Simpleks metoda zadaci za samostalan rad rjeenja,

standardni problem maksimuma

(nenegativna desna strana nejednakosti)

Problem 1
Stolar proizvodi 3 vrste parketa: A, B i C model. Model A zahtijeva 8 sati obrade, 5 sati
lakiranja i 6 sati suenja. Model B zahtijeva 6 sati obrade, 4 sata lakiranja i 2 sata suenja.
Model C zahtijeva 5 sati obrade, 2 sata lakiranja i 4 sata suenja. Stolar ima na raspolaganju
ukupno 96 sati za obradu, 44 sata za lakiranje i 58 sati za suenje. Dobit po jedinici modela A,
B i C je $38, $26 i $22. Kojom e se kombinacijom proizvodnje postii maksimalna dobit?
Formulirajte matematiki model.

Ukucajte program u Winqsb.

Ispiite prvi vrh simplex metode: (x1,x2,x3) = (0,0,0)
U kojem se odjelu uz odgovarajue koliine proizvodnje u potpunosti iskoritava kapacitet?
Niti u jednom.
U kojem se odjelu kapacitet ne iskoritava u potpunosti?
U svima, neiskoriteni kapaciteti su redom (u1,u2,u3) = (96, 44, 58)
Ispiite odgovarajuu bazu programa u prvoj tablici: I1, I2, I3
Da li se ukupna dobit jo moe poveavati? Zato? Da, jer postoje pozitivni cj - zj.
Koji vektor ulazi u bazu? A1
Zato? max{cj-zj} = max{38, 26, 22} = 38
Koji vektor izlazi iz baze? I2
Zato? min{12, 8, 9.667} = 8
Ispiite drugi vrh simplex metode: (x1,x2,x3) = (8.8, 0, 0)
U kojem se odjelu uz odgovarajue koliine proizvodnje u potpunosti iskoritava kapacitet?
U odjelu za lakiranje jer je neiskoriteni kapacitet (dodatna var.) u2 = 0 (jer I1 nije u bazi).
U kojem se odjelu kapacitet ne iskoritava u potpunosti?
U odjelima za obradu i suenje jer su neiskoriteni kapaciteti u1 = 25.6, u3 = 5.2

Ispiite odgovarajuu bazu programa u drugoj tablici: I1, A1, I3

Koji vektor ulazi u bazu? A3
Zato? max{cj-zj} = max{6.8} = 6.8
Koji vektor izlazi iz baze? I3
Zato? min{14.22, 22, 3.25} = 3.25
Ispiite trei vrh simplex metode: (x1,x2,x3) = (7.5, 0, 3.25)
U kojem se odjelu uz odgovarajue koliine proizvodnje u potpunosti iskoritava kapacitet?
U odjelu za lakiranje jer je neiskoriteni kapacitet (dodatna var.) u2 = 0 (jer I1 nije u bazi), te
u odjelu za suenje jer je neiskoriteni kapacitet (dodatna var.) u3 = 0 (jer I3 nije u bazi).
U kojem se odjelu kapacitet ne iskoritava u potpunosti?
U odjelu za obradu jer je neiskoriteni kapacitet u1 = 19.75.
Ispiite odgovarajuu bazu programa u treoj tablici: I1, A1, A3
Koji vektor ulazi u bazu? A2
Zato? max{cj-zj} = max{7.5} = 7.5
Koji vektor izlazi iz baze? A1
Zato? min{7.18, 5, } = 5
Ispiite etvrti vrh simplex metode: (x1,x2,x3) = (0, 5, 12)
Ispiite odgovarajuu bazu programa u etvrtoj tablici: I1, A2, A3
Da li se ukupna dobit jo moe poveavati? Zato? Ne, jer ne postoje pozitivni cj - zj.
Optimalno rjeenje programa je: (x1*,x2*,x3*) = (0, 5, 12)
Optimalna vrijednost funkcije cilja je: 394
Provedite analizu osjetljivosti po koeficijentima u funkciji cilja i interpretirajte.

Koja su aktivna ogranienja? Zato?

Koliki su oportunitetni trokovi (cijene u sjeni)? Interpretirajte ih.

Provedite analizu osjetljivosti po desnoj strani ogranienja i interpretirajte.

Problem 2
max(4 x1 + 8 x 2 + 2 x3 )
x1 + 2 x 2 + 4 x3 10
2 x1 + 4 x 2 + x3 20
x1 6
x1 , x 2 , x3 0
1. Ukucajte program u Winqsb.

2. Napravite prvu iteraciju. Ispiite prvi vrh simplex metode: (X1,X2,X3) = (0,0,0)

3. Ispiite trenutnu vrijednost funkcije cilja: 0

4. Ispiite odgovarajuu bazu programa u prvoj tablici: I1, I2, I3
5. Koji vektor ulazi u bazu? A2
6. Zato? max{cj-zj} = max{4,8,2} = 8
7. Koji vektor izlazi iz baze? I1 (moe i I2)
8. Zato? min{5,5,} = 5
9. Napravite sljedeu iteraciju. Ispiite drugi vrh simplex metode: (X1,X2,X3) = (0,5,0)
10. Ispiite trenutnu vrijednost funkcije cilja: 40
11. Ispiite odgovarajuu bazu programa u drugoj tablici: A2,I2,I3

12. Koji vektor ulazi u bazu? A1

13. Zato? max{cj-zj} = max{8} = 8
14. Koji vektor izlazi iz baze? I2
15. Zato? min{,0,6} = 0
16. Napravite sljedeu iteraciju. Ispiite trei vrh simplex metode: (X1,X2,X3) = (0,5,0)
17. Ispiite trenutnu vrijednost funkcije cilja: 40
18. Ispiite odgovarajuu bazu programa u treoj tablici: A2, A1, I3
19. Koji vektor ulazi u bazu? A3 moe ui iako nee poveati vrijednost funk. cilja
20. Zato? max{cj-zj} = max{0} = 0 - postoji alternativno rjeenje, znai i vrh iz tekue
iteracije je optimalno rjeenje i sljedei vrh e biti alternativno rjeenje)
(uzimaju se samo nenegativne vrijednosti nebazinih varijabli)
21. Napravite sljedeu iteraciju tako to pod simplex iteration odaberete choose entering
variable i tamo odaberete varijablu A3 (X3) za ulazak u bazu.

22. Ispiite etvrti vrh simplex metode: (X1,X2,X3) = (6, 1.1429, 3.4286)
5

23. Ispiite trenutnu vrijednost funkcije cilja: 40

24. Ispiite odgovarajuu bazu programa u etvrtoj tablici: A1,A2,A3
25. Koji vektor ulazi u bazu? Niti jedan jer smo nali optimalno rjeenje i alternativno
rjeenje pa je postupak gotov.
26. Ispiite optimalno rjeenje: (X1*,X2*,X3*) = (0,5,0)
27. Ispiite optimalnu vrijednost funkcije cilja: 40
28. Ispiite alternativno optimalno rjeenje: (X1*,X2*,X3*) = (6, 1.1429, 3.4286)
29. Ispiite optimalnu vrijednost funkcije cilja: 40
30. Odaberite non stop to finish pod simplex iteration i provjerite jeste li dobro odredili
optimalno rjeenje.

Mogue je da problem ima dva optimalna rjeenja, no tada e optimalna vrijednost funkcije
cilja biti u oba rjeenja jednaka, no razlikovat e se vrijednosti varijabli. U tom sluaju
optimalna su sva rjeenja na spojnici dva dobivena optimalna rjeenja.
Program WINQSB oznai da postoji alternativno rjeenje na nain prikazan na gornjoj slici.
Da biste pogledali alternativno rjeenje potrebno je odabrati results pa zatim obtain
alternate optimum.

Problem 3
max( x1 + x 2 )
x1 + x 2 4
2 x1 + 2 x 2 6
x1 5
x1 , x 2 0
1. Ukucajte program u Winqsb.

2. Odaberite solve the problem pod solve. Uvjerite se da problem nema rjeenja
(probajte ga rijeiti). to mislite zbog ega je to ako je grafiki prikaz skupa moguih
rjeenja ovakav:

Skup moguih rjeenja nije ogranien u smjeru rasta funkcije cilja, to znai da funkcija cilja
moe poprimiti beskonano velike vrijednosti.
Moemo vidjeti na primjeru crvenih toaka da je za (4,0) vrijednost funkcije cilja jednaka 4,
pa za (6,0) je 6, znai raste, te u toki (9,0) je vrijednost funkcije cilja jednaka 9 itd. Dakle, to
idemo vie desno (u ovom sluaju), funkcija cilja sve vie i vie raste tj. neogranieno raste.