Inenjersko znaenje hidrogeolokih uvjeta:

POVRINSKA VODA

PODZEMNA VODA
zagaenje

poplava

usijedanje zemljita zbog trajnog

snienja podzemne vode

erozija

III. HIDROGEOLOKI UVJETI

RJEAVANJE PROBLEMA
s podzemnom vodom
KONTROLA
NEPOVODLJNOG
UTJECAJA

znaajke geoloke grae i PODZEMNE VODE

POROZITET = volumen pora / ukupni volumen

(kapacitet materijala da primi vodu kad je saturiran)

npr.
posuda 5 l; 4 l vrstih estica + 1 l vode
porozitet = 1/5 * 100 = 20%
koef. pora = = 0,25
KOEFICIJENT PORA = volumen pora / volumen vrstih estica
(inenjerski opis znaajki poroziteta tla)
4

Gornja zona (u porama

zrak i vlaga u sljedeim
oblicima):
1. gravitacijska/vadozna
voda kree se pod
utjecajem gravitacije;
2. higroskopna vlaga (film
vode oko zrna, ne kree
se uslijed gravitacije)
3. lebdea voda
4. kapilarni pojas
(inenjerski problemi!!)
5

OPENITO O PODZEMNOJ VODI

razina podzemne vode
pijezometarska
razina/povrina

hidrauliki
gradijent

III. HIDROGEOLOKI UVJETI

OPENITO O PODZEMNOJ VODI

hidrostatski tlak
propusnost
teenje podzemne vode:

HIDRAULIKI GRADIJENT

HIDROSTATIKI UVJETI

HIDROSTATSKI TLAK
porni tlak u tlu kada voda miruje

Porni tlak P na dubini h u vodi jednak je

jedininoj teini vode (w) * dubina +
atmosferski pritisak

slide JEDININE TEINE

RPV horizontalna; ista u tlu i jezeru

skica 1: naprezanja u
elementu tla od vlastite
teine kada je tlo potopljeno
8

JEDININA TEINA ili gustoa tla

= teina materijala / volumen materijala

m = vlana jedinina teina tla
d = suha jedinina teina
(teina potpuno osuenog tla, u penici)

sat = saturirana jedinina teina

(teina potpuno saturiranog tla)

w = jedinina teina vode

= 62.4 lb/ft3

(1 ft3 vode tei 62.4 lb; 9.8 kN/m3)

Naelo efektivnih naprezanja

SUHO TLO naprezanja se prenose preko vrstih
estica
TLO ISPOD RPV-A naprezanja se prenose
preko vrstih estica i vode
za mehaniko ponaanje tla bitna su
EFEKTIVNA NAPREZANJA (), naprezanja
koja se prenose preko vrstih estica (skeleta tla)
efektivno naprezanje je onaj dio totalnog naprezanja koji
se prenosi preko skeleta tla

10

Naelo efektivnih naprezanja

izmjeriti se mogu ukupna (totalna
naprezanja)
izmjeriti se mogu porni tlakovi (tlakovi u
pornoj vodi)
EFEKTIVNA NAPREZANJA () je
izvedena veliina
= -u
11

PODZEMNA VODA PORNI TLAK

raunanje pornog tlaka

h = hp + z
ukupni potencijal
(visina potencijalne
energije) =
piezometarski
potencijal +
geodetski
potencijal

= hp w
PORNI TLAK je
umnoak
piezometarskog
potencijala i
jedinine teine
vode

12

III. HIDROGEOLOKI UVJETI

INENJERSKI PARAMETRI
PODZEMNA VODA PORNI TLAK

h = hp + z
= hp w

tlana visina

13

III. HIDROGEOLOKI UVJETI

INENJERSKI PARAMETRI
PODZEMNA VODA PORNI TLAK

h = hp + z
= hp w

14

Naelo efektivnih naprezanja

EFEKTIVNA NAPREZANJA () je
= -u
budui da voda ne moe prenositi
posmina naprezanja vrijedi:
=
efektivna naprezanja su vana jer
deformacije (slijeganja) tla i vrstoa
ovise upravo o tim naprezanjima
15

PODZEMNA VODA I OTPORNOST TLA

nesaturirano tlo

kompresija

zrak

kompresija

krute
estice
meuzrnski pritisak
16

PODZEMNA VODA I OTPORNOST TLA

saturirano tlo
voda
kompresija

otpor vode
zrak

kompresija

krute
estice

meuzrnski
pritisak
17

III. HIDROGEOLOKI UVJETI

INENJERSKI PARAMETRI
PODZEMNA VODA I OTPORNOST TLA

nesaturirano tlo

saturirano tlo
voda

zrak

zrak

krute
estice

krute
estice

meuzrnski
pritisak

meuzrnski
pritisak
18

zbog vode - razlika izmeu efektivnih i ukupnih naprezanja

19

PODZEMNA VODA I OTPORNOST TLA

nesaturirano tlo

saturirano tlo
voda

zrak
EFEKTIVNA
NAPREZANJA
krute estice

meuzrnski
pritisak
UKUPNO = EFEKTIVNO

PORNI ILI HIDROHIDROSTATIKI

zrak
PRITISAK
EFEKTIVNA
NAPR.
krute estice

meuzrnski
pritisak
UKUPNO = EFEKTIVNO + PORNI
20
TLAK

10

PODZEMNA VODA I OTPORNOST TLA

saturirano tlo

zrak
EFEKTIVNA
NAPR.
krute estice

smicanje

smicanje

voda

nema posminu vrstou

meuzrnski
pritisak
21

PODZEMNA VODA I OTPORNOST TLA

= u
promjene u podzemnoj vodi utjeu na efektivna naprezanja
umanjuju se
efektivna naprezanja
sposobnost tla da se odupre
sili smicanja je manja

saturirano tlo

poveanje razine
podzemne vode

poveanje
pornog tlaka
22

11

HIDROSTATSKI TLAK I PROCJEIVANJE

porni tlak u tlu kada je voda nepokretna

RPV horizontalna; ista u tlu i jezeru

hidrauliki gradijent
nagib linije

23

porni tlak = tlak vode u porama saturiranog elementa tla

uvjeti: nema teenja, nema naprezanja
porni tlak = jedinina teina vode
pomnoena s visinom stupca vode
( = w* hp)

= 0 kPa

= 1 kPa

= 3 kPa

24

12

porni tlak = tlak vode u porama saturiranog elementa tla

uvjeti: teenje prema gore; procjeivanje
uzrokuje poveanje pornog tlaka:

na element uronjen u vodu djeluje uzgon

koji je jednak razlici tlakova s donje i
gornje strane:
-za jedinini volumen uzgon je jednak
jedininoj teini vode

u = u d u g = w

= 0 kPa

=
=1
1 kPa
kPa

= 5 kPa

vrh uzorka SAMO PORNI TLAK

25

Odreivanje potencijala i pornog tlaka je

neophodno da bi se predvidjele promjene
pornog tlaka i njihovi mogui uinci na
inenjerske radove.
Kvantifikacija teenja vode kroz tlo pomou
Darcyjevog zakona: Q=kAh/L.
Strujna mrea je grafika metoda za izraun
procjeivanja.
26

13

PODZEMNA VODA:
kretanje podzemne vode
Brzina TEENJA podzemne
vode KROZ TLO:
v=k*i
-nagib vodne plohe
-propusnost stijene.
Darcyjev zakon:

27

III. HIDROGEOLOKI UVJETI

INENJERSKI PARAMETRI
PODZEMNA VODA PROTOK

vano zbog raunanja procjeivanja kroz ili ispod nasipa

ANALITIKA METODA
h
Q = kA
L
GRAFIKA METODA
STRUJNA MREA
28

14

teenje vode u tlu modelira se strujnom mreom;

STRUJNICE linije koje pokazuju smjer teenja
EKVIPOTENCIJALA linija jednakih potencijala
STRUJNA CIJEV podruje izmeu dvije strujnice

29

PODZEMNA VODA PROTOK strujna mrea

Upotreba strujne mree

odreivanje tlaka vode (pornog tlaka) u bilo
kojoj toki mree:
mnoenje piezometarske visine sa
specifinom teinom vode
=hp*w
odreivanje protoka
(za jednu strujnu cijev : qi=k*(H/ l)* b
za kvadratinu mreu je l/ b=1

30

15

PODZEMNA VODA PROTOK strujna mrea

qi = k* (H/ l)* b

Q = k

31

PROPUSNOST
TLO
zrak

krute
estice

drenirani uvjeti

zrak
voda

voda

krute
estice

krute
estice

parcijalno nedrenirani uvjeti ili

32
drenirani uvjeti potpuno saturirani

16

III. HIDROGEOLOKI UVJETI

INENJERSKI PARAMETRI
PROPUSNOST
TLO

pore ili upljine

u tlu

zrak
voda

KOLIINA
VELIINA
POVEZANOST

krute
estice

pora
uvjetuje
propusnost
tla
33

PROPUSNOST TLA
mjerne jedinice i red veliine

34

17

PODZEMNA VODA SILA STRUJNOG TLAKA

...naprezanje u tlu prouzroeno teenjem vode

(= hidrauliki gradijent * jedinina teina vode)

moe prouzroiti istiskivanje individualnih estica

(djeluje u podnoju brana, na padinama ili na dnu iskopa;
naruava integritet strukture tla, stvaranje kanala i razvoj jo veih pritisaka)

pojava kljuanja tla kod kritinog hidraulikog gradijenta

SILA STRUJNOG TLAKA premauju teinu tla; gubi se meuzrnsko trenje

w
T
b
i c
=
=
ic = / w

u krupnozrnatim pijescima ic je 0.9-1; FS (likvefakcija)=ic/i

35

Hidrauliki slom tla

u graevinskoj jami moe nastupiti slom tla
uslijed strujanja vode prema gore
tzv. kritini hidrauliki gradijent
ispiranje estica iz tla u dnu graevne jame
samoubrzavajui proces, jer se ispiranjem estica
smanjuje debljina tla, a time poveava gradijent
(proces u graevnoj jami moe biti tako brz da mjeavina vode i
estica u nekoliko sati ispuni itav volumen graevne jame)

36

18

poveanje RPV-a; opasnost od hidraulikog sloma tla

37

slika Daso

38

19

U inenjerskoj geologiji vani:

1. (hidrogeoloki) uvjeti koji imaju inenjersko znaenje, a

odnose se na povrinsku i podzemnu vodu;
2. analitiki postupci;
3. metode kontrole negativnog utjecaja podzemne vode i
procjeivanja;
-

(prostorno planiranje)

39

III. HIDROGEOLOKI UVJETI

Prouavanje podzemne vode
u inenjerskoj geologiji
VODA KAO INENJERSKI PROBLEM
(1) problema koje moe prouzroiti u graenju;
(2) njezinog djelovanja kao agensa erozije;
(3) njezinog utjecaja na funkcioniranje graevina;
(4) njezinog djelovanja kao medija za prenoenje
zagaenja
40

20

III. HIDROGEOLOKI UVJETI

INENJERSKI PROBLEMI
slom brane Teton (USA)

voda kao agens erozije hidrauliki slom tla

41

III. HIDROGEOLOKI UVJETI

INENJERSKI PROBLEMI
slom brane Teton (USA)

42

21

III. HIDROGEOLOKI UVJETI

INENJERSKI PROBLEMI
slom brane Teton (USA)

Otvorene frakture i pukotine u stijeni desnog potpornjaka bile su inicijalni

diskontinuiteti na kojima je zapoeo proces ispiranja materijala vodom.
43

III. HIDROGEOLOKI UVJETI

INENJERSKI ZAHVATI
BARIJERE (razliite vrste nasipa)
BRTVENI SLOJEVI
DRENOVI
BUOTINE I BUNARI
44

22

sl 8.49
8.51

45

46

23

III. HIDROGEOLOKI UVJETI

INENJERSKI ZAHVATI
izbor metode kontrole podzemne vode ovisi o geolokoj grai
podzemlja

neophodni podaci o znaajkama stijena/tala i podzemnoj vodi

47

H/h=
y

=34y

slatke / slane

= specifina
teina

48

24