te morskih

organizama kao potencijalnih prirodnih sirovina za dobivanje lijekova koristei
moderne znanstvene metode.

28

3. OD LJEKOVITE BILJKE DO LIJEKA

SAMONIKLO LJEKOVITO BILJE
esto varijabilan biljni materijal; sadraj i sastav terapijski aktivnih tvari ovisi o
pedolokim, klimatskim i drugim ekolokim imbenicima; prisutne kemijske
rase ili kemotipovi (posebice kod aromatinog bilja).
UZGOJENO LJEKOVITO BILJE
Preporuuje se kad je god to mogue; spaavanje biljnih vrsta od neracionalnog
iskoritavanja, posebice ugroenih; kontrolom uzgoja dobiva se manje varijabilan
biljni materijal eljene kakvoe; neke biljke nije mogue kultivirati, a da ne
promjene svojstva (npr. planinsko i mediteransko bilje).
SKUPLJANJE SAMONIKOG ILI UZGOJENOG BILJA
Listovi i zeleni beru se neposredno prije cvatnje; cvjetovi uglavnom kad su
otvoreni, iznimno kao pupoljci (klini); plodovi i sjemenke kad su zreli
(iznimka plodovi titarki); korijenje i podanci u kasnu jesen ili rano proljee;
kora u rano proljee (prije poetka nove vegetacije).
SUENJE BILJNOG MATERIJALA
Zrano-suhi postupak, u sjeni i na prozranom mjestu, npr. aromatine
biljke.
Uz povienu temperaturu u suarama (do 40 C ili 60 C), npr. kamilica.
UVANJE LJEKOVITIH DROGA
Od vlage;
Kisika iz zraka;
Suneve svjetlosti;
Plijesni;
Kukaca.
European Pharmacopoeia:
Ekstrakti (iscrpine) koncentrirani pripravci tekue, krute ili guste
konzistencije; dobiveni uglavnom iz droga biljnog i animalnog podrijetla; dobivalu
se maceracijom, perkolacijom ili drugim pogodnim validiranim metodama
koristei etanol ili drugo prikladno otapalo.
Extracta fluida tekui ekstrakti (odnos droge i otapala 1:1).
Extracta spissa gusti ekstrakti (suhi dio najmanje 70%)
Extracta sicca suhi ekstrakti (suhi dio najmanje 95%)
EKSTRAKCIJSKI POSTUPCI
MACERACIJA jednokratna ekstrakcija pri sobnoj temperaturi (1:5 ili 1:10).
PERKOLACIJA ekstrakcija pri sobnoj temperaturi uz jednakomjerno protjecanje
otapala kroz stupac droge u perkolatoru.

29

 LJEKOVITI BILJNI PRIPRAVCI ZA UNUTARNJU I VANJSKU

PRIMJENU:
INFUZI, DEKOKTI, TINKTURE, SIRUPI, LOSIONI, KAPI, GRANULE, TABLETE, KAPSULE,
PASTILE, MASTI
OD LJEKOVITE BILJKE U TRADICIONALNOJ MEDICINI DO LIJEKA

FITOTERAPIJA
Najstariji nain lijeenja; ne moe se smatrati alternativnim nainom lijeenja;
sastavni dio suvremene farmacije i medicine; podrazumijeva lijeenje,
ublaavanje i sprjeavanje bolesti primjenom ljekovitih biljaka, njihovih dijelova
(npr. list, plod), sastojaka (npr. eterino ulje),
kao i pripravaka (tinkture, suhi ekstrakti) moderna fitoterapija postaje sve vie
racionalna fitoterapija.
RACIONALNA FITOTERAPIJA

Primjena standardiziranih biljnih lijekova (fitoterapeutika) sa strogo definiranim

sadrajem i sastavom terapijski aktivnih tvari; sigurna primjena (propisanim
znanstvenim metodama dokazana nekodljivost); uinkovitost potvrena
farmakolokim i klinikim istraivanjima; struno praenje primjene u praksi
rezultira medicinskom dokumentacijom o moguim nusdjelovanjima i
interakcijama s drugim lijekovima.

30

Drutvena uloga zadaa i kompetencije ljekarnika

STUDIJ FARMACIJE
Studij farmacije na Sveuilitu u Zagrebu utemeljen je 1882. godine (nakon bogoslovije,
filozofije i prava) u okviru Mudroslovnog fakulteta.
Od 1942. godine nastava se izvodi na samostalnom Farmaceutskom fakultetu (danas
Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu).
Tijekom dugog razdoblja doivio je brojne reforme, a posljednju 2005. godine (prema
preporukama Bolonjske deklaracije).
Integralni preddiplomski i diplomski studij traje 5 godina.
Stjee se akademski naziv magistar farmacije.
FARMACIJA
Farmacija je multidisciplinarna znanost i struka u podruju biomedicine i
zdravstva.
FARMACEUT
Farmaceut je ekspert za lijekove.
MOGUNOSTI ZAPOSLENJA
1.Javne ljekarne
licencija za samostalan rad nakon jednogodinjeg staa i
2.Bolnike ljekarne
3.Veledrogerije i predstavnitva
4.Farmaceutska industrija (istraivanje, razvoj, proizvodnja, marketing)
5.Kozmetika industrija
6.Dravne institucije (npr. Agencija za lijekove i medicinske proizvode)
7.Laboratoriji (analitiki, galenski)
8.Znanstvene i obrazovne institucije i dr.
Kroz dugo razdoblje temeljna zadaa ljekarnika bila je razvoj, izrada, kontrola i izdavanje
lijeka.
Veliki je dio posla preuzela farmaceutska industrija, a ljekarnik se sve vie usmjerava na
izdavanje lijekova, te opskrbu lijekovima i medicinskim proizvodima.
GLOBALNE PROMJENE U ZDRAVSTVU: populacija sve starija; primjena novih, ali skupih
lijekova i medicinskih postupaka; uestalost oboljenja ije je lijeenje dugotrajno i skupo;
neracionalna primjene lijekova; globalizacija, profit, konzumerizam; samolijeenje;
smanjena bolesnikova sigurnost; drastian rast zdravstvenih trokova...
Promjena drutvene uloge i zadae ljekarnika Razvoj strunih kompetencija
ljekarnika (usvajanjem novih znanja i vjetina kroz studijski program i cjeloivotno
uenje)
Ljekarnik prepoznat kao dio zdravstvenog tima koji skrbi o zdravlju ljudi;
bolesnicima najdostupniji zdravstveni djelatnik; posljednji zdravstveni djelatnik
kojeg bolesnik posjeuje prije uzimanja terapije; ekspert za lijekove koji moe:
1. znaajno poboljati bolesnikovu sigurnost pri uporabi lijekova;
2. osigurati racionalnu primjenu lijekova;
3. smanjiti trokove u zdravstvu.

31

Rezolucija Svjetske zdravstvene organizacije Uloga ljekarnika u promijenjenoj strategiji o

lijekovima obvezuje ljekarnika da:
utemeljeno i objektivno savjetuje pacijente o lijekovima i njihovoj
uporabi;
promie koncepciju farmaceutske skrbi u cilju racionalnije uporabe
lijekova;
aktivno sudjeluje u prevenciji bolesti i ouvanju zdravlja...
Farmaceutska (ljekarnika) skrb Usredotoenost na pacijenta i ishod lijeenja
+ Usredotoenost na lijek i izdavanje lijeka Podrazumijeva odgovornu brigu
ne samo za lijeenje bolesnika lijekovima, ve i za poboljanje zdravstvene
kvalitete ivota.

32