SADRAJ

UVOD.........................................................................................................................................3
1. POJAM DIDAKTIKIH PRINICPA.................................................................................4
2. JAN AMOS KOMENSKI.....................................................................................................6
2.1. Rad i stvaralatvo J.A.Komenskog..................................................................................7
2.2. Didaktiki principi J.A.Komenskog................................................................................9
Ne poduzima se nita u nevrijeme.......................................................................................9
Graa prije oblika.............................................................................................................10
Graa se priprema da bi dobila pogodan oblik................................................................10
Sve se stvara odreeno, nita smetano..............................................................................11
Najprije iznutra.................................................................................................................11
Prvo najoptije stvari........................................................................................................11
Sve postupno nita u skokovima........................................................................................12
Ne treba stati dok se djelo ne zavri.................................................................................12
Uzima se ista graa........................................................................................................13
U materiji se stvara tenja za oblikom..............................................................................13
Sve se izvodi iz poetaka koji su neznatni po grai ali moni po snazi............................14
Prvo ono to je lake.........................................................................................................14
Ne smije se optereivati....................................................................................................15
Nita ne initi isuvie brzo................................................................................................15
Ne ide se silom, ve u skladu sa zrenjem naravi...............................................................16
Sve treba biti jasno i razumno...........................................................................................16
Sve treba da bude to korisnije.........................................................................................16
Sve u jednom obliku..........................................................................................................17
Treba iskljuiti sve to je suvino......................................................................................17
Ne smije se propustiti nita to se odnosi na stvar...........................................................17
Prvo postaviti dobre temelje.............................................................................................18
Duboko usaditi temelje.....................................................................................................18
Sve se poinje iz sopstvenih praizvornih temelja..............................................................19
Sve se izdvaja....................................................................................................................19
Sve je u neprekidnom napredovanju.................................................................................19
Sve mora biti u neprekidnoj vezi.......................................................................................20
Uvijek se mora paziti na srazmjer izmeu unutranjih i vanjskih dijelova......................20
Sve se postie neprekidnim vjebama................................................................................20
3. SUVREMENA DEFINIRANJA DIDAKTIKIH PRINCIPA I NJIHOV ZNAAJ...22
4. DIDAKTIKI PRINCIPI..................................................................................................24
4.1. Princip zornosti i apstraktnosti.......................................................................................24
4.2. Princip aktivnosti i razvoja............................................................................................25
4.3. Princip sistematinosti i postupnosti..............................................................................26
4.4. Princip diferencijacije i integracije................................................................................28
4.5. Princip primjerenosti i napora........................................................................................29
4.6. Princip individualizacije i socijalizacije........................................................................30
4.7. Princip racionalizacije i ekonominosti.........................................................................31
4.8. Princip historinosti i suverenosti..................................................................................32
5. METODIKI DIO..............................................................................................................33
ZAJKLJUAK.......................................................................................................................37
LITERATURA........................................................................................................................38

UVOD

Cilj ovog rada je pojasniti pojam didaktikih principa te ukazati na njihovu vanost.
Nastavni proces sam po sebi podrazumijeva didaktike principe, te ih je neophodno
posebno izdvojiti. Nastava bez didaktikih principa ne bi se mogla ostvariti jer moemo
slobodno rei da su didaktiki principi osnova za kvalitetno ostvarenje nastavnog procesa te
usvajanja znanja u svim oblastima.
Najprije e se u radu objasniti povijesni znaaj didaktikih principa, njihov razvoj i
napredak kroz povijest, te u ukratko opisati rad i stvaralatvo tvorca didaktikih principa, Jan
Amosa Komenskog kojeg jo nazivamo Uiteljem naroda, objasniti didaktike principe
prema njegovom shvaanju.
Drugi dio rada odnosi se na suvremeno shvaanje didaktikih principa te njihovu
vanost u samom obrazovnom procesu. U metodikom dijelu rada donosimo primjer
provedene nastave u O.. Ivan Goran Kovai Gojevii.

1. POJAM DIDAKTIKIH PRINICPA

Svaki ovjek pri radu mora potovati odreene principe da bi mu rad bio uspjean. Ne
postoji podruje ljudskog rada u kojem ne bi trebalo potovati ba nikakve principe; naprotiv,
to je ljudski rad sloeniji i delikatniji, to je vie formuliranih principa. 1
Proces obrazovanja je sam po sebi sloena pojava te gledajui na to razumljivo je da su se u
podruju didaktike formirali brojni principi prema kojima se nastavnici trebaju voditi u svom
nastavnom radu.
Rije princip je latinskog porijekla i znai polazite, rukovodee naelo, osnovno
pravilo, primarni zahtjev, smjernicu u radu. Odatle izlazi da su didaktiki principi odreena
naela kojima se rukovodi nastavnik u nastavnom radu da bi uspjeno ostvario njegove
zadatke. 2
Didaktiki principi svoje uporite imaju u trima zbiljnostima :
a) U nastavi-njezinim ciljevima i zadacima
b) U zakonitostima nastavnog procesa
c) U zakonitostima psihofizikog razvoja uenika

Sva tri ova polja podlona su promjenama. Ciljevi i zadaci nastave se oigledno
mijenjaju, a zakonitosti nastave i psihofizikog razvoja uenika se sve temeljitije upoznaju i
raskrivaju, poto je narav didaktikih principa oslovljena ovim zbiljnostima, oni se vremenom
mijenjaju ili preciznije reeno preoblikuju: jedni prestaju da vae dok drugi dobijaju drugaiji
smisao, a javljaju se i sasvim novi principi. 3
Nastava je prije svega proces i ima dinamino kretanje, svoj tok, poetak i zavretak.
injenica je da nastava nije svugdje istovjetan fenomen, razlikuje se od same drutvene
sredine i razliitih nastavnih sustava.

Vladimir Poljak Didaktika, kolska knjiga-Zagreb 1990.

Vladimir Poljak Didaktika, kolska knjiga-Zagreb 1990.
3
Bakovljev, M.,Didaktika, Nauna knjiga, Beograd, 1984.
2

Meu suvremenim didaktiarima ne postoji opa suglasnost o broju, imenima

didaktikih principa. Prema ovome moemo rei da su didaktiki principi norme koje uvijek
vae i od kojih nema odstupanja. Odnose se na sve dijelove nastavnog procesa, odnosno
nastavnog procesa u cjelini, od sadraja, metoda, nastavnih sredstava,pomagala itd. nastavnici
se trebaju voditi po ovim principima od samog poetka rada, izvoenja pa sve do zavretka jer
bit didaktikih principa jest u kranjem rezultatu rada.
Kroz povijest i razvoj didaktike razvijala su se i sama naela didaktikih principa pa
prije svega trebamo poeti od samog poetka i utemeljenja didaktikih principa te njihovog
utemeljitelja, Jan Amosa Komenskog-Uitelja naroda.

2. JAN AMOS KOMENSKI

Roen kao Janos Szeges 28. oujka 1592. god. u ekoj. U ranom djetinjstvu izgubio
je roditelje. kolovao se na univerzitetima Herbon i Heidelberg. 1618. poeo je raditi kao
protestantski pastor i naelnik parohijske kole. U ekoj je dolo do rata te njegova kua
biva spaljena. Sa enom i djecom je pobjegao te se skrivao po umama i peinama. 1628. on i
njegovo protestantsko bratstvo uspijevaju pobjei u susjednu Poljsku. Vie se nikada nije
vratio u eku.
ivio je i radio u mnogim europskim zemljama. 1650. Zsuzsana Lorantfly, udovica
transilvanijskog princa poziva ga u Sarospatak. Tu je radio kao profesor na protestantskom
koledu i pie neka od svojih najznaajnijih djela. Napisao je mnoge radove vezane za
obrazovanje, objavio slikovnice za djecu, rad o pansofijskim principima obrazovanja i
naslovio ih kao Velika Didaktika. Svojim djelima postao je poznat i dao je velik doprinos za
odgoj i obrazovanje. 1670. god. umro je u Amsterdamu, u Nizozemskoj.

2.1. Rad i stvaralatvo J.A.Komenskog

Didactica magna ili Velika didaktika najvei je rad odnosno djelo Komesnkog. On je
smatrao da ovjek ui tijekom cijelog ivota tj. od roenja do smrti. U djelu Velika Didaktika
opisao je obrazovni sustav, na koji se nain treba usvajati znanje, od lakeg ka teem,
nepoznatom ka poznatom i sl.
U svom velikom djelu Velika didaktika obradio je sljedee teme:
a) Edukacija za svakoga
b) Prirodna sklonost ovjeka za uenjem
c) Etapno uenje
d) Financijska potpora
e) Priprava za ivotni put
f) Vannastavne aktivnosti
g) Cjeloivotno uenje

Zagovarao je tri oblika edukacije: intelektualne, moralne, religijske. Njegova teorija

obrazovanja je uiti sve ljude o svem stvarima. Ovaj pristup nazvan je Pansophisam ili
sveznalatvo. On je smatrao da talent postoji u ovjeku od samog roenja, a edukacija slui u
razvoju tog talenta.
Prema Komesnkom kole bi se trebale preobraziti u ustanove ljudskog prosvjetljenja
koje bi trebalo otvoriti umove i srca, a ne zatvoriti ih indoktrinacijom. 4
On govori kako treba postojati meusobno potovanje izmeu uenika i uitelja, poticati
uenike na aktivan i samostalan rad bez ikakve fizike ili psihike prisile. Motrio je djecu sa
stajalita Kristovog, za kog su ona bili vrijedni darovi koji se moraju uvati i njegovati a ne
uznemiravati i tlaiti. Oni su nasljednici Kristovi ba kao i njihovi roditelji, i sutra e oni
naslijediti zemlju na kojoj bi trebalo pravo da postupaju, sude i djeluju.
Gradivo koje djeca ue treba biti prilagoeno njihovim sposobnostima i
mogunostima, treba biti zanimljivo kako bi se djeca sama aktivno ukljuila u rad. Prema
Komesnkom trebala bi postojati etiri nivoa obrazovnog sistema, koji su usporedno
dananjem predkolskom, kolskom, srednjokolskom i fakultetskom obrazovanju.
Cijeli svoj ivot posvetio je svom pozivu odnosno poduavanju onih na kojima svijet
preostaje. Temelj svog pouavanja pronalazio je u prirodi mislei da je itav svijet sklad i da
sve ovisi jedno o drugom. U djelu Didactica magna on kae: Poto temelj poduavanja ne
moe biti drugaiji nego takav da cjelokupnu vjetinu poduavanja to smotrenije prilagodimo
zakonima Prirode. Hajde onda da ispitamo vjetine Prirode na primjeru ptice koja izvodi
mladune; pa kad vidimo kako njenim tragovima sreno idu voari, slikari, zidari, lako emo
shvatiti kako njima treba da idu i oni koji vaspitaju omladinu. Ali ako se ovo uini kome
sasvim neznatno i obino, neka zna da mi radimo sada na tome da iz onoga to je svakidanje
i opepoznato-a u prirodi i vjetinama (izvan kole) tee s dobrim uspjehom- izvedemo ono
to je nepoznatije i to zahtijeva na cilj. I bude li zaista poznato ono odakle mi uzimamo
uzor za svoja pravila, nadamo se da e i nai zakljuci biti utoliko jasniji. 5
Poela poduavanja koja je formulirao Komesnki mogu se primjenjivati na poduavanja kao
takva od kojih se ne ui samo injenicama, nego kako spoznavati, misliti i prosuivati.

4
5

Komesnki J. A., Velika Didaktika, Zavod za udbenike i nastavna sredstva , Beograd, 2007.
Komesnki J. A., Velika Didaktika, Zavod za udbenike i nastavna sredstva , Beograd, 2007.

2.2. Didaktiki principi J.A.Komenskog

U svom djelu velika didaktika Komenski iznosi kako je malo ljudi sa temeljitim
obrazovanjem, odnosno daje u veini sluajeva povrno. Mnogo uenika zaboravi ono to se
uilo, jer ih moda ne zanima gradivo, nisu zainteresirani i ne prodiru u samu sr stvari i
pojava. Uenike treba motivirati, zainteresirati kako bi i sami aktivno sudjelovali u radu i
donosili odreene zakljuke.
O ovom se vodilo kaem vam malo brige po svim kolama (pa i univerzitetima na
kojima bi ipak trebalo da se postie vrhunac ljudskog obrazovanja). Stoga su iz njih najvie
izlazili, mjesto krotke jagnjadi, divlji magarci i neukroeni i drski mozgovi, a

mesto

neizvetaene prirodnosti donosili su iz njih spoljnu uglaenost, kakvo oholo tue odelo i oi
ruke i noge uvebane za svetske tatine. 6

Ne poduzima se nita u nevrijeme

Priroda nita ne ini u nevrijeme. Ptica koja eli umnoiti svoj rod, ne ini to zimi,kad
sve ledi i koi, ni ljeti,kad sve vri i slabi, ni u jesen, kad ivotna snaga svega opada skupa sa
suncem i kad nastupa zima,neprijatelj mladih,ve u proljee, kad sunce vrati ivot i snagu u
sve. Ali ipak to ini postupno. Jer dok je nebo jo hladno, ona stvara i grije jaja u svom tijelu,
gdje su zatiena od hladnoe, a kad vazduh postane topliji, snese jaja u gnijezdo i najzad
ih,kad sasvim otopli izlee, kako bi se njeno stvorenje priviklo na svjetlost i toplotu.
Obrazovanje ovjeka mora poeti u mladosti, u proljee ivota, odnosno djetinjstvu.
Pouavati ovjeka u starosti je isuvie kasno jer su razum i pamenje ve na zarancima. Pa
ak i u sredini ivota je teko, jer se snaga razuma s mukom moe sabrati, tako rascjepkana na
sve strane. Izuzetno je vano povesti rauna o mladenakom dobu, dok raste snaga ivota i
uma.
Obino se grijei u kolama, jer se ne bira pravo vrijeme za uvjebavanje duhova.
Nakon vjebe se ne rasporeuje sve tako marljivo da zaista napreduje postupno i pouzdano
dok je dijete jo malo, ne moe se pouavati, jer su mu korijeni razumijevanja jo duboko.
6

Komesnki J. A., Velika Didaktika, Zavod za udbenike i nastavna sredstva , Beograd, 2007.

Vanu ulogu ima i vrijeme uenja i treba ga paljivo rasporediti. Za uenje su najpogodniji
jutarnji sati, jer je jutro poput proljea, podne kao ljeto, a veer poput jeseni i no kao zima.
Sve to treba uiti, mora se rasporediti prema uzrastu tako da se za uenje daje samo ono to
doputa shvaanje.

Graa prije oblika

Priroda priprema grau prije nego to joj pone davati oblik. Ptica koja hoe izvesti
svoje mladune, najprije zane sjeme, a zatim gradi gnijezdo u koje e snijeti jaje; a tek onda
ih grije leanjem, uobliava i izlee.
U poduavanju se takoer treba voditi rauna o prirodnom poretku, prvo dolazi graa
znanja, pa tek onda njegov oblik. To moemo objasniti na primjeru jezika gdje poinjemo od
gramatike, a ne nekog pisca i djela, jer gramatika dodaje oblik i pravila za rijei. U nastavnim
predmetima nauka donosi znanje, zatim dolaze vjetine koje su postupak rukovanja stvarima.
Neophodno je pripremiti knjige i sva pomona sredstva, te da stvarni predmeti dolaze do
izraaja prije mehanikih, te da primjeri dolaze prije pravila.

Graa se priprema da bi dobila pogodan oblik

Priroda uzima za svoj rad pogodan predmet, ili ga bar ini pogodnim time to ga prvo
pripremi za sebe. Ptica nee staviti u gnijezdo bilo to, gdje e leati nego predmet iz kojeg se
moe izlei mladune. Bilo koji neeljeni predmet, kameni e izbaciti, odstraniti kao tetno
i beskorisno. Uenike je potrebno pripremiti za odgovarajui nauk, da ne postoje nikakve
prepreke.

Sve se stvara odreeno, nita smetano

Priroda se ne zbunjuje u svojim djelima, ve odreeno napreduje u svakom

pojedinano. Tijekom stvaranja ptiice, u jedno vrijeme zasniva kosti, ile i ivce, u drugo se
pojavljuje meso, potom ju privlai koom, pa potom prekrije perjem, a onda ui ptiicu da
leti.
U kolama u nekim prilikama nastaje zbrka, jer se djeci nameu razliite stvari u isto
vrijeme, npr. gramatika, poezija retorika i sl. Onima koji obrauju gramatiku ne treba se
naturati dijalektika ili obrnuto jer e u protivnom smetati jedno drugom, jer duh koji je zauzet
mnogim stvarima, slabiji je u pojedinim. Uenici bi se u kolama trebali baviti iskljuivo
jednom naukom.

Najprije iznutra
Priroda svaki svoj posao poinje onim to je najdublje. Tako priroda ptiici ne daje
prvo kande ili perje ili kou, ve utrobu, a ostalo se kasnije obrauje.
Voar ne zalijeva grane, ve korijen, ivotinja ne probavlja hranu spoljnim organima ve u
elucu.
Tako se i onaj koji eli vaspitati omladinu treba posvetiti korijenu znanja tj. Razumu, a
nakon toga snaga lako prelazi u stablo tj. U pamenje, a onda se ukazuju cvjetovi i plodovi,
odnosno vjeta uporaba jezika. Uitelji ovdje grijee kada obrazovanje omladine postignu
diktatima te uenjem napamet bez marljivog objanjenja stvari. Najprije treba razvijati
razumijevanje stvari, potom pamenje, pa tek onda jezik i ruku. Uitelji trebaju poznavati sve
putove koji vode razumijevanju i koristiti ih pravilno.

Prvo najoptije stvari

Priroda poinje svoje graenje od onog to je najotrije, a zavrava sa pojedinanim.

Koliko priroda eli od jajeta napraviti pticu, ne stvara i ne obliku prvo glavu, oko, perje ve
zagrijava cijelo jaje, te ga preplete ilama pomou kretanja koje je proizvela toplota, te prvo
budu zavrene osnovne linije cijele ptice ( tj. Ono to e biti glava, krila, noge itd.) pa tek
onda izgrauje pojedinosti do savrenstva.

Pogreno je predavati umjetnost, nauke i jezik bez osnovne pripreme. Nauke, vjetine i
jezik trebaju se predavati u najprostijim osnovama, kako bi se shvatila njihova cjelokupna
slika. Potom moemo biti obilniji u pravilima i primjerima. Onom koji shvaa stvar nisu ni
potrebna objanjenja, jer e uskoro i sami moi da ju objanjavaju.

Sve postupno nita u skokovima

Priroda ne pravi skokove ve postupno ide naprijed. Stvaranje ptice takoer ima svoje
stupnjeve koji se ne mogu ni preskoiti ni ispremjetati dok ne izae mladune iz ljuske.
Majka ga hrani nakon tog, jer je nemono, ne moe letjeti i traiti hranu. Kad dobije perje,
postepeno vjeba i iri krila, te pokuava onda letjeti izvan gnijezda. Sve to pojedinano
zahtijeva odreen vremenski period.
Nastavnici trebaju rasporeivati gradivo i za sebe i za uenike, da se sve obavlja u
odreeno vrijeme. Ako se ne odrede ciljevi i ne pronae ono ime se dolazi do ciljeva i njihov
red, lako se moe preskoiti, uzeti prije vremena ili pobrkati.
Nastavno gradivo je potrebno podijeliti na razrede. Vrijeme treba tono podijeliti tako da
svakom danu, satu pripadne odreeni zadatak.

Ne treba stati dok se djelo ne zavri

Kad priroda neto zapone, ne prestaje to initi dok god to ne zavri. Kada ptica po
prirodnom nagonu pone leati na jajima, ne prestaje to initi dok god ih ne izlee. Ako bi
prestala samo nekoliko asova, plod bi se ohladio i uginuo.
tetno je da se djeca povjere koli na nekoliko mjeseci ili godina, pa se kroz izvjesno
vrijeme uzima za neki drugi posao. Isto se deava kad uitelj otpone sa uenikom as ovo as
ono, a nita ne izvede ozbiljno do kraja. Oni koji predaju u kolama treba ostaviti dok ne
postane ovjek, moralan i poboan.

Uzima se ista graa

Priroda poinje izdvajanjem. Ptica uzima da izlee samo svjea jaja, koja sadre
najistiju materiju, ako se mladune poelo stvarati ve ranije, uzalud je iekivati uspjeh.
Najbolje mogu predavati izuavanju nauka njeni duhovi, koji jo nisu navikli da se rasijavaju
drugim zanimanjima. Ukoliko se kasnije krene obrazovati utoliko se tee napreduje, jer je duh
zaokupljen drugim stvarima.
Ne moe sa uspjehom vie uitelja pouavati dijete u isto vrijeme, jer ne mogue je da
svi rade podjednako. Iz tog razloga dolazi do remeenja mladih duhova i samog obrazovanja.
- Vaspitanje omladine treba poeti rano
- Isti uenik mora imati za isti premet samo jednog uitelja
- Vladanje se mora dovesti u sklad sa voljom vaspitaa

U materiji se stvara tenja za oblikom

Priroda dovodi materiju u poloaj da trai oblik. Tako se pile u jajetu, kad ve
podraste, samo pokree teei potpunijem razvoju, lomi ljusku ili ju razbija kljunom. Nakon
to se izbavi iz zatvora raduje se to ga majka grije, to ga hrani, pa pohlepno otvara kljun i
guta hranu koju mu je stavila u kljun; raduje se to moe izai i gledati nebo, veseli se to ga
vjebaju da leti i to e malo kasnije poletjeti, jednom rijeju, uri svim radnjama svoje
prirode eljno ali postupno.
Kod djece treba poticati elju za uenjem i znanjem. Metoda pouavanja bi trebala
umanjiti trud oko uenja, kako ne bi bilo nieg to bi uenike odvraalo i plailo da nastave
uenje. kola treba biti ugodno mjesto koje prua prijatnost oima iznutra i spolja. Iznutra
treba biti ista, svijetla, sa slikama, ili zemljopisnim kartama, ukrasima i sl. Spolja treba biti i
vrt gdje ima voki, trave, cvijea, sve to uenici mogu posmatrati. Estetski izgled kole e
privlaiti djecu. Kako bi sama metoda mogla buditi elju za uenjem, treba prije svega da
bude prirodna. Jer sve to je prirodno uspijeva samo po sebi. Sve to se predaje takoer treba
biti zabavno i prijatno, u obliku razgovora, zagonetki i sl.

10

Sve se izvodi iz poetaka koji su neznatni po grai ali moni po snazi

Priroda sve izvodi iz poetka koji su neznatni po grai ali moni po snazi. Ono iz ega
e se stvoriti ptica zavijeno je u kap i obavljeno ljuskom, da bi se moglo lako nositi u utrobi i
grijati leanjem. A samo to po snazi sadri u sebi cijelu pticu, jer odatle poslije zatvoreni
ivotni dah stvara tijelo ptice.
U kolama se prekomjerno grijeilo o taj princip. Veina uitelja se najvie trudi oko
tog da umjesto sjemena sadi biljke i umjesto sadnica sadi drvee. Tako umjesto osnovnih
poetaka trpa uenicima u glavu zbrku razliitih zakljuaka, pa ak i itavih tekstova.
-

svaki se predmet mora zbiti u vrlo kratka ili sasvim tona pravila

svako pravilo se mora obuhvatiti vrlo malim ali vrlo jasnim brojem rijei

svakom pravilu treba dodati mnogo primjera da bi bilo dovoljno jasno da primjena
pravila ima razliite vrijednosti.

Prvo ono to je lake

Stvaranje jajeta ne poinje od tvreg dijela, od ljuske, ve od unutranjosti koja je prvo

obavijena skramom, pa tek kasnije tvrdom ljuskom. Tako se pica koja hoe da poleti prvo
navikava da stoji na nogama, pa da mie krilima, zatim da njima mae,i najzad da se jaim
uzmahivanjem digne i otisne na veu daljinu.
U kolama se radi naopako kada se ui nepoznato pomou nepoznatog to imamo u
sljedeim sluajevima:
- kada se domaem djetetu daje uitelj tuinac,koji ne zna materinji jezik djeteta.
- kada sa poecima u latinskom jeziku tumae pravila na latinskom, jer to je isto kao kad bi
neko objanjavao pravila u jevrejskom na jevrejskom jeziku i u arapskom na arapskom
Nekoliko je naina na koje se to moe popraviti:
-

ako uitelj i uenik govore istim jezikom

ako se sva objanjenja daju na poznatom jeziku

11

ukoliko se svaka gramatika i rjenik prilagode onom jeziku pomou kojeg treba uiti
novi jezik

ako uenje novog jezika tee postupno, da se uenik navikne da shvaa, a potom da
pie.

Ako se kod djece izvjebaju ula, zatim pamenje, razumijevanje i razmiljanje. Tako
se postupno treba ii jedno za drugim, jer znanje poinje od ula, a onda uz pomo
mate prelazi u pamenje, zatim se dovoenjem u vezi pojedinosti stvara opi pojam i
na kraju iz dovoljno poznatih stvari nastaje rasuivanje kojim se utvruje znanje.

Ne smije se optereivati

Priroda se ne optereuje ve zadovoljava malim. Tako priroda ne trai da se iz jednog

jajeta izlegu dvije ptiice ve se zadovoljava time to e se izlei jedna ptiica kako treba.
Duh uenika e se rasijati ako im se u isto vrijeme daju razliite stvari.

Nita ne initi isuvie brzo

Priroda ne uti ve ide polako. Tako ni ptica ne nosi jaja u vatru da bi se bre izleglo
mladune, ve ih svojom toplotom postepeno grije, pa i kasnije, ne pretrpava hranom da bi
bre rasli, veim daje polako i paljivo, onoliko koliko njihovi njeni organi mogu da svare.
Za djecu je previe da se optereuju est, sedam ili osam sati dnevno javnom
nastavom i vjebam. Isto tako da se propitkivanju diktatima, sastavljanjem zadataka i
zadavanjem to vie toga za uenje napamet dovodi do dosade. Raspoloenje djece za uenje
poveat e nastava sa manje sati, onaj koji to manje zamara,pamenje samo osnovnih stvari.

12

Ne ide se silom, ve u skladu sa zrenjem naravi

Priroda nita ne tjera naprijed silom osim to tei da izbije kad sazri iznutra. Tako ona
ne tjera ptiicu da izae iz jajeta prije nego to joj se stvore i ovrsnu udovi, ne tjera je da leti
dok ne vidi da je dobila perje, ne tjera iz gnijezda dok se ne vidi da umije da leti.
S djecom treba raditi ono to njihove godine doputaju,da ne ue napamet do ono to
su shvatila razumom, da ne rade ita prije nego to im se dovoljno pokae i oblik i nain na
koji valja podraivati.

Sve treba biti jasno i razumno

Priroda uvijek pomae samoj sebi na koliko god naina moe. Tako jaje raspolae
sopstvenom ivotnom toplotom, ali se ipak Bog brine da toplota bude potpomognuta sa
toplotom sunca ili perjem ptice koja lai na jajetu. A kad se mladune izlee, majka ga, dok je
to potrebno zagrijava i na razne naine ui i snai za ivotne zadatke.
Nemilosrdan je uitelj koji prvo djeci zada zadatke, a da prethodno ne objasni detaljno
to i kako treba uraditi,a jo manje da im pomogne kada pokuaju uraditi ve ih ostavlja da se
sami mue i jo bjeski ako ga ne urade kako treba. to god uenici treba da naue mora se
iznijeti i protumaiti jasno kao da promatraju svojih pet prstiju. Kako bi se sve lake
pamtilo,ula treba da rade tovie. Uenike treba navikavati da unose u svoje biljenice sve
to uju ili ak proitaju u knjigama, jer se time pomae pamenje i kasnije olakava sjeanje.

Sve treba da bude to korisnije

Priroda stvara samo ono od ega se ubrzo vidi neka korist. Kada stvara ptiicu, ubrzo
se vidi kako joj je dala krila za letenje, noge za tranje itd.
Ueniku e uvelike olakati ako mu pokaemo kakve koristi je u svakodnevnom
ivotu ono to uimo. U suprotnom e mu se desiti da e sve to mu se bude prialo liiti na

13

neko udovite iz novog svijeta, a dijete e, ne pitajui da li to u prirodi postoji i kako izgleda,
radije vjerovati nego znati. Ako mu se pokae na to se svaka stvar odnosi, dat emo mu
potpuno znanje u ruke.

Sve u jednom obliku

Priroda radi jednoobrazno. Kako se stvara jedna ptica, tako se stvaraju sve ak i sva iva
stvorenja, samo malo izmijenjena izvjesnim okolnostima.
Razliitost metoda djecu zbunjuje i ini uenje veoma zamrenim, jer ne samo to
razni uitelji predaju svoje nauke na razne naine, ve to i jedan isti uitelj ini na razne
naine. Trebalo bi da bude jedna ista metoda za predavanje svih nauka, jedna te ista za
vjebanje, da izdanja knjiga za isti predmet budu koliko je to mogue ista.

Treba iskljuiti sve to je suvino

Priroda ne stvara nita nekorisno. Kada pone stvarati pticu,ona joj ne gradi perje i
krge, niti etiri noge ili neto drugo to joj nee koristiti, ve joj gradi glavu, srce, krila i td.
U kolama ne treba obraivati nita to ne donos najpouzdanije koristi ivotu. Ako
mladima treba ili ti neto u glavu radi ovog ivota, to treba da bude takve prirode da ne smeta
onom vjenom, a da sadanjem donese valjan plod.

Ne smije se propustiti nita to se odnosi na stvar

Priroda ne proputa nikako to je potrebno onom tijelu koje stvara. Dok stvara pticu ne
zaboravlja ni glavu, ni krilo, ni nogu, ni kandu, ni kou, ni oko, ni bilo to, to se odnosi na
sutinu ptice.

14

I kole bi trebale, dok obrazuju ovjeka, obrazovati ga u potpunosti, kako bi ga uinili

sposobnim za poslove ovog ivota. U koli ne treba uiti samo nauke, ve i moral i pobonost
takoer. Ako se neto od tog izostavi nastat e praznina koja ne samo da donosi nedostatak u
obrazovanju ve slabi i temeljitost.

Prvo postaviti dobre temelje

Priroda ne stvara nita bez osnova ili korijena. Kod ptica i drugih ivotinja ,mjesto
korijena prvo se stvaraju unutranji dijelovi (organi potrebni za odravanje ivota), koji uvijek
nastaju prvi kako bi bili osnova cijelom tijelu.
Takve temelje nastavi ne udaraju oni uitelji koji se ne trude da prvo zadobiju ljubav
uenika prema uenju, a ni oni koji duhu uenika ne daju prvo opi plan cijelog predavanja
kojem pristupaju, kako bi uenici imali jasno pred oima ta treba raditi i ta se radi. Na
poetku svakog uenja kod uenika treba pobuditi ljubav prema uenju. Uenicima treba
usaditi u duu opi plan jezika ili predmeta- taj plan e predstavljati samo jezgru predavanja,
ali e ipak sadravati u sebi sve dijelove predavanja-tako da uenik jo u poetku vidi cilj i
granice uenja u njihovom opsegu.

Duboko usaditi temelje

Priroda duboko puta korijen. Priroda je tako kod ivotinja smjestila one organe koji
su potrebni za odravanje ivota duboko u unutranjost tijela. Kod uenika treba ozbiljno
podticati ljubav prema uenju i utisnuti mu duboko svijest opi plan.

15

Sve se poinje iz sopstvenih praizvornih temelja

Priroda sve stvara iz korijena, nita drugaije. Sve to raste na drvetu ( lie, kora,
cvijet, plod) ne postaje drugaije nego iz korijena.
Pravilno pouavanje omladine ne sastoji se u tome da u njene glave trpamo gomilu
rijei, izraza, izreka,misli, ve da je uimo samom razumijevanju stvari. kole do sad nisu
radile tako da navikavaju djecu da se razviju iz sopstvenog korijena, nego ih uile da se
ukraavaju granicama izabranim s drugog drvea. To znai da se u kolama ne objanjavaju
stvari kakve jesu same po sebi nego se pria o neemu to misli i pie netko drugi. odatle je
proizlazilo da veina njih nije radila nita drugo osim reprodukcije tuih miljenja. Lude treba
uiti da do najvee mogue mjere svoje znanje ne crpe iz knjiga, ve da pouavaju nebo i
zemlju, da prouavaju i ispituju same stvari, a ne tua miljenja o njima.

Sve se izdvaja

Ukoliko priroda neto sprem za raznovrsniju upotrebu, utoliko bogatije razvija

njegove udove. Pri pouavanju mladih nono o emu pouavamo treba biti razgovijetno kako
bi ne samo uitelju ve i ueniku bilo potpuno jasno gdje se nalazi i ta radi.knjige koje se
upotrebljavaju u kolama trebaju se prilagoditi jasnoi prirode odnosno da predavanja budu u
skladu s tim.

Sve je u neprekidnom napredovanju

Priroda neprekidno napreduje i nikad ne zastaje, ne poinje novo zanemarivi ranije, ve samo
produava, proiruje i usavrava ono to je prije otpoela. U kolama bi trebalo svu nastavu
organizirati tako da se novo gradivo nadovezuje na staro.

16

Sve mora biti u neprekidnoj vezi

Priroda sve vezuje neprekidnim vezama. Kada stvara ptiicu, ona svuda vezuje ud sa
udom, kost sa kou itd.
Iz ovog moemo vidjeti da sve to ovjek ui cijeli ivot treba rasporeivati tako da
ini jednu cjelinu u kojoj e sve rasti iz jednog korijena i stajati na vlastitom mjestu. Sve to
se predaje treba utvrditi dokazima tako da ne ostane lako mjesta za sumnju ni zaborav. Dakle
sve treba uiti pomou uzoraka, primjera, pokazati ne samo kakvo je neto nego i zato ne
moe biti drugaije.

Uvijek se mora paziti na srazmjer izmeu unutranjih i vanjskih dijelova

Priroda pazi na razmjer izmeu korijena i grana u pogledu kvaliteta i koliine. Kao to
se pod zemljom jae ili slabije grana korijen tako se nad zemljom ire grane.
Tako je i sa obrazovanjem. Iako se mora u unutranjem korijenu razumijevanje zaeti,
gajiti i jaati, ipak u isto vrijeme treba nastojati da se ono razvija i spolja; da se onaj koji se
ui razumijevanju ujedno naui i da iskae ono to je shvatio, i da to primjeni. Treba dakle
razmiljati o svemu to se naui od kakve e koristi biti, kako se ne bi uilo uzalud.

Sve se postie neprekidnim vjebama

Priroda oivljava i snai samu sebe estim kretanjem. Tako ptica, leei na jajima, ne
samo da ih grije ve ih, da bi ih podjednako zagrijavala sa svih strana, svakog dana preokree.
Kad se izlee mladune ono se vjeba mnogostrukim micanjem kljuna, protezanje mnogu i
irenjem krila,lepranjem itd.

17

Pravo se obrazovanje dakle moe postii samo to eim i to bolje rasporeenim

ponavljanjem i vjebanjem.
Uenici bi trebali:
-

Savjetovati se sa uiteljem i uenicima o nepoznatoj stvari.

Sve to upamtiti, tj. Ono to je saznao da shvati.

Nakon toga sve to naui trebao bi podijeliti sa drugima, da ih poui tome.

Koristi od vjebanja:
-

Uitelj e postii da njegovi uenici budu izuzetno paljivi, jer nikad nee znati kojeg
e od njih prozvati da ponovi lekciju.

Uitelj e se uvjeriti dali su pravilno shvatili lekciju.

To e pomoi da se uenici manje mue oko uenja kod kue.

Uenici e moi na ovaj nain imati neke vannastavne aktivnosti, te e moi raspravljati
sa prijateljima o lekcijama i pitanjima.

18

3. SUVREMENA DEFINIRANJA DIDAKTIKIH PRINCIPA I NJIHOV ZNAAJ

Moderni autori svoja razmatranja o didaktikim principima, za razliku od Komenskog

veinom ne izvode iz sintetikog promatranja sveukupnog djelovanja Prirode i zakonitosti
ovjekove naravi i one koje prevladavaju u strukturi nastave,izuzimajui Prirodu i intelekt kao
mjerodavni element, u prilinom je sukobu sa duhovnim pogledom na svijet. Iz novog naina
razmatranja didaktikih principa isjeena je komponenta duhovnosti, koja ima veliki znaaj.
Moderna razmatranja iskljuivo su zasnovana na analitikim metodama i proeta su
odlikama odreenih filozofskih ili ideolokih pravaca. Moderni naunici obino duhovnu
komponentu zaobilaze ili dodiruju tek ovlat i utoliko to ona predstavlja neodvojivi dio
ovjeka to samim tim ne moe biti posve iskljuena iz ovakvih razmatranja.
Didaktiki principi se obino definiraju kao jasno formulirani zakoni koji se temelje na
razmatranjima uzrono-posljedinih veza nastavnog procesa i koji se primjenjuju u svim
sferama nastavnog procesa, pa bilo to u sferi nastavnih sadraja, metoda ili sveukupne
organizacije. 7
Nastava kao proces

obrazovanja i odgoja ima odreenu zakonitost, manje vie

ustaljenu u svojim uzrono-posljedinim odnosima. Od ove zakonitosti zavise, u velikoj

mjeri, i didaktiki principi. Svaki od ovih principa je jezgra iz koje se izvija jedan poseban i
vaan ogranak cjelokupnog sistema poduavanja, a itav splet tih raznolikih ogranaka,
pravilno primijenjenih i ispotovanih, tvore zdrav i normalan nastavni proces.8
Nastavni proces je odreen ciljevima nastave, onim to se njome eli izgraditi i postii
kod uenika, ali i prirodom samih uenika, njihovom psiholokim sklopom i profilom,
njihovim uzrastom, njihovim stupnjem razumijevanja, ali i nekim drugim pojedinanim
uvjetima, koji su nekada i ideoloke i filozofske prirode. 9
Didaktiki principi su ovisei o prirodi nastave i nisu joj nametnuti izvana; oni
otpoinju iz njezine nutrine i predstavljaju putokaze za svakog uitelja i nastavnika. U
zavisnosti od toga koje se stajalite zauzima s obzirom na nastavu, definiranje principa e biti
uslovljeno time. Ako se nastavni proces promatra kao jedinstvo razliitosti ili jedinstvo
suprotnosti, kao dijalektiko jedinstvo, koje ima svoj pozitivni i negativni pol. Onda e se
poela promatrati na nain dijalektikog jedinstva, i polova koji se nadopunjuju. 10
7

Bognar, L.-Matijevi M., Didaktika, kolska knjiga, Zagreb 1993.

Stevanovi, M., Didaktika, R&S, Tuzla, 1998.
9
Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 2009.
10
ati, R., Osnovi didaktike, Zenica 2003.
8

19

Miljenje didaktiara prof. Vladimira Poljaka moe posluiti kao primjer prema kojem
nastavni principi tvore jedinstvo, dijalektiko jedinstvo, gdje se mora ustrajavati na balansu.
Svako poveanje na jednoj strani mora biti nadomjeteno poveanjem i na drugoj strani.
Nastavana naela uvjetovana su trima elementima:
-

Ciljevima nastave

Prirodnim mogunostima uenika

Pojedinanim uvjetima i zakonitostima nastavnog procesa

Didaktiki principi poela poduavanja se mijenjaju i preoblikuju sa razvijanjem

nauenih saznanja o ovjeku. Kako se zalazi dublje u zakonitosti ovjekovog psihikog i

fizikog ivota, tako se didaktiki principi, u pojedinim aspektima mijenjaju, jer se time vie
razotkriva priroda djeteta, tj. Uenika kojeg se poduava. 11
Didaktiki principi imaju viestruko znaenje.njima se mogu sagledati normativni
aspekti nastave, tok nastavnog procesa, integracije i interakcije u nastavi. Iako su svi principi
razliiti uspjeh se moe ostvariti samo jedinstvom. Didaktiki principi su norme koje uvijek
vae. Nije ih mogue poredati po vrijednostima, jer su svi podjednako znaajni i u gotovo
svim prilikama obavezni.

11

20

4. DIDAKTIKI PRINCIPI

4.1. Princip zornosti i apstraktnosti

Ve smo utvrdili da je znanje jedinstven sistem injenica i generalizacije u svijesti

uenika, a ne samo injenica bez generalizacija, niti generalizacija bez injenica. Meutim
izmeu generalizacija i injenica postoji bitna razlika s obzirom na nain usvajanja i samu
kvalitetu znanja. Zbog toga je vano upozoriti na jedinstvo principa zornosti i apstraktnosti.
Principom zornosti osigurava se usvajanje injenica, a principom apstraktnosti usvajanje
generalizacija. Kao to je znanje jedinstvo usvojenih injenica i generalizacija, treba da
postoji i analogno jedinstvo principa zornosti i apstraktnosti.
Zornost znai cjelovito osjetno doivljavanje, odnosno perceptivno zahvaanje
pomou osjetnih organa objekta prouavanja radi usvajanja injenica i formiranja pravilnih
predodaba. 12
Kako imamo vie osjetnih podruja doivljavamo i razliite kvalitete objektivne stvarnosti.
Princip zornosti ima i svoje psiholoko znaenje koje utjee na pamenje, matu, emocije i td.
Promatrajui neki objekt kod uenika se razvijaju sposobnosti pamenja, koncentracije i sl.
Da bi se u nastavnom procesu dobro ostvario princip zornosti nastavnici primjenjuju zorne
izvore znanja i on je potreban u svim etapama nastavnog procesa.
U nastavi treba da bide istaknuta zornost napose kad uenici treba da usvoje injenice,
a kako injenice treba usvojiti u nastavi svih predmeta i na svim stupnjevima kolovanja,
proizlazi da je zornost znaajna uvijek tamo gdje se vri proces obrazovanja. 13
Kako s niim ne treba pretjeravati tako i sa p'principom zornosti. Nastavnici dosta grijee
kada ele da uenici usvoje velik broj injenica, jer uenicima to nije zanimljivo i u veini
sluajeva panja nestane ve nakon odreenog broja usvojenih injenica.
Zato treba naglasiti da je zornost potrebna u tolikoj mjeri da uenici u svojoj svijesti
akumuliraju dovoljnu kvantitetu injenica kao materijalnu osnovu na temelju kojih prelaze
dalje na apstrakcije, odnosno generalizacije. 14

12

Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 2009.

Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 2009.
14
Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 2009.
13

21

Da bismo stekli znanje ne moemo se samo drati usvojenih injenica, nego uenike treba
aktivirati da misaonim procesom dolaze do odreenih generalizacija; formiranju pojmova,
simbola, formula, teorija, zakljuaka i sl.
Dakle zornost treba biti usmjerena prema izvoenju generalizacija kako bi se stvorio
dijalektiki odnos izmeu zornosti i apstraktnosti. Moemo rei da je zornost uvjet apstrakciji
i ne moemo govoriti o zornosti mimo apstrakcije i obrnuto.
Jedinstvo zornosti i apstraktnosti ne smije se mehaniki shvatiti u smislu mehanikog
spajanja, nego dijalektiki kao stalni intelektualni proces koji na temelju injenica postupno
vodi do generalizacija. Pri tome je vano u nastavnoj praksi uspostaviti odreene didaktike
prijelaze izmeu zornosti i apstraktnosti kao dva dijalektika pola koji olakavaju uenicima
taj prijelaz od konkretnog ka apstraktnom. 15
Dakle nastavnici trebaju pronalaziti to bolje takve prijelaze kako bi uenicima
olakali i da bre shvate meusobni proces od konkretnom ka apstraktnom. Put od injenica
do generalizacije je induktivan, a uenici takoer trebaju da primjene i dedukciju kao inverzni
postupak, tj. da apstrakcije konkretiziraju novim injenicama.

4.2. Princip aktivnosti i razvoja

Aktivnost je vana komponenta u formiranju linosti. ovjek radom mijenja svoju

okolinu, ali i samoga sebe, svoju linost, razvija razliite sposobnosti pa stoga kaemo da je
aktivnost nezaobilazna komponenta ovjeka.
Prema tome, postoji uzrono-posljedina veza, tj. Zakonitost izmeu rada i razvoja linosti.
Ta zakonitost na temelju koje se izvodi princip jedinstva aktivnosti i razvoja glasi: ovjek se
razvija radom, vlastitom aktivnou. Budui da je rad vaan faktor u razvoju linosti iope, to
je aktivnost u nastavi takoer vaan imbenik u razvoju i formiranju linosti uenika odatle
izvodimo didaktiki princip jedinstva aktivnosti i razvoja. 16
Da bi uenici mogli stei znanje, razvijati odreene sposobnosti, napredovati, najprije
moraju raditi, odnosno svojom aktivnou stei sve te komponente. Uspjeh ili neuspjeh
uenika upravo ovisi o tome, o vlastitoj angairanosti i trudu; to se uenik vie trudi i radi na

15
16

Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 2009.

Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 2009.

22

vlastitom razvoju linosti uspjeh e biti vei, a oni koji se ne trude logino je da nee postii
neki zavidan uspjeh.
Aktivnost kao ljudski fenomen je jako sloena djelatnost, obuhvaa razliita podruja
aktivnosti, od senzornih, intelektualnih, izraajnih i sl. Primjena aktivnosti u nastavi posebice
se odnosi na svjesne aktivnosti odnosno one aktivnosti rukovoene ljudskom svijeu.
Imamo takoer i aktivnosti koje nisu svjesne, kao to su rad organa i potrebno je stvoriti
bioloki povoljne uvijete za normalno funkcioniranje tih organa.
U podruju svjesne aktivnosti iskazuje se sva posebnost i bogatstvo ljudskog rada.
Budui da postoje etiri osnovna podruja svjesne aktivnosti-senzorne,praktine, izraajne,
misaone- to razvoj linosti uenika ovisi o primjeni svih tih aktivnosti u njihovim
pojedinostima. Razvoj sposobnosti promatranja uvjetovan je senzornom aktivnou, razvoj
sposobnosti

praktinog rada motorikom aktivnou,razvoj

sposobnosti izraavanja

izraajnom aktivnou, a razvoj misaone sposobnosti misaonom aktivnou.

17

Iz ovoga moemo vidjeti povezanost razvoja pojedinih sposobnosti i linosti.

Dijalektian odnos ovog principa proizlazi iz odnosa rukovoenih i slobodnih aktivnosti,
reproduktivnih i sloenih, jednostavnih i sloenih. Uenik se osamostaljuje za rad tako da e
poi od reproduktivne aktivnosti da bi doao do produktivnog rada. uenike trebamo
motivirati i poticati na rad pomou emocija, te trebamo stvoriti povoljno emocijalno okruje
kako bismo izazvali pozitivno emocionalno stanje koje uenika potie na rad.

4.3. Princip sistematinosti i postupnosti

Pravo znanje je sistem naunih injenica i generalizacija. Zato uenici svoja znanja
trebaju usvajati odreenim sistemima. Svako njihovo saznanje mora se logiki nadovezati na
odgovarajua prethodna znanja. Pri tome se u vidu imaju ne samo unutar predmeta ve i
meupredmetna povezanost saznanja tj. Povezanost saznanja iz razliitih nastavnih disciplina.
Ovaj princip zahtjeva da uenici ne usvajaju samo gotove sisteme, ve i da se osposobljavaju
za samostalno sistematiziranje ( po Odreenim naunim kriterijumima) , onog to saznaju i
ue. 18
17
18

Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 2009.

Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 2009.

23

Za realizaciju ovog principa velik znaaj ima i onaj oblik ponavljanja odreenog gradiva koji
je namijenjen prvenstveno sistematizaciji onoga to se uilo u okviru neke ire gradivne
cjeline.
Budui da uenici ne mogu odmah usvojiti neki nauni sistem u njegovom punom
opsegu i u svoj njegovoj sloenosti, potrebno ih je do toga dovoditi postupno, korak po korak
te se na zahtijevanje sistematinosti nadovezuje zahtijevanje postupnosti. Oni se meusobno
dopunjuju i oslovljavaju. Naelo sistematinosti proistie iz logike odgovarajue naune
grae koja se u nastavi obrauje, a naelo postupnosti nalae da se ovladavanje sistemima
odreenih nauka saobrazi sa uzrasnim mogunostima uenika, te da se, stoga, ostvaruje
postepeno. 19
Naelo postupnosti ne zahtijeva uklanjanje. Ve samo doziranje tekoa u uenikom
nastavnom radu. Ne prelazi se na novo sve dok se temeljno ne usvoji ve uoeno; odnosno,
uenike se moe staviti pred novu tekou tek onda kad savladaju prethodno.
U udbenicima didaktike naelo postupnosti se obino objanjava i ilustruje pomou
Distervegovih pravila postupnosti. Njih je etiri i nalau da se pri obradi nastavnog gradiva
ide od poznatijeg ka nepoznatom, od lakeg ka teem, od jednostavnijeg ka sloenom,
od blieg ka daljem. 20
a) od poznatijeg ka nepoznatijem: opevaei princip. On nalae da se s uenicima obrauje
prvo ono to im je poznato, pa tek onda na osnovu spona sa poznatim, ono to im je manje
poznato. Ovaj princip se primjenjuje u svim situacijama.
b) od lakeg ka teem: uvijek se smatra da je lake ono to se poznaje od onog to je
nepoznato. Prvo treba obraivati lake i uz pomo toga ii ka teem.
c) od jednostavnijeg ka sloenijem: ovdje se uglavnom misli na sadraje koji su objektivno
jednostavniji i objektivno sloeniji za razumijevanje, i na neki nain ovaj zahtjev predstavlja
varijaciju prethodnih.
d) od blieg ka daljem: uenici prvo obrauju ono to im je blie, zatim prelaze na ono dalje.
Npr. u nastavi prirode i drutva uenici e prvo polaziti od svog rodnog mjesta, preko
zaviaja, regije, republike sl.
19
20

Ibid.
ati, R., Osnovi didaktike, Zenica 2003.

24

Princip postupnosti ukratko reeno, zahtijeva da se nastavno gradivo postepeno obrauje.

Zahtjevi koji su opisani i navedeni objanjavaju narav postupnosti u operativnom smislu.
Znaenje ovih poela ili pravila ovog principa je istoznano, jer ono to je ueniku poznatije
to mu je ujedno i blie i jednostavnije za razumijevanje. 21

4.4. Princip diferencijacije i integracije

Princip diferencijacije i integracije stoje u istom dijalektikom odnosu kao analiza i

sinteza, upoznavanje i stvaranje, reproduktivni i produktivni rad. 22
Pomou diferencije nastavni sadraj dijelimo na nastavne predmete, zatim dalje unutar
nastavnih predmeta provodi se daljnja podjela na nastavne cjeline, zatim nastavne jedinice itd.
obrada gradiva se takoer moe podijeliti na osnovne etape;obrada novog gradiva,
ponavljanje, vjebanje i sl. oblici rada se takoer diferenciraju; razred moemo podijeliti na
manje ili vee skupine, individualni rad ili rad u paru. Dakle proces diferencijacije u nastavi
se provodi u mnogo emu, sadrajima, oblicima rada, aktivnosti i sl.
U nastavnom procesu ne smije postojati

samo razdjeljivanje, tu moraju biti i

ujedinjujui elementi koji e ono to se razdijelilo,povezati u jednu skladnu uravnoteenu i

loginu jedinicu. Sve ono to se razdijelilo, moe se ujediniti i sabirati na danoj osnovi, na
primjer: sabirati nastavne sadraje oko zajednike osnove, to bi bilo sadrajno usreditenje;
ili oko neke idejne okosnice, to bi bilo idejno usreditenje; zatim povezivanje razliitih
predmeta na osnovu zajednikog temelja, predmetno uvezivanje; povezivanje na osnovu
injenice da jedan nastavnik moe u jednom odjeljenju predavati vie predmeta vezanih za
svoju struku.
Primjenom ovog poela stvaraju se povoljniji uslovi za stvaralaki rad uenika, i
podie se cjelokupna kvaliteta nastavnog procesa.

21
22

Bakovljev, M., Didaktika, Nauna knjiga, Beograd, 1984.

Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 2009.

25

4.5. Princip primjerenosti i napora

Meu didaktike principe spada i zahtjev da obim i nivo sloenosti nastavnih sadraja
i naini njihove obrade odgovaraju uzrasnim mogunostima uenika. Meutim, ovim
principom se ne podrazumijeva samo da nastavno gradivo i naini obrade tog gradiva ne
smiju premaiti kapacitete i mogunosti uenika, ve i da uenike sposobnosti ne smiju biti
podcijenjene, jer njihovo podcjenjivanje bi bilo jednako razorno kao i njihovo precjenjivanje.
23

Princip primjerenosti zasniva se na spoznaji objektivne zakonitosti da se dijete

postupno razvija- anatomski, fizioloki, psihiki- te da nastavni rad na pojedinom stupnju
kolovanja treba uskladiti s fizikim i psihikim snagama uenika pojedine razvojne dobi. 24
Princip primjerenosti odnosi se na sve aspekte nastavnog rada, od odabira nastavnog gradiva,
tjednog broja sati, na optereenje uenika, izvora znanja, primjenu nastavnih metoda kao i
neke objektivne faktore kao to su kolski namjetaj, te nastavna pomagala.
Dakle primjenom ovog principa nastava po sadraju i nainu rada ne bi trebala biti ni
prelagana ni preteka, da se pojedini nastavni sadraji ne obrauju ni previe rano ni previe
kasno.
Dob uenika se mijenja, dijete se razvija i psihiki i fiziki, motoriki i intelektualno
tako da princip primjerenosti ne treba biti statian, treba biti dinamian i kretat se u smjeru
rasta i unapreenju linosti.
Zadaa nastave je da potpomae,unapreuje, intenvizira taj razvoj do najveeg mogueg
stupnja. A takvo unapreivanje ne moe se postii ako se uzme u obzir samo adaptiranje,
odnosno prilagoavanje trenutnom stanju, nego nastavni rad treba da ide korak naprijed ispred
tog trenutnog stanja, tj. Da se na adekvatnost nadovee princip napora.25
Pomou nastave kao vanog faktora u formiranju linosti, trebamo polaziti od zadanog
tj.onog to nam je dano, ali ne smijemo stajati na mjestu, trebamo se kretati ulaznom linijom
odnosno ii korak naprijed, prelaziti na veu razinu.
Izuzetna je vanost jedinstva principa primjerenosti i napora. Primjerenost bez napora znaila
bi prilagoavanje samosazrijevanju po biolokim zakonima, a napor bez adekvatnosti bila bi
sama po sebi pedagoka utopija. 26
23

Bakovljev, M., Didaktika, Nauna knjiga, Beograd, 1984.

Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 2009.
25
Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 2009.
26
Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 2009.
24

26

4.6. Princip individualizacije i socijalizacije

Uenici istog uzrasta meusobno se razlikuju ne samo po fizikim i intelektualnim

sposobnostima, nego po emocionalnim i valjanim osobinama, a posebno po stepen prethodne
educiranost, razvijenosti radnih navika i motiviranosti za uenje.

Stoga nastava mora

odgovarati i ovim individualnim, a ne samo uzrasnim osobnostima uenika. Suvremeni

uitelji ili nastavnici moraju imati u vidu stvarne mogunosti svakog pojedinanog uenika, a
ne samo shemu mogunosti zdanih u zamiljenom modelu prosjenog uenika. Nijedan realni
uenik ne moe posve odgovarati ovom modelu. Sada, veina uenika je otprilike prosjena, u
polju intelektualnih i drugih sposobnosti i oni nikako ne tvore apsolutno homogenu skupinu; a
to je takoer tono iu sluaju nadprosjenih i nadarenih uenika, kao i onih zaostalijih. 27
Uvaiti individualne osobnosti uenika predstavlja zapravo ustrajno i dosljedno
nastojanje da svaki uenik nastavno gradivo obrauje u obimu u kojem je dorastao, na nivou
sloenosti koji mu je dostupan, pomou postupaka prilagoenih njegovoj linosti i tempom
koji mu odgovara. 28
Za individualiziranu nastavu karakteristino je to da se svaki uenik zapoljava radom
koji je procijenjen da odgovara njegovim osobinama tj. to ne rade svi individualno jednako.
Individualna nastava je nastava u kojoj nastavnik radi s vie uenika isto, ali na razliite
naine. 29
Dijete ivi i radi u odreenom kolektivu, drutvenoj sredini te od kolike je god
vanosti razvoj individualizma ne smijemo zaboraviti na kolektiv, te ivot i rad u kolektivu.
Princip individualizacije treba se

sjediniti sa principom socijalizacije. Kolektiv treba

pomagati razvoju pojedinca kao lanu kolektiva, te e kolektiv biti snaniji ako je u njemu
snane individue. Ukoliko doe do izdvajanja neke linosti iz kolektiva, pedagokim
djelovanjem tu osobu treba vratiti u kolektiv. Pojedinac-kolektiv, kolektiv-pojedinac,
dijalektini odnos se treba kretati u tom smjeru, jedinstvu principa individualizacije i
socijalizacije.

27

Bognar, L.-Matijevi M., Didaktika, kolska knjiga, Zagreb 1993.

Bakovljev, M., Didaktika, Nauna knjiga, Beograd, 1984
29
Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 2009.
28

27

4.7. Princip racionalizacije i ekonominosti

Nije svejedno koliko e se vremena, energije i sredstava potroiti na ostvarivanje

zadataka nastave. Potrebno je postizati to vei didaktiki uinak sa to manjim utrokom
vremena, energije i sredstava.
Meutim, ove utede ne smiju biti na tetu kvalitete pedagokog rada. potrebno je sa
to manjim i racionalnijim koritenjem resursa postii najvie mogue. Drugim rijeima, to
znai da koritenje resursa (vremena, energije, sredstava) ne uvjetuje kvalitetu nastave i da se
kvaliteta nastave ne usklauje s ovim koritenjem, nego ba naprotiv da se ovo koritenje
usklauje sa kvalitetom nastave i da bi se s njom trebalo prilino savreno uklapati tako da se
nepotrebno ne rasipa, i uludo ne koristi, nego upravo racionalno i ekonomino, i da se u
postizanje odreenih didaktikih ciljeva ne ulae vie vremena, energije i sredstava negoli je
potrebno. Ukoliko bi uteda vremena, energije ili sredstava mogla ugroziti kvalitetu nastave,
utoliko bi se ona trebala odmah iskljuiti i izbaciti iz prakse. Pod vremenom, energijom i
sredstvima, podrazumijeva se vrijeme uenika i nastavnika, te snage i sredstava koje za
nastavu troe i kole i nastavnici i sami uenici. 30
U nastavi treba provesti smiljene racionalne promjene u nastavnim postupcima da bi
se postigao kvalitetniji rezultat i vei uinak u propisanom nastavnom vremenu.
Nema ekonominosti bez racionalizacije i obrnuto. kolski rad je specifian oblik ivota i
rada uenika, a kolski ivot i rad treba da bude u skladu sa ivotom i radom odraslih, to i
kolski rad treba na analogan nain racionalizirati da bi se postigla eljena ekonominost. U
tom je ta objektivna zakonitost na temelju koje se izvodi jedinstveni didaktiki princip
racionalizacije i ekonominosti.

31

30

Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 2009.

31

Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 2009.

28

4.8. Princip historinosti i suverenosti

Ovaj princip nalae da bi se znanstveni sadraji trebali prouavati u skladu s njihovim

tokom i razvijanjem u vremenu. To znai da se nastanak nekog fenomena mora ustvrditi u
vremenu: kada je nastao u prolosti, to ge je uzrokovalo, kako je teklo njegovo kretanje i
njegov razvoj kroz vrijeme, koji su ga inioci uvjetovali, oblikovali, odreivali i ustvrditi
kakav je on danas, to ga danas odreuje.
Bez ispravnog razumijevanja poetaka i inicijalnih stadija, pa dakle i prolosti, ne
moe se valjano shvatiti sadanje stanje, a samim tim ni budunost. Kako bilo, svim
aspektima vremena se mora pruiti dostojna panja: i prolosti i sadanjosti i budunost, a
apsolutiziranje bilo ega, ili razmatranje samo jednog aspekta nautrb ostalih vodi u izvjesni
vid zastarijevanja. 32
Kada bi u kolama djeca uila prijanje stanje nekog fenomena, bez dananjeg
razmatranja, to bi onda odvelo u zadravanje u prolosti bez ikakvog napretka.
Razumijevanje prolosti je tu da bi se bolje razumjela sadanjost ili budunost. Razmatranjem
prolosti ovjeka i ljudskog drutva mi razumijevamo naine funkcioniranja ljudskog
napredovanja i ljudske prirode kao takve, i samim tim mi shvaamo ovjekovo dublje
dananje stanje, ali smo u stanju i predvidjeti u kojem se smjeru ovjeanstvo kree, koje su
pozitivne strane, a koje negativne strane tog napretka.
Susljednost s vremenom takoer se odnosi i na druge aspekte nastavnog procesa; ona
se odnosi i na suvremenost i moderniziranje kola; na usklaenost kole s vremenom i sa
potrebama tog vremena; na sposobnost kole da odgovori posebnim zahtjevima posebnog
vremena; to implicira da se modernizira, izmeu ostalog i nastavna sredstva u tehnolokom
smislu; te da se nastavne metode usklade s najnovijim saznanjima iz oblasti psihofizikog
razvoja ovjeka.
kola mora biti u slubi ivota, u cilju pomjerana njegovog kvaliteta na vii stupanj.
Da bi drutvo napredovalo mogue je samo na osnovama razumijevanja nastanka i razvoja u
vremenu, prolosti, sadanjosti i budunosti. To implicira i ukljuivanje posljednjih saznanja
iz oblasti znanosti i svih njezinih podneblja, i iz oblasti drutvene prakse.

32

Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 2009.

29

5. METODIKI DIO

OPI METODIKI PODACI

RAZRED: Drugi
NASTAVNI PREDMET: Moja okolina
VREMENSKO TRAJANJE NASTAVNE DJELATNOSTI: 45 min.
MJESTO ODRAVANJA NASTAVNE DJELATNOSTI: Uionica
PRIPREMA NASTAVNOG SATA:
NASTAVNA TEMA: Priroda se budi- vjesnici proljea
NASTAVNA JEDINICA: Priroda se budi
VRSTA NASTAVNOG SATA: Obrada novog gradiva
IZVORI ZA IZRADU PRIPRAVE: Moje okruje 2, Ivan De Zan, Mario Vasilj, Ivan Madar,
Slovenka Halaev, Alena Letina, Tamara Kisovar-Ivanda
ZADAA NASTAVNE JEDINICE: Prepoznati vjesnike proljea
ZADACI NASTAVNOG SATA:
a) spoznajni:
- prepoznati i razlikovati proljetnice
- imenovati proljetnice
- opisati stanita
- razvijanje radoznalosti i sposobnosti za aktivno upoznavanje prirodnog okruja

30

b) funkcionalni:
- formiranje vjetina, navika i sposobnosti promatranja, usporeivanja
- osposobiti uenike za samostalno zapaanje, pravljenje biljeki i izvjetavanja
c) odgojni:
- njegovanje i razvijanje pravilnog odnosa prema prirodi
- formiranje stavova i naina ponaanja
- uvanje i zatita ivotne sredine
- razvijanje pravilnog suradnikog odnosa prema partnerima u grupi
- razvijanje istraivakog duha

NASTAVNE STRATEGIJE I METODE RADA:

- metoda usmenog izlaganja
- metoda demonstracija
- metoda samostalnog rada uenika

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

- udbenik
- biljenica
SOCIJALNI OBLICI RADA:
- frontalni
- grupni
- samostalni

31

TIJEK NASTAVNOG PROCESA:

UVODNI DIO SATA:
Najprije s uenicima poinjem razgovarati o proljeu. Razgovor zapoinjem postavljanjem
pitanja kao to su: koje vam je najdrae godinje doba, koje je sad godinje doba, to sve
radimo u proljee, kakve se promjene deavaju javljanjem proljea i sl. Nakon kratkog
razgovora, koji je ujedno motivacija za rad, najavljujem temu rada te zapoinjemo s radom.
OBRADA NOVOG NASTAVNOG SADRAJA:
Najprije ponovimo karakteristike proljea; dan je dulji, sunce je sve jae, sva se priroda budi,
ljudi, ivotinje, biljke. Proljee nam je najradosnije godinje doba, budi osjeaj sree u nama.
S uenicima razgovaram o svim tim promjenama koje se deavaju i kako one utjeu na
prirodu. Ono to uenici najprije primijete je cvijee-proljetnice. Zajedno s uenicima
nabrojim koje su to proljetnice: jaglac, afran, visibaba, ljubiica, razgovaramo o njihovom
stanitu, njihovim osobinama. Spominjemo ivotinje koje dolaze u proljee, gdje budu
tijekom zime, koje se bude iz zimskog sna. Cilj ove teme je da djeca uoe biljni svijet i
ivotinjski svijet u proljee.
ZAVRNI DIO SATA:
U zavrnom dijelu sata uenici ocjenjuju nastavnu aktivnost; je li im aktivnost bila zanimljiva
ili nije zanimljiva. Odgovaraju na pitanja iz udbenika. Za domau zadau rjeavaju zadatke
u radnoj biljenici, te da na sljedei sat donesu po jednu najdrau proljetnicu.

PROVJRERAVANJE:
Zadaci za djelotvorno vrednovanje postignua

32

PLAN PLOE:

VJESNICI PROLJEA
- visibaba
- afran

- jaglac
- ljubiica

-laste

- uma zeleni

- medvjed

33

ZAJKLJUAK

U ovom radu prikazana je vanost i znaaj didaktikih principa. Najprije smo

spomenuli shvaanje didaktikih principa od samih poetaka te njihov razvoj kroz povijest.
Neophodno je bilo spomenuti njihovog tvorca Jan Amosa Komenskog, njegov znaajni rad,
posveenost svom radu. U svojim principima kao to smo mogli vidjeti istakao je veliku
ulogu prirode kao osnove svega. Sam ovjek je dio prirode i podreen je njenim
zakonitostima.
Sve je usklaeno sa prirodom, zahtijevao je uvaavanje djejih linosti, prouavanje
djeje sklonosti i razvijanje djeje sposobnosti za uenje. Iz odnosa prema principima,
Komenskog i modernog pristupa prikazala sam razlike ukorijenjenog pristupa u prirodi stvari
i onog koji je proizaao iz zahtjeva moderne znanosti. Unato svim razlikama svi imaju za cilj
uiniti nastavu valjanom i pronai nain kako pruiti odgovarajue obrazovanje u kolama i
kreirati mlade linosti na to bolji nain.
Bez didaktikih principa nema nastave pa moemo rei da nastava upravo poiva na
didaktikim principima.

34

LITERATURA

Bakovljev, M., Didaktika, Nauna knjiga, Beograd, 1984.

Bognar , L.-Matijevi M., Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 1993.
ati,R., Osnovi didaktike, Pedagoki fakultet, Zenica, 2003.
Komensky , J.A., Velika diaktika, Zavod za udbenike nastavna sredstva, Beograd, 2007..
Ivan De Zan, Mario Vasilj, Ivan Madar, Slovenka Halaev, Alena Letina, Tamara KisovarIvanda, Moje okruje 2
Poljak, V., Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 2009.
Stevanovi, M., Didaktika, R&S, Tuzla, 1998.

35