Izvjestaj o Monitoringu FINAL

JOINT ACTION FOR GREEN INDUSTRY - ZAJEDNIKA AKCIJA ZA OZELENJAVANJE INDUSTRIJE (Program IPA 2008)
Projekat finansira EU
IZVJETAJ NEVLADINIH ORGANIZACIJA

O MONITORINGU OKOLINOG UINKA
INDUSTRIJA U FEDERACIJI BiH
Sarajevo, maj 2012. godine

1
Ova publikacija je uraena uz pomo Evropske unije.

Sadraj publikacije je iskljuiva odgovornost COOR-a i ICVA-e i ni u kom sluaju ne predstavlja
stanovita Evropske unije.
Sadraj
1. Uvod......................................................................................................................................... 5
2. Znaaj i uloga nevladinih organizacija u monitoringu stanja okolia i primjeni okolinskih dozvola.................. 5
3. Metodologija.............................................................................................................................. 6
Uspostavljanje Watchdog grupe za nadzor..................................................................................... 6
Uspostavljanje partnerstva izmeu vladinog i nevladinog sektora.......................................................... 8
Upitnik i tabela za analizu kao rezultat monitoringa na terenu.............................................................. 8
4. Zakonski okvir............................................................................................................................. 9
Vaei zakoni FBiH...................................................................................................................... 10
Meunarodni dokumenti............................................................................................................ 12
Znaaj okolinske dozvole............................................................................................................. 13
5. Praksa u primjeni okolinskih dozvola.............................................................................................. 14
Efikasnost i odgovornost u upravljanju okoliem - generalno zapaanje................................................. 14
Komunikacija............................................................................................................................ 15
Kapaciteti u upravljanju okoliem i primjeni okolinskih dozvola........................................................... 15
6. Generalne preporuke.................................................................................................................. 16
7. Specifinosti kantona.................................................................................................................. 17
7.1. Zeniko-dobojski kanton........................................................................................................ 17
7.2. Posavski kanton................................................................................................................... 18
7.3. Unsko-sanski kanton............................................................................................................ 19
7.4. Kanton 10 (Livno)................................................................................................................. 20
7.5. Bosansko podrinjski kanton Gorade........................................................................................ 22
7.6. Srednje bosanski kanton........................................................................................................ 23
7.7. Tuzlanski kanton.................................................................................................................. 24
7.8. Kanton Sarajevo.................................................................................................................. 25
7.9. Zapadno hercegovaki kanton................................................................................................ 27
7.10. Hercegovako neretvanski kanton......................................................................................... 29
8. Prilozi...................................................................................................................................... 31
8.1. Zakonski okvir u FBiH............................................................................................................ 31
8.2. Industrije koje su uestvovale u projektu.................................................................................. 36
8.3. Preduzea sa izdatom okolinskom dozovolom, preduzea koja su
trenutno u postupku izdavanja okolinske dozvole i onih koje bi trebalo da imaju okolinsku dozvolu ............ 39
Popis akronima
FBiH
Federacija Bosne i Hercegovine
COOR
Centar za okolino odrivi razvoj
ICVA
Inicijativa i civilna akcija
FMOiT
Federalno ministarstvo okolia i turizma
BAT
Best Available Techniques (u prijevodu Najbolje raspoloive tehnike)
OCD
Organizacija civilnog drutva
NVO
Nevladina organizacija
1. Uvod
Ovaj izvjetaj predstavlja dokument izraen u okviru projekta pod nazivom Joint Action for Green Industry
- Zajednika akcija za ozelenjavanje industrije. Projekat Joint Action for Green Industry - Zajednika akcija
za ozelenjavanje industrije je dobio finansijsku podrku Evropske unije, a u okviru IPA Programa za Bosnu i
Hercegovinu (IPA BiH 2008). Projekat zajedniki implementiraju dvije organizacije civilnog dutva: Centar za
okolino odrivi razvoj (COOR) i Inicijativa i civilna akcija (ICVA) iz Sarajeva. Opti cilj projekta je podsticanje
partnerstva izmeu nevladinog i vladinog sektora u cilju efektivne implementacije standarda Evropske unije
o integralnoj prevenciji i kontroli zagaivanja u BIH.
Ovaj izvjetaj izraen je kao rezultat ostvarivanja sljedeih specifinih ciljeva projekta:
izgraditi kapacitete organizacija civilnog drutva (OCD-a) za monitoring ponaanja industrija u
skladu sa izdatim okolinskim dozvolama,
podstai vladu i OCD-a da zajedniki rjeavaju specifine okolinske probleme koje uzrokuju industrije i
identificirati postojee kompanije kojima je potrebna okolinska dozvola, kao i one koje se ne ponaaju u skladu sa uvjetima propisanim u istoj .
Cilj izvjetaja o monitoringu je analiza problema u primjeni mjera i aktivnosti iz okolinske dozvole, te pokretanje dijaloga izmeu svih subjekata (ministarstva, inspekcije, industrije) o efektivnosti okolinskih dozvola u
praksi kao uspostavljenog mehanizma za prevenciju i kontrolu zagaivanja, te davanje preporuka za to bolju
provedbu Zakona o zatiti okolia u FBiH.
2. Znaaj i uloga nevladinih organizacija u monitoringu stanja okolia

i primjeni okolinskih dozvola
Postoje generalni indikatori na osnovu kojih se moe pratiti/utvrditi stanje u oblasti okolia u nekoj zemlji, a
koji su zasnovani na obavezujuim domaim i meunarodnim dokumentima zakonima, direktivama, konvencijama.
Neki od indikatora koji daju sliku stanja u okoliu, a na koje se osvre i ovaj izvjetaj su:
ocjena efikasnosti i odgovornost u upravljanju okoliem;
broj tijela i radnih mjesta uspostavljenih u svrhu upravljanja okoliem/kapaciteti;
uee graana i njihovih organizacija u kreiranju i provoenju politika zatite okolia.
Nevladine organizacije su jedan od subjekata koji mogu vriti nezavisni monitoring stanja u oblasti okolia i
pri tome:
sprijeiti krenja ljudskih prava graana (pravo na ivot u zdravoj sredini, pravo na uravnoteen razvoj,
pravo na pitku vodu, pravo na informaciju) do kojih dolazi loim zakonskim rjeenjima ili nedosljednom primjenom zakona u praksi;
dati doprinos esto nedovoljno opremljenim institucijama vlasti u uspjenom provoenju zakona i
poboljanju zakonskih rjeenja.
Rezultati monitoringa primjene okolinskih dozvola navedeni u ovom izvjetaju nastali su na osnovu rada odnosno provedenih aktivnosti ukupno 12 nevladinih organizacija (dva projektna partnera i 10 nevladinih organizacija koje su uzele uee u projektu, iz svakog kantona po jedna ), u saradnji sa kantonalnim ministarstavima
nadlenim za zatitu okolia, kantonalnim inspekcijama nadlenim za nadzor okolinskih dozvola, odnosno za
kontrolu usklaenosti sa zahtjevima i mjerama propisanim okolinskom dozvolom, Federalnim ministarstvom
okolia i turizma i Federalnom upravom za inspekcijske poslove, kao i bliskom saradnjom sa 50 pogona/industrija koje imaju izdate ili su u procesu izdavanja okolinskih dozvola na kantonalnom ili federalnom nivou.
Monitoring ponaanja industrija od strane nevladinih organizacija je novina u bosanskohercegovakoj praksi,
kako za nevladine organizacije i institucije vlasti, tako i za same industrije.
Veina industrija i dio institucija vlasti u oblasti okolia tokom provoenja projekta podralo je uee NVO-a
u monitoringu kao dobrodolu pomo u vidu osiguranja komunikacije izmeu svih strana (ministarstva, inspekcije, industrije) i kao pomo inspekcijama i ministarstvima u evidentiranju problema i potreba na terenu.
Takoer, svi pogoni/industrije se slau da mehanizmi okoline dozvole predstavljaju veliku pomo pri ispunjavanju obaveza industrije po pitanju prevencije i smanjenja zagaenja.
S druge strane, jedan dio industrija smatrao je da su pored estih kontrola inspekcija, aktivnosti nevladinih
organizacija i evidencija problema i potreba dodatno optereenje za industrije, naroito one industrije koje
nemaju odreenu osobu za pitanja okolia.
Nadamo se da e svi ukljueni subjekti prepoznati koristi od uea 12 nevladinih organizacija u okviru projekta, te da e odgovorne intitucije reagovati na uoene probleme i ponuene prijedloge u ovom izvjetaju.
3. Metodologija
Uspostavljanje Watchdog grupe za nadzor
Cilj projektne aktivnosti uspostave NVO Watchdog grupe za provoenje nadzora i monitoringa industrijskih
aktivnosti u okviru projekta je bio prije svega identifikacija i umreavanje NVO-a koje zadovoljavaju sljedee
kriterije:

bave se aktivnostima u oblasti zatite okolia,

lokacija NVO-a (bitno da bude iz svakog kantona barem jedna),
broj osoblja,
prethodno iskustvo u projektima iz oblasti zatite okolia,
prethodno iskustvo u projektima iz oblasti sprjeavanja i kontrole zagaenja
uzrokovane industrijskim aktivnostima,
moraju pokazati interes i inicijativu da djeluju kao partner vladinim institucijama u
postizanju jednog od ciljeva implementacije Zakona o zatiti okolia , tj. oblasti
monitoringa industrijskih aktivnosti,
moraju pokazati interes za poboljanjem svojih kapaciteta za monitoring industrijskih
aktivnosti u cilju da kao partner zajedniki sa vladinim institucijama pronau rjeenje
u borbi protiv industrijskog zagaenja.
Ukupno 30 organizacija civilnog drutva je pokazalo interes podnoenjem aplikacija i traene dokumentacije na
osnovu koje su COOR i ICVA zajedniki pregledali svu dokumentaciju i provjerili da li je sve u skladu sa postavljenim
kriterijima i izvrili odabir NVO-a koje e implementirati projektne aktivnosti. U nekim kantonima situacija je bila
takva da su interes pokazali samo po jedna NVO dok je u nekim kantonima apliciralo po nekoliko NVO-a koji su
imali priblino isto iskustvo, te su projektni partneri odluili da zajednilki posjete i obave intervju sa osobljem ovih
NVO-a lino, te odlue koji od njih bi bili najbolja opcija za implementaciju projektnih aktivnosti.
Sljedee NVO su izabrane za uee u projektu u okviru Watchdog grupe:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON EKO MOST MOSTAR,

SREDNJE-BOSANSKI KANTON EKO ELEMENT BUGOJNO,
SARAJEVSKI KANTON EKOTIM SARAJEVO,
ZENIKO-DOBOJSKI KANTON UDRUGA PODUZETNIKA I POSLODAVACA
UPIP EPE,
BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON GORADE - MAJKA I DIJETE-ICEM, SEKTOR ZA
EKOLOGIJU, RUDO,
POSAVSKI KANTON EKORAZVOJ GRADAAC,
TUZLANSKI KANTON DIR TUZLA,
KANTON 10 CENTAR ZA GRAANSKU SURADNJU LIVNO,
UNSKO-SANSKI KANTON UDRUENJE EKOLOKA KOALICIJA UNSKOG SLIVA EKUS BIHA,
ZAPADNO-HERCEGOVAKI KANTON DRUTVO ZA ZATITU OKOLIA I KULTURNOPOVIJESNOG NASLJEA ZAPADNA HERCEGOVINA IROKI BRIJEG.
Slika 1 Podruje Federacije BiH sa lokacijama odabranih NVO-a
Uspostavljanje partnerstva izmeu vladinog i nevladinog sektora

U okviru aktivnosti uspostavljanja partnerstva sa vladinim institucijama cilj je bio da se uspostavi partnerstvo
izmeu NVO-a i vladinih institucija u zajednikom rjeavanju problema industrijskog zagaenja. Ova aktivnost je realizovana kroz tri pod-aktivnosti putem ega je stvorena komunikacijska platforma izmeu NVO-a,
relevantnih ministarstava nadlenih za izdavanje okolinskih dozvola i nadlenih inspekcija kako na federalnom tako i na kantonalnom nivou, te predstavnicima industrije.
Na osnovu prezentacija odranih u svih 10 kantona i na federalnom nivou na sastancima sa federalnim ministarstvom za zatitu okolia i inspektorima, te na kantonalnom nivou koje su obavili projektni partneri i podugovorene NVO iz respektivnih kantona prezentiran je koncept partnerstva, te nain saradnje. Sva ministarstva
i nadlene inspekcije za nadzor okolinskih dozvola su prihvatili uee u projektu i pristali da budu aktivni
uesnici. Stvorena je platforma za razgovor u okviru koje se raspravljalo o nekim konkretnim akcijama koje
mogu uraditi/implementirati NVO-i a koje e pomoi ministarstvima u borbi protiv industrijskog zagaenja.
Kao jedna od aktivnosti projekta organizovan je okrugli sto sa ueem predstavnika svih ministarstava za okoli
i okoline inspekcije sa kantonalnih i federalnog nivoa kao ideja za pruanje jedinstvene mogunosti za razmjenu informacija, miljenja i primjedbi izmeu razliitih zainteresovanih strana u oblasti izdavanja okolinskih
dozvola na svim nivoima to moe pomoi da se jasno identifikuju problemi i ponude rjeenja za industrijsko zagaenje u FBiH. Predmet okruglog stola izmeu ostalog je bio prikazati broj zagaivaa u svakom kantonu koji su
dobili odnosno nisu dobili okolinsku dozvolu, stanje sa registrovanim zagaivaima i zagaivanjima prikupljeno
u okviru Federalnog registra zagaivaa, razmjena podataka izmeu kantonalnih i federalnog nivoa, priprema
za provjeru registrovanih zagaivaa oko usaglaavanja sa okolinskom dozvolom, itd.
U saradnji sa ministarstvima i inspekcijom, Watchdog grupa NVO-a je u okviru monitoringa industrijskih
aktivnosti organizovala direktne sastanke licem u lice izmeu vladinih institucija i odabranih industrija koje
su prihvatile uee u projektu. Cilj ove pod-aktivnosti je bio obezbjediti industriji i vladinim institucijama
platformu za analizu problem - uzrok vezano za monitoring industrijskih aktivnosti i usaglaavanje zagaivaa sa okolinim zakonodavstvom.
Grupa NVO-a je zajedniki sa projektnim partnerima napravila takoer i pregled industrija koje jo uvijek nisu
dobile okolinsku dozvolu, a i onih industrija koje je imaju, a koje su identifikovane u prvom koraku aktivnosti
monitoringa, te industrija koje su u procesu dobivanja okolinske dozvole. Direktni sastanci su se organizovali
na kantonalnim i federalnom nivou gdje su prisustvovale industrije zavisno od toga kojem nivou vladinih institucija pripadaju kada je u pitanju izdavanje okolinskih dozvola.
Rezultat ove pod-aktivnosti je poboljana komunikacija izmeu relevantnih ministarstava i industrija, a takoer i identifikacija zajednikih rjeenja za poboljanje implementacije okolinog zakonodavstva.
Upitnik i tabela za analizu kao rezultat monitoringa na terenu

Na zajednikim internim sastancima Watchdog grupe NVO-a i projektnih partnera osmiljen je format upitnika i modela tabele za analizu i usporedbu ispunjenosti mjera i aktivnosti iz okolinske dozvole koji su podijeljeni industrijama. Predstavnici Watchdog grupe su svako u jednom od kantona izvrili obilazak i posjete pogonima i postrojenjima odabranih preduzea/industrija, te zajedniki sa njihovim predstavnicima uz pomo
dokumentacije koja je stavljena na uvid izvrili usporedbu usklaenosti mjera i aktivnosti iz okoinske dozvole
i stanjem na terenu, te izvrili uvid dobrih upravljakih praksi u oblasti zatite okolia.
4. Zakonski okvir
Na osnovu Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave BiH (Slubeni glasnik BiH, broj 5/03, 42/03,
26/04, 42/04, 45/06 i 88/07), nadleno tijelo za oblast okolia, na nivou drave BiH je Ministarstvo vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO BiH), odnosno Sektor za prirodne resurse, energiju i okoli ovog ministarstva. Meutim, uloga MVTEO BIH je ograniena injenicom da ono nema nephodne pravne ovlasti za
donoenje zakona i povedbenih propisa. Ovo je posljedica podijeljenih nadlenosti koje proizilaze iz Ustava
BiH, kojim je primarna nadlenost u oblasti okolia dodijeljenja entitetima.
U skladu sa izmjenama i dopunama Zakona o Federalnim ministarstvima i drugim tijelima Federalne uprave
(Slubene novine FBiH, broj 2/06), ranije Federalno ministarstvo prostornog ureenja i okolia je transformirano u Federalno ministarstvo okolia i turizma i Federalno ministarstvo prostornog ureenja. Federalno
ministarstvo okolia i turizma je glavno tijelo nadleno za zatitu okolia u FBiH. Ovo ministarstvo obavlja
upravne, strune i druge poslove iz nadlenosti Federacije, koji se odnose na ekoloku zatitu zraka, vode i
tla, izradu strategije i politike zatite okolia, standarda kvaliteta zraka, vode, tla, kao i za ekoloko praenje i
kontrolu zraka, vode i tla.
Federacija BiH je 2003. godine usvojila set okolinskih zakona, ukljuujui i Zakon o zatiti okolia. Ovaj set
zakona se zasniva na nekima od najznaajnijih EU Direktiva, ukljuujui Direktivu o integralnoj prevenciji i
kontroli zagaivanja IPPC Direktivu, Direktivu o procjeni uticaja na okoli, Direktivu o sprjeavanju nesrea
velikih razmjera i dr. Pored ovog Zakona, donesen je i znaajan broj podzakonskih akata, koji omoguavaju
njihovu potpunu primjenu u oblasti industrijskog zagaenja.
Na nivou kantona/upanija su takoer formirana ministarstva nadlena za oblast okolia, koja djeluju u skladu sa ovlastima koja su im dodijeljena relevantnim federalnim okolinim zakonima. To su ovisno od kantona/
upanije, uglavnom ministarstva graevinarstva, prostornog planiranja i zatite okolia. Jedna od njihovih
nadlenosti jeste izdavanje okolinskih dozvola za pogone i postrojenja koji su po kapacitetima ispod graninih
pragova definisanih u Pravilniku o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoli
i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Slubene novine FBiH, br. 19/04) od 10.04.2004. godine.
Neuobiajeno kompleksna struktura upravljanja i ustavno ureenje, kao i nedostatak efikasne koordinacije
na dravnom nivou, uveliko onemoguavaju razvoj jedinstvenog pravnog okvira za oblast okolia u BiH. Osim
Federalnog ministarstva okolia i turizma, nekoliko drugih tijela u FBiH se bave pitanjima okolia putem njihovog uea u usvajanju zakona i podzakonskih akata, izdavanja okolinskih dozvola i rjeavanja razliitih pitanja
vezanih za oblast okolia. To su ostala ministarstva, nezavisne uprave i institucije, te institucije povezane sa
ministarstvima. Ostala ministarstva koja imaju sekundarnu odgovornost po pitanju okolia su ministarstva
nadlena za vodoprivredu, poljoprivredu, umarstvo, zdravstvo, industriju, energetiku i rudarstvo.
Inspekcijski nadzor nad provoenjem Zakona o zatiti okolia FBiH, vri Federalna inspekcija koja je organizirana u okviru Federalne uprave za inspekcijske poslove i kantonalne inspekcije u okviru kantonalne uprave za
inspekcijske poslove, a izuzetno, ukoliko postoji potreba, poslovi iz nadlenosti kantonalne uprave mogu se
prenijeti na grad i optinu, ukoliko postoje uvjeti za organiziranje inspekcijskog nadzora.
Vaei zakoni FBiH

Procedura izdavanja okolinske dozvole u FBiH regulirana je:
- Zakonom o zatiti okolia (Sl. novine FBiH, br. 33/03);
- Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti okolia (Sl. novine FBiH, br. 38/09);
- Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoli i pogonima
i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinu dozvolu (Slubene
novine FBiH, br.19/04),
- Pravilnik o uvjetima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone i postrojenja koja
imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti okolia (Slubene novine Federacije BiH
br. 45/09 od 15.7.2009.; Sl.novine F BiH broj 43/10; Sl.novine F BiH broj 31/12 od 11.4.2012.godine)
Procedura izdavanja okolinske dozvole, koja predstavlja upravni akt koji izdaje nadleno ministarstvo za pogone i
postrojenja koji imaju ili mogu imati negativan uticaj na okoli, u FBiH je propisana za sljedee pogone i postrojenja:
- Pogone i postrojenja za koje je obavezna procjena utjecaja na okoli, procedura procjene zapoinje
podnoenjem Studije o utjecaju na okoli Federalnom ministarstvu okolia i turizma (FMOIT). Studiju
rade strune institucije ovlatene od strane Ministarstva. Ministarstvo u postupku ocjene, Studiju
stavlja na javni uvid putem web stranice Ministarstva, obavjetava i poziva javnost na raspravu o Studiji (osiguranje uea javnosti i zainteresiranih strana), te imenuje strunu komisiju za ocjenu Studije.
Nakon provedene Javne rasprave i ocjene strune komisije, Ministarstvo donosi rjeenje o odobravanju ili odbijanju Studije. U sluaju odobravanja, Ministarstvo izdaje Rjeenje o odobravanju okoline
dozvole. U sluaju odbijanja, postupak se prekida.
- Pogone i postrojenja za koje se procjena utjecaja vri na temelju ocjene Federalnog ministarstva, procedura procjene poinje pripremom i podnoenjem Zahtjeva za izdavanje okoline dozvole nadlenom
ministarstvu, a ovo ministarstvo dostavlja Zahtjev zajedno sa prilozima, nadlenim organima i zainteresiranim subjektima radi davanja miljenja i sugestija (osiguranje uea javnosti i zainteresiranih strana).
- Pogone i postrojenja, za koje nije potrebna procjena utjecaja na okoli, a za koje Federalno ministarstvo izdaje okolinu dozvolu, procedura izdavanja okoline dozvole zapoinje predavanjem Zahtjeva
za izdavanjem okoline dozvole Ministarstvu, koje izdaje okolinu dozvolu.
Zakonom propisani rok za izdavanje okolinske dozvole je etiri mjeseca od podnoenja zahtjeva ili dva mjeseca od izrade Studije o uticaju na okoli. Zakonski propisani rok vaenja okolinske dozvole je pet godina.
Sadraj zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole je propisan lanom 54.a. Zakona o zatiti okolia FBiH.
Za projekte, pogone i postrojenja, za koje nije potrebna procjena utjecaja na okoli, za pogone i postrojenja ispod
pragova utvrenih gore navedenim pravilnikom i pogone i postrojenja koja nisu navedena u pravilniku, okolinsku
dozvolu izdaju nadlena kantonalna ministarstva. Izuzetno, u skladu sa Zakonom o zatiti okolia (Slubene novine
SBK br. 04/05) u Srednjobosanskom kantonu, nadlenost za izdavanje okolinskih dozvola za vrlo male pogone i
postrojenja ija je emisija iznad pragova utvrenih za emisije iz kunih izvora je prenesena na opinski nivo.
Zakon o vodama (Slubene novine FBiH, br.70/06; ) propisuje da je za zahvatanje vode u svim privrednim
granama i djelatnostima, a naroito za poljoprivredu, neophodno pribaviti vodne akte, i to:
- Prethodnu vodnu saglasnost;
- Vodnu saglasnost, i
- Vodnu dozvolu.
10
lanom 112., Zakona o vodama FBiH je predvieno da se okolinska dozvola izdaje na osnovu prethodno pribavljene prethodne vodne saglasnosti kojom se odluuje o ostvarivanju prava na vodu podnosioca zahtjeva,
kao i nain ostvarivanja tih prava. Na ovaj nain, osigurano je da nadleno ministarstvo u okolinu dozvolu
integrira preporuke i mjere zatite voda iz prethodne vodne saglasnosti. Zahtjev za izdavanje prethodne vodne saglasnosti, kako je propisano istim lanom, stav 2. podnosi organ nadlean za izdavanje okoline dozvole.
U FBiH, vodni akti se izdaju u skladu sa Pravilnikom o sadraju, obliku, uvjetima, nainu izdavanja i uvanja
vodnih akata (Slubene novine FBiH, broj 06/08, 57/09 i 72/09). Za izdavanje vodnih akata, zaduene su
nadlene Agencije za vode. Izdavanje vodnih akata nije samo u nadlenost Agencija za vode, nego i resornih
kantonalnih ministarstava. Tako je za tehnoloke otpadne vode nadlenost Agencije, a za sanitarno fekalne
vode nadlenost je kantonalna. Dalje, nadlenost je podijeljena i prema koliini vode koja se zahvata. Tako
imamo situaciju da za pogone i postrojenja za koje okolinsku dozvolu izdaje federalno ministarstvo, vodne
akte izdaje kantonalno ministarstvo i obrnuto.
U skladu sa lanom 19. Zakona o upravljanju otpadom (Slubene novine FBiH, br. 33/03) uz zahtjev za dobivanje okolinske dozvole potebno je prioiti i Plan upravljanja otpadom.
Plan treba da sadri:
- dokumentaciju o otpadu koji proizvodi poduzee (porijeklo, vrste otpada sukladno listi otpada, sastav,
koliina),
- mjere koje se trebaju poduzeti radi sprjeavanja proizvodnje otpada, posebice kada se radi o opasnom otpadu,
- odvajanje otpada, posebice opasnog otpada od druge vrste otpada i od otpada koji e se ponovo
koristiti,
- odlaganje otpada na odlagalitu,
- metode tretmana i/ili odlaganja.
Pravilnikom o kategorijama otpada sa listama (Slubene novine F BiH, br. 9/05) utvrena je lista otpada
prema djelatnostima u kojima nastaje.
Obavezu dobivanja okolinske dozvole imaju kako novi, tako i postojei pogoni i postrojenja.
Postojei pogoni i postrojenja, koji su navedeni u Pravilniku o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna
procjena utjecaja na okoli i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju
okolinu dozvolu (Sl. novine FBiH, br.19/04), podlijegali su obavezi dobivanja okolinske dozvole do 01.01 2008.
godine, odnosno do novog produenog roka tj. do kraja 2011. godine. Postojei pogoni i postrojenja morali su
pripremiti Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postepeno smanjenje emisija, odnosno zagaivanja, iji
sadraj je propisan Pravilnikom o uvjetima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone i
postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti okolia (Slubene novine Federacije BiH br. 45/09 od 15.7.2009., te izmjene i dopune Sl. Novine FBiH br. 43/10, i Sl. Novine FBiH br. 31/12).
Jedan od uslova za dobivanje integralne okolinske dozvole jeste da operatori pogona i postrojenja koriste
najbolje raspoloive tehnike (BAT-ove) kako bi sprijeili ili smanjili negativne uticaje na okoli. Prema definiciji
u Zakonu o zatiti okolia FBIH, BAT-ovi podrazumijevaju najefektniji i najnapredniji stepen razvoja djelatnosti
11
i njihovog naina rada koji ukazuje na praktinu pogodnost primjena odreenih tehnika (za obezbjeenje
graninih vrijednosti emisija) u cilju sprjeavanja i tamo gdje to nije izvodljivo, smanjenja emisija u okoli.
Uraeni su i provedbeni propisi, odnosno Pravilnici o donoenju BAT-ova kojima se postiu standardi kvaliteta okolia. Ovi provedbeni propisi nalau izradu tehnikih uputa o BAT-ovima za kljune industrijske grane
i aktivnosti.
Na osnovu zakona i provedbenih propisa uraeni su i usvojeni referentni dokumenti tj. tehnike upute o
najboljim raspoloivim tehnikama za sljedee podsektore prehrambene industrije i poljoprivrede: klaonicekrupna stoka, prerada mesa, uzgoj i prerada ribe, prerada mlijeka i proizvodnja mlijenih proizvoda, prerada
voa i povra i proizvodnja piva.
Federalno ministarstvo okolia i turizma je na osnovu odredbi lana 87. Zakona o zatiti okolia (Slubene
novine Federacije BiH, broj 33/03) i Pravilnika o donoenju najboljih raspoloivih tehnika kojima se postiu
standardi kvaliteta okolia (Slubene novine Federacije BiH br. 92/07) donijelo rjeenje kojim se usvajaju
Tehnike upute za najbolje raspoloive tehnologije BAT dokumenti. Rjeenje je je objavljeno je u Slubenim
novinama Federacije BiH br. 61/09 od 28.9.2009. godine.
Meunarodni dokumenti
Bosna i Hercegovina je sukladno svojim tenjama za pristupanje Evropskoj uniji prihvatila obaveze usklaivanja i izmjene vie sektorskih politika i zakonskih propisa koje te politike definiraju.
Bosna i Hercegovina je u junu 2008. godine potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju (SPP) sa Evropskom unijom (EU), kojim je potvren status BiH kao potencijalnog kandidata za lanstvo u EU. Od marta
2002. godine Evropska komisija redovito izvjetava Vijee i Parlament EU o napretku koji su postigle zemlje
zapadnog Balkana. Izvjetajem se analizira situacija u BiH glede politikih i ekonomskih kriterija za lanstvo u
EU, te se daje pregled sposobnosti BiH da provodi evropske standarde, odnosno postepeno usklauje svoje
nacionalno zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU (tzv. Acquis communautaire), to je jedan od osnovnih
preduvjeta za lanstvo u EU zemljama pristupnicama.
Ogranien napredak ostvaren je u pogledu zatite okolia, uglavnom u pogledu horizontalnog zakonodavstva.
Transpozicija i provoenje acquis-a u ovoj oblasti zahtijeva dalje poboljanje. Meutim, u oblasti kontrole
industrijskog zagaivanja i upravljanja rizikom, uinjen je odreeni napredak. Transpozicija IPPC Direktive
je relativno napredovala. Postoji provedbeno zakonodavstvo o uspostavi Registra zagaivaa, materija koje
zagauju i o usvajanju najboljih raspoloivih tehnika i eko-oznaka. U FBiH je inicirana javna kampanja za izdavanje okolinskih dozvola, kako bi se podigla svijest kod relevantnih industrijskih operatora.
Zakon o zatiti okolia na dravnom nivou koji bi osigurao usklaenu zatitu okolia u cijeloj zemlji, nije usvojen, niti je uspostavljena dravna agencija za okoli. U nedostatku agencije na dravnom nivou otean je sveobuhvatan monitoring. Ljudski i tehniki kapaciteti inspekcija koji prate usklaenost zakonodavstva iz oblasti
zatite okolia na entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou su nedovoljni.
Postignut je odreeni napredak u pogledu uspostavljanja entitetskih fondova za okoli. Fond za zatitu okolia u FBiH je postao operativan.
12
Znaaj okolinske dozvole

Uspostava novog sistema izdavanja okolinskih dozvola u FBiH utemeljena je na modernim EU standardima i
procedurama koje provjeravaju sve negativne uticaje koje pogoni i postrojenja u svom tehnolokom procesu
imaju na pojedine segmente okolia i okolinu u cjelini. Uveden je novi pravni instrument nazvan okolinska
dozvola, koji sa svojim instrumentarijem u formi odredbi u spomenutom Zakonu o zatiti okolia FBiH i provedbenim propisima preventivno treba da djeluje na prekomjerna zagaivanja okolia. Okolinska dozvola
ima za cilj visok nivo zatite okolia. Zakonskim propisima utvrene su, sukladno EU direktivama, granine
vrijednosti parametara zagaivanja okolia, ime se doprinosi ouvanju okolia, titi zdravlje ljudi i utie na
odrivi razvoj utemeljen na okolinskim naelima.
Prema Zakonu, aktivnosti ili pogoni i postrojenja koja ugroavaju ili mogu ugroziti okoli, ili koja imaju ili mogu
imati negativan uticaj na okoli, biti e podvrgnuti posebnom reimu kontrole. To podrazumijeva da e uslovi
za njihov rad biti propisani integralnom okolinskom dozvolom i to na nain da se sprijei, smanji ili, ukoliko je
mogue, u potpunosti eliminie zagaivanje zraka, vode i tla, ukljuujui i nastanak otpada. Obavezu dobivanja okolinske dozvole imaju kako novi, tako i postojei pogoni i postrojenja.
Pravilnikom o pogonima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu definisani
su oni zahvati u prostoru za koje se mora dobiti okolinska dozvola. Novi pogoni i postrojenja koji se nalaze u
ovom Pravilniku moraju pripremiti Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole, iji je sadraj propisan Zakonom o
zatiti okolia.
Postojei pogoni i postrojenja moraju pripremiti Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postepeno smanjenje emisija, odnosno zagaivanja, iji sadraj je propisan Pravilnikom o uslovima za podnoenje zahtjeva za
izdavanje okolinske dozvole. Takoer su propisani i rokovi za pojedine industrijske sektore i aktivnosti (ukupno 8) u kojima je potrebno dostaviti Plan aktivnosti, a koji se naknadno mijenjaju u skladu sa izmjenama
izvrenim u samom Zakonu.
Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole, odnosno Plan aktivnosti se dostavlja nadlenom federalnom ili kantonalnom ministarstvu u FBiH, u zavisnosti u ijoj nadlenosti je izdavanje okolinske dozvole.
Za pogone i postrojenja za koje nije potrebno pribavljanje okolinske dozvole, nadleni organ kod izdavanja urbanistike saglasnosti/dozvole za gradnju vodi rauna o ispunjavanju zahtjeva koji se postavljaju kroz
osnovne obaveze operatora pogona i postrojenja, a koje se zahtijevaju Zakonom o zatiti okolia
Svi potencijalni negativni uticaji u zahtjevu za okolinsku dozvolu moraju biti istraeni na potpuno integralan
nain. Emisije u zrak, vodu i tlo moraju biti istovremeno ocijenjene, zajedno sa ostalim faktorima, kao to
su potronja sirovina, potronja vode, minimizacija otpada, efikasnost koritenja energije, nastanak buke i
vibracija, te prevencija akcidentnih situacija.
Okolinskom dozvolom se propisuju mjere i aktivnosti koje se mogu primijeniti u proizvodnom procesu, a koje
su fokusirane na sprjeavanje nastanka zagaivanja na izvoru i bolje upravljanje prirodnim resursima.
Prema Zakonu, dozvola sadri slijedee:

Granine vrijednosti emisija (GVE) za zagaujue materije koje su zasnovane na najboljim raspoloivim tehnologijama uzimajui u obzir tehnike karakteristike pogona i postrojenja, njihov
geografski poloaj i ostale uslove;
13
Uslove za zatitu zraka, tla, vode, biljnog i ivotinjskog svijeta;

Mjere za upravljanje otpadom koji proizvodi pogon i postrojenje;
Mjere za minimizaciju prekograninog zagaenja;
Sistem samomonitoringa uz odreivanje metodologije i uestalosti mjerenja te,
Mjere vezane za uslove rada u vanrednim situacijama.
5. Praksa u primjeni okolinskih dozvola

Efikasnost i odgovornost u upravljanju okoliem - generalno zapaanje
Postojei sistem zatite okolia u Federaciji BiH nije dovoljno efikasan u praenju primjene zakonskih odredbi niti sankcionisanju nepotivanja zakona. Na osnovu provedenih aktivnosti u okviru projekta zakljueno
je sljedee:
- Zakonske odredbe i standardi propisani zakonima veoma esto nisu primjenivi u praksi;
- Federalni zakon o zatiti okolia i kantonalni zakoni (npr. Zeniko-dobojski kanton) nisu harmonizovani;
- U Posavskom kantonu propisi nisu regulisali klasifikaciju industrija to izaziva probleme u izdavanju
okolinskih dozvola;
- Najvei problem u praenju primjene okolinskih dozvola je nepostojanje jedinstvene evidencije zagaivaa na nivou FBiH industrija koje imaju okolinske dozvole, koje su u procesu dobijanja okolinskih dozvola i koje nisu ni podnijele zahtjev za izdavanjem dozvole. Od kantona, samo Unsko-sanski
kanton ima uspostavljen kantonalni registar zagaivaa. Inspekcije kontroliu izdate dozvole i pogone koji su podnijeli zahtjev za izdavanje dok istovremeno nema nikakve kontrole ni sankcija prema
onima koji nemaju okolinsku dozvolu, a emituju zagaenje.
- Nema razvijenih procedura o nainu produetka okoline dozvole po njenom isteku (nije propisano
ni Zakonom o okoliu niti u prateim propisima);
- Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole podnosi sam zagaiva koji esto nije svjestan pod ijom je
odgovornou (kantonalna/federalna), a nije ni svjestan zakonskih obaveza. Deava se da zagaiva
podnese zahtjev za okolinsku dozvolu kantonalnom nivou vlasti, eka godinu dana, a onda dobije
dopis da je nadlenost za izdavanje njegove dozvole na Federalnom nivou, uz jo jednu godinu ekanja dozvole.
- Nije harmonizovan sistem nedlenosti za izdavanje okolinskih dozvola na nivou FBiH. U Srednjebosanskom kantonu optine su nadlene za izdavanje okolinskih dozvola dok su to u drugim kantonima
sami kantoni. Pored potrebe za harmonizacijom sistema po pitanju nadlenosti, postoje i miljenja
da su u drugim kantonima optine nedovoljno ukljuene u izdavanje okolinskih dozvola (npr. Livno
kanton).
- Prisutan je problem viestrukog nivoa nadlenosti i neusaglaenost Federalnog i kantonalnih ministarstava okolia kao i neusaglaenost inspekcija postoje primjeri kada su nalozi federalnog inspektora za vode u konfliktu sa nalozima kantonalnog okolinog inspektora;
- Okolinske dozvole se razlikuju od kantona do kantona/optine u Srednjebosanskom kantonu.
- Postoje primjeri kada jedna industrija ima nekoliko dozvola (kantonalna/federalna) za razliite pogone i postrojenja u okviru iste lokacije. Problem za pogone predstavlja niz kantonalnih/federalnih
inspekcija koje se smjenjuju. Novi Zakon o zatiti okolia FBiH (predvieno predlaganja nacrta tokom
2012. godine) predvia integralne okoline dozvole koje podrazumijevaju jednu dozvolu za sve
pogone i postrojenja na jednoj lokaciji preduzea izuzev vodne dozvole.
14
- Neadekvatne su i kazne za nainjenu tetu na okoli i nisu srazmjerne nainjenoj teti. Iako je Zakonom
o prekrajnom postupku, maksimalna kazna vea, do 15.000 KM, kantonalni inspektori rijetko podnose zahtijeve po prekrajnom postupku.
Komunikacija
- Posebno je naglaen nedostatak komunikacije, koordinacije i saradnje svih subjekata u procesu izdavanja i primjene okolinskih dozvola (federalno i kantonalna ministarstva za okoli, federalna i kantonalne
inspekcije, zagaivai). Neodgovarajua je horizontalna i vertikalna komunikacije na nivou kantonalnih
i Federalnog ministarstva okolia i turizma kao i kantonalnih uprava za inspekcijske poslove i Federalne
uprave za inspekcijske poslove. Postoji i nedostatak saradnje izmeu kantona i opina vezano za izdavanje okolinskih dozvola i rjeavanje problema/albi od strane graana i industrija;
- Kantonalna ministarstva okolia nemaju evidenciju o industrijama kojima je okolinska dozvola izdata ili
su u procesu izdavanja na federalnom nivou a nalaze se na podruju njihovog kantona;
- Pri donoenju zakonskih rjeenja kantonalna ministarstva, a naroito inspekcije nisu dovoljno i adekvatno ukljueni. Ukoliko se zakon i da na raspravu, nema dovoljno vremena za sutinske komentare.
Kantonalne inspekcije uglavnom ne dobijaju prijedloge zakonskih rjeenja, tako da nastupaju problemi
kod primjene zakonskih rjeenja u praksi to oteava rad kantonalnih inspekcija;
- Ne postoji jasan mehanizam komunikacije izmeu kantonalnih/federalnog ministarstva i kantonalnih/
federalne inspekcije koji e doprinijeti rjeavanju uoenih problema i biti mehanizam za stalnu edukaciju u praenju primjene okolinskih dozvola na teritoriji FBiH. Miljenje Federalnog ministarstva okolia je da e uspostavljanje Federalne agencije za zatitu okolia rjeiti problem koordinacije u oblasti
okolia na teritoriji FBiH;
- Primjedbe industrija se odnose na nedostatak mehanizma komunikacije izmeu industrija i nadlenih
ministarstava i inspekcija u vidu:
dostupnosti informacija o novodoneenim zakonskim rjeenjima/pravilnicima;
pruanja strune pomoi od strane kantonalnih ministarstva ili inspekcija bilo u
vidu hitne pomoi ili kroz seminare i edukacije (npr. nain ispunjavanja upitnika
preko web stranice za evidenciju u registar zagaivaa);
nedostatku povratne informacije po podnesenim izvjetajima/mjerenjima za
registar zagaivaa;
nedostatku elektronske komunikacije sa nadlenim tijelima;
nedostatku informacija o ovlatenim kuama za mjerenja na kantonalnom nivou (spisak
koji bi se mogao staviti na web stranicu ministarstva).
Kapaciteti u upravljanju okoliem i primjeni okolinskih dozvola
- Okoli nije prioritet veini kantonalnih ministarstva koja nemaju dovoljno ljudskih i strunih kapaciteta
da se posvete problematici okolia i izdavanju adekvatnih okolinskih dozvola. I sami nazivi kantonalnih
ministarstava pokazuju da je okoli na niskom nivou interesa u kantonima1. U Federanom ministarstvu
na izdavanju okolinih dozvola radi est ljudi.
-
Ministarstvo prometa, veza, turizma i zatite okolia posavskog kantona;

Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i zatite okolia zapadno-hercegovakog kantona;
Ministarstvo trgovine, turizma i zatite okoline hercegovako-neretvanskog kantona;
Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog ureenja i zatite okolia herceg-bosanskog kantona/Livno;
Ministarstvo za graenje, prostorno ureenje i zatitu okoline unsko-sanskog kanotna
Ministarstvo prostornog ureenja, obnove i povratka srednjo-bosanski kanton
Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolice tuzlanskog kantona;
Ministarstvo za prostorno ureenje, saobraaj i komunikacije i zatitu okoline zeniko-dobojskog kantona
Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia Kantona Sarajevo;
Ministarstvo za urbanizam, prostorno ureenje i zatitu okoline bosansko-podrinjskog kantona Gorade.
15
- Nedovoljan je broj okolinih inspektora kako na federalnom (dva inspektora), tako i na kantonalnom
nivou. Neki kantoni imaju posebnog inspektora za okoli (Travnik, Sarajevo, Tuzla/odjeljenje, Biha,
Mostar, Zeniko-dobojski kanton) dok dugi kantoni nemaju, pri emu inspekcije vezane za primjenu
okolinskih dozvola obavljaju inspektori za graevinarstvo ili poljoprivredu ili generalno inspektor
koji pokriva sve slube inspekcije u jednom kantonu (Posavski kanton, Livno, Zapadno-hercegovaki
kanton). U nekim kantonima inspektori izlaze na teren samo po pozivu, ukoliko graani izvjeste o
nekom veem zagaenju ili problemu, a redovnih oblazaka industrija/zagaivaa nema (Livno/Zapadno-hercegovaki kanton).
- Nedovoljna su materijalna sredstava i struni kapaciteti za oblast okolia generalno i oblast izdavanja/
praenja primjene okolinskih dozvola na nivou cijele Federacije. Naglaen je nedostatak ekspertize u
oblasti izdavanja okolinskih dozvola u okviru kantonalnih ministarstava koji se oituje u neloginostima i nemogunou primjene standarda iz izdate okolinske dozvole u praksi. Nedovoljno je edukacije
o specifinim oblastima zatite okolia i postojeim standardima inpektori esto sami trae EU standarde za odreena pitanja na internetu;
- Same industrije esto nemaju dovoljno kapaciteta (osoblje/ekspertiza) da ispotuju obaveze iz dozvole i da efikasno rade na ispunjavanju odredbi iz dozvole. Procedura izdavanja okolinske dozvole esto
iziskuje velika materijalna ulaganja koja industrije nisu u stanju obezbjediti u zadatom periodu, ukjuujui i velike izdatke za za mjerenja zagaenja.
6. Generalne preporuke
-
Potrebno je raditi na proirenju kapaciteta ministarstava i inspekcija, naroito strunjaka koji e raditi
na izdavanju okolinskih dozvola, kao i onih koji e vriti nadzor provoenja izdatih dozvola. U svakom
kantonu potrebno je osigurati kapacitete za izdavanje i praenje primjene okolinskih dozvola;
- Potrebno je osigurati primjenu zakonskih rjeenja u praksi kroz jaanje inspekcija (novu sistematizaciju radnih mjesta u inspektoratima), saradnju sa organizacijama civilnog drutva ili na druge naine i
osigurati adekvatne sankcije za krenje zakona u oblasti zatite okolia;
- Potrebno je osigurati koordinaciju meu nadlenim ministarstvima i inspekcijama na kantonalnom i
federalnom nivou, kako vertikalno, tako i horizontalno;
- Potrebno je harmonizirati zakone na federalnom i kantonalnom nivou vlasti, a zastarjela zakonska
rjeenja prilagoditi potrebama na terenu;
- Potrebno je uvesti jedinstven model okolinskih dozvola na teritoriji FBiH;
- U Zakonu o zatiti okolia FBiH potrebno je precizirati postupak za produenje okolinskih dozvola. Potrebno je razmotriti produenje trajanja okolinske dozvole i/ili uvesti due rokove za ispunjenje uslova
iz okolinske dozvole;
- Za svaki zakonski propis potrebno je provesti konsultacije sa nadlenim kantonalnim ministarstvima i
inspekcijama, te svim zainteresiranim stranama ukljuujui pogone i postrojenja;
- Potrebno je urediti oblast vrenja monitoringa razliitih emisija i razmotriti da li i pod kojim uslovima
se mogu priznati rezultati mjerenja koje vre sami pogoni i postrojenja. Informacije o ovlatenim institucijama za mjerenja na kantonalnom nivou potrebno je postaviti na web stranicu FMOiT-a;
- FMOiT treba uvesti mehanizam komunikacije imeu industrija i nadlenih organa vlasti (ministarstva
i inspekcije) vezano za pruanje strune pomoi, informisanje o zakonima, procedurama i organizovati redovne seminare i obuke o svim aspektima zatite okolia za predstavnike pogona i postrojenja.
Pogonima/industrijama, takoer treba osigurati i informiranje o inovativnim rjeenjima raznih tehnologija i postupaka u svijetu u cilju sprjeavanja i smanjenja zagaenja (mogue kroz projekte tehnike
pomoi od strane EU).
16
- Potrebno uraditi najbolje raspoloive tehnike za tretman razliitih vrsta otpadnih tokova nastalog kao
rezultat razliitih proizvodnih procesa, te na stranici FMOiT ponuditi informacije o nainu i preduzeima koje nude takve tretmane;
- Hitno treba nai rjeenje za odlaganje ivotinjskog otpada na nivou FBiH i uspostaviti infrastrukutru
kojom e se osigurati dosljedna primjena uslova iz okolinske dozvole vezana za odlaganje ivotinjskog
otpada, kao i drugih posebnih vrsta otpada;
- Potrebno je razmotriti uvoenje subvencija za industrije (npr. iz Fonda za zatitu okolia) u podruju sakupljanja, obrade, recikliranja i ponovne upotrebe otpadnih materija (staklena ambalaa, tekstilni otpad, ulja/masti, ivotinjski otpad).
- Meunarodne organizacije, a prvenstveno Evropska unija/komisija trebaju biti otvorene za pruanje
tehnike pomoi institucijama vlasti i industrijama u cilju ispunjenja uslova iz direktiva EU o prevenciji
i kontroli zagaenja. Takoer, potrebno je osigurati pristup fondovima i za nevladine organizacije u
BiH u cilju to veeg angamana na kontroli i prevenciji zagaenja na podruju BiH to e doprinijeti
jaanju suradnje i partnerstva razliitih aktera u procesu.
7. Specifinosti kantona
7.1. Zeniko-dobojski kanton
U toku provoenja monitoringa ponaanja industrija u skladu s izdanim okolinskim dozvolama i Zakona o zatiti okolia i organiziranja sastanaka s nadlenim Ministarstvom i Upravom za inspekcijske poslove u Zenikodobojskom kantonu, u okviru projekta Zajednika akcija za ozelenjavanje industrije, predstavnici Udruge
poduzetnika i poslodavaca iz epa evidentirali su razliite probleme i prepreke s kojima se susreu sve strane
koje su ukljuene u ovaj proces.
Nadleno Ministarstvo i Uprava za inspekcijske poslove u Zeniko dobojskom kantonu susreu se sa kontinuiranim nedostatkom osoblja, kao i nedostatkom osoblja koje je kvalificirano za vrenje poslova izdavanja
okolinih dozvola i praenje njihove provedbe od strane Uprave za inspekcijske poslove. Nepostojanje unificirane forme izgleda i sadraja okolinske dozvole dovodi do vrlo razliitih mjera i zahtjeva za vrlo slina ili ista
industrijska postrojenja, kako u istom kantonu tako i u drugim kantonima u FBiH. U toku izrade razliitih zakonskih i podzakonskih akata, a i u toku provedbe istih vrlo je nizak stupanj komunikacije izmeu donositelja
legislative i onih koji je implementiraju. Zakonski i podzakonski akti iz sektora zatite okolia na kantonalnom
i federalnom nivou nisu kompatibilni. Industrije su vrlo malo upoznate sa instrumentom okolinska dozvola, ta ona znai za poduzee, koje su obaveze preuzete njenim izdavanjem, tko sve mora imati okolinsku
dozvolu itd. Veina industrija koje posjeduju okolinsku dozvolu nemaju adekvatnog kvalificiranog kadra kako
bi pravilno i pravovremeno implementirale mjere koje su propisane u njoj. U veini sluajeva zahtjevi koji su
sadrani u okolinskoj dozvoli su kratki, turi, nedovoljno razraeni te iz njih nije mogue jasno razumjeti koje
aktivnosti industrije trebaju poduzeti kako bi ispunile postavljene zahtjeve i u potpunosti ispotovali zakonom
propisane obaveze.
Period izdavanja okolinske dozvole je veoma dug i esto iziskuje velike finansijske trokove za industrije. Takoer je implementacija okolinske dozvole veoma veliko finansijsko optereenje za industrije. Inspekcijske
slube vre selektivno provjeravanje firmi - obino se one firme koje pokuavaju da u to veoj mjeri potuju
zakonske odredbe i propisane mjere u okolinskoj dozvoli puno vie provjeravaju, dok firme koje ne posluju po
zakonu su u najveoj mjeri izuzete od tih provjera.
17
Firme koje su implementirale meunarodne standarde kao to je ISO 14001, OHSAS 18001, ili HACCP u
zavisnosti od vrste industrije svoje proizvodne procese su bolje i pravilnije pribliile ili potpuno usuglasile
za odredbama Zakona o zatiti okolia FBiH i mjerama koje su propisane u okolinskim dozvolama. Ukupno
institucionalno okruenje u FBiH je veoma komplicirano i neefikasno to u velikoj mjeri usporava i ograniava
poslovanje firmi, posebno kada je u pitanju poslovanje s inozemnim poslovnim partnerima. Problem stvara
nedostatak komunikacije na relaciji - industrija - ministarstvo, i industrija inspekcije, te firme kada poalju
izvjetaje za registar zagaivaa nemaju nikakve povratne informacije od ministarstva u kakvom su statusu
njihovi dokumenti. Industrije koje svoje proizvode izvoze na inostrana trita i iji su glavni poslovni partneri
inostrani biznismeni trude se svoje poslovanje to vie pribliiti standardima EU i drugih razvijenih zemalja,
te u skladu s tim i veu panju obraaju na okolini uinak svojih firmi.
Pravni subjekti u kojima je vren monitoring u Zeniko-dobojskom kantonu, sukladno svojim resursima i mogunostima pokuavaju u to veem postotku pratiti ispunjenje rokova propisanim u njihovim okolinskim
dozvolama. Industrije su vrlo kooperativne i spremne su na suradnju u cilju zajednikog rjeavanja problema
i iznalaenja najboljih moguih rjeenja. Komunikacija nadlenih ministarstava i Uprave za inspekcijske poslove sa industrijama je na vrlo niskom nivou i ne postoji razvijena dvosmjerna komunikacija. Na podruju
Zeniko-dobojskog kantona ne postoje adekvatne lokacije za odlaganje otpada iz prehrambene industrije.
Industrije u kojima je vren monitoring na podruju Zeniko-dobojskog kantona su vrlo osvijetene kada je u
pitanju okolini uinak njihovih industrijskih pogona i postrojenja. Pet industrija u kojima je vren monitoring
vrlo su raspoloene za suradnju sa nevladinim sektorom to e i njima pomoi u uvoenju novih tehnologija
u njihove proizvodnje kao i implementaciju BAT-ova koji se tiu njihovih grana proizvodnje.
7.2. Posavski kanton
Predstavnici NVO Ekorazvoj iz Gradaca su organizovali uee industrija u okviru projekta u saradnji sa predstavnicima nadlenog ministarstva. Uee su uzele etiri industrije registrirane na kantonalnom nivou i jedna registrirana na federalnom nivou. Radi se o malim i srednjim uglavnom porodinim firmama koje su svoje
zahtjeve iz okolinskih dozvola i pored problema koji se javljaju na terenu ispunile vie od 75%.
Uoeni problemi:
Nepostojanje uvjeta za adekvatno zbrinjavanje animalnog otpada, koji je gorui
problem u ovom poljoprivrednom kraju,
Trenutna vlast nije zainteresirana za rjeavanje prethodno navedenog problema,
Trai se od industrija da zadovolje niz zahtjeva u okolinskoj dozvoli, koje one ne mogu
finansijski podnijeti, a od drave nema nikakvih poticaja za zadovoljavanje tih
zahtjeva iz okolinske dozvole,
Nepostojanje upanijskog/ kantonalnog okolinog inspektora, koji bi nadgledao
sprovoenje mjera iz okolinskih dozvola,
Nedovoljan broj ljudskih resursa, koji rade u resornom ministarstvu u oblasti okolia,
Problem vezan za plinare generalno a ne samo na prostoru ove upanije/kantona.
Nadleni inspekcijski organi u Federaciji BiH zadueni su da pojaaju nadzor nad primjenom vaeih propisa i
osiguraju da se boce za propan-butan, punjenja 3, 5 i 10 kg i starosti trideset godina, znai proizvedene 1978.
godine i starije, stave van prometa i unite uz uvid nadlenog inspektora, i obavezno sainjavanje zapisnika.
18
Takoer je zadueno Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije da pokrene inicijativu za donoenje propisa na nivou Bosne i Hercegovine kojim e se uvoz upotrebljavanih posuda pod pritiskom ograniiti
na starosnu granicu do 10 godina to e naravno stvarati nove trokove vlasnicima punionica plina. Iz ove
odluke proizilazi niz problema: punionice plina moraju od graana uzeti bilo koju bocu (pa ako je ona starija
i od 30 godina), ali punionice plina ne smiju isporuiti boce starije od 30 godina. Pored toga, punionice plina
u FBiH imaju problem unoenja starih boca sa drugih teritorija gdje je zabranjeno njihovo koritenje, a koje
moraju na neki nain zbrinjavati. Za boce starije od 30 godina moe se produiti rok do 5 godina pod uslovom
da su ispravne, ali problem su neispravne boce koje bi se trebale adekvatno zbrinuti, meutim ne postoji
odgovarajua firma za takvo zbrinjavanje. Zbrinjavanje starih boca nije rjeeno te se stare boce gomilaju i
predstavljaju problem po okoli.
Industrije koje su saraivale u projektu su miljenja da poticajna politika u Posavskoj upaniji/kantonu nije odgovarajua i da je obezbjeenje poticaja od strane vlasti esto uslovljeno stranakom/politikom opredjeljenosti.
Preporuke:
Drava mora obezbijediti adekvatno zbrinjavanje animalnog otpada i dok drava ne
obezbijedi tu infrastrukturu, inspektori ne bi trebali kanjavati predstavnike industrija za neadekvatno
zbrinjavanje tog otpada,
Obzirom da je u toku izrada nacrta novog Zakona o zatiti okolia u FBiH, pravi je momenat da se
urade kvalitetne konsultacije sa svim zainteresiranim stranama (industrije, inspekcije, nii nivoi vlasti,
graani),
Neophodno je u to skorije vrijeme imenovati upanijskog/ kantonalnog inspektora
za zatitu okolia,
Revidirati Odluku Vlade FBiH vezanu za stare plinske boce,
Kontinuirano i na vrijeme educirati slubenike kantonalnih ministarstva prilikom
donoenja novih propisa kako bi oni spremno primjenili te promjene.
7.3. Unsko-sanski kanton
Svrha monitoringa koju su u Unsko-sanskom kantonu proveli NVO EKUS-Ekoloka koalicija Unskog sliva iz
Bihaa bila je praenje usklaenosti sa uvjetima propisanim u okolinskoj dozvoli i traenja relevantne dokumentacije od industrija koje su bile predmet obilazaka.
U Unsko-sanskom kantonu postoje firme koje imaju jako dobar odnos prema zatiti okoline, okolinsku dozvolu imaju od poetka rada, i trude se da ispunjavaju sve uvjete i mjere zadane okolinskom dozvolom. Kao
problem, ove firme navode nesuglasice sa nadlenostima, odnosno nekada se od njih trai da imaju ispunjene sve mjere i uvjete a od njihove konkurencije se ne zahtijeva, odnosno situacija je takva da sve firme ne
ispunjavaju jednako svoje zakonske obaveze.
Neke firme bi eljele reciklirati otpad ali na podruju kantona nemaju partnera, odnosno nemaju informaciju
da li postoji neka firma koja se bavi recikliranjem. Firme koje posjeduju ISO stanadard, 14001, 9001 smatraju
to veoma korisnim i u organizaciji svog posla.
Firme koje posjeduju okolinsku dozvolu redovno vre monitoring mjerenja emisija u zrak, emisija otpadnih
voda, analize tla i emisije buke. Pregledom izvjetaja ustanovljeno je da su mjerenja, uglavnom, u okviru
19
graninih vrijednosti. Zanimljivo je da se ne sprovodi izvjetavanje prema Federalnom ministarstvu okolia

i turizma o prikupljenim podacima, jer su shvatili da ne trebaju, nego da e inspektori doi na lice mjesta i
prikupiti podatke. Generalno smatraju da inspekcija ima korektan pristup na terenu.
Situacija sa industrijama u Unsko-sanskom kantonu prema miljenju EKUS-a je iznenaujue dobra. Ljudi na
vodeim pozicijama su spremni ulagati u ouvanje okolia, i ele napredovati u tom smjeru.
Uoeni problemi:
Nedostatak komunikacije i suradnje sa predstavnicima federalne inspekcije, kao i nadlenog
federalnog ministarstva,
Potreba za mijenjanjem i unaprijeenjem zakonske regulative koja se odnosi na proces
izdavanja okolinskih dozvola (klasificiranje uslunih i proizvodnih djelatnosti i slino),
Kreiranje poticaja za industriju (smanjenje cijena monitoringa i uestalosti ispitivanja ako
industrija nije veliki zagaiva i slino),
Potreba za osnivanjem ovlatene firme za prikupljanje opasnog otpada u Unsko-sanskom
kantonu.
7.4. Kanton 10 (Livno)
U sklopu projekta, Centar za graansku suradnju Livno (CGS Livno) je proveo niz razliitih aktivnosti koje
su bile usmjerene na uspostavu suradnje izmeu upanijskog ministarstva okolia, upanijske inspekcije za
okoli i pogona i postrojenja kojima je izdata okolina dozvola. Naime, CGS Livno je identificirao probleme,
nedoumice i nejasnoe u procesu izdavanja, primjene i nadzora odredbi propisanih okolinom dozvolom s
ciljem poboljanja i unaprijeenja primjene okolinog zakonodavstva na podruju Kantona 10.
Praksa u primjeni okolinskih dozvola:
Provedba procesa primjene okolinih dozvola je razliita prema informacijama dobivenim
na terenu suraujui s pogonima kojima je izdata okolina dozvola. Naime,
razina realizacije propisanih odredbi ovisi o vlasniku pogona i njegovom poimanju
potivanja odredbi navedenih u izdatoj okolinoj dozvoli.
Izdavanjem okoline dozvole, dalja slubena komunikacija s nadlenim ministarstvom je
prekinuta tj. ne postoji. Ministarstvo ne zahtjeva izvjetaje o provoenju mjera i aktivnosti, tako da ni
pogoni ne podnose spomenute izvjetaje o provedbi odredbi propisanih okolinim dozvolama. Realizacijom projekta Zajednika akcija za ozelenjavanje industrije tj. provedbom aktivnosti monitoringa
potaknuti su vlasnici ovih pogona/postrojenja na poetak
provedbe akcijskih planova navedenih u okolinoj dozvoli.
Neka poduzea s vaeim okolinim dozvolama nisu poduzela, odnosno ne poduzimaju sve
odgovarajue preventivne mjere za sprjeavanje zagaenja i ne prouzrokuju znaajnija
zagaenja tj. nisu ispotovala odredbe propisane akcijskim planom propisanim u okolinoj
dozvoli. Okolina dozvola (dokument) im je samo deklarativni izraz potivanja zakonskih
propisa.
Poduzea koja posjeduju okolinu dozvolu ne prate stanje sigurnosti, tako da ne pripremaju izvjetaje
o stanju sigurnosti i sadraju sigurnosnih mjera;
Nepostojanje nadzora je veliki problem tj. trenutno stanje je takvo da inspekcija djeluje samo po prijavama ili u incidentnim situacijama. Nije imenovan upanijski inspektor za okoli;
20
Nepostojanje adekvatne suradnje i/ili koordinacije nadlenog ministarstva i inspekcijskih slubi vezano za primjenu postojeih okolinih dozvola.
Uoeni problem:
Nedovoljni ljudski i financijski resursi, te nedovoljna suradnja, razmjena informacija i koordinacija svih
zainteresiranih strana u procesu izdavanja, primjene i nadgledanja okolinih dozvola.
Nepostojanje kontrole i/ili nedovoljna kontrola (kao i nepostojanje sankcija) provoenja akcijskih planova za smanjenja ili uklanjanja emisija predvienih okolinskim dozvolama zagaivaa.
Nedovoljna ukljuenost opina i njihove administracije u proces izdavanja, primjene i nadzora okolinskih
dozvola.
Nepostojanje komunikacije izmeu ministarstva i pogona kojem je izdata okolina dozvola, nakon izdavanja okoline dozvole. Nije uspostavljen sustav praenja provedbe odredbi propisanih okolinom
dozvolom.
Nije uspostavljen institucionalni mehanizam suradnje izmeu ministarstva i kantonalnog inspektorata.
Prisutan problem s kojim se susreu pojedine industrije koje imaju okolinsku dozvolu i koji su zadovoljili
sve standarde i propise, je da se dravne institucije kontradiktorno ponaaju i kre odredbe propisane
Zakonom i pravilnicima.
Veliki raskorak zakonskih odredbi i pravilnika tj. standarda propisanih zakonom, te mogunostima njihove primjene i provedbe na terenu.
Nepostojanje kontinuiranog inspekcijskog nadzora. Naime inspektor za okoli nije imenovan, ve je zadatak nadzora po prijavama, pridodan kantonalnom Inspektoru za poljoprivredu u Inspektoratu za poljoprivredu, vodoprivredu, umarstvo, lovstvo i ekologiju.
Vlasnici pogona i postrojenja s okolinom dozvolom su demotivirani nedosljednom primjenom zakona
na sve pogone i postrojenja koja bi trebala imati okolinu dozvolu.
Vlasnici pogona i postrojenja s okolinom dozvolom imaju zamjerku, da zakonodavac nije stvorio preduvjete za zakonito poslovanje (nepostojanje sanitarnih deponija i nepostojanje selektivnog odlaganja i
prikupljanja svih vrsta otpada).
Vlasnici pogona i postrojenja s okolinom dozvolom nisu upoznati s radom i ulogom NVO-a.
Neki vlasnici pogona i postrojenja s okolinom dozvolom imaju zamjerku na nedosljednu primjenu kazni
i sankcija prema svim zagaivaima (u smislu da svi nemaju isti tretman, bez obzira to posluju u istim
uvjetima).
Preporuke
Uskladiti zakonske odredbe i pravilnike tj. standarde propisane zakonom, te stvoriti preduvjete za njihovu
uinkovitu primjenu i provedbu na terenu.
Poboljati ljudske, tehnike i financijske resurse (ministarstva, inspekcije, pogona i postrojenja i nevladinih
organizacija), te poboljati suradnju, razmjenu informacija i koordinaciju svih zainteresiranih strana u procesu izdavanja, primjene i nadgledanja okolinih dozvola.
Uspostaviti uinkovit sustav provedbe i kontrole provoenja akcijskih planova za smanjenje ili uklanjanje
emisija predvienih okolinskim dozvolama zagaivaa.
Ukljuiti opine i njihove administracije u proces izdavanja, primjene i nadzora okolinskih dozvola.
Poboljati kapacitete nadlenog ministarstva za provedbu monitoringa i izvjeivanje za izdate okolinske
dozvole.
Uspostaviti kontinuirani inspekcijski nadzor. Poboljati rad inspekcijskih slubi imenovanjem tima inspektora za okoli.
21
Uspostaviti registar zagaivaa u Hercegbosanskoj upaniji.

Utvrditi i definirati aktivnosti za posjedovanje okoline dozvole za sva poduzea i pogone u upaniji (od
2003. od kad je Zakon o zatiti okolia na snazi, upanijsko Ministarstvo je izdalo 7, a Federalno 8 okolinih
dozvola na teritoriji ove upanije).
Kazniti i sankcionirati pogone koji nemaju okolinsku dozvolu. (Svi postojei pogoni i postrojenja koji imaju
dozvole (urbanistiku, graevinsku ili uporabnu) prije stupanja na snagu Zakona o zatiti okolia (Sl. Novine FBiH 33/03) od 19.7.2003.godine, takoer podlijeu obvezi dobivanja okolinske dozvole. lankom 27.
Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zatiti okolia (Sl. novine Federacije BiH br. 38/09) izmjenjen je
krajnji rok za pribavljanje okoline dozvole na 31.12.2011.godine. Nadleno Ministarstvo u Hercegbosanskoj upaniji nije primilo ni jedan Zahtjev.)
Upoznati vlasnike poduzea i pogona s vaeim zakonodavstvom i okolinskim standardima npr. pripremom Zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole.
Formirati strune timove koji bi svojom ekspertizom mogli pomoi u procesu ishoenja okolinskih dozvola.
Zakonom propisati postupak za produenje okolinske dozvole za poduzea i pogone kojima je istekla valjanost dozvole.
Poboljati ljudske, tehnike i financijske resurse nevladinih organizacija u oblasti prevencije i kontrole zagaenja, te poboljati meusobnu suradnju, razmjenu informacija i koordinaciju umreavanjem, kao i
uspostaviti suradnju sa svih zainteresiranih strana u procesu izdavanja, primjene i nadgledanja okolinih
dozvola.
Mobilizirati graane i iru drutvenu zajednicu u identificiranju problema, nedoumica i nejasnoa s ciljem
poboljanja i unaprijeenja primjene okolinog zakonodavstva na podruju Kantona 10.
7.5. Bosansko podrinjski kanton Gorade
Partnerstvo sa NVO ICEM iz Rudog i uee u ovom projektu prihvatilo je pet pogona i postrojenja za koje okolinsku dozvolu izdaje kantonalno ministarstvo Bosansko-podrinjskog kantona Gorade.
Iako je BPK Gorade, zbog neravnomjernog socio-ekonomskog razvoja u FBiH , a i zbog prostorne veliine koju
zauzima, moda malo zanemaren u tom smislu , vidjeli smo u toku implementacije ovog projekta da su industrije, i pored takve situacije, ispunile skoro sve uslove iz okolinskih dozvola i da je stanje okolia po pitanju pogona
i postrojenja u BPK Goradena izuzetno visokom nivou i za svaku pohvalu.
Uoeni problemi:
Trai se od industrija da zadovolje niz zahtjeva u okolinskoj dozvoli, u veoma kratkim rokovima (pritisak
inspekcije) koje one ponekad ne mogu finansijski podnijeti, a od drave nema nikakvih poticaja za zadovoljavanje propisanih zahtjeva iz okolinske dozvole.
Nedovoljan broj ljudskih resursa, tj. uposlenika u industrijama koji bi se bavili samo problematikom zatite okolia , jer su mjere predviene u okolinskoj dozvoli dosta zahtjevne
Problem vezan za rjeavanje pitanja sanitarne gradske deponije koji se ve dvije godine odlae zbog
predlaganja neodgovarajuih lokacija za njenu izgradnju i nedovoljnog broja industrija i stanovnika za
tako skup projekat koji bi dugorono rijeio pitanje odlaganja otpada i reciklae.
Nedovoljna briga vlasti i donosioca odluka za probleme privrednika i industrijalaca, proizvoaa, nekontroliran uvoz na BIH trite kojim se ugroava rad naih industrija.
Nedovoljna komunikacija i nedovoljno efektivna i efikasna takoe izmeu industrija i zaposlenih u ministarstvima, potrebno vie edukacija i poticaja od strane drave ili EU, NVO-a i sl.
Obzirom da je u toku izrada nacrta novog zakona o zatiti okolia, sada je pravi momenat da se urade
kvalitetne konsultacije sa svim zainteresiranim stranama (industrije, inspekcije, nii nivoi vlasti, graani),
22
jer bez meusektorske saradnje nije mogue doi do napretka u bilo kojoj oblasti a naroito u oblasti
zatite okolia, jer novi Pravilnik o upravljanju ambalaom i ambalanim otpadom u FBiH, kao i planiranje uvoenja novog formata integralne dozvole u skladu sa EU Direktivom o industrijskim emisijama
iz 2010. Godine, a takoe i sama IPPC direktiva su veoma skup projekat za BiH trite i uslove u kojima
nae industrije posluju.
Preporuke :
V
lasti trebaju obezbijediti poticaje za ispunjavanje uslova iz okolinske dozvole u radu jednog pogona i
postrojenja i imati vie tolerancije kada su u pitanju rokovi za ispunjavanje istih jer se trai od industrija
da zadovolje niz zahtjeva u okolinskoj dozvoli, u veoma kratkim rokovima, koje one ponekad ne mogu
finansijski podnijeti.
Poveati sada nedovoljan broj ljudskih resursa, tj. uposlenika u industrijama a i nadlenim institucijama
koji bi se bavili samo problematikom zatite okolia , jer su mjere predviene u okolinskoj dozvoli dosta
zahtjevne , te obezbjediti vie edukacije i meusobne komunikacije izmeu aktera.
Potrebno to prije rijeiti problem vezan za rjeavanje pitanja sanitarne gradske deponije.
Potrebno obezbjediti vie edukacija i poticaja od strane drave ili iz sredstava EU, te uz pomo NVO-a za
industrije i zaposleno osoblje u ministarstvima.
Prilikom donoenja zakonskih propisa, redovno provoditi kvalitetne konsultacije sa svim zainteresiranim
stranama (industrije, inspekcije, organi vlasti, optine, graani) u cilju stvaranja potrebnih uslova za to
bolje okruenje za industrije koje posluju u FBiH.
7.6. Srednje bosanski kanton
U okviru projekta uee su uzele dvije industrije registrirane na kantonalnom nivou (Farma junadi Fis Vitez i
Plinara Kaduni Bugojno), dvije registrirane na federalnom nivou (Grioss Jajce i PC96 Vitez) i jedna industrija
koja nema okolinsku dozvolu ali je samoinicijativno poduzela niz mjera i aktivnosti na zatiti okolia te je u toku
projekta pokrenula izradu studije o utjecaju na okoli te proceduru za dobijanje okolinske dozvole (3Kd.o.o.
Bugojno). Odabir malih, srednjih i velikih industrija za uee u projektu daje jasan prikaz primjera dobre prakse
koji postoje na svim nivoima industrija koje su svoje zahtjeve iz okolinskih dozvola i pored tekih uvjeta poslovanja u cjelosti ispunile.
Uoeni problemi:
Izdavanje okolinih dozvola na opinskom nivou (to je sluaj samo u ovom kantonu) stvara dodatnu
konfuziju kod industrija,
Do ove godine se okolinska dozvola izdavala iskljuivo na zahtjev podnosioca jer nije postojala zakonski
propisana obaveza, te je to kod industrija stvorilo sliku nepotrebnog optereenja,
Nepostojanje uvjeta kao ni poticaja za adekvatno zbrinjavanje razliitih vrsta otpada,
Trai se od industrija da zadovolje niz zahtjeva u okolinskoj dozvoli, koje one ne mogu finansijski podnijeti, a od drave nema nikakvih poticaja za zadovoljavanje tih zahtjeva iz okolinske dozvole,
Neke od propisanih mjera iz okolinske dozvole nisu dovoljno jasno postavljene te stvaraju konfuziju i
oteavaju provoenje od strane operatera,
Postojanje samo jednog upanijskog/ kantonalnog okolinog inspektora, koji nadgleda sprovoenje
mjera iz okolinskih dozvola,
Nedovoljan kapacitet ljudskih resursa, koji rade u resornom ministarstvu u oblasti okolia,
Problem vezan za plinare generalno a ne samo na prostoru srednjebosanskog kantona, koji se odnosi na
zbrinjavanje starih plinskih boca.
23
Miljenja nekih industrija:

Veina predstavnika pogona su dobrim dijelom razoarani nebrigom vlasti jer ele da rade normalno i trae
podrku od drave kroz edukaciju, poticaje, a nadasve partnerski odnos.
Zbog nepostojanja ili neprovoenja zakonske regulative u pogledu pribavljanja i potivanja odredbi iz okoline dozvole privrednici ovakve aktivnosti dobrim dijelom posmatraju kao dodatnu obavezu koja optereuje poslovanje samo onih operatera koji ele potivati zakon.
Preporuke:
Drava mora obezbijediti jedinstven mehanizam izdavanja, monitoringa i potivanja odredbi propisanih u
okolinskoj dozvoli,
Uraen je Nacrt novog zakona o zatiti okolia i sada je pravi momenat da se urade kvalitetne konsultacije
sa svim zainteresiranim stranama (industrije, inspekcije, nii nivoi vlasti, okoline NVO, graani),
Neophodno je u to skorije vrijeme ojaati kapacitete kantonalnog ministarstva okolia i inspektorata, kao
i podrati jaanje kapaciteta okolinih NVOa,
Revidirati Odluku Vlade FBiH vezanu za stare plinske boce,
Kontinuirano i na vrijeme educirati slubenike kantonalnih ministarstva prilikom donoenja novih propisa i
alata rada kako bi oni spremno primjenili te promjene.
7.7. Tuzlanski kanton
U sklopu projekta Zajednika akcija za ozeljenjavanje industrije Drutvo za istraivanje i razvoj DIR iz Tuzle je
proveo niz aktivnosti koje su bile usmjerene na uspostavu suradnje izmeu kantonalnog ministarstva okolia, kantonalne inspekcije za okoli i pogona i postrojenja kojima je izdata okolina dozvola. U okviru realizacije projekta
uspostavljena je uspjena suradnja sa nadlenim ministarstvom, a pojedine industrije su upravo ovim projektom
potaknute da vie sudjeluju u realizaciji okolinih dozvola i da provode ono to je za njihovu industriju specifino u
oblasti zatite okoline.
Uoeni problemi:
Nedovoljan broj osposobljenih ljudi u industrijama za obavljanje zadataka koji su propisani okolinskom
dozvolom i okolinskim zakonodavstvom, naroito u industrijama iz nadlenosti kantonalnog ministarstva,
Registar zagaivaa je neto nepoznato i za industrije federalnog i kantonalnog znaaja,
Manjak horizontalne/vertikalne komunikacije izmeu kantonalnih i federalnih inspekcija i ministarstava za
okoli. Potrebno je jasno definirati mehanizam meusobne komunikacije u svrhu lakeg pristupa informacijama i lakeg rada,
Nedovoljan kapacitet ljudskih/tehnikih resursa u ministarstvima okolia na federalnom, kantonalnom i
opinskom nivou,
Sporost ministarstava u ishodovanju okolinskih dozvola,
Nedovoljan broj okolinih inspektora u FBiH,
Potreba za harmonizacijom postupaka, procedura, izgleda i sadraja okolinskih dozvola na kantonalnom
i federalnom nivou u svrhu olakavanja rada inspekciji (potrebni su jasniji i konkretniji podzakonski akti);
veliki je problem nedostatak dobrih i preciznih definicija, unificiranost modela i minimalnog sadraja informacija u okolinoj dozvoli,
Ne postoji sistemski pristup monitoringu pojedinih elemenata okolia. Zakonom nisu jasno definirani uvjeti
funkcioniranja i odravanja sistema monitoringa (zraka, tla, voda...), a u budetu najee nisu planirana
sredstva za isti.
24
Preporuke :
Jaanje institucionalnih kapaciteta za izradu i provoenje politike u oblasti okolia na svim nivoima;
procijeniti koliki broj uposlenih je potreban za zadatke koji se odnose na okoli i osigurati da ova radna
mjesta budu propisno popunjena;
U vladinom sektoru provoditi redovne edukacije i obuku na radnom mjestu, na nekomercijalnoj osnovi, da bi osigurali da uposleni koji su odgovorni za izdavanje dozvola i za inspekcije na federalnom
nivou, kao i na kantonalnom i na opinskom nivou, unapreuju svoja znanja.
Razvijanje komunikacije izmeu okolinih ministarstva i okolinskih inspektora na svim nivoima,
Izraditi sve podzakonske akte koji e unaprijediti provoenje novih planiranih zakona o zatiti okolia, zatiti zraka, zatiti vode, upravljanju otpadom, zatiti prirode i fondu za zatitu okolia kako bi se
olakala provedba sistema okolinskih dozvola, okolinske inspekcije i kontrole,
Obezbjediti edukaciju industrija o nainu izvjetavanja u registar zagaivaa,
Obezbjediti edukaciju industrija o nainu koritenja sredstava iz Fonda za zatitu okolia radi implementacija okolinskih problema u svojim industrijama,
Informisanje javnosti o pozitivnim pomacima u rjeavanju okolinske problematike, od strane industrija kako bi se inicirale ostale industrije da rjeavaju svoje specifine okolinske probleme.
7.8. Kanton Sarajevo

Praksa u primjeni okolinskih dozvola
Realizacijom ovoga projekta u Kantonu Sarajevo, kontaktirano je 12 industrija, od ega je 5 prihvatilo saradnju.
Industrije koje su prihvatile saradnju na projektu su industrije koje u svojoj internoj politici i propisima imaju
zastupljenu drutvenu odgovornost i posveuju panju zatiti okolia. Ostale industrije koje smo kontaktirali i s
kojim smo imali priliku da razgovaramo, a koje nisu prihvatile saradnju, smatraju da je okolinska dozvola samo
neto to drava namee, to im je optereenje za profit, jer ne mogu da pronau dodatna sredstva kako bi
implementirali propisane mjere iz okolinske dozvole.
Zanimljiva je injenica da neke od industrija koje su poznate po svojem potovanju okolinskih standarda, nisu
prihvatile uee ni saradnju na projektu.
Tri od pet industrija koje su prihvatile saradnju na projektu imaju u svome radu implementiran ISO 14001 standard.
Osnovni problemi
Osnovni problemi identificirani kod industrija u procesu primjene okolinskih dozvola su:
Nedostatak sredstava za investicije (kod industrija koje su odbile saradnju i iji je stav da je okolinska
dozvola besmisleno optereenje za industriju),
Okolinska dozvola propisuje industrijama mjere za unapreenje procesa rada i smanjenje negativnog
uticaja na okoli, to neke od industrija smatraju optereenjem (koje se mora prihvatiti), dok industrije
sa poveanom drutvenom odgovornou, koje imaju dovoljan profit, ne smatraju mjere i propise optereenjem ve korisnim instrumentom da smanje negativni uticaj na okoli,
Pored zahtjevne dokumentacije za okolinsku dozvolu, industrije smatraju da im uporedo dostavljanje i
dokumentacije za dobivanje vodnog akta takoe stvara optereenje,
25
Najvei i osnovni problem je nedostatak nekog fonda (sredstava) koje bi industrije koje ne ostvaruju
dovoljan profit mogle iskoristiti za provoenje mjera iz okolinske dozvole,
U nekim sluajevima okolinska dozvola i procedura izdavanja okolinske dozvole, kao i sam instrument,
shvaeni su kao nepotrebno optereenje industrije, koja je povremeni zagaiva, ali prema propisima
mora imati okolinsku dozvolu, a koje je moglo biti izbjegnuto izdavanjem integralne okolinske dozvole.
Stavovi (industrije)
O
kolinska dozvola je dobar instrument koji pokazuje gdje i kakve mjere implementirati da bi se smanjio
negativna uticaj na okoli, i ostvarile utede.
U nekim sluajevima, vodna inspekcija naloila mjere koje su dovele do prekoraenja emisija, to je dovelo do poveanja naknada.
Iako postoji pravilnik kojim se definiraju granine vrijednosti, radi nedostatka realizacije aktivnosti vlasti,
pravilnik se primjenjuje dvojako.
Postoji potreba i elja za dodatnim edukacijama iz oblasti zatite okolia i provoenju mjera iz okolinske
dozvole.
Dobro bi bilo da postoji mogunost pozajmica ili nepovratnih fondova za implementaciju mjera iz oblasti
zatite okolia i okolinske dozvole.
Odnos institucija (ministarstva i inspekcije)
U
nekim sluajevima prilikom izdavanja okolinskih dozvola na federalnom nivou, komisija za izdavanje
okolinskih dozvola dolazila je u velikom broju, odnosno, sa 10 i vie strunjaka uz predstavnike federalnog ministarstva, to je obavezno bilo izvan radnog vremena, tako da su naknade za izlazak komisije bile
izuzetno visoke. Imenovanjem nove Ministrice FMOiT, ovaj broj je ogranien na 3 eksperta, te jednog
predstavnika FMOIT-a, koji ne moe biti plaan kao lan komisije, jer je ve plaen u ministarstvu.
Inspekcija ima problema u vidu zastarjelosti i nepreciznosti zakona. U nekim oblastima na snazi su zakoni
koji jo uvijek tretiraju kazne u DM (njemake marke).
Sljedei problem je nepreciznost zakona, odnosno, inspekcije imaju problem sa irokim dijapazonom
iznosa kazni. (Npr. Iako je propisano da je za poinjeni prekraj predviena kazna u iznosu od 50 KM do
1500 KM, inspektor mora da izrekne najniu kaznu, prema zakonu o prekrajima, tako da u veini sluajeva, prekriocu se vie isplati da plati kaznu nego da ispuni propisane norme). Najbolje bi bilo kada bi
stajali precizni iznosi za definirane prekraje.
Jedan od definiranih problema je i nedostatak komunikacije izmeu ministarstava i inspekcije, to je bilo
mnogo bolje i kvalitetnije dok su bili pri istoj instituciji.
Problem predstavljaju i okolinske dozvole koje su izdate, i istekle, a objekti se nisu poeli ni raditi, radi
posljedica recesije ili nedostatka sredstava i ostale prostornoplanske dokumentacije i odobrenja.
Moe se zakljuiti da je potrebno poveanje broja slubenika u ministarstvu koji rade na tematici okolinskih dozvola, kao i poveanje broja inspektora, jer generalno obje institucije su podkapacitirane, a
nerijetko moraju rjeavati predloke i prijave graana iako nema osnova za prijave.
Poznavajui smanjene kapacitete ministarstva, inspekcija ponekad mora imati osjeaja i senzibiliteta
prema industrijama,
Kada je rije o postavljanju zahtijeva kroz izdavanje urbanistike saglasnosti/dozvolu za gradnju, vano je
napomenuti, da su opinske slube nadlene za ovaj nivo prilikom propisivanja mjera nedovoljno upuene, odnosno nedovoljno rade na propisivanju mjera, ili propisane mjere nisu adekvatne, nego samo
prepisane, to stvara probleme inspekciji prilikom kontrole uticaja na okoli ovakvih objekata, odnosno
institucija.
26
Preporuke:
Izrada registra zagaivaa, te identificiranje industrija koje bi trebale okolinsku dozvolu, a nemaju istu.
Implementacija Integralne okolinske dozvole (IPPC), im prije.
Prilagoavanje parametara potrebnih za okolinsku dozvolu, u sluajevima kada postoji mogunost zagaenja okolia (npr. Auto-servisi nisu obavezni da imaju okolinsku dozvolu, mada postoji mogunost
od akcidentnih zagaenja, dok trni centri trebaju, a nema tolika opasnost od akcidenata)
Organizacije civilnog drutva koje se bave zatitom okolia trebale bi da se educiraju o instrumentu okolinske dozvole, rade na monitoringu primjene okolinske dozvole u industrijama. U ovu svrhu,
potrebno bi bilo obezbjediti sredstva za projekte poput ovog, ili sline projekte pripremiti i zatraiti finansiranje. Takoe, proces izdavanja okolinske dozvole, posebno za nove pogone i postrojenja,
moe biti (naravno ukoliko nadlene institucije imaju sluha i uju poruku NVO-a) alat za spreavanje
izgradnje objekata koji mogu imati negativan uticaj na okoli i zdravlje graana.
Generalna preporuka nadlenim institucijama steena na iskustvu ovog projekta je to bra implementacija integralne dozvole, te unificiranje okolinske dozvole. U nekim sluajevima, okolinska dozvola je bazirana na opisu procesa proizvodnje, dok je u drugim precizno definirano koje su planirane
mjere za smanjenje zagaenja, u kojim rokovima i slino.
Druga generalna preporuka je da se razliiti nivoi vlasti u procesu izdavanja okolinske dozvole, trebaju
vie konsultirati, jer u nekim sluajevima zagaenje koje proizvode pogoni i postrojenja predstavlja
problem za stanje okolia na podruju Kantona Sarajevo, a okolinska dozvola se izdaje na Federalnom
nivou, te je mnogo tolerantnija i predvia blage mjere iako bi trebale biti znaajno stroije i da je
sluaj da okolinsku dozvolu izdaje Kantonalno ministarstvo, mjere bi bile znatno stroije.
Okolinska dozvola je dobar instrument, ali treba biti unificiran, sa jasnim mjerama i rokovima, te u
potpunosti transparentan, kako u procesu izdavanja, tako i u daljima fazama primjene, te informisanja
javnosti o ovim i ovakvim aktivnostima.
Preporuke meunarodnoj zajednici
Da podri to vie ovakvih projekata, te da kroz svoje mogunosti i politike prema naoj zemlji, podstie reformu resornih struktura, kako bi se uposlilo dovoljno ljudi na ovakvim pozicijama.
Da sugerira meunarodnim kompanijama i korporacijama koje planiraju da pokrenu industrijsku proizvodnju u naoj zemlji, da koriste najbolje raspoloive tehnike, te da se trude da budu okolino prihvatljivi.
Da izvri svaki mogui pritisak, da se provodi to vie propisa iz oblasti zatite okolia, s obzirom na
vanost i obimnost dokumentacije u procesu pregovora sa EU.
7.9. Zapadno hercegovaki kanton
U sklopu projekta Zajednika akcija za ozeljenjavanje industrije EKO-ZH iz irokog brijega je proveo niz
aktivnosti koje su bile usmjerene na uspostavu suradnje izmeu upanijskog ministarstva okolia, upanijske
inspekcije za okoli i pogona i postrojenja kojima je izdata okolina dozvola. U okviru realizacije projekta
uspostavljena je uspjena suradnja sa nadlenim ministarstvom, a pojedine industrije su upravo ovim projektom potaknute da vie sudjeluju u realizaciji okolinih dozvola i da provode ono to je za njihovu industriju
specifino u oblasti zatite okoline.
27
Uoeni problem:
Primjena propisanih odredbi iz okolinih dozvola puno ovisi o vlasnicima pogona i o njihovoj zainteresiranosti u ulaganje u zatitu okolia.
Neka od posmatranih poduzea s vaeim okolinim dozvolama nisu poduzela sve mjere da sprijee zagaenje i ne prouzrokuju znaajnija zagaenja najveim dijelom zbog nedostatka financijskih sredstava.
Vlasnici industrija s okolinom dozvolom smatraju da nisu stvoreni zakonski preduvjeti da bi se ispotovalo
sve iz okoline dozvole (npr. u Zapadno-hercegovakoj upaniji ne postoji ni jedna adekvatna spalionica u
kojoj bi se mogao spaljivati komunalni i posebno opasni otpad).
Na institucionalnom nivou nije uspostavljen mehanizam suradnje izmeu ministarstva i kantonalnog inspektorata. Nije uspostavljena ni suradnja izmeu Federalnog ministarstva okolia i turizma i kantonalnih
ministarstava.
Ne postoji komunikacija izmeu ministarstva i inspekcije kao i industrije kojoj je izdata okolina dozvola.
Nakon izdavanja okoline dozvole ne radi se nikakav monitoring, jedino u sluaju prijave od strane graana.
Nedovoljni su ljudski i financijski resursi, te nedovoljna suradnja, razmjena informacija i koordinacija svih
zainteresiranih strana u procesu izdavanja, primjene i nadgledanja okolinih dozvola.
Inspekcijske slube djeluju samo po prijavama. Kako nije imenovan kantonalni/upanijski inspektor za
okoli trenutno u Zapadnohercegovakom kantonu nema inspekcije pa se ne mogu ni provoditi odreeni
inspekcijski poslovi. Ako imamo u vidu da opine zakonski ne mogu imati okolinog inspektora dolazimo
do porazne injenice, kako u upaniji zapadnohercegovakoj uope nemamo inspekcijski nadzor. Iako u
upaniji postoji dosta razvijena aluminijsku industrija, mesna industrija, kao i kamenolomi, ne postoji adekvatan inspekcijski nadzor.
Nedovoljna je ukljuenost upanijske vlasti, inspekcija i opina koje bi trebale pomoi industrijama u procesu izdavanja, primjene i nadzora okolinskih dozvola.
Problem su nedovoljna sredstva koja se ulau u sprijeavanje zagaenja. S jedne strane, u stanju ekonomske krize sve manje novca se odvaja za smanjenje zagaenja, dok s druge strane ne postoje dravni poticaji
koji bi firmama olakali uvoenje novih istijih tehnologija. Dodatno nepostojanje inspekcije u Zapadnohercegovakom kantonu/upaniji dovodi do toga da se firme jako teko odluuju za uvoenje novih (i
skupljih) ekoloki prihvatljivijih tehnika.
Industrije smatraju da vlasti trebaju vie raditi na zatiti okolia u okviru pomoi poduzetnicima kroz obezbjeivanje dijela financijskih sredstava za ulaganje u bolje tehnologije.
Industrije ne podlijeu istim kaznama za nepotivanje odredbi iz okolinske dozvole, bilo da se radi o istom
pogonu i postrojenju ili razliitom. Poznanstvo sa vlastima, inspektorima i ostalim slubenicima nekima
pogoduje u smanjenju kazne.
U Zapadno-hercegovakoj upaniji karakteristian je problem krkog podruja i procjeivanja otpadnih
voda, te nedostatak kanalizaciionog sistema u opinama i nedostatak postrojenja za preiavanje otpadnih voda (u irokom brijegu i Posuju), te sve ovo dovodi do toga da otpadne vode prolaze kroz krako tlo i
dolaze do rijeka. iroki Brijeg ve punih 20 godina radi na svom postrojenju za preiavanje otpadnih voda
ali nikako da se ovaj projekt realizira (poetak radova bio je u jesen 1988. godine).
Metalna industrija predstavlja znaajnije zagaivae kada su u pitanju industrijske otpadne vode.
Ne postoji jedinstveni informacijski sustav, niti registar zagaivaa.
Preporuke:
Treba potencirati jaanje institucija za zatitu okolia na svim razinama kadrovski i struno.
Poboljati suradnju i koordinirati procese s drugim institucijama kod postupka izdavanja okolinih dozvola.
Nuno je uspostaviti Registar i Agenciju za zatitu okolia jer bez sustavne analize mi ne moemo niti otvoriti pregovore s EU.
28
Trebalo bi i upanijske nadlenosti i propise meusobno uskladiti kako bi mogli koristiti prikupljene podatke u budunosti.
Najvanije je nastaviti s edukacijskim procesom inspektora i dravnih slubenika koji rade na izdavanju
okolinih dozvola.
Bolje koordinirati i suraivati s operatorima/zagaivaima te nai mogunost veeg financijskog poticaja
za provoenje Planova aktivnosti.
Uskladiti zakone i osigurati primjenjivost doneenih zakona u praksi u procesu donoenja zakona i zakonskih propisa, ministarstvo mora osigurati koordinaciju sa slubama koji e primjenu zakona pratiti na
terenu.
Poboljati ljudske, tehnike i financijske resurse (ministarstva, inspekcije, pogoni/postrojenja i nevladine
organizacije), te poboljati suradnju, razmjenu informacija i koordinaciju svih zainteresiranih strana u procesu izdavanja, primjene i nadgledanja okolinih dozvola.
Uspostaviti uinkovit sustav provedbe i kontrole provoenja akcijskih planova za smanjenja ili uklanjanja
emisija predvienih okolinskim dozvolama zagaivaa.
Ukljuiti opine i njihove administracije u proces izdavanja, primjene i nadzora okolinih dozvola.
Osposobiti Upravu za inspekcijske poslove Zapadnohercegovake upanije i imenovati inspektora za okoli.
Novanim sredstvima potaknuti industriju da uvodi okolino prihvatljivije tehnologije.
Uloiti sredstva u sistem odvodnje otpadnih voda i upravljanje otpadnim vodama u upaniji, kao i u postrojenja za preiavanje otpadnih voda.
Ukloniti divlje deponije, a zatim sanirati legalne deponije.
Promovirati iste izvore energije od kojih bi naroito ova upanija mogla ekonomski napredovati (solarna
energija i vjetroelektrane).
Educirati graane o zatiti okolia.
Kanjavati one pogone koji nemaju okolinu dozvolu.
U ministarstva zapoljavati sposobne ljude a ne podobne.
Izraditi registar zagaivaa.
Izgraditi jedinstveni informacijski sustav po pitanju kakvoe podzemnih i povrinskih voda i uspostaviti
stalni monitoring. Osuvremeniti i ojaati laboratorijsku kontrolu zagaivaa u tlu i vodi.
Poboljati komunikaciju sa raznim drugim udrugama i fondovima koji se bave zatitom okolia, kako bi se
to vie projekata realiziralo u cilju poboljanja stanja okoline.
7.10. Hercegovako neretvanski kanton
U sklopu projekta Zajednika akcija za ozeljenjavanje industrije, Eko-Most Mostar je proveo niz aktivnosti
koje su bile usmjerene na uspostavu suradnje izmeu upanijskog ministarstva okolia, upanijske inspekcije
za okoli i pogona i postrojenja kojima je izdana okolina dozvola. Eko-Most Mostar je identificirao probleme
u procesu izdavanja, primjene i nadzora odredbi propisanih okolinom dozvolom s ciljem poboljanja i unaprijeenja primjene okolinog zakonodavstva na podruju Hercegovako-neretvanskog kantona/upanije.
Praksa u primjeni okolinih dozvola:
Provedba procesa primjene okolinih dozvola je razliita. Naime, razina realizacije propisanih odredbi
ovisi o vlasniku pogona i njegovom poimanju potivanja odredbi navedenih u izdatoj okolinoj dozvoli.
Izdavanjem okoline dozvole, dalja slubena komunikacija s nadlenim ministarstvom je nastavljena
kroz izvjetavanje o provedbi odredbi propisanih okolinim dozvolama. Provedbom aktivnosti monitoringa u okviru projekta potaknuli smo vlasnike ovih pogona ipostrojenja na poetak provedbe
akcijskih planova navedenih u okolinoj dozvoli.
29
Neka poduzea s vaeim okolinim dozvolama nisu poduzela/ne poduzimaju sve odgovarajue preventivne mjere da sprijee zagaenje i da ne prouzrokuju znaajnija zagaenja tj. nisu ispotovala sve
odredbe propisane akcijskim planom propisanim u okolinoj dozvoli.
Poduzea s okolinom dozvolom prate stanje sigurnosti, tako da pripremaju izvjetaje o stanju sigurnosti i sadraju sigurnosnih mjera.
Inspekcija djeluje po prijavama ili u incidentnim situacijama.
Kroz implementaciju projekta vidljiva je suradnja i/ili koordinacija nadlenog ministarstva i inspekcijskih slubi vezano za primjenu postojeih okolinih dozvola.
Uoeni problem:
Nedovoljni ljudski i financijski resursi, razmjena informacija i koordinacija svih zainteresiranih strana.
Nedovoljna koordinacija izmeu upanijskih i nadlenih federalnih inspekcijskih slubi.
Iako industrije ele da djeluju u okviru pozitivnih zakonskih propisa, uslijed financijskih potekoa nisu
u stanju realizirati obveze po okolinim dozvolama u zadanom vremenskom roku.
Veliki je raskorak izmeu zakonskih odredbi i pravilnika i mogunostima njihove primjene i provedbe
na terenu.
Postoji komunikacija izmeu ministarstva i pogona kojem je izdata okolina dozvola, nakon izdavanja
okoline dozvole. Ministarstvo trai da pogoni podnose izvjetaje o provedbi odredbi propisanih okolinim dozvolama, to oni redovito ispunjavaju.
Ne postoji kontinuirani nadzor nad zagaivaima (sa/bez okoline dozvole). Inspekcijske slube djeluju samo po prijavama.
Vlasnici pogona i postrojenja s okolinom dozvolom imaju zamjerku, da zakonodavac nije stvorio preduvjete za zakonito poslovanje (nepostojanje sanitarnih deponija i nepostojanje selektivnog odlaganja i prikupljanja svih vrsta otpada).
Vlasnici pogona i postrojenja s okolinom dozvolom nisu upoznati s radom i ulogom organizacija civilnog drutva.
Neki vlasnici pogona i postrojenja s okolinom dozvolom imaju zamjerku na nedosljednu primjenu
kazni i sankcija prema svim zagaivaima (u smislu da svi nemaju isti tretman, bez obzira to posluju
u istim uvjetima).
Preporuke:
Uskladiti zakonske odredbe i pravilnike tj. standarde propisane zakonom, te stvoriti preduvjete za
njihovu uinkovitu primjenu i provedbu na terenu.
Poboljati ljudske, tehnike i financijske resurse (ministarstva, inspekcije, pogona i postrojenja i nevladinih organizacija), te poboljati suradnju, razmjenu informacija i koordinaciju svih zainteresiranih
strana u procesu izdavanja, primjene i nadgledanja okolinih dozvola.
Uspostaviti uinkovit sustav provedbe i kontrole provoenja akcijskih planova za smanjenja ili uklanjanja emisija predvienih okolinim dozvolama zagaivaa.
Uspostaviti registar zagaivaa za podruje Hercegovako-neretvanskog kantona/upanije.
Utvrditi i definirati aktivnosti okolinom dozvolom za sva poduzea.
Kazniti i sankcionirati pogone koji nemaju okolinsku dozvolu. (Svi postojei pogoni i postrojenja koji
imaju dozvole (urbanistiku, graevinsku ili uporabnu) prije stupanja na snagu Zakona o zatiti okolia
(Sl. Novine FBiH 33/03) od 19.7.2003.godine, takoer podlijeu obvezi dobivanja okolinske dozvole.
30
lankom 27. Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zatiti okolia (Sl. novine Federacije BiH br.
38/09) izmjenjen je krajnji rok za pribavljanje okoline dozvole na 31.12.2011.godine. )
Upoznati vlasnike poduzea s vaeim zakonodavstvom i okolinskim standardima npr. pripremom Zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole.
Formirati strune timove koji bi svojom ekspertizom mogli pomoi u procesu ishoenja okolinskih
dozvola.
Zakonom propisati postupak za produenje okolinske dozvole za poduzea kojima je istekla valjanost
dozvole.
Nevladine organizacije, uz podrku domaih i meunarodnih agencija i institucija trebaju raditi na jaanju ljudskih, tehnikih i financijskih resursa, te poboljati meusobnu suradnju, razmjenu informacija i koordinaciju umreavanjem, kao i uspostaviti suradnju sa svih zainteresiranih strana u procesu
izdavanja, primjene i nadgledanja okolinih dozvola.
Nevladine organizacije imaju vanu ulogu u mobiliziranju graana i ire drutvene zajednice i identificiranju problema, nedoumica i nejasnoa s ciljem poboljanja i unaprijeenja primjene okolinog
zakonodavstva na podruju Hercegovako-neretvanskog kantona/upanije.
8. Prilozi
8.1. Zakonski okvir u FBiH
Zakonski okvir za izdavanje okolinske dozvole/okolinog doputenja na federalnom nivou:

1. Zakon o zatiti okolia (Sl. novine Federacije BiH br. 33/03 od 19.7.2003.);
2. Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zatiti okolia (Slubene novine F BiH br. 38/09 od
10.6.2009.);
3. Pravilnik o uvjetima i kriterijima koje moraju ispunjavati ovlateni nositelji izrade Studije o utjecaja
na okoli, visini pristojbi, naknada i ostalih trokova nastalih u postupku procjene utjecaja na okoli
(Slubene novine F BiH br. 33/12 od 18.4.2012.);
4. Pravilnik o sadraju izvjea o stanju sigurnosti, sadraju informacija o sigurnosnim
mjerama i sadraju unutarnjih i spoljnih planova intervencije (Slubene novine F BiH br. 68/05

od 7.12.2005.);
5. Pravilnik o rokovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za
pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti
okolia (Slubene novine F BiH br. 68/05 od 7.12.2005.) te izmjene i dopune ovog
Pravilnika (Sl. novine FBiH br.43/10, te Sl. novine FBiH br. 31/12 od 11.04.2012. godine;
6. Pravilnik o izradi godinjih/polugodinjih programa inspekcije zatite okolia
(Slubene novine F BiH br. 68/05 od 7.12.2005.)
7. Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoli i
pogonima i postrojenjima koji mogu biti izraeni i pusteni u rad samo ako imaju
okolinsku dozvolu (Slubene novine F BiH br. 19/04 od 10.4.2004.);
8. Pravilnik o uvjetima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okolinog doputenja za
pogone i postrojenja koja imaju izdana doputenja prije stupanja na snagu Zakona o
zatiti o okolia (Slubene novine F BiH br. 45/09 od 15.7.2009., te izmjene i dopune Sl.
novine FBiH br. 43/10, i Sl. novine FBiH br. 31/12.);
9. Pravilnik o donoenju najboljih raspoloivih tehnika kojima se postiu standardi
kvaliteta okolia (Slubene novine F BiH br. 92/07 od 19.12.2007.);
31
10. Pravilnik o o nainu vrenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta

zagaujuih vrsta zagaujuih materija, graninih vrijednosti i drugih standard
kvaliteta zraka (Slubene novine F BiH br. 1/2012 od 6.1.2012.);
11. Uredba o uvjetima isputanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sustav javne
kanalizacije (Slubene novine F BiH br. 4/2012 od 13.1.2012);
12. Pravilnik o registrima postrojenja i zagaivanjima (Slubene novine F BiH br. 82/07
od 19.11.2007.);
13. Pravilnik o edukaciji, programu obuke, strunom ispitu i certifikaciji strunjaka za
ocjenu planova aktivnosti i studija o procjeni uticaja na okoli u postupku izdavanja
okoline dozvole (Slubene novine F BiH 39/10 od 7.7.2010.);
14. Izmjene i dopune Pravilnika o edukaciji, programu obuke, strunom ispitu i
certifikaciji strunjaka za ocjenu planova aktivnosti i studija o procjeni uticaja na
okoli u postupku izdavanja okoline dozvole (Slubene novine F BiH 80/10 od 06.12.2010.).
Relevantni zakonski akti po oblastima

ZAKONSKI OKVIR ZA ZATITU OKOLIA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Zakon o zatiti okolia (Slubene novine FBiH br. 33/03);

Zakon o zatiti okolia - izmjene i dopune (Slubene novine FBiH br. 38/09);
Pravilnik o registrima postrojenja i zagaivanjima (Slubene novine FBiH br. 82/07);
Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoli i
pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju
okolinsku dozvolu (Slubene novine FBiH br. 19/04);
Pravilnik o rokovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okolinskih dozvola za
pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu zakona o zatiti okolia (Slubene novine FBiH br .68/05) te izmjene i dopune ovog Pravilnika (Sl.
novine FBiH br.43/10, te Sl. novine FBiH br. 31/12 od 11.04.2012. godine;
Pravilnik o uvjetima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okolinog doputenja za
pogone i postrojenja koja imaju izdana doputenja prije stupanja na snagu Zakona o zatiti okolia
(Slubene novine FBiH br . 45/09) te izmjene i dopune Sl. novine FBiH br. 43/10, i Sl. novine FBiH
br. 31/12.);
Pravilnik o donoenju najboljih raspoloivih tehnika koja se postiu standardi
kvaliteta okolia (Slubene novine FBiH br. 92/07);
Pravilnik o sadraju izvjetaja o stanju sigurnosti, sadraju informacija o sigurnosnim
mjerama i sadraju unutranjih i spoljnih planova intervencije (Slubene novine FBiH br. 68/05).
ZAKONSKI OKVIR ZA ZATITU ZRAKA

1.
2.
3.
4.
Zakon o zatiti zraka (Slubene novine FBiH br. 33/03);

Zakon o zatiti zraka - izmjene i dopune (Slubene novine FBiH br. 4/10);
Pravilnik o monitoringu kvalitete zraka (Slubene novine FBiH br. 12/05);
Pravilnik o monitoringu emisija zagaujuih materija u zrak (Slubene novine
FBiH br. 12/05);
32
5. Pravilnik o emisiji ispraljivih organskih jedinjenja (Slubene novine FBiH br. 12/05);
6. Pravilnik o graninim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorjevanje (Slubene novine
FBiH br. 12/05);
7. Pravilnik o graninim vrijednostima emisije zagaujuih materija u zrak (Slubene novine FBiH br.
12/05).
ZAKONSKI OKVIR ZA UPRAVLJANJE OTPADOM
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Zakon o upravljanju otpadom (Slubene novine FBiH br. 33/03);

Zakon o upravljanju otpadom - izmjene i dopune (Slubene novine FBiH br. 72/09);
Pravilnik o uvjetima za rad postrojenja za spaljivanje otpada (Sl. novine FBiH 12/05);
Pravilnik o upravljanju ambalaom i ambalanim otpadom (Slubene novine F BiH, br. 88/11);
Pravilnik o kategorijama otpada sa listama.doc (Slubene novine FBiH br. 9/05);
Pravilnik o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom (Slubene novine
FBiH br. 9/05);
7. Pravilnik o potrebnim uvjetima za prenos obaveza sa proizvoaa i prodavaa na operatera sistema za
prikupljanje otpada (Slubene novine FBiH br. 9/05);
8. Pravilnik koji odreuje postupanje sa opasnim otpadom koji se ne nalazi na listi otpada ili iji je sadraj nepoznat (Slubene novine FBiH br. 33/03);
9. Pravilnik o sadraju plana prilagoavanja upravljanja otpadom za postojea postrojenja za tretman
ili odlaganje otpada i aktivnostima koje preduzima nadleni organ (Slubene novine FBiH br. 9/05);
10. Uredba o finansijskim i drugim garancijama za pokrivanje trokova rizika od moguih teta, ienje i
postupke nakon zatvaranja odlagalita (Slubene novine F BiH br. 39/06);
11. Uredba selektivno prikupljanju, pakovanju i oznaavanju otpada (Slubene novine F BiH br. 38/06);
12. Uredba o finansijskim garancijama kojima se moe osigurati prekogranini promet otpada (Slubene
novine F BiH br. 41/05);
13. Uredba koja regulie obavezu izvjetavanja operatora i proizvoaa otpada o sprovoenju programa
nadzora, monitoringa i voenja evidencije prema uvjetima iz dozvole (Slubene novine F BiH br.
31/06);
14. Pravilnik o ivotinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla koji se mogu
koristiti u poljoprivredne svrhe (Slubene novine F BiH br. 8/08);
15. Pravilnik o obrascu, sadraju i postupku obavjetavanja o vanim karakteristikama proizvoda i ambalae od strane proizvoaa (Slubene novine F BiH br. 8/08);
16. Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom (Slubene novine F BiH br. 77/08).
ZAKONSKI OKVIR ZA VODE
1. Zakon o vodama (Slubene novine F BiH br. 70/06);
2. Pravilnik o sadraju, obliku, uvjetima, nainu izdavanja i uvanja vodnih akata
(Slubene novine F BiH br. 6/08);
(Slubene novine F BiH br. 57/09) izmjene;
(Slubene novine F BiH br. 72/09) izmjene;
5. Pravilniko graninim vrijednostima opasnih i tetnih materija za vode koje se
nakon preiavanja iz sustava javne kanalizacije isputaju u prirodni
prijemnik (Slubene novine F BiH br. 50/07);
33
6. Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i tetnih materija za tehnoloke

otpadne vode prije njihovog isputanja u sustav javne kanalizacije odnosno
drugi prijemnik (Slubene novine F BiH br. /07).
Relevantni propisi kantona

KANTON SARAJEVO
1.
2.
Pravilnik o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako
imaju okolinsku dozvolu (Slubene novine Kantona Sarajevo br. 08/11);
Pravilnik o utvrivanju roka za podnoenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za
pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zatiti
okolia (Slubene novine Kantona Sarajevo br. 12/11 od 12.05.2011.).
ZENIKO-DOBOJSKI KANTON
1. Zakon o zatiti okolia (Slubene novine ZDK br. 1/00);
2. Pravilnik o uvjetima za podnoenje zahtjeva za dobivanje okolinske dozvole za pogone i
postrojenja za koje je dozvola izdana prije stupanja na snagu Zakona o zatiti okolia
(Slubene novine ZDK br.6/06);
3. Pravilnik o rokovima za podnoenje zakona za izdavanje okoline dozvole za pogone i
postrojenja koji imaju dozvole izdane prije stupanja na snagu Zakona o zatiti okolia
(Slubene novine ZDK br.6/06);
4. Pravilnik o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju
okolinsku dozvolu (Slubene novine ZDK br.12/05).
HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
1. Zakon o zatiti okolia (na web stranici vlade HNK stoji da je usvojen ali nema sl. novina)
2. Pravilnik o aktivnostima, pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni samo ako imaju
okolinsku dozvolu (Narodne novine HN br. 1/05);
3. Pravilnik o rokovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone i
postrojenja koja imaju okolinsku dozvolu izdanu prije stupanja na snagu Zakona o zatiti
okolia (Narodne novine HN br. 2/06).
POSAVSKI KANTON
1. Zakon o zatiti okolia (Narodne novine upanije Posavske br. 4/00);
2. Pravilnik o izdavanju okoline dozvole za pogone i postrojenja i druge planirane aktivnosti
koje mogu imati znaajan utjecaj na okoli (Narodne novine upanije Posavske br. 06/10).
34
ZAPADNO-HERCEGOVAKI KANTON
1. Zakon o zatiti okolia (Slubene novine ZHK br. 5/00);
2. Uredba o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju
okolinsku dozvolu (Slubene novine ZHK br. 2/06).
SREDNJE-BOSANSKI KANTON
1. Zakon o zatiti okolia (Slubene novine SBK br. 4/05);
2. Pravilnik o pogonima i postrojenjima koja obavezno moraju imati okolinu dozvolu (Slubene novine
SBK br. 5/06);
3. Pravilnik o rokovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okoline dozvole i za pogone i postrojenja sa
okolinom dozvolom izdanom prije stupanja na snagu Zakona o zatiti okolia (Slubene novine SBK
br. 7/06).
UNSKO-SANSKI KANTON
1. Pravilnik o izdavanju okolinih dozvola za pogone i postrojenja i druge planirane aktivnosti koje mogu
znaajno utjecati na okoli (Slubeni glasnik USK br. 18/07).
TUZLANSKI KANTON
1. Zakon o zatiti okolia (Slubene novine TK br. 6/98, 15/00);
2. Pravilnik o izdavanju okolinske dozvole za pogone i postrojenja i druge planirane aktivnosti koji mogu
imati znaajan utjecaj na okoli (Slubene novine TK br. 3/05, 9/07).
KANTON 10 (LIVNO)
1. Pravilnik o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinsku
dozvolu (Slubeni glasnik HB br.: 7/05, 12/08);
2. Pravilnik o rokovima za podnoenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone i postrojenja
koja imaju okolinsku dozvolu izdanu prije stupanja na snagu Zakona o zatiti okolia (Slubeni glasnik
HB br. 7/07).
BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON GORADE
1. Zakon o zatiti okolia (Slubene novine BPK br. 5/05);
2. Uredba o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinsku
dozvolu (Slubene novine BPK br. 1/05, 11/06).
35
8.2. Industrije koje su uestvovale u projektu

Ovom prilikom elimo se zahvaliti svim industrijama i firmama koje su uestvovale u projektu i svojim prijedlozima i aktivnim sudjelovanjem u okviru projekta pomogli izradi ovog Izvjetaja. Zahvaljujui ueu u ovom
projektu one su ostvarile kontakt i poslovnu saradnju sa nadlenim ministarstvima i inspekcijama u oblasti
zatite okolia, te NVO-ima koji se bave zatitom okolia i uspjeli zajedniki ostvariti uspjeh i aktivno djelovanje u oblasti prevencije i kontrole zagaivanja.
U okviru projekta uee su uzele sljedee industrije:
BOSANSKO PODRINJSKI KANTON GORADE

Fekrry d.o.o. Ustikolina
Fekry Briketnica d.o.o. Ustikolina
Bekto precisa,d.o.o., Gorade
MPI Mlin, d.o.o. Ustikolina
GPD Drina, d.d. Gorade
KANTON 10
MJEKARA LIVNO d.o.o. LIVNO
KMB d.o.o. Livno, BEGOVAA
ADF d.o.o. Drvar
GRADEL d.o.o. Drvar
Farma Tomislavgrad d.o.o. Tomislavgrad
TUZLANSKI KANTON
Solana, d.d. Tuzla
SISECAM SODA LUKAVAC, d.o.o. Lukavac
KEMIS BiH d.o.o. Lukavac
JADRINA, d.o.o. Graanica
PETROL BH OIL COMPANY, d.o.o. PJ Benzinska pumpa Rudarska, Tuzla
36
POSAVSKI KANTON
Poljoprivredni obrt KALIMERO, Odak
Obrtnika djelatnost Farma svinja ito, Domaljevac
Posavina Koka, d.o.o. Oraje
METALAC d.o.o.. Odak
Europlin, d.o.o. Oraje
SREDNJE-BOSANSKI KANTON
FIS, d.o.o. Vitez,farma junadi, Vitez
FIS d.o.o. Vitez, poslovni kompleks PC96, Vitez
Industrija obrade kamena 3K d.o.o. Bugojno
Grioss d.o.o. Jajce
Kaduni d.o.o. Bugojno
HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
Aluminij, d.d. Mostar
JP Deponija, d.o.o. Uborak, Mostar
GAPA d.o.o. Mostar
KARAKA d.o.o. Neum
Grad Mostar- Direkcija za izgradnju KSC (izgradnja podzemne garae)
ZENIKO-DOBOJSKI KANTON
Metalno d.d., Zenica
Delta petrol Kakanj, d.o.o.
Eko servis, d.o.o., Teanj
BROVIS d.d. Visoko
Mann+Hummel BA, d.d. Teanj
37
ZAPADNO-HERCEGOVAKI KANTON
A3, d.o.o. iroki brijeg
Putovi, d.o.o. Grude
KTM BRINA, d.o.o. Posuje
FEAL, d.o.o. iroki brijeg
MI Rakitno, d.o.o. Vrpolje
SARAJEVSKI KANTON
COCA COLA HBC B-H d.o.o. Hadii
TOYOTA Adria, d.o.o. Sarajevo
Argeta, d.o.o. Hadii
Toplane Sarajevo, kotlovnica Grbavica II
Toplane Sarajevo, kotlovnica podvonjak
UNSKO-SANSKI KANTON
BH Legno, d.d. Bosanski Petrovac
Austrotherm d.o.o., Biha
ZAH, d.o.o., Bosanska Krupa
MEGGLE MLJEKARA d.o.o., Biha
GRUPEX, d.d. Velika Kladua
38
8.3. Preduzea sa izdatom okolinskom dozovolom, preduzea koja su

trenutno u postupku izdavanja okolinske dozvole i onih koje bi trebalo da
imaju okolinsku dozvolu
Prilkom analize izdatih okolinih dozvola na federalnom i kantonalnom nivou dolo se do sljedeih zakljuaka:
-Web stranica FMOIT-a daje sistematian prikaz izdatih okolinih dozvola za postojea i nova postrojenja u vremenskom periodu 2004 (otkad je zapoelo izdavanje okolinih dozvola)- 2011. godine. Postrojenja su podjeljena u dvije kategorije (nova i postojea postrojenja).
-Kapacitet postrojenja, koji bi trebao biti obavezni segment svakog tabelarnog prikaza izdatih okolinih dozvola,
bilo na kantonalnom ili federalnom nivou, esto se izostavlja ili u nekim sluajevima ne prikazuje dovoljno jasno.
-Kategorizacija postrojenja na dvije kategorije (nova i postojea postrojenja) je nedovoljno precizna, te je treba
poboljati na nain da vie odgovora zahtjevima trenutno vaee relevantne legislative u EU.
-Niti jedan od 10 razmatranih kantona FBiH (osim Kantona Sarajevo) na slubenoj stranici Kantonalnog ministarstva ne daje prikaz pogona i postrojenja za koje je izdata okolina dozvola na Kantonalnom nivou.
-Transparentno voenje evidencije o pogonima i postrojenjima za koje je izdavanje okoline dozvole u postupku, ili investitora/industrija koje su predale zahtjev, a ne podlijeu izdavanju okoline dozvole prema vaeoj
legislativi, zabiljeeno je samo u Unsko-sanskom kantonu. U svih preostalih 9 kanotna/upanija ovakav nain
evidencije nije registriran.
PRIJEDLOZI ZA POBOLJANJE:
Kategorizaciju postrojenja na Nova i Postojea treba proiriti, a podaci o kapacitetu pogona/postrojenja trebaju biti obavezan segment iste. Nain na koji to ve radi Unsko-sanski kanton mogao bi biti dobar poetak.
Naime, u ovom kantonu uvedena je jo jedna kategorija, odnosno Nova-Postojea postrojenja (NP). Ovoj
kategoriji pripadala bi postrojenja ija okolina dozvola je istekla, te isti trebaju pristupiti procesu ponovnog
izdavanja okoline dozvole. Takoer, kategorizaciju pogona i postrojenja bi bilo potrebno dodatno unaprijediti na nan koji zahtjeva legislativa EU. Dakle, kategorizacija pogona/postrojenja prema vrsti industrije/
djelatnosti u skladu sa NACE kodovima. Navedeni kodovi slue za statistiku klasifikaciju svih ekonomskih
djelatnosti u EU. Ovakva klasifikacija potpomogla bi boljoj sistematizaciji i omoguila preglednu evidenciju
cjelokupnog ekonomskog sektora kako na kantonalnom, tako i na federalnom nivou.
Sva kantonalna ministarstva bi trebala prikazivati i uiniti dostupnima informacije o registriranim zagaivaima i pogonima /postrojenjima ,koja posjeduju okolinu dozvolu na nain kao to je to ve uinjeno na web
stranici Ministarstva okolia Kantona Sarajevo. Ovo je informacija koja bi trebala biti dostupna javnosti, i koja
bi trebala posluiti za bolju meusobnu saradnju nadlenih ministarstava, kao i poboljanje komunikacije
izmeu vladinog, nevladinog sektora i javnosti.
Transparentno voenje evidencije o pogonima i postrojenjima za koje je izdavanje okoline dozvole u postupku, ili investitora/industrija koje su predale zahtjev, a ne podlijeu izdavanju okoline dozvole prema vaeoj
legislativi potrebno je voditi u svim kantonima.
39
40

Izvjestaj o Monitoringu FINAL

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Izvjestaj o Monitoringu FINAL

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

JOINT ACTION FOR GREEN INDUSTRY - ZAJEDNIKA AKCIJA ZA OZELENJAVANJE INDUSTRIJE (Program IPA 2008)

IZVJETAJ NEVLADINIH ORGANIZACIJA

Sarajevo, maj 2012. godine

Ova publikacija je uraena uz pomo Evropske unije.

Federacija Bosne i Hercegovine

Centar za okolino odrivi razvoj

Inicijativa i civilna akcija

Federalno ministarstvo okolia i turizma

Best Available Techniques (u prijevodu Najbolje raspoloive tehnike)

Organizacija civilnog drutva

2. Znaaj i uloga nevladinih organizacija u monitoringu stanja okolia

bave se aktivnostima u oblasti zatite okolia,

HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON EKO MOST MOSTAR,

Slika 1 Podruje Federacije BiH sa lokacijama odabranih NVO-a

Uspostavljanje partnerstva izmeu vladinog i nevladinog sektora

Upitnik i tabela za analizu kao rezultat monitoringa na terenu

Vaei zakoni FBiH

Znaaj okolinske dozvole

Uslove za zatitu zraka, tla, vode, biljnog i ivotinjskog svijeta;

5. Praksa u primjeni okolinskih dozvola

Kapaciteti u upravljanju okoliem i primjeni okolinskih dozvola

Ministarstvo prometa, veza, turizma i zatite okolia posavskog kantona;

7.2. Posavski kanton

7.3. Unsko-sanski kanton

graninih vrijednosti. Zanimljivo je da se ne sprovodi izvjetavanje prema Federalnom ministarstvu okolia

7.4. Kanton 10 (Livno)

Uspostaviti registar zagaivaa u Hercegbosanskoj upaniji.

7.5. Bosansko podrinjski kanton Gorade

7.6. Srednje bosanski kanton

Miljenja nekih industrija:

7.7. Tuzlanski kanton

7.8. Kanton Sarajevo

7.9. Zapadno hercegovaki kanton

7.10. Hercegovako neretvanski kanton

Zakonski okvir za izdavanje okolinske dozvole/okolinog doputenja na federalnom nivou:

10. Pravilnik o o nainu vrenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta

Relevantni zakonski akti po oblastima

Zakon o zatiti okolia (Slubene novine FBiH br. 33/03);

ZAKONSKI OKVIR ZA ZATITU ZRAKA

Zakon o zatiti zraka (Slubene novine FBiH br. 33/03);

Zakon o upravljanju otpadom (Slubene novine FBiH br. 33/03);

6. Pravilnik o graninim vrijednostima opasnih i tetnih materija za tehnoloke

Relevantni propisi kantona

8.2. Industrije koje su uestvovale u projektu

BOSANSKO PODRINJSKI KANTON GORADE

8.3. Preduzea sa izdatom okolinskom dozovolom, preduzea koja su

You might also like