Historija Naroda Jugoslavije I

REDAK C IONA KOM I S IJA
ANTO BABIC, Jr. I VAN BOZIC, FERDO GESTRIN,

d . BO CO GRAFENAUER . .I . MIHAI LO D IN IC. dr. DRA_
GOSLAV JANKOVIC, JAGOS JOVANOVIC. UUBEN
LAP[, DU SAN PEROVIC. Jr. JA ROSLAV SIDAK . ,I .
J ORJO TAD IC. dr. N IKOLA VUCO. J r. FRAN ZWITTER
ISTORIJA
'NARODA
JUGOSLAVIJE
UZA REDA K CIJA
d. BOGO GRAfEN A UER

DU SAN PERO VI C
Jr. J AROSLAV SIDAK
IZDA YAtKO PODUZECE . SK OLS KA K NJ I GA
ZAGRE B
ZAGREB MCMLIlI
PRE DGOVO R
Rad na OV()j H is!or;ji na roda FNR.I "']'UCCO jc on inicijdtivu,
koju jt g. 1949. dao Savjet za na uku j kulturu pri \lladi FNRj,
{b sc U\ prelim: Jlotrebc historijske na.~tavc U Sl'cd njim skolama
lundi udlhcnik, u kome hi lie prikazao histo.rijski rnzvita k oasih
o<lrotla. oslohoden od idcalisti.!kih sh l'atanja i sovinistitkih teo de neija, kojc SII poslojaie II prc:dralnim udlbenicima. Sa"jet jc
Tadi toga obrazovao kom isiju saslavljc:nu od h istor i ~ra iz ,vih
naiih rcpuhl ik a i prulio juj sve llJalcrijainc mogu cn os ti za oha"I.janj e toga Jlosla. Na celu komisij c bi! .. jt Mitra Mitroyit, tadasnji m inislar prusvjc lC NR Srbijc, a ?on clanove SII hili od rc:dcn i:
dr. Mihai lu Dinie. dr. Jo rjo Tadit. dr. Iva n Boiie. dr. Ni kola VI.I~ O,
(!r. Drol,l!'Osla\' janko\'ic i Duiall Pcrovit iz Beograda; dr. j;lToslav
~idal: iI Zagreba: dr. Fran Zwitter. d r. Bogo Grafenauer i Fcrdo
G:strm w. Ljubljan.e: Anto Babi ~ iz Sarajcva: Jago; J ovanovit
~:I Cctinj.:l i Ljubcn Lupt: iz Sh'plja. U prlloj go(lini SUdje\OIl30
jc u raelu komisije i Boris ZiherL
Komisija je \I prclhodnim diskusijama (I koncepcjj ~ i planu
knji;e, melodi rada i organizaciji posla proiirila slloj prvobitni
zada:.::k
Plan. koji j e k()misija izradila kao tcmclj za dalji rad. a "U
kom e ~e oglcda i njenu koneepcija (I osnollnim linijama historijsio:o,l!' Jazl"i tka na!i h naroda. predvidao je da se izradi jedno djdo
na tuat no sirem (,snovu, kao i da surad ujc lIeCi broj historieara .
Po tom pianu eijdo jc djdo zamiiljeno u ,eti T; knjige: prva
knjiga obuh\<uca. osim kraccg pregkda prvohilnog drus!v3 i robovlasnilkog poreth na teritoriju nase zeml jc, p eriodu raspadanja
rodo\'ski h osnosa i 'Posta nka kl asnog drustva i period'll ranoga j
""';I"))ug fe:udaliz",;, (\, 11.- I,,,i , ' \ ' 1 '.1 I .I,,, ... ,
I" " ,,,I,,
"I""I.",ja fe:udalnih ."Jrw~ .. i p"javl ,;";!l1j:. 1'1 ... " ... ,,01;, k"I',I;oI,
. I,a,,~ nalina pruizvodnje: i gradanskog dru.'tvOl (XVI.-XV lll.
.t I: Ire:ea - pe:riodu razvi tka i ulvrdivanja kapilalistilkih odnusa
, ..... ,mja naeiona!nih pokre:ta jugoslave:nskih narada (X IX. st.;: I!J1S); le:tvrta - doha stare: ] ugoslavije:. NarodnouslobodilaCki
' :01 i Naroonu rc:voluciju i soeijaliMil ku izgradnju naSe zemlje.
Osim ulvrdivanja p<:riodizaeije, koja ne pO$tavlja krule vrc",,,nske grani.cc, vee se ..buire na konkrc:tni h i~ torijski razvhak
I'"jooinih naAih naroda, ,plan prool'ida obradivanje: hiSlorije sva
k,,;( naroda pojc:dinaeno ,. granicama historijskih ra7.lluhlj<l U $VO J"ne periodizaeije. Na laj je nacrn Ic:!ii-{e postavljcno. S otnirtllf'!
" :I dule vremenske periode. na prikaz ivanje organskug razvil b
w akog naroda napose, nc .:r.ancmarujuCi ]lritom u obradivanju .~ vc
"l1C mOmt'.Ille, koji su povczali historiju svih iii pojooinih nasih
nOlrOOa. Uz svako historijsko razrio.blje dola?i uvod, u komc se
.Iaje opea osoovna linija u razvitk u naiih narod<l U toj lx:riodi , uz
kratak prcgled drustv enoekonomskog r:lZ vitka Evrope i na jh il"ijih momenata iz histol'ije susjednih drZava. naroeilo onih. u
,'ijt:m su se sklo pu. dufe iii kraec vrijeme. razvijali pojcdini nasi
narodi.
Na suradnju je: poz"an vrlo l irok kru g hislor ihra iz svih
I.a~ih rc:publika, koji su, ugla\'fJom. preuzel; na sebe: da obrad e:
. voje fla.cionalne historije i prema svojQj spccijalnosti j.zvr~ il i
n)t:du sobom raspodjelu gradiva. ul imajuti kao temel; plan. koji
je inarlila komisija.
Na prvoj knjizi radilo ~ 36 5uradnika . Rad je ujedinjnvala
komisija, ko;a jc funkcionirala kao sira rcdakciona komisija,
koristeCi se u najl'ecoj mjtri mctodom diskusijc:, Svakitekst je
prolazio kroz diskusiju na sastancima komisije, uvijek Ul u~&e
auWra, ako nije oio njel in llano Neki te:kstovi su, osim toga, bil i
Vrcthodno pretresani i 11.1 sastancima suradnika il pojedinih republioka ; 1ah.v je slulaj bio narOCito s tekstovima srpsk.ih i s.1ove:nskih. a dijclom i hrvatskih historilara. Takav nacin rada dao
jc: knjiz i, u pog-ledu <>ptc koocepoijc. kompoz icije i tumal cnja
mnogih pojedioos:i. don ckle pebt kolc:lil'nog rada. Ali. u spomim
pilanjima, 0 kojima u hislorijskoj r.:wei postojc razli1;ita glcoi5ta.
VI
'1 ,. 01 I' 10 : ,',10 1,,,I.,);;,,,u n.a misljenje samog aulora . !zlaganju

',I/I,in,]' '''iiljo.:nj'' 0 otvorenim probletnima naic historije dall(>
jt; mjc:sto "U bihliografskom pregledu na kraju dotimog poglavlja ,
Zbog namjene knjige l irem krugu l italaca naubii aparat
nije naveden \I biljdkam<l isp"'] tt:ksla. ali jc na k raju svakog
pogtal'lja dodan kraci pre;.:kd i7.vura i literaturc. Nije: se islo za
tim. da ~c o:! 1'''\I",n:l hihli"grafija. vee ria se navedu osnovni
iZl'lOr; i likr:!ln r;, " I'''jc(li n im pitanjima, S oblirom na to, da
d" ~ 'lIb Ill' p"st"j; nauena bibliografija za nasu nacionalnu hisloli jH. i tabv pre:gled mofe korisno slu!iti kao putokaz za dalji
sall",stalniji rad. naro6to nastavnieima i studentima
Po zav ricnom radu u 'komisiji. sav je matu,ijal povjeren
tmj iei elanova - B. Grafenaue-r. D. Perovic i J. Sidak - da g:l
konahlO redigiraju. Osnovni je zadatak life rcdakeijc bio, d:.:
teksto'c. 0 kojima se drskutiralo pojedi'llarno i u veccm vremcnskom razmakll, lljednab i uskladi u zaokruzcn u cjelinu. Prc:radba
pojooinih veeih ii i manjib odjc:1jaka i upotpunjavanja iii skraeivanja vrsena su jcdnim dijelom na temelju prijasnjih primjedaba
iii za'kljutab irc komisi.je. a jc:dnim dijdom samostalno na
tcmelju opecg pravca njcnoga rada II postjednjem pcriodu: ko misija je na kraju i odobrila rad ufe: redakcije.
Na 'kraju nekolilw fij eli 0 rezultatima rada .
01'0 jt: djdo pf\'i op, c1niji pokusaj tllmacenja nase proslosti
na temdju h istorijskog matcrijalizma. Rat] lila njemu bio je
skopt:m 5 vc:likirn Id"koeama. koje su u\'jcto\'ane uvelike rezulta tima i stupnjem razl'itka nase dosadaAnje historiografijc. Mnogi
momenti, pa i litave strane historijskog riUvitka 'na~ih naToda
oslalc su nc:istraiene, Otuda i mnogi otvorcni problemi i praznine,
koj; se nisu mogli rjdavati bez novog iSlrali\'atkog rada i prel.
hodnc monografijskc obradbe, a taj Ie posao n ije ni moga o
obav;ti u vez; S ovim radom. Ali pokraj svih nedostataka i tra gova starih shvacanja, koja nisu jos savladana i ispoljal'ajll st II
rjdavanju nekih pitanja, ovo je djdo i znatan napor . la St kn 'lI<
korak naprijed u materijalistilkom Os\'je:tlji\'anju 11:0 '. 1',,,:.1"':11
\ ' 11
lin
i, t;;~ ! 1 l~
gli
li
~.~::
i: 1~1" ~
ql~ ;~l'~,l; , ; ~ i 1i~:; h ~li ~t ~I~l

',ilt l ',~ ; ! j ' ih Ii 1.i JI hOt!
i:l':.\ !Hii i . ~i l i!' ji-l r:j i, ~h!
;t<J k-l .1 jl : 111-,;:1:"1' IH!
111: ljlt,
J11, lill!~ J, i~1!
,"l!l<lli: lIliJ! 'Il{! : :Il~l- ;u'!*
IF ~li!U'-!,'l 1.!,1 lt -I ':F'!'
I
ln'l;
j~jWi;~j~iPijriI~j~Wl!!mj~if!H
H'fiHFi!H .iH !
l! !iil b!IH~I'I
' lij l! j~h:iib j~H !
ll. h. l=l!;:':'~!=! lili j
t ,t 'i'l;':jl;ll;i"J~ll ,ll":1 fti l
! il
!~!:J:F-f::
, .J ' l~iBI<~j II ~h;i~;ll h!; '
! U l-~J; ' ~i::s: J;.... jf:::~~ ;:11:{ d'i !

1:!;;II:i~I' li! dli"I~!""il ,
lH',.:!F'I' :j"
ln"'-~ll;l_ '; ';'liVj.I-'-;-",
'1"j'{";~"i'1~'!~'~j~!:
;;; ,
I I ' i. :::", . 1 J _
=.. ~ ~ ._ ',. lli'"'
,..:I::S: ... ~
'!l -,-ra:; ;,}"

t,
:J",
<;.
BIBLIOGRAFIJA OPIH PREGLEDA
HI STORIJE NAS IH NARODA
Miu~ilunaren
d. Inll. f. lInerreith. CUchlchUforschun$! (1800 idaUt:) MIOC
MiUeilunrende:I Mu$CII,t reinurijrKrlhl(l~I907)
Mjutfnik prnnitkoll: dru'ln (1876-19-4&)

N'arodna Sllrinl (192235)
N.sllml YJt,nik (1893-19-45)
:sa M","*Ulllon
"nopIIj), II
n"".III0",,,
.it,,,,,.
nfl""~:: :~'P~:~II:::::8!~:O~:Ylt H.II:':~lIlj~.
1\'5
NVj
ctm.lllIC.l0pn~~::-'~:O~ JHolI
jyroc.-rOBtllCICIIX IIapo.lID
Rad JUlI'ollntnskt Ikldemije t.nllnO)li I umjttoo1ti (11167 i daljt. odn

19-41-45 R.d Hru tJke ~k.dtmiJt lnlluo.tI I ~;:rJI~~~i)odn. Rad HA
Rnpnve Sloven~kt .kadtmije lnlnO$\i in umrtnosti (19-I~.~pd:.t~:J SAZU
R:zprlvr Zn.a, lvent!!. druilva
t l hUmlni~!i~nt "~dt (I9Z3-3S)
i~vV::S~il::~:~~::I~I:: /~::
balkanlquCl (193-1-38)
Cnp~::t)(I884'96: H. P. 190611; ul etp. 19'2240; H. C. 1950 II
SIMoh rv alsk. prO~\'jcla (1895-1903: N. S. 192728: Itl. $tr. 1949 i

dalje)
Vjun lk hrvIlukoIl' nrh~olo~kol> dru~IVD (187991; N. S
Vjunik
hrv~L<ko sI3vonskodDlmD'in~kor l~mDlj$kor
.,kiva
odn. Vjunik Hrv.t.<k0l> drt" 'noj! arhl ... (!9""s-1945~ZA. odn. VOA
Boitto"CTOp"(,.IIr.l.cKllK(l950II .... ~)
WiUt nxh.flloehe Miutilunj!tn .us Bolnien und Hercej!ovin. (1892;::!~

3In"(II(l92733; 1935-41)
Zbornik MlliCt Slovenske (1889-1912)

Zbornik u um~tnoSlno l,OOOVlRO (192140; 1951 i d.ljr)
Zelt~h~~I~~u h i~t o r!5Chen Vrr~inu fij r Stdtrmork (l9(JG4J; 19-16
ZjwdovinskihMlp;1 (19Ui diijr)
AASS
CD
MC
MonumentI hilloricojuridicl SI~voT1lm merldiolllliu m

MonumrnlaHun,l riar historic;
/'otonumrntl spect.n l jll h!slon.m Slavorum mHidionllium
Patrololillueca.odn. ialina
Cpnor" tTHOrpl4IeK " JOoP"". CAH
360p"IDIIaIlCTOpllj}'.jt3I!1{ HI..... It,lllll;UIIOCTCAH
MHJSM
MH"
MSHSM
PG.odn.PL
CEs6opllllt.:
360PII IIK HJK
I. POGLAVLJE
NASA ZEMLJA U DOBA PRVOBITNOG DRUST VA

Historija prvobitnog drustva prou~ava razlil:ite oblike proizvodno-potrosackih zajc:dnica, u koj ima Sll Ijudi livjdi od
samih pocetaka svoga dru!itvenog iivola, kada su $C odvojili od
pri rode, pa sve do postanka klasnog druUva i onoga polilickopravnog oblika, koji jt karakteristibn 1.a njega - drfav t.
S razvitkom samog covjeka i nacina, na koj i Sll sc proizyodi la src:dstva potrcbna 1.a opstanak, bo i ostalih drustvenib
odnosa. mijenjali su se i oblici prvobilnog drutva, razvijajuti
se: od primitivnijih k savTseni jima. U tim se promjenama mogu
ra:r.likovati dvije periooe: a l d oba dil'lja!tva i b) doba barbarstva
Doha divljaltva i doba barharstva razlikuju sc medu sohorn
po stupnju razvitka Ij udskih vrsta, po nal:i nu proizvodnje II
pojedinim proizvodno-potrosal:kim zajednicama. po materijalnoj
klllturi, koja odgovara stupnju razvitka nal:ioa proizvodnje. i
po narol:itim oblicima drustvene 5trukture ti h zajednica.
A. Doba divljaitn . - Pry; pralj udi kao radicite vrste primitivnih ho minida, od kojih 511 poznati u Aziji Pithecanthropus
e~ctus, a u [vropi Eoanthropus Dawsoni, pojavil i su se na
Zemlj i u pol:elku hartera, odnosno pleistocena. Oni live u
prvobitnim coporima. prdaznom obliku iz livotinjskog stada u
Ijudsko druJ tvo. ol prehran juju se. vje rojatno, sak.upljajuti ploL
Hlato,IJo,_. J u...,. l... l.iol.
dove, gomoije i trave i hvatajui male ivotinje. Kamenje i

tapovi slue im povremeno kao orude.
Doba divljatva II Evropi je epoha ledenih imeuledenih
razdoblja, koja se meusobno smjenjuju priblino od g. 600.000
do oko 50.000. Tada su na teritoriju Evrope ivjele razliite vrste
praljudi: Homo heidelbergensis, Homo primigenius ili neanderta\ensis, j, napokon, podvrste Homo sapiens fossilis: Cro-Magnon.
Grimaldi i Chancelade, neposrednI:' pretee dananjega Homo
sapiensa.
Praljudi se slue primitivnim. grubo tesanim orudl:'m i orujem. koje izrauju od kamena. ivotinjskih kostiju ili drveta.
S "bzirom na razliite razvojne etape materijalne kulture u doba
,Iivljatv<l. ono se s arbeolokog glcdi!ta dijeli na stariji i mlai
pale"lil i na me7.olit.
Sakupljaka privreda je gla\'ni nain privredi\'anja. Ve
pn.:m:1 geogra fskim odlikama kraja, u kome stanuju pojedine
gl"l",," praJjudi. a isto tako prema napretku u izradbi orua i
"'UY.j". ra,lc vanost lova i ribolova. Najpoznatij e ivotinje, koje
'" praljmli Evrope lovili u doba divljatva. bile su prasion i mamut. Mcrckov i dlakavi nosorog, peinski medvjed. peinska
hijena, peinski lav, razliite vrste jelena, bizon, pragovedQ i
konj.
Pra1judi ive u hordama. Kasnije sc vjerojatno i u Evropi
kao i drugdje javljaju t. zv. dualne organizacije. T o su poeci
rodovskog uredenja. U njemu su proizvodno-potroake zajednice materinski ili oinski rodovi v e prema tome. da li sc rauna
po majci ili po ocu pori.ieklo njihovih lanova od mitskog pretka,
koji je obino vrsta neke ivotinje ili biljke - totem roda.
Rad je organiziran tako, da su pojedine vrste poslova raspodijeljene izmedu mukaraca i zena prema njihovim biolokim
sposobnostima. Mukarci sc bave izradbom oruja i oruda, lo: o~
i ribolovom. brinu se za sigurnost zajednice. Zene sakupijaju
plodove, biljke j gomoije, kao i male ivotinje: ~uvaJu va:r~ ,
pripremaju hranu i brinu se za vikove. odgajajU djecu, SIJU
odjeu. Proizvodima svoga rada lanovi podmiruju sve potrebe
svoje zajednice. P roizvodnja je autarhi na Vea. ekonomska
Ya.noslena pokazuj e se u matrija.rhatu.
1. Stariji pale o lit u na l oj zemlji. _ U naoj

su zemlji tragovi starijeg paleolita otkriveni na nekoliko mjesta.
Vazna je prije svega Krapina II Hrva.tskoj. U polup eini , koja
je praovjeku sluila kao sklonite, naeni s\l ostaci nekoliko
ljudskih kostura, koji su pripadali neandertalskoj rasi. Kosti
diluvijalnih ivotinja naen e u toj peini pokazuju, da je krapinski ovj ek ivio u posljednjoj, Riss -Wiirmskoj interglacijal noj fazi . kada je kod nas bila topla klima s faunom, koja je nj oj
svojstvena. Orut'le moustierske' epohe, kojim se sluio krapinski
OVJek, izraeno je od kamena, ponajvie eruptivnog porijekla,
kakvi su kremeni razliite vrste, jaspisi, kalcedoni, opali i t. d.
Te su "rste kamena nezgodne za glaanje, ali sc lako cijepaju
j tdu. Od njih su izradena strugala, grebala. svrdli, ila, no ii.
mah ekii. Kotanog oruda naeno je u znatno manjoj koli ini .
i to razli ita neobraena ila. Faunu u Kra pini ine uglavnom
petinski medvjed. Merckoy nosorog ipragovedo.
Po ostacima materijalne kulture krapinski je OI'jek bi o
sakuplja plodova i lovac i vjerojatno je ivio u hordi. Znao je
ve za valnI. Po miljenju nekih arheologa on je bio ljudode r.
jer su nadene nagorjele ljudske kosti cijepane uzdu. kako bi
sc izvadila sr. Mo gue je, medutim, da krapinsk i ovjek m:andertalac nije bio ljudoder, nego da je io bio njego\" nasljednik,
fosilni ovjek. koji je potisnuo neandertalca. O kulturnim i
drugim predodIbama krapinskog ovjeka oemamo dosada nikakvih konkretnih podataka ; samo prema inozemnim nalazima iz
istog doba moemo zakljuivati, da su praljudi neandertaiske
rase osim kulta mrtvih vrili magine obrede, koj i su u vezi sn
nabavljanjem hrane.
Osim u Krapini utvren je stariji paleolit u Vindiji u Hrvat$koj , II Betalovu spodmolu kod Postojne u S)().Veniji. a moda
njemu pripada i nalazi!te kod Vrca u Vojvodini. Naroito je
karakteristino nalazite u Bctalovu spodmolu. jer je tu naden
materijal, koji pripada premoustierskom ili ak i acheulskom
stupnju, a moustierski je pouzdano dokazan. Orud e - strugala,
iljci, noevi - izradeno je od kremena i slinog materijaia.
Ostaci starijeg paleolita pronadeni su i u peini Pod Kalom kod
lij..,:"", 1'.'.I!",i " 11 .. 11..:." 1),11",, k.,, 1 I\J.I"';';",~ . I 11:'

li", l.. kalildi",:. '1I';"I(icrl:.bc jc ;l;il';" k;w s:.klll'lj., 1'I\.d .. va
T'~I:'. "
,I,,,, ..c.
Vremenski bi se ta perioda sta rijeg palevlita Illogla nckako

postaviti priblifno od godine 150.000 do 120.000.
2. Mladi paleo lit una loj :emlji. -Iz mladeg
paleolita otkriveno je mnogo vie nala:illa. Njemu pripadaju u
Sloveniji Potoka tijaika na OUevi itnad Logarske doline i
Belalov spodmol kod Postojne kao najkarakte ristiniji Ut ita,
nit drugih, kao Ito su Mornova tijaika kod Sotanja, Spehovka
kod Zgornjeg Dolia, Njivice kod Radca, jama pod Herkovim
Peima kod Marcnberga, Postojnska jama. Otoka jama kod
Postojne. U Hrvatskoj pripadaju ovamo Vindija kod Vot.e Donje
(kotar Ivanec) i Lokve kod Delnica, a u Srbiji Pet.ina pod Jeri.
ainim brdom kod Gradca II Kragujevakoj oblasti, koju joj istra
fuju. Sva su ta nalatiha u peinama, koj e su bile stalna ili pri.
vremena skloniha mladeg paleolitskog OI.jeka. Osim tih sklonita u pet.inama pronadeno je u Sloveniji i nekoliko mi:,lk
paleolitskih nalaziha na otvorenom prostoru, i to kod Vrhnikc.
uNevljama blizu K:lmnika i u Ko~talljcvi6 n;, Do1cnjskolll
U doba mlarleg Jl:lleolita nastaje i u .luguslav iji promjena
stanovni tva. Neanderta lskog ovjeka H omo primigeniusa sve
1';5e poliskuje i njegovo mjesto zauzima Homo sapiens rossilis.
Mijenja se i materijalna kultura. Umjesto razliitih vrsta kre
mena praovjek sve de upotrebljava raznovn ne kl'a1'cite. b
radba koltanog oruda isto sc tako \Jsal'rhva. to se toga tie.
n aroito je karakterist ina P Oloka tijaika; u ostalim nalazitima
ima manje kotanog materijala. Tesanjcm i eijcl'.mjem kamena
praovjek jo~ uvijek izraduje raznovrsno orud~ i oruje. koje
se s tipoloke strane djelomino na.d.ulja n.. izradevinc starijeg
paleolita, a djel omino predstavlja nllve tekovine. U tim nalazi
!tima nade ni 11.1 razliiti nokvi. ~iljci. strugala, svrdla i t, d.
izradeni od kamena, kao iratlina sHugaia i ila od kosti. Ka
rakteristina j e i kolana svirala it Potoke tijali,e.
Iako dosada nisu kod nas otkrivene takve umjetnike iHa'
devine, kakvih ima na mnogim mladcpaleolitskim nalazi h ima
srednje i zapadne Evrope u obliku plastinih i slikanih antropo
"'t,r["il, i llwmurln ih pn.,d .. :.!>:,. ipak sn lI.uk"i 1"'ltll;I ;,'IOI

t:TH:ii na kuitanim artefaktima. k"ji ~II otkriv",ni II I'nl,,':'lwj
zij;;!!.i. i podonjak pd;in~kog lava . kome je dan oblik iiv,,!inj '
ske glave. a pronadell je u Poslojnskoj jami.
U tim n;Lla1.i~tim" l' r aov jek jc djelomino prikupljao 1'10'
duve. a ustr, sc i havi" IU\'nm i rih(llovom. Faunu toga uglil\'num
hlad nog doha sainjavaju peinski lav, peinski medvjed, pein .
ska hijena. sjeverni jelen, radiile druge I'nte jelena, mamut,
mu.\kalni bik, ris. lisica, konj, marmotica (planinski tee) i t. d.
Peine . u kojim;) su nadeni kulturni ostaci, obino su lovake
.~t::lIIice, II koje su se praljudi sklanjali. eim bi nestaJo fivotinja
ili im bi sc preselile one, koje je praovj ek lovio, selio se i 011.
idui z;: njim:!.. Vremenski bi se ta perioda mogla staviti izmedu
,t:"odint' t20.000 i 50.000. ako ne i ndto kasnije.
.'l. M e %cl l i t. _ ltmedu paleol ita i mladega kamenog doba.
'lc"l il;l. nalazi sc jedno duie razdoblje - mCloHI ili srednje
bmen" noOa. To je posljednja Jlerioda divlja\Ia. u kojoj se
vri "rijela1- u novo rudoblje - barbarstvo. Materijalna kultura
!nezolita ima u poetku karakter paleol itske kulture, a poslije se
pribliava neolitskoj. Ka o i upaleolitu, praJjudi i%raduju orude
cijep;:lljem ; tesanjem kamena, samo !to neprestano usavral'aju
tehniku izradbe.
S ob~iro m na nain proizvodnje to je doba. u kome sc osim
sakupljanja. lo\'a i ribolO\'a mjestimino javlja moti a rska
tcmljoradnja.
U J ugoslaviji zasada nema dO'l'olj no nalaza, pomou kojih
bismo mogli pratiti drulveni razvitak ljudskih g r upacija na
naem teritoriju. Poznato je nala1.ile u peini Spehovki kod
Zgornjeg Ol)lia , gdje su izuau paleolitskih slojeva nadene
jednoredne ost vc, U blizini Subotice nalazi se dru go nalati~le it
mezalita, smjdteno na otl'orenu mjestu,
Prema spomenutim nalatilima mogao bi se mezol;t II Jugoslaviji vremenski staviti izmedu godine 8.000 i 3.000, a lo je,
prema sadaJnjem stanju arheolokih istraiivan ja, velik hijatus
izmedu njega i mladeg paleolita.
B, Doba barbarstva. - Doba barbarstva u Evropi odlikuje

sc ratvitkom umnih i tehni ki h sposobnosti H omo sapiensa. T o
doba obuhvaa ove etape razvitka materijalne kulture: neolit

ili novo kameno doba i razdoblje upotrebe metala. u kome se
razlikuju ~re~azno do~~ eneolit, bronano i !eJje:m~ doba; ovo
se opet diJel! na stanje, hallstattsko, i mlade, latensko doba
:ojavlj~je se ke ra~ib.. za koju ljudi nisu znali u doba divlja~
~tva; osr~ t~?a om pripit oml juju fivotinje kao rezervu ive
hrane: naJ~nJe psa, z~tim svinju, kozu i govedo. Orude je u to
doba ~a vl!~m stuP~lu tehnike obradbe: glaanje kamenog
o.ru~a r oruija po~taJ.e .pravilom. Kamen kao materijal za pra\'lJenJ~ oruda zamJe?JUJ~ kasnije metali. To su najpri je samorodm bakar, onda livem bakar, bronca i - na kraju doba barbarstva feljezo . Upotreba metala zahtijeva veu tcllniku
~~:~:~~a~oja je potrebna u rudarstvu, metalurgiji i za lijevanje
. Sakupljaka privreda - nekada glavni izvor priv.redivanja
- Lma tada sporednije znaenje . Zemljoradnja i stoarstvo K
pridru!uju lovu i ribolovu, i u tom razdoblju postaju glavne
grane proi:tvodnje. S ob:tirom na naroite geografske osobine
P?jedinib krajeva , u kojima five proizvodno-potroake zajedmce. one se preteino orijentiraju prcma zemljoradnji ili stoar
stvu. Kao posljedica te specijalizacije nastaje u pojedinim zajednica~a. viJak p'roizvoda :tbog veega radnog uinka. koji je
posljedIca ra:tvltka oruda, savrJenije tchnike njegove upotrebe
i boljeg poznavanja prirodnih zakona. Viak proizvoda upotrebljavaju zajednice kao sredstvo za razmjenu, pomotu koga
doba\']jaju vikove rada onih zajednica, koje se bave drugim
granama proi~odnje. Tako nastaju proizvodi namijenjeni triii tu
- roba. U poetku vre zajednice razmjenu robe prr:ma upotrebnoj vrijednosti same robe, a kasnije razmjenjuju robu za nr:ke
odredene vule robe, koje postaju ope prihvaeno mjerilo vrijednosti druge robe, kao na prim jer sloka i komadi metala.
Proces sp:ijalizacije - druhvenl'; podjde rada izmedu
razliitih proizvodno-potro!akih kolektiva _ postaje jai. jer
obradba metala zahtijeva visoku tehniku proizvodnje. Zanatstvo.
koj~ j~ prije po~tojalo sam(l mjestimino, postaje u kasnijoj
peTlo?l barbarstva. ~pa drutvena pojava, pa se od njega odvaja
trgovtna kao specijalna grana druJtvr:ne aktivnosti.
Upoznavi proizvode. ko-je same ne iuaduju, pojedine zajednice nastoje povea ti svoj radni uinak . kako bi dobile to
vile robe za razmjenu. Kad vlastite snage lanova vie ne mogu
da odgovore sve veoj potrebi za vilkovima, onda zajednicr:
poklanjaju .iivot ratnim zarobljenicima, koji tada - kao robovi
- rade :ta rodove, u kojima fiv e. To su pojedinani sluajevi
robovanja, koji u ra:tvitku dru!tva postaj u sve eti zbog !ve
vete potrebe za radnom snagom.
Vea vainost mu!karo u proirvodnji i raspodjeli proizvoda
j aa njegal' polofaj u drultvu. Stoga rodovsko uredenje prdazi
na patrijarhat. Zadravajui druge funkcije. rodovi gube svoj
prijanji karakter proizvodno-potroakih zajednica, a time i
politike funkeije. Oni IC cijepaju na manje proirvodn()-potroJa
ke kolektive - udruge i njima sline rodbinske zajednice. One
obuhvaaju nekoliko desetaka radaka oba spola, koji potjeu
od istog pretka. Politifke funkcije rodova prelaze na organizacije
vieg stupnja. One nastaju ujedinjavanjem vie rodova u pleffi(;Jla. a tih u saveze plemena. na !to ih navod.i politika potreba,
da lie brane od \anjsk.ih napadaja i da organi:tiraju ratne pohode
na susjede.
Razlike u specijalizaciji povlae za sobom i razliite: radne
uinke u pojedinim proizvodno-potro!akim zajednicama. a to
medu njima stvara diferencijaciju u imovini. Bogati~a nasdja
postaju predmet :tavisti siromani jih susjeda i objde t njihovih
napada ja radi pljake.
Sposobniji pojedinci se izdvajaju medu pripadnicima svojih
rodova veom druItvenom vafnoiu i ugledom. T o sl'; naroito
pokaxuje pri raspodjdi pro-izvoda. Ekonomsko diferenciranje
posta.j e osobito j a.ko za vrijeme ratova. U dugim ratnim pohodima i seobama ti pojedinci vrie funkcije vojnih starjeir.a i zato
dobivaju vee dijdove ratnog plijena. Bogatstvo jo viJe uvr
!uje njihov povlateni pojobj.
Kod stabiliziranja n;]. odredenom teritoriju poslije seoba. taj
vii sloj prisvaja ekonomske povlastice, podvrgava svojoj vlasti
i eksploataciji najprije st&Tosjedioce, a zatim i slobodne pripadnike svoga plemena. Na taj nain stvara ~e klasa eksploatatora,
a to je uvjd da nastane nov dru!tvc:ni oblik. - driava, kn ja
svoj im politikopravnim obiljejem karakterizira klasno druJtvo.
KAlITA]
l. N e o I i t -
Nalaziila neolitskog doba otkrivena su goIOVO na eijelom podroju nafe :u~mlje. Po obiljdjima materijalne
kuhure ra:likujemo nekoliko grupa, koje lU geografski. a ponekad i kronoloiki odijeljene. Kao najstariju grupu smatramo
_sl arevaku .. kulturu (po nala:tii lu Starevu). Ta se kuhurna
Krupa prostire po Srbiji i Vojvodini. a djelomi1:no i po Slavoniji.
Glavna su nalazi!la SlIr:vo kod Pant\'&., Bubanj kod Nila.
Pavlo\'ci kod Vranja. Coka kod Sente. Budak kod Subotice. Vue
dol kod Vukovara. SanaJ kod Osijeka. Naselja su uglavnom po
dolinama ili manjim breiuljcima, blizu rijeka i potoka. Nosioci
le kulture su stanovali II zemunicama, a u njihovoj je privredi
prevladivala motilanka zeml joradnja i stob-rstvo. U materijalnoj je kulturi igyala vidnu ulogu keramika, koja doista daje
izrazit pc:.at toj kuhurnoj gyupi. Naroito je karakteri stina ornamentika, u kojoj se razlikuju dvije podgrupe: t. zvo barbotinska
teh nika i slikana tehnika ornamentiranja.
Druga karakteri stina grupa. moida djelomino vremenski
paralelna I prvom, je _vin3nska. grupa. nazva na tako po Vini
blizu Beograda. I ona se prosti re po Srbiji i Vojvod ini. a dijelom
i po Slavoniji. Glavna nalaziita S1I Vin ;I . Car:ija. .Jablanica II
Srbiji. Coka, Potporanj. Vd ae u Vojvodini. Surin i Kormadin
u Srij emu, a Bapska j Samatovei u Slavonij i. Kao i kod prethodne grope, naselja se nalaze po dolinam:. ili na manjim brduljcima u blizini rijeka. Nosioci te gyupe su Slanovalj uzemunieama
ili u etverouglastim nadzemnim ku ama, koje su ponekad imale
i po vije .oba, Na in proizvodnje je bio isti kao i u "stare
vakoj . grupi. U materijalnoj je kulturi i tu tipina keramika
i po Ivojim oblicima i po tehnici inadbe. Neobi1:no je bogata
figuraina plastika. SlO Je tie popebn08 kulta. postoji sahranjivanje II Z(TenOm stavu (Botoi kod Zrenjanina); za grobove u
Vini sa isprufenim Ikdetima ni je pouldano utvrdeno, da li
pripadaju toj ili molda "starevakoj .. grupi.
Narolita grupa, koja medutim nije joJ ispitana. nalazi se u
Makedoniji. Ona nosi obiljcfja neolitske kulture iz Egejske
Makedonije:.. NUdja lU se dizala u ra vnicama, a njihovi sc ostaci
danas kriju pod t. tv. tum bama, kojih u Makedoniji ima u vdikom broju. Kol iko se mole danas zakljuiti. uanovnici su i tu
stanovali u u.munieama i u nad:temnim e tveroug!a. stim :tgra-
-, vena , u gomaterijalnc
fs ki , a pone-
01
I'" smatramo
sc kulturna
1'" Slavoniji.
Ilj kod Nib,
h"ticc, Vu~e_
II/{Iavnom po
:oka.. No , ioci
j je privrcdi
U mated1 doista daje
:is ticnaoma_
, barbotins ka
vremcnski
ak o po Vinci
IIi. a dijclom
Jablanica u
i Kormadin
)0
kod prcthod_
)jim brdulj_
zcmunicama
Jnc kad imale
i II ..starcena keramika
~ o je bogata
oji sahranji-
a grobove u
rcJeno, da Ii
_.na lazi5Cu
iz Egcjske
loviseostaci
i ima u veli .. nid IU i tu
I:ulim zpa-
dama. Materijalna jc kultura takoder obilovala [iguralnom plastikom, koja sc od _vinl:anske razlikuje II detaljima. Grupa
poznaje i slikanu keramiku, koja sc raz.likujc od _starc \'ah ...
Toj grupi pripadaju, Da primjer, nalaziha II okolini Sitolja
(Cmobuki i druga ).
U Bosni je rasprostranjena ,.butminka .. grupa. a glavna ~U
nalazit3 Butmir kod Ilidie, Nebo na Bili kod T ravnika, Novi
Seher kod 2epa i Donji Klakar kod Bosanskog Broda. Ljudi su
tu stanovali II zemunicama okrugloga ili apsidijalnog oblika. ali
i II lIad:cmnim etverouglastim kuama. I za " butmirsku je
kulturu karakteristina keramika, ali se onil od keramike ostalih
grupa radi kuje i po oblicima i po omamentici. k oja je katkada
i reljefno itradena. Ta je kultura rclativno bogata plastinim
proizvodima.
M
M
d,
k,
U Dalmaciji je donekle istra!en neoli: jedino na otoku

Hvaru. gdje lU poznata nalazi~ta Grape"a spilja i Pokrivcnik.
Za radiku od ostalih kulturnih grupa. tu su nalazilta u ~jnama;
osim toga gropa .'ie razlikuje od ostalih po znaaju materijalne
lrulture. Naroito su karakteristini oblici te keramike, kao i
spiralno slikana ornamentika na njima. Na Hvaro nema plasti
nih proizvoda. Po kuJturnim obiljdjima ta se grupa moe povezati s grupama na Siciliji i u Apuliji.
U ostalim krajevima Dalmacije, ufe Hrval!lke i u Sloveniji
iz neolitskog doba postoje samo pojedinani nalazi. koji ne
dopu! taju. da ih razvrslamo u odjelite grupe. Ipak u Istri i
jednom dijelu Slovenije moemo i!dvojiti posebnu kulturn u _
grupu. Sianovnici su tu ivjeli ponajvile u kralkim pei nama.
kao to je to bilo u Prcdjami kod Postojne, u Betalo'"1J 5podmolu
i u koejanskoj jami kod Divac. Prema ostacima sauvanim u
Pred jami stanovnici su gradili kue i u samim pe inama ili bar
postavljali pregrade. Njihov je nain proil:vodnje bio isti kao i
kod ostalih kulturnih gropa, ali se i ni , da je lov tu bio vaniji
nego zemljoradnja. Zanimljivi su keramiki objekti. koji sc
vezuju za italske.
Osim gore spomenutih glavnih grupa ima i drugih. koje sc
samo djelOOlimo prostiru po Jugoslaviji, a centar im je "an nae
zemlje. T akva je potiska kul turna grupa, koja u sjevernom Ba-
natu rano potiskuje vin~aDsku, pa. i lenddska., srodna. potiskoj,

u Srijemu i Slavoniji.
Neol itska naselja. prubju dragocjale podatke o nainu fivota ljudi u to doba. Osim u temunicama oni su stanovali vet
i \I nadzemnim kuama 5 jednom ili vije soba. Ognj ita i pei $U
bile ili u samim kuama (Vina) ili van njih (Butmir, Bila). Od
kamenog oruda izraenog tesanjem upotrebljavahu joj samo
noli i vrhove za strelice. Ostalo bi kameno orude grubo otesali.
a zatim glaal i . Radi toga su se najvie slu!ili serpentinom, a i
drugim vrstama kamena. Motiarska je temljoradnja bila razvijena, lto potvruju klinovi u obliku obuarskog kalupa, na kakve
csto nailazimo, a upotrebljavali su ih pri obradivanju zemlje.
Po nalazima moemo utvrditi, da je ovjek tada ve sijao penieu (nadena u Vini ). Uz ~emljoT3dnju bilo je razvijeno i stobrstvo; kosti goveda, svinje, psa i kote svjedoe. da. je ovjek
bio vd pripitomio i uzgajao te ivotinje. hto su tako bili valni
10\- i ribolov. O vanosti lova 5\'jedo i veliki broj vrhova strelica
(kojih nema u starevakoj i vinanskoj grupi), kao i kosti i
rogovi srna. jelena, veprova i t. d., a o ribolovu kosti riba, kao
i ko!tane ostve i udice.
O radinosti neolitskog ovjek a ima i drugih podataka.
Veoma je bilo raireno lonarstvo. Svi keramiki objekti izradeni
su llobodnom rukom. Po namjeni ih moemo rarv rstati u nekoliko grupa. To su najprije predmeti ta svakidanju upotrebu. kao
grupa keramika, ute~i , kolutii i I. d., - utim t. Z\. bolja keramika, tehniki odliuo izradeni predmeti, csto obojeni i bogato
ukra!eni, neprikladni u svakidanju upot rebu i, najzad, predmeti ~a kult - plastine izradevine, minijaturno posude i L d.
Ostaci tekstila (Vinca) i pratenova za vretena Ivjedoe, da $U
ljudi tada poznavali tkanje. Isto tako ima podataka i o rudarstvu. Tako su u V ini naeni frag menti rude cinabarita i galenila, a na Avali postoji rudnik cinabarita, odakle su stanovnici
Vin&: dobivali tu rudu. Dosta je liva bila i razmjena dobara.
prije svega $irovina. Tako je u mnogim neolitskim nalazitima
Podunavlja naden opsidijan podrijetlom 5 izvora rijeke Tise,
oda'kle je donesen na nala. nalazi!ta. Opsidijan, koji je naden
na nekim nalazitima u Sloveniji (Betalov spodmol i Predjama),
italskog je porijekla. Osim toga nadene su i druge vrste kamena:
JO
steatit. orijentalni alabaster, gnrski kr i,ta1 i I. D.. k:." i I":orli';ti
~~~:j ~~~r:~I::~!~f:~ ~:::~ d~::~~;:,~~~;~~::~~:~'I~~:.:~I: ~';ij~;~~

objekte, mo!emo na osnovu toga zakljuiti. ria j.., razlIlj..,,,,, ve
u to doba bila vrlo iva, ak i s udaljenim krajn'i",:,
Dijelom su na eni i podaci o raui n;m kultodm<l i vi"r~'
vanjima. Po pogrebnom ritusu moemo zakljuiti. da j(' 1'(I"'"j;.Io
vjerovanje u ivot poslije smrti kao i vc! ik strah "d mrtvih.
Sloga su i vezivali mrtvaca prije nego e ga pokopati . pa d;'nas
nailazimo i na zgrene skclcte. Dosta podataka o tom "jCfMalI j u
prubju i p!3.5tine izradevine, koje najde prib1.lIj l1 1...,nski
lik. T o je dokaz o kultu plodnosti, koj i se razvio medu iU;J.l,ito
zemljoradnikim grupama. Ali osim statueta. koje prib~uju
lenu, ima i mulkih i !ivolinjskih figura , samo u mnogo manjem
broju.
Neolit u Jugoslaviji mole se vremenski sta\'iti izmedu godine
3.000 i 2.000.
2. E n e o I i t. - U prc!aznom rudobiju izmedu neolita i
b ronanog doba poj avljuje se bakar, koji postepeno zamjenjuje
kamen kao materijal za pravljenje oruda i oruja. Sto<!a lo
razdoblje i nosi naziv bakreno doba, kuprolit ili l ..ncIlli\. PI, jedine neolitske kulturne grupe five u to doba i dalje. ali se materijalna kultura postepeno mijenja. Osim tih javlja .~e na pmlruju Jugoslavije i itav niz novih kulturnih grupa.
1--1edu najkarakteristinije grupe molemo ubrojili ~ haden
sku. kulturnu grupu. koja se javlja u Voj\ooini. Slavoniji i
sjevernoj Srbiji. Djelomino su istra!ena nalazila San' a; kod
Osijeka i Vuedol kod Vukovara u Slavoniji . Stano\'.l;ci tc ..:-rupe
su ivjeli u zemunicama, a dijelom i II nad7.emn;m 1.11<:;"11;' ~ apsidijainim sVr$etkom (Vuedol ). Glavna cfta te grup..:. P" kn.inj se
ona raspoznaje od drugih, ogleda se u keramici i "",;in" Ilrnamentiranja. Jo karakteristinija je _slavonska _ kulturu;, "rupa,
koja prelati zatim i u bronanu periodu. Ona ~e prustire po
Slavoniji. Bosni i donekle po Vojvodini. U Sloveniji ~e javlja
i njena podgrupa, poznata pod imenom .. ljubljanska . p-upa.
Glavna nalaziita su Sarva! i Vu~edol u Slavoniji. \-lrusto"a3 i
JJ
Alihod!e kod Travnika u Bosni i Ljubljansko Barje u Slovenij i.

Kue za atanovanjc 'u ponajvik nadzemne etve rou glaste
zgrade. NascIja Ic ne nalaze vil e nepoSTedno tl dolinama, ponegdje su lamo na niiim brefulje:ima (Sa",'a, Vuedol ). a ponegdje
i na Ibmijim uzvisinama (Alihodfe). pa ak i u pcCimuna (Hru, tovala). Nudja na Ljubljanskom Darju pripadaju, mc:dutim. u
grupu lojenilkih nucij . kod kojih lU kue sagradene na stupovima neposredno nad vodom ili na movarnoj obali. Nain proizvodnje IC razlikovao vct prema geogn.hkim uvjetima pojedi nih naselja. Negdje je prevladivala zemljoradnja. a negdje
stoarstvo ili lo,. l ta sc grupa raspozna~ uglavnom po keramici
inalinu ornamentiranja. U orudu i oruiju jol sc nastavlja stara
neolitska tradicija s neznatnim promjenama.
U na Joj zemlji ima i drugih kulturnih grupa iz eneolita. koje
su ili manje valne ili joJ nisu islraie ne, kao na pr. bodrogke resturska ili lokan3ka u Vojvodini. Iz tog je doba i itav niz ostava,
kakve su nadene na cijelom podruju Jugoslavije, a u njima
razline vnte orulja i oruda. na pr. sjekire i dlijeta. Medu najpoznatije idu ostave u Grii kod Va rcar Vakufu, Karav idi kod
Bosanske Gradike i Kozareu uDosni , Brckinjskoj kod Pakraca.
Vukovaru u Slavoniji. Bemcnu kod Zemuna u Srijemu, Plo
niku kod Prokuplja i t. d.
Bakar lU ljud i u poetku obradivali samo bladnim nainom,
a poslije su poeli i njega lijevati, najprije $amo u jednostranim
kalupima, a zatim i u dvostrani ma. Zemljoradnja, stocarstvo,
lov, ribolov nl imali rclath'110 podjednako vatnu ulogu, a intenzitet jedne ili druge 8Tane je zavilio od geografskih u"jeta naselja. Upot rebom bakra pojaao sc promei kovanih predmeta.
koji postaju roba kao i lam metal. O tome nam najjasnije govore
ostave., u koj ima su nadeni dohro uluvani i oc.upombljavani
predmeti. a druge sadrie polomljene ncupotrebljive komade. Mijenjaju , e i mjesta naselja. Zbog hogatstva pojedinih proizvodnopotroakih kolektiva postaju -$Vc elti napada ji jednih plemena
na druga. Stoga se nuelja povlae iz dolina na tcle pristupana.
za obranu zpdnija mjesta. Sasvim Je mijenja i materijalna
kultura, naroito keramike iuadevine. Da li lU tome bile uzrokom raznovrsne migracije, nije se do danas jol moglo ustanoviti.
12
Sto se ti&: kulta i vjerovanja molemo zakljuiti. da lU po

grebni obiaji i kult mrtvih uglavnom joJ isti kao i prije. Mrtvi
Ide u g robovima uvijek u zgrenom polo!aju, i to je oPi nain
lahranjivanja u to doba. Mnogo lU rjede plastine izradevine.
koje se ponegdje vet. potpuno gube. Prelazno doba molemo u
Jugoslaviji vremenski staviti izmedu godine 2,000 i 1.800.
3. B r o n a fl o d o b a. Za bronanog doln nastaje
preobra!aj m;J.tuijalne kulture i privrede. Iako je 10 d oba u
Jugoslaviji zasada Ilabo ispitano. ipak raspoznajemo nekoliko
kulturnih gr upa. koj e pripadaju razliitim pc.riodama. Neko v rijeme jo traje ..slavonska.: kulturna grupa iz eneolita. Medu najkarakteristinije grupe toga razdoblja ide svakako t.. t v. _pano n_
ska. kulturna grupa. koja je raspo$tranjena u Vojvodini i sjevernoj Srbiji. Dosada je istraeno samo naselje Valin kod Vrka
u Vojvodini. a vrle na su i iskapanja u Zutom brdu kod Usja i u
Dubravici kod Pofarevca u sjevernoj Srbiji. Za tu je kulturnu
grupu karakteristilna keram ika sa svojom ornamentikom, a isto
tako i bronano oruije. orude i nakit. Kute: lU bile nezn:llno
ukopa ne u zemlju, etverouglaste . Nosioci tc grupe bavili su sc
zemljoradnjom kao jednom od glavnih privrednih grana . Kao
specijalnu gr upu s relativno malo podataka smatramo i bubanjsko-humsku grup u. Iz ostalih krajeva Jugoslavije poznati lU samo
pojedini nalazi iz grobova ili ostava, a u cjelini nije: jol poznata
materijalna kultura bronanog doba naJe zemlje, jer mnoga
nalaziita nilU jo istra.f.ena. Medu najznaajnije ostave tc periode
idu Bizovac kod Osijeka. Beravci kod Broda. Veliko Nabre kod
Dakova. Podrute kod Novog Marofa, Ja vorIloja kod D"ora u
I)",'atsko;, Makovac kod Donje GradjJke, Krehin Gradac kod
Mostara u Bosni i Hercegovini, Dmovo kod Krikog. Velik i Otok
kod Postojne. Radovijica u Sloveniji, BrCJtovik i Rudnik u Srbiji, i t.. d, Samo II Banatu, na primjer, poznato je preko 15 osta" a
iz bronanog doba. Ali uz ostave karakteris tirni su i pojedini
grobovi iz toga dob::. kao to su oni u Te!nju i u "dikom
Mojunju blizu T ravnika u Bosni.
Nuva malerija1na tekovina toga doba je hronta. legura
bakra i kOlitera, koja je tbog svoje vrstoe mnogo prikiadnija
nego i.ti bakar. Naselja bronanog doba nisu viae nezajtiteni1
13
kao prije. Na td ~o pristupafnim mjestima pod~~u ljudi gradine

i ograduju ih zidmama j pa!isadama. Novi nabn zivota i podi zanje grad ina u yeti je sa sve vecom nesigurnoUu, koja je posljedica j ekonomskog raslojavanja. Stolarstvo postaje s VT~me
nom glavna grana privrcde izu:tev u ravnicama, kao l tD je Pano nska ni:tina, za koju je zemljoradnja ipak karakteristilnija.
I materijalna je kultura potpuno promijenila svoj oblik. Obradivan je i lijevanje metal nih prerlmeta sve vise napreduje, a
uporedo stirn prestaje proimorlnja kamenog oruda i oruija.
Lije\'anje legura zahlijeva visoku tehniku proizvodnje i specijalizaciju u radu, i 10 se ogleda u jacanju obrla i trgovine. Mijenja
se i i:tradba keramike. Ona gubi ono znacenje, koje j~ nekarl
imala, pa stoga i nje:tina tehnieka obradba paslaje sve losija.
Kult je sarno donekle zadrfao slarn tradieiju. U Panorukoj nitini
i u sjevc:rnoj 5Thiji, gdje se prostirala "panonska kulturna
gTupa, figuraloa plastika i ke ramika su zadrialc: jos vrlo mnogo
od starog nalina izradbc, iako u izmijenjenu obliku. Medu najIjeple plasticne proi:tvode loga doba pripadaju idoli iz Klicevca
i Vrka i slatueta iz Bapske. Kullni karakter imaju i dvoja kolica
nadena u Dupljaji u Banatu, od kojih su jedna potpuno saeuvana i na tTi to~ka , a vuku ii, patke. Na jerlnim i drugim kolicima
nalazi se neko boianstvo. Tada se mijenja i pogrebni obred. Na
zgrlene skdete vile ne nailazimo, nego sarno na isprulene. Osim
toga mrt\"aee i spaljuju, a pepeo stavljaju u urne iii ravno u
zemlju.
Cijda roaterijalna kultura upucuje i na nove obI ike druItvenog uredenja. Stvaraju se plc:mc:na i savezi plemena, patrijarhat potpuno prevladuje u uredenju proizvodno-potroialkih
zajednica. Polinje doba ratnih pothvata i ratvitka vojne demokracije.
T a se perioda u ]ugoslavij i moie vremenski stavit; izmedu
godine 1.800 i 1.000.
4. H allslattsko doba. - P rijdaz iz bron~aneuhall
stattsku periodu traje dU1:c vrijeme. 2dje.1;O Sll ljudi u prvo vrijeme upotreblja\'ali sarno za nakit, a tek su I vremenom po~di
da ga opcenito upotrebljavaju, pa je ono i djelomirno potisnulo
broneu, kojom se Ijudi doduJe i dalje sJuie kako za nakit i vaze,
"
ta ko i za orude i o r uije, ali I.! mnogo'manjoj kolieini. Iz toga

doba poznate $U vee i etnilke grupe, koje su fiv jde u nasoj
temlj i. Ponajvi!e su 10 bila ilirska plemena, osim krajcya istorne
Srbije i istoene Makedonije, gdje !U fivjeli Tralani. Ilirska su
se plemena tu bila nastanila jos u bronlano doba. 0 femu sv jedofe nalazi na gradinama i u grobovima if, hronfanog doba.
Materijalna je kultura tada nastavak opec hronblfle kullure
I.! Jugoslaviji I tipicnim novim elementima. Velika kolitina saeu\'ane keramike i objekata izradenih od bronce i ieljeza daje nam
dragocjene podatke 0 orudu. oruiju i nakitu toga vremena. Tu
udaraju u oei neke razlike prema pokrajinama. V brdovitim
krajevima sluie kao naselja g radine podignute na teie prislu,
palnim mjestima, a u ravnieama jako utvrdene gradine. Vz
gradine se javljaju i naselja na sojenieama (Donja Dolina. Ripal). Iz toga IU "remena naroeito iSlrafeni grobovi. nad kojima
su nasu!i humei, tumuli iii gromile, kojih u J ugo!laviji ima u
golc:mom broju; najpoznatiji Sll i najbolje saeuvani grobovi u
Bosni, H ercegovini i Dalmaeiji. Sarno na viso ravni Glasinae sa~uvan o je vie; hiljada takvih tumula, gromila. Ali u Bosni. a
naroeito u Vojvodi ni, Hrvatskoj, Siovenij i i Srbiji ima i ravnih
grobova, iako se i lu upotrebljavaju ponekad u veeem brojl.! humci.
Ra.z.lika kod pokapanja ne ocitujc se. medutim. sarno u obliku
grobova, nego i u samom naCinll, kako $U sahranji\ali mrtve.
koje IU ponekad pokopavali ponajvise u ispru!enom 5ta"u. a
ponekad spaljivali, pa sn pepeo stavljali iii ravno II zemlju iii
u urnu. 0 ostalim kultovima i vjerovanjima posloje sarno oskudni
podaci. Ido li $U izuzetak (Ripac u Bosni), a negdje Sll nadena
votivna kolica izradena od bronee (G!asinac u Rosn i, Radgona
u Slovenij i); na drugim Sll mjestima bila izradc:na od gline. Osim
toga, nadeno je i drugo raznovrsno obredno posude II obliku
ritona, koji su ponekad slu!ili i kao urne (Ljubljana).
Vec u bronlano doba poeeli III se mijenjati 5ocijalno-ekonomski odnosi. Tada SIOearstvo ima glavno znatenje. Covjck je
utgajao kozu. oveu, govedo, psa i syinju. a potkraj toga doba i
konja. U vczi s intenzivnijim stoearstvom je i ll$avrSavanje zemljoradnje. jeT lovjek poeinje sioku upotrebljavati i za zapregu.
Na taj nalin prelazi on I motifarske zemljoradnjc postcper.o na
15
obradivanje zemlje plugom. Uzgaja naroito penicu, jeam,

proso i bob. Znaajno je i sve jae usavravanje preradbe
metala. Kamen i kalupi za lij evanje metalnih predmeta, koji su
nadeni u nekim zgradama, svjedoe o tome, da su metal pn::radi\'aJi i za potrebe manjih zajednica. No isto su tako naene i vee
ostave metalnih predmeta, naroito hronanih , koje su $\'aka.ko
u vezi s pojedinim talionicama i kovanicama (Vae u Sloveniji,
jedno od najvanijib nalazita ballstattskog razdohija uope ,
i t. d. ). Metalni predmeti, koje je neko pleme izradivalo u jednoj
oblasti, dospijevali su razmjenom i u druge oblasti. U vezi s gore
navedenim pojavama trgovina je u to doba jako procvjetala. Ne
samo da su pojedine talionice snabrlijevaJe bliu pa i dalju okolinu. nego su pojedine predmete uvozili i iz udaljenijih pokrajina. Jantar dolazi u na!u zemlju s Baltika t. zvo jantarskim putem. Iz Italije dobivaju raznovrsno bronano posude, situje
( naroito je poznata situla iz Vaa ) i ciste, a iz Grke razliite
metalne vaze. razlinoorujeit. d
Nove vrste ekonomske aktivnosti uzrokuju u ta.da!njem
drultv u i promjene u odnosu mukarca i ene s ohzirom na podjelu rada. Nova podjela rada javlja se djelomino vel; i u bronano doba. Mukarac se bavi stoarstvom, plunom zemljoradnjom, preradivanjem mdala i lovom. Usto, zbog vece nesigurnosti i sukoba medu plemenima, sve vece znaenje dobiva i njegova uloga ratnika.
S razvojem stoarstva i preradbe metala mijenjaju se i drutveni odnosi. Pojedine porodice u rodovima gomilaju u svojim
rukama sve vel:a bogatstva i postepeno dobivaju povlaten poloaj. Tako su se ~aele socijalne razlike, koje se odrazuju u stvaranju rodovske aristokracije. Budul:i da se upotrebom metala i
povccavanjem produktivnosti rada usavrava orude, kolektivni
rad nije vie tako prij eko potreban. Namece se i potreba. da se
proiiire podruja , kako bi se dobilo ~emljite za ispau i zahvatilo zemljite s rudnim bogatstvom_ Iz tih ra ~l oga nastaju sukooi
izmedu plemena, a mnogobrojne utvrdene gTadine iz toga doba
dokaz su nesigurnih vremena, ratova i sukoba. Javlja se i potreba
za veom radnom snagom, jer jedna porodica nije vile mogla
sama obavljati sve poslove oko velikih stada i oko preradivanja
metala. Tako nastaju prvi zaeei ropstva. Kao robove su najprije
16
upotrebljavali ljude zarobljene u sukobu s nekim neprijateljskim

plemenom.
Rodovska aristokracija postepeno gomila u svojim rukama
sve veta bogatstva. Tako su pripadnici rodovske aristokracije
mogli dobavljati i skupocjene predmete, koji su izraivani u
drugim zemljama. obino u Grkoj. T o se najbolje vidi po nalazima iz grobova u Trebenitu (uvezene grke posude i zlatne
maske, oklopne rukavice i t. d.). Isto je tako j s onim predmetima.
koji su nadeni u Budvi. na Glasinco j u Radolitu na Ohridskom
jezeru. Njih su u nae oblasti donosili grki trgovci uglavnom
preko svojih trgovakih kolon ija na obalama .Jadranskog mora.
Rodovska aristckracija preuzima vodstvo zajednice. Pred stavnici te aristokracije sainjavaju vijete, koje donosi odluke
o pojedinim vanim pitanjima. Ali i o tim odlukama j o.i U\ijek
zajedniki rjeavaju na narodnim skuptinama. gdje sudjeluju
svi slobodni lanov; zajednice. koji su u isto vrijeme i ratnici u
sluaju sukoba 5 nekim neprijateljskim plemenom. T akvo uredenje predstavlja t. zv. vojnu demokraciju. posljednji stupanj
u razvitku prvobitnog drutva. Zbog zajednikih interesa neka
se plemena esto udruuju u saveze, koji oh ino dobivaju ime
po onome plemenu, koje je preuzelo vodstvo u savezu. Kada se
zaj edniki ciljevi saveza postignu, savez se opet raspada. pa ga
kasnije zamjenjuju nove sline grupacije. U tim procesima na staju i prvi zaeci onih etnikih grupa, koje su iz pn'ih "jekova
prije nak erc poznate po pisanim spomenicima Grka i Riml jana.
s kojima su one dolazile u dodir.
Ilirska plemena. to su ivjela na podruju dananje Jugoslavije. poznata su nam iz kasnijih izvora. ali ih ne moemo
uvijek tono lokalizirati. Vanija su hila ova plemena: Norici.
Latobici i dr. u Nodku, danan joj Korukoj iStajerskoj: Karni
izmedu Alpa i Transkog Krasa i Histri u Istri: juno od Norika vie malih plemena, kao Sereti i Scrapili: od Varadina do
Daruvara Jasi; Kolapiani i Vareiani u Slavoniji: Sreuci u Srio
jemu; Liburni u Hn'atskom Primorju: Dalmati u srednioj Dal maciji izaledu ; Japodi u zaledu primorja od Postojne do Krk e:
Daorsi i Ardijeji oko donjeg toka Neretve; PICTej i u j u~n oj Dal
maeiji i Boki Kotorskoj: Dokleati u Crnoj Gori; Mezej i lJ podruju Vrbasa i Vrbanje; Ditioni u sjevCTois t onoj Bosni: Dezitiati
17
u sred njoj i i Slo~noj 8 osn; ; Autariati u sjevernoj Hercegovini

i jugozapadnoj Srbiji: Dardani u jugozapadnoj Srhiji do Mo~
rave. na Kosm etu i u sjevernom dijeJu Makedonij e do Titova
Velesa : Peoni na Vardaru juino od Titova Velesa : Linkes!; oko
Bitolj a ; Dazareti 01.0 Ohridskog jezera . Neosporno je, da sva
nab rojena plemcna niru l islo ilirska i da se mnoga od njih u rimsko doha mogu smatrati kao m.id avi na lI im i bsnije doseJjenih
Kelta, Od trackih plemcna treba spomenuti T ribale i Meze u
dan a~njoj Srbi;i ; Gete i Da~ane. koji su !ivjeli u Rumunjskoj
i Banalu.
Hallslatuka se perioda vremeMki moie slaviti izmedu godine 1.000 i 400.
5. Latensko doba. - Mlade !eljezno doba, La~Tene.
ko je ima svoja specificna obiljdja u materijalno j kulturi i dru ~
itvenom razvoju, karakteristi~no je 7.01 naJu zemlju i po tome,
ho je u vezi s keltskom ekspanzijom i stva ranjem gr~kih kolo~
nija. Strani ku lturni utjeeaji, koji III prije stfujali preko trgo~
vackih veza, tada su mnogo ncposredniji i jace utjciu na unutrasnji razvitak domaCih plemcna. Osnivanjem Ivojih kolonija
na ndem jadranskorn prirnorju Grci do bivaju blila uporiha,
preko kojih pojacava;u svoju ekonon\$ku ekspanziju i dublje
u unutraJnjost nalih zemalja. Osim posredniCke uloge u sirenju
grcke kulture, makedonska ddava, koja se brzo uzdife, pokazuje
i samostalnu ak tivnost i poduzima oS\'ajaCke pohode u naSe
ze rn lje. Keltska ehpanzija od poletka IV. st. zah"aea ve{;j dio
nOIse zem lje, i novonado!ili Kelti aktivno sud jeluju u razvitku
naih zemalja u ovoj periodi, Za dalji razvitak plemena na na lern teritoriju od 101 dva spolja!nja uljeeaja nesumnjivo je valnij i grcki i makedonski, jer time onll dolaze u neposredni dodir
s razvijenijirn zemljama, u kojima Ie vet 'IlveliXe izgradivao robovlasnicki poredak.
.
Materi jalna se kullura tada djclomicno i dalje razvija na
bazi ilinko_halhtatUkekulture. adonekleseimijenja. jeT u njl!
ula ze novi clementi, koje su Kclti narnelnuli svojom ekspanzijom,
i nastaje mijdanje do ma ~eg slanovniHva s dolljacima. Materijalna se kultura u jufnim krajevima mijenja s dolaskom grckih
kolonista, koji demose svoj u civilizacijn, visu od domRee, a kao
18
vila olla je vri ila vdik mjecaj na okolinu. Slug-a m"i c",u na
temelju oSlataka cisto materijal ne kult ure pratiti ra7.liCite kul lurne i politilke promjene, koje su u to dob .. naslalc u n;'lsoj
:temlji . Tad 51!' rnijenja i duhovni livot starosjedilaca. Mrtvc ~vc
tdte spaljuju . a pepeo u urnama polafu u zemlju cal. i u kra jel'ima. gdje je stari nalin sahranji\'anja bio uobil:ajcll i II hall ~ taltskoj periodi.
Keltska ekspanzija zahvatila je podrulje jugoslavije i7. elva
pravea: iz Galije dolinom Dunava (oko g. 400) i iz sjcverne
Italije (IV. Sl.), Iz hallje 5U se Kelti spustili u Liburniju. /:,dje $11
se izmijdali s Il irima - tako je nastalo keltskoilirsko plcme
japoda. Zatim su zauzcli Posavinu, gdje su pokorili vise ilirskih
pl~na . U sreelini IV. st oni prodiru dalje na Balkanski poluotok. U III. st., ojaeani dolaskom ' novih doseljenika, prodiru u
Makedoniju. Trakiju i Grcku, gdje su god. 2H1, kako se lini,
opljalkali hram u Delfima. Kada su tu bili potuceni, jedan se
dio povucc natrag. a drugi prijede u Malu Azi ju. Provala Kelta
uzrokovala je i velika sdjenja Il ira i T ralana, Tracki Tribali.
koji su !ivjeli oko juine Morave, povukli su se na donj; Dunav.
Tli rs ki Autariali bili su poti snuli na juinu Moravu. Kelti $U
svladali i Ardijeje i potisnul i ih iz njihovc pokrajine, a Ii pOlk
napadose Manije i zauzdc njihovu zemlju. Podjarmidi yeti broj
ilirskih plemena i stopivsi se s njima, Kelti 5U slvoril i I. ZI' , i!irokcltska plemena , u kojima $ U nadmoeniji bili negdje jedni,
negdje drugi Zbog tog mijdanja mooga prijaJnja plcmena d obi la sn nov karakler. Tako se dogodil o japodima , koji su se prostirali od BOSTle pa sve do Slovenije, a glavni im je grad bio
Melulum (vje rojalno u okolini Bihaca). Njihova groblja, od
kojih su najpozoatija una u j czerinama i II Ribicu kod Bihaca
u Bosni, zatim ooa u Hrvatskoj i Sloveniji, imaju u pocctku j o!
posve domace. hallstattsko-ilirske elemcnte. a poslijc preuzimaju ncsumnjivo kdtski, OdllOSTlO latenski karakter. Oko ulfa
Save u Dunav T1alazijo 5C kehsko plemc Skordi~ci, s gradom Singidunumom (dan. Beograd). U Nori ku su bili Taurise!. T ra govi
kellske mpanzije nalaze se du! eijde Jugoslavije, a narol ilo
dui glavnih putova i rijecnih do lina.. Takvih tragova ima u Sloveniji. H rvatskoj, Srbiji, Vojvodini i Bosni u ostacima njihovih
utvrdenja i u gro bovima. Kelti $U ostavili lrag'a i u religiji. Ke lt ~
Jr..
skog su porijekla poznati kult boginje plodnosti _Nulrices", koji

se poslije odriao i u rimsko doba. utim. osim ostalih. kult Epone, boginje konja.
6. Grka kol &ni . acija. - Grki je utjecaj prodi .
ra o II na'u um iju sa tri razliite: strane. Najslabije se osjeao
onaj iz kolonija na ohalama Crnog mom (Odes05 -Varna. Tomi
kod Kon.rtance:, T iras _ Akemlan. Olbija _ na u!u Buga i t. d.).
koji je doli nom Dunava dohuio do dananje VojIIodine. S tim
kolonijama stajala su u na roito tijesnim ve:zama dakoge15ka
plemena nastanjena tt dananjoj Rumunjsk oj i Banatu. Mnogo
je jai bio utjeca;. koji je prodirao $ juga dolinom Vardara i
Morave:, ili onai. koji je iao preko mora na j adransku obalu.
odakle se (iz gr kih kolonija) l iri o dalje u unutranjost.
Grki utjecaj. koji le $ juga iri o kopnom. bio je osobito
jak medu plemenima. ho su fill jela na teritO'riju dananje Makedonije. {1 emu n::r o it o svjedoe naJazi iz T rebenita kao i
nalazi iz Dr:n:r i(apije (S ten e) i drugih mjesta u da n a~njoj Ma'kedoniji . Djelomioo je tamo dopirao utjecaj iz grkih kolonija
na alba nskl.!j ob,lli .Jadra nskog mora (Apolonija kod Valone.
Epidamn os.Dra ). o emu svjedoe na lazi g r kog nOllca iz Apolonije. Epidamnosa, Damastiona (moda u blizini Debra). koji
je trgovakim vezama prodro i u unutra!njost nae zemlje.
Utjeeaj morem je dolazi o pr.:ko grkih kolonija osnovanih
na na~oj obali Jadranskog mora. Te: su kolonije uglavnom osnovali Sirakub.ni u doba Dionizija Starijega (405-367). Najstarija
siraku!ka kolonija na naloj obali osnovana je neto prije g. 385
na otoku Visu (Ina). Sirakufani su sudjdollali i u naselja\'anju
otoka H\'ara {Pharos}. gdje je poznata naseobina Stari grad.
Pri osnillanju su sudjelovali naseljenici Visa. Osim toga su na
dalmatinskoj ohal i osnovali Tra.gurion rrrogir). Salonu (Solin)
i Epetion (S tobre kod Splita). a otok Korkiru Melainu (K or~ulu )
nil.$elili su i koloni!ti 5 otoka Knida. U &elu Lumbardi na otoku
Ko ruli naden je vdik dio nekoga grkog natpisa. iz koga se
jasno vidi. kako jc: nastajala i hila organizi rana jedna grka
kolonija. Ujedno je to i najsta riji natpis s podruja nae zemlje.
Kolonisti bi najp rije zidom ogradili i utvrdili prostor za naseo
bi nu. Na tom bi prostoru Ivaki kolonist dobio zemljite za kuu
20
a iZllan gradskih zidina veti komad zemljiita za obradivanje.

Veliina toga zeml j i ta zavisila je od broja la n ova njegove
porodice. Zemljite, koje: bi preostalo poslije podjele, kao i ono
zemljite. iji bi vlasnik umro bu potomaka, postalo bi zajedni
kom svojinom. U poetku su kolonisti sami obraivali zemlju.
koju bi im komisija dodijelila. Uskoro su bogatiji ko loni!li poeli
uzimati na povremeni rad slobodne starosjedioce iz okoline.
Kako je u to vrijeme ve:t postojao u Grkoj robovlasniki poredak, koloni!ti su to uredenje postepe:no prenosili u kolonije.
Molda su bogatiji kolonisti vet u samom poetku upotreblja\'ali
robove za obradivanje svoje zemlje. Ali kada se trgovinom podiglo locijalno stanje jednog dijela kolo nista, a u isto sc nijcme
poveao i njihov posjed, upotrebljavahu rob Olle u sile ve&:m
broj u. Tako se za kratko nijeme jedan dio kolonista od zemljoradnika pretvorio u zemljoposjedn ike. koji iskori1ituju robOl'sku
radnu snagu.
i. Makedonija. - U doba Aleksandra Velikog neka

danja Makedonija obu hvatala je Egejsku Makedoniju. Tc
saliju. H al kidiku i dio Epira, il osim toga i dio N H Makedonije.
priblifno do linije. k oja idc od Ohridskog jezera do Bitolja, gdje
su ae nalazil i Peonl. Tu je grki uljecaj bio najjai. Makedonci
su najlljeroj a tnije ilirskog podrijetla, a poslije su bili uvelike
heleni1.irani.
U rallnicama su sc Makedonci bavili poljoprivredom. koja ic
bila na razmjerno niskom stupnju (sijali su proso i jcbm): j
stoarst\'OIll (uzgajali su silnu stoku. a plemenska jc atiSlokra cija imala i konja). Nema podataka o tome. kakvi su bili :temlji.
Jn j odnosi. ali se iz drultvcne direrencijacije moe zaklju iti , da
se obradena zemlja. iako je bila zajednikom slIojinom. dijelila
_v d ikim porodicama . U krajevima, gdje je glavna grana pri\'rede bilo stoarstvo, zemljite je jo! bilo svoj ina ei jelog pic.
me.na. Rud arstIlo su pozna,' ali \"e \'flo rano. Ispirali su :lato j
dobivali !eljtZO iz magnetske eljezne: rudae. Obrtnici su izra
di vali predmete n svak idanju upotrebu. ka o I to su orude.
oruije. posude i t. d. Pod grkim u tjecajem u Makedoniji su
kOllali no\'ac $ grkim natpisom. Grkim kolonijama na obaiama
Egejskog mora Makedonci su prodavali drven u gradu za brod{.
"
S'rad~ju, s~~lu. kou, rude i t. d. Do V, st. prije nde ere MakedonCI ~u IVJc~i. Il vojnoj ~emo kra ciji i imali vrlo jaku plemens~~ arlStokrac.I,Ju. Vladar I plemstvo ivjeli su II jakim utvrdenJIma, oko kOJih su se poslije razvili gradovi.
Od kraja V. st., od vremena kralja Arhclaja, Makedonci vrlo
brzo .~rc1aze_.na robol'lasniki poredak, koji se najjae razvio
za VT/Jeme hlipa .11. i Alebamlra Velikog. Za vrijeme tih vladara otpoela J~ Ja.ka ekspanzija makedonske drave, koja je u
to. doha zahvatlla.~ ~e~.~ n~e krajeve. Makedonskoj je dravi
pTly.ad~o samo naJJuz.~ IJI dIO .dananje Jugoslavije, t j. najjuinlJI dIO N~ Ma~edomJ~ (od BItolja do Oh rida). Krajevi sjeverno
od te gramce pnznavab su samo djelomino makedonsku vlast.
I. pr?dor Ale~andra Velikog medu Tribale na Dunavu g. 335
biO .Je .~am o privremenog karaktera; ta su plemena pla a la samo
~ochn~l danak. Tribali su. ipak, dali vei kontingent I'ojske. koja
Je :udJ~I?vala u ratol'anju Aleksandra Velikog u Azij i, ali su
;ace ~tll .potpuno slobo.dni po~. $vojim plemenskim glavarima .
.a ko Je btlo I ~ D~rdanlma , kOJI su stanovali oko izvora i gornJeg toka Morave l Vardara. Pod Aleksandrovim nasljednicimil
Sva su ta plemena zbacila sa sebe makedonski jaram.
8. P oslj ed ica grkoga i drugih utjecaja na

u na!im k rajevima. - U doba keltske eksi makedonske ekspan!ije postepeno
Je Ja?nl 1'0st~Jal.~ I plemenska aristokracija kot.! svih plemena
na nasem ten{orlJu. o emu naroito s \' jedoi kovanje novca
ple~ena
~an.zIJe, g r k e ~olo~iz"ci j c
~:lj~Z~~~ ;:, ~t:~c~e~~i!t: ~~~o~aa~er:~n~Ooj~a:s~o~7~:er~~'k~~

Peona .. Daorsa ..u Noriku na poet k u L st. pr. n. e. s imenima
dom~~lh poglav l ~a ) . P!.ernenska aristokracija podik i utvrdena
gradzsta kao svOJa sredIta, i za to je tipian primjer gradite na
SI'. Er:um.u kod Ohrida:. Znat~o. je slabiji bio grki utjecaj na
one l.hre.1 Traane, k~J I su IVjeli dalje od morske obale. Taj
se utjecaj uglavno~ VId.; po ostacima materijalne kulture, koji
g~.vo~e , da s~ postojale Jah trgovak e veze izmedu grkih koloniJa I d.oma.lh pl emen~. Ilirska su plemena na obali Jadranskog
~no~~ vjerOjatno preUZImala U poljoprivredi od grkih kol onista
I vIse vrste kulture (vinovu lozu. maslinu i dr. ), a isto tako i
savreniju tehniku brodogradnje. Il iri su stvorili i svoj tip I<lde.

liburnu, koja je poslije utjecala i na rimsku brodogradnju
Doma<I ilirska i drugll plemena billi Sl' ta.Ja ve na podjednakom stupnju privrednoga i drutvenog razvitka. Kac' i u hall stattskoj periodi najvanija privredna grana bila je zemljoradnja
i stoarstvo. Isto im je tako bilo poznalO i fudl1rstvo . zanatHvo
i trgovina. pod grkim je utjecajem zapoela robno-novanll
razmjena. Na taj se nain tu ubrzao proces raspadanja rodovske
zajednice. U zemljinim odnosima zajedniki se posjed ve pueo
dijeliti. Tako su II l. st. pr. ll. e. Dalmati svakih osam godina
dijelili zemlju za obradi vanje. vjerojatno po porodicama. Takvi
zemljini odnosi zabiljeeni su jo i u doba prvih poetaka rimske vlasti poslije Batonove buoc. U vezi s raspadanjem rod ovskog uredenja razv ija se i patrijarhalno ropstvo. Robovi se spominju kod ilirskih plemena ve u rv. st. pr. n. e.
Na takvom ekonomskom i socijalnom temelju ta su plemena
stvaral;) plemenske savcze. Takav je bio savez Ardijeja, koji je
obuhvatio ilirska plemena na podruju od rijeke Aous (dananje
Vojue) do donje Neretve i tl unutranjosti do DardaIla, sa sre ditem najprije uRizonu (Risan u Boki Kotorskoj ). a zatim u
Skodri (Skadar). Islo je bil o i sa savezom dakogetskih plemena,
koja su dodue primila pojedine keltske clemente. ali inae zadrhla svoju samostalnost. U l. sL pr. n. e. izvori spominju
dakog vladara Burebistu. koji je poslije pobjede naci Bojima
stvorio veliktl da ku dravu i osim ostalih pokorio i keltska plemena u Panonskoj nizini (n;: zapadu) sve do Dunava
Vaan je i utjecaj. koji je u to doba dolazio iz Italije u nae
krnjeve trgovakim vezama . Naroito.u japodskoj materijalnoj
kulturi nalazimo velik broj etrurskih izradevina od keramike
(jezerine, Ribi II Bosni).
Kao to je grki utjecaj bio slabiji u unutranjosti, isto je
tako i keltski utjecaj bio slabiji izvan krajeva, koje su oni naselili. Stoga se svuda nalaze oaze. ka o na pr. G!asinac u Bosni.
Pohorje u Sloveniji i t d., gdje su ilirska plemena zadrala SVOjl1
nekadanju materij::,]nu ku lturu i svoj nain ivota. sve dok nisu
Rimlja!:i "svojili na~ krajeve
BIBLIOGRAFIJA
Za prcthistoriju ljudskog druSIva usp . opa djela: Engels, Pori.
jeklo porodice, privatnog vlasni!tva i drave (prijev.), 1946; Uloga rada u
procesu prt.tvaranja majmun a u ovj e ka, u dj elu Dijalektika prirode,
1950; O. M a n d i . O nacrtu razvojnih step ena u prvobitnoj ~ajedni[i.
HZ I, 1948; O povez anost i klasilikatornih rodbinskih sistema s produkc;o
nim odnOsima prvobitne zajednice, Zbornik Pravnog fakulteta, Zag-reb
1!f.18; Brak i ~porodica~ u prvobitl/oj zajednicI. HZ IV , 1%1; L. H. M o r
ga n, Ancient Society, 1877.
Za optu sl iku o prethistoriji Evrope usp. djela, koja obuhvaaju
i na!e zemlje: W. G. C h j I d e, The Danube in Prehistory, 1929, i DawlI ()/
til e European Civilization, 1950'; H o e r n e s M e n g- h i n, Urgeschichte
der bildenden I(unst in Europa, 1925: O. M e n g h i n, WeltgeschicMe der
Steinui!, 1940', i Europu und einige angrenzende Gebiete ausser dem
ag;;ischcn und ita!ischen Krei s, u Handbuch der Archiiologie, 1950: P
La" io~a Za m bot ti, Le pii! "ntiche culture a!,ricole europ ee. 1943.;
LJrsprulIg und Ausbreitung der Kul tur. 1950; R. Pittioni, Urg eschicht<
(prcj!led ope prethistorije i naroito prethistorije d~na~nje AustrUe, pri
em se osvr t i na junije, slovenske pokrajine), 193/, i Die url,(eschichtl i
chen Grundlagen der europ~ischen I(ultur, 1949. O pitanju apsolutne
kronologije i traj~nja kulture usp. V. Mi I oj~i, Chronologie dcr
jiingeren Steinui! Mittel und S~dosleuropas. 1!f.I9.
Kratak pregled prethistorije za ilavu Ju .... uslavij~ daje M. rapalua.
!lKI!, JeJ\8HoCnpT!!anpB06HTIlYIICTOPlljl'I!3U'e 3c>tIbC.l1rl94S,br.2,
a za pojedine pokrajine: C. Trubel!;a, nullurn e prilike Bosne i Herc e
govine u predhistorijsko doba. GZM XXV], 1914, i POS.: R. L O a r, RanOj
;n problemi slovenske a rheolOke vede, ZUZ XVII, 1941; F. Si~ir.. Po
vijest Hrvata u vrijeme n~rodnih vladnra, i92,;; M. rapaw:'IIIIH .ll. r apawaHIIH. ApXeOJlOIll~a liua3HUlTa y C1)6I1jll. 1951; M. J"pi5Ht.
rlPCIICTOPHCkO ./lo6a 8ojBolllwe, BOjBOlllIHU I. 1939.
Opi pre!,led paleolltskih nalazita u Jugoslaviji daju S. Broda r
Das Palaotithikum in Jugoslawien, Quartl!r I-II, 1938-39, i L. Z o t,
Das alpine PaH!olithikum in JUll"oslawien. Forschungen u. Fortschril1e,
1937, i Altsteinzeitkunde der SiidoSl3lpen Binder. Arch. I. "atcrl. Gesch. u.
Topol,(r. XXIX, 1944. Nalazi!ta u Hrva\Ske>j obradili su D. G o r j a II o v i
24
Kramberger, Der paliiolithische Mensch und seine Ze i tgeno~en aus

dem Diluv ium von Krapina in Kroatien, Mitte i). d. Anthr. Ges. in Wiell
XXXI i XXXV, 1901 i 1905; Der diluviale Mensch von Krapina in Kroat ien,
1906: Zivot i kultura dilu"ijalnog ~ovjeka u Krapini u Hrvatskoj, Djela
JAZU 23, 1913; S. V u k o v i e, Prethistorjjsko nalazine spilje Vindije,
HZ ll, 1949, i Paleolitska kamena industrija spilje Vindij e, HZ lIJ, 1950
Pre!,l ed. paleolita u Sloveniji daje S. B r o d a r, Prerez paleolit ika n~
slovenSkih tieh, Arheo!. vest. I. 1950. Za Potoku zijalku usp. S. Brod a r
- J. B a l' e r, Die Potoka zijaika, eine Hochstation der Auri gnaci en in
dcn Ostalpen, Prli.hi$torica l, 1928; S. Brodar, Paleolitil\ na DIevi,
Zdrav. vest. 1930; Raziskovanj e v Potoki zijaiki in nje problemi, CZN
XXXVI, 1931; Die Poloka Hijhle, die hochste jungpalaolilhische Stalio~
in dcn Alpen, Verhand!. d. III. internat. Quar\. Konr., Wien 1936; Crt ei
na paleolitskih artelaktih iz Potoke zijaike na Olevi, Etnolog Vlll. 1935,
O stralig-rafiji Potoke zijaike, GMS XX, 1939: F. K o s, Stud ien libu den
Artefaktcharakter der Klingen aus Hilhlenbiirenziihnen un d der Kno
chendurchlocnllng-en an den Funden ausdcr Potokazijal1\3 und ein i):'en
anderen Hijhlcn, Prirodosl. razpr. l. 1931. O nalazi~t;ma na Krasu us ~.
R. B a t t a ft I i a, Paleontologia e palctnologia delle Grotte del Cano,
u l. V. Bertarelli E. Bregan, Due milla GrolIe, 1926; S. Bro
d a r, Paleolitski sledovi v Poslojnski jami, Razprave SAlU, razr. za prir.
med. vede l, 195\, i Otoka jama, paleolitska postaja, na istom mjestu. a za
(alaia nalaziUa S. B r o d a r, Nova paleolitska postaja 'o Nj ivicah pri
Ra deah, GMS XVI, 1935, F. I( o s., Neveljski paleolitik, GMS XX, 1939, i
Der Quartilrfund von Ne"lje, Qusrt1ir n, 19.19. o ntsigurnin, nalazilima
iz tog dob~ u Banatu izvje~tava F. M i II e k e T, Vorl!eschichle de~ Ba
nat.s. CrapHHap, 3. ser., XII. 193;. Antropoloke nalale iz na~e; tHil0rija
obraduje u sklopu opeg razvitka B. !';kerlj, Razvoj lovek' (Antro.
pogeneza ),1950,
Za prethistoriju od neolita dalje usp. opee radove: S. L jubi.
Popis starina arkeologil'ko!;,a Odjela zem. muzeja U Zagrebu, 1889; D es eh.
mann, Fuhre. durch das J..:rsinische LandesMuseum RudollinuIll in
Laibach, 1889; R. Loa r, Arheolo~ld oddelelc, u Vodnik po zbirl;ah Nn
rodnega muteja" Ljubljani, Ku llurno,zg:odovinski del, 1931; V. H of
r i II e r, Corl'us "asorum antiQuorum, Yug:oslavie. Zagreb _ Musee
Natio na l l-II, 1933 i 1937; N. V u l i e- M. G r b i r., Corpu s "asorun'
antIQuorum, Yougoslav ie, Ill. 1937; Gnir s, Istr ia praeromana. 1!}25, l;ao
i spomen ut e ope radovt o prethistoriji naile zemlje
Za kronolo!,iju neolita, pored V. Milojia: N. Vuli~-M. Grbi,
Corpus: M. rp 6 II II, npeHcToplICKO Jl.o6a BojuollHHe: i M. r a p 2
UlaH IIII. XpOIIO;)OrH ja 8I1H'!aIlCKe rpyn e, 1951. Za st3reva~u kulturu:
M. G r b i , Bemalte Keramik aus Starevo, Ksi~!,a Pamiljtko"'a Wt. De
metrykiewicz~ , 1930; izvjetaj V. Fe"'kes _
H. Goldmann _ E
E h ric h o iskapan jima u Sta revu, Bull. 01 Amer. Seh. of Prehis. R e~. IX.
25
1933; R. R. S e h m i d t. Die BurI;" \iu~eo.Jol . 1945. gdj ~ je ~at p r~gl ed lIa! ~

zii;ta ove I,ulture kao i drugih neolitskih nalazita uSTijemu, Slavomj I;
F. M i II ~ k e T, Vor"eschichtc d. Bana u; 11, CTap ull ap. !!I. SH. 13, 1933.
za nalozi!ltn II Banatu. a za opi ruvitak ove gru p' P. K u t z i ~ n, The
K (j ri)~ Cultu re, Oisserl ation es Pannon ic ac, 1947. NDlazi~te Vin~u obradi"
je M. 8 a C H h, np CHCTopHCKa BHH43 l-1V. 1932--36; JOHeKa Ko~oHHja
BIIH43, 300P!!H); 4>H.1030$. ttla H.\".~TeTa Oeor pa.'!. YIIHep. I, 1948; Kpo]
~~::}~";;pc:,:j~ ~),',:"~pl:~~~o;~,cl~~:t~'~H;:et~~D~::,i;:n~~;.~~e~t~~ :r~:

'II a " H H a, 111', l!MlI. hr. 2. i .I. K" r o ,e e o. Arheo~. ve~t . 1950.' na Jonsku
kolon iju Vintu kao i opCi o~vrt n~ Vasie"a ~I"'aan)a II nJego,',n) radov ima
od 192'1 do dan"~ J . I\oro ;ec, A. Benac, M. i D. Gara hn in,
Oko p ro blematike V,ne, GZM. N. S. VI. 1951. Za d:ul;:o naI3 7.i~ta nve
pupe usp. M. B a e H h, np ""'09 H Ka pC'tlau>~y TPO)aHCWH~ npOO~el.la ,
ru e CA H 70. 1906; V. F e 'OI' II e s, Neoiithic si tc. in t he Morav~oan,,
biPI! area. Bull. oI Amn. School of Prehist. Resea rches, XI!, 1936; M
Grhi, Pl on i k. ~neol i th ;sche Ansiedlung. 1929; F. Mille k e r, Vor
guch. d. 8anat~ II. Za bUlmirsku kulturu usp .. os im . T r u h e 1 k~.
:;~~~~:~~:Ch~r~:~~i'onP:~~ ;:~~~r ~~~ ;:r~j::'~ I~~ dBio:n~c~ YI~li. i~'~;,
a
; J . K fl ro'e e, Butm;rsko ker amika, zt 1. 194i. Za Grap~v u spil!u lt
Dalmaciji usp. izv.iC> taje G. N o v n k n u Bullettino di paleln ologla 't ahfl n ~,
N. S. IV, 1946. Att i del l' congre~<o internnziOllale di pTeistoria e prOlo,
storia IIIediterranea. ['irenle. 1950. ; Ljetopit JA ZU 55, 1949. Za potiSku
Ilull"r" M. r 'a p ~ 'u a" H". nUTHcKa ~)"n)pa. CTap~u3p 1. 19:':1
O eneolitskim kulturuim 1;:T\,pama "sp. I'ratl,; pregled N. V u I i.'
i M. Gr b i ~ u Corpus Ill : za baka rne sjekire M. rapaUJ3 HHu.
6aKapHc ce)<up e ea OTIIOP01>' 3a .!tpa<aJbt )' s6p 't!l Y 'ICTH~4Kor ~yada y
Seorpu)". MY3~jH ii, 1950. Za hadenSku kulturu R. R. Schmidt,
Bur~ Vufedo!, i V. M i loj ; , 1)ns VOrl;:C5ehichtl~che Berg"'.Hk von Su:
pIja Stena, Wiener Prahis!. Zeit"hr. XXX , 1943, j!dle se govo n o posebno)
kostolakOj"arijanti,)\ek"lturnegrupe. Zasla\onSkul,uhu rnu g rup "
usp . J. Br " II "m i d, Nahodaji bak renoga doba i~ Hrvatske i Slavonije i
susjedn ih zemalja. VHAI). NS VI. 1902, i V. H off i II e l, Corpus 1-11,
t~ na13zisu u Bosni.l. I\oroec, Petina Hru$to\'aa, novi lokuliiet slao
vonske ku lt ure, GZM, N. S. I, 1946, i A. B e n a e, Zavrna istrativBnja u
~:~',li ~;:dS~;:~!i:.;~s~:1. '~~I~:;t819~~: ~~u~;::~~t;r~d~,IO;:,;~ji S!'Z~ r~~;.

za zl'odov. in dru!b. vede G. 1951; R. Mun ro, Les S.13tionf
l ac~slfe~
d'Eu rope, 1908 (Ljubljansko Barje); R. Loar, StudIje o ljub~J ansk '
ke r~mik ;, GMS XXI!, 1941 , i Stavbe na kol ih in ke ramika lvonast,h td,
tas XXXV. 1941: o izradb i lonar skih proizvoda J. KOToec. Ker!>
schnittethn ik in de r Slavon ischen I\ultur, GZM XLIl, 1940.
26
Za r~nohronb"e nalaze usp . A. O r ~ i S I ft ,. e t i . B"banj, Mit

teil. d. prl!his t. Ko mm. d. Akad. d. Wiss. IX , 1-2, Wien 1940. Za mat erijal
te vrste u Zemun u usp. ll. l" ap3W3HItH , HU33)! paH or 6p01!38nOr
,D.06a H3 3e"YH3. MY3eju 3----4. 1949. Za ~tu ocjenu te kulture i
njene vne s Makedonijom W. A. H e u r Ile y, Prehisloric Ma cedoHi ~,
1939, gdje je dali i ~intct i ~n i pregled neolitske kulture u toj oblast:,
koja se moe vezati i za Starevo i Vinu u Srbiji. Z~ odgova rajub
bug~rsh nalale usp. naroilO G. K a z a r o " '. Vorges~hichtliclle < au .
Sveti K}'rillowo, P rJh . Zei tschr. VI , 1914
Za nalaze bro"tnno/i doba i h~lIstatt3 u Vojvod'ni usp .. Qsi", Sph",~.
"utog dj ela Vulita i Grbia. jo! F. M ill e ker. Vo rl!e~ chicht~
des Banats. Cnp!lltap, 3. eep., XV. 1940. i M. r p O ~ h, npeHCTop!lCKO .."IoOa
BOjBOI1H"~ ' Za od!l"o,.~rajute nalaze u Srbiji M. M. B a e H II. }KYT<.>
6 p.no. CTap,,,,ap 1910-11, !l"dje ;ce r3spravlja i o pitanju tuvenog 1<lie.
vakog idol~ . koji je obradio M. B a ~ T P o e II" U CnpHH3PY
VIl . .1.
I~OO; u~p. M. V a ~ i . La ncropole dc Klievac. Revue a rcheolo{!" iQue.
1902.
Za nalaze iz Da lja u Slavoniji v. reprodukcije i OpiSf kod V. Ho!
rilie r. Corpu.' ll. Za bronanodops kt i hallst attSkt na lu.e u Hrvatskoj
IISp. naroi to S. L ju bi, Popis a rk . odjela.
Za hall Slattske nalaze u Bosni i Her cc l'ovin i usp. prije svrga ve~
spomenuli odlini pregled ma te rijala kod . Truh etke, gdje je nn,'C'
dcna i sva starija literatura. Osobito treba istai izvjetaje F. F i 31~ o
is)' apanjil1la na Glasineu, kao i ilvjdl aj. sa mog Truh~ll<c n isk a!,'"
njima u Donjoj Ooljni. koji su iza.lli u GZM odnosno \VMBH . a na l\Oj~
se u spomenutom radu pozi"a i Truhelko.
U Mak edoniji znaajni su nn lazi iz Trebeniu, koj e Je Obr adio f\
V u I i ~ u Cno",e!l!lK)" CAH 76 i 77. i u rCHn Xl, 1935. Usp . lakoder
B. F; lov, Die archaische Nekropole von Trebenischtc am Ochrid a See,
1928
H~Ust3l1ski ilirski nal azi iz Bud,. objavljeni su na jsumarnije u lanku
u Y~l nHH 4x o " nper.,el1y 1939.
Za bron~3no doba u Sloveniji usp. W. S c h m i d, Die Bronzneit
in Krain, Carn iola l, 1909. Z. I'anredn o bogatu, ~ lo,~ i,),opanu i zbo~
ega velikim dijelom i unitenu , gradu iz haUstalta prije sve&"a T re"s ur es
01 Carniola, Preh istor ic Grave Ma tcrial Irom Carniol a. izd. A. Mohr. 1934
(usp. R Lo'ar. Predz godovinn Slovenije, posebej Kranjske. ,. lu i
zbirk e Meck lenhurg. GMS XV. 1934); o StajerskoJ usp. W. S c h m i d
Siidsleier marl, in Allcr tum (u H a u s m a II n . Sudste ierm3 rk). 19"..5. H
na pose Die Rin l.'w1i lle des Baeherngebirgu . Mittei!. d. Pra his!. 1';0 ," 111. 2
1915, 1929. O najznaajn ijem nalazi!lu u Vaa ma usp. M. H o e r n e s.
Zur Chronologie d. Grllb er luRde von Watsch, Wien. Prtlhist. Zeitsch. 1.
1914,; W. Schmid, Vae _ predzgodovinska naselbin a, GMS XX. 1939
Od novije lit eratu re o hallstaltu u Slove nij i treba spomenuli P
.J.
P e trovia
27
R~lntckt, Du Nerauer Htlmfund, Bericht. d. rom.-rerm. Komm.

1949.50 (u,p. S. G.bro. te II ZC IV, 1950, i Dve novi najdbi felad I
sloven3ker' olemija, Arheoi. VUI l, 1950); F. Sta r e. Poroilo u
uitilnih .,heololkih Iskop.unjih v Klndij i pri N.... vtm Mf:!ltu, ArheoloIka porol;il., Dd. SAZU, r.u. u I&"od. in drulb. vede 3, 1950; J. K o r ()o
I c e- F. St. rc, Z.tuno porol;ilo o . rhto101kil! ilkopavanjil! v
Ljubij.n~ n. IlIom m.iutu. 1 J. I(orolec, Predlrodovin$ka nastlbina
nl Ptujlkem rr.dLl,I~I .
za n.l.lt ;l btre Ire bl lit - pored prijdnjih radova M. r ehe
Itltij.- Osloniti prlje Ivtl"' n'lPOlllenulo djelo Gnirs.; sumarni
podaci, I n lVecnom IIler'lurom, n.l ue lit l u c\jt:ltl E. Messtrsehmld t -F. Ouhn. ItlliKhe Grlbtrkundt ll. 1939.
Z. OIUvt mtulnor dob. u Ju roslIvjji treb. narol:ilo konlultiu!l
noVII, i.ko ne ",...im potPunu publih(iju F. Ho is te, Honfundt Siid'
osttllrop.s,1951.
Na lalen,koJ periodi ri deno je kod nn vrlo malo. Z. nalne s
Grade. l njihovu kri tiku revilIJu Ulp . rue CAH 56 (M. Vaai!!) i Mitt.
d. Anthr. Gu. In Wien 191 3 (kutlk. O. M e n &" h i n a).
Za hisloriju I\elll kod nil Ulp. II. BYJlllh, KCIITII Y H.IllOj !e"~II,
rJlac CA H 121. 1926. ZI Ilirskokel15ke naluc usp. spomenutu S,"ln~
C. Truhel ke, I"dJe je n. vedtnl dOl l da~nja literatura. Trtba $pomc
nuli, d~ o tom problemu neml u1nijc novije lilerature. Za .iapodskc
nplaIe u Lici treba %bOIl" mute rijala naroito konzultirati spomenuto dj el<J
S. Ljubit-a.
Za dallQl"etlku ke-It.ku Imlturu, kakl'u nalazimo i u Ba natu_ usp.
osobito monumentalnu i odllt nu Ilntezu V. P a rvan. GelieR - o pro
loislorie 1 01elel, 1926. klo I kratklI si nInu i kritiku II dielu J. Nt$lOT,
St.nd der Vor,ueh,tbI5forlc hunj:" ln Rllm5nien, Oeficbt d. r/lm.-geTm.
I\omm. XXII, 1933. I"dje le molt n .~1 I dragocjeni i kritiki ocijenjeni
malerijll 18 kompIraciju s priJllnjom prt lhlslo ri;om na~ zemlje.
ZI I" rtku kolonilItiju n. J. dt.nu usp.: G Novak, 1\010ni18cija
Dionizijl Starljt&" nl Jad ranu. Seru HoffillCTiana, 1940; Predgrfkl l"a,
CHP 3, 1943; IJtjlkl I rlm~1 Saloni. Rad JAZU 270. 19-43; H. B, ~ Hh,
'-bHpeKo ulpeno 'I P",.CKO .sOO., r ue CAH 62. 1907; C. Truhelk .
Bosni u dob, pnhi.loritko, Napretkov, Povijest BiH I, 194:!: A. M a '1 t r,
Bosn. 1/ Ilirsko dob. (ISlO); P LI sit , Cm. Korlcyn i kolonije
,nlitkih Grka na Jldra~u. 19&1 .
2s
II . POGLA VLJE
NASA ZEMLJA U RIMSKO DOBA

I. Sirenje rinulic ,Iuti u naim zemlja ma. Do polovine: II I.
st. pr. n. e. Rim1jani $U ve bili proirili ivOjU vlast na AI>cninskom poluotoku od Padske nilinc do Sicilije. U daljim osvajanjima. koja su trajala dva stoljea i po, od punskih ratova do
poetka nde ere, oni su stvorili veliku drfa\' u, koja je obuh\' ata ln sve zemlje oko Sredozem nog mora. O!vojeni terilorij pretvara li $U u politiki potpuno bespravne provi ncije, koje lU oni
do krajnosti eksploatirali. U tn je vrijeme Rim POS!:IO najrazv ijenija rohovlas ni ka drava. u kojoj jc glaVIla privrcdn:l ' grana
bila poljodjelstvo, s teitem na velikim posjedima. Ja tifun diji.
ma, koje su ohradivali mnogobrojni rohovi. Ja anje klasnih lU'
protnost i i sukoba u sam om rimskom dru~tvu, kao i stal ni otpor
pokorenih naroda uzrokovali su. na pr ijelazu 11 no\u eru, da sc.
rimska republika pretvorila u monarhiju.
~ drugoj polovini I. st. pr. n. e. veliki su posjednici. zbog
oskudIce u robovskoj rarinoj snali i poskupljenja cijene robo\'a.
i><Ke:li da daju u zakup jedan dio svoje zemlje, u pn'om redu
najgoru. Zakupnik-kolon plaao je ta zeml ju lak upn inu, i 10
vetinom u naturi. U doba cafa Augusta kol onat je vel bio dosta
rdiren oblik Icmlji!nib odnosa.
~r1o rano, vet u III. st. pr. n. Co. rinuka je eKspanlija skrenula I prema Balkanskom poluotoku. Rimljane je privlail o bogatstvo ndih lemalja, naroito rudno blago, kao i mogunost
d~ proli re svoje posjede i steknu novu robovsku radnu .nagu.
RImSKO osvajanje dolazilo je uglavnom il dva pravca: na zapadu
il Italije - preko jadranske obale, i na utoku - preko Makedonije.
29
Po $vrletku Prvoga punskog rata Rimljani su se umijdali

u prilike na is tonoj obali Jadranskog mora pod izgovorom, da
zaltitc grke kolonije od sve veeg pritiska ilirskih plemena. Ta
su plemena htjela da potpuno uvladaj u jadranskom obalom,
gusa rila su po moru i tako- izvrgavala opasnosti opstanak g rkih
kolonija. P ri tisak lli ra osjetio se n aroito poslije osnivanja plemenskog saveza Ardi jeja. Za vrijeme Agro na. Ardi jeji su osvojili gr ke kolonije na obali i poeli ozbiljno ugrofavati i otoke.
pono im je til rukom da osvoje Ph aroS, a Issa je dugo odbijala
njihove napadaje. Poslije Agronove smrti nastavila je osvajanja
njegova ena Teuta. Kada je g. 230 napala Issu, njezini S~ sc
stanovnici obratili za pomo Rimljanima, koji su iskoristili lu
okolnost. da sc umijdaju u prilike na ilirskoj obali, pogotovu
jer su od ilirskih gusara trpjd i i sami ilaiski trgovci. Rim je g.
228 pobijedio T eutu i primorao je da sklopi mir. T euta je morala pristati na godi~nj i danak i obvuala se. da ilirske lae
ne e vile ploviti jufnije od Ljda. Ona je izgubila i vdi k dio
svoga te ritorija ; Issa i jedan dio podruja ardijejskogn plemenskog saveza na danan joj albanskoj obali s gradovima Apolonijom i E.pidamnusom potpadoJe pod rimsku vrhovnu vlast.
Pharos i neke druge otoke. ka o i susjednu obalu Rimljani su
dali T eutinu vojskovoi Dimitri ju Hvarskom. Plemenski sc
savez Ardijeja raspao.
Kad je Dimitrije poeo da proJiruje svoju vlast i na druge
grke gradove i ilirske teritorije. Rimljani su ustali i proti v
njega. U Drugom ilirskom ratu (2 19) Dimitrije je bio pobijeen
i prebjegao je k Makedoncima. Ilirs ki dio njegove driave Rimljani su podijelili plemenim a, koja su im bila sklona.
Ti pothvati Rimljana isto su tak o ugroi;a"ali interese makedonsh drfave, koja je tada jo! imala premo na Balkanskom
poluotoku. Zbog toga je izbio, u veJ.:! s Drugim punskim ratom.
i otvoren sukob izmeu Rima i MakeJonije. Stav ilirskih plemena
u lom sukobu bio je razl iit. Neka su bila na strani Rima. a
druga, vie ugroiena oadiranjem Riml jana, pridrufila au se
Makedo ncima.
U prvom ratu (2 15-205), uuzeti borbom protiv Hanibala,
Riml jani su svoje posjede na ist on oj obali Jadrana morali prepustiti Makedoncima. Poslije pobjede nad Kartagom, Riml jani
30
su se pripremali za no\' sukob I Makedonijom i zato stvarali

iiroke saveze. U novom ratu (20t1-197) pretrpio je Filip V.
potpun poraz. Makedoni ja je izgubila prem o na Balkanskom
poluotoku.
T eritorij, koji su od Makedonaca osvojili. Rimljan i 5U dali
svome ilirskom .savezniku Pleuratu, koji je osnovao nov plemenski savez sa sredi!tem tl Skodri. Taj se savez prostirao od Lje~a
do rijeke Krke i obuhvatao i Dalmate. Pleurata je nulijedio
njegov sin Gentije, koj i sc u izvorima naziva _rex Illyricorum ...
Od plemenskog saveza tada su otpali Dalmati i joJ neka druga
plemena. U Tretem makedonskom ratu (170-(68) Ge ntije je
bio u po e tku rimski saveznik , a zatim se borio na strani makedonsk og kralja Perseja protiv Rimljana. Poslije Persejcva poraza bila je zapeaena i sudbina Gentijeva plemenskog saveza.
Njegov su teritorij Rimljani podijelili na tri oblasti, koje su bile
primorane da priznaju vrhovnu vlast Rima. Kak o su te oblasli
bile ureene, nije poznato. Grke koloni je na Jadranskom moru,
koj e 5U dotada samo priznavale vrhovnu vlast Rima. postadoe
sastavni dio rimske ddave. Tako su prvi dijelovi naeg teri torija
doli neposredno pod rimsku vlasI. U tim grkim gradovima.
koji Sll izgubili vezu s Grkom , uskoro su prevladali rimski kolonisti, i ti su se b'Tadovi brzo romanizirali.
I Makedonija je prestala da postoji kao samostalna driava.
Ona je bila podijeljena na et i ri oblasti, koje su priznavale
rimsku vrhovnu vlast. Spomenuta dioba bila je ve $ama po
sebi teak privredni udar3( ta tc krajeve. Privredno propadanje
postalo je sve jae i zbog naroitih postupaka (zabrana eonubimna i commereiuma, t. j. medusobne trgovine i lenidbe itmeu
pojedinih oblasti : jer jc stanovnicima bilo zabranjeno da sijeku
drvo za brodogradnju i jer su rudnici preuzeti u d ravnu svojinu
i L d. ). Ilirs kim Dardanima, svojim saveznicima u borbi protiv
Perseja, Rimljani su dopustili da trguju s Makedoncima. Oni Sl:
odlazi li naroito u Stobi (kod Gradskoga). gdje je bilo sredite
trgovine solju. Makedonija je definitivno pokorena poslije pobune g. 14 6 pr. n. e .. ka d a je postala rimskom provincijom. Njoj
su priklju e n i Epir i sva ilirska plemena na sjeveru do Velesa,
a na zapadu do albansk e obale. U isto je vrijeme (1 46) i Grka
pokorena i pretvorena II provinciju Ahaju. Da bi no\'u provin-
ciju privredno i politi k i vrUe privezali za sebe, Rimljani su

kao nastavak italske .. Via Appia izgradili cestu, koja je vodila
od Epidamnusa do T esalonike (Solun), il na7.vana je .. Via Egna tia. Na taj su nain oni povezali obalu J adrans kog mora s Egej.
skim morem.
lako su se Rimljani tako utvrdili na jadranskoj obali. ipak
njihova vlast ni je u poetku biJa vrsta. Ve g. 156 pr. n. e. Rimljani su ratovali protiv Dalmata, koji su od Neretve do Rae
osnovali nov plemenski savez sa sredi!tem u Delminiumu (iznad
Duvanjskog polja) i ugrozili rimsku vlast na Jadranu. Poho su
bili pobijedeni, Dalmati su morali priznati vrhovnu vlast Rima
i plaati dana k, ali su se ipak uskoro oslobodili. Njihov plemenski savez trajao je sve do sredine L st. pr. n. e. Ilirska plemena.
koja su sc nalazila pod rimskom vrhovIlom v l au. stalno su se
bunila. Godine 135 pobunili su se Ardijeji. Rimljani su uguili
pobunu i. da bi jednom zauvijek sprijeili mogunost novih
ustanaka, preselili su Ardijeje u unutranjost dananje Hercegovine, gdje su oni propali ili se stopili s drugim plemenima.
Posljednji ostaci nekad monog plemena ouvali su se do l l.
st: n. e.
U nekoliko mahova Rimljani su prodirali duboko u unutranjost Balka nskog poluotoka kako s juga, tako i iz Akv ileje.
Rimljani su osnovali Akvileju g. J81 pr. n. e. ka o obrambenu koloniju protil' ilirskokeltskih plemena Nori ka, Kama,
Histra i Japoda pa su je vezali cestama sa zaledem (na pr. ,.Via
Postumia .. iz Genove do Akvileje). Poslije prvih obrambenih
borbi protiv Histra (178-177), Rimljani su prodrli u unutra!njost i opusto.ili japodski teritorij (171). Ah'ileja je postala
polazna toka za rimsku teritorijalnu i ekonomsku ekspanziju
sve do Dunava. Po!to su se Rimljani uvrstili u Makedoniji i
Grkoj , nala je zemlja dobila za njih naroitu vanost. Tim
!),vajanjem Riml jani su htjeli da osiguraju granice Italije i
dubiju kopnenu vezu s ostal im svojim posjedima na Bal kanskom
poluotoku. Zato su oni zapoeli svoje pohode g. 1""29 pr. n. e. i te
godine potukli Karoe i Japode. ali ih ipak nisu mogli pokoriti. Jduih godina nastavili su borbe. Rimljani su prodrli duboko
u teritorij panonskih plemena. dva puta su, ~tovie, zau~eli Segestiku (poslije Siscia. Sisak, g. 119 i 83), ali ipak nisu mogli
32
I\ o plja fidij lne
"' I~n e
Parleno s.. iz
Bholll
Antlkn kazali~le
Stobima.
kod
Gradskol
podjarmiti ilirska plemena na tom podruju. Zavladali su s~mo

teritorijem dui obale, gdjc su s vremenom pojedinim krajevIma
dali prava kolon ija.
U isto vrijeme s prodiranjem prema sjeveroistoku na ilirskokeltski teritorij Riml jani su proirili svoj utjecaj i prema sjeveru
u Norik, gdje su ve i prije toga zalazili italski trgovci (1.lato.
feijezo. so i t. d.). Kad su u Norik prodrli Cimbri, Noricima su
doli u pomo Rimljani. U bitki kod Noreje (g. 113, mofda kod
Neumarkta u Stajerskoj) Rimljani su bili dodue pobijedeni,
ali su ipak po odlasku Cimbra pojaali svoj utjecaj uNoriku.
U prvoj polovini 1. st. pr. n. e., zbog unutranjih prilika u
nimu (pobune robova. provincijalaca i saveznika, grada nski rat),
)la ilirskom je teriloriju bilo relativno mirno. Zapadna ilirskokeltska plemena bila su ak aktivnija od Rimljana pa su Karni
i Japodi napadali Tergeste (Trst). Ve rimski pothvat na Balkanskom poll\otoku bio je II v~zi s graanskim ratom izmedu
Cezara i Pompeja, kada su se borbe vodile i na naem teritoriju.
Graanski je ral jako uzdrmao ilirska plemena. Ona su
veinom prila Pompeju; ali primorski gradovi, koj i su dijelom
ve imali pravo kolonija. bili su na Cezarovoj strani (Epidaurus-Cavtat, Salona, Issa, Tergeste, Pola-Pula i t. d.). Poto je
pobijedio Pompeja kod Farsala, Cezar je namjeravao najprije
pokoriti ilirska plemena, a zatim napasti da&og kral ja Burebistu. Protiv Dalmata je poslao svoga legata Gabinija, koga su
oni pobijedili blizu SiJoniuma (Drni), a zatim bezuspjeno
opsjedali u Saloni. Na zapadu su Japodi napadali rimska naselja
kraj mora (Tergeste). Poto je Cezar potpuno pobijedio Pompeja.
ilirska su se plemena umirila, a neka su ak poela plaati Rimljanima danak (Dalmati).
Ilirskokcltska plemena pokorio je potpuno tek August, koji
je pri podjeli vlasti s Antonijem dobio zapadni dio Balkanskog
poluotoka. On je g. 35 ratovao protiv Kama, Japoda i Panonaca. Iz Senije (Senj) prodro je u un utranjost, u ogorenim borbama osvojio japodski glavni grad Met ulum (vjerojatno hlizu
Bihaa) ipodjarmio Japodc. Isto j c tako pobijedio Panonct i u
Siscij i ostavio jaku posadu. Osvojenjem Siscije bila j e obrana
Dalmacije osigurana savskom linijom . osobito kad je August g.
33 opet pobijedio Dalmate.
3
Rimsk i
amlhular
Pull
Biotorija ..".rod . Ju,..,. laylio I.
33
Tek poslije IKlbjede nad Antonijem pole:o je: August borbu.

kako bi napokon obc:zbije:dio svoje: granice u tome dijelu drh ve:.
Uporedo , nadiranjem sa zapada prodirali su Rimljani i na
istoku. Da bi uplalili plemena, koja su livjela sjevc.rno od Makedonije:. kao i zbog stalnih sukoba s njima. Rimljani $U I'i~e
puta upadali duboko u unutralnjost zemlje. Tako lU poznate:
njihole borbe. sa Skordiscima (156. U5. 114 i 109). koje Su sc
vodile 1 promjenljivom srdom. Vjerojatno g. 85 pobijedio je:
I'ojskovoa Scipion Skordiske, a njihovi 5u se razbijeni onaci
razbjciali i naselili po dunal'skim otocima i na lijevoj obali
Dunav&. U doba cara Augusta Rimljani 5U g. ~ preko leritorija
Tribala. u dandnjoj istonoj Srbiji i zapadnoj Bugarskoj, prodrli na istok do Dunava. Cijeli laj teritorij pripojio je August
provinciji Makedoniji. Na taj nain povezao je savsku liniju
I linijom. koja ide od ula Morave u Dunav do uia Vardara u
Egejsko more. Panonija je: postala pristupana Riml janima i s tc
strane. Posl ije lU oni pokorili T rakiju i pretvorili je u vazainu
kraljevinu pa su nuzeli IKKlruje is t ono od Tribala izme:u
Dunava i Balkana.
I poslije osvojcnja tih krajevu starosjed ioci $U sc bunili
protiv Riml jana. Pol obj ilirskih plemena. koja su se nalazila na
stupnju raspadanja prvobitnog druJtva, jako se pogodao zbog
pohjede robov!asnikog Rima. Prvi ustanak buknuo je g. 16 pr.
n. c.. Poslije tog ustanka Panonaca i njihovih saveznih plemena.
kada su upali u htru, August je uvidio. da savski! linija nije
najbolj:l granica. Zato su Rimljani prodrli u istone Alpe:. zauzeli Reciju, pretvorili Norik u I'ua lnu kraljevinu. a kad $U sc
Panonci. kujima su le pridruili i Dalmati. opet pohunili ( 12
pr. n. e:.). do g. 9 pr. n. e. Rimljani su osvoj ili svu Panoniju do
Dunava. Ali ilirska plemena jo! nisu bila potpuno pokorena.
Uskoro je izbio oov ustanak.
Dalmati05ko-panonski ustanak g. 6-9 fl. e. oajl'ainiji je
ustanak ilirskih plemena protil' Rimljana. Priliku za ustanak
prufile lU borbe protiv Markomana. koji su se zbog rimsko!!
nadiranja preko Rajne povukli otudO! i naselili u Cclkoj. a poI'od
za ustanak bil o je pojaanje. prisilne regrutacije za rat protiv
njih. Rimljani su namje:ra,'a li proiriti u tim horba ma svoju
1last do Lotbe.. ]la im je taj ustanak onemoguio zavrJne vojne
akcije: i tako od germanskih plemena na desnoj obali Rajne

~auI'ijek otk lonio opasnost romanizacije.
Ultanak je izbio II
plemenu Dezitiata i uskoro zahvatio sva plemena 0<1 Dunava
do Jadrana. Ustanak se: tako brzo irio zbog toga. Ilo je rimska
l'ojsit::J tada ratovala protiv Markomana. pa lU $e pomo<:ne ete
pod svojim domai m zapovjednicima prikljuile ustanicima.
Prema izvorima. iznosio je broj ustanike vojske 200.000 pjdaka
i 9.000 konjanika. USlanak je vodila plemenska aristokr ...cij... :
dva glavna zapovjednika bili &11 Baton iJ. ple:mena .Dcziliata i
Baton iz plemena BreIIka. Vojne: su sc operacije ratvijalc u tri
pravca: prema granicama Italije_ prema gradovima na Jadranu
i prema Makedoniji, a u unulralnjost; pre:ma rimskim kolonijama . osobito prema Sirmiumu.
U Rimu je od provale Ilira u Italiju zavladao SIrah. kakal'
ni,u pamtili od Hanibalovih vremena. Odmah je pOIlana protil'
ustanika vojska. koja sc borila protiv Markomana, a poduzet je
i niz I'anrcdnih mjcra. U vojsku su pozl'ani 51'i ve terani i osloboen i robovi. koje su veliki posjednici morali dati u ral Cak se
j sam August preselio u Akvileju. kako bi bio hlilC' ratitu; rat
su vodili vladarevi posinci Tiberije i Germani!:..
.. Rimljani su napadali sa sje:vera i iz Makedonije preko MezIJe. Rim5ke ete: , koje su iz Mezije prodrle u Panoniju. morale
$U sc povui poslije prvih uspjeha. Tibcrije je sa sjevera prisilio
Batona. vou Dczitiata. da sc povue k Breucima. Zajedno $3
breukim Batonom. on jc zatim pobijc:dio rimsku vojsku na rijeci
Vuki . Ali. kako je Baton iz plemena Breuka izdao Ivojc i predao
st" na rijeci B:atinusu (Bosna?)_ dczitiatski sc Baton ubrzo morao
povui u dalmatinske planine. gdjt se horio joi itavu !ooillu
dana. Rimljani lU morali osvajati tvravu za tvravom. il glavni
je otpor bio slomlje:n, tek kada IC Baton predao u Il"rdavi Andetriumu (dandnj i Mut, sjeverno od Splita). Ali su pojedina plemena i dalje pruula otpor. U tim borbama odlikOI'ale lU I :
svojim junaJtvom i lene. koje su voljde da 5 mufcvima i dje:eom nau smrt pod ruevinama tl'rava nego da padnu u ruk::
Rimljanima.
Borbe protil' Rimljana prestale su poslije tri sodine juna.
kog otpora. Tek tada, poslije gotovo 2.;0 godina. naii su krajevi
pokoreni i otpor iliukokcltskih plemena zauvijek slomljen.
35
Na donjem Dunavu rimsku lU vlast ugroavali Daani.

osobito u doba novoga plemenskog saveta pod dakim vodom
Dc:cebalom (87- 106) . Da bi uvntili svoju vlast i dolli do rudnog blaga, kojim obiluje Dacija. Rimljani su poeli da osvajaju
jedan dio danaJnje Rumunjske. Ratovi Rimljana protiv Da ana
zapoeli su jo! za vlade cara Domicijana. ali su Ollali bezuspje.
ni. Tek Trajanu je pollo za rukom da u dva pohoda pobijedi
Daanc i zauzme njihovo sredite Sarmisegetuzu. Kao Ili ri. isto
su tako i Daani pruili filav otpor, a Decebal je izvrio samoubojstvo, kako ne bi pao II ruke osvajaima. Osvojenjem Daci jc
Rim ljani su dob ili bogat plijen, to je znatno pridonijelo. da se
pobolja njihovo financijsko slanje poljuljano ratovima i velikim rashodima u vlade cara Domicijana. Tako su Rimljani
izvukli iz Daciie mnogo zlata. srebra i I. d.
Kad su osvojili Daciju. moda su Rimljani osvojili i Banal.
Tak o je gotovo sal' naj teritorij potpao pod vlast Rimskog carstva, koje je za vrijeme. cara Trajana imalo najveti opseg. T im
se svrhva rimska e.kspanzija. i Rim prelazi na obranu dr!avnih
graniea od barbara, polto je najzad organizirao limes. To se
pokazalo II borbama protiv Markomana i Kvada. kao i protiv
sarmatskih plemena Jaziga (u Bakoj) . Markomani i Kvadi su
g. 168 u zajednici s drugim plemenima preli rimsku granicu na
Dunavu i harali IVe do Italije. Tek poslije dugotraj nih borbi
u nijeme cara Marka Aurelija (161-180) njegov je sin Komod
(180- 192) sklopio 5 njima mir. Rimljani su sauvali svoje granice i jedan dio Markomana presel ili na svoj teritorij.
7:, Organitacija rimske uprave u doba principata. - Ilirik

(Ill yricum) je bio upravno podijeljen na provinciju Dalmaciju
i Panoniju (Dalmatia i Pannonia: g. 10 n. e.), a na teritoriju danal nje STbij~. koja je bila odijeljena od pro\'incije Makedonije
(Macedonia), bila je ustanovljena provincija Me7.ija (Moesia :
g. 9 pr. n. e.). Usprkos tome, rimska je vlast joJ uvijek bila slaba
u ovim dvjema oblastima: u vaui nim kraljevinama Noriku i
Trakiji. Zbog taga je car Klaudije (45-54) obje kralj~\'ine pretvorio u provincije. Teritorij kraljevine Korika postao je proyincija Norik (No ricum ), od kraljevine Trakijc dio sjeverno od
Balkana prikl juen je Mezij i. a od dijela julno od Balkana
ureena je provincija Trakija (Thracia). Dok su S~ Rim ljani

borili protiv Daana, car Domicijan je podijelio Meziju na
Gornju i Donju (Moesia Superior i Moesia lnfeTior). Dadja jc
g. IOi postala rims kom provincijom
PoUo je Panonija za vrijeme cara Trajana podijeljena na

Gornju i Donju (Pannonia Superior i Pannonia Infcrior), nai
dana!nji teritorij pripadao je ovim provincijama: Noriku, Gornjoj i Donjoj Panoniji , Dalmaciji, Gornjoj Meziji, Daci ji. Ma kedoniji i T rakiji: najzapadniji dio, s pokrajinama Histrijom i
Venecijom, bio je prikljuen Italiji. Podjelu na provincije Ri mljani su nastojali da prilagode geografskim cjelinama: na pri.
mjer. Norik je obuhvatao uglavnom teritori j Istonih Alpa. Panonija - Panomku nizinu do Dunava. Dalmacija - Dinarski
sistem i t. d.
Tone granice izmedu poj~dini h provincij:! nisu poznate.
Granicom obiju Panonija na sjeveru i istoku bio je Duna\'. na
zapadu je granica illa prema Noriku linijom, koja od Bea preko
Ptuja vodi k jugu tako. da su Poetov io (Ptuj ) i Emona (Ljublja.
na) pripadali Panoniji, a Dravska dolina do r/anaJojeg Marihora. Savi njska dolina s Cclejom (Cel je) i sva SIO\'enska KOTli~ka bilc su II Noriku. Juina gra nica Panonije ila je juino od
Save, tako da je obuhvatala teritorij od Risnjaka i obiju Kapela. Bosansku Posavinu i Mavu. Dalmacija je juno od Panonije obuhvatala sav teritorij od rijeke Rae do Ljcia, na istoku
je preko Drine prelazila u zapadnu Srbiju ukljuujui Caak. a
\jerojatno i Rudnik. T u je Dalmacija graniila S Gornjom M~
zijom. Granica izmedu Dalmacije i Mezije ila je od ua Save
preko Kosma ja na Kurumliju i Koso\'o polje. Gornjoj Meziji
je pripadao i jedan dio Po\ardarja. a na istoku je ona obuhvatala jo i dio dananjeg bugarskog teritorija do rijeke Cihrice.
Istono odatle bila je provincija Donja Mezija. Od naih kraj"';}
Trakiji je pripadao samo teritorij oko Pirota. Julno od Mezije
i Trakije. prufala se provincija Makedonija. Njena sjeverna granica ila je od Jadranskog mora. julno od Ljda, na Sar-planinu .
zatim izmedu Stobija i Skupija na Osogovske planine. odakle !~
sputala prema Egejskom moru do ua rijeke Meste: ju!na je
ila linijom, koji! julno od Apolonije vodi na Lamijski zaliv.
37
tako da je Makedonija obuhvatala T elaliju. a Epir je ostao

itvan njenih granica..
Zbog ,'dnosti na!cg teritorija i nesig urnosti ~voje vlasti na
njemu, kao i zbog njegove ido!ene granice prema sjeveru. Ri
mija ni su po provincijama II naim krajevima dda li vie od e
Ivrtioe svih svojih legija. Sjedita lih legija bili su vojni logori:
oni su se estu mijenjali i oaposljetku su. polto se granica utvrdila. preneseni na Dunav. Iz istih 5U razloga Rimljani na Dunavu
izgradili jak obrambeni sistem, takot\'an; limel; sainj avao ga
je itav niz manjih i veih ulndenja 5a stalnom posadom. Taj
$ U sistem poeti izgradivati uglavnom vet u I. stoljetu. Rimljani
su II poetk u od Itarosjedilaca sastavljali pomome ete, a kako
IL njih nisu imali povjerenja. slali su ih da slule u tudini . Tek
poslije Hadrijanove rdl'!rme uvrstili su te ete u legije, u kojima
su dOlle sluiili samI'! rimski dria,'ljani.
Da bi Ito uspjdnije eksploatirali naJe zemlje. kao i iz vojnikih potreba. Rimljani su provincije i vdoije gradovC' povezivali novim putovima. a stare putove popravljali. b Akvileje.
koja je na zapadu bila polazna t oka prema ndim provincijama.
illlo je put preko Emone. Celeje. Poctoviju do Dunavu (Deutschalte nburg kod Bea ) . Od njega su le prema istoku do Sinniuma
odvajala dva "aina puto.: jedan od EmonC' preko Siscije. drugi
od Poclovija preko Mu~ (Osijek). b Soluna vodio jt pul doli nom Vardara i Morave preko Slobi ja. Skupija {Skoplje}. Nai,susa (Nii) i Sinsidunuma (Beograd) do Sirmiuma. od toga St
puta kod Viminaciuma (Kostolac) odvajao put. koji je ibo dolinom Ouna"a. imao isto sirateki znaaj i vodio u Daciju. Ostaci
toga puta. uklesani u tti jtne. sa~uva l i 5U sc na "ile mjesta u
t)erdapu. Kroz Dalmaciju je vodio pul od Akvileje. preko Tersesta. Arse (Raia). Senije. Salont. Epidaurusa do Epidamnusa.
Od grado\'a u tom podruju treba spomenuti jo Dokleju (kod
Titograda). Unutraj njost je povezi,'ao pUl, koji je od Salone
preko Andctriuma. Burnuma (Supija Crkva). vodio do Siscije.
j od Salone preko municipija Bistue NO"a (Zenica) do Sinniuma .
Od tih glav nih putova odvajali su se mnogi sporedni.
Provincije u naim zemljama bj ]t $U pl'!dijcljenc na carske
i senatske. Carske su bile one. u kojima se joA morala drhti
vojni~ka pouda: senatske pak ooc. koje su bile ve potpuno
3S
umirene. Na naJem su teriloriju sve provincije. osim Makedonije

i Norika.. bile card:e. Na elu carskih provincija bio jt . Iegatw
AUKwti pro praetorc ... U senatsk(' provincij(' postavljani $U sena lori za propretore. Namjes.nici u provincijama bili .u odsovol'ni
Augustu. odnosno senatu I imali 5U svoje kancelarije I innv
nHtvom (officium).
Provincije su bile uglavnom podijeljene na ..gradove .. (civitates) $ veim teritorijem. koji su Rimljani odredivali na osnovu
)"tarih plemenskih sranica. ali takva podjela nije iskljuivala
i l)Ostojanje nekih oblika plemenske samouprave. Civitates su
imale ~,' oja uedi!ta II starim domatim naseljima. koja su dobila
l'ravn rimskih kolonija, odnosno lOnnieipija, ili \I novooS!lol'<lnim
kolonijam;:.. Kolonije )"U bile gradovi. koji su imali rim~ko gradansko pral'O. Stanovnici kolonija (civu Romaoi) imali su ista
pra"a kao i stanovnici Rima (ius conubii ct commercii . kt;\'no
i I)asiv"o izborno pravo i I. d. ). Municipiji su imali samo . Iatin.sku prav" ... L j. autonomnn uredenje i o~rani~ conubium cI
commercium. Til razliku izmedu kolonija imunicipija ukmula
je g. 212 Comtitutin Anloniniall;u. koja je slobodnim Manovni tima II carstvu dalu rim~ko grad a n~ko pravo. Grado"i su bih
uredeni po uzoru na Rim, Na elu grada stajali !u .dumllliri
iure dicundo ... koji lU imali i sodsku vlau. Pomonici $U im bili
clva edila. blagajnik (kvcslor) i lanov i gradskog \ije. (orclo
decurionum). koji su .,ake godine iz svoje sredine birali i spomenute gradske inovnike.
Na onim plemenskim teritorijima. gdje isp"". nije bilo
gr:\(!ova. osim spomenutih uprav ni h jedinica postojale su dekurije (decuriae). kojima su upravljali lanovi doma.eg plemstva
(principes) s prcpozitom na elu. T ako 51:. oa primjer. na jednom
natpisu it okoline Bihaa spominje T. Loantius Rufus. praepo$ilus )apodum, a ima vik natpisa. gdje se spominje naelnik
dckurije i kao princeps i kao praeposilUS.
T akve dekurije postojale su i na podruju JHljedinih civitales, ali su pre~ladivale ondje. gdje nije bilo mnogo kulonija
III municipija. Tc su dekurije bile pod nadzorom prefekta. koji
je bio neposredno podreden legalu. U dekurijama su starosjedioci fivjeli l)ridrla\'aju6 sc svoga pra"" i obiaja: samo II
$lutaju krivice. za koju jt bila predvidena smrtna kazna. pot 39
padali su pod nadlc:inost rimske uprave. P rema rimskim drbvljanima oni su bili .. slranci .. (peregrini). Rimljani su osnovali
i narobla prov incijska vijeca (convenlus provinciae ). u koja su
ulazili predstavnid gradova i domacib plcmena. Uljecaj l ih
,'ijeca na upravu nije bio ve1 ik: vijc:l:a su imala sarno pravo
zalbe. Glavni im je udalak bio da njeguju kult Augusla i boiiee
Rome. Pomocu lib dviju ustano,a. dekurija i konve nla. Rimljani
su predobivali domace plemstvo. koj e im je sluiilo kao uporihe
isrcdslvo.daucvrstevlaSluprovincijama
Namjesnik u provincijama imao jc: u svojim rukama i finaneije. a bio je i zapovjednik vojnih mlreda. odnosno leg-ija, kojc:
su se nalazile u provincijama (razumijc se, sarno u carskima).
Glavn; prihodi bili su porezi i carino:. Porc:mu upravu vod io jt
prokurator, koji je bio podredtn Icgalu. Redovni porez nn zemlju
i g\al'arinu p!ata!i su samo starosjedioci , i 10 je bio znak ojihove
podlozno~ti . Teme1j rimskoga poreznog sistema bio je opc;
cemus (popis imovine). Porez su rauezil'ali prema prihodu. a
kod poreza na zem!ju uzima!i su u obziT povrsinu i kvalitetu
zemlji!ta. Tako je u Trajanovo doha zemlja u Panooiji hila
pooijeJjcna \l pet kalegorija: oajboJje njive (arvum primum).
ostal e njive (arvum secundum). livade (pratum). hllna SOl zirom
(silva glandifcra). obi~n a l uma za paSu (silva vulgaris pascuae).
Sve ostale poreze platali su ; rimsk; driavJja ni II provincijama:
vanre.dne poreze oa,'ali su u zakup. Od Augusta daljc cijd; jc
na~ terllor;j sa~jnja"ao jedno carinsko podrucje. U po~etku su
carine dava li u zakup ~ak i zakupnitima it redova starosjedilaca
Poslije $U ih naplaCivali driavn; cinovnicl (p rocuratore! Augusti
publici portorii).
!I. Privreda i dndtveni odn05i. - Rimljani SII na naI teritorij proliirili svoj privredni i socijalni sinem. Rezultat toga bila
je velika eksp\oalacija domate/( stanovniHva i prirod nih bogalstava naSih k rajeva i prcvlad ivanje robovlasnickog drultveno"
poretka.
Za vrijeme rimske vladavinc naglo se mijenjala privredna
i socijal na struktura nasih zemalja. Zemljoradnja je, doduse,
zadrlala svoj znataj u svim ravn;cama - u Panonskoj nizini.
u J adra nskom primorju, kao i u \'ei:im i pristuparnijim do!inama
40
NASA lEMLJA POSLIJE

ZAVRSETKA RIMSKIH OSVAJANJ:
GvotOE
OIOVO
111 ZlATO
cD SIIEUO
CJSOl
_ _ _ .U.NJC(
PflOVIIICI.IA
--cr,,,
'~ '"
NA~A ZEMlJA POSLIJE

lAVRSETKA RIMSKIH OSVAJANJA
GVOtOf
@ OlOVO
f!lZLlITO
<DSREEIRO
GRAHICE
ArMSKO G CAftSTVA
&IIANICE
PAO\l'INCIJA
C SOL
'0,
brdskih krajeva nil Balkanskom poluotoku i u Alpama. U goro

vitim krajevima Dalmacije, Makedonije i Nori kn prevladival(,
je stoa rstvo.
h. Mezije su ve u I. st. izvozili vdi ke k oliine: ita u Rim.
a poslije se Mezijil spominje ka o i itn ica Ce~e:re:. Upotrebom
SiI\'r.kni jih oruda i agrotehnike. Sto su donosil i kolonisti. a orl
njih primal i starosjedioci. zemljoradnja je brzo nupn:ciovala.
Vet:. tl I. st. poeo se !iriti plug. koji je potiskivao ralo i mo tiku.
Tada se i kod na$ rai rio dvopoljni sistem. 1 Osim toga poelo
se Iiirili i napredoyati vinogradarstyo, uzgoj masline i novih vrsta
yoa (juno voe. tmnje i t. d. ). U primorju u Dalmaeij i uzga jali $11 vinovu lozu, maslinu i julno vob: vjerojatno vec prije
pod Uljecajcm grlkih kolonija, ali u manjem opsegu, a tada su
se te kulture jako rairile. Da na;j krajevi ne bi mogli k onku ~
rirati Italiji. car Domicijan je zabranio. da se kod nas uzgajaju
bolje vrste: vinove loze, masline: i vota. Tek kad su te grane
poljodjelsl\'a nazadovale u Italiji. car Probo (276-282) je ukinuo gornje zabrane. Te su grane poslije toga dostigle \rlo visok
slupanj proizvodnje. narolito na obali Dalmacije:. Kdje su lj udi
prdli na vrtl arski na in obradivanja. Osim rudnih bogatsta\'a.
ti 5U poljodjelski proizyodi i stoka bili g lavni izvozni artikli iz
n;dih krajeva u Italiju. O stoa rs t vu sauvalo se malo podataka.
Na Balkanskom su poluotoku. osim goveda, magaraca i konja.
u~gajali prije sveg:J ovce j koze, a u Noriku uglavnom jednu na~
rnlito dobru vrstu goveda. Ljeti su iskoriUiyali i visoke planinske pa!njake. od kojih Sl1 oni u Noriku bili veoma 1-godni za
uzgoj goveda. Osim ostaloga pravili su mnoge vrste sira. knje: su
izvozili u Italiju.
U \'ezi s razvitkom zemljoradnje naglo su se: mijen.iali i
zemljini odnosi. Tolnu sliku Ilflvih odnos.:. (broj. veiiim: i
rasprostranjenost latifu nd ija: rasprostranjenost kolonata. sl()~
bndnih seljaka i t. d.) nc moemo dati zbog nedostatka izvor::..
Kad su Riml jani osvojili naie: krajeve. zemlja je pnl\'no
postala careya svojina, odnosno driavna. Ali osinIonog dijel::..
koji 5U uzeli kao _ager publieusw. Rimljani 511 ostavili zemlju
d<.nnacrm stanDvniJh'lI. koje je za nju placal u zemljiJni porez.

Pritom au. \'C prema dr ta nj u pojedi nih plemena prema njima.
radi ~ito postupali. ali su im uvijek oduzimali najbolju zemlju.
koja se nalazila na prikladIlIni mjestima. Tu su olli. naroito II
I. st.. osnivali mnoge kolonije i municipije. kojima lU ustupali
velik dio okolnog zemljiita. Kolonisti. rimski driav\jani. vetillolll
veterani, dobivali su dijelo\': lemije razli ~ite vc:li~i ne. i to prema
5vom pololaju u vojKi. Dakle su v usamum poedtll zemljiIni
posjedi bili razlil:ite \'c:Ii~ine. Pribin.njem i otimanjem zemlje od
veterana i starosjedilaca. od pojedinih vdih posjeda naslali su
latifundiji. Nj ihovi su vlasnici pripadali najviioj druitvennj
klasi u Rimu (senatori, ,jtuo\i) i u pro"intijskim gradovima
(dekurioni). I legije su za Ivoje izdrb.vanje imale pojedine latifund ije. Srcdiha latifundija. kojima je. umjesto "lunika, koji
je stanovao \I gradu. nc:posrednu up ravljao naro~i t up ravni k
("ill\cIIs). r~lovno rob, bile su .. \iI\ae". Ali $Vc arheoloiki zabiIjdene .vi llae ... nisu dohz da je lU postojao latifuodij, jer III
takva srediita ima!i i manji posjedi. Kao radnn snaga na la.li fundijima su II poetku bili robovi (u vrijeme pobuna ili na
dru gi nain l.arQbljclli Iliri. Kelti i Traani). a djelomino ak
i slobodni ljudi iz redova starosjedilaca, i to privremeno ili
stalno. Zbog nedostatka robOvIke radne snage. ; to sc u naim
krajevima osjdilo ve u I. sL, uskoro 'u se poeli razvijati kolonatsh od nos;. Kolonima lU postajali prije svega starosjedioci
u duba kri1.e. kojo. je nastalo. pri prelasku !tare rodovske zajednice na nove privred ne i dru!tvene oblike. zalim barbari, koje
su Rimljani nasclja\"ali n!!. rimski terito rij. i naj~d robovi.
T aj prijela! na nove druitvene oblike nastao je najprije kod
starosjedil aca. koji 5\1 fivjeli na teritoriju pojedinih kolonija.
jer su i na nerazdijeljenom zemljitu. koje je kolonija kao ejelin... zadrfala pri osnivanju. i na zemljiitu. koje je bilo razdije.
ljeno kolonistima. ostala starosjedilal:ka sda. Njihovi su stanovnici morali ,Ia\'ati nar oi tu odtetu gradu. odnosno kolonislu.
U tim odnosima su zameci kolonata kod nas. Pod utjecajem
novih prilika, medu sta rosjediocima 5U se vec u I. st. brie razvijali privatno,'luniki odnosi. Slobodni seljaci. koj i $U na taj
nain propadali. postajali iU koloni na svome zemljii!u. ili su ih
plik ilkori~h'ali kao radnu snagu na velikim posjedima. U rud-
1.lic.ima i ve1i~ i m radioni~a~ a . Kasn ije i sporije. medutim. razvi.

Jal! Su sc pr!"alnovlasntkl Qdnusi na teritori j u. koji je OSlao
~ ru~ama onth plemena i to su bila van podruj a kolonij
AI"
I tu Je, II.o~oe sel jakc. koji 5U propali. ekala ista .udbi~~
unutrasnjOsti pak. po stoarskim krajcvima dj dom'n
.
sal~vali stari vlasn iki odno~i vjerojatno d~ kraja r;m:kes:I;~
dav me. U LOI.nc proc.esu .ple,~ e nska sc aristokracija veino m 1rl:- .
tvarala II vel ike posJedmke I prdazila u klasu latifuodista. I
~ciko j~
uhrdili. koliko je bilo slobodnih seljakih'

.
Nije pozna l ni broj ni veliina lati;:~~j:'
~ kO!lk~ lat l ~u.odija.
~OI .~ 15U bll.1 .~~vno~jer~o. rasprostranje n! po cijelom nae~
~erltorIJu.
BrOJ niJI su I vec~ biii latifundiji II nitinama. Na n'iln:!

st. prevladl\'ao kolonat i poliski\'ao
!~d~~5::g~_" '
fObo~5ku
b'l ~ed n a od n ajva~ n i j i h grana za eksplontaciju u nn&oj zcml "
s;e~r~~ ~~~a:.5~Ve~je~~~!~:~i
5U
s naeg tc ritorija dobi\'llli
zlal~:
. ZhHo su dobivali naroi t o u Gornjoj Mezij i i II Dalm ...

t:'d Jc.sc produ~cija II doba careva od Nerona do T ra'ana ea~T'
i;k I. dOl 3.0 kilograma na dllll. Zlato su is pirali i Norfk:Jiln ~
ra "' l. NaJveI rudnik srebra bio je u Domaviji (kod S b'. a
u . Bo.ni). a s~~bro su vadili i na Kopaonik u i u Bosni. ~cll rn~~~
-i:e,~. to_ku n Jeke. V.rb~sa i na rijekama Fojnici, 2.cljezni~i i
.a~ \ I. Uglavnom IZ Istih rudnika dobi"ali su i olovo V f
cl
mk o.lova ~ala~io sc i oa Kosmaju. 2:elje7.o su dobi ~al t ~ ..~~,.
nom n 5lanh rud ni ka. Zdjcznu rlldau kopali 5\1 u No 'k ., k ~
Bu.ovae na Savi. u Fojnici. Varell i t. d. SO .u do~~,.~ii ~a
~~:f~kom moru i ispirali je u naselju Ad Salinns u Bosni
Veim. rudnika kod nas bila je careva ili drlavna

..
a ~a~: ~anj ilrudnici pri padali su i privatnicinIn. Drfa," j;:!:n~.
ru ~I e a,'a n u zakup. Zak upnici (publicani) S\l esto re o~e
~~.It u Jakup ~ve rudnike iste \'r$te it vie provincija Rud~' ~Zl_
I I po nadzorom specijalnoga drfavnog IlTokurato;a (p ICI su
lor metallo~um per Illyricum). i njemu .u na nakm t;~c,::-a-
r~~I~~;e:~ :~~::i~~.ika; ~a ~Iato u Saloni. za srebro u Doma\.~~~

43
Rudari su bili robovi i starosjedioci , koje su Rimljani esto

primoravali, da rade u rudnicima. Da bi te starosjedioce. dodue
slobodne ljude. joJ vrte vezal i za rad u rudnicima. za njih je
i kod nas kovan naroit novac. Takav je na pr. bio novac, koji
je kovan u rudarskom basenu danalnje sjeveroistone Srbije oko
Pincuma (Veliko Gradite). Pololaj rudara je. dakle. bio vrlo
slian polo.faju robova.
Mnogobrojne kolonije i municipiji bijahu Hedite zanatstva
i trgovine. Iako je zanatstvo u tim prilikama napredovalo, ipak
je za cijelo vrijeme rimske vladavine prcteini oblik obrtnike
djelatnosti bilo sitno zanatstvo. To je bilo u vezi s malim brojem
potroba kao i produkcionim odl\osima i nivoom proizvodne
tehnike u rimskom robovlasnikom drutvu. Glavni su zanati bili
kova ki, stolarski, zlatarski. tesarski. l onarski i t. d. Obrtnici
su sc po strukama udruivali u kolegije. koji su u gradskom
fivotu igrali \'anu ulogu, a u kasnijoj periodi Rimskog carstva
odgovarali su dravi za plaanje poreza svojih lanova. Velike
radionice prevladivale su samo u nekim granama zanatske proizvodnje. kao na pr. u izradbi opeka (Poetov io, Siscia. Skupi
i t. d.), oruija (Naissus, Sirmium. Salona i t. d. ), poslije i u izradbi tkanina (Salona. Basianac - kod Petrovca u Srijemu i dr. ).
Vlasnik tih velikih radionica bio je u prvom redu car. Radionice
su radile, da podmire potrebe stanovni!lva svoje provincije, a
samo djelomino za izvoz. Ka o rad na snaga iskoriU:ivani su
robov i. J i slobodni starosjedioci. koji nisu smjeli napuhati svoj
posao. kao ni oni u rudnicima. U tkal akim radionicama bile $1,1
zaposlene prije svega ene (gy naeceum-lenska radionical.
Vainija od vanjske bila jc unutr ali nja trgovina izmedu pojedinih kraje\'a provi ncija. Vei dio te trgovine ddali su u
rukama domai tr govci, medu kojima je bilo i mnogo oslobodenika (libertini). Svu vanjsku i manji dio unutranje trgovine
imali su u svoj im rukama stran i trgovci i trgov aka udru!enja
(Zidovi. Sirci. Grci i t. d.; medu trgovakim udruenjima poznata
jc porodica BarbijS iz l. st. n. e.), koji su kod nas imali svoje
zastupnike, pa ak i radionice (za keramiku u Poetoviju. Sisciji
i t. d. ), Predmeti za izvoz bili su robovi. stoni proizvodi. drvo,
smola. poslije vino i ulje. rudno blago i t. d. ; a uvozili su prije
svega lukSUlinu robu Za nak kmjel'c glavno je trgovako sre44
(Ii~te bi la Akvilcja. Preku nje, a djelomino preko jadranskih

grado\":!. (Salona), trgovali su s italijom, preko Soluna ~ Grkom
i Bliskim Istokom i obratno. U vezi s trgol'inom razvilo sC' i
~ih.~ars~\ o. Lihvari ~~ pozajmljivali novac pri"atnicima, a poslije
I CLlaVJln korporaCiJama. I\a pr. gradovima; zatim su uzimali
u zakup dravne poreze i nabave te ulagali novac u razli ite. narO~ito ze~!j.i.ne !pekulaci!e. Poslije veleposjednika. vlasnici trgu\'ackoga I lihvarskog kapltJ]a bili su najvalnija drutvena klasa
u gradovima.
. Trgov ak a sredita u na .~;m provincijama su bila Virunum
(~llz ~ Gospe: Svete. u Korukoj), Poetovio, Ernona. Siscia. Mursa.
Slrmmm, VlminaclUlIl, Naissus, Skupi. Salona i drugi gradovi
~a Jad ranskom moru. Trgovaki promet obavljao se putovimJ
I plovnim ri jekama Dunavom. Savom. Dravom, Moravom i dr
. Kad su do.! !i Rimljani, prestao je u naim zemljama opije :
ca~ domaega I drugog starijeg novca. i brzo j e prevladao rim~k, nov~e. Zbog sve vee krize robovlasni k e privrede, zlatni
I srebrni novac prvih vjeko\'a ustupio je mjesto kovanom novcu
ma~~e \' rijednosti. To opadanje vrijednosti novca takoder je pridomJ~lo , dJ se razviln lihvarenje. Rimljani su u poetku novac
kovali u Rimu ; poslije, kako se novana privreda sve vie razvijala, ~ vojn<" potrebe u pograni nim kraje vi ma postajale sve Yett.
p()eh. su da kuj u novac i u nalim provincijama. II Sisciji 511
kov~l ' ~ovac od cara Galijena (253-208) do Hon()rija (395--l23}.
(3i~I~;~;;.u od Konstantina Ch!ora (293-306) do Teodozija
4. Ku lturn e prilike. - U uvjetima rimskoga robodasniko ~

sist.emJ, dom~e se ~tano~ni!tv,o postepeno romaniziralo. 'Gornji
sl.oJ ~nao Je z~voJev~rma I br.e se ro mani zirao. Slitno je
b'l~ ~ sa slo~o? n'm, pnyredno zaVisnim starosjediocima. koji su
radrb u r.u~~lClma, yelikim radionicama i na latifundijima. Mnogo zna~aJmJa uloga II procesu romanizacije pripala .ie rimskim
gradOVima i vojsci. Kak o je slubeni jezik bio latinski. domae
stanovnihvo u kolonijama i municipijima buo se roman iziralo.
Zbog toga .S~ se o~i kraj.~vi, u kojima se upra\'a oslanjala prije
s:ega na ~Ivltates I u kOJima se: diferencijacija domaeg stanov.
nlJtva vd.la bre (na pr. Norik), jae i prije romanizirali nego
oni krajevi, u koj ima se uprava oslanjala i na dc: kurije (na pr.
goroviti krajevi Dalmacije).
Proces romanizacije najvie je ubrzavala rimska vojska
Starosjedioci regrutirani u prol'incijama sl uili su II tudini, gdje
su usvajali latinski juik, pa bi se po svom udputanju iz vojske
nasdjavali u blizinu mjesta. II kome su $lufbovali. gdje su sc
brzo sami roman izira]i i onda utjecali na ubrzanje romanizacije
domaeg stanovnitva. TOlko su se na seljavali kod nas i veterani
vujnih odreda na slulbi u naim provincijama. koji su pripadali
tudem e tni kom d('mentu _ Grcima, orijenta1ci ma, t rakim plemenima izvan na('g teritorija i dr.
U istonim je provincijama grki elemenat. koji sc ut vrdio
prije svega u doba makedonske drfavt. zadrao svoju p remo.
Grani ca izmedu grkoga i latinskog jezinog podruja ila je
preko naih krajcva linijom od .Jadranskog mora kod Ljda
k sjeveroistoku do Prizrena. Zatim je izmedu Skupija iStobija.
koji je imao potpuno grki karak ter. linija skretala k sjeveru.
obilazila Naissus i Remesianu (Bela Palan ka). koji su bil i latin
ski, a Pirot i krajeve istono od njega ostavljala u podru ju g r
kog jezika.
Nasuprot romanizaciji u gradovima i s pomoo vojske. starosjedilaki clemenat van gradskih podruja odran se dijdom
do propasti Rimskog carstva. O tome s l'jedoe imena na nadgrobnim spomenicima. kao i mnogi elementi materijalne i duhOI' ne kulture
T ragovi starosj ed ila kog stanovnihl'a ouva l i su se u imenima rijeka i mjesta Duna\' se zvao latinski Danubius. Ta je
rije keltskog porijekla, ali sc tako tvan sam(l go rnj i tok te
rijeke. a donji se zvao istros. To je pil svoj prilici traka rije.
ali je ta veli ka rijeka imala i starije ime Matoas. rije. koja
moda pripada prethiSlorijskom, ncindo(vropskom narodu. Imena rijeka Save i Drave, oko kojih su takoder stanovali i ~~lti.
podrijetlom su keltska. Isto se tako smatra. da je im c nje ke
Krk e, Sav ina pritoka, postalo od keltskog Kerk oras. Tako s(
tum ai i naziv Korane. pri toka rijeke Kupe, a moda su porijeklom ilirske il i tra ke rijei imena Kupe, koja sc zvala II rimsko
doba Kolapis. pa Une. u rimsko doba Oeneus, Vrbasa. u rimsko
dDb .. Urpanus, Bosne. Savina pritoka Bosuta, u rimsko doba
46
BasSOI nte. Drine. u to doba Drinus. Nere tve. II to doha Naru.

Mlavc. u Irako doba Malua. Lave. Il rim~k" dob .. Lellsaha.
Bojane. Il rimsko doba Bobanua. Cak i mali pritoci (l,;u\'uli su
pokatka d starinske. po svoj prilici ilirske nazive b o Mnu nja
knd Broda. rim~ka Marllonia.
Imena velikih otoka uz jad ransku oha hl. ka o Krk. u rimsko
du ba Curicum. Osor Apsorus. Bral: Brattia. K orula (starohrvatski Krka r) Knrk yra. Mljet Mdite, pripadaju medi teranski m. predindoevropskim jezicima. Od ime na predrimskih gradova II na!im
z(mljama t reba spumenut i Noviodunum. to znai .. Novi gr ad ~.
danas Drnovo kod Krkoga. Sing idunum, "grad nekoga " elta (?)
imenom Singosa_, danas Beograd. zatim Siscia, danas Sisak.
il tc su rijei oevidno keltskog porijekla.
Imena predrimskih gradola. koja se svravaju na -ona kan
Emona. danas Ljubljana, Aenona, dana~ Nin, Scardona. danas
Skradin. Salona. danas Solin. smatraju se ka o ilirska. iSlo tak o
i ona, koja se svrhl'aj u na -e5le, ka o Tergeste. da nas Trst, isto
ta ko i Doden. da nas D uklja II Crnoj Gori.
Osim grkoga i latinskog jez ika. svi drugi strani je"ici nae
zemlje. kao ilirski. traki , potpuno su na m nepoznati. Od tih
jezika ouval e 5u sc samo pojedine rijei i li na imena. Nji ho"i
toponimi sauvali su se do danas prem" srpskohrvatskum. slo
venskom ili makedonskom izgovoru. a on se osniva na onom
obli ku, koji su mu dali Grci i Rimljani. prilagodiv;i ga svojim
jel icima. Zbog toga mi ne !noemo tono da znamo ni njihOI'
prvobitni oblik ni znaenj e
Kao to sc u kulturi i religiji lijepo mole pratiti postepena
romanizacija. isto sc: tako u njima \lidi , da se st .. rns jedi Jak o
stanovni!tvo i dalje odriava. Cak i u grado\ima. u kojima je
prevladiva la rimska kultura. utjecaj domaeg clementa se ogleda
u mnogim pojavama specifinima za tu provinciju. T ako sc: rimska kultura provincijaliz;rala. Domaa kuhu ra nije utjecala na
grade"nu djelatnost. to dokazuju mnogobr(Jjni rimski gradevni
spomenici (amfiteatar u Pul i. Dioklecijanova palaca II Splitu.
mnogobrojna kazalita. od kojih je najljepe u Stooiju. rimski
vodovodi i t. d.). Zilavost slarosjed ila kog elemema pokazuje Sl'
osobito u manj im objektima materijalne ku lture. u obrtniki m
rukotvorina ma, domaim nonjam;: i t. d. Za mnoge predmete
KART A I II
NAA ZEMLJA PO SLIJE

DIOKLECIJANOVIH REFORMI
o
I
KARTA iJl
mattrijaIne kulture, koji su se sauvali jo dugo u periodi rim ske dominacij t, mot se traiti porijeklo u vrijtrne prijt rimskog
.osvajanja
Mnogo domaih kulturnih ostataka sauvalo se u religiji
Romanizirano starosjedilako stanovni$tvo identificiralo je s\'oja
b oanstva s rimskima. Il irski bog il:vora Bindus izjedna en je
s Neptunom. Sedatus s Vulkanom, Medaurus bi odgovarao Marsu, Bellenl.ls nas podsjea na Apolona i t. d. Kult mnogih lokalnih boanstava romanizirani stanovnici i rimski kolonisti ouvali
su u cjelini, na pr. kult cdjskog boanstva Adsalluta, u Niu
su potovali stara boanstva Hercules i Mercurius Naissati, boiici Noreji su prinosili rtve uNoriku, keltsku [ponu, 1.1Ititnicu
konja, i "Irakog konjanika potovali su za sve vrijeme Rimljana. I u potovanju Nutrices i Malrones, iako su bile mnogo f(}manizirane, nailazimo na tragove domaeg kulta.
Rimljani su pak prenijeli k nama prije svega svoja, a zatim
orijentalna boanstva. Tako su uglav nom rimski vojnici donijdi
II nabe krajeve s istoka kult boga Mitre, koji je u JII. st bio
naruito jak, o emu svjedo/:e svetita iskopana u Ptuj u, Konjicu. ko{1 Cavtata i na drugim mjestima.
5. 'Nae zemlj e u dob a ope kri.:e rimskog drutva. _ Od
JI I. st. robovlasniki poredak u Rimu zapada u sve veu krizu
Zbog nestaice robovske radne snage brzo se iri sistem kolonata,
pri emu se poloaj kolona i robova sve vie izj ednauje. Iz razli itih uzroka zaduenost kolona neprestano raste. i oni sve vie
zavise od vlasnika zemlje. Vlasnici sve vie zahtijevaju, da sc
nameti plaaju u naturi, i nastoje vezati kolone za zemlju. Pogoranje drutvenog poloaja kolona u vezi je i s opadanjem
trgovine i zanatsb'a, a to je posljedica sve veeg osamostaljivanja provincija, koje same podmiruju svoje potrebe. Tako sistem
latifundija dobiva jo vee znae nje. Jedan od vanih uzroka te
krize bili SIJ i stalni napadaji barbarskih plemena na teritorij
Rimskog carstva. koji u lU. st. postaju sve ei. Da bi se obranila od naval{: barbara. kao i da bi se odrala na vlasti, koju su
iznutra ugroavale este pobune robova i kolona i sve jae separatistik e tdnje pojedinih provi ncija. rimska je dadajua klasa
morala li prvom redu da se osloni na vojsku. Tako je utjecaj
48
NAA ZEMLJA PO SLIJE

DIOKLECIJANO VIH REf ORMI
U A"IC!
R IMSK~CIdiSl"VA
Rekonstrukcija Dioklecijanove palae u Sp litu
Reljef bOKa Mlin l'l njeKO,"a hram a u Konjicu

(Zemaljski mu zej u Sarajevu)
Br onl:an . I:t~ v~ c~r. ""

I Nw rudn i mu ... ~ , .
'~ s'~nt'n ~
B I"'l:r~d )
il Nit..
vojske i njenih zapovjednika znatno porastao, pa se ve od polovine III. st. ddavalo, da 5U pojedini zapovjednici pomou svoje
vojske stjecali i carsku vlast. Nastajal e su este promjene n:l prijestolju i g raanski ratovi, iO je samo pojaalo unutra!nju krizu
carstva.
Iz te je krize privremeno spasio carstvo Dioklecijan (284
d o 305l, rodo m iz Dokleje u provinciji Dalmaciji, koji je uguJio
bune robova i kolona, obranio granice ireorganizirao drhvu.
Dioklecijan je pokuao da spasi Rimsko carstvo od propasti time,
!to je uvrs tio neogranienu carsku vlast. Vladar j e postao _do_
minus ac deus", a gradani njegovi podanici ; taj sistem vladanja
na zivamo dominatom. Zato je izveo itav niz reform i u vojsci,
u upravi i financijama. Vojsku je podijelio na s taja u pograninu (limitanei), ija je dunost bila da uva granice. i na
operativnu (comitatenses). S obzirom na upra vu podijelio je
carstvo na 4 prefekture, 12 dijeceza i preko 100 provinci ja. Uveo
jt tla tan novac i raz rezao poreze na o.o;novu novog katastra.
Dioklecijanove refo rme su usporile propast Rimskog carstva, ali je nisu mogle zaustav iti. Uzroci propadanja robo\'la sni
kog sistema samo su privremeno otklonjeni. Posli je Dioklecijana
kriza se o itovala u jo oti-ijem obliku. Sve ei napaciaji barbara uinili su, da je I'anredno porasla vanost i utjecaj vojske.
Da bi obranu pojaao, Rim je uzimao sve vie u vojsku barbare
Tako Su itava barbarska pleme~a stupala u rimsku vojnu slubu.
Bliim dodirom s barbarima koloni i robovi su upoznali njihOI'
ekonomski i socijalni sistem, u kome su oni tada vidjeli izlaz
iz tekoga drutvenog stanja, u kome su se nalazili. Stoga su
pobune rohova i kolona sve de, a napadaji barbara nalaze
u njima oslonca. Sve je to znatno ubrzalo propadanje Rimskog
cantva.
T o ekonomsko i socijalno propadanje teklo je brle u zapadnim nego u is tonim provincijama. Spomenuti proces i potreba da se carstvo brani na razliitim, medu sobom vrlo udaljenim granicama, morali su uzrokovati podjelu Rimskog carSh'a
na zapadno i istono. T u je podjelu izvrio T eodozije (3;8-395)
pred svoju smrt, dre i se uglavnom granice izmedu podruj a.
u kojima je bio jai grki ili latinski utjecaj. Granica izmedu la
dva dijela ina je od Budve do go rnje Drine, zal;m Drinom do
49
njezina u!ta i najud Savom i Dunavom. Pod pritiskom barbara, ko~ su pomagali robovi i koloni, Zapadno je carstvo kao
ekonomski slabije propalo u drugoj polovini V. st., a Istono , ma
da jc i ono stradalo od barbarskih navala, odralo ~ do sredine
XV . .s t oljea.
T a podjela Rimskog carstva, koja je rezulta t njegova unutranjeg razvitka i vanjsKopolitik e situacije na prijelazu iz IV.
u V. st., bila je po svojim posljedicama traj ni je prirode. Ona je
sauvala svoje znaenje i poslije propasti Zapadnorimskog carstva sve do svretka seobe naroda i stvaranja novih dr!a va u
s~d nj oj Evropi i na Balkanskom poluotoku. Iako su se Slaveni
naselili s obje strane te linije, ona se poslije u mnogim stvarima
du boko odrazila na raz vitak ndih na roda.
U III. st. , u poetku velike krize rimskoga robovl aJ;nikog
poretka, kad su se zbog te krize vladari neprestano mijenjali.
nae su provinci je imale znaajnu ulogu u obrani i odrlanju
jedinstva Rimskog carstva. Prvi ear, koga su na prijestolje dovele
ilirske legije, bio je Septimije Sever (193-21 l}; on je raspustio
p~torijanee i njihovu slu!bu povjerio Ilirima. Od sredine Il l. st.
preko Dunava su nadi rali Goti, i u borbi 5 njima pao jc car
Decije (251), koji je bio rodom iz Sirmiuma. T ek Dardanac Klaudije II . (268-270) potukao je Gote kod Naissusa , tako da se
dugo nisu mogli oporaviti. Njegov nasljednik Aurdijan, sin nekog kolona iz okolice Sirmiuma, prepustio je, istina. Gotima Daciju. ali je pobijedio germanska plemena, koja su nadirala u
Itali j u, i na razliitim stranama carsha uguio separati stike
tendencije. Uskoro poslije njegove smrti vojska je i~vikala za
cara Dioklecijana.
Izmedu ostalih svojih reformi Dioklecij an je sve nale pro+
vinci je, osim Histrije i Venecije, sjedinio u prefekturu Ilirik
(Illyric um ), s glavnim gradom Sirmiumom. Obje Panonije dijel ile su se na eti ri provincije: Pannonia Prima, Sal'ia. Valeria
i Pannonia Secunda ili Sirmiensis. Na! te ritorij, Koji j e pripadao
Noriku. tada je d jelomino poslao provincijom Noricum Mediterraneum. Od Dalmacije je odijeljen istoni dio i od njega je
stvorena provindja P raevalitana. U istonim oblastima nak
zemlje bile su provincije: Moesia Superior, Dacia, koja je stvorena na teritoriju Mezije poslije gubitka Dacije 5 one strane
.50
Dunava, Dardania i Macedonia. Sve te provincije bile su podijeljene u dvije dijeceze: Moesia i Pannonia. U vrijeme Teod ozijeve podjele carsll'a mezijska dijeccza postaje prcfekturom
Iliri k i podijeljena je na dijeceze Daciju i Makedoni ju. U prvoj
S~ tada bile provincije Moesia Superior, Dacia Rip<:nsis i Med ltcrranea, Dardania i P racvalitana, a drugoj je od nalih oblasti
pripadala provincija Makedonija. Panonska dijeceza bila je pripojcna prefekturi Italije pod imenom Ilirik. Di jecezama su
upravljali .. vicar;i, u i jim je rukama bila samo upravna vlast.
Njima su u provincijama bili podredeni pracsides. Vojni m jedinicama u pojedinim provincijama za povijedali su duces.
Gubitak Dacije bio je veoma vaian za rimske provincije u
islo nom dijelu nale zemlje. N(kadanja Mezija postala je opet
pograni n a oblast izloena neposrednim napadajima barbara. U
vezi s time Rimljani su nanovo p ojaali svoja pogran i n a utvrdenja na donjem Dunavu. popravili stara i podigli nOl'a
Privred no propadanje, koje: je obuhvatilo sve dijelove cars(va, od poetka IV. Sl. brzo se irilo i u naim provincijama
Znaci propadanja pokazi,'ali su se u svim granama privrede. U
gradovima su slufbe, p~ij e poasn~ , postajale prinudne. Oni, koji
su slubu vd ili, gornjI sloj gra dskog d rultva - kurijali (kako
su se sada nazivali dek urioni ) nisu smjeli napustiti mjesto, u
kome su se rod ili, i morali su j amiti , da e naplatiti po~ez. koji
se. zbog neprestanog opadanja vrijednosti novca, sve vik p laa o
~ natur.). U mnogim se mjestima za to starao prokurator. koga
Je postavljao vladar: to je wailo kraj autonomije gradova.
Obrtnici su bili vezani za kolegije, i njihova su djeca morala
naslijediti oca u zana tu. Isto je tako bilo i s ljudima, ko ji su
rad ili u rudnicima i velikim radionicama. Koloni su bili privezani za zemlju, koju su vlasnici otada prodavali zaj edno s kolonom. U toj periodi koloni po SI'om poloiaju na govjeluju budueg a feudaln og kmeta, a vlasnici lati fundij a dobivaju ve neka
prava karakte ris ti na za budue feudake (kl ijentela. libu1. oruiana pratnja i t. d. ). Proces propadanja ubrzavali su i sve e i
napadaji barbara preko Dunava
~rop~da nj e se ogledalo i u opadan j u broja stanovnika. Zbog
toga Je R un u sve vee m broju naselj avao na svoj teritorij, pa
i u nae provincije, barbare, kako pojedine grupe, tako i ita\a
51
plemena. Dodjeljivao im je zemlju pod uvj etom, da

sluiti u vojsci.
obavezno
U vezi s privrednim opadanjem, privrednim separatizmom

provincija i sve veim brojem barbara na rimskom podruju,
kultura se provincijalizirala. To dokazuju mnogobrojni ostaci
iz toga doba. prije svega nadgrobni spomenici, rtvenici. ostaci
graevina, natpisi i t. d. I u jeziku sc pojavljuju provineijajizmi,
naroito u stilu. Zbog jaeg italskog utjecaja elementi provincijalizma manje su se osjeali u Dalmaciji, ali su bili izrazitiji u
Panoniji i drugim pograninim provincijama, jer je tu bio jak
tuinski vojni elemenat; II Makedoniji je kultura bila pod grkim
utjecajem.
U doba dominata prevladalo jc kranstvo nad ostalim kultovima i religijama. U poetku se irilo sporo, a u d ru goj polovini III. st. bilo je ve veoma raireno. Progoni, koji su ubrzo
nastali, dali su prve muenike, kao na pr. Venancija u Dalmaciji (257) : mnogo vie ih je bilo za vrijeme Dioklecijanovih progona (na pr. Domnius - sv. Dujam u Saloni, muenici iz Sinniuma i Ulpiane - Lipljan na Kosovu). Kranstvo je potpuno
prevladalo tek onda, kad je g. 313 postalo doputenom religijom
Najkasnije u IV. st. bila je dovrena crkvena organizacija i sagraene mnogobrojne bazilike (Salona, Stobi, Parencium - Pore
i t. d.) Gotovo u svim gradovima osnovane su biskupije, a u
veima nadbiskupije. Najvanija meu njima bila je u Sirmiumu, pod koju je potpadao velik dio naega dananjeg teritorija (Panonija, a moda i \e6 dio Ilirika) i na koju se poslije.
u sporu s njemakim biskupima, pozivao slavenski misionar
Metodije. Akvilejskoj nadbiskupiji bili su podredeni nai krajevi u Noriku, Histriji i Veneciji. Crkva je postala vaan .politiki inilac. U gradovima, gdje su se nalazila sjedit~ bIskupija. biskupi su doli na elo gradskih vijea.
Najvea linost, koju je kranstvo dalo u naim kraje.
vima, je sv. Je ronim, jedan od najveih crkvenih otaca. Njegov
prijevod Sv. pisma na latinski jezik primila je rimska crkva kao
sluben (Vulgata). Vaan historijski izvor za nae krajeve su
njegova pisma Hel iodoru, iz kojih moemo upoznati slanje u
naim pokrajinama u doba seobe naroda.
52
ti. Seobe Huna i Germana i propast rimske vlasti. - U razdohlju od IV. do VI. st. kretanja barbarskih plemena b ila su
naroito intenzivna, pa se zbog toga to razdoblje naziva ~seoba
narodil. Ta su seljenja zahvatila i tav niz plemena od centralne
Azije do granice Rimskog carstva. Plemena. koja su neposredno
graniila s carstvom, nalazila su se na stupnju vojne demokracije,
a bavila se preteno poljodjelstvom ili stoarstvom. Seljenja tih
plemena su nastala zbog nerazvi jenosti poljodjelstva, koje je
zahtijevalo za obraivanje vee povrine zemlji~ta. nadalje zbog
relativnog poveanja broja stanovnitva i zbog vieg stupnja,
koji su ta plemena dostigla u svom drutveno.politikom razvitku. Na teritorij Rimskog carstva privlailo ih je veliko bogatstvo tilI krilj eva. U borbama s Rimljanima, kao i u meusobnim
borbama ta su plemena stvarala saveze, koji su trajali due ili
kra e . Tako se pod imenom vodeeg plemena u savezu krio
ustvari itav niz drugih e tni kih elemenata.
Ve u sredini IV. st. poelo je novo seljenje germanskih i
drugih plemena, a pojaalo se zbog pritiska nomadskih Huna
koji su jo od I. st. ivjcli u krajevima oko Aralskog jezera. U
to su doba kroz nae zemlje prola ili su se djelomino u njima
nastanila razliita germanska (Vizigoti i Oslrogo!i, Gepidi, Langobardi i t. d.) i druga plemena (Huni i t. d.). Odnos tih pie.
mena prema Rimu bio je veoma razliit, od saveznikoga do
osvajakoga.
U poetku ~seobe naroda kod istonih su Germana glavne

privredne grane bile poljodjelstvo i stOars tv o. T dite je prelazilo s jcdnc grane na drugu, to je zavisilo od toga. da li sc
or-i nalaze II pokretu ili su se za neko vrijeme ustalili. Zemljini
su odnosi bili zbog toga veoma razliiti i kretali su se od diobe
zajednik e zemlje po rodovima do privremene diobe po velikim
porodicama. Od vremena seobe naroda, kad je plemenski
savez postao stalan oblik organizacije i kad se produbljivala
dru.1itvena difere ncijacija, starjeinska vlast prelazi u ruke jedne
porodice i postaje nasljednom.
Germanska su plemena bija prema Rimljanima II odno.su
saveznika (foederati). Rimljani su im ustupali zemlju na granicama carstva (na pr. Vizigotima u Meziji i Trakiji, Oslrogotima
u Meziji, Langobardima \i Panoniji i t. d.) pod uvjetom , da
53
obavezno vde IIojnu sluibu. Sva su ta plemena trafila pravnu

osnovu za naseljenje i zakljuivala 5 carstvom saveznike ugovore, a njihovi su vode tdili za razliitim rimskim poasnim
naslovima. Carevi su. u neprilici, na to pristajali, jer su na taj
nain formalno vezivali ta plemena uza ~ i tako se koristili
njihovom vojnom snagom za borbu protiv drugih barbarskih,
najele srodnih plemena.
Savezniki su se odnosi esto raskidali, i tada su germaoska
plemena istupala ka o o:;vajai. Kada su poslije Teodozijeve
smrti ukinuti savezniki odnosi. Vizigoti su harali po cijdom
Balkanskom poluotoku, naroi t o po Panoniji i Dalmaciji. zatim
su pod vodstvom Alariha prdli u Panoniju, dijc:\om i u Norik,
upal i u italiju, osvojili Rim (410) i najzad osnovali samostalnu
drlavu u junoj Galiji. Vizigotska drava bila je prva germanska drava na teritoriju Rimskog carstva.
Kretanje germanskill plemena II istonom dijelu Evrope
privremeno su zaustavili Huni. kO.ii su se u poetku V. st. nastanili izmedu Dunava i Tise, irei se juuoevropskim stepskim pojasom. Tu je. u utvrdenom logoru, bilo sredite velikoga hunskog plc:menskog saveza, koji je u doba Atile (434-453) obuhvatao teritorije od Volge do Rajne i u koji su bila okupljena
mnogobrojna germanska. slavenska i druga plemena. ' Nosioci
toga plemenskog saveza bili su vojniki organizirani nomadski
Huni, a ostala plemena bila su prema njima u ra-zliitim save
znikim ili podredenim odnosima. Knde\'ska je vlast bila ve u
rukama jedne porodice i nasljedna, a oslanjala sc na plemenske
5tarjdine i na brojnu vojniku pratnju. Jedan dio sudske vlasti
jo uvijek su vrila plemena.
Takvim odnosima, kakv i .su postojali izmedu Germana i
rimske dJ !ave, kod Hunil nema ni traga. Oni su primali novac,
kojim je rimska drava htjela da kupi mir, pogadali se oko loga.
ali nikad nisu bili federali. Njihova nomadska ekonomska
struktura nije to doputala. Iz Panonske nizine Huni su napadali i pustoili oba dijela Rimskog carstva. Kad su oplja~kali
Balkanski poluotok, zauzeli neke dijelove Mezije i pri\'Tedno gotOllO uninili evropski dio Isto n orimskog carstva, krenuli su na
zapad. Oni su se nastanili u podunavskim dijelovima Panonije.
nadhaii krot. Norik i Reciju i du Dunava do Galije (gdje se
54
njiho\' pohod zavrio porazom kod Troyesa g. 4!.il ). (I r~eko

Ljubljanske kotline - daleko u Italiju (452). Pri svojin'! provalama i du putova, kojima su ili, Huni su pustoili mno{!:o "ore
od Germana i razorili su mnogobrojne rimske gradove u naim
kraje\,jma (Si rmium, Singidunum, Naiuu!, Puetovio. Ccleju,
Emonu, Vjrunum i t. d. ), a takoder i Akvileju.
Poslije Atiline smrti raspao se hunski plemenski 5avcz. i
germanska su plemena opet postala samostalna. Gepidi su OSIIO\'ali svoju dravu u sreditu hunskog teritorija kraj Tise. Kad su
Ostrogoti otim iz Panonije, gdje su se doselili u doba hunskoga
plemenskog saveza, i kao federati naselili se u Meziji , Gepidi
su osvojili Srijem i prenijeli prijestolnicu u Sirmium.
Dok j e Istono carstvo vie ili manje dr!alo u s,'ojim rukama nae istone pokrajine, vlast Zapadnog canha. koje je u
ovo vrijeme izgubilo Afriku, Hispaniju i Galiju. kod nas je
gotovo $asvim prestala da se osjea. Po odlasku Ostrogota Panonija .sjeverno od Drave iivjela je vjerojatno samostalnim iivo tom. U Dalmaciji pak vladao je neko vrijemc, nezavisno od
Rima, bivi car J ulije Nepot (4i4-480). Zapovjednik germanskih eta u Italiji Odoakar, koji je svrgnuo posljednjega zapadnorirnskog cara Augus tula Romula (476). zavladao je u Rimu
kao kralj Germana pa zatim prikljuio Dalmaciju, II Obahki
Norik uz Dunav (Noricum Ripense) prepustio je barbarima.
Odoakrovu vlast u Italiji istonorimski car nije priznao.
Nagovorio je Ostrogote, koji su svojom blizinom znaHi opasnost za Bizant, da u njegovo ime zauzmu Italiju. Teodorik, pod
ijim su vodstvom tada bili Ostrogoti. prdao je preko naih
k rajeva, gdje je usput pobijed io Gepide, upao II Itaiiju (~90},
osvojio je u tri godine i vladao u njoj potpuno samostalno.
OStTogotska je dr!ava osim Italije obuh"atala i Dalmaciju. ju!ni
dio Norika i Panonije, gdje je Teodorik g. 507 oduzeo Geridima Srijem.
7. Ostrogotska driava i obnova bi~a n uk e vlas ti. - Poslije
dolaska u Italiju, pod utjecajem rimskih privrednih i $ocijal nih
prilika, gotsko rodovsko drutvo se ubrzo raspada. Kralje\'a Illast
sve vie raste. Vlada r je vrhovni zapovjednik vojske organizi
raoc po .tisuama O( na plemenskoj bazi. Oslonac kraljeve vlasti
55
bila je plemeIl.'lka aristokracija, ko ja je sainjavala kraljevo vijee. Pod utjecajem rimskih privatnovl asnikih odnosa Goti su
na osvojenom teritoriju raspodijelili treinu zemlje po porodicama kao pravu svojinu. Na posjedima plemenske aristokracije,
kojoj su esto pripadali cijeli latifundiji, zadrani su stari kolona tski odnosi i ropstvo.
Sto se uprave ti e, Goti su svoju dravu podijelili na vee
upravne jedinice pod vodstvom comesa, koji su stajali na elu
gotske vojske. Teritorij , na kojem su poslije oduzimanja jedne
treine zemlje ivjeli Rimljani, zadrao je stari upravni aparat
s rimskim inovnitvom. Sudstvo je bilo podijeljeno tako, da su
Gotima sudili po njihovu pravu, a Rimljanima po rim~kom. Porezi, koje su plaali samo Rimljani, jer nisu bili vojnici, zadr!ani su u starim oblicima. 1 razlika u vjeri je poveavala suprotnost. koja je postojala izmedu Rimljana i gotskih osvajaa,
iako arijanski gospodari nisu bili suvie nesnoljivi.
Nae oblasti, koj e su pale pod njihovu vlast, Ostrogoti su
podijelili na vie upravnih jedinica ; jedna, sa sreditem u Saloni, obuhvatala je cijelu Dalmaciju i Saviju, druga Srijem sa
sreditem u Sirmiumu, tr ea Norik sa sreditem u Teurniji (na
gornjoj Dravi) i etvrta Veneciju s Histri jom. Uz (omesa najvaniji inovnik bijae princeps officii, koji nije bio samo rukovodilac kancelarije, ve i sudac za Rimljane. Od nekadanjih
gradova sauvali su svoju autonomiju vjerojatno samo oni,
koji su za vrijeme gotske vladavine bili sjedite biskupija (Sirmium, Salona, Siscia, Poetovio, Emona i t. d.).
Broj Ostrogota na naem teritoriju bio je razmjerno malen.
su dio sainjavale vojnike posade razrnjdtene uz glavne
putove j u pograninim krajevima
Za vrijeme etrdesetgodinje, relativno mirne ostrogotske
vladavine nae su se provincije oporavlja]e od pustoenja, koja
su poinili prije svega H un i. Rimsko stanovnitvo, koj e se za
barbarskih navala bilo povuklo iz najugroenijih krajeva, sada
se polako vraalo natrag. Opet su obnovili mnogobrojne poruene gradove, i vei dio njih je doe kao dolazak Avara i Slavena. Privreda je oivjela, a osim rimskog novca kolao je u
naim krajevima i ostrogotski kovani novac.
Vei
saobraajne
56
Taj su uspon privremeno prekinule borbe Bizanta protiv

Ostrogota (535-555), koje su se djelomino vodile i na naem
teritoriju. Ostrogoti nisu mogl i da se obrane od Grka, koji su
bili u svemu moniji. Justinijan je u tim borbama potpuno
unitio Ostrogote. Pod Bizantom, koji je proirio svoju vlast nad
velikim dijelom Sredozemlja, bili su tada svi nai krajevi osim
Srijema, koji su Gepidi zauzeli ve oko g. 540, j Panonije preputene g. 546 Langobardima, ije je sredite bilo kraj Bl atnog
jezera.
Nae su pokrajine proivljavalc posljednju periodu antike.
Germanska osvajanja na naem tlu, koja su imala samo prolazan znaaj , nisu ostavila za sobom veih kulturnih ni kakvih
drugih tragova (na pr. kranstvo se ouvalo samo u rimskom
obliku, b ez ikakvih tragova arijanstva). To nam ' dokazuju i
arheoloki ostaci. Nalazita, koja pripadaju germanskim plemenima, rijetka su i nalaze se veinom na sjeveru naeg ter itorija
(Kranj, Srijemska Mitrovica). Rimski provincijalci, medu kojima je bilo jo znatnih ostataka starosjedilakog stanovnBt"a
i rimska kultura, iako u opadanju, ouvali su se na naem teritoriju sve do dolaska Slavena.
Stare rimske institucije bile su opet obnovljene. No\'a ~ careva Justina i Justinijana, koji je u naim krajevima pronaden,
svjedoi, da sc pri.v reda djelomi no obnovila i trgovina opet
razvila. Ali stanovnitvo, koje se oslobodilo ostrogotskog jarma,
mnogo je ~tradalo zbog bizantskoga fiskalnog i upravnog sistema.
Bizantska vlast u Italiji i u naim pokrajinama nije bila
dugog vijeka. U susjedstvu gepidske drave i Avan. koji su
zajedno sa Slavenima prodirali tl Podunavlje. poloaj Langobarda nije bio zav idan. U savezu s Avarima oni su pobijedili
Gepide, ali su se ipak povukli pred Avarima i otili u Italiju
(568). Langobardi su biLi posljednje germansko pleme, koje je
prdlo preko naih krajeva.
57
IZVORI I LITERATURA
Itl' o r i: Za historiju ndih zemalja u StlTom vijeku pOstoje mnori
arheoloki n~lui, koji pruaju podatke o mat erijalnoj kul turi, privred i,
umjetnO$li. vj eri I t. d., ~ osim tor a ima razmjerno dO l ta pisanih izvora.
Najstarije, Si mo sporadine vijesti o narodima na n.se m teritoriju
daju Herodot (0.484 -0.425pr. n.e.),Tuki d id (0.460_poslije 403
pr. n, e.). Ksenofont (o. 430 -0. 354 pr, n. e.), Te opomp (372poslije 320 pr. n. r.; izd. Jacoby, Fragmente der r riechiseh en Historiker U,
1926) i P se udo S kilak s (u drugoj polovini IV.st.pr.n,e.; izd. Mill1u,
Geol:' raphi Gra eei minores I, 1855). _ Za I:'rku kolonizaciju na jadran.
skoj oba li slue ve $'pOmenuti P se udo.Skl la ks, zatim P tie ud o .
Skimnos (0. 100 pr. n. e.; ild. Muller, o. c), Diod o r (u druroj
polovini I. St. pr. n. e.; ild. Vorel, 1888 sL) i Strabon (o. 63 pr. n. t.
- Hl n. e ,: izd. Meinecke, 19(7)
Najl'atniji pisani izYori za doba rim skor osvajanja i rimske vlasti
u ndi m krajevima jesu: Po libi je (0.200-0. 120 pr. n. e.; izd.
Buttner .Wobst, l_V, 1893--1924), M. T. Vlron (116--27 p r. n. e:
izd. Goetz, 1912), T. Livi;e (59 pr. n. e.-11 n. e.), Diodo r. Siri'
b on, G. Ve lej Paterkul (0,19 pr. n. e. i sl.; izd. Halm, 19(9), G.
Plini je (23--79 n. e.), P. C. Tacit (55--120 n. e.), L. A. Flor
(o. 120 n. e.; itd. Halm. 1872). Ptolomej (o. 150 n. e.), Apij.n
(o. l60 n. e.; izd. Mendelssohn, I_I!, 1905'), D i on i(a sije (0.150--235
n. e,; ild. Boisul'li n, 1/195--19(1), M. J. Ju stI n (llI. st. n, e.; ild. RUh!.
1886) i A m ijan Marcelin (o. 3JO---.4OO n. e.; izd. Clark, !- i!, 19101918). O Dioklecijanovoj upravnoj podjeli daju nljvi!e podataka Lat e r.
e u I i z Ve ron e (0.300 n. ~.: izd. Seec k, 1876) i N ot it i a digni.
t atum (lId, ~eek, 1876), prirunik za d~orske, civilne i voj nike inov.
nike iz po. V, st. ()dlifan su izvor lJ geog rabko.topografske podatke
od l. do \ '. st. (osim Strabona. Plin iji i Ptolomeja) I t; n e r 3 r i I,
nap ra vljena U obliku popisa staniu $ oznakom njihove meu sobne uda.
ljenosti (itinerarium scriptum,k ao II pr. Itinerar;a Antonini iz IV. st ..
izd. Parth ey i PIndu, 1948) iH u obliku kart e (lt lnerarium pictum, kao n.
pr. Tabul a Peutinge r iana il drure polovin e IV. st.; izd. Miller, 1916. ili
Pt otomeje\'a kart i, usp. C. Jelit, Du IIteste kanog-raphische Denkm.1
Uber die r omische Proyinz Dalmatie n, WMBH VII, 19(0) I Anonim iz
58
Rav e ne (iz VIJ. St. 0\ , e.; izd. Pinder i Parthey, Ravenn ati Annonymi
Cosmog raphia, 1860). Mnoge silnije, ali valn e podaik e ~a poznnv"n.i~ 101:'"
dob a kod nas daju 1 rimsk i pjesnici, kao n. pr. P. P. Stacije (,ztl. Klol z,
191 1), M. V. Mareijal (izd. Gilbert, 1896). C. i(laud ijan (izd.
Koch, 1893) i dr
U vrlo zna~ .jne pisane izvo re pripad aju rrki i lalinski nat pisi
Glavn a r rk a epigrafska Zbirka U ndu zemlju je I. B r u n ~ m i d, Die
In sch rift~n und MOnzen der I:'riechischen Stildtc Dalma ti ens. Ablwlldlun
,ren des arch . epigr. Se minars X!I!, 1898 (usp. i Brun!mid u VHAD, N. S.
V, 1901, i VIII, 19(5). Latinski nitPisi $U skupljeni u lbirkama: Co r " u~
Inseriptionum L.ti narum l- XVI (sa sup lementim a), 1863 i sl.,
la na~e kUJe"e ptije syega CIL [lJ (1873) i Supl. [!I, 1-2 (1902), ojelo
mi/:n o CII. V (l872) i XVI (1936): V. Hoffiller_B. Slr[a, Antik ~
ln sc hrift~n aus Jugoslavien, 1938: H. De ssa u,In1eriptionu Lalina ~ se leetae
1----""1,1892-1916; li. BY"H'" _ A. npe .. e peT e HH, AHTH~KH en o
>l eH H'IH y Cp6HjH, Cno .. eH HK CA H XXXVI1J (1900): Fr. L a d e k. A. P r~
m e r s t e i n i N. V u I j t, Antik e Denkml ler in ~rbien, Jahreshefte
des Oste rreichi sc h~n ar~ha co lo gi!ch e n Institut es IV (1901), Be;blott 158160 (usp. CnolleH~ K CAH XXXIX , 19(1); J. B r u n ~ m i d, Kameni spo
menici hr\,. nar. mUlej~. VHAD VII (190304 ). Vili (1905), IX (190607) i
X (190609); H. B)'" II II. AHTH41o'K enoweKHUK KaUle ::JeW.be;Cllo"~KItK CAIi
XLI I (1905). XLVII (1909), LXX I (1931), LXXV (1932), LXX VII (1934) i
XCVJlI (1 94148).
Zo vrijeme .seobe na ro<lac najvaniji Su izvo ri: Fl. Eutropije
( iz 2 pol. IV. st.; il<l. Droys~n, MG AA. 1879). L, D. P a k u I (ivio u
doba cara Teodozij;; izd. Ba ~h rens. Z. izd. 191 1), Prosper j~ Ak"i
tan ije (0.390--455: izd. Miene, PL 51), Pri s ko Tr aanin (i~
sredine V. st.; izd. Nirt>uh r, Bonnski Corpus 1829). Z o s i m (iz 2. pol.
V. st.; izd. Mende Isso hn. 188;). K omes Mar ce lin (iz l, pol. Vl. st.,
izd. Mommsen, MG AA XI. 1893), F l. K a s i o d o r (o. 490 _ prUe 583~
izd. Mommsen, MG AA XI!, 1894), Proko pije (0.490 -0.562; izd.
Haut:- l-Ill, 1905--1 913), Jo rd a" (0.5(1()- poslije 552; itd. Mo mmsen,
MG AA V, 188'2), Al:lI ti ja Skolasti k (o. 536-pr ije 582; izd. Din
dOT f, II Histo rici I: raeci mino res n. 1871), P av l e Diakon (o. i20-o
800: izd. Wailz, MG Se riplor es rerum Langobardkarum, 1818). pa i tivo
top isi careva i djel, razliitih crkyenih pisac a (k ao n. pr. E u z ebija,
Orozija, Sozomena. EU li i pij.), naroito pisma SI'. Jeronima
(poslije 34().....420; izd. Mil:'ne, PL 22. 1848)
L l t e r a t u r a : Podataka za naSu zem lju u doba rimske vlas li ima
11 ovim dj elima opteg karaktera: Th. Momm se n, ROmisehc Geschi
chl e l-V (za nae krajeve V. S"., s poglavljem: Die Donauiinder und die
i(ri ere .n der Don. u, 19(4); M. J. Ro s l ovtzef f. The Social and
Economic HigtOfY of the Romu: Empire I-Il, lm (njemak i prij e~'od
L. Wicker!. 1931; talija nski G. Sa nne. 1933). koje dosta det.ljno govor; i
59
o ekonomskim prilikama u ndim provincijama; J. M a r q u a r d t,

RlImi sche StulSverwaltun~ l-Il, 1881-1884., Jo! uvij~k valno dj~lo n
historiju rimske uprav~. Vatnija su djela za historiju kasnije antike i
doba ~~obe narodu: O. S~eek, Geschichte des Unlerganges der
tnliken Welt l', UL-Vl', 1909-1922; E. S t e i n, Geschichte des spltr!!
mischen R~ichu l. Vom r!!mi'dl~n Ium byzanliniseh~n Slaat~, 1928; drugi
dio iZlbo na francuskom juiku pod nulovom HistOire du Bas.Empire.
19-19; I( Z e u s,, Die Deutsehen und ihre N3chbarsUmme, 19I).C'; 1..
S e h m l d t, Geschichte der deutsehen StAmme bi$ zum Ausgang der
V!!lkerVl'anderunr, I. Die Ostgermanen, 1934'. II. Di~ Westgermanen, 1938';
Ct. CtaHojellllh, BII" Hntja II CpOIlI, 1903, i G. Ostrogorsky.
Geschichte des byuntinischen St~ates, 194'l (p~ev. HCTopllja BII3IK1"Hje,
1947),I95zt.
Sintelikor djela It histo riju (ijdor teritorija FNRJ prije nlseijenja
Slavena nema, , Ii u manjem ili vettm op~ru rovore o tom vrem~""
opta djcla it na~e nad onalne llisto rije: I( Jirel:ek, Gucllichle der
Serben I, 1911 (prev. J . R,doni~ l, 1922 ; 1952'); F. Si~ it, Povijul
Hrvata u vrijcme narodnih yladara, 192;), 5 vrlo mnogim izvorima i lile
raturom; B. nOPOIIHh, X"c1"op"ja SOCH C l, 1940; M. Kos Zgodovinu
Slovencevod nutlitve do reforma cije, 1933.
Vdniji lanci za historiju ndih kraj eva u antikno doba nalaz e St u
enciklopedijama antikne I,i sto rij e: Ch. Daremberg-E. Sarlio.
Dictionnaire des BntiQuit~s ~recq ues et romai~es l-V (u 10 sv.), 1 87~1919, i Pauly-Wls80va, Real.Encycloptidie der classischen Alter
lumswissenschafl, l. Reihe l-XX' (A-P). ll. Reih e I-V1I A' {R-V} i
Suplemmcnt l-VII, 1894-1948 (jo' nije 1;8vr~ena)
Za osvajanje ndih krajeva do cara Augusta jo je uvijek vanoJ
djelo G. Z i P P e l. Die r!!miscbe Herrsehaft in Illyrien bis auf Aue-ustU$,
1877. O tom usp. jo; raspravc G. P a t s c h, Lika in r!!miscber Zeil, ]900;
Zbirke rimSkih i e-rlkih starina u bos.hHC. zemaljskom muuju, GZM
XXVI (19U, I posebno), i Historische Wanderungen im Karsl und an
der Adria J. Die Hcnero ... ina einSI und jetzt, 1922; H. By.')! h, OKTlIIH'
jaHol 'I.IKPCKH PIT JI H,.H ....e CKOPII.HCKa H3 r oplbt MUK.k, r.nc CA H
LXXI!, 1907; G. Ve i I h, Dit Feldziige des C. Julius Caesar IXtavianu.
in lItyricn in den Jahrtn 35--33. Selltiften der Balkankommision, 1914, i
Zu den KImpfen der Caeu rianer in Illytien, Bulie\' zbornik, 1924; E.
Swoboda, Octavian und Illyricum, 1932, j f . "'iltner, AuguSluS'
t :ampf um ie [)onluj! rt"tlU, l\lio XXX. 1937. Opirniie piu o r.dim
zemljama pod rimskom videu; J. J u n r, R<'Imer und Romanen io den
Donaul'ndero, 1877 i 185;>; H.
o n s, La province romaine de Dalmatie,
1882; M. B . c IIII, nHIIK)'M IIJ1H BCJlHKO rp8AIIWTC, CUPHH3P XI, 1894, i
KO}lOHHjl BHNHHIUHYN, CnplIHap XII, 1895; C. Pa\5ch_F. Fi ,l a,
Unlersuchungen r<'lmi scher Fundorte in der Hcrzegowioa. WMBH m,
1895; C. P a t s e h. Archlolori schepi~raphische Unle;suchunren zu'
GesChichte der r<'lm;schen Provinz Dalmatien , WMBH IV-IX, Xl. XII,

189&-1912; Bosnien und Herugowina in r<'l misehcr ZelI, 1911. i Beitrpll"c
zur VOlkerkunde YOn SiidOSleuropa, AOleie-er der Akad. d. Wi ss. in Wien,
phiL.hist. KI. 1924 i dalje; vani $U radovi F. Bulia i M. Abra
m ia o Saloni i Dioklecijanoyoj palai, publikovani u BASD i u VAHD;
F. B u I j t, Po ru~evina m a starog Solina. 1900; Car Dioklecijan. VHAD,
N. S. XIV, 1919, iStridon, Bellev lbornik 192[; M. Abrami, Zu.
Geschi.:t>te Salonu, Forscirungen in Saioni I, 191-7; H. II y I. H h. npKIIO'H
" HCTOPHjH AaHaWlbe CpOllje y P"NCKO Ao<'Ia, ruc CAH lXXXII, 1910;
HUOJIHMO nllUlba H3 pII .. c)(e CTlIpKKe, rUe CA H lXXXVI, LXXXVIII.
CX1V, CXXll i CUV, 1911, 1925, 1926 i 1933; Hl IHTH)(He IICTOPllj~ Hawe
seNAoe. rlllc CAH CLX, 1934; BojsoAHHa Y PIINC)(O Ao<'la, u BOjsOIlHH'
l. 1939; M. H 11. r. p I W a H H H, ApxeOJloW)(1 KUUHWT.I y CpOIlPt
(anliki dio); J. B r u n l m i d, Colonia Aeloa Murs . VHAD, N. S. [V, I~, i
Colonia Aurelia Cibalae, VHAD, N. S. VI, 1902; G. Novak, ToPOrTlfija
i etnorTlfija rimske provincije Dalmacije, NVj XXVIl. 1918. i [sejsh l
rimsk a Salona, Ra JAZU 270. 1948; B. S a r i a, Doneski k Yojl~ki z~o
-dovini natih krajev ~ rimski dobi. GMS XX. 1939; E. Swobod~. For
schungen im obtrmoesischen Limes, SChriften der Balkankommision X,
1939; mnogo podalaka ima nadaljt u zbirc; ArchDolorisehe I\arte ,'on
Jugo$lavien (J. Klemenc-B. SBria, Blatt Ptuj, 1936; N. Vuli!,
BI.II Prilep-Bito\j. 1937, i Blati Kavadarci, 1938; B. Saria-J. Hic
m e n c. Blatt Rogatec, 1939; i J. K I e m e n e, Blatt Zagreb, (939). O
ekonomskim prilikam~ znaajne Su monografije ' M. l. R o S lov t z e f f.
L. vie ~conomiq uc des Balkans dans r.ntiqutt~. Re\. inicrn. de~ Elude ,
balkaniClu es l. 1935, i G. NO\'ak, Pogled na prilike radnih slojev. u
rimskoj provinciji Dalmaciji, HZ l, 19-48. Z. pokrtenje na~ih zemalj.
J. Zeiller, Les originn Chrt!liennes dans la province romaine de Dal
milic. 1906, i i.esorij1"ines chrttiennes daosles provinces danubiennes de
I"empire romain. 1918; F. Buli, Sv. Venancije, prvi bi skup solinski i
muenik duvanjski, VHAD XV, 19"..8. Za propast rimske vlasll kod nu
A. A I f <'Il d i, Der Untergang der ROme rherrschafl in Panno~ie n 1-11.
1924-192ti, i J. Klem e nc, Plujski "rad v klsni .nliki, 1950.
Olim navedenill dj~la posioje za historiju ndi h zemalj i u rimJko
dob. mnogobrojne monografije od spomenutih i drugih l utO U u doma
im i stranim publikacijama, kao na pr. u Spomeniku SAN. Clsopisu u
2Jodovino in "arodopisje, Na rodnoj sIarini, Stuohn'atskoj prosvjeli,
Glasniku Skopsko~ naunog dru!:lva, Jabruhefte des !!sterreichiscben
ar(lIliolo~ischen Institutu. Jahrbuch ru r Allertumskunde i dr.
61
60
Ill. POGLAVLJE
NASELJAVANJE SLAVENA NA BALKANSKI POLUOTOK.

RASPADANJE RODQ\'SKI.H ODNOSA l POtECI
FORMIRANJA KLASNOG DRU!lTVA
l. Najstarije vij esti o Slavenima. -
Potkraj V. i na po-
etku VL st. poinje nova, posljednja etapa borbe harbarskih

naroda protiv antiknoga r oboviMnik og s,jjela. Zapadnorimsko
carstvo. koje jc dugo proidj;l\'J!o teko unutra~nju krizu. bilo
jc
ve
palo pod udarcima germanskih plemena. No njegov u teri:
torij u javljali su se prvi temdji nov ih barbarskih dda\"a: van-
da h ke u sjevernoj Africi, vizigotske na Pircntjskom poluotoku

i u junoj Galiji, f ranak e i burgu ndske: u Galiji , ostrogot!kc
u Italij i i na zapadnom dijelu Balkanskog poluotoka. S,d avaju
se seobe germanskih plemena: u VI. st. zn a ajnija je jol samo
seoba Langobarda, koji se iz oblasti Karpata spu!taju u Panoniju i poslije kraeg boravka u njoj (546-56S) prelaze u Italiju.
a Gepidi, koji su u prvoj polo"jni VL st. gospodari II jugois\O
nom dijelu uo:d njeg Podunav lja, bili su o. 56i razbijeni od Langobarda i podvrgnuli A"arima pa su tako nestali. biSlorijs ke
pozornice kao politiki inilac.
U loj situacij i Istono rimsko carstvo nastoji da ~e obrani
od sve ieltih i opasn ij ih nava la Perzijanaca u Maloj Aziji. pa
ak i da Opel okupi pokrajine nekadanjeg Zapad n orimsk o~
carsha. Ali baJ u to ,'rijeme nova barbarska plemena sve tdte
na valjuju na en opske pokrajine caTlh'a, i to na centralni i
is tofni dio Balkanskog poluotoka. Nosioci tih napadaja bili 5U
63
Slaveni i A'ari. a osim njih Bugari, I kojima se bijahu udruiiIi

'l)s:l!ci HUll~ r<lzhi jenih poslije Atiline sm rti.
SJa"eni tada prvi put aktivno stupaju pod svojim imenom
na historij ~ku po zorni cu. Svojom pojavom oni daju osno vni peat daljem historijs kom ra%vitku ovi h kraje va. Njihovi napadaji
traj u vie od jednog stoljea i wraNju se doselje njem Slavena
11 Bdkanski poluotok i u h t one Alpe.
Na poetku VI. st. Slaveni se u kompaktnim masama nalaze
na lijevoj obali donjeg Duoava. Prema s"jedoall$tvu J ordana
i Prokopija mnogobrojna su slavenska pIcmena bila nasel jena na
golemim prostorima iza Karpa ta prema sjeverozapadu k rijeci
Visli. a u isto n om pravcu preko Dnjepra sve do oblast i sjeverno
od Bugara, koji su ivjeli na teritorij u sjeverno od Azovskog
mora. Slavenska plemena oz naavaju oni imenima Slaveni i
Anti ; prvo ime upotreblja\'aju za Slavene zapadn o od Dnjestra,
drugo za one iuono od te rijeke. Jordan upotre blj ava ka o ope
imc, a osim loga i kao posebno ime za trecu grupu u podruju
Visl e. ve prije historijski potvrden nativ - Venetl (ime nesla"enskoga, molda i predindoevropskog porijekla, koje su Germani
upotrebljavali za Slavene. a poslije u razliitim oblicima Wenden. Wind ische - za pojedina slavens ka plemena).
Starija historijska svjedoanstv a , lingvistiki podaci i arheoloka is trafiva nja pruaju prib1ifnu sliku o proi1osti Slavena
prije nj iho"a prodi ranja do gra nica Biunta.
P"'a I)OUldana historijska svjedoanstva o SlalIenima potjeu iz J. i II. st. n. e. Plinije stari j i, T acit i Ptolomej daju vrlo
oskudne poda tk e o Venetima. pod kojim imenom oni poznaju
Slavene. Pod:lci sc, uglavnom. odnose na geografsku rasprostra
njenost venets kih plemena. Oz na eni teritorij obuhvaa velik i
prostor. koji se od Ka rpata basenom Vis le protee do Baltikog
mora. Zna ajno j e Tacitovo upaianje, da se venetska plemena.
i:lko ne borave stalno u jednom kraju, ipak bitno ra%likuju od
nomada po tome, ! to grade ~kuce ...
Lingvi s t ika istrdi vanj a potvrduju tu lokalizaeiju slavensk~h p!c~ena , a arh eol~Ika ist rdiva nja tih podru j a bacaju
SVjetLost l na prethodTll proces formira nja slavenskih plemena.
Starije teorije tumaile su pojavu SJalIena u hi storiji obino doseljenjem vef formirane siallenske zajednice na teritorij sjeverno
64
od Karpata. odakle se ona i ri la dalje prelila iSloku. zapadu i

jugu_ Ali suvreme no proub\'anj c postanka slalIenske narodnosli
otkrilo jc, da su stari Sbveni kak ... II jeziku. Iako i II materijal .
noj kuliur i vrlo mnog o nasli jedili od staroga predindoc:vrops kog
stano"nitva iza Karpa ta. sto je "a'-an elemenat u njihov u formi
ra nju S pomo u pos tepenog stapanja i jezinog izjednaiva nja
slarosjedilac3. i doseljenika. Veliku srodnosl jczika ~i ndoevro p
ske~ grupe nar.ltla od Indi je do zapadne Evrope. koju moemo
bar djcJomi u o pralili dvije hilja(le god ina pr _n. c .. nemogue je
objasnili s.,nlU autohtonim razvitkom. Kako je prostor. k{,ji SIJ
ti narodi zaIlzimaii" starijoj hiSlOrijskoj periodi bio !:,olem i
raspadao se na I'iie dijelova. koji nisu uupi:e bili medu so bom
poveza"i, nik .. ko sc ne moie objasniti postojanje indocn opske
grupe jezika bez m igracija. nosilaca . praindoevropskih .. e\llikih
i jezin ih elemenata i nji hOII" j akQ/; utjecaja na proces etnogeneze starijeg ~ pred indoe,'rops k og. stanovni! tva. Bez obtir3 na
krupn e do tla nas neri jdene probleme. kakva su obli ka i kolike su
po Ol)segu bil e te migracije pri formiranju Sla\'ena. ono. \('O su
naslijedilt' iz ~ )lred i nd"evropske .. fazc e t nikog razllitb. dokazuje.
da ~u ~e Sluveni kao takvi formirali tek u -svojoj postojbini iz"
Karpa ta i (b prelllOl lome ond j e ine autohtono 5Iano\,ni11$,. Pt
arheolo_, kim se nalaz ima .. idi. da se nOI tom prost ranom l eril ~..
rij u od davnina pa sve do slavensk e periode nepreki dno ,' riju
proces razvit ka IIIaterijaine kultu re. Temelj toga procesa ne
sumnjivo predsta vlja razvi tak autoh tonih kulturnih elemenat;:;.
koii u I'ezi su sl'vjim unutra ~njim irenjem. priblil:a"an,ie m i
\Ijedinja\'anjem materijOlIne kulture na razliitim podru ii 1l1
tog tr.ritorij ~. klw i II vczi ~ mi gra cijama i preuzimanj~m el~mc .
nata stranih kult"r~ - kak o istonih. Iako i zapadnih - dajt:
kOlO k onan i rezultat ranos lavensku kulturu u prvim "jeKu"ima
nak ere. T aj h istorijs ki raz"ilak govori o sloe nom hi storijs kom
prvcesu formira nja ranc sla vens ke narodnosti. koj i se dOllra"a
u poetku naic cre. Time se osvje tljava ju i gen elik e vetc iz meu Slavena i starijih pl emena li onog podruja . koje spomillj$
anti kni pisci. prije sl'ega Herod otov ih Neura, a moda j Budim!.
!'la istoku j Lllgijaca na zapadu. Zbvg ja<':anj3 ekonomski h i dr u
g:h his torijskih ve7." za vrijem e drutve noga i ekonomskog
razvit ka. e t ni ka i kulturna arol ikost. koj a odgovara prv()oitnim
65
,
manjIm drulvcll;m formaci jama. ustupa mjesto krupnijim dru!lvcnim i dnikim forrna.:;jama - sl'lVcnskirn plemenima i ph:menskim savezima.
Na temelju historijskih. arheolo!kih i lingvist ikih podataka
mole sc tonije odrediti teritorij, na kome sc taj proc~ iz\-rio.
On obuhvata na upadu i dio istonog porjeja Odre. na istoku
srednje Podnjeprovije, na sjeveru granii s Baltikim mo rem.
na jugu, Karpatima. a II pojedinim pcriudama laj SC zamreni
proces osjeta i II udaljenijim pokrajinama kako na istoku. tako
i na zapadu.
Arheolo~ka istrakanja "putuju na n(ravnomjerni ekonomski i drutveni razvitak tog podruja. ali su svuda tcmelj - poljodjelstvo i stoarstvo. Plemena II sjevernom dijelu loS podruja
pokazuju primitivnije crte u ekonomici i drutvenim od nQsima.
a p1emen:1 it oblasti oko Karpata, b o i basena srednjeg Dnjepra
poodma kla su u svome ra7.vHku. na to su bez sumnje utjecale
i njihove vete S rim~kim pokrajinam.. II srednjem Podunavlju
i s Ilfkim kolonijama na sjevernoj obali Crnog mora. Poed
llpolrebe rala II zemljoradnji. razvijeno .~tnars tvo . relativno
jaanje zanaUtva. stvaranje krupnijih plemena i privremenih
plemell5kih saveza _ lo Sll u sredini pn'ih tisuu godina nae
ere one (TIC u razvitku slavcnskih pl emena u junom podrujU.
koje govore. da su o na douigla posljednji stupanj u razvitku
rodovskog dru!!va. Sjevernija plemena sporije su sc priblibvala
tom stupnju razvitka. T a ko je kod njih jo do Ieraja prvih tisuu
godina u glavnoj privrednoj grani. t emljo radnji. pre,Jadivao
paljevinski sistem (v. nap. str. i I ).
Pojava Slavena na lijevoj obali Duna"a i njihove provale
na teritorij Bizantskog carstva na poetku VI. st.. kak o su 10
zabiljelili Prokopije. jedan od najvalnijih pisaca o Sl;nenima
u V I. st.. i J ordan. ne odreduju i poetak njihO"a kretanja van
jl;raniea njihove prvohilne postojbi ne. Poetak kretanja slavenskih plemena prema upadu i jugu ide u ranije doba. ali o toj
pO1;:lnoj elapi seobe prema jugu raspolalemo samo vrlo osku dnim podacima. Tako na poetku V. st. P~lJdo-Cezarije .Kazijanski prvi spominje SlavenI:' pod nj ih ovim immom. i to u podruju Dunava. Na postojanje slavenskih elemenata u Pa nonskoj
nizini u polovini V. st. u tada njoj Atilinoj dria"i upozoravaju
66
prema miljenju Ilekih pisaca i nek i posredni I)o(;ac;. koje nam

dOl;U P risk o (oo spo m inje nehunsku slano'nit"u. kuje ~"oje pice
od meda naz i"a medos - medovina) i J ordan (spominje oured
5travo:: pri pogrebnim sveOlnostima na Alilin u t;rohu ). T;, IITV"
kre tOI nj a su vje roja tn o ma njih razmjera, izolirane 5eo~ pojedi
dinih manjih jedinica, koje je uglavnom zahvati o talas humke
najezde.
Masovna seoba Slavena i kompaktno naseljavanje lijeve
ob~l.e donjeg D una"a zbiva se bez sumnje u doba poslije prop:,sti
Alilmc dr!ave. Prema j ordanovu izvjetaj u. koji sc usni-'" 'la
situaciji iz posljed njih decenija V. Sl., proi ri o sc kompaktni
slavenski teritorij ve do Dunava u porjeju Sereta. a preml
I'rokopije\u. iz prvih decenija VI. st., cijeli kraj sje\'erno ud donje g Dunava ((!ananja Vlaka ) naseljen je slavenskim masama.
pa ga pojedi n i bi zants ki pisci nazivaju Sklavinijom. Slaveni nl!seljavnju u to vrijeme i veli k dio slare pokrajine Dacij.: (tl an a;njeg Erdelja), a poslije prijelaza Langobarda \I Panoniju i oh];lsl
oko Karpata sjeve rno od Dunava (dana;nj" Moravsb i Slo\,:I<:ka ). kao i Ceku.
Seoba Slavena j e II tijesno j vezi s tadanjim komplici ranim
procesom preseljavanja veli kog broja plemena na 1l"\\lcn'''lIl
prostoni od s rednje Azije do zapadne Evrope. kao i s IInutr:.njom krizom robovlasnikog svijeta. Na njezin je I(lk i r31.\"iI1l k.
nesumnjivo utjecao taj vanjsk i inilac. ali sc ona ne mole obiasniti hcz unutra njih uzroka. koji pr oistjeu iz dru~lveno-eko
nomskog razvitka samih Slavo::na. Primitivna zemljofadn;:!!.
koja je zahtijevala ob radj,anje veih zeml jita. i relali"no P(I\'eanje stanovnitva bili su valan poticaj za stobu. Jo; tnaa .i
nija je injenica, da su Slaveni na temelju ekonomsk o;:- n~pretk"
postigli i vii stupanj u svom drutveno-politi kom razvi:h.
Ju!ni dio Slavena smpao jo:: u posljednju fazlI rooO\'$I:OF" poret ka. kad se javljaju zaeci drutve nog raslojavanj;! i jaanja
rodovsko-ple menskih starjeina i voda. kada jaaju l'?litikc
forme njihove organizacije, jer sc sivaraju krupnija I)Jemena
i privremeni plemenski savezi. koji omoguu j u borbe veih razmj e ra. uspj e ne na padaje protiv susjeda i 01\'ajall1e nO"og
zem ljita.
67
,.
Od asa, ka da Slaveni - djelomino kao .samostalan faktor,

a donekle II vezi s Bugarima i, I,oslije. s Avarima - istupaju
protiv Bizanta. za njih sc poinju interesirati suvremeni pisci.
naroito bizantski. koji opisuju prilike I stonorims k og carstva
II lo doba . Uza svu svoju fragmentarnost tt: nam vijesti omoguuju. da II osnovnim crtama pratimo glavne faze lc borbe,
koja poinje na poetku V I. st.. a svda,-a se konanom slavensk om kolonizacijom B<llkamkug poluotob II prvim decenijima
V IL stoljea. Premda T.:ltni dogaa j i 7.;l.u zimaju prvo mjesto u
svim tim vijestima, one nam ipak pruaju i dosta elemenata.
koji osvjetljuju dru';tl'cno-ckO!l<.)]nski i kulturni ivot .slavenskih
plemena.
2_ Borba protiv Bizanta
pr voj polovini VI. stoljeca. Prvi napadaj na bizantski teritorij. koji je zabiljden kao napadaj antskih plemena. ide u doba cara .lllstina (5 18-527). Suzbio ga je bizantski vojskovoda German i za nekoliko gotIina
presjekao dal jc samostalne pokuaje Slavcna. Nesllmnji,' o je,
da su Slaveni i prije toga sudjelovali u borbi protiv Bizanta.
iako ih ne spominju pod njihovim im enom . Oni su to .:;inil i u
drugom deceniju VL st. Ll zajednici s drugim barbarskim plemenima, a osobito s napad aj ima Bugara. i upravo zbog toga suvremeni pisci nisll oznaili napadae kao Bugare (ili llune), ve kao
"Gete., Tim imellom OZ IHlllje Komes M::rcelin sav e ze raznu rodnih plemcna sjeverno od donjeg Dunava i Crnog mora. a kasniji pisci upotrebljavaju ga izriito 1.a Slavene (Teofilakt Simokata ).
Prvih godina Justinijani)ve vlade (:j2 7- 56,~) pOMvijaju se
_ opet lJ zajednici s Bugarima - slave nsk i i ants k i napadaji i
pustoenje bizantskih provincija. Posli j e poraza hllgarsko-slavenskih napadaa \I Iliriku i Trakiji. traki je 7.apOl'jednik Hilv).ld tri godine (530-533) uspjdno blanio granicu na Duna'u.
prelazei ak i na slavenski teritorij. Njegov .. propast u borbi
sa Slavenima ponovo otvara "rata prova lama. koje medutim II
prvo vrijeme k oi medusobn i rat Slavena i Anta. Ali v e na
kraju tridesetih godina Slaveni .~ Bugarima opet sudjeluju u
nal)adajima na Bizant , a najvci od njih (540) dovodi ih I)ni
pu! pred vrata C3rigrada.
II
Uskoro ~atim ohnav ljaju Slavcn; i samostalne nu,ale n a

bizantski teritorij. Najprije upadaju u Trakiju Anti, a poslije
njih velik bwj Slavena (545). Dvije god in e poslije Slaveni pu stok ~av Il irik i dopiru do D raa. B i ~antska vojska 0(1 15.000
ljudi samo ih je slijedila. ne usudujui sr d3 ~ ]lji",~ stup i u
horou. Pri tom napadaju. kak o biljei Prokopije. Slaveni dob,."
pripremljeni iznemldnim juriima osvajaju vec i utvrdena mjesta.
U sredini VI. st. napadaji Slavena dostiu svoju prvu kulminaeion" toku. Godine 519 oni najprije pustoe !lirik i Trakiju , nekoliko puta razhijaju bizantske odrede, dopiru do Egej skog mora. gdje owajaju grad Toper na u';u rijeke Meste, !lJ
sc vracaju S velikim plijenom. Idue godine (550) prelazi prek<"l
Dunava vclika m noina Slavena ka o nib do prije> i puslU;i ll
punoj slobodi po bizantskoj dravi , kako u Dalmaciji. tako i II
Trakij i. T o je prvi put, da se Slaveni nisu kao dotad od ln ah
vratili s dobivenim plijenom. ve su prezimili (.~50-551 ) n a b izantskom teritoriju kan u svojoj zemlji. nimalo sc ne bojeci
ncprijatelja~. ka k o to kae Prokopi je. Kod AdrijanOl'ola oni
opet potpuno pobjeuju bizantsku vojsku i prodiru sv e d r.
Dugog zida ispred Carigrada. Potkraj iste godi ne, 11 isto vr ijem ~
s velikim napadajem bugarskih Kutrigura na Trakij" i Gr[kll.
Ilirik j e hio izloen duf.im napadajima jednc vece slavenske
vojske. Poslije kra eg predaha, Anti i Slaveni sc sl)(}minju tek
potkraj pedese tih godina (558) kao ue~niei u vd ikom kutri g u]' sk om napadaju kroz T rakiju do Carigrada i Ga1ipol jskog IK>luotoka i kroz Gr';; k u do TenIlopila ,
Iz opisa tih pohoda jasno proizlazi njiho, pljaka~ki ka rakter. Osnovna je njihovo svrha dobivanje plijcn~ tl zaroi>lj cnicima, stoci. dra gocjenosti ma i drugim stvarim<1, Barba~; Sll
vodili sohorn vel ik plijen ljudi i stok e i golemu k o liinu sva k akva blaga. kae Prokopije o pohodu g. 550. To jc k~"tka
slika i wih ostal il, pohoda. S dobivenim plijenom Sia"cn; sc
~e vraa li u svoju zemlju prek o Dunava II Sklavinij l!. Mod a
se ipak u sredini VI. st. pokazuje i dublji interes Z<1 bizantsko
zemljite, kako bi to moglo da proizlazi iz gornje l)rokopi,ieve
konstatacije o pohodu iz g. 550-551 .
T eka vanjska politika situacija Bizanta prubla je p ovoljne uvjete za uspjeh prvih slavenskin pohoda. Pokua j Ju -
69
6s
I,
stin ijano,, da od barba ra dobije natrag zapadnt provincije bi" eg
Rim skog ca rstva , u"u h o je Ui zant, poslije dosta brzog uspjeha
proliv Vandala II Afr ici i djelominog uspjeha prl>liv Vizi gota
\1 Spaniji. II dugotr ajan i tdak rat s O strogotima II Italiji. koj im
lima. na i nu iivota i kulturi Sl~"cna . A rh eoloka ist rai ivanj a

nisu gotovo ni obuh" at i!a lu periodu na naie m teritoriju. pa za, ada ntma takVi! arheolo kog mate rijala. koj im bismo tc "ije, t;
p rovjeri li i dopunili.
Frag mentarn i I){)daci o privred i Slavena UI) uuju na to, da
je kod njih za vrijeme "oba na lijevoj o bali Duna va I)a zatim
Ila Balkanskom poluoto ku. temelj l'rivrtdnog ivota bila ,."mljl' _
radnja sn slo arstvom. kOj l! s u oni prenijeli ovamo il. prvobitne
domovine. I'~e ud o-M :!urikije iz ri i t o go vori o ~ mnoi in i razl i.
ite stoke i plodo .. a sloenih u ham barima, osobito prosa~. MenaIl dar sl)ominje, kako su /\\' a ri 5iS pustoiili slal'e nsku zemlju
osim ostalog i tak o. da su uni ta"ali usjeve. O pos tojanju stoa r stva d:!je poda tke i Prolwpij c. N a roito ovainosti poljodjelIIva svjedoi s tari sla vens ki kalendar sa 51'ojim imen ima za pojed ine mjesece prema raSl,oredu poljodjelskih radova. zatim
oboa vanj e Jlrirodnih sila u sla vens koj reli giji. a starinu tih polj odj elskih gralla dokazuj u zajednike slavenske rijc i za pol jske radove i plodovc, kao i za domae !ivotinje.
Slaveni su stano"ali Ll ze m unicama. a "eti broj ti h zemun ka bi (l je medu sobom IlOvczan pokrivenim hodnicima, to pokalu je, di! je u n jima boravili! jedna velika porod i ca~. ~St a
nuju . .. znatno udaJ jeni jedni od drugih. mij enjajui s"i eslu
mjesto na sel j a ~, pri a Prokopije. Arheo loJki nalazi na antskom
podruju govore. ria ~ U brojn ij:! bila vrl o mala nasel ja (prosjecno 004 5-0.5 ha. ~ t o odgovara povrini kva dra ta sa stran icom 6i- 72 m).
Slaveni su o brad ivali zemlju na paljevi nsk; na i n .' Ipak.
lJ srcdini pn' ih tisu u god ina n. c. poinju u junim slavens kim
oblasti mJ uvoditi i poljudjelski sistem. za koji su k ara k tcrist int
jo~ ncu slal jene njiv<! na otvore n u ili sasvi m I'rokren u 7.c ml jitu?
,,' Ze.",lju: ~oj~. je .n~ "' i~nj.na . n njiV'U. najp. ije bi ;'ko i! i. a nl;",
. ~IJllle 11.0,:16\'&11 n aJ.~'i. PN to.dln a (l-3 ,odinc kao njivu. a dvije (O <l,n . kao ~d"Jak ): ..:mIJ,;t. >u .aI m, n.noy" propu hai. lumi .. l.i jli "i l,
je tek poslije dvadeset godi na iscrplj uju6h borhi Italija I)ri.

kljucn<l Bizantu na kratk o ni jeme. Teke je borlJ<, mora o
Bi7.anl isto ta ko voditi na istukli proliv Perzije. Rat na istoku i
zapadu g utao jc golema finan cijska srcds t\"a j veziv ao najvei
dio vojnih sna,!:" ba! II momentima slave nd.ih i d rugi h napadaja na sjevern u gra nicu. Osim toga. II cijelom V I. st. sv(' sc
vie smanjuju prihod i bizantske drave. II kojoj, II t o vrijeme
krize robovlasni k og druIva , n~turalna priv reda sv~ vic ~u
luje opseg novlanug optjecaja_ Ve u druguj polovini VI. st ..
pri kraju Justinijano"e ,l ade. bizan tska dTia"a ne raspula!e
vi e dovoljnim nov anim srel1stvima za uzdravanje pOlrebne
vojsk e b k ni u relativ no mirnije doba. Jus tin ijan je pokusao da
nedos tata k vojske na Balkanskom po luotoku na doknadi podinnjem gustoga, a zbog velike zu rbe veino m slabo iz radenog
pojasa u tvrenja du sjeverne gr anice i da taj pojas prOlegne
dublj e u un\ltra~ l\jost. Zbog nedovoljnog broja vojske, a naro ito zbog njene ,unutranje detorgan izadje. koju je uzroko,'ao
rasko ni livoloficira na raun voj nika. taj se uli!ni sistem
Il tvrdenja (Prokopije spominje oko 80 utvrenja du g ranice, a
oko !liO u unutra$nj o.sti do june Grk e) pokazao ka o bezuspjeian i nije mogao da sprijei provale Slavena. Anta i Bugar a.
koje su sc nizal e, dok j c god vladao J ustinijan. Osi m lOga za
vrijem e stalnih sukoba s Bizant om usavriavali su Slaveni i os tali
barbari svoj na in ratovanja, usvajaju Ci postepeno bizantsku
ratnu tehni ku. i os poso bl j a"aH se za opsade i oS"aj;wja utv rdenih mjesla. Taj na predak opala I'ro kopije ve u nj ih ovim pohodima oko sredini: Vl. sto!jea.
3. Eko nomsko-drulitveni odnosi kod Slavena u doba na pad aj a na Bit.a nt. - Vijesti bizantskih i drugih suv remenib pisaca o Slavenima u VI. i V I!. st. nam ijenjene IJg!av nom samo
!a h l.h .~"'od,' (oko 15 rodin~ i.li jo.l ,"~ie) . a po.lii_ opet potinjali d~ ,.
"koo"dcuju. Kod
l>:"iJev,n.k", ~!'H::na ...... I,il!e .$0 obra du)<: mOli _
hma;. a ralo x "" upol,. bljua. Je, kotl,"'J. d.v.ta o.la,< u ocrnIj,.
, ~. I lu ,ac u .&"naci'n ~ <Hl 4 _,~ ,odina obrodi.anje prono,i n. nnvo
''''~IJ ' ~'< ' k nJ~ zbo, 'o,,, iz"",,:. dijeli cJan" .. im, opin<:. Za .... Ii ku od
p'!J ev,~~og '!Slo ma " D 1<,,,, IC .i""mu uvod. ; drvono ralo (koj. acmlju ' ... _
~uJ~. al , JO !'. "".'TC<. ka .. lt .. lo bi,.. kod pl u,.). Pa ipak i u lion ol.v~nu..im
kr'Jc~ , ma lora upot.eb.. tala potinj< .d u VII. ili VIII. >!olj.tu.
""'''0,.
njihovim p!ja kakim napadajima na bizantski teri tori j. sukobima s biza ntskom vojsk om i ns\'a j anjima bizantskih zemal ja,
!lruaju samo uzgredne !,odatke o drultveno- ekonom skim od no_
70
7J
KART .... IV
U uba ta sistema zemljoradnje zemlji;tt jc jo uvijek kolektivno \'Jasni~lI'() i t uvc opine _ Njena sc prava pukaz uju naro ilo II zajednikom isknriivunju neobraenog zemljita
panja ka i ume - i pri su kobima sa so;jcdnim opinama oko
pojedinih dijelova zemlj i;ta. II kojima op':;na kao kolektiv zastupa svoje interese. Buduc; da sc i ~cmljitc. koje jc priv remeno
obraeno. upotreblj"v,1 ZH njive samo nekoliko godina, a 7.atim
sr: opet za duhi periodu prikljuuje neobrae nom zemljitu, saUl'llJlo jc i nad njim" krajnjoj liniji vrhovno vlasnitvo opine.
Me lItim. jer jc kolektivno obradil'aoje i iskoriivauje zemlje
zamijenjeno privremenom podjelom medu pat rijarh alne vclike porodice _ r"di obraivanja i uivanja. stvoren jc tcmel j za
raslojavanje drutva; opadanjt rodovskih odn06a.
Preraivanje metala Slaveni su poznavali jo u staroj do1ll0vmJ. S.. mi su izraivali oruje, orude i raz l iite UkraSIH;
predmct~. U domae proizvode pripadaju i tkanine i lon<lrija.
Ali obrtniki rad kod Slavena u to ''rijeme II golemoj jc veim kucni rad lalH)va veli ke porodice. Samo sc u obradbi mctaja pojedinci ogranil:avaju prij<:: sv<::ga na laj posao, iako jo
iv<:: u svom kolt:ktiVll. O tom nas izvjdlIjc i Dimitrijeva lcgcnda. koja u vezi s opsadn im spra'-ama pri~a o Slavenima. koji
su vjdti drvodjdskoln poslu. o drugima. koji obraduju eljan.
i o treima. koji izrad uju strijele. Mnoge vijesti iSliu vjetinu
Slavena u izradbi l:amaca od jednog drveta (monoksi la ).
Bizantski su pisci svoja zapaanja o ne kim pOJ,H'ama l
formama drustvenog ivota kod Slavena davali kroz prizmu
nazora pripadnika robovlasnikog drut'-a I pod,mika jedne
organizirane rooovlasnikc drave , U~prkos tome vide sc iz njih,
iako malo zamagljena. rodovsko -plcrnenska obiljeja drutv e nog
poretka kod Slavcna. Prokopije je uoio. da kod njih nc vlada
jedan ovje k . nego da ive ~\I demukraciji~ i da sve poslove
obavljaju zajednik i . Pseudo-Maurikijc istie. da Slaveni ive
" slobodi i da sc nika ko nt daju u ropstvo ili podanitvo. da
kod njih ima mnogo pog lavara. koji su esto nesloni )11~clu sobom, da sc odluke plemens kih i narodnih skuptina esto kre,
da je krvna o~veta uvar ljudskog ivota. Sve su lo elementi,
koji u vezi s ekonomskom strukturom pokazuju druhveno-po!i ti k e for me rodo\'sko - plemenske organIzacIJe. t. j. slobodu i
-,,.
'e"
.~
,,,
z.< ,,
,
~ ,
,,,
, ,,
- I, ,
<
oo
,,
lj I
I
,
~O l, ,l 1
, ,"i I
< ,
:>:
O
;S
~ -, ~ ,-
- ".'"
~
ravnopravnost svih lanova lJ rodo\'s koj demokraciji, oba\'ljanj~

svih poslova na temelju zajednikih odluka ",<lovskih j plemenskih vije<! i zajednikog rada " l'atrijarh<llnoj velikoj porodici. starjeinsku vlast II rodovima, plemenima i pktnemkim sav(mna. Na narodnu skup tirlU direktno se protce Prukopijcl'
podalak o sastanku svih Anla radi rjeavanjil pitanja lanog
Hilvuda_ Na starjdinsko vijee plemenskog saveza odnos i sc
Mcnandrov podatak l) Davritasu i narodnim ])ogl"v;cama. kojima jc "varski kagan slao prije g. SiS svoje poslanstvo.
Za vrijeme ratova. koj i su trajali vie od jednog stoljea,
I" jc organizacija sve viie gubila prvobitne iste forme rodovskih odnosa j dobivala oblik vojne demokracije. Ra t i organi zacija l" rat postale .su redovne funkcije narodnog ivota _
(Engels). Na veliko znaenje pljake u sla"C"nskOj ekonomici
tvga vremena. najbolje podsjeaju Menandrove rijei. da je
"varski kagan 5iS nap"o Sklaviniju i zbog loga. Io se nadao,
toai zemlju punu bogatstl'a. jer su Slal'eni mnogo puta oplja
bli Rome.isko carstvu. P lijen. koji so Slaveni godinama
izvlaili iz Bi7.anta stalnim pljakakim pohodima. sn'OrlO je
imo"in~kll nejednako st i dao jak" ekonomsku podlogu rodov~ko
plemenskim i vojn im slarjciiinama. Na tom je temelju postajao
~ve jai njihov polohj. brh se razvijao proces socijalne diferenc!JaC!Je i postepenog st"aranja kndevske <'lasti iz redova
r;,tn ikih voda. po javilo sc ropstvo.
ini se. da ro]>Stvo nisu jo mogJi primjenjivati nad suplemCniCmla. Na to nas upuuje Prokopijcv poda tak () la7.nom
Hilvudu, koji je zapravo bio Ant. Njega su u Tatu zarobili Slaveni. poslije ga ka o roba otk upljuje neki Ant. aJi 1'0 povratk u
u antsb, ?emlju nj egov mu je gospodar morao l)() obiajnom
pra"u kan Antu vratiti slobodu . U ropstvo su dakle padali samo
tudinei zarobljeni u ratnim pohodima. Pl! ak ni lu nije bilo
osnovnom svrhom dobivanje robovo. kao radne sna!;~. nego ,
prema Pscudo-Maurikiju. dobivanje otkupa za zarobljen ike.
Slovie. on i. koji nisu htjeli rla ~e !JZ otkup \'fate u svoju z~1ll1ju.
Illogli su poslije odredenog vremena robovanja ostali ondje
slobodni i ka o prijatelji". Nema sumnje, da je u medu"remenu
ipak iskoriivo.n~ radna sna.;a robova. ali se sve to odrialo u
poetnoj fa~; patrijarhalnog ropstva , bar do kraja Vl. sl.. iz
73
kojega doba potjeu podaci. to ih daje Pseudo . Maurikije u

$Vom opisu. Tek kasnije, kada su se naselili na Balkanskom poluotoku. rOI'stvo je dobilo iru primjenu i stalnije oblike. Ali vc
ta poetna faza svakako je znak raspadanja rodo\"skih odnosa.
Sauvane vijesti daju nekoliko primjer.. monijih starjeina, koji su vjerojatno predvodili plemenske s;:veze . .Jedan
podatak ak upuuje. da su sc itave starjdinske porodice izdvajale iz redova obinih J:.nova plemena. To se moe zakljuiti iz Menandrova i7.vj<::taja o Me,.amiru, o kome se naroito
istie. da je to sin lIarizijev. a brat Kelagastov.
Podaci o velikom broju Sla\"en~. koji sudjeluju u pojedinim
napadajima. iako su esto uveliani , svjedoe i sami o okupljanju slavenskib i antskih pJemen<l II pojedine plemenske savezc.
Ipak plemenski savezi u poetnoj fazi socijalne diferencijacije
zn .. e j o; llvijek privremeno udruiv<lnje pk1nena s konkretnom
svrhom napadaja ili obrane. a ne sIolInu politiko fonoaciju . To
vrijedi u prvo vrijeme i za Slavene. Slavenska plemena. koj<l.
esto udroen<l, napadaju Bizant. moraju jo potkraj VL st. da 5C
bran" svako za sebe protiv bizantskih pohoda na Sklaviniju,
Njihovi su plemenski savezi tek privremeno prikupljanje snaga
za napadaj (tako o. 550. o. 580, poslije (02 ). ali je njiho\" o]>stanak uvijek ugroavala opasnost. da se raspadnu na pojedina
plemena. i to zbog unutranjeg neslaganja ili II vezi s ratnim
nellsp)eSnna,
Toj ekonomsko-drutvenoj strukturi odgovara i ustrojstvo
slavenske vojske. koja je svakako samo opa plemenska. t, j.
narodna vojska. O lome svjedoi goJem broj boraca, koji bi
inae bio posve nerazumljiv. Kod slavenskih napadaja nailazimo <:d ... na ene i djecu. a g. 62(; ene sodjeluju i o napadaju
1Jlonoksilima na Carigrad. Sve do kraja VI st., po izvjctajima
hizants kih pisac<l. slavensko je oruje skromno: koplje, luk sa
strijelama, !;tit, osim toga. bez sumnje, i jo neko oruje za borbo
izbliza. Protiv bolje naoroane i izvjebane bizantske vO,jske
najradije su pribjegavali ratnim lukavstvima. iznenadnim napa dajima. borbi po umama i tjesnacima.
Veinu slavenske vojske sainja\"ac dodue pjeadija. ali
I'rokopijc S" jedoi. da su Slaveni i Anti sluili u bizantskoj konJICI lJ [taliji. a slavcnsku kOlljicu spominje jo T eofilakt
Simokat:l u vezi ~ knezom Pirogastom, ! ustrojstv o vojske po

deset inskom sistemu. o kome govoTl Dimitrije"a legcnda.
karakteristil'no je ;.a plemensko vojnu organizaciju, S laveni su
bili vjdti i u prelaenju prcko rijeka. U svojim monoksilima
opsj edali so Carig rad i Solun. sputali se u Egejsko more. plja.
ka li po tamonjim otocima i plovili sve do ma[oazijske obale.
Pseu<lo_ Maurikije\"i podaci o slavenskoj vojnoj taktici potkra j Vl. st, niso potpuni. Oni se ograniavaju samo na opis slavensk e obraIlc od bizants kih napadaja, protiv kojih su se Slavcni ustvari sloili istim nainom obrane kao nekada Ski ti proti,'
Perzijanaca na iMom terituriju. a csto i Goti protiv rimske
vojske. Prema iz,'jdtajima drugih hiz<ln tskih pisaca o slavenskim pro\'alama preko Dunava na jug, koje su bile dje!<l mnogobrojnih i za borbu spremnih jedinica slavenske iantske ,"ojske.
lIlo~n'" pratiti, kako je od prvih slavenskih napadaja pa do
poetka VII. st. postepeno napredo\"al~ njihova ratna vjdtina.
Ve II sredini V l. S:. bizantsh: tvrdave poinju padati pod
udarcima Slavena, koji su se II poetku sloili prepadima (547 ,
kad s u im pomugle uhode) ili lukavstvom (549 Toper ). Ali ve
g . .14; bizantska sc vojska u jaini od 15.000 ljudi plai da ih
napadne. Godine 549 oni nanovo pobjedujo bizantsku vojsku,
a 550- 551 vec bez straha prC1.imJjoju na bizantskom tlu. Godine 5;9-583 slavenski se napadai zadravaj o na Balkanskom
poluotoku pune etiri gorline: pri opsadi Soluna g. 586 i 61;
upotrebljavali su i opsadne sprave. Pa i konano osvajanje Balkanskog poluotoka u poetku VII. st, i pohodi morem do ]\1:<le
Azije i Krete svjedoe, da su Slaveni u stogodinjoj borbi S Bi7... ntom napredovali U vojnoj vjdtini , To nisu viie on i barba~i .
koji ~ prije nisu opsjedali gradove niti sc usuivali boriti na
ravnom tlu ... niti ih je tko vidio, da s vojskom prelaze preko
rijeke Dunava ~ . kao iilo opisuje Prokopije prve njihove napadaje. Usprkos svome skrolllllom orujll Slaveni Sll u to vrijeme
_ u prvom redu zbog svoje brojnosti i iskostva u borbama s bi 7.antsko m vojskom - postali prvorazredna vojna sib;, Tu trebz.
spomenuti , da jaanje slavenske vojne snage nije samo zasluga
Slavena. nego i posljedica njihova saveza s Avarima.
O slavenskoj vjcri U to vrijeme sauvao se samo jedan vcoma oskudan - iZ"jdtaj od Prokopi ja, koji navod,. ua 1
i5
I
SJa\'~ni kau i Anti "jcrujll. da je jedan njihov bo"" tvorac
m~nJ': (po nekim mi Jljcnjima Perun). jedini gospoda r ~ve

m.l,ra . 05im toga ,jcruju Ll rijena boanstvu ; ,-ile. Sv;m<l
~Jlma irtvu~u iv~linjc i pritom vraaju, T aj izvjdtaj. II kome
JC autor. fdlO da '~ takne samo ope crlc. koje su .pajale sve
Slavene,
Ante, ne moe sc dakako u1.im<lti bo potpun opi.< nji~:ve vJ.~re .. S~ovie ..in~a i razloga sumnjati \I njegovu tonost.
nafnJI, VISCI oslanJaju sc zbog tnga na mnogo kasnije iZ"on:
-. polemIke crkveno~lavenskih i zapadnih pisaca protiv slavenskIh po~a~a. pa i na sm'rem eni folklor _ i na lom temelju
konstnl1ra Ju davensku religiju s mnotvom bogova : Perunom ili
SvclQvidom kao gos podarom munje j vrhovnim boanstvom
Da!bogom kao bogom sunca. Vtlesom kao bogom stoke. Vesnorr:
~ ao b~g.injom proljea i mladosti. Morano m kao boginjom zime
I ~mrtl I t. d. Ali treba n:lpomenuti. da nij e si8urno. da su kod
s"lh Slavena postojali isti oblici vjere. a i izvori O tome su
veo~a nepOU7,da~i . Kr~ans.ki .SII polellliari u Srednjem vijeku
uopce sla~o razl~kov~JI P?Jcdme "rsle 1)Og-anskog vjcrovanja i
lak~o .razllkovanJe '1]SU n , smatrali ka o I)o trebno; dokazano je,
d~ Je I stara grka i ge rmanska mitologij<l utjecaJa nil tc l)olemIke. U folkloru bi IH: I'jerojalno moglo nai tragova Slare slavens.ke vjere. ali je to istrafivanje "eoma teko zbog ntustalje_
nos t i folk.l or~ i. seobe n jegovih elemenata. Zbog toga o st<lroj
sl.ave~skOJ vJen postoje vrlo proti\' urjena miii1jenja. il ital'O
~ltanJe n,ij~ jo~ rije~eno .. Na temelju Prokopijev:l izvjdtaja. kao
l dosadasnJ.eg lslraill'anJa pouzdano je samo lo. da je kod Sla:ena ~stoJalo .neko politeist i ko oboiH'anje prirodnih sila, pri
cemu Je pol obJ boga groma bio vrlo istaknut.
I
4. Avari i njihova ul oga u slavenskim osvaj a njima. _ Avari

su plem~ tur~kog podrijetla, koj e je l)Od pritiskum zap'ldnih Turaka sa srediJtem u Turkoestanu vct u sroedini VI. st. kTC-nulo i%
coentraln~ Azije II Evropu. Ono je l,reko terit ori j a sjeverno od
Crnog .~ora I~~dlo u srednje Podunav lje i tu se ustalilo u najta~~c!OlJem dIJe.l~ 5tepskog pojasa. koji sc protde od ce ntral ne
:'-l.IJe do Panonije (kao prije njih H uni. a poslije njih Mallari ;
IstIm p~tem su u X II I. SI. krenuli i Mongoli). Godine 558 Avari
su upali II pod~ujoe sjoeverno od Kavkaza i Bizantu I)Onudili
svoju pomo protiv drugih barbarskih na roda i zbog toga $ U do bivali od JusIinijana ,.godinje darove... Qui su d oisla ukrotili
.barbare. koji su neprestano pustoili Tra kij\l~. pok.orili O$talkc
H una i bugarska plemena na sjevoernoj obali Crnog mora. razbili
antski plemenski savez i neprestano pljakali Anle, d oli najzad
do \lia Dunava. gdje su podvrgJi vjerojatno i Slavene. Provale
tih Slavena preko Dunava proestaju poslije 55S l!:a nekih d"ade5et godina. Budui da Bizanl nije htio da A,-arima dodijoeli
mjest o, na kom e bi se jufno od donjeg D unava n<l stanili, oni dva
puta odlaze sjeverno od Karpata na zapad protiv F ranaka (562
i okt) 565). ali se oba pula vraaju na donji Duna,'. U lO vrije me
- kako kae Ivan Efeski - Avari su sc ,.naroi t o brojnu poveali i ojaali mnogim sjevernim narodima. koje su pokorili i 05"0jiJi~. pri e mu je sigurno mislio prije svega na Slavene. L~ngo
b.udi $ U o. 56i zakljuili s Avarima savez prOli, (.epida i zajedno, uz preutni pri5lanak Bi13nla. koji je prisvojio gepidski
Sirmiull\, unitili njihovu dravu. Avari su se naselili n~ gt1)idskom teritoriju u Panonskoj nizini istono od Dumll'a, :. kad su
se Langohardi idue godine odselili iz Panonije II Italiju, A,':lri
su postali gospodari j tc pokra jint..
Kad su d oUi u E,rOI)U. A'ad su imali oko W.O()O vojnika.
Kad su im se pridruila hun ska i bugarska plemena. nji ho\" sc
broj pO"ea o na oko 50.000. Ve sam; ti nomadi predstavljaju.
dakle, save z ra7.norodnih plemena, koj:. su i poslije bil .. svijesna
svoga razliitog porijekla. J{)~ dok su bili na donj~m Dunavu.
Avari su poko rili razli ila slavens ka plemena. koja su sc ~ njima
bar jednim dijelom selila i II l'anonsku ni7.inu. Tu su oni osim
Gcpida podvrgli pod svoju vlasi joli i one Slavene. koie su tu
zatekli. Zbog lOga su odnosi izmedu A"ara j Slavena i uloga
Avara II kasnijim sl<lvenskirn napad~jima na Balbmk i poiuotok jedno od najvdnijih pilanja u hist uriji Junih Sla,tIIa u lu
doba_
K ao i ostala barbarska plemena. koja su sa sjevCI"': oa.dirala
prema Billl ntu. i Avari su vet dostigli stullan j vojne demokracije, koja zbog njiho" a noma d~h'a ima i neke naroi , e osobine.
S:l ~vojim oporima konja oni ~U l.ivjc1i j(l; uvijek podijeljeni
-u rodove i plemena_o Plemena su i'jela I)od svojim sta rjd inama i Ivorila posoebne jedinice u avarskoj vojsci. koja je bila
76
77
, I'
I,
raspo reena po dc:sctinskom sistemu u jedinice od tisuu i deset

ti sua ljudi (tumen; )_ Obilni plijen i~ ratnih pohoda i danak Bilanta, a takuder i danci ud podreenih naroda ~ t\' aralj su vrst
tem elj za imovins ko izdvajanje ka ga na i rodov sko-plc mcnskih
starjdina. Patrijarhalno ropstvo dobiva kod njih ve stalnije
oblike, ali ropstvo jo nije opi lcmc:l j privrednog iivota. To nam
dokazu je i postupak sa zarobljenicima iz ratova na Balkanskom
poluotoku II poetku VII. SI . od kojih jc po legendi sv. Dimitrija !3 nek oli ko dCS1:taka godina nastalo novo pleme sa svojim
plemenskim glavarom. ,.kao .to je kod njih (t. j. A"ara) obiaj.
Na joi jake oblike rodol'sko-plemenskog uredenja podsjeaju i d rugi momenti. U VI. st. uglavnom plemenski starjcine
jo donose odlu ke o "anjskim odnosi ma. a bar du sredine VI!.
st. jo uvijeK svi lanovi plemena odluuju o postavljanju nO"og
kagan a. Sve do druge polovi ne VII. st. iznova se ja"l jaju suprotnosti izmeu nomadskih plemena razliitog I,orijekla. koje
~u viie pu ta uzrokom pra voga meusobnog rata. Avari, (lakk.
jo! nisu bili jedinstven narod. nego pr;wi plemenski savez.
Zhog toga koncepcija o "a"a rskoj ddavi. II kojoj bi nomadi bili gospod ari razdrubljcne i porobljene mase Slavena.
na kojoj IiC osnivala d05ada~nja historiografija, ne odgovara
historijskoj istini. 'Slavcni su mogli biti ukljueni u sa"cz
s Avarima, o~im ogra ni enog broja pojedinaea , iamo u obli ku
kolektiv nih jedinica. plemena; zajedno s nomadima oni su i
nili avarsko-slavenski plemenski savez. Ali u tom plemenskom
savezu Avari su iz vie razloga doista bili odluujui faktor.
Njihuva je vojska, usprkos SVOm plemenskom sasta vu, bila
vrsto ujedinjena pod kaganovim vodstvom. Pokretljivost dobro
naoruanog konjanitva davala je Avarima znatnu prednost nad
slavenskom pjeadijom. a to je situacija. koju u historiji moemo esto nai (H uni, Mada ri. Mongo li). Budui da slavenska
plemena u svom unutranjem razl'i lku jo nisu bila stvorila
stalnije, borsto povezane pl emens ke saveze. ta je vojna p remo
Avara bila jo vea. U doba kad .. rat ... postaje stalna grana
privredc" (Engels), ta se inje n iea morala u avarsko -slave nskim
odnosima odru iti na razliite naine. Prije svega je ona prubla
zgodan temelj za neravnopravne od nose medu plemenima, ka kv;
su dotada ve nekolik o vjekova postojali u sredn j ouijskim no78
madskim plemenskim sa'ezima. II kojima je samo jedno pleme

bilo punopravno. a druga su mu bila podredena. Taka\' podredeni polotaj Slavena pokazivao se u tome. to je kagan raspolagao slavens kom plemens kom vojskom i slao jc na "ojne pohode: IO su sc Slilveni esto mo rali boriti u prvim redovima
avarske vojske i da "ati Ava rima di o svoga plijena ; Ito su A,'ari
zahtije"al; od slavens kih plemena danak i Jto su poslije napa dali i pljakali naselja podredenih Slavena.
Ali takav savez izmedu avarskih i slavenskih plemena ne
iskljuuje ni dalji samostalni ruvitak sla.venskih plemen~ u
avarsko-slavenskom plemenskom savez u. Dl samostalne vOjne
akcije pojedini h pograninih jedinica u tom savezu. Ruumije
sc. da su biza ntski pisci, koji su na taj plemenski savez gledali
izvana i opisivali ga sa sta novi~ta bizantskoga monarhijskog
uredenja. I,ri kasnijim ujednikim a"arsko-slavenskim ili ak
pretc:ino ~lavens k im napadajima govorili samo o .A"arima.,
kao to su za vrijeme A tile govorili o njegovoj vojsci. koja je
bila sas tavl jena od Huna i njima podredenih germanskih plemena. sam~, kao o Hunima.
Kao nigdje u plemenskim slll'ezima. tak o ni II avarske-slavenskom savcz u nisu odnosi izmedu plemcna bili uredeni IlO jedinstvenom sistemu, jer su sa,'ez sainjavala plemena razliite
ekonomske stru kture. Zajedniki fivot zemlj oradniki h plemena
s nomadskim stoarima. koji u granicama mogunos t i eksploatiraju i s,'oje savewike i - kada im nestane drugo~ plijena idu k njima ak i u pljaku. kao to pria t. zv. Fredegar o 1110ra\'skim Slavenima i niska legenda o Duljebima. predstavlja
njeg-ovu osnov nu prot ivur jenost. Zbog toga je podrel'lenost
Slavena bila to jafa, to su bili blie Ava rima. dakle , prijc
svega u Panoniji i u ravnim krajev ima. koji granie I njom , i
lo blib pravom saveznitvu. lto 51.1 bili nastanjeni u udal;enijim
; gorovitim krajevima kao na primjer u I st onim Alpama i planinskim oblastima Balkanskog poluotoka. a osim toga je plemenski savez kao cjelina bio nuino ogranien na kra':e vrijeme.
Kad zajedni k i napadaji protiv Bizan ta udruu ju ,""ar~
i Slavene, rodovsko-p!emenski oblici. jo ll"ijek jaki, spreavaju
postanak velikoga trajnog i samostalnog plemenskog saveza Slavena. jer oni nisu jedinstve ni; kad kasn ije Slaveni. zhog veli ke
79
l
uloge $I Ool nh' a II vrI jeme preseljal-anja. ne priy ]at c mnogu
av a rske pljakak, koj i upadaju II Biza ntsko carsh'o, Avari $ U
na oso bit nain nad oknadi vali drut-'cnu nedondos! Slavena. okup lj aju i pod ' \'oj im \'ods1vom veli k dio slavenskih plemena za
zajedniki napadaj na Balkanski poluotok i Istone A lpe. i jem
su kon anom us pjehu oni sami najvie pridon ijel i. U tome je
vdika utoga Avara
II
historij i Junih Slavcna. Ali je
II
novoj
domovi ni kod Slavena opel nap redo vala zemljoradnja. a poslije
propasti bizantske vlasti na Balhnskom pol uotoku uvelike sc

smanjio a varski plijen. zbog ega su AI'ari stali sve vi~c plja
kati podre ena slave nska plemena. Kako se II ,-cz; s naseljavanjem ubrza Ja II no\'oj domovini drU5\vcna di(.:rcncijacija m~du
Slav~ni ma - olnov ~a posta nak !tajnih ~amosta lnih slavenskih
p l~llIen ski h saveta - S 3 v~t Slav~na s Avarima poco j e slabiti.
Poelc su bunc protiv Avara, koje su u treem dece niju VI! . st.
sru;i1e avauku vlast. tak" da se ona u starom "psegu nij e \"i k
nika d ob novila.
5. Prvi uspjc5i Slave na u 7.aut imanj u Balkan5kog poluojuka.
- Poto Sll se Avari nas el ili II Panons koj nizi n; , koja za neko li ko decenija postaj e glav ni cen tar navala prolil' Bizanta. prvc
njihove akcije bile su uperene protiv Sirmiuma. koji je Bizant
zaU1.eo II vezi s propau Ge pida. a na koji su Ava r; polagali
pravo kao na bi vJ i gepidski posjed. On hi u njihovim rukama
bio pola7.na toka za naval e na Bizant kako u pravcu Egejsk uga.
lako i u pravcu Jad ransk og mora. Pn'i po kubji Avara da gil
osvoje ni su lI!;pjd i. ali je Bizant. koji je zbog obnove raw s Perzijo m (~ I o se olegao 20 godina) prebacio svoju vojsku s Duna va
na istok, pos lije poraza morao o. 574 da ustupi Avarima dio
Sri jema i da im plaa godinji danak u iznosu od 80.000 zlatnika.
Polotaj. koji je nast ao prehacivanjem bizantske vojske na
is tok , iskoriSlili su i Sla veni u Sklav in iji. koji su se poslije g. 567
opet osamosta!il;. Potkraj scdalOdesdih godina obnov ic on i
svoje napadaje II "rio iroki m razmjerima. N~ samo Trakija i
Il irik. nego i G rka bili su izloeni 578 jakim sl avenskim na\3 .
lama. U tom pohodu sudjelovalo jc, puma Menandru, o ko
100.000 Slavena s lijeve obale Duna'a. Tiber i;e, suv!adar cara J u.
sti nijan a. koji .nikako nije imao dovolj no snage za borbu ni pro-
tiv jednog dijela neprija telja. a kamoli protiv sv ih zaj edno. i zais ta nije sam mogao poi pro lil' neprijatelja, jer su snage Rome jaca bile upravljene pmti\' istonih nep rijatelja .. - Perzijanaca obraa sc lada za pomoc avarskom kaganu. Taj potiv odgovarao
je n amjerama sam og kagana , koji je nedavno prij e toga bio poslao svoje poslanik e k Slavenima u Sklaviniji sa zahtjevom . neka
mu plaaju danak. Slavenski poglavica Davnlas odbio je ta j za htjev. a al' a rs ki su posbmici bili pobij eni. Kagan se na dao, da e
u slave nskoj zeml ji nai bogat plije n ... ju s u Slaveni mnogo puta
opl jakali romejsko podruje, a njihovu zemlju nitko od ostalih
naroda . G rci su prevedi na svojim la ama A vare iz I)ano nije.
sproveli ih demom obalom D unava preko svoga teri t or~ j a i u
blitini uta opet prebacili pre ko Duna\'a l j slavensku zemlJII. Slaveni su sc povukli II Jurn e. a Avar i su un itil i napu tena seJa i
polja. i na kraju im je polo za rukom da oslobode viie t;wa
n robljenih Gr ka iprimoraju Slavcne, da obeaju, da e im r ia ati godii nj; danak. T o jo! ipak nije hio konan i rezultat. j er god inu dana poslije kagan ponovo govo ri o tome. kako mu Slave ni
ne plaaju danak.
Godine 579 kagan odlu~i da k onan o osvoji Sirmium . Poho
je podigao dva mosta preko Save, jedan vie. a drugi nile grada.
on ga je sasvim izoliran i poslije trogodi nje opsade i rata JHoli\'
Biza nta prisil io na predaju (582). Time je dobio \'a1.no I'ojno
uporite za kasnij e pohode protiv Bizanta. U " rij eme opsade Sirmiuma nanovo sc izlila na sve bi zant ske pokrajine vdika sla venska poplava (579-583). Na udaru su bili Trak ija . Ilirik, T esalija i cijela Grka. Cin i se. da je ta najezda ve poe t ak traj nog
naselja"anja Slavena po pojedinim bizantskim oblastima. Iva n
Ercski isti~e kako s u oni opustoili sve pokrajine. zauzeli mnoge
gradOl'e. OS"ojili svu zemlju i .etiri godine u njoj fi'jeli sasvim
slobodno i bez SIraha ka o u svojoj vlastiloj ~. Oni 5U tu ra dili.
~~IO 5U h tjeli . prod rli sve do Carigra d~ i op[jilkali na catska
stada i drugo blago. Kak o sc ini, tek stu palIje Bitanta II vez u
$ ob novljenim antskim plemens kim savezom i na pad aj Anu na
S klaviniju pr imorali su Slavene, da se pr ivreme no vrate preko
D una va (583), ali su oni na to odgovo rili stupanjem II savez $
Avarima.
sl
,"
J,
U po lovini g. 584 Slaveni II save zu s Avarima opct prelaze I)Teko Dunava, i otada pa do kraja osamdesetih godina nizu
sc gotovo 'vake godine bilo avarsko-slav.::nski bilo ,Iall(n$k; napadaji, koji II viie mahova dopiru do Dugog zida. U to vrijeme
ide j prvi ozbiljniji poku!aj Avara i Slavena, da pomou mnogih
!,
ratnih sPTava osvoje Solun, ali sc laj pokuaj poslije sedmodnevne: opsade: Ivriio neuspjehom (586).
Pojedini porazi Slavena (Ardagasia 585) i Avara (58i) u
Trakij; bili su samo pri"remc:ni i razmjerno mali bizantski uspjesi.
kojima su Grci uJpjeli da oslobode: samo Astiku, pokmjinu izmedu
Adrijanopola j Filipopola (Plovdiva). Pokraji na izmedu Duna""
i planinc Balkana ostade: vise godina II posjedu Avara i Slavc:na
izvan domaaja bizantske vlasti.
6. Naseljavanje Slavena II Istocne Alp e, opse!;" i !;"rani e.:: na !;eljavanja. - U vrijeme tih borbi na Balkanskom poluotoku
vrli sc i doseljenjc Sl3vena u Iston'" Alpe. koje je u vezi s laganim skretanjem Avara prema zapadu potkraj VI. st. U najsj everniji dio Istonih Alpa. u podunavsku oblast (dana~nju Donju
Austriju ) poeli su sc Slaveni useljavati v.:: o. 550. ka d jc ondje
nestalo franake premoti. U sredihe I stonih Alpa poinju sc
ooi uselja"a ti o. 568. Godine 593-595 alpski sc Slaveni bore
protiv Bavaraca I'e na gornjoj Dravi. u dananjoj zapadnoj
Korulkoj. a o. 600 prodiru kroz .. istarski p r j)az ~ u gornju tali,
jansku nizinu. U tim vremenskim granicama predi Slovenaca zaI)Osjcli su svoju novu domovinu (do o . .580 Panoniju. doli nu
MUfe. Celjsku kotlinu. Ljubljansku kotlinu. ist onu Koruku,
o. 58~585 Ziljsku dolinu, o. 590 gornju Dravsku doli nu i dolinu Soe ).
U "ie iirokih kolonizacionih tokova, koji imaju isti pra"ac
od istoka prema upadu, a koji su sc oslanjali na stare rim ske
putove i v",like rijeke, Sla"eni su zaposjeli Posavinu. Kras i Posocje. itavo porjeje gornje Drave, M ure, juinu obalu Dunava
izmedu Beke Sume i T raune, pritoka DUDa"a, i dio Pan onije.
Na podruju. koje je Bitant pri prol'ali Langobarda u Ital iju
zadrlao (Istra $ Trstom i TrUan~ k im Krasom ), alpski Slaveni su
naselili zalede Trsta. a gradsk'" su naseobine ostale roma nske.
U~prk05 kasnijim promjenama taj e odno~ ostati_znaajan sve
do danas. Od Jadranskog mora do Al pa gra nica izmedu alpskih

Slavena i langobardske Italije naslanjala sc na pravac, koji di jeli Di narske planinc i Julijske Alpe na istoku od "'urlanske nizine na zapadu. Ka is t onom r ubu tc nizine Langobardi lU izg radili i ta v niz uh' rdenja ( Iimes-o ) sa srediitem II Cedadu i pomol;
njih zatvorili alpskim Sla"enima prijelaz iz gorovitih kraje,'a u
plodnu ravnicu. Etnografska granica, koja sc ul:vrstila na tome
mjestu, ostala je sve do daoM nepromijenjena. Sjeverno odatle
slal'enski sc teritorij prostirao uglavnom do razvoda izmedu
Drave i sjel'ernih talijanskih rijeka, a zatim sc granica nulanjala na Visoke i Niske T ure, po kojima sc prema istoku prod uivala do Dachsteina. Od Dachsteina skretala je prema sjeveru.
gdjc su sla"cnske naseobine dopira le do rijeke T raune , pa i preko
Dunava, na koji se granica dalje naslanjala istono od uca
Ani7..:: pa do Beke Sume. Na liniji od izvora Drave do Dunava
alpski Sll Slaveni graniili s germans kim Bavarcima, koji su sc
kratko I'rijeme pri je njih naselili u Alpama. Na toj su sc granici
oni su kobili sa svojim najopasnijim protivnikom. Bal'arci sn bili
nosiuci njema<'kog os vaja nja prema jugoistoku i od njih je poteklI! njemako-austrijsk o stanovni~tv o. Oni su oduzdi do XV. s\.
Slovencima pre ko polovine nji hova prvobitnog etniko!> terito rija (o ko 36.000 od oko 60.000 km": dananji slovenski teriwri j
ima oko 24.000 km2 ). U Panonskoj nizini, koja je po ~I'om slepskom karak teru idealan prostor za nomade i u koju potkraj
VI. st. Avari 5,'e vie prenose s\"ojctd.ile, slovenska su nasel ja
hila u to vrijcme razmjcrno rijetka.
Ta 7.emlja nije bila naseljena ni gusto ni jednako. Kain na selj3vaoja upradjao sc djelomino vet prema njezinu prirodnom
kar3kteru. Velike alpske masivc. movarne kraje,'e u nekim ui.
zinama i oblasti nizinske !ume nisu u to vrijeme uzimali u raun
za kolonizaciju. pa su oni r3zdvajali pojase naseljen og zemijita.
Pr; svom doseljenju slavenski su doljaci odabirali u p"'om redu
st3ro kultivirano zemljihc, naseljeno ve u antik no doba. Karoito su voljeli da se naslane u brdo\'itim i brcfuljhstim kraje.. ima. jer je plica zemlja vie odgova rala njihov oj primiti,<noj
poljodjelskoj tehnici nego suvie ,.Iana dublja zemlja u ram icama blizu rijeka ( n aroito u Korukoj). pod uvjdima p.dje"inske zemljoradnje i poljodjelskog sistema nestalnih nji"a na
!
I
vet pr okrenom zemljihu. kako su u to nijeme radili alpski Slave ni, na djelom ter itoriju, koji je u to vrijeme bio na seljen,
moglo je da fivi samo 150-200 tisua sta novnika.
7. Osvajanje Balkanskog poluotoka i nj egovo naseljenj e
Slavenima. - Svretak rata s Puzijom (591 ) omoguCio jc Bizantu da svoju vojsku s isto ka opet prebaci u Evropu. i idue godine Bizant poinjc rat protiv Avara i Sla,'cna. To je posljedn ji
pokubj bizan tske drb"e, da svoju dast nad Balkanskim poluotokolll obnovi nepOSN!d no pred zavrnom fazom slav cnskog naseljenja na tom podruju. Rat je s prekidima voden deset godina (592-602) uz promje nljivo s reu. Na pohod cara Maurik ija
(.';S2-602 ) u oblast sjevcTllo od planine Balkana (59 2) kagan
odgovori mi rom $ Langobardima; provalom u Trakiju pa prodre sve do Dugog zida i primora cara na sklapanjc nejasno formuliranog mirovnog ugovora (593). Avari su ga tumaili b o
bi zants ko priznanje njihove vrhovne vlasti nad vlak im Slave nima i pok rajinom izmedu Dunava i planine Balkana, a Grci kao
ogranienje avarske vlasti na avarski te ritori j iz 582. Poslije tog
uspjtha kagan Je opet okrenu prema zapad\!. gdje jt idutih godina ratovao pro tiv Fra naka i Bavaraca (o. 595). a sukobio se
i s Langobardima. U to vrij~me poi nje Bizant nav aljivati na
Slavene \I dananjoj Vlakoj. Bizantski vojsko"oda Prisko
s U$I.jebom je 594 preni o ral na teritorij samih Slavena, ali sc
potkraj godine izvukao od avarskog pritiska samo pod uvj etom. da vrati %arobljene Slavene. Uspr kos ca revu zah tjevu. da
vojska prezimi na slavenskonI teritoriju. hio je primoran da se
vrati u Trak;ju. I due godine pri ponovnom napadaju Slavcu;
su sa mi potpuno razbili bizanuku vojs ku pod Maurikijevim bratom Petrom. A kad a se 596 Prisk D pribliiio pravom al'arskom
teritoriju. kagan po drugi put sklopi mir s Langobardima i objavi
ral Bizantu. Avarsko-slavenska vojska upadoe najprij~ u Dalma ciju (59i), a potkraj 599 u Trakiju, gdje poslije opsade Tomija (na CrnOlJI moru kod Konstance) razbijc bizantsk.u vojs ku
(6(0). Ali kuga, koja j~ desetko"ala A"are, primoTa kagana da
sklopi mir, kojim se od rekao teritorija juno od Dunava i prct~o?'ije. da vlada nad vla!kim Slavenima. Iako je bio sklopljen
mir. Grci su odmah poduzeli vei pohod proti v Avara. Prelav; i
I
I
I
I
II
Dun;:'v, Pris ko je izvojevao nekolik o pobjeda i vralio. s~ s vei~1

brojem zaroblje nika, od kojih su go tovo polovina bih S~aven1.
Vojnika pobuna, koja je izbila pri ponovnom pohod~ protiV v.la~
kih Slavena, jer je Maurik ije opet zahtijevao, da VOjska ~ r.e.ZH~1
u Skla"iniji, unitila je potk raj 602 sve te uspjehe. Maunk.IJe. Je
bio zbae n f prijestolja, a za cara se proglasi voda pobunJ.e nlk~
Foka (602-610). T ako se svrio potpunim neuspjehom Jlo$IJeduJI
pokuaj Bizanta, da sauva granicu na D unavu.
Pobuna podunal'ske vojske proti,' Maurikija bila je odraz
duboke kri ze, kroz koju je prolazil., robovlasni k o dru hvo Bizanta. Prom jena na prijestolju bila je praiena mnogim ustancima i gradamkim ratom, IO je oslabilo otpornu snagu drbvc
prema va njskom neprijatelju. U is to je nijeme opet buknuo vrlo
tcki ral s Peni jom. koji je zao ku pio Bir-ant do 630. jo dva dece nija I.oslije doluka na vlast cara Heraklija (6]0-6~] ) . kad a
je unutranj a kriza bila ve uglavnom prebroena ..Sva je .biza~t
sb. vojska p rebaen~ ponovo na istok. i sjeverna Je gr~n~ca . hlla
opet otvorena slavensko-a"arskim navalama. T ako pomje I zavrna etapa II toj vje kovnoj horbi. Do pribli no 6]5 proiruju
sc Sla veni gOIOvo preko ci jdoga Balbnskog poluotoka , na~e
ljavaju ga, kako to proizlazi iz nekoli ko opisa poloaj.o e~.r ~l:
skib pokraji nll Bizanta u to vrijeme. Tako pria lvon JZ Niklja
pod g. 609, "da su kral jevi toga vremena poruili gr,ado,'c krbn.3
i d3 su barbari. tudi narodi i Avari odveli zarobljeno ~tanovn,
itvo. J<:dino je grad Solun bio po tcden, jcr su n~ego"i ~idovi
bili v rsti, pa ga. blagodareCi zatiti bojoj. 5~~anl nar od,l msu
mogli osvojiti. Prcma Tcofanu" ,.ear 1-lerak l.IJC naao. Je . s:~
stva ri bizantske drbvc sruene. Evropu su nalmC AvaTi u,nlh
llUstinj01ll, a I'ertijanei sn pokorili itavu Aziju. Izid~r iz &~
vine pod g. 615 pria, (la su u njezi nu poetku Slavem od '~1,ch
Riml janima Grku .. (ev ropski dio biza ntske drbvc), U ".eZl s.a
slave nskom opsad om Soluna iz istog vremena (o. 6]5) daje 0,mitrije"a legenda i kratku skicu tadanjeg 05,ajanja. Sla,'eni
upremie "lade izdubene iz jednog drveta. ,'ojniki . ih. na oruae na moru i oplijenie itavu T esaliju i otoke oko nJc I Grku.
ak i Kikladskc otoke i itavu Ahaju. Epir i najveci dio Ilirika
i dio Azije. Po legendi, Slaveni su doli pod Sol,nn za,iedno 5 1'.0rodicama i stv!lrima, namjeravajui da se u nJcmu nasele. ~ I m
85
"
ga o'vo~e..' ko? opsade Ca~igrada 626 imali su napadai sa

so bom . 1 djecu I ene, vrsto ,>j crujui u uspjeh.
, Pkfocesk n.:ud}a\'anja ne~oguC jc podrohnije izloiti zbog

Izvora - kOJ, poi nj" b,'
, o vrijeme
"
,lOJa
k '
ivc I e os
. ulce
S
~. u
to ~C .he Ja.vcna na Balkanskom poluotoku, traje sve do IX . st.'
il I . s toga,. ~.t o ~,C u dosadaJnjoj h~storiogra{jji malo panje
poklanjaJu pri janjim etapama slavenske kol onizacije (do XV
st.). i'otna!c su. samo ~pc crtc tog procesa. Prduci UD OOTUd; :
~?d ~orOStola.1 ~ ok.olmi Vidim donji Dunav iz Skla"inijc, a kod
Jn~ldunuma I S,rmiuma Duna" i Sa,u iz Panonske mzme $la~Cnl su na BaJ~anskj poluoto k prOI':llj ivaJi II vik pravaca': doInom tobra"e I Va rdara u zalee Soluna gd"
.
vale sk retao prema Cari radu S l
,
Je Je sm jer proIr
, o unu, u Grku (kroz Termo,>,,)
I k , u E".plT '"I I prema Drat
"O ,
u, pa tovIse l morem na Egejske
oto e s,,'e ~Io Male Azije ; iz meu Dunava i Balkanskog gorja
prc~a Is to u ~o Anhiala na Crnom moru i uz njegovu obalu do
;a,ngra da; naJud tl Dalmacij u preko danaJlJje BosIJe i Klisa do
:;neSIU poe,tku"vrr" st. najjae sc pokazuje bitna ra zlib izm u,. ave,na I nJIhOVIh $avezn;ka Avara tl odnosu na Bizant
AI'arl I. dalje vri e samo pljaka!ke pohode, a slavenska plemen~
po~az~~u t~i~ju da sc ~ajzau nastane na osvojenom biuntskom
teritoriJu. VI slavensk i pohodi imaju taj karakter i uglavnom
;u sam,o etape slavens ke kolonizaci je na Balkans kom poluotoku,
dlav,,'", 1 su u masama preplavili sve pokraj in<: od Save i DUlla,'a
o coponeza.
V, ~C' .pot k raj'Vl " st. Slaveni su sc po~eli naselja,'ati u don '\I
MUlJU ~zmcdu ?on~~g Dunava i planine Balkana. Do o, 61 5 sl~v,en.s k~ Je kolomzacIJa obuhvatila Trakij'u i Mak"
" Z, h
l JuJ U D' 't"
.
omJu, a vad' l
I~I TIJevoJ legendi, poloaj U iroj okolini Soluna i
~n. J,e, nasdJena sI~v,enska plemena ncto su bolje poznati, Na '_
JuzmJe su se spustil, Dragllv;t; ili Dragov ii, koji su se naselit

zapadIlo od Soluna do Bera - uz tok rij'e ke Bi . t~", D
"h
se
' T V ,
' ,
.
,
., , o nJI su
smJesI! I e egezl l!, ah su om poslij" preli tl
S'
n
d D
".
.... IJU, Jevero ~, rago"IC~ I ~m~~u Ohrida i danaJnjeg Titova Vdesa, nastantl',s~ s.e Br5Jacl, IJe sc imc i danM uje u narodu. Blizu SoI~n~ IVJeh su Sagudati. a istono od njega, prema Strumi i HalkI d Itkom poluotoku, Rinh ini. U dolini $lrume iStrumice n,u ta-
T,o.,"
" ili su sc Stmml jan;, a joi dalje, islocno od rijeke Mesle, Smoljani,
Ndto prije toga Slaveni S l! ru oriH bizantske gradove na
sjeveru centralnog di jela Balkanskog polootoka i naselili sc
ondje Oko 61 ~ zauzeli su zajedno s Avarima vei dio rimske
Dalmacije i ra1-ori li vie grado"a, medo njima i Salon\l. Jedan
dio gradana Salone i ostali h razo renih gradova izginuo je o horbam a iH jc odveden u ropstvo, a drogi ' o sc povokli na susjedne
otoke. Ali gra dovi na otocima od Krka na sjeveru do Ml jeta na
jugu ostali su pohedeni, a Trogir. Zadar i ut v re na Dioklecijano"a palaa (Aspalaton-Split) na sjeveru i Dra na jogu odoljeli
su naletu Avara i Slavena i ostali i dalje sastavnim dijelom Bizantskog carsh'a ,
N aseljava nje Slavena zahva tilo je ak i Grk u sve do Peloponeza. Upravo u vezi s Peloponezom zapisao je Konstantin I)orfirogenCI: ~poslav en ila sc cijela ta zemlja i postala je barba rska., a u dodacima Strabonavoj Geog ra fiji iz priblino is toga
vreme nO! kae se, da jo U vrijeme nj ihova pisca _Slaveni naseljavaju itav Epir. gotovo i tavu G rku i Peloponez i Makedoni ju .. , Nije, dakako, m ogue . da sc na osnovu takvih pretjerivanja u iz"o rima, koje negira ve kuniji historijski razv itak i
pretcfno gr k i karakter toponomastike na dana~ njem grkom
etni k om terito riju. pomi!ja na potpuno .. pos1avenjivanje. Gr
kc. Obala kao i gorovita p odruja u unutra!njos!i ostali su etniki
grk i, kao i gradovi, koji juno od Makedonije nisu toliko stradali pri slavenskim nava lama kao oni na samom Balkanskom
poluotoku, J05 viie vrijedi to za Egejdce otoke, iako i u njihovoj
dananjoj toponomastici ima tra gova slavenskih naselja, Kasnija
ponovna grecizacija Grke. kao i dovoljno kompaktni teritorij
s ostacima staroga ilirskoga stanovnihva u da na!njoj Albaniji
jasno dokazuju, da inte nziv nost slavenskog naseljavanja nije
bila na cijelom zauzetom teritoriju jednaka. v e je poputala
idui od sjevera prema jugu,
A li taj konani rezulta t etn i kog mijeanja i razvoja u Gr
koj ne IOoie ipak prikriti i nj enicu, da su jo~ du boko u Srednjem
vijeku sve do PcJoponeza postoja le jake slavenske kolonij e i da
su Slaveni u pojedinim oblastima Grk e bili ak brojniji od doma eg stallovnii tva, T ako i danas joJ u okolini Srbice (feulija)
86
87
KARTA V
prevladuju toponimi slavenskog porijelda, ko ji svjedoe o naseljenju jednog dijela srpskog plemena, a sve do Atike i Krete
nailazimo na toponime izvedene iz hrvatskog imena, koji upuuju na ndr.adajnje postojanje manjih grupa Hrvata. Vajuni t;.
koje spominje i Dimitrije" a legenda, nasdili su vd ik di o Epira.
a MHinzi i J ezerci kompaktno podruje na samom jugu Pdoponeza. U poetku VIIJ. st. njegov juni dio. oko Monemhasije.
naziva .sc u jednom izvoru _slave nska zemlja .. , a bizantskim carevima je tek u sredini IX st. polo za rukom da pokore Slavene
u tom kraju.
8. Odnos Slavena u novoj pouojbini prema s usjedim a. - Od
svog dolaska do treeg decenija VII. st. alpski su Slaveni iivjeli
po-d avarskom vlaiu. Odnos izmedu A"ara i Slavena nije bio
isli u svima pokrajinama. i\ajtdi je bio poloiaj Slavena u Panonskoj nizini. sreditu Avara. ukoliko ih jc tu bilo. Avarska se
vlast po svoj prilici isto tak o jae osjeala du! puto,a. koji su
vodili prema zapadu. u Ital iju (prd.o Ptuja. Celja, Ljublja~ i
Postojne) i u srednju Evropu (U1. Dunav). U planinskim krajevima izmedu tih putova, u dandnjoj Korukoj i Slajerskoj. njiho,' OdnN mogao se pribliia" ati jo. pravom saveznikom odnosu.
S Bavarcima. koj i su sa upada nadira1i u gornje Podravlje
u isto vrijeme, kad ga Slaveni !3.posjedaju s istoka, alpski su
Slaveni vel:. od poetka bili u sukobu. POlilije poraza u gornjoj
Dravskoj dolini (593), Slaveni su za due vrijeme suzbili bavarski pritisak. kad su ih pomou Avara na istom mjestu potukli pri
njihovu ponovljenom napadaju 595. Avari. alpski Slaveni i Lan
gobardi II poetku ( 599-60~) slono 5U navaljivali na Grke u
Italiji i Istri. A kad su se Lango bardi u poetku VI I. st. izmiril i I Grcima, rasplamsale su se !.oorbe i na slavensko-langobardskoj granici. One su dostigle "rhunac za vrijeme velike avarske
provale u Furlansku i u hIru o. 611.
Savez 5 A"arima nesumnjivo je u prvo vrijeme korist io Slavenima pri njihovu prodiranju u Alpe. S njihovom pomou lake
su negdje lomili otpor, nego 110 bi ina e mogli. Ali su sc o. 6~
poeli mijenjati odnosi izmedu alpskih Slavena i Avara. jer ~u
i same slavenske naseobine poele postajati ciljem avarskih
pLjakak ih poboda. U isto vrijeme itav niz oko1no$ti om 0-
a
<;:, Q.
O a"
" .
'"
'""'"
~
'""
'"
I
I
'"'"
.,
'"
"-
l ~
. -.
.
~
"
O
" "'
, - -
-
~ ,"
- I
"
~~-.D2
>
<

88
- oz
. ~
:~
: < <
l
guuje ;lIpskim Sla"~ nima da St poslije 623 oslobode avarskt
premoi
i (la st udrue sa zapadnim slavens kim plemenima li

nov slavenski plemenski savez pod vodstvom Sama, Slaveni na
gornjoj Dravi i Savi. koji .~U poslije Sa move smrti i poslije propasti njegova plemenskog saveza (o. 660) do kraja VJI[, st. bili
podijeljeni izmedu slavenske kndevinc Karantanije j Avara. II

IX. SI. nano"o su sc nali zajedno II sklopu Karanta nije, a kako
Su ih Germani porobili. njihova st sudbina bitno mijenja II usporedbi sa sudbinom susjednih balkanskih Slavena. Tc d"ije tinjenice ~ine ])olaznn toku II formiranju posebnoga slovenskog naroda poznatog do XIII. st, obino pod imenom Karant anci, iako
se II izvo rima p<>tkraj IX. sl. ponekad upGtrcbljavajl.l i nazivi
Slovenija i Sloveni. koje su ime oni sami zadrlali u obliku Slovenci (nastalo iz ..Sloveni .. preko enskog imena ,.Slovenka.).
Slaveni na Ba lkanskom poluotoku imaju samo dva susjeda
_ Avare i Bizantsko carstvo. Nesumnjivo je, da su nasclj.:wanje
Slavena na Balkaruki poluotok uvelike posredno i neposredno
potpomagali .n-arski pohodi. M olba makedonskih Slavena ka ganu, da im pomogne pri osvajanju Soluna. dokawje , da a k ni ti
od Avara vrlo udaljen i Slaveni nisu potpuno prekinuli vnu s njima. U osvajanju Dalmacije i Pomoravlja Avari su neposredno
sudjelovali. Istone i najjunije oblasti Balkanskog poluotoka
Sla,'eni su osvajali vei n om sami. ali su ih i u tome pomagali
avarski pohod i u Trakiju do Carigrada, koj i su lomili bizantsku
obranu_ Sirenjem slavens kog teritorij a i udalja,anjcm Slavena
od avarskog cen tra u Panoniji vCIe izmedu Slavena i A'-ara sve
su vie nestajale, premda ddinitivni slom saveza A"ara s ,-dikim dijelom balkanskih Slavena nastaje tek II vrij e me poslije
neuspjele opsade Carigrada 62(;, Sve do tog vremena Avari. bar
kod svojih na,-ala. l,ahvaaju i cijel i istoni dio poluotoka (60.3.
(jli, (26), a u tome sudjeluju i balkanski Slaveni.
Bizantsko carstvo je drugi_ mnogo "ainiji susjed Slavena na
Balkanskom poluotoku. U prvoj ~eh'rtilli VI I. st. bizantske je
vlasti nad poluotokom golovo nestalo. Na zapadu jc bila ogranicna samo na Istru, dalmatinske o toke i nekoliko primorskih
grado,a. u koje su se sklonili o!taci gradskog stano\,nil\';' u
Dalmaci j i. Za vrijeme avarskih i slavenskih napadaja ti su romanski gradovi i privredno i kulturno znatno oslabili. ali su sc
89
poslije opet podigli tc su svojim zanatima, poljoprivredom, trgovinom , pravnim i politikim ins titucijama, crkvenom organizacijom i kulturom mnogo ut jecali na dalji razvitak Slavena, a narocito Hn' ata .
Svi ti neuspjeli napori avarskih snaga, da srue ono. Ito je

od bizantske drave u Ewopi jos bilo ostalo. pokazali su nemo
avars.ko-slavenskog saveza. ija je stvarna podloga - Ujed ni ka
pljaka i os,'ajanje bizantskih prO"incija - sve \ie nenajala .
kal:o sc taj zadatak ostvarivao. t\ i sam je ka gan okrutnim
postupanjem I'Tema SJa"enima :eOOg neuspjeha navale s mora
tciko naruio sa" ez, kome je v e slavenski ustanak na zapadu
623 fadao oz biljan udarac. T ako je neuspjela opsada Carig rada
potakla balkanske Slavene, da definitivno raskinu savez sAva
r ima. zbog ega su nastali i krvavi sukobi. Osim toga. kao pos:jedica toga neuspjeha izbile su unutra!nje borbt ifmedu samih Avara. a i Buga ri sjeverno od Crnog mora postal i su samostalni. ito je za nekoliko decenija potpuno sruilo avarsku snagu.
U X. st. zabiljeio je bizantski car Konstant in P orfi r08enct
II 'VOIlIC djelu De administrando imperio. da su H rva ti dolli
u svoju dananju domovinu pod vodstvom petorice brae (Kl ukas. Lovclo!. Kosences. Muhl o i Hro" atos) i dviju sestara (fuga
i Vuga ) iz Vdike ili Bijele Hrvatske. koja sc nalazi ;7.a Karpata,
.la su protjerali Avare i naselili sc u njihovim zemljama. a
djc!omino ih i pokorili. Oslanjajui se. po miUjen;u nekih hi~Ioriara. na hrvatsku tradiciju i susjedstvo Srba i Hrvala iza
Ka rpat~ i na Balkanskom poluotoku. Konstantin P orfir ogenet
j)ik da i Srbi potjeu od nekrtenih i Bijelih .. Srba i1.~ Karpata
u kraju ~ Bojki", odakle su doli u doba Heraklija ]lod vodstvom
jednoga od dvojice brae. koji su naslijedili ,.ja!1 u Srbiji od
oca . Car im je odredio najprije kra j ..Subiiju. u Solnnskoj
temi. a poslije _ na njihovu po novljenu molbu - oblasti u zapadnom dijelu Balkanskog polootoka. koje 5U bile 7.apu~tene tbog
avarskih nal'ala.
Na os novu tih dviju vijesti mnogi hist oria ri smatraju, da
SlI postojale d" ije seohc S!a"ena na Balkanski Jloluotr>k: jednll
seoba velikih slavcnsk ih masa II zajednici $ Avarima j druga
ka.\ nija seoba r atnikih i dobro organiziranih slavenskib plemena Srha i Hrvata. U Konstant inovo je I' rijeme zaista postojala jedna H rv ats ka i na sjeveru oko Krak ova u GaJiciji ; jedno
pleme Hrvata u Cdkoj. kao sto je bilo i srpskih plemena med u
polapskim Slavcni ma. Ne ki su his t oriari !!ovile smatrali. da su
Hr-'dti i Srbi sta rino m kavkas ka ili ira nska plemena. koja su sc
Uza sve slavenske napadaje i kolonizaciju u Grkoj $C sa.uvalo tako jako grko stanovnitvo. da je ono u nekoliko stoI jea uspjelo asimilirati dosc.ljene Slavene. Bu obzira na to Bitant nije II Grkoj imao tada mnogo prave vlasti. Tek pri kraju
VII. st. obnavlj:. sc ond je bizantska vlast u vezi s organizacijom
novih vojnih provindja-tema.
U primorju Makedonije ostao jc u bizant.skim rukama samo
Solun, koji su Slaveni vie pula uzal ud pokubvali osvojiti. Godine 609 napala je Solun manja slavenska vojska. Vjerojatno
g. 615 Slaveni ga napadaju 5 kopna i s mora. Ali petodnevna
opsada nije imala uspjeha . a slavenski starjciina Hacon, koji jc
u navali prodro" grad, bi o je uhvaen i pogubljen. Slaveni pozvak II pomo avarskog kagana. koji tek poslije d"ije godineu vezi s pokuajem da iznenadnim prepadom zarobi Heraklija
i zauzme Carigrad - dolazi sa slavensko_avarskom vojskom, ali
ni ta opsaila nil .~.'1 dana nije USI)jda. ia ko su napadai upotrebili
razliite opsadne sprave.
U bizantskim rukama ostaje i Carigrad s jednim dijelom
istone Trakije. J tamo vie puta upadaju Avari udru!eni sa Slavenima. Budui da ni iznenadni prepad 617 nije uspio, kagan
sklopi mir s Herakl ijem 619, ali kad je Heraklije otpoeo ofenzivu protiv Perzije. kagan ve 622-623 pripremi novu navalu
na Carigr:.d. !ito Heraklije otkloni diplomatskim pregovorima.
Najvei ra tn i pothvat ir. toga doba protiv Bizanta jest opsada
Carigr:.da 626. za koju sc prema sklopljenom savezu ujedinjuju
slavensko-avarske sna ge s peuijskima. Pcrzi.iskz je vojska doprla
do a7.ijske strane Bospora nasuprot Cuigradu, a avarsko-slavenska vojska od 80.000 ljudi prodrla je kroz Dugi zid i opsjela
Carigrad $ ev ropske strane. U op.sadi je sudjelo"alo i ''Tlo mnogo
lakih slavenskih ta maca za na padaj s mora. Ali su svi poku!aji. da prodru u grad, ostali bez uspjeha, a perzijska vojska nije
mogla bili p rebaena na evropsku stranu. Poslije ndto viJe od
mjesec dana opsada je prekinuta.
91
Ii
tek iza Karpata s!avizirala. i poz;vali su se pritom na filoloke

razloge i "Qjnu o rgan izaciju lih plemen.:. Ali svi biza ntsk i izvori ~r!j e Konstantina prikazuju Slavene U01:> ka o vojniki
~~ga mz'rane grupe u stadiju vojne demokracije. koje ili !.lrne
,lo u savezu s Avarima lome otpor Bizanta i zauzimaju biza ntske
I)okrajine. Raskidanje saveza Sl;wena i Avara kao i stvaranj e .~a
mosta!nih slal'enskih plemenskih saveta na Balkanskom poluotoku
i.1l Al~all1a osn;"a se na zaotravanju unulra~njih protivurJenas!1 u avarsko-sbvcnskorn plemenskom savezu s jedne i na
~konom5ko-drull'enom razvi tk u Slavena s druge SIrane. Iako
Je mogue, da su se Hn'a!; medu dalmatinske Slavene l,aista do~elili jz oblasti ;1.a Karpata deseta k godina poslije pada Salone
l ,da. su ti Slaveni pod vodstvom nesumnjivo slavemkih Hn'a ta
dlgl! ustanak protiv Avara. ipak nije potrebno za slom a va rske
vt:uti na B.a~kan~ko~ p~luotoku i za specifini razvoj hn'atske
driave Irail tl o~Ja~n}enJe u nekom ratnikom pkmenu. koje jc
S!~vene oslobodIlo od Avara. Slom avarske vlasli na zapadn om
dijelu Balkanskog poluotoka nika ko nije rezultat loga. lito su
Avare potukli neki novi _gospodari Slavena_. nego su to uinili
dalmatinski Slaveni okupljeni II nov slavenski plemens ki savez
pod vodstvom hrvatsk o8 plemena. koje s<!: dO$CliJo zajedno
$ njima ili poslije njih.
Sto se lie podataka o petorici brae i dl' jema sestrama i o
n jihol'im imenima. oni !aci jelo odraiavaju staru hrvatsku Ira~Ii~iju . koja je bila jo li\"a u Kons!antinovo vrijeme i koja upucUJe samo na 10. da su H rvati u doba seobe i borbe s Avarima
sainjavali rdati"no tvru plemenski savez. Ni nestal'enska ime na
tih legendarnih Im'atskih starj eina ne mogu biti temelj za neke
zakljuke o njihovu ncsl:l\'enskom porijeklu. jer je sla" ens ki
je,zi~:. nar~i~o. u, .~azl.ii~im .imenima. zadrfao mnoge clemente
starIJ~h. pnmlt~vmJlh Je7.1ka , )7, kojih se raZl'i o. Kak o na zapadu.
lako. Je. dak le, l na Balkanskom po luo toku, pod pritiskom Slavena
raskmut avarsk o sla'en~ki plemenski savel. Tridesetih godina
VII. st. Slaveni stvaraju samostalne plemenske saveze. Ve II
drugoj polov ini V IJ . st. u vczi s obnovom bizantske vlasti u zaledu Soluna bizantski i~vori spomi nju plemenski saVel makedomkih Slavena pod imenom .Sklal'inije. Kons tant in Porfiro.
genet je u X. st. sam'ao narodnu tradiciju o plemen!kom savezu
dalmatinskih Slavena pod vodstvom Hrtata. a podatak o veli kom broju plemena i pokrajina. koje on za svoje vrijeme navodi
kao $Tpske. nesumnjivo se osniva na tome. to je pr ije pos tojao
,eli ki plemenski sav ez pod vodstvom Srba. u koji su bila udruena plemena od jadranske oba te do duboko u unutra! njost zapadnoga i eentraln og dijela Balkanskog PQluotoka, Medutim. ti
plemenski savezi nisu vie kratk ot raj ne formaCije. ne80 obilje_
!avaj\, ,"e prvu etapu puta. koji kroz postepeni ekonomski razvitak i drutveno raslojavanje vodi k stvaranju ddava i hrvat
.skog, i s rpskog. i makedons kog naroda.
Na kraju tr eba jo spomenuti i velik utjecaj Slavena na bizantsku ddavu i njen raz"itak II Srednjem vijeku . P ri"remeno
propadanje Bizanta u poetku VII. s t. bilo j e uuoko\"ano i tekom unutndinjom krizom robo"lasni kog drulvu. Ponovni
uspon Bizanta u VII. sl. vezan je ta druJtvene temelje nO\'oga
feudalnog drutva u njegovu specifinom oblikU. Slobodn~ se_
ljaku opina - koja je karakteri stina za prvu periodu SInuanja
feudalnog drutva - postaje temelj nove bizanlskr "ojne i
drlavnc organizacije i snage. Ako ne postanak. " 'akak o je vdiko
l)fo~ irenje tog oblika u bi7.antskoj ddavi uglavnom posljedica
slavenske kolon izacije na Balkanu i slavenskoga dru!tvenof ra z
vitka u lo vrijeme. Tako stJ Slaven; pridonijeli. da se srui robo
v!3liniki sistem i u Istonori ms k om ca rstvu. h o 510 Stl f;" ger
manski narodi sruili na 7,apad u.
9. Odnos Slavena prema na rosjedio(i ma. - Staru p,-ed.la.
vensko sta no"ni!vo II Alpama (Roma ni. "einom romaniziran;
Iliri i Kelti) mnogo je trpjelo i prije dolaska Sla'en~, ook su
sc razlii t i germanski narodi smjenjivali kao njego" i politik i
gospodari. Ni Slaveni ga nisu potedjeli. Ono se II vc~em broju
nuvalo samo II pogr~ n inom teritoriju na zapadu i u nekim
zabitnijim krajevima (Gornja Koruka . okolina Veliko\c;: U
Kor u koj , Gorenjsko. Lako korl Celja). Slaveni su zad rlalj neka
njego"a pokrajinska (Koru!ka. Bohinj. med. Kras i t. d.) i mj-=-sna imena (Pt uj. Celje. Kranj, Beljak i t. d. ), a naroito imena
vetih rijeka (Zilja, Glina. Krka. Mura. Drava. Sava. So~a. Ku pa.
Tima,a ). r\c!to guUa su romansklI. imena mjesta lek u pojasu
s o\'e strane slol'ens kc etnografske granice (Slovensko Primorje .
.2
93
zapadna doli na Zilje i Dral'C, T n.!'mgau na Dunavu}. ali .u II

uspored bi sa slovenskim imenima i tu jo ul-ijck II znatnoj manji ni. Odmah s one strane slovenske: zapadne gran ic(' tragovi staroga romanskog ili romanizira nog stano\' n i~t\'a sve $U leiti na
langobardskom i ba" a rskom teritor iju. Kod alpskih se Slavena
opafaju samo sla bi tragovi starosjedilaca. a II Furlanskoj sc Langahanl; g ube mcnn Roma nima. II Bavarskoj pak tragove ro manski h grupa nalazimo jo dubo ko II Sredn jem vijeku , Ra zlog lo me
treba sva ka ko traiti \I veoj primitil'nosti Slavena na jednoj
stran; i nekadanjim, dugotrajni jim "czama germanskih plemena
s Rimlja nima na drugoj. Zbog til, momenata romanski starosjedioci su uvdike bjdali sa slavenskog podruj: u oblasti pod
vlaUu Bavaraca i Langobarda.
Antikno i s[a"ensko doba dijeli dubok jaz u privrednom , druJtve nom i kulturnom obziru. Osim Uf more. II Istri. nestaju g ra.
dovi, pripadnici kriaruke vjerI' I>oslaju pra"i izuzetak. zemljoradnja sc bi tno mijenja. rud a rstvo gotovo propada. T rag neke
vez~ moe se p ronai samo na neki m o brtnik i m proizvodima
(ogrlice, narukv ice, tal asasti ukras na lona ri j ; . ali su tipovi
d r u kijeg oblika ) i " planin~ k um stoarstvu. P r;:vi kontinui tet
vidi sc samo II k uitiviranom zemlji tu. I. j. II injenici. da su
Slaveni voljeli da sc naseljal'aju u krajeve. koji su ve u a ntiknu
doba bili naseljeni i da su izbjega"ali non: krenj a . Osim toga
korist ili su sc dakako i sta rim rimskim putovima. Po svemu $C
ini. da medu alpskim Slal'enima nije bilo mnogo Vlaha (sl avenski naziv za Romane). osim izu~etno u ne kim kraje"ima. i da su
sc ti os taci posla"enili uglavnom do IX. stoljea. Ostaci staro~ jedilaca su dolaskom Slal'ena u Alpe ba r djelomino pali u
ropstvo. to sc vidi i po izrazu "krl:i:cnica. koji sc u nekim slovenskim krajevima jo i danas upotrebljava l a sluhvku.
Ostaci starosjedilaca. koje su Slaveni zatckli na Balkanskom
pol uotok u. bili su nesumnjivo brojniji od os tata ka sta rosjedi.
laca II Iston i m Alpama . ma da su i ti od V. do V II . st. bill izloleni
veliki m pus \oenjima. T o jo~ j danas do kazuju Arbanasi. Aromu ni i drugi potomci starosjedilaca. pa i proces grecizaeije Ila
jugu Balkanskog pol uotoka. U Ilsporedbi s nainom iivo!a u
rimsko doba. njihov sc nain livota znatno promijeni ... ZCll1lj o_
r adniko stanovnitvo je prorijedeno, inventar i stoka uni teni
94
ili razgra bljeni, pa su od in te nzi"ne zemljoradnje prdli na ekstenzivno stocarstvo i primitivn ije obradivanje zemlje.
U te kim borba ma Sla veni su sta rosjediocc l>O liskh'ali s plodnih ral'niea u pla ninc, ali su se pone kad i povezivali s njima,
tako da su sc. usp rkos veom a ot roj suprotnosti u vrijeme mnogih napadaja i nasel j avanj a Slavena. i s tarosjedioci, bar djeloInicc, nes umnjivo uk lj u ili u proces etnogeneze .J unih Slavena.
T i sc odnosi po kazuj u i u mnogim i ra7.liitim mjes nim nazivima. koje su Slaveni pr imi li od starosjedilaca. T akvih tragova
ima. dak ak o, najvie u primorskim krajevima.
Konan i r('Iultat dugotrajnih bo rbi sa starim da nol' nill'om
bio jc taj , da je veli k dio romans kih, iIirolfakih i grki h starosjedilaca istr ijebljen ili zarobljen, a znata n sC dio naselio u plani nama od Velebita do sredi njeg i junog di j ela Balkanskog
poluotoka. gdje IC bavio polunomadskim s tocarstvo m ; njih $U
Slaveni nazvali Vlasima. Mnogo $C Rom a na odrfalo II preos ta;im gradovima. nji hovu neposrednom uled u i po o tocima Jadranskog mora, a Gr ka u gradovima i n jihovoj o kolici na obalama Egej skog mora pa i u unu tr dnjOllti srednje i june Grk e.
Djelomi n a simb ioza Slavena sa starosjedioci ma ogleda sc
i u njihovoj materij alnoj k ultu ri. Slaveni su na Balkanskom
poluo tok u preuzeli ne ke stare ilinke i trake obli ke nakita. U nitenje gradova u unutranjosti i bezobzirno go njenje gradskog
stanovnihva, o kome nas izvjcuje D imitrijeva legenda. ipa k su
uglav nom sprijeili da Sla ven; preuzmu i tehniku zanats ke proizvodnje. Bizantski ag rami zako n skraja VII . st. do kazuje i zna
laja n bizants ki utjeca j na unapredenje ttmljorad nje kod Sla,c na. iako je u usporedbi s nekadaJnjim polobjcm zemljoradnj~
u bizants koj ddav i o na nesumnjivo bila na niem nivou.
Tako su S~ Traani na is to k u i Il iri na zapadu (po jeziku
ih je te ko razli kovat i, j er ne pos toje i1l'0r; ) ouvali do danas II
dva obli ka kao r omanizinmi Aro mun i (naziv od lat. .rom an us. )
i kao nero ma nizi rani Arbanasi (n azi\" potjee od starosrpskoga
Rabl.nb < A rbaoum za anti k no AlbanOJ>ol;s. r mjesto 1 prema
n o\'ogrk om ili bizantsko m izgovoru: arbanaski sufi ks as odgo
" ara naJem - janin). I Aromuni i A rbanasi prema sl'ojim dananji m sjedi!tima nalaze sc na jugozapadnom dijelu one linije.
koja dijeli g redzi ra!)i i rom a nizi ra!)i teritorij potkraj Vl. s t oljea.
,
Da je djeli vdiki teritorij sjeverno od te linije bio potpuno
r omaniziran. i to upravo onako kao zapadna Romani;a, lo poka zuje razmatranje predslaven~ke toponomasti ke. Na Dunavu sc,
na primjer. odrao rimski Viminadum do danas II latinskom nazivu za rimsko utvrenje c:a5tellum, prema akom ili trakom
izga"DTu latinske rijei castallum. :ta Kostol(ac), Ulpijana. izvedena rije stvorena pomo':u latinskog sufiksa -anus od rimskog
gc:ntilidja Vlpius. ou\'ala sc do danas II imenu Lipljan na Ko-
sovu. &:upi II Dardan;;i glasi danas prema latinskom izgo"aru

Skopje, Dyrrhachium na Jad ranu ouvali su Slaveni prema vul_
garnom l:tti nskom izgovoru Duracium Dra, juno od tc linije,
Vaiona. na primjer, jc grki akuzativ od 'o:o).."'v, - <livo:; ~dolina.
jarak. ,odovod .., ba kao usred dananje Grke , gdje se starogrki toponimi govore u akuutivu.
DanaJnja Albanija nije u cjclini od iskona albanska zemlja.
Arbanasi su porijeklom s balkanskog kontinenta, i~ Dardanij.:, i
odatle su sc li ri li na zapad. Slavenski toponimi na da na njem
albanskom teritoriju dokazuj u. da su sc u "rijeme nascijavanja
na Ba lkanski poluotok naselili s Arbanasima u znatnom broju
i Slaveni. Elba.lan je dobio tek u turs ko vrijeme to imc. Prvobitno sc zvao Konju h. Kora je turski izgovo r novogrkog oblika
Klo" :",, a lO je opet grki izgovor jednoga od najstarijih slavenskih IOlx;on ima: Gorica. Berat je albanski izgovor u Bcll>
gradl>. Porades na Ohridskom jeu:ru je Podgradcc i t. d. Brdo
kod Skadra zove sc Oblik . obl o brdo.
U Srednjem vijeku Arbanasi i Aromun; !ive u nestalnim,
atorskim selima, to ih zvahu ka tun. Ta se rije objdnjava da nas iz albanskog jeli ka: izvedena je od arbandkog glagola. koji
znai HaZal)e t; btor (kcthenj). U Srednjem su vijeku muka rci govorili d"a jezika: jedan kod kue, a drugi u slavenskoj
>-redin;, ena pak kod kue s djecom samo aromunski, odnosno
arbanaki. Taj biling"' itet ou,'ao sc kod njih do danas u NR Makedoniji. U Srednjem vijeku Arbanasi imaju i slavensk i onomastiki siuem ak i u svojim vlasteoskim kucama, kao i u ku i
S kenderbegovoj i l. d.
I jelini i drugi ine danas \I Jugoslaviji etni k i adstrat. koji
sc ouvao iz rimskog doba. Arbanasi su postali staloosjedioei tek
u vrijeme turskog osvajanja. Tada silaze 5 planina i u doli96
nama I)Ostaju poljodjelci scleti se od upada na is tok sve do

Ku ru mlije i Skopske kotline. Aromu ni su danas slalnosjedioci
i II Kru ~ev u. Mo!ovi tu, Magartvu i t. d., a u gradovima. gdje
su prigrlili gr ku ku lturu. postali su trgovci.
Ta S\I (h'a et ni ka adstrata u unutranjosti Balkanskog poluotoka nastala vet u rimsko doba. Na jadranskom primorju postoje tri et n i ka ads trata iz istoga ,'remena: dahnatinsk oroman
ski u primorskim gradovima bizantske teme Dalmacije i na olO ku
Krku. istrol'omanski u zapadnoj luri i Puli, Rovinju , Vod njanu
; Piranu prije dolaska mletak e vlasti. i furlanski II Trstu. Ta j
I)osljednji ide dalje na sjcver i granii na istoku ~ teritorijem
slo,'e n.lk og jezika.
Ta tri primorska adstrata na Jadranu r;:di kuju sc II topone'masliei znatno od ona dva kontinentalna. Vlaka pastirska kr ctanja ostavila su samo malo tragOl'a: tako u nazivu pla nine Durmitor. od lat. dormitorium ~poi\alilite. mjesto. gdje se stoka i pa
~Iiri odmaraju, ]llandite. a is to je arbanaki toponim Kruja
~izvo r .. za starosrpski RabLn" (Arbanum). Naproth . tri ro)!la nska adstrata na Jadranu ostavile mnogobrojnije tra gove i u
toponomastici i u leksikonu naih jadranskih dijalekata.
Dubrovakoromans ki adstrat, koji se odrao sve do Filipa
dc Diversis u XV. st" vidi se na pr, u nazivu naselja Cal'tat
< lat. ci,italem. u nazivu rta Kantafig < lat. Caput fici. _rt zvan
Smokvica .. , u nazivu otoka Lokrum < lat. aerum ine. ~kiscl o ''O:.
ka o limun" i \. d" a u dubrOl'akom leksiko nu u rijei kimak
..stjenica .. < lat. cimieem i I. d.
Iz spli tskoromanskoga neka poslui kao primjer imc Serm.
oma" ili Scrranda ~umska zabrana za uzviicu Marjan. Zn,ian
< lat_ Junianum . Junijev fundu s . nar-iv koji je obraw\'an na
isti nai n ka o gO TC Lipljan < Ulpiana: iz leksikona nazil' sudajma
~svctkovina sv. Duje < lat. festa sanct i Domnii.
Iz zadarskoromanskoga nuiv nas~lja Kopranj ili Kopralj
< lat. eaprula , .kozieac i t d. h krkoromanskoga nazil' naselj ~
Van ."Tbe" za hrvall;ki Vrbnik. Ir. istroromanskog;: nazi,' kanala tal. Leme. hrv. Limski kanal < !at, lama . mol'an_ II pluralu_ Iz staroga transkoroman s k oga nazi, Scorcola .Slraia~
< lat. seolea (moda gotska rije).
-,
97
,.
Od ta Iri adslTa!a adrtan sc do danas samo i~tr()romansk i,
a dalma tinskOTomanski ,rlo je rano likvidirala slavenska in{i!tracija II [)Timorske gradove; krkoromanski odrfao sc II ribar -
skoj sredi ni II gradu Krku do kraja X IX , stoljea. Istroroman~

ski odr!ao se do danas II gore: spomenutim naseljima. a transkI
jc venccijaniziran kao i istroromanski
II
Poreu.
Kod T rSla Slaveni izbijaju vrlo rano na dvije. tri tolke na

Jadran: Skedenj. danas !T!la nsku predgrae ScrvoJa < lat. silvula,
_!umica . kod ~abrcfi nt: _upravo na obali. i Bazovice (u sta rom !Titanskom Bituica. od bbz L _zova .. ).
Od nazil'a za Ju!nc Slavene II tim etnik i m adstratima najinte resantniji je arbandk i naz;\' Shqa, plur. Shqe < sla\'u~. pre",.a
vulgarnom lat. izgovoru Sdavus i stari arb, nazh' ~emlJe Shqlniqe < sdavinica za Makeduni ju. Nuiv sda\'~s u nmskom pluralu Schei ouvao sc i _na sjeve ru kod Rumunp u Brao\'ll.
Sto sc zbilo $ predrimskim $Ups tratom na Balka nskom JX'lutotoku _ na pr. s antiknim Ma kedones. koji h se ju ik danas
ne sma tr a da je identian s grkim. nego se misli. da je ])rijclaz
i1.medu grkoga prcmJ trakoili rsk om ; nadalje s mnogim drugim plemcnimll tr" k im (Moesi. Dardani i !. d. ). i ilir~ k jm C~'ar
daci. I'irustae. Dalmatac. lapudes. Liburni i t. d. ;. I da II SIl
ih Slaveni jo latekli II neromaniziral1Om stanju, na to jc ~i
IJnje teJko odgovoriti. jer nclatins ke rijei. iz naih. dalm~lm
skih dokumenata kao derru$ Mlcko obradIva zcmlp~. gnppa
.hrid .. i t. d .. koje su ule i u na dijalekahki leksikon n~ Jadranu , uJle su i II srednjovjekovni lalinski u toj o bjastI. pa
s u ooatlc mogle ui i II na.:: jezik, a u Jugosla"iji sc nije ou~:ao
nijedan toponomastiki primjer. koj i bi sc moga o neS UmnjIV O
interpretirati o nako kao hugarski P lov di v. koji tocn o predstavlja rije P ulpudeva iz jezika trakoga plemena Beui. kojih
sc jClik joj govorio u VI. ~ t oljeu. Pulpudeva znai .. Filipo\"
grad" i tono sc pokri,a s grkim na~i,om Phi1 ipf'Ol'oiis (ocu'ano u turskom Filihe).
Treba spome n uti jo! itumrli sUl,erstrat grki U Dalmacij i
i Istri. dok su one bile pod Bizantom. l on jc ostavio ndto tragu,'a u toponomastici Ilil Jadranu: Lor ud < elaphopoda (ak uz. )
.jeIenova noga .. . Igalo < ";1' ~ )"'; ~obala.
98
Ak o imamo pred oi m a dananje lingv is tiko uenje. po

kome a n tikni Makdones nisu govorili grkim dijalektom, nego
UJobilim !ivojim je2ikom. onda se mora uzcli. da oni predstavljaju nutal, ili medu Slavenima utopljeni elniki sups trat ne
sa mo II Jugoslavenskoj. nego i II Egejsko; i Pirinskoj Makednnij i. Prema tome. da naln ji grki superslrat \I Egcjsk oj Ma.
kedoniji naSlao je tek od IX. st. dalje. kada se taj teritorij opet
grecilirao. II topo n omastike Egejske Maked onije ncsumnjivo
izlazi. Ila je u Porfirogenetovo doba i jo mnog o kun ije ct.
nika granica izmedu Slavena i Grka ii ia od P inda u Epiru.
k oji se zvao Zagorje (grki Zagorion) kroz Tesal iju. preko dana nje Kardice (Gra dec) na Egej!iko more. Rijeka. koja sc u
Slaro doba zvala Aliakmon. a protjee lim teritorijem. i danas
sc II Kosturu love Bistrica. Porfirogenc!ova Serblia nalazi $e
oko dana~njeg grada Servia - turs k i Scrfidfe (Srbica). Bl izu
loga grada. gdje danas nema nijednoga Sl~vena, nalaze se Kobni, gdje da nas iSIO ta ko nema Slavena. E t nika granica i1.med u G rka i Slave na ide od Hrupiha i KosIura preko Kailara
na J enide- Vardar. Ostrol'sko jezero ispod K lljtnakalana i SoIlin. ostavljajui Ber (tursk i K araferia ) bez Slavena. i dalje na
K irek(ly (g r k i danas Asvestoh orion), Suho_ Scr (Sc rcz ) i t. d ..
gdje sc vcie s Pi rins kum Mak edonijom.
10_ D ru tv en i tem elj i razvi tka Slaven a poslije njiho va na~e
lj enja II n ovoj p()j; toj bin i. - Poto su se Slaveni naselili na Bal _
kans kom poluo toku i u Istonim Alpama. pojedina se 1)lemen~
nisu. dakako. odmah stalno smjestila u odredenim oblastima. Ci.
njenica. da nase lja na Ba lkanskom polu otoku. osim \I primorju.
"isu bila potpuno usta!je na joi dugo u doba feudalizma. pokazuje. da je naknadnih preseljav anja bilo vie. n<:'go 110 j( 1'0zna to iz uuvanc grade (seoba Velegezita iz solunske Tllvnice
U Tesaliju. sta no" n it\'a u Srijemu 70-ih gooina V II. st. u Ma kedoniju. vdi ke mase Slavena o. iiO iz Trakije u Malu Aziju ).
Tako Su .se slaven!ika plemena. k eja su sc "ct II "rijeme seobe
na Balkanski poluotok dijelom razdvajala i u rar.lititirn pohodima kretala na razlii te strane. jo;; vile izmijdala. pa su na.
. tala nova plemena u geografski 1.uokrulenim oblas tima i ona su
dobivala onda i nova. teritorijalna imena. T ab'ih plemenskih
'.
imena slavenskoga i1i
ant ikog
Slavena. na primjer: Strumljan;
..J
porijekla ima kod svih Junih
Mak edoniji , T imololn; uz Dunav, Dukl jani, Kona"]jan;. Trebinjan;. Zahumljani i Nerctlj:mi
u Jadransk om primorju. Karantanci II htonim Alpama. U medusobnim borbama i naknadnim seo bama nestala su mnoga stara
plemenska imena. a sa mo su se neka od njih sau"al .. u svom
prvobitnom znaenju. ponaj\jJe imena istakmuijih plemena u
sklopu pojedinih plemenskih savua ka o. na primjer. Srba j
Hrvata. Osim l ogOI se u podrujima. gdje je slavensko stanovnitvu
graniil o I neslavenskim. i dal je odralo opte imc Slaveni za 1)0jedine grupe plemena (tak o izmedu Dunava i Balkana. u Makedoniji. Ircdnjovjckol'"oj Stavoniji j AII)ama). Tragovi plemenskih imena sauI'ali 5U se u imenima nasdja Irlo dugo, pa i do
danas, kao na primjer Glam o po plemenu Glamoana, Srb II
dolini Une i Srbica u Grkoj. brojni tragovi imena H n'at u slovenskim krajevima, IlOvie Prespanskog jnera i u Grkoj. iUI'~1
Dudleipa kod M ure i potok Duljepska II Hrvaukoj )lQ Duljebima i t. d.
T a teritorija1izadja plemend;:e strukture ima dublje korijene i II porastu drutvenog rasl ojava nja. ~to su ga uzrok ovale
5eQbe. Raspadanje rodovsko-l'lem enskog uredenja. koje je u Yezi s pl jakom i imoYins kom difereneijadjom - upoelo yec
za vrijeme preseljavanja. znatno se produbilo zbog naknadnog
osyajanja novih p(l(!n,ja i daljih b(lrbi. Plemenski irodoyski
starjeine, kao i jai i istaknutiji rodovi kao cjelina prisva jali S\I
vc':; dio plijena. a i vie, bolje i plodnije zeml je. Roboyi, koji
se kod Slavena spomi nju ve od VL st. u vezi s ratovima i !:trobljavanjem, nesumnjiv o Su radili upravo na tim imanjima.
Rodovsku organi1.~eijll za mjenjuje seoska opina. u kojoj
su obradivu zeml ju dijelili medu ~vdi k e porodice. ( kua ili
hia ). a neobradena je zajedno sa Ju mama i pdnjaeima ostajala
ujedni~kom svojinom opine. Sve (Iok su prev1adivali primili\'niji oblici zeml joradnje s neustaljenim njivama, pri pOl'rcmenom dodjeljivanju novoga zemljita za njive sauvalo se i pravo
opine na privremeno obradeno zemljihe. koje je prelazilo opet
za dule vri jeme u %ll.jedniko iskoritil'anje. kad bi novo podruje oPinskog zemlji!ta bilo privremeno podijeljeno na obradivanje. Medutim, u vu; sa sve veim fJaj)redovanjem po1 jo-
100
\J
!'rh'redne tehnike, a dijelom j pod utjecajem starosjedilaca (narotito u Makedoniji i Dalmaciji) ili samog zem!jiita (na primjer. u kru i alpskim doli nama), pod jela o bradenog zemlj it<l
dobivala je sI'e ustaljeniji karakter. To je omoguilo pojedinim
porodicama da uvrste svoj~ pravo v!asni!tva na odredeno zemljite, a utjecalo je i na sve vetu imovinsku diferencijaciju, jer
su monije slarj ciine - po!to bi se ;~dl'oji le ;z opinske organiueije - mogle prisI'ojiti sve vee dijciOl'e obraden~ zemlj ~ i
na roito vlast nad yelikim dijelom nekada opinskog 7.emlji!ta.
Upravo takav postepeni ra?Iitak u pravcu formiranja kl asoog drutva - negdje brli, ll. negdje sporiji _ predstavlja kod
svih Junih Slavena dru!t\'enu podlogu za teritorijal izaciju pIc.
menskc organizacije i postanak prije spomenutih plemenskih savcza, iz kojih su. u VCZL s daljim rasloja\'anjem drutva. ponikle
u OSI'ojenim pod r ujima i prve slavenske drave.
lOi
I
IZVORI l LITERA TURA
I
I
I z \'0 r i : Arheolol<ih izvora ta razd oblje naseljavanji Ju!nih SI~.

vcnl do poetka VII. st. rOIovo ; nema. Sv; dosadaoji sl avenski arhto
lo~ki nalazi nl Balkanskom !>OluolOku i U I.toni m Alplma iz kasnijih l u
"remena, tako dl st moru izvodIti s.amo rnrol:radno ukljutci otomt.
kak,'a je bila mat(Tijpln. kuliUrI Slavena. To!>OoomaSlika. oblic; n3~IJ3.
oblici ml jL'nc podjele i s li ni \>Osredni i,,o r;. na I<oje st obazi remo koJ
i1. u1' "'3nj. kolonizacije. samo su malim dijelom kriti~ki iS'rateni. a " e~i.
Ilom Su isko ri >teni dosada samo u pitanju naselja"anja Slav.". "
Istone Alpo: (M. K o s).
S obzi rom na to osobilo je "a1no istrdi .. nj. pisanih iZ \lo r3. koj in
;,na upravo ;ll ovo doba u ra.",,k rDO p rilinom brOju. Veinom su to
bizantSki historio&:rafski izvor!. iji s u pisci zli "rijem e sl~vcnsko " na di.
ranja na Balk.,nski poluOiUk I dovoljno putnje pralili lijek d04'.daj. nJ
ljevcrnoj rranici bil.ntske drt ..e u Evropi , Glnni iz""ri o t im dorada
jima lU: Prokopije iz C.zareje (u napadaje do sredine VI. sl.,
umro o. 500. Izd. Haur)" l- Ill . I9I':Q.13); A" a I i j a lu po.lj~dnjih IS
j:'odina Juslinijanove vl.da"inc, umro p , ije 582: izd . Dindor!. U Historiti
gro .d minor. II, IS?!): M ."andar Protekto' (za rnclob)j ~
.Ju~tin. i Tibtrija, fivio u 2. pOl. Vl. SI.; izd. DindorI. HGM ll. 18il):
T ~ o I i I a k t S I m o k a t I (za rudObije M.urikij3. livio za ,'Iadu,"e
Heraklija: izd. dt Boor, 1l1li7). Za razdoblje Fokine i Heraklijev. vlada
vin~ up u eni ~mo vetinom n. kalnijeg pi~cI T e of. 11 J (umro SH: Old.
de Boor 1883SS). i cari.t:ndsk(l4: patrijarh~ N i k iro r a (umr(:o 829: izd.
de Boor 181(0). Osi m toga su joi .. ofniji izvori 13 poJedine do,.dnje u vezi
sa slavenskim n a~lj3"anje", ili la raz voj u pojedini m !>Odruji m a J o ,.
d a n luntro poslij. 552; izd. M(lmm~n u MG. AA, S, 1882): I" a n
Efeski (umro poslije 585; izd. Brook&. 1935): Com~i Ma r cel.
I i n u ~ (tivio u l. pol. VI. st. ; izd. Mommsen u MG. AA. 11, 1693):
M alal. (fivio u VI. st.: Donnski Corpu~): Ch roni t(lll Ila.chale
(o. 630 : DOlinski Corpus): G e o r I:' i j e P i. i d" (ivio za vrijeme Hera,
klija; Donn~ki Co rpus): h o m i I i j e (_ c rk ve ne pro\>Ovljedi) iz o. (;2,
(izd. Sternbleh, 1900); M i, 1 e u I a S. D t m e I r j i (1. dio je ;z .... mena
poslije 610, ll . iz 2. \>OI. VII. st~ izd. Ac ta pne!Orum Ott. IV, dj.lomitn(l
A, Tou gard. Dt I'histoitc pr"f~n~ daM le5 letes grets des Bollandistts,
1814); ?s(udo-~\a"r;k ;J( (o. 630. Lzd. Schdfer. 1664); b i 1 a tl l J); ;

a ft r a r tl i z. k <.> n (dati ran je v3.ira od k raja VII. at. du sredine \Im.
~I.; iul. Ashb"rn". The Journal of Hdl. Stud_ 30. 1910; p re". V. Gorl ~"
u Mjeseniku pra"n;fkot dru~tva LXVl, 1940); li o 1111 a n I i n P o' f j.
r (I ~ <" e I (umro 959). De admini stra nd o impe.;o. (itd. Gr. MurU"csik,
19-19. P"'"' N. Tom ali~ u VZA XX. 1918 ; VOA !Lt. 1928). Za naselja"uni~
Sl3Htl8 u Istonim Alpama najznaajniji jt izvor P I V 1 e D i I k <>"
lum." o. lOJ i izd. \V.ill. "'G. Scr. rtr. Langob., 1818). Kronolo!k; sreen'
odlomci ovih i d rui'ih manje vani h izvora, koji ~ odllo~ na na.>u hi~l o,
rij~, obj8\' ljeni Su u djelima: F. R ~ k i, Documenta historia. Ooroa t ic"e
l'~riodu", antiq uam jlius( rant ia. MSHSM VII. 1877 (I:" . fki teks!()\'i ~ latin
sk,"' p rij~~odom, dij~lo'" u iz .'odu n. IRtinskom juiku; uz t.k $tove histo
riJ~ki i to))O&:rafski komtntar); Fr . K os, GradiVO za u:odo~ino Slo,en.
~,. v ~r.dnjem ,tku l, 1902 l. obzi rom na Slavtne zbirka ~ za \'1. st.
o~vrce nJ cijeli Balltat\Sk; poluotok: drbj odlomJI<p iz historioll"uf.kih
iz vora dan je ; ' I\a slovenskom jezik u, a sad rhj i~prav~ sa mo u obliku
op,irni,iih """esI' na slove nsl<o", jezik,,): Cf a "O j e o II ~ - Tl o II o ~" h,
(J.l~Upa ~ lt 113BOP" 3a tpncl<Y IIc-TOp Hjr l. 1921 (zbirki naj\l3fnijih odlOmak.
,. hi~tOTio$:rdskih izvora Sa srpsktn, prijevodom. nimijenjena ~\udefll im:
za "d u .,minaru).
L ll. r a t u r a: Najl'i!nij; op i radovi o starim Sla,..n im ". nji hovo,
prado""ov;ni . t noge "eli. I<ulturi _ naro i to maltrijalnoj - i 'C"olti jo>
d.na~ .u djela L. JI,' i t cl t r I e a. Slo"nn sk~ sta r01ilt,osll 1-1\', 1900-192~:
livot .ll rych Slovanu l-Ul. 1911_192.5: Manu.l dc I anliqu;lt' &I..c. I_ l!.
19Z3.2(i: RukovU' sIO"~n skt archeolog-ie, 1931. Ns njih se vetinom o~lanjn
t,riku l>opularnog karak .. r . H. C. !l ~ p lli ft II H. C... autle 8 ~tB,toCTl!,
19.45. koji II suti ni. osion doda,'anja neodr!;"ill hi!>Oteu II piianju e(no
lI"n.ze i nekih malobrOjnih novih n~zora o .I<nnom.koj strukturi. ne
donos; u us~redbi ~ Nitdc rkom ni~ta no>'o. O problemu tI"oll'e"tz~
\rcb~ joi ~pomenuti E. S e h "'. a r z, Die Fral!'e der sla ... ischcn Lan,jnah
nltz.il in Osl rermanien, MIOG XUll, 19'19 (hipo:rk rltino i djtlomitno
te ndenciozno. a inate uspjelo rezimiranje stano"i!l, t. l". ~kr i titke'
;:kol e njemakih hi~tori~ra) : H, C. D, ~p lli. B" ll. nPOIIC~O)Ol JleHH. ['),
<KOrO HapO.l:l , 19-1~ qtrn, ' .. B"l>i~. 1l<4B: u mnogim stva rima nek ritieno
slanovi.tt Marrove ikole. u vezi $ ndtim, upra,'o f.n\J$linim le(:orlj a"'.
kao. na I'Irimj~r. O genetikoj poveli nost i Sla"enl p Ski t im . slav~n.ko m
karakleru Gol" i emornorskih Bo&:ara i l. d.); T. l e h r-S p I a'" i n S k i,
O I)ochodzenin i praojcZ)'znie Slow;.n. 1946 (najnc)ViJ. analiza .~ $1.no
Vi;: l ~ slavensko /iloIOllije: pradomovin~ Slavena u rll"nom id.nlitn a ~
islo"on' Poljskom): n. H. T p t TR ~ o I. BOCTO~KocunR "C~ K C nlle>!"l'.
19o'S (\ipi~an r~ u tue sovj~\skih histori~ara: p roizlazi iz Marro~e IkOl~
o ruyo;u jezika, I'I rtlpostlvlja t'enuifku vczu izmeu Skit. ; Sl.a "tna ,
trali ' di"'e slav.nsk~ el noreneze U Ukrlji,,;): K. J. t d 1 e 'O. s k t. Atlas
1{> Ihe Prehi$IOT\' o f Ihe Slav., 1~~a I49. ~10 $t tie mate rij.lne kultur~.
!O3
potre bn o je, osim o.."ovnih
r II t
Niede r leovih
Prol iv Kopila.Cl'. i Mik lo'itC\a m i~lje "ja. da H""l i i Srbi p red

~tavljaju ~kl;M izmedu Slovenac~ i Bugara. doku.l i lu u dru !:,oj pok".i,,,
XIX. $\. D ii m m I e r i n.rotit o F. R a k i (OQe'" SIarij ih ilvora za
hrl'atsku i srpsku povijesI srednje!: a vijeka, Knji levn ik l. ]864; BijelJ
Hrv31 ska i Bijel . Srbija, Rad JAZU 52. 1880; K G rol j T. Flonnskij o
Konslantil1u Bapcno rod nom, Rad J AZ U 59, 1881), da naKij~nj, SI"'e n:l
u upadnom dijelu Balkanskog poluotoka id~ " i5l0 dobi, k.d i njihovo
naseJjenj~ u istonom dij~lu Balkanskog poluOIOh
i " iSIotn im Alpa ma.
I. j. " drugo polov;nu VI. i pO l ak VIl. 51.; V. J a ri t (Ein Klpn~I ...'
dok,uo je USto. d a Hr... ati i Srbi ine ! juine ,I r.n e pr.ro:lan mOM
;,mI'.du Slo"enaca ; Bu~a ra i d a su prem . lOme n Uumnjivo i<1o~ po r;
jekla . Na lom Su osnovu Ra ki i JaJ;:i t odlu~no " (je lin i odbm 1\0nSlln'
hno" izvjdtaj o dvostrukoj K obi "au pu ku Car(V" kombiudju. Njim.,
"e pridrutio "el:k b roj hiSlo ri a ra kao K J i r e ~ e k, S. S I a n o j e v i .
F. S i ~ i (pot kraj s voga livota p ristAO j, u ruk opisu Ivo(:a Prel:lcd.
h"a l~ke povij esti na d"os lTuku seobu Hrvala). V. C or 0' i~. 1>1 E I' ;I ~'
>1'1 P (noPWHporeH II T H H31u 3 ,,"p O/Ula TPUlltlllj;i.. r", c,," ~ e AH I. 19~91.
radovI, spomenu li JO;:
KJ>TIIHC H~ Pyel! e ;U>CHCAwMX ~P'C .. eH )lO XVII B,

19.16 (uvodne ilavc); B. A. P hl 6. K o... P.we",o .!UW'lOlI eA Pyel!, 194~
5.
Ll.
~ O B,
(prvi; d.ielomirno drut; dio k njire);
n . H. Tp e T . MoB, n. d.: Hn o-
pMa K)'.1typW JlpuHd Pyell I, 1948; J. K o s t r l e .. k i. Les ori!:'".'

de la e;l'ills.tion polor.. iR. 1949. Prii, no s,mo donekle uspjeli sistemil ifk] pok ..... j na tOni podrlK'ju k od n*f je M. r a p a ul. H 1\ H_J. K o .. I'
~
e I II h, npe r.'i(.1 JoI lnpHju llt
cpeA-
Ibe .. ItICy. 1%0 (usp. kritiku J. "oroka ; K Gr~fen ..... era. ZC V. L95l.
i ;tvjdl_j O diskus iji II P(lvijesno m dru!tvlI Hrvahke, HZ IV, 1951. kiD i
odrayo. M. Gar";.",", i J. K o"a~e\' ita II Hr 1%1, 3--1). M. r I JI' ul l"
H 1\ H, K. H.jtnpH jH)! ,"'OBtHCK H.. " y.1TYPUIa HaUl e SeI<Jb. II npo(..,e .. .v
IIO~K." H~"ttH HX It>HX OlO< 06~lIu. CrapltH lp. H. C. I. 1950. Usp. i J
K o r o I e e, U~Gd vmaterialno kulturo zj!odnjej!a s rt dnjel: . vek a, 19f>2.
S n.seljenjem SI.,t na nl BalkanSk om poluotoku i njiho vim odno
li ma S Bizantom i Ava rim a posebno se bave: M. C. II p II II o D (3aC tMH ll t
IiUM ... c><or o no., ooCTpon CuuHa.",. 1873). A. JJ. n o r o .'I II II (llJ IICTO
PII~ CU"~"CX H" nepelllHlICtllllA. 1901). L. N i t d t r I e (Slo\". starof. II:
POvod polltk~ "Slovanu jlfllich 1-2. 1906-lmO), K. J i. e e k (Ce.
schic hle dtr Serben, 19/1." Rado nite\"u prijevodu Hm. 192'2; 195-"1); H C
Ll e p a R H II. (HCTOPlI" 6 0.,rap,," l, 1945: kod Srb.
ra II o J e
"Hh (BII3al'THj. H eP<>H I _~I, 1903-1 906) i B. T\Op O Bllh (XII CTOPllj~
fioc"e I. 1 9~O: kod 11"'a la V. J a l,! i {: (Ein Kapilei .,,~ der Gesc hichte dtr
,(i~sI3.ischcn Spra(/'en, i\fslP h XVII. Hl95, pre". M. Kom ooi u: Jal:i, Kra l
izab r~n i spili, 1948); N. N od i l o IHi sto.ij. s .t ~njej:' vijeka II_ Ill, ]900
-1 9(5); F. Si'i (Povijest lI"'at a II \"rijem e narodn ih vlada ra, ]925) i
P. S k o k (Do l ~uk Slovena n. Mediteran , 1934); kod Slovcu ca Fr. K O r
(]l 19odovine JUl:oslO" 3nov ,. ~eslem s Ioi el ju po Kr. , IMK VIII , ]898):
L. li a u p I m . n n (Lu rapports des Byull1;ns avec les Slaves tt lu
A" arel pelldanl ). seconde moili ~ du Vl, s iecle, Brzalllion [V. 1917-1 928;
19'19) i 8 . G raf e n. u e r (Nek.j "pra.\anj iz do,", n aselje,"~nja juinih
Slonnov, ZC IV, 195(1).
Pod.l ke i~ vjd laj . KOm l.nlina Po rfirogcncl3 o dosdjenj u Hrvat . i
Srb. nauk . jc do sredine XIX. It. p rilIlala u cje li ni kao v~ rodostoiM
(Iako J. K opil.r, E. Dii mmlcr, p . S af a r ik i F. Mik ioli t i
U suitini iSlo Ilanovi!le uUl imal; st! u tom pit3nju i ne k i k asniji pisci,
n. pr. K. r p o r (1-1.38eCT HJI KOI1CTI HTHH, 6arp'''opo.llllOl"o O Cep6ut.
II Xpourulo. ]880,. T.
O P"" e K H A (~ ocjeni Grol o", rad a. )!{MH Il
213, 1881), N. N O d i J O (Histo riji Hcdnjeg vij.ek, 11!, 19(5), M. B . r d a
(~ob. Hn'au ; Srb NVj XLII. 1933 34: medutim je autor u posljed ,
nje vrijeme t o mi!ljenjc napustio i danas lIstupa tezu o j ed noj ICObi
Slavcu na Balk. n, ki poluolOk . usp. tCl e Hrl" lSka dijaspora i Ava ri,
Su ro hrvatsk. prosvjeta. 111. st r .. ~v. 2, 1952) i G. L I b u d a (p ic 'sz,
p.~ stwo slo.lat\skie, P.(, stwo Samona, 1949).
. ~'JlType j>"lI!lllI~ C .. Utll. Y p .1I0K
e,. e
<fl .,
104
Ul la dva kraj nja ~I~di~ta poja"lji"ali s u sc u nnuci i poku;;.j!. d~

~t KonS tantino" izvjdl.j t ek djelomino p rimj ili druk i.i~ ~rol umatj
T.ko jc H. H o ... o r l (The Spread o f Ihe Slavt!. P . IV: Th e Dull!~rian s.
The Journal of th e Anlropological InSlitul of G real Drilain "nd Ireland
ll. J872) prihvali o izvjdlaj o kasnijem <In seljenju I! rv.tu. u I)jima Je
~Iedao !lue-.rc. Kubralove podanike ; iSH> tezu, koja lc osni\"u n~ pOll r~
Inoj inl e rpre l aciji izvo i povezivanju r31li illh h lSlorij~k ih dOl1adaja,
pri hva t io j e i H. G r e 1:0 i re (L'origi ne ct le !lom de l CrOD IOJ el Scrbn .
Brza nl ion )(VII, 19(44 5). F. K s (I z l,&:odov;ne Jugoslo "anol l' IUlem
slol~l ju po I\r., lMI\ 2. 1893) i V. K I a i {: (Hrvatska plemena 0<1 )(1 1. do
XVI. sIoIjeca . Rad JAZ U ]3(1. 1 897~ PovjeS! Hrval 8 l. 18991 odbili Su
Konstantino" iZl'jdla j o mjc~tu pradomovine, a p rimiH njeg-ovt podaIke
O d rul:oj $tOb i i njezinu vremenu. SI.vlj.) ufi j.e u Vtlu SI Samovom
drh vom, odakle Su 1>0 njihovu miW enju doi li i o slobodioci d,lm .tinskih.
SI.ven~. L. K i e d e r i e je naprotiv primio podatke o p r800movini. ali
ie povezao h"'a ls ku i s rpsku seobu snaseljenjem 8 . lkan sko/: poluotoka
Slavenima u Vl. s lolje6,. L. G u m" I o '" i t 1 (Di e I>olil,sche G:$=hiehlt
der Ser,",n und I\roalen. Polit isth antropoloe-; selle Revue 1, 19(3). ~ "el;
sa svojom leo rijom O J>O" tanku drhve k ao rnuh.lu t ora. da je jtdan
n.,od I>oko rio d rugi, prihl"a lio je poda Ike o p radolT\(lvini ; " .e menu dostIj.e nja Hrvala . ]i ih Smat ra ~Ol$k;m plemenom. koje Je u O,lm a d j i po.
l uklo Avare i pokorilo Slavtne; Jagitcvoj argumentacij i stavlj. prigO"or,
d. razmje rno malobrojni doseljeniti nisu mOI!1i utjeca l i nl ju;n! razvOJ
otprije do.eljeni h Slavena. Dok jt leoriju o I:ot!kom porijek lu HrulI
l j . R II S, Kralji dinaslijt- S,evla dit\, 1931; Slov.n stvo in vislans k i H"'al;
6 do 10 ~tol., Elnolog Vl, 1933; J. K t I e m i n I. Goli nl D.lk an u. CZK
XXVII. 1932) h isto rijska krilik . potPuno odb_tila, n l OSnol'U GumpIo
,,
105
"
" 'i(ltve teo rije o PO$t.nku drt....e pokuSao je ~. t u p, n i t (Bel. Srbija,

Narodna Starina I, 1922: Srbi Plinijn i PtOlomejo, UBllj"hea 360p"" K J.
1924, The Sett lcments in the M~ttdonian Town 01 Srpti'tc. EI11(l\o, ll.
1928: Prvi nO!iQd elnikih imen l Srb, Hrv .t, Ceh i Ant. na i. m.J da
obrani Kon st antinov i,vjeUaj o doseljenju Srba, I da u Srbi ma ; Hrva
t,m a pron,de pn'obi tno k avkuka plemena. koja su .ok doselila med"
SIJVene. Njemu se " pitanju itvjdloi" o doselje"ju Srba pridruiQ ,
P. S k '-' k (KonslantinO"I Srbica n. Bistriei u Grkoj, rJ!ac CAti li6,
1938).
o tkad Su l. B. B ur." (TIle Treati s De ~dminislra"do imperio. Dyz"n t. Zeitschr. XV, 1006. pre". II VZA X, 19(8) i G. ManojlO"i
(Studije o sl)i~u D~ adminis\rando imperio tira Konu~nlina VII Porr;
rOl!enila, Rad JAZU 182. 1910. 186, 1911, 187. 1912) dall analizi KOII.<l3n.
l;nO'"8 spisI u cielin i ~vrstu podloru, jadj.lo .sc s ve ,-iSe pilanje krlti~ko.<:
pret rua poglavlja o Hrvatima i Srbima. Toga se udatka pri h "a li o II
nizu raspravI L j. H a II II l m a n" (P rihod H",.10,', 8u1irv zbornik 1924.
;$\0 II hr". prije,", Zbornik kralja Tomj$lav~. 1925; 1\0nS\311I;n Porfiro.
I!"eni! O porijeklu sla no"ni'I"n dubro"al\o~ zaleda. RektarU\" zl>awik,
1931; Kroatcn , GOlen und SarmDlcn. GHmanosl3vica IH. 1935: SCQb3
Hr-'au i Srbi. Jie 111. 1937: Podrijello hrvatsko!!" plemsw3, R.d HAZU
19-12; HrvaIsko pup!t:mSlvo. Razpr.,.., SAZU. razr. 1.1 ze-od. in drufh .
"~(If: l. 1950) I odbacio Kon~13ntillOv izvje>taj o seo~i Srba, ~ II njegovu
izvjdtaju ostobi Hrv.ta upletanje HH31<1ijo u te dogadlje: scobu H"'atu
(od 1935 daljt lakoder i Srba) !"'atT~ hi storijski opravdanom. jer jc
il,'je;l.j o nJOj u 30. IrIavi ":orutantinO"a rada p rema njegovu mi .ljenju
l' cjelini preuzet iz tradicije 11na ta. kOjo bi. prema tome. u ma j!o,oril.,
o d'jemo .tOba mo . avarsk,,slaven . lwj i I<.s nijoj h,,at skoj. !-I"'ati _ o
kojima kao i O Srbima od 193[. dalje. last upa na nesi"lIrne izvore osi.,
njenu leoriju Ilarukokal'ka~kog POrijekl. _ pobijedili su PO njec o,"u
mi'lje" ju u "rije,ne Heraklija na zapadn(lm dijd" Balk."sk(lg f10Iu(llok~
Avnre i Mmi '" namelnuli kao '[.(Osl'odori Slave na _ (Sk l.barhontu). t. j.
~I",'usko p raplcmstvoc u I' rijeme dom ~ tih vlad.ra. Hauplmannove rezul .
t "le o dvo.lTukoj ~obi narofilO o pt.I rijeklu HrI'au i Srba. klo i u
I)O$I.nku hrvatskog a plem,,,. odbijali su ~z detaljnog (lbjl~ njenja
8Ijrdbt,,;d Ratl(og ; Ja/ria. roziv~ju"i ~C n~ njihovu _ nesumnji,'O <lije
lom 1.asta rjelu i manjkavu - argumentaciju," M. D a . a d a (Po~tanak
hrvaukor pIems Iva. CHP l. 1943) Iup.ouluio ~ naPOst n;"~Qvu m;:;lje.
nju O [>Qstanku hrv31$k(le- ple.n ~tvn. dclkaluj ul neodr!ivu ttlU . dn ZJ
vrijeme domatih vladora nije uopt( bilo hod Hrval 8 piemsh'., Tezu C!
dvo~trukoj seobi Slavena na BalkBn~ki poluotOk br i ni nD osnovu prob'e
m.titne elnolo;:ke gradf. _ ne ulazei u konkrelni "istorijsk i ratvilait
- lakoder B, B. a t I n i t (Uz r>roblem do~ljenja Jutnih Slavena. Zbor
nlk radova Filozof, rak ., Zag re h 1951). B. G raf e " o u e r (Nek Dj vr>ra
;:.nj ... ; Prilog k rilici izvjdtaja I\o,mantin. Porfirogeneta o dosclJeniu
M~duljln.
)06
1"_") odbi,' . polaznu totku II.ul't, nonno,'ih "Otiolo~ ill

li rvaIJ, HZ
.,..,...
S
. bT
kon~lrukcija "u vui $ druj!(lm stobom. dokazujUi. da .'" I~\'en' ."
udru te ni S Avarin'" u plemenskom sa vuu. u "e robO,'1 po~ 3\'a~skLII:
t(lspoda rima. p remda prihata njelr(lvc ruullalt o d"o,st rukOJ seob ..~'
tanje stQbe lirvata i Srbi je p rem. to mc JO! i dana~ ,st~ on,ako ne nj~ '
.enO. kao Mo je bilo u vrijeme kad je dao p~elrled ovoo: p,tanja D. A" a
~ I 3 S i j e v i , koji je i ~am bio sklon da j)t1llU dvostruku SO'obu (Seoba
S rb~ i Hrnta. Nn. cnc. IV. Im).
Kod SrbJ l H r\"3U koncent riralo so' nMutno prou~IVlnje na~ljav .nia
Slavtn~ "a pitanje jedlle il; dviju .~oba. a historiji kolonludje poklanj~h
se do m;e-radJ ~ u "ezi s Turcima 11I"0!,0 m."ja patnja. N.p rol;v. 1\~.'O~'.I.O
de u1j an studij koloniudje, pon ajviSe u "ul I problemo~ ll"ermlnlUC'~'
k.ddnjeg $Iovenskoll" etni~koe- (erilorija karakteriz,r. p,ouf.,.anJe
~:5eljenj" Sla"en~ u ISlofnim Alpama. Najznafajuije starije r.don. O Ion:
pil"nju dali s~ O. K ammel, F, Kronc s i J, Strnn. dt, al, SI' .SV:
stariji radov; () naseljenju Sla"cn a u I st(lnim Al pama ,'(,no m las tITJe!'
poslije duto&" niza rado,.a M. 1\
I (prrll"le~. ruult~ta do 1933. u Z~~
dO"ma SI""ence" od nase lit ve do reformitIje 1933, .ttt ~ nlY.ed e,,,,
slnriji rodovi d ru gih pisacu, I<no i sa mug KoU; meu njtll',o,',m pnjanw o
\H,bH k acijam. O tim pitan ji ma oaj vatnije su rasprave: K j)ostal1~u ~In
"enske zar>.dne meje. Rnpr3ve ZD 516. 1930, i Slo"ens ka n aselI le" no
I\oro.kem, Geol\'. ,e~l. 6, 1932, medu ka !Jlijima Vlahi m ,la.;ka. 'me.n ~
" " GMS ''""X
mc d SIO\iCnCl.
, SIO"cnska n a selile" na Ko rO:lkem,
, Koro,lu
.
zbornik. 19-16. s op~dnom bibbo~nr;jom; O s tarej.i slo vcnsk, kolon~za
'i " Jst ri RIl"ran SAZU. T321. 11 zgod. in dru!b. ,'ede I. 1950: "ajno
'J
v
L' l
.
.. . er
""iju si nlezu njeIrovih p routavln;1 predstavlja ~rilo~ " o .0n,uc'J~ g ~
mnniucij. slovenske zcmlje, HlJV. 1951), O S11" 1\0S(lv,h., rado'" treb,
da k ao po~ljc<l"ju sin tt!u Sa sITane njcmafke h;sto"Q~r.f'Je ~ro,nen~m,
_ u mn(lglm st.-arima tendenciozni i net otni - rad E. K I ~ b e l a, S,ed lunll'!geschichlt des deulllchen Sildostcns. 1940.
.
.
Odn(lsi Slave nn S8 starosjcd;(lci ma do sad su jol I'r~"oal(l ,strden,.
Za ,ornju P(lsnv inu i Podravinu dosad su najvi,. radil i na tim proble'
mlmn M. K o ~ (u vez; I koloniu(ijom) i J.
raf t II a u. r. (u ~ur> ra.
"ama o pokr. luv.nju SIQ"enaca i histo riji s10vcnskih n",odnlh rJuamn.
Y. ,,~,'ode ut pogl. V). n na BaU<anskom ~Iuotoku ~ . .)ircte lc ~~i'
R(lmanen in de" SI~dten D~lmatiel1 s. Denkschrorte n d, \\ ,en, ,o\l<ad . d. \\ "'-'.
Phil..hist. KI. Xll!l i XLIX , 1903-1905; Dit Wlachen und Mauro"'l ac~,e "
!II ckn lnnkmftlern ,'(ln Rag u"",. S. Btr. d. k ,!. CeKlbc~afl der W.ss..
Pra!:" 1879). i P. S k o k (Ool~zak SIn.-e" ... ; SI(l".nSl~o , romlMlvO n.
dahnaunskim os trvim a l- ll. 1951. i u nizu manJ,h prolo!'n), " do(\i(!1ui i
5u Ih n~ vlie mjesla u svojim rupravama i <lrugi pisci (,.... , Budin,i,. F.
Ra,nov;;' K Oil ir. J. Kelemina i dr.).
O odnosu izmedu Slavena ; Av~ra u novijoj ~ l1istor,iQ~.rafij~ ,e,-,~.~
nllwgQ raspravljalo. POlkr~j XIX. ~t. jataju u njemak O j h;~I(lroO((Tn"l'
O.
'93'"
10i
,i'
I
leorije
"er!ivo[vornom,
anarbit"om ka rak tuo
sla"enski~
naroda po_
taknutc sk ret.njem njemafkih im[lf:rijlliSlil'kih Idnji p rema ;s10fnoj i
(I
juroi510~noj Evropi, j~,r.dene na osnovu op~ iduli~ti/:ke koncepciie
nJcmal'ke
narod.
hi~I Orioa:tJrije
u roenom,
neilmjrnljivorn karaktuu !>Ojed:nP,
na st. rijim !(orija m. iz doba romantih (i kod Sla"cna) o neu-
1obQ.OOlll Slaven. II uspo redbi s Gl:rmanim._ Budu!,i da je ipak trebalo

prou~i objdnjenje .1 velik. slaven.ka OiS\"aj.nja II r anOm Srdnjem
voeku. n,km.l'kl ~II 'I hi5lo riear j pronall; II Ava rima. tobo!njim gospodarima i orC'ln'u\orima sla" en~kor robij._ Sve do Dru&'Q,a .vjetskoi'
r.t. ]l(>ja,'IJuju !C' II njemakoj historior.lfiji raspra~. kOje bi trebalo
da dokalu, klko Su SI.ve n; napreda" ali s.amo pod "odstvom A"ua i do
tranka. oo kojih lu ih oni tjo:ul; (u$p. E. Seh,,a r z. Die Frate d~'
sl ...isch~n Landnahmneit; E. K I r b r I. Langobarden. Baju,,a ren. SI...~e.
Milto:il. d. Am,op. Guell. in Wien LXIX. 1!I39. i t. d.) i kako vein3
slavenskih <l rbva (RUSija. Poljska, Hrvatska. "arantanij a) inoa Ge rman"
kao svoJe osniva~t . Pod utjreajem tih teza. trO rija o olu~nom lnaenju
I:'eol:rafske uedine na formiranjr kon anog karaktera pojrdinih narod~
i yije'li o Slavenima u "ajranijOj ptriodi njihove his tori je. koje 'u
pogrdno u~ett nt kao svjedohnSI\" o od re<lenom s t u p n j o slavenskoI:
razvi tka. ve kao svJe do~ans"'a O ope m k a r a k t e r u Slaven . sli<'ne
~u se teorije pojavi le i kod poje din jJ, slavenskih histo riara. U k rajnjoj
fo r mi UStupao ih jc I:~~ki h istoriar J. P e i S k e r (usp . p rije svej;'o Die
~ I te ren Uel.ich urtl:'rn der Slawen zu Tu rl< ol a la ren und Ge rma tlen. 19:).;;
The E~pansio" of the Slo "s u Ca mbridge Medic,'. l l lis tory n . 1913. 1936'
(p re". R a_~irenje Sl ov~na. Sta roh rvat,ka Pros\'jet J. NS l. 19Zi). p ri
t~mu se mnogo oslanjao i na s"oje pogre~nc t ~ori.k " n~i ~ kasnijom
periodom ~Iovensh his torije (". lite raturu uZ pogl. V). I<ritika je dodu~e
odbacila njefov" arg"mentaciju i~ kasnijeg ra~doblj. (A. D O P Ich. M.
K O 5). illO t lko i njel:o'-c ~I;molo~kt "'I!umentc (J . J. n k o. L. N i e
d t r I t ). Ipak jc L H a u p t nl 3 n n (Le! rapports: POli t iKhe Um ...lil
zunlrcn unte r dtn Slowcn~n '-om Ende d. 6. Jahrhdt. bis zur Mitte d. 'l.
MI6G XXXVI. 1915; Stlroslo"enska dru~b8 in nje stlno"i. eJK? 1. 19151919; S18,OIJOYlnska in sta roslo,ensk !voboda~. (;as XVl1. 1923: Slaven
i Gum.n na po~tku SVOI: d.-tavnog tivota. H'\"3 tsk3 revija. IX. 1929) za
drulru polovinu Vl. i poetak VII. .t. ni.ta dokazao vrbovno gospodstvo
A'a,. nad velikim dijelom Jutnih Slavena. Iz same te ~injeni. medut im.
on k btz dovoljne .n.lize ~od'hja " .. a",ko.I,,'ensk ih odnosa, na temelju
Pe,sktr()vih shv"'anja OOino do POrreSnog zakljutka o ropskoj pod re
denost i SI..-"n' i u suit ini primio i P"iskc ro,c tue o karakteru Sl.ven.
i njego"u fo rm>rnju, i.ko uZ vrfmensko ograni~nje do VJI. st. i pro
Storno oa-ran itenjt n. Jutne Slavene. Grada nska historiografija POkaula
K i u otpo ru p rotiv tih teza nemonom: St. Stanojevit je (B M3all.
TMj. i (pOli ll) bu ik.kva osno", postavio teoriju o feudalnom kar.k .
teru avanke drhve. uzimajui A"are kilO leudake, a SI3\'cnt kan kmt
108
tove; F. $i.i (Povijut) je na osnovu fabuloznol: opi a"ar~k"l: hrinJ: ~

iz kuja IX. SI. postavio teoriju o lome. kako Su A,ui. naselJeni u hrin
j;'o vuna mrdu Sl ... ensk im sel ima. ugnjeta.-a!i Slavcu" i dob,v.1i od njih
pol)opm'rrdne p roizvode, a J. M a I {Nova pota 11o"enslle h,storiog .. fij.,
Cas XVII. 1923; P rObleme a uS der FriillgtsChichte der Slo"'enen. 10091
je mislio. da se mole ob ra niti od Haupt mannO"ih ukijllt~ka O lorm:
odnos. izmedu Au ra i SI."ena sa mo ntgiranjem bilo k.kn podred~no"i
Slovenaca A"ari ma, pa jt odbacivao; Haut'tmannove potpuno ~,g um "
zultate O .Iovrnskom poli t ikom razvitku. To:k je mark5ist itka kriti k.,
di$lousijc izmrdu Hauptmann. ; Mala (D. Z i" e r L. pitud. A. P o l j I n e c.
Nrkaj bu"d k t' rllvd i o starih Slovanih. Sodobnost VI!, 1939) poknab
potrebu tla sc izvr;i anabu laze ekonomsk(odru~t,e"oJ.[ razvitka Aura
i SI3\,.na " konk retnom razdoblju kao jedini mogui nar,n. da sc djd;
taj p roblem. Ta je a naliza (B. G It n" uo: r, Kekoj .. praianJ. ZC IV.
1950) dOista dala potpuno no,'r .aultale. :-.i. d r ugi. veoma problematian
nain pok uava da rijdi te problt rne M. B a r a d a (Hrvatska dijaspora:
H,,'at.l<i '- I'~teo.k; frudalizam. Djela JAZU 44. 19521
r.
109
IV. POGLAVLJE
UVOD
t . Ekonomsko -drutven i razv itak Evrope do X II.
~ I o ljt(a.
Na poetku ranoga Srednjeg vije ka pOlitoja!e s u u ekonomici

Evrope znatne razlike ;.,medu pokrajina. koje ~ll pripadale Rimskom carstvu, i onih. koje 5U bile van njegovih granica i II kojima
su ivjcl .. barbarska plemena. Osim toga. osjetljive ra zlik e odrale
Sll sc \I prvo vrijeme i medu samim plemenima. koja ~\I bila na seljena na bivem rimskom teritoriju. pogla"ilo . bng togi!. to su
oni! prije II razlii t o vrijeme dolazila u neposrc(inijc "CZ ~ s razvije ni jim carstvom i stu ni intenzitet tih vcza nije bio kod svih
njih jednak. a zatim i stoga, Io sc njihovo naseljavanje \I obla sti Rimskog carswa dogaalo II duem raunaku, od pn-e pol ovine V. do sredine V II. stoljea.
U ~emlj;:ma oko Sredozemnog mora potpuno je vel: II rim_
sko doba prevladao u poljoprivredi d"opoljni sistcm. koji $C
ondje. ~Z bitnih promjena. S1!llV,,<> i poslije seobe naroda.
Ali, to razdoblje preds tal"lja II tim krajevim a velik 13.~ l uj na
drugim podrujima ekonomskog i;'ola. Ve II do ba kame antike
pu inje opadanje zanat~t"a. trgo,inc i novane privrede: kako
su ba rbarska plemena osvajala poj edine ob lasti. sve jt' viie na zadovala novana pr i'Tcda. a proiri\"alo sc " odrllje naturalne
privrede. oa kada su (o. 700) Arap i zavladati yelikim dijd om
sredozemnih ("Ihla!t;. pn:stalll je goto,'o potpunu tr,ovma na
Sredozemnom moru osim II bizlln!s ki m oblastima.
111
,n.
Jo su sc Z<lllajnije promjene: ekonomskug livota dogodile
II sjevernim i is t o nim podrujim:l Evrope:, I)Tij(: svega II poljoprivredi. Do pnih vjekova nde ere kod Germana. a kod Slavena ndlo due. nji,'e jo~ nisu bile ustaljene. nego su sc odrb"ale na i~tom mjestu n~j\'ic neko liko godina, Sada sc njiv e,
najprije II vezi s uvodenjem dvopoljnog siste ma, ustaljujll. a
II VL ili VII. st. javlja sc II sjevernoj Galiji iropol;n; siste m
(I. j. naizmjen ino $<: na s" ak oj treCini obradilt zemlje sije
prve godine o~imi usjev. druge jari uSjCI", a trete ostaje zemljii
n<l ugaru), i taj se sistem do kraja X. st. proi rio po itavoj
Evropi i os tao II Evropi, izuzim ajui Srcdot<:mlje. glavni nain
obrad ivanja zemlje sve do XV J[!. stoJje~a.
U vezi s napredovanjem l)oljopriv rede formira se selj aka

privatna ~vojina, koj a za nekada .! nje pokr;ljine Rimskog carstva
zna i c!ro!Jl jenje latifundija u seljaka imanja, a kod G ermana
i Slavena prijelaz od kolektivnog vlasnitva seoske o pin e. koja
je pO\"Temeno dodjeljivala porodicama zemlji~te, da ga obra duju i uivaju. na zeml jiinu svojinu pojedinih porodica. Seoska
OI)Cina (m arka ) postoji uglavnom i dalje. iako u vezi s razvitkom
feudalnog veleposjeda dob iva kao cjel ina podreden poloaj prema feudalcu. Selj a ko privatno vlasnitvo. naime. ustaljuje sc
samo na njivama. Sume i painjaci. naproti,', ako ih ne bi prisvoj il i feuda!ci, ostaja!i su svoji nom seoske opine, a osim toga
su seljati i njive poslije ietvt ili one na ugaru zajedniki upotrebljava li ka o panjak. S tim u vezi primjenjivan je j ujedniki plodored na grupama njiva svih seljaka. a seoska opina
ilna i neka druga [)rava (s obzirom na isko ri iiva nj e Ju rne. ponegdje i u seoskom sudu i t. d. ). U tom izmijenjenom obliku sau,'ala se seoska opina do kraja feudalne periode. Ba! zbog
toga. ho sc tim ra zvitk om intenzivnije iskori iv alo ve prije
obradivan o zc mlji!;te, u prvo se vrijeme joi ne javlja potreba.
da !c II veem oJlsegu proiri povr!ina obradivog zemlji!ta. Tek
kasnije, od lX. i X. st. daljc, nastaje doba velike srednjo\jekovne kolonizacij e.
Na os novu toga ekonomskog razvit ka izgraduje se j feudalno druitvo podijeljeno u klase feud alnih velikih posjednika i
zavisnih seljaka. Raspadanje latifu ndija. nj iho,'a dioba na se112
I
I
I,
ljake I)osjede ko lona i prija!n j ih rooo,'a omoguila je post~nak

kmetskih odnosa tl onim pokrajinama Rimsk og tarst .. :!. kOJe su
u doba seobe naroda manje pOSlrad a1e. Km etstvo se takoder poln.ljuje kod Germ ana i Slavena i u onim pokrajinama carstva,
.I,dje su sc oni nase li li u veem broju. To jc bila posljedica unu~r;:..'nje diferencijacije u s(oski", optinama i plemenima ..koja se
vc ponegdje prije seobe javljala i kod pnvremene podjele Z~
mljiba. il za vrijeme seo be na roda i kasnije u2rok~va.13 formIranje velikih zemljinih posjeda u ruka ma rooiovsk.'h I plem~n
~ k ih prva ka. naroi t o vojnih voda. koji se !,,~tvaraJu u ~ kraIJ~
ve~ i oko sebe okupljaju naorufa nu pratnJu ...d fu!mu~. Na
taj ~e nain u fano feuda lno doba stvara pri:il(gira~a .. svemOila klasa feudalaca -velcposjedni ka. a ~Iobodnl sc seljacI pretV<lraju u km eto\e. Tim se procesom svrava i ranO feudaln.o
doba, t. j. prelalna perioda od rodovs koga do potpuno razVIjenog feudalnog drul\'a.
Do kraja XI. st. na Zal)adu prevladuje naturalna pri~reda.
l ~eljab gospodarstva. bili! ona slobodna ili zav~sn~. kao '. \"l~
std a proizvode uglavnom za. ~VOjll linu pMrOtlJu I p(,dmlruJu
s\'oje potrebe uglavnom vlastitom proizvodnjom. odn"sno isko
ri;ivanjem radne snage i podavanja kmct.wa.
T o vr ijedi i za obrtnike proizvode. pa.sll za l ~.obrt i Irgovina u prvim vjekovima ranofeudalne peTIode blJ, I.rlu slabo
fal.vijeni. Na Zapadu s<;o obrt nika proiz~odnp o~a.-1 .ta ugl~\'
nom u seljakim gospodarstvima. a samo IZlnetno Ima profesIOna lnih obrtnika i proizvodnje za trite. Razm jena dobara postoji. naroito na granicama izmedu pojedinih. z~malja. ali predmeti stranog porijekla u arheolokim nal al.It,ma toga. dob~
mogli su onam o doi i kao pO$lje~i<:a .r~lnih ~ohoda .. pIJakc I
darivanja. a ne samo razmjene. SaJmol'] 1 trgov ma. ~~lIh su rumjera. ali je trgovi na vei nom u ruk ama p~ t uJuelh .stranaca
(Sira ca. Arapa. Zidova i t. d.) .i ugla.vnom Jc osrame na .. na
luksusne predmete ili je u vezI s pljakom (na pr. I TtO' ma
robljem).
Neki gradov i u unu tranjos ti sauvali Sl1 se k a~ nase~ja ~~
iz rimskog doba; oni su crkvena sredi ta ili utvrdenja. a OlS~ JOs
naselja ob rtn ika i trgo,'aea ka o naroite drutvene klase l n~-
li3
maju nikakav naroliti pravni poloaj. Neto je drukiji polob;

Venecije i nekih primo rskih gradova na Zapadu pod bizantskom
vlau, premda i oni ive tada vie od nekih gra na poljoprivrede (maslina , vinova loza i t. d.), ribantva i soli nego od
obrta i trgovine. E"ropski zapad ekonomski zaostaj e za Arapima. a pogotovu za Binulom. Carigrad je u to doba najvain iji grad i po obrtni k oj pro:zvodnji i po trgovini. Tek II
XI. st., kad su se na zapadu poleli razl'ijati gradovi kao sredita obr ta i trgovine. lla~t<lj e u njima graanska klasa obrtnika
i trgovaca, I'afna i u ekolJ!Jll1skom i u pditikom ivot u. koja se
okuplja u lloI'im naseljima s naT!J~itim pravnim poloajem i
uskoro nadmauje i Bizaot i Arape.
I,,
,
,
~.
J uf.ni Slaveni izmedu Bizant a i Franaka do IX. 5tolj.a.

- U vrijeme konacnog oSI'ojenja i nascljenja Balkanskog l)oJU'
otoka i !stolnih Alpa od strane SJa vena na kraju VI. i II poetku
VII . s:. formira le Su se u Evropi dvije osnol'ne sile izg rade ne na
donekle razliitom drutvenoekonomskom tem eiju. a na bitno
razli itom politi k om i kulturnom naslijeu Bizant i fruna,;ka
drlava. Pn'o. predstavlja na novim temelj ima preporodcn!Jg nasljednika Istono r imskog carstva. a druga postavlja zah tjev na
nasljedstvo Zapadnorimskog earsh'a i mnogo se duisla koristi
njegovim tradicijama.
Neobil:no veliko znaenje la dalju historiju Ju!nih Slavena
ima inje ni ca, da ~ granica uljecaja tih dviju sila na raz"ilak
susjednih naroda u politil:kom, ekonQms ko- socijalnom, uprilV'
n om i vje rsko. kultllrnom obzi rll sve do propil!!i Bizanta ugla ,'nom poklapala s nekadanjom granicom izmedu oba rimska car
itva, koj a jc iii;; preko kasnijega ju!noslavenskog teritorija. Bez
obtira na to, Ito su se ~ obiju strana spomenule granice u VI.
i VII. sL naselili Slaveni. oni p<ltpadaj u na istoku vie pUla pod
vlast Bizanta. a na zapadu pod ,' Iasi Franaka i zatim nekih drugih arbl'a. Ek onom~kodTu t vena st ruktura na istoku uvelike je
rezultat uza jamnih bizan tsko-slavenskih utjeuja. U dravnom
ureenju i politikim tenjama Slaveni sc ugledaju na Bizantsko
carstvo, a u cr kv eni m stva rima ire sc kod njih manje kruti oblici
h tone cr kve. sto je zbng slavenskog jezika u bogosluju
bilo vrl o valno i za njihov kulturni razvitak. Na Zapadu napro-
114
,,
l
i
;
liv prcv l auje utjeeaj zapadnih , ilalskih i franako-njema~ldh

oblika II ekonomsko-druitvenoj st ru kturi i politik om razvitku.
;; Rima i latinaa u crkvi i kulturi. Premda mn ogi momenti u
razvitku - na1"oito Bosne i Srbije - pokazuju. da ta franica
nije bila kruta , nego da je utjecaji s obiju 5trana i prcla1.e. prepleui sc medusobno. a da prije svega odlll~uje o njima i vJasliti r azl'ilak Ju!nih Slavena , nesumnjiva je in j enica. da sc u
srednjo,'jekovnom ra.ZIitk" ju!noslavellskih narod<l duboko odr<lzuju is l oni i zapadni utjecaji, kojih su zaetn i ci i nosioci do
IX. st. bili Bi1.ant i franaka drava.
Bizant je II vrijeme dosel jenja Slavena. upored o! gubljenjem vlaSI i nad veli kim oblaSlim<l u Evropi i Aziji. prolivljavao
i dubok unutranji preobraaj. Preivjeli robOl'lasni ki poredak
kasnoga Rimsko!; ca rstva sruio $I': najzad pod snanim udarci
ma perzijske i ar:lpske invazije s jedne i avanko-slavenskog na dira nja s druge strane. kao i pod pritiskOlII ugnjeta\"anih narodnih masa u ~alllulll Bizamu, iako SI: taj unutranji pokret _ za
razliku od razvoj;;. na Zapadu - nije nikad ujedinio ~ vanjskim
napadaima, nego su njihovi uspjesi saTllO posrcdn(l prido"ijtii
njegovoj Iwbjedi. U VII. st . nastaju u Bizanlu omo\": n(lvoga
dru,tvenug poretka, nil kom e st: osniva i nov i vujnoupr;"'ni si
steUl. t. ZI'. lematsko ureden;e. !'\"slajt: iro:': sll); slohodnih sitnih
p<l!jed nika, nelal'isnih selja ka i vojnika-stratioti>., kCljimll sc Ul
obavezu platan;a poreza. odnOSilO ,"rienja voj"e sl ufbe dodjeljuju zemljiI ni Osjedi p<l 1I0voo rganizira ni m vojnoupr:lv nim
I)okrajinama, temama. Znaajnu ulogu u izgr<:u.1ivanju novoga
poretka odigruli su i Sia.cni. jer je i medu slobodnim seljacima
i meu novim Slraliotim<l bilo nesumnjiv" mnogo Slavena. koji
su preplavil i balkanske prol'incije carstv;'! ; koje je i sam Bizan1
u VII. i ViII. sl. u veim masama naseljavau u svojim maIoazijskim temama . U "ezi s kasnijim ponov nim jaanjem ekOl1omskodru \veno{; rasloja,anja tematsko je uredenje bil o polawom
Io(kom ta razl'itak feudalnih oonosa u Bizantu.
Tematsko uredenje. prvobitno stvoreno u halij i i Maloj
Aziji. tek je poslije moglo da bude uI't:deno j II nek im obl astima
Balkanskog poluotoka, jer je tu seoba Slavena za du!~ vrijeme
potpuno slomila bi1.ants ku vlast. Tek poste peno uspio je Biza nl
da se - od kraja VII. rio poetka IX. st. - ponovo uhrsti i na
115
'I '
Balkanskom poluotoku, u oblastima blie Carigradu. i osnuje

oT)dje nove teme. :di bo r~ s Bugarima sprcavahu ga da obnovi
svoju vJast nad itav i m poluoto kom.
T eritorijalno. Bizant je u ranom Sn~do jem vije ku pretrpio
goleme gubitke i u Aziji i u EI'rupi. Ali je IIjegola unutranja
snaga porasla . Stoga je On mogao da ~e odup re brojnim neprijateljima i da sc obrani If tdkim borbama protiv Arapa s jedne.
il Hugara s druge Urane. P olazei ~ nOI'o ulvrdenih pozicija na
morskoj obali. pre tendira Bizant ve potkraj VII. sl. na \I IaSI
nad s!a\lenskim pleme nima na Balka nskom ])oluo toku i dopire
u ratn im pohodima sve do Dunava. a do kraja VIII. st. obnavlja
s\loj u \' rh O\l nu vlaS I. iako u lab,lIIim fo rmama. nad I'elikim dijelom loga poluo toka.
Franci zauzimaju pod kraljem Kludovikom pri kraju \I.
i u poetk u VI. st. cijelu Galiju. a do sredine VI. st. porlv rgal'aju
j germanska plemena od krajcI'a oko Ma j ne do Alpa (Alama ne.
T iringijce i Balarce). Njihova I"last dop ire tako do granica Zapad nih i .J unih Slavena.
U vrijcme k:.d(, S\l Franci osvajali Ga li ju. kod njih su jo
.iloki bi li ohliei rotlovs kog(' plemenskog ure den ja. ~iro k e m:l~C Ill~tojc se od sl hbod nih selja ka. koj i sc naseljavaju u sievernu Galiju u seos kim ol)i n ama. Pod utjecajem nj ihova pol~f,:a j;! vcoma
se suu je obr:ad innje latifu ndija po m ou roho';;. a ,njesto log~
prevjaduje Ll juinoj Galiji diob:a latifundija u obliku koJona ! .~,
Aji slom ro l){)\'lasnikog sisle ma u Galiji nije ni bko mog:a o
znai t i i slom klasnoga druitva. koje se osni"alo u prvom rcdu
na velikom urnl jinom posjed u. l kod Franaka Su naime za I'rijeme os,'ajanja postojali dosta jaki poeci klasne podjele. a i
roma n, ki veliki posjednici podriavali su. zajedno $ erh o rn . poIlije pokrllava nja Franaka irc nje njihovc ,Iasli.
Zbog svojih osobitih UIjeta raz,itka. fT(l. n aka je ddava
bila ona drlavna tvorevi na. u kojoj se najbre potpuno formirao
atlaj tip feudalnog drutva. koii postaje karak teristican t a tapad nu i centralnu E\lTOPU u cijelo feudalno .-Ioba. T aj oblik
feudalizma . koji se do VII I. SI. razvio najprije u Gajiji. bitno je
utjecao na razvitak feudalnog dru tl'a na cijelom te rit oriju ka rolinike dra,c. a u kasnijem razvitku j daleko preko njezinih
granica.
l!6
Pojedi ni fran a.k i kraljevi pokuavaju \lec u Vl. i VII. st.

da osvoje bati nu Zapadnorimskog carstva iproilire fr:maku
~!asl do granice Biza nta. Ali, poslije privre menog slabljenja fra uake moi u \IH. st.. ona je nanovo oja.ala. kad su majo rdomi.
upr;!vnici kraljevskog dvo ra, iz po rodice Karolinga lKX:eli da
prisvajaju sve veu vlasL Vec se majo rd om Pipin 1-,lal;. ! papinim pri stankom, proglasuje ,5 1 za kralja. NajveCi uspon 1)(I$life
franaka dral'a za vrijeme Karla Velikoga (i6S- SI4 ). koji 1'0koral'a po bunjene Bava rce. a 1'00 svoju \ll ast pod,rga,a i Langobarde. Sase. Ava re i slave nska plemena na Labi. u h tocnim
Alpama i na zapadnom dijelu Balka nskog poluotoka. Kru nisanje la (aTa u Ri m u g. 800 treb alo je da i fo rmalno izraz i njegOI'e d otada~nje uspjehe.
Za vrijeme karolinke drave dovril"a sc formiran je Ida,inoga Ial)adnoev ropl kog feudal nog dru~lva . Normalni obli k
veli koga zemljinog posjeda postaje fc ud (beneficiuru). koji fe ud:Liac do biva kao va zal od svog seniora u 7,:amjeuu za o beanu
vjern ost. Tak o se II obliku va zaIni h veza itgradujt pir:lmida
fcudalnug druii tva. na koje vrhu sr nalazi kralj: pojcdine SlC pero ice tc p ira mid e bile su medusob no otro odijeljcne. Najira
porlloga fe uda lne pira mi de su polit i k i be.!p rav ni seljaci. kuji II
to doba u franak oj dravi postaju defi nit ivno km elovi. Prvi S\I
Karolinzi dodjel jival i feude doiivo tn o, pa je zbof:" loga kral j
jako utjecao Il:a za visne feudalce. Ali ubrzo poslije Karll'v e sm rt i
t,rodiTe sl'e vie bat insko pravo na feud: feudalci sc tak{o osamostaljuju u svom odnosu prema kralju. a feud I)ostaje gO tOVU
..dr!ava u dria,i,
T o razdoblje - do IX. stoljea - predsta,lja u histori ji
svih j uinoslavenskih na roda jednu od najznataju ijil: prek reImea u njiho lu razvitku. Na os nol'u drut\lene diferenCijacije.
koja je prilin o napredovala za I'rijeme doselja va nja i borbi
posli je doselje nja, i u "ezi s nO\li m eko nomskim razlitKom postepeno se formiraju a n tago n ist ike dru!tvenc klase. Ustal;ivanje njiva i usa" r3l"i1nje pol joprivred ne tchni ke omoguu.i u
ul-riCiI'anje pri'atnog vl asni tva na zemlju. najprije kod velikih. a zati m kod ma lih porodica. Ta j ekonomski razvitak u,jctu je i pos tepeno formir anje Velikoga feudalnog posjed;:. b o i
padanje dotada slobod nih suplemenika II zavisnos!. p;: tak i II
I li
ropstvo rodovskog plemstva. knez.a ; njegove pra tnj e, koji sc II

lo vrijeme izdvajaju iz. plemena. K lasno drulvo. koje ~e _ sa
svoj im unutrainjim suprotnosti ma ; polrebom pokora,':!nja sve
vee mau ugnjetavanih i ek..s ploaliranih suplemenika _ sve vi}e
izgrauje, kao i polreba da obra ne osvojena podruja i neza visnost od neprijateljskih susjeda. spajaju plemenske savetc tJ
vrJe ,jeline, zah tijevaju j au ttnl ralnu v l a~ t i stvaraju temelj
za l}Osla nak prvih drla .. a kod .J unih Sla,ena. U 10 doba polpuno prevladuje i kod Jufnih Slavena naturalna privreda povezana tJglal'nom s proizvodnjom za vlastite potrehe i veom~
ogr anienom razmje nom dobara. pa su se odrbli samo g rad o"i
na Ja dranskom primorju, od Trsla do Uk;nja. a i oni ni su bili
na prvom mjeSlu trgovaki i ob rtniki centri. U cijelom sc tom
ral.vitku. medutim. jasno odrazujc i poloaj J unih SJavC nl!
izmedu dvije spomenule velike sile, koje su u pojedinim oblastima neposredno utje,ale na njega pa ga i bitno modifkira1c.
Njihov je uljeeaj bio prirodno n ajjai kod Makedonaca i Slovenaca. koji S ll bili nepos rerlni susjedi Bizanta, odno~ n o franake
drave.
Ubrzo po doseljenju stvara sc kod makedonskih Slavena II
z~leu S.olun.a p~emenski savez sa svrhom. da osvuje taj grad.
BizantskI utjecaj poka7.uje sc II napredovanju poljoprivreile i
u~lal j iva n ju tcritorijalne seoske opine. a time i privatnog v!asni! tva, ka o i u izdvajanju plemenskih prvaka i uvrivanj"
vlasti knezova (arho nata ) u Sklavinijama. slavenskim kne e, .inama sjeverno od Soluna. Ali prije no Io je na tom osnovu sa
uel~ jedna vrsta dravna formacija. Bizant ih povremenim pohod Ima (658. ~SS. i58) l}Odvrgava pod svoju vrhovnu ,'last. koj a
u to doba dopire molda formalno i do Srba i H rvata na zapadu.
Slaveni na seljeni u Grkoj i uz sjevern u obalu Egejskog mo ra
p~dl~~~~; .u pr~ kraju VIII. i na poetku IX. st. temal5koj orgamzaclJI I upravI. a da bi slomio njihov otpor, Biza nt ih dijelom
prebacuje u Malu Atiju i uz njih na seljuje na Balkanski poluotok ka o s{ratiOle Grke i doseljenike iz Prednje Azije. Neto
dal je od Soluna bio je odnos Slavena prema Bizantu laba"iji: u
Sklavinijama vladaju jol d o m ai knezovi, iako su i oni pod
uhovnim gospodstvo m Bizanta.
Il
;
Mnogo je tom razvitku sl ian i razvitak Slovenaca . Slo"cnd sc na poetku VIlo sl. ukljuu ju II slavenski plemenski
savu pod Samom. koji sc formira izmedu Labe i Jadranskog
mora. da sc obrant protiv Avara s istoka i Franaka sa zapada.
,l
o
I,
o
,
o
o
!
l
i
i
o
!sIO
nim Alpama pn"a slovenska drbvna formacija. Karantanija. II
Poslije njegova raspada
II
sredini VII. sl. pojavljuje sc
II
kc>joj jc. dodue. vei na stanovnika bila jolllobodna. ali sc spominju "prNe; (primorcs) i patrija rh alni robovi, knez uhriujc
v\ast pomou svoje l ine vojske (kost!a). II narodna skuptina
gubi svoja pra"a II korist nove feudalne klase. ko ja je tada na stajala. Ni tu se. medutim. proces feudalizacije nije dovrio na
domaim osnovima: II sredini VIII. st. pada Karantanija pod
Franke. a na kraju VIII. st. pok orili su oni i o~tale Slovence.
koji su od ~redine VII. do k raja VIII . n. bili opet pod vlau
Av a ra. Po~lije nego su Slovenci sudjc:\ovali u uslanku pod vodstvom Ljudevita Posavskog (o. 820). njihovo ponovno pokorenje
imalo je za posljedi'u. da j e uvedena potpuna franaka organiucija; slovenske su pokrajine podi j elili u groffwije I)od nje1000kim grofovima. slovensko zemlj ite dodijeliH frana~kim feu <lakima . koji su apsor birati i poet k e domae fe udalne klase, a
~Iovenske selja ke brzo i nasilno potisnuli u km etstvo. l tu p oinje u IX. st.. iako ne sistematski i na poetku u ma njem
opsegu, takoder dosc:\javanje njemakih kolonista. Ali na el u
feudalnog drutva, koje se u slovenskim pokrajinama najr.ad
polpuno u~v ruje, stoji u preldnoj veini njemaka klas a
feudala,,," o osnov
na kOIli,a za dalji ratvitak slovenskog naroda.
Hrvati su u D al ma,iji na poe tku V II. ~t. bili stvorili pkmcnski savez proliv Av a ra i ostali ustvari sa mostalni do kraja
VI II . st.. kad su ih u isto vrijeme s Panonskom H n'aukom pokorili Franci. Medutim, i D al m atinska i Panonska Hr"aulca
ostaj u do kraja rranakoga vrhovnog gospodslv<l. podreene tek
u obliku polu,'atalnih ptemen~kih kne!evina. koje sc u unutral njosti sa mostaln o razvijaju. Najkasnije u nedini IX. st.. kao
rezulta t un utra!njega drutvenog ra z,i tka. nastaje najud. iak o
ne polpu no nezavisna. hrvatska d rbl'a. Spominjan je robo\"!!.
(serv a) u VI I. j IX. st.. Ime!eva ..drui nac, stva rna na51jednost
kneiev ske vlas ti u IX. SI., formiranje kndevskog dYora , sve
to dokazuje, da je i kod H rvata napredova la dru!lvena di feren-
,
o
118
,1
o
119
CIJaCl]a. koju je juino od Vdebita ve otp~ije znatno ubrzao sve

tjdn;i clodir s romanskim gradovima ' u bizantsko.i Dalmaciji.
Pocl fran1l/: kim sc utjecajcrll \I IX, st. laj razvi tak nesumnjivo
jo!; ,iJc ubrzava; slobodni su seljaci potisnuti u kmetstvo i kolona tski odnos. uvr!;uju sc feudalni drutveni odnosi. izdifu plemensk i prlaci. ll. prije svega postaje sve jaom kn eeva vlas t.
O Srbima se doduk sau\' alo iz te pe riode veoma malo podataka. al i oni pokazuju isti smjer razvi tka_ koj i moiemo vidje ti
i kod ostalih Junih Slavena. iako je on kod Srba bio neto sporiji. Od svih Junih Slavena samo su Srbi do kraj .. Ol'og r:lZdobIja " ..ddali sh'arnu nezavisnost. Polazna to ka o njihovoj
historiji je srps ki plemenski savez. i ji razvitak ne moemo po
izvorima pratili, a obuhvatio bi podruje od da lma tin skog Ilri morja na jugu od Cetine do Ra~ kt' i srednje Bosne. Na lom se
podruj u u IX, st. jal' lja nekoliko vie il i manje sam ostal nih
oblasti. od kojih kasn ija Raka postaje driavna jngra. Od kra ja
VII I. SI. kne!el'ska vlast u RaUwj je nasljedna. spom inju sc i
robovi. a neki podaci govure i o formiranju klase feudalaea. I tu
se I)rema tvme fonniralo klasno dru~tvo . ijim je rezultatom
Mpska drfava IX. sl.. ko ja s uspjehom odbip napadaj., Bugara.
Specijalan polobj dobile su s vremenom na raskru srpskih
i hrvatsk ih utjecaja Paganija ili Neretljanska oblast izmedu Cetine i Neretve. i Bosna oku gornjega i srednjeg toka istoi men e
rijeke. U tom se razdoblju jae isticao samostalni razlitak Nerctljanske oblasti negoli podacima os kudna historija pnobitne
zemljiee_ Bos ne u Idko pristupanoj unutra ~njosti .
Na zal)adu od DaIrnalinske Hrvatske. u susjedstvu Slovenaca. a pod neposrednom I'lau njema k ih feudal:lea. Hrvati II
Istri su sc razvijali u naroi t im historijskim uvjetima.
Ka kraju loga doba formiranja kl asnog drultvu i nastajanja drfav e putinje i pok rtavanje Slavena_ Ono kod svih J unih
Slavena zna i uvr!;i,-anje vl adaj ue klase. pa prema tome i
drb\'n e organizacij." ali kQ(! pojedinih od njih, zbog osobitih
prilika, njego vo je znaenje razl i i to. Slovencima su k ri;anstvo
namelnuli Franci. kako hi u ~v rstiJi svoju "last nad njima. a to
isto vrijedi ugla vnom i l.a Hrvate. iako se kdanstvo irilo meu
njima i prije iz dalmatinskih gradova. Zbog toga kod Slovenaca
i H rvata prevlauje Zapadna erha s bogosluijem na latinskom
120
1
,
,,
,
,
,
i
I,
jeziku, a kod Slovenaca su osi m toga i crkveni centri os tali van

7.emlJe. Sv':: jc \o uvelike koil o njiho, razvitak n~ slavenskom
osnovu. ~ kod Slovenaca jos II veem opsegu zhog wdinske ,ladr:j\lC klase.
I medu Srbima i Makedoncima liri se kranstvo vec nd \'11.
st. iz bizants kih gradova na Jad ranskom i Egejskom moru. Ipak.
njiho"n l>()krltii.vanjc pr ipada uglavnom u drugu polovinu IX.
st. i u vez, je $ radom Cirila i Metodija. koji su s\I'orili bogosluje na slavenskom jeziku i tako udarili jedan od temelja za
bsnije formira nj e samostalnih slal'cnskih crkava. Slavenske ~u
crkve u daljem razvitku jak oslonac ~la\'ens k im drhl':lma na
Balkanskom poluotoku. a slavensko je bogosluje PQdl oga za
rl::lj; kul turni i knjievni razvitak . koji II obli ku glagoljatva u
H rvatskoj i slavenskog bogoslulja u Bosni prodire da leko preko
granica pravos1a,'nih crkava u podruje katoli k e crk,e.
3. Propadan je bi.zan tske i frana eke ,'lasti nad J ui ni m Slaveo ima o IX . i X _ 5t.; po ja" a nO"ih sila u susjedstvu J uni h
Sla vena. _ Bizantsko-franaka p revla~t u Evropi ne~ta .; c u srtdini IX. sl. u vCli S unutranji m ratvitkom i navalam a sa strane.
Mo Bizanta nad Balkanskim poluotokom u~ro.hvaju tad a !'clika osvajanja Bugara. koj i su se iz oblasli sjeverno od AW"sbg
mora. uzmiui pred naletom Ha zara, naselili lO-tih g<ldi na VI!.
st. na Balkanskom poluotoku izmedu Duna va i planinc BalKan::.
Nastaniv~i ~ najprije sje"emo od uica Dunava u Crno more u ja in i od nekoliko desetaka h iljada kon janika - Bugari. porijeklom vjerojatno turanska I)leme na. poeli su pod vodstvom
kana Asparuha uskoro prelaziti Dunav i pljak ati prije doselje na
slavenska plemena, kojima dijelom nameu svoju YThol'llu d::s',.
a dijelom sklapaju s njiho"im starjdinama savez. d:l se obrane
vd Biza nta. T ako se dast kana Aspar uha proirila i na slavenska
plemena. To je bio temelj . na kom e se podigla pna buga~sb
dTa'a. slavenska l>() masi svoga sta novni IVa. a do IX . s:. s pretenim ue!tem Bugara u vladajuoj klasi. Oslabljeni Bizam nije
uspio da je silom pokori; poho je pretrpio poraz. biuntski ca r
Konstantin I V. morao je da pristane na mir i plaanje godisnje g
dank a. Tako je 6S2 Bizan t stvarno pri1.ll ao bugarsku dravu izmedu Dunava i pIalline Balkana.
! 2!
Na.;li uspon Bugarske poinje na poetku IX_ SL kada se

l na. pod KTlllnom. proiruje prema sjevuozapadu o buh vatajui
teritorij propale avanke dri.wc istocno od T ise; kan Krum. osim .
toga. oS" aja i najsjeve rn iju bizan tsku t.-rdavu u Bugarskoj,
'Serdiku , pa prodi re zuim i do ca rigradskih zidina.
Vdi k utjecaj na dalj i razvitak Bugarsh imalo je krUa nsho.
koje sc u IX . st. potdo nagl o da iri iz Biunta. Poslije dugog
ko lebanja izmedu Rima i Carigrada. kan Boris jc pristao najzad
865 da krUa nstvo primi preko Carigradskc crkvc. Tada je proi rio i gra nice bugarske drave u Makedonij i do Prilepa i Ohrida.
al i nije uspio pokori ti Srbe i H rvate.
Bugarska je bila na vrhuncu svoje mo i za vlade cara Simeona (893-92i ). Simeon je podvrgao pod svoju vlast cijeli
istoni dio Balkanskog poluoto ka do Adrianopola i Soluna, u
njegovu centralnom dijelu pokorio Epir i Raku , a bez uspjeha
napada o Hrvate. Ali ubrzo poslije Simeonove smrti, za njegova
nasljednika Pet ra (92i-969) snaga Buga rske poinje da opada.
Srbija sc oslobaa pod Caslavom. a 969 izbija i u Makedoniji
ustalwk protiv bugarsk e vlasti.
Na tako oslabljenI! Bugarsku nav alio jc Bizant i potpuno je
poko rio (9; 1). Ali ve f)7(; usta nak m"k edon.\kih Slavena pod
vodstvom Samuila. koji za viie decenija proiruje svoju " last nad
gotovo i tavim teritorijem prijanje bugarske drave, nanovo rwi
njenu premo.! na Balkanskom poluotoku.
Go tovo u isto vrijemc, kad nestajc bizan~k~ "lasti nad vclikim d ijelom Balkanskog poluo toka. raspada sc i franaka
drava. Zemlje udruien~ u njenim granicama za vlad e Karla Velikoga nisu 03tale dugo na okupu. Ve je Karlo" sin Ludovik po.
dijel io upra vu drla"e izmed u s"ojih sinova. Verduns kim ugovorom (845) oni su izvriiIi d iobu drave na tri dijela, od kojih su se
po,li je razvil e Francuska. Njema ka i Italija. Do kraja IX. st. jol
sc ou"a1 a svijest o povezanosti lih dijelova, a zalim su napadaji
Normana, Velikomoravljana i Madara kao i sve jaa reudal izacija toli ko potkopali kra ljevsku ,'lasi. da su sc dijelovi. na koje sc
u polovi ni IX . st. raspala karolinka drava, od,ojili u niz samostalnih feudalni h pokrajina i voj vodina. iz kojih se u X. st. poste peno stvaraju drfave po nikle na etnikoj povezanosti svoga
stanovniJIva.
J22
Kod pod jele franake dra"e Ludovik N j ema k i dohio je 845

njene i~on e pokrajine. a zajedno s njima i slavensk ~ pol uvazal ne kneevi ne na isto noj granici. htonofranaku drJ:avu sv~
.. ic je I)()tkopavao stal ni antagonizam njczini h sas ta"n ih d ijelov"
potican plemenskim tradicijama o nj ihovim naroi t im prav ima i
nekadanjem samostalnom politikom ivotu, kao i lokaln;: poveza nost i cenlrifus"lne tenje feudalT)()g plemst,'a. Osim loga slabila je njenu snagu i borha slavenskih plemena du i istocne gra nice za osloboenje od frana ke \'Thovne vl asti, u kojoj jc do due uspjela poslije dugih napora samo veli komora..5ka dr!"" a
pod Rastislavom i Svatoplukom po$!ije 869. U toj situaciji napa daji Madara, koji su pokazali svu nemo centralne driavne vlasti.
i smrt posljednjeg Karolinga. Ludovika Djeteta (911 ). bili SLl UtrOkom. da sc raspala i stonofranaka drava u vie SI..arn o samostalnih plemenski h vojvodina (Svap! ku. nav a r ~k a s Kar1l11 ta nijom. Franaka. SaJ;ka s Tiringijom i Lotaringija).
Slom fr"na ke vlasti nad srednjim Porlunadje.n \I najuoj
je vezi s nasel jenjem pljakakih nomadskih plemenn l\ b dara II
Panonskoj nizini. Osnovna etnika podloga. na koj oj sc ! vremcnom ral"io maarski narod, sastojala se od ugro-finskih plemena.
koja su ivjela u porjeju gornje Volge i Kame. T a su sc plemena ve rano stopila s nekim tur~kim plr::me nim a. a kad su sc (I
doba seobe naroda poma kla u kraj eve izmcdu Don ~ i D njepra.
turska je jezina i ci n ika komponenta u njima jo vic ojaal:! .
Od nje potjee i slavensko imc za MadOIre - Ugri - ko je su Slaveni it .. cli od imena hunsko-turskih Onogura. a koje su preuzeli
i drugi narodi.
Potisnula od Peencga. mada rska su sc plemena naselila u
rlrugoj polo"ini IX . .st. du Crnoga mora i zme u Dnjepra i uUa
Dunava. T u su sc, pod utjecajem razvijenijih Hnara. udruila u
plemenski .savez, II kome su doduc odluival i sta rjeine pojedinih
plemena, ali koji su od top vremena nad alj e predvodili zajedniki knezovi iz plemena Megeri ( Maar). Prvi od njih bio je
A rpad. osniva kasnije kra ljevske dinasti je.
Vc, od 70-ih godina IK n. Maari su se kroz karpauke
klan ce sve eUe zal ijetali u Panonsku nizi nu. gdje su w;!o;o ro odIUT)() u:jeeali na lok borbi izmeu velikomoravske i isto nofm
nake drave. T c $U im prilike SO-ih godina [X. st. om oguile da
123
T ise. gdje su jo u Xl . st. ivjeli uglavnom
kao munadi. Pod ijdjeni u osam plemena s preko stotinu rotIova,

koji Stl - prema jednom arapskom izvoru - mot!"Ji podii oko
,~
nasele
il
porjeju
20.000 konjan ika. Madari su se od kraja IX . do sredine X .
$(.
zbog pl j a h: zalij.:!al; prije svega tl Ita liju i ""jema ku, a i dalje

na u llad. pa su ponekiput prodiral i; do Pircneja. Oni ru o. 900
U1J1osjdi Panoniju s desne strane D unava i do 908 unilti1i "cli~o
moravsku tIrlavu. Tako 5\1 njemake gospodare u sInvenskim pokrajinama potisnuli na neko "rijeme u Alpe. tavladali velikim
dijelom slovenskog teritorija i raslavili slavenska plemena na sje-
v:ru
jugu. Njihovim
pljaka!kim
pohodima na zapad
u inio
jc
kraj tck katast roraln i poraz kod Aupburga 955.
U "rijeme estoke borbe Bizanta protiv Arapa u Aziji i na

moru. a proliv Bugara na Balkanskom poluotoku u sredini IX.
st. pojavljuje sc na Jad ranskom moru nova sila. Venecija. koja
od svog osamostaljenja mnogo utjee na razvjtak Junih Sl~,cna.
napos~ H rvata.
Usprkos franakim nasrtajima na kraju VIII. i poetku IX.
~ t .. poslije I>ada Ril\'e nskog egzarhata (iS I), Venclski dukat. posljednji "slal~k bi~antsk~ vlasli u sjevernoj Italiji. ustaje napokon II IlOsjedu Bizanta na osnovu mirovnog ugQvora u Aach~nu
(SI2). Ali upravo II to doba. kad Bizanl teko odoli j el'u Arapima
i Bugarima. Venecija sc naglo razvija u samotalnll dravno iju
ekonomsku p.odlogu i n i sve jaa trgo\'ina ;zm~du Istoka i Zapada. Centar Vcnctskog dukala prelazi na otok Rialto , na koji su
g. 812 llrenijcte jz Aleksandrije moi sv. Marb. Tu su sc skupile
najmocnije porodice, koje su, ostaj ui formaln o pod vrhovnom
1'la1u Bita nla , birale na skuptini stanovnika (publicum placiIum ) duxa (doge, dud). Iako je duB bio biran. njegova je vlasi
bila spoetka u su(l$kim i vojnim Sll'arima vrlo velika, a njegova
blagajna nije uopte bila odijeljena od dravne.
I,,
,
US])n05 ogranienju
od strane skuptine stanovnika. kao i

ufeg savjeta (curia), koji je bio sastavljen od lanova imunijih
porodica. d.uMev je poloaj bio ,'rIo slian poloaju monarha, I)a
sc. hoviJe. pojavljuje kod pojedinih porodica tendencija. da zadrl e
d"J.devu 1lart u ~vojim rukama. Ta tendencija nutaje tek potkraj X. st" poslije ies toke bo rbe izm edu tih I)orodica.
!
I
U 10 doba. u IX. i X. st.. razvIJa sc grad na Riahu. koji sc

II potetku naz;l'a civitas Riaiti. a poslije civilas Venet iarum. U tJ.
d"a stoljel:a razviJa se Venecija Kao gr.l.d i kao drava. \ct od
8~ O dud istupa kao samostalna ugo,araka strana prema franakom kral ju Italije u nizu ugovnra. kojima sc utvrduje samostalnost Venecije i njc~i ne trgovake povlastice II 5jcvernoj
Italiji. U dobrim O<inosi ma $ bizamskim carevima. s kojima
sc tajedniki bori pratil' Arapa. to provaljuju i u Jadransko
mOre. izgraduj( ona svoje trgovake brodove i proiruje sl'oju
trgovinu preko Jadranskog mora na zcmlje u iston om Med it (ranu. U vezi s tim polaganjem temelja ekonom!kog 1;1'01."1. koj e
je V~n(cij;: zadrala sve do svoje prOI)aSI1. jest i njen o upletanj~
II livot Sla"ena na istonoj obali .Jadrana. ponajprije zbog nji hO"a gusarcnja. a zatim. od kraja X. st .. i ~bog vlasti nad dalmatinskim otocima i gradovima _ koji I)ostaju sve "aini;i II vczi
~ porastum trgoline na Sre..-1ozemnom moru" X l. st. - i zbog
"siguranja svojih trgovakih veza.
U tijesnoj vezi sa spomenutim razvi tkom u irem susjedstvu
!'aste kod Junih Slavena tclnja za politikom .\amostalnoMu. Koliko su je stvarno I)ostigli. ona je znatn o pridoni jeli! i sauijt,vanjtl domacih elcmcnat~ feudalnog dru.itl'a i ko ila utj ~'c;:jc s;:
stra ne. Medutim. buduci da rezultat borbe nije bio s"uda j::lin;]k.
i osnO"ni pr"l"ac feudalizacije pokazao se u razli i lim oblicima.
Knez Kocelj pokuava u drugoj ])oiovioi IX. st.. rl~ na reudalnim h~Ule1j;lI1a osnuje sa mosta lnu slovensku dria\'u L1 Donjoj
Panoniji (8G!J-8H), ali je taj pokuhj ubrzo propao. Ipak 5C u
udruivanju slovenskih pokrajina u voj"odinu Karan taniju polkraj IX, SI. odraava - za duga stoljea posljerlnji put n;: ])olitikom podru ju - osim opeg razlitka franalte d rlave i nj iho,'
zajedniki etniki karakter. Madari pak O. 900 podvrga\'a ju pod
svoju vlast slo"ensk~ zemlje os im gOTlljeg Podrav!ja i razbijaju
tu cjelinu. a njihov pritisak i na teri to rij. koji ostaje II l\jemakoj.
znatno spreal'a napredo,anje njemake kolonizacije i j a ~anje
njemakog utjecaja.
U :slinim su prilikama na Balkanskom poluotoku samo peloponeski Slaveni ostali pod bizantskom vlau, a vei je dio makedomkih Slavena II sredini IX . st. potpao pod Bugarsku. Ali time
nije u Makedoniji bila prekinuta linija unutra!njeg razvitka II
125
124
l,
..
pravcu dru!tvcnc diferencijacije. propadanja slobodnih seljaka

i iulvajanja boljara i klera, niti je nestalo tr.ldicije o nekadalnjoj urnostalnosti \I sklopu Sklavinija. Na tim osnovima javlja
sc II prvoj polovini X. sl. II Makedoniji otpor proti>- feudalizacije
II obliku bogumilstva. il II vezi s napredovanjem feudalizacije:
stvara se 976. poslije- uspjelO!; ustanka Makedonaca. makedonska
driava pod Samuilom. U svom najveem opsegu la sc drlal'il bilil
proirila po cijdom Balkanskom I'0loo\oku _ iZUZCI'i primonk;
pojas ud Carigrada do Soluna. srednju i juinll Grku i I-'irv.lIsku
- pa jc prema tome osim Ma kedonaca obuhvatala i Srbe i E::pr.rc:.
Njena organizacija sI'akako sc oslanjal.. na mjesne feudainc cle-
mente, kojim3 jc bilO! !)(I"jerena uprava pojedi nih p,,\c:rajilla. Ali

])()slije propasti Samuil ove drZavc lO IS. Bizantu je opet po~lo ta
rukum da nad Makedonijom obnovi svoju vlasl. koju vc prijc
jelino,!; stoljea i 1'0 bijase il/)ubi o.
Dalmatimka Hrva tska. ve od 82& u dosta IabavlI obliku ncposre(lnQ podreden;: fnlnakom kralj u Italije. imaia je - osim
Makedon ije - najviie koristi od slabljenja franake j bizantske
moi. U I'rijeme borbe za Italiju izm eu lanova karolitlk c <linn stije oslob"d~ sc ona franake vrhuvnc \"lasti (o. 87i), a poslije
kratkotrajne vrhol'ne .-Jasti Bizanta (871l- 879) izgrad uje se pod
kne1.om Branimirom II potpuno nezavisnu drhvu, koja II X. 111.
])Ostaje kraljcvinom. Raspadanje franake drave na poetku X.
st. omoguujc Tom islal'u da u borbi s Maarima pridrui svojoj
drbvi Panondm Hrvauku. a budui da jc pomogao Biz:mtu u
l)Orbi proti, Bugara. dobiva na upravu i dalmatinske gradovc.
Tako je H rvatska u prvoj polovini X. s:. ut Bugarsk .. najjaa
slal'enska dr!a"a na Balkanskom poluotoku. koja s uspjehom 000lijc"3 n3"3Ia",a kako Madar-a, tak o i BugiHa. Ali ve u drugoj
polovini X. st. Hrva tska slabi zbog unutra~njih borbi i pono\'nog
jaa nja Biza nt;:. a g. 100(1 Vco~cija pr>' i put osvaja dalmatinske
gradovc. Uvodenj~ feudalnih url::daba na dvoru i uredenje
drla"ne organ izacije s oslanjanjem na dvorsko plemstvo. kao i
poja,'a serva -kmetO"a na kral jevskim i prh'atnim posjedima dokazuju. da s.c reudalni nain proizvodnjc bio ve/; jako uvrstin .
Nala~e/;i s.c II neposrednom susj~dslvu Bugara u doba porasta njihove snage II drugoj polovini IX. st., Srbi u Rakoj tdko
su IC odupirali njihovim ponovnim navaiama. Bizant i Bugarska
II
I
!
!
i,
!
I
,
,,I
,
126
pokuavaju da preko pojedinih lano"a vladarske I)()ro~ie~ pot!vr!,'TIu Srbiju pnd svoj uljecaj. i naj~ad je on~ . 92~ pTL~IJuena
Bugarskoj. T ek poslije smrti cara ~imeona, SrblJll sc. ~~ e?,.,O ~a
5r<:danjon, Bosnom. opet osamostalIla pod Ctslavom (9. 1 ,1 ,1.8
_ n. 960). ali poslije pada Bugarske dola je i o na pod vrho\'1l\1
vlast Bizanta, a zatim ca ra Samuila.
4. M akedonci i Slovenci pod v la u Biunta i Nje~ake:
borba Srba i Hrvata u u vI"t;nj e svoje dravnI:: nelav isnosti. U drugoj ]lOl lovini X . i u podku XI. st. Bizant j c k o na no
svlada o svoje neprijatelje i za kratko vrijeme dostigao nhunac
svoje moti. On znatIl<) proiruje granice l j Prednjoj Ati);: poja
t ava svoj poloaj na l\loru. daje time 110" zamah svoJoJ trgovini i najzad. poslij~ tdkih borbi, unitava i SamUilOI"Ll t~~av ...
Bizant postaje izno"a posredni ili neposredni gospodar CIJelO!;""
Balkansko/) poluotoka. pn'i put od vremen a slavenske se.ohe.
Njegov sc teritorij tad .. protc!e od Eufrata do Dunava I od
Zi,kavkazja' do zapadne obale .Jadrana.
U lo vrijeme najveega vanjskog poleta Bizanta. raste \I
njemu v<;liki feuda.lni posjed. koji sc iri na raun sitno.;: jlos)ed.a
slobodnih selja.ka i stratiota. potkopavajui 1ako sam tcrnelJ b,zantske moci. Carevi makedonske dinastije poku.:l\"aju u X . i na
po1:eku XI. st. zakonskim odredbama sprijeiti prijdaz seljako~a
i vojnikog posjeda u ruke feudalaea. Ali se uza 5\'U strogost tih
od redaba borba izmedu centralne vJasti j veleposjedni~kog plem stva 5"rllva pobjedom feudalnih snaga. U Xl. st . u doha "Jadavinc inovnikog plemsIva u Bizantu. veliki posjednici nesm etano
apsorbi raju zemljine posjede slobodnih sdjah istratiot a. prt(varajui njihovc vlasnike u svojc kme love-parike. Tako nestaje gJavn~ os novice kako vojne. tako i ek onomsko-financijsk~
snage bizantske dra,'e, a prema novim neprijateljima. koj : sc pojavljuju na njegovim granieama. Bizant sc u drugoj polo"in; X.I.
51. pokazuje potpuno nemoan_ Mala Azija, jezgra eantva, kOJU
je Biza nt u vjekovnim tckim borbama uspjdno branio i obranio
oo arapskih navala. sada brzo i lako postaje plijenom Selduka.
U isto ,'rijeme Bizant gubi; svoje posljcdnje posje<le ujuinoj
Italiji. Nj~gov poloaj na Balkanskom poluotoku slabi. Najzad.
izgubiv!i $voj dominantni Jl'l1daj na molu, Bizant prcpuha M Je-
12i
'I
ta.koj
republici vodeu ulogu

a to je za dalji eko nomski i
trgo"i ni na Sredozemnom moru.

fJolitiki razvitak carstva imalo
II
dalekusdnih posljedica.
Kn.jnj;m naprezanjem svih snaga i sredstava
uzimanjem
II
slubu stranih
najamnikih
slaooYni~lva.
odreda i dodjeljivanjem
pruni;a (feudalnih veleposjeda) za slubu II "ojsei - Bir.an! uspijel-a da pod dinastijom Komncna OJ kraja XL do kraja X]], st..
II doba vlad.wine "ajnog plems!\a. jui jednom njaa svoju
vojnu snagu. Tak o postile niz novih vanjskopolitikih uspjeha.
podie privrell"""o USled carstva i u(:"riu jc njegu" ]lOlu!aj
prema pokorcnim slavenskim namd ima.
Franaka ddava, suparnik Bizanta II prvim vj ckuv;ma fcudalne periode. nije sc II cjelini nikad vii( obnovila, Ali nju u
srednjoj Ewopi u Hedini X. st. nasljeduje njemaka drb .. a: Oil;!
je nastala na teritoriju istonorra n akc ddal'c. koja sc "poectku
X . 51. dois ta raspala u titav niz I. ZI'. plemenskih vojvodina. Iak o
ih je i dalje spajao lajedniki \'ladar. on II prvo vrijeme nije
imao nikakve prave vlasti. T ek organizacija obrane od madarskih
napadaa s\Vorila je postepeno novu osno"iell la ujedinjenje
drave. POlO je Oton I.. pobjedom nad Madarima kod Augsburga
(955), vratio kra ljevskoj "lasti njen ugled. htio .ie da s"ojoj " Iasli
udari vrCc lemeIje. Da bi sc oslobodio stal nih buna i Olpora pojedinih voj"OO;} i slomio otpor velikih fcudalaca. on je vojvodine
pa(:eo dodjeljivat i "lJ feud u prvom redu svojim srodnicima. Osim
toga oslanjao sc i na episkopa!. kome je dao prostrane oblasti.
Polpora crkve bi la je narotto "ana slalla. SlO "diki c rkveni dostojanstveni<:i nisu ostavljali svoje funkcije u naslijede porodici.
Utv rsliv i tako svoju vlast. on je (962) pokorio sjevernu l\.al iju
i predobio papu. da ga okruni za cara. Usprkns priHemenom
uvrlenju carske vlMti. u daljem ran-itku do kraja XI. st. po.
~tel)eno napreduje feudalni partikularizam. Medusobno povezivanje jaih ftudalnih porodica u pojedinim pokrajinarn:\ ima 7,a
posljedicu IlOno"no samostalnije istupanje vojvodina. I veliki
sc fcudalei Ilvelike oslobadaju. naral ilo" sudstvu nad svojim ,'azalima (a pogotovu pak .seljacima). od clOlada!nje podrtdcnO$ti
vojvodama. U drugoj polovini Xl. 51. poinju sc doouJe ja"lj;lIi
novI elementi drus!\'enog razvitka - dravni ministerijali i gradovi u Rajnskoj oblasti - koj i su mogl i pru!iti potrebnu potporu
128
nas toja njima oko vece cenlrali zac ije ca rske vlasti.i oko :rutbija~lja
fclldalno'p:LTtikularistikih te nd encija. ea.r H C.nn k ~ V. sc. dOIs::!.
oslanjao na njih , ali kako jc on u borbi za Lnvesttt~TlI .'zgubl~
ugled i vlas t nad crlc.venim feudaleima, o~emoguen J~ bIO daljI
razvita k u lom pravcu. Ta ko je nestalo 5Vlb brana, kOJe su sp~
tavale. da potpuno prevlada ftuda!ni partik~larizam. ~ d.a
drbva podijeli u velike feudalne posjede. kOJI su pOlitikI bIh
gotovo samos ta lni.
Poslije svoga strahovitog poraza kod Augsbu rga Madari pre
stajll s pljakakim pohodima na zapad i p~laze .postepeno. na
sjed il aki nain !ivota. Neposredni dodir s pokoremm S!ave nlma
u Karpa tskom basenu mnogo im je pom~gao. da ~apuste no~~.d
ski fivot. jer su sc pom ntu nji h Madan upoznali s r3.zv'JetllJlm
obli<:ima ekonomskoga. drutvenog i politikog livota.
.5:
I,
,
(
!
;,
I
I
!
,
Poste peno napu!tanje nomadskog naina livo!a i klasna .di~

fere ncija cija. koj"IJ je ono zna tno ubrzalo. bili 5\1 prvi predUVjetI
~a postanak drla,e. koja se kod M.ada~a POel.a. stvarati od sre.-.
dim X . stoljea. Bin je to dugotraj3n I komph~lTan proc~s, kOJ'
je 5vOje zavrne oblike dobio pri kraju Xl. st. I u kon;e je zna
a jn u ulogu organizatora imao Stjepan I. (99i- I038).
Uz pomoc strani h viiezova, uglav nom njemakih. on je slo
mio otpor posljednjih plemenskih starjeina ~ prisvojio velike
komplck1e obraen e i jo vie ncobraden e zemlJc; osnovao prtnl;:'
franakom uzoru upanije (comitatus, varmegye) kao ekonomskounravna podruja s\'oga patrimonija sa sredi!tem II utvrd e no,:,",
g~adu (castorm. ci"itas), za koji je veliki dio po.dloin~t;: .s:ano\"ntltva vuao kao kmetove (castrcnses) ili slu! benl kc-voJmke (i obagiant! castri); poeo stvarati no" sloj "kr aljevskih 51ugu~ (s.e r,.ienles regis , mili-tcs), daruju':; im zemlju kao nag radu ta "oJnu
slulbu, im e je udario temel.ie feudalnom sistemu i bu duem plemik om stalclu; priveo Madarc upadnom kr!ansh'u i stekao u
<:rhi. U1 svoje vite1.:o\'c i vojni ke. glavnu po~poru monarhi.i.ske
i driavn e vlasti. Svojim krunisanjem za kral ja I organlza<:IJom
naroite crhene provincije. u kojoj IlIU je papa pri1.:nao izuze~~a
prava. osigurao je politiku nelavisnosI wojoj dravi, a S,"Ojlm
financijskim i ekonom~kim odredbama (kovanje srebrn~g novca:
unapredenje trgovine i dL) nastojao je da je ekonomskI oslobodi
129
od inozemstva. Pro iirio jc najzad njezinI: granIce do gorovitog

ruba Pan01lsh nizine na sjeveru i istoku .
Stari oblici rodovsko-plemenskog uredenja nisu odjednom
nestali. nego su, ~ toviie. bili matno obuhvaeni novim pol<tikim
uredenjem. Uza svc 10 su oni s vremenom svc ,-ie slabili. Posl ije
posljednjeg velikog ustanka pro lil' kr~anskog svee nstva 1046.
Beli I. (l060-63) polo jc za rukom da uhrsti novu "jeru. Zajedno s njom razvila se i haJjcvska vlast tl neogranienu , pa jc
vladavina Arpadovia zadrfala ob iljeja patrijarhalnog ap$Olu titma sve do onog vremena. kad jc njczina m3 icrijalna podloga,
oslabljena brojnim donacijama, omoguila politiki uspon novil,
druhvcnib snaga.
.. U sredin; XL ~t. rojavJjujc sc
tl
zapadnom svijeIll nova po_
Iltu!k ... snaga. katolika crk va na elu $ papom. U vezi $ reformnim pokretom pape nastoje da se emancipiraju od svjeto\'ne vlasti i dobiju vrhovnu vlast naG svim dravama kako u crkvenim.
tako i u svjetovnim stva rima. ho bi odgovaralo poloaju crkve
kao najja~c snage m<:du feudalnim vd iki m posjednicim.l. Re formni pokret. dodue. poinje prividno na crkvenom podruju
boroom za poboljbnje crkvene disciplin<:. protiv kUI){lVanja
crkvenih polobja i sveenikog braka, koj i je tada bio zabranjen.
Z~ poboljanje prilika u sa mostanima. kao i za papinu univer.
zaLnu vlast nad itavim kranstvom i _ u vezi s bomom pat3'
rije. i rokih slojeva u talij a nsk im gradovima proti v vlasti aristolcracije - za emancipaciju papa ispod utjecaja kako rimskog
plemstva . tako i njemakog cara. Ve IC tdnje izazl'ale su g.
I 05 ~ konarni raskol izmed u Istone i Zapadne crkve. jer cari _
gradski patrijarh. predsta\'nik istonih crka"a. Istonog carstva
i bizanL!ke k.,.1turnc tradicije. nij<: nikako mogao da se pod"rga"a
po- etencioznim zahtj<:vima pap~. Raskol j e imao svojih politikih
posljedica : uz podriku pap<'. Normani oS"ajaju u s redini X l. st.
bizantske posjede II juinoj Italiji i osnivaju ondje SI'oju dria,'u,
jedno od jakih oruda papinske politike prot;, drava na Balkan_
skom poluotoku. naroito radi pokoravanja Bizanta i !stone
crkve.
Mnogo i re razmjere imale su posljedice izazvane rd orm.
nim pokretom na Zapad u u obli ku borbe izmedu sacerdocija i
imp<:T1Ja. vrhol'ne crkvene i ,vjdovne vla:sti. Ta se na ime borba
,
,i
,
I
I
I
i
I
I,
l
i,,
,I
I
I
I
130
nuinn koncentrirala oko vlasti nad velikim crkv<:n;!\) posjedima.

koji su, prirodno. bili u isti mah; kudi ili bili p-od u prav~ml
~"j~ t o"nih feudalaca II obliku ~za!titnika (Vogt, advocatus). "ec
latcranski koncil I05!l zabranjuj~ laiku invcstiturl1. l j. podjelji"anj e crkvenih -slubi. odnosno s n~ima !>Ov~nih p~jeda..
/I. kako je to bilo pravo vladara. obnavlja se teonp o mo I . ]lape
nad s'jelovnim vlada rima oslonjena na fahifikat e il IX . st..
k"ja jc dobila najdosljedniju primjenu \I tezi pape Grg ura V II..
da samo p;:pa ima pravo ra spolagati carskom i kralje"skim kru
nalfla. Ta .se borba najjal:e ispoljil a u "dnO$"U izmedu l)<Ip e i n je.
makog cara iz dva razloga. Oton J. j~. naim~ , donekl~ oslohodio
papu od utjecaja medusobnih borbi aristokratskih porod ica II
Rimu. aJi je taj utjecaj. prirodno. zamijenio s"ojim utjecajem.
Upravo taj \){llofaj rimskog pape bijae jedna ocl osO{)l'nih spor"ih toaka u toj homi. Kjema ki su carevi bili - u feudalnoj
d n ltv enoj pi ra midi - najvii s,'je!ovni I'ladari na 1.:31);l(lu. ]Ja
sc itava 1coretska borba o odnosu crkvene i 5\"jdol' ne vlasli svodila zapravo na odno~ izmedu pape i cara. A na druboj sIrani.
Oton jc oslonio carsku vlast upravo na velik e crkve ne feudalcc.
pa je borh .. oko ca rel"a pra,a. da potvruje fcude n(l\'oizitbrani.h
prdata. i oko utjecaja na njihov izbor bila horh a za temelje
carske vlasti u Njemakoj. Kak o sc crkn oslonila i na fe",IIIl! Hl partikularistike 'tendencije velikih feudalaea. koji ~U nast~jal~
da osla be carsku vlast. ta je borba imala n;uavno velik utjecaj
i odjek II sv im pokrajinama njema~ke drhve.
Medutim. poslije golovo I'jeko\'n ~ borbe, koja Je v i~e puta
bila uzrokom. da se zapadno hans!\'o pod ijel ilo izmed u pro
t ivnikih papa, konanu pobjedu nije papi donijela neposredna
borba u Njem a koj. nego to. to je u vezi s krilarskiOl ra tO"ima
mnogo porastao utjecaj crkve. Prenoknj e ideje o borb i proti,'
Arapa iz Spanjolske u zapadne krlanskc zemlje ; njezino pv"Cl;vanje s borbom za Palestinu, koju su osl"ojili Sdduci. osiguralo j e najzad papi pn'o mjesto u zapa(lnom kritan stl'u. a
~cTl\ljama fla Balkanskom poluotoku don ijelo nove potrdC i opasnosti. jer su kriari redovito prolal;li preko tih zemalja .
U pravo u vezi s navalom Normana na Bizant potk raj XI.
st. Venecija izgrad uje svoj e konomski rol ofaj pomoll uo,' ih po"lasl;ca za s"oju trgovinu. koje je stekla na podruju Bizantskog
131
.,,
"
carstva. jer jc Biza ntu ])Qmog!a proliv Nonnana. Ona dobiva tako
!iroku b:11u ta svoj kunij; teritori jalni razv itak u istonom SrcdoumIju i prenosi it Carigrada u Veneci ju tdite trgov inc izmeu
Istoka i Zapada. Raz.liitim ugovorima ona olakava i svoju konkurenciju s drugim najvafnijim pomorsko- trgovalkim {!"radQvima
loga doba, Pisom i Geno\om. K onano se u prvoj polovini XII.
K z.natno mijenja i unutrainje uredenje Venecije. U lo doba
pojavljuje sc ..com una Vcnccianrm... zajednica trgovakih L
i zemJjo posjednikih pat ricijs kih familija Rialta. a gotovo u is to
vrijeme i savjet mudrih (s apienta), iz koga se u drugoj polovini
X II . st. razvija Vd iko i Malo vijee. Ti organi gradskog patricijala prcuzdi 'lU funkciju nekadanje skup!tine stanovn ika kao
i mnoga duideva prava. n aroito u unutranjim poslovima. Prijelazom vladars kih prava na Malo vijee dud u sutini postaje
samo njegov izvrni organ.
Kod Ju ni h Slavcna u tom sc razdoblju pribliava kraju
dugi proccs na stajanja feudalnog drutva. I. j. pretvaranje seljaka u km eto ve i formiranje i sve vr;;':e meusobno povc1.ivil nje
k la~e feud,daea , bo i uvriv anje vladarske vlasti, koja se
oslan ja na fcudalnu kla su. Ali, bu dui da je snrijevanje fcudalnog dl'lJtva na domaim osnovima ograni e no sa mo na Srbe I
H rvate. a kod Slovenaca i Mak edonaca se uvod e obl ici sazreli II
inozems tvu. ni sll sa mo konkretni oblici nove drutvene strukture
djelomino razlii ti. nego SII i tempo i na in sazrije" an ja feudalno!:, drutva uvelike vezani i s vc': izloenim razv it kom u susjedstv u .J uinih Sla ven a.
Ponov no jaanje N jemake na zapadu J Bizanta na istoku
uljee prije svega na historiju Slovenaca i Makedonaca i po.
kazuje se u mnogi m stva rima na slian nain. U 70-i m god inama
X . st. Slovenci opet potpadaju pod njema k u vlast. a njihovu
zemlju dijele u feuda lne grofov ije.marke. koje jo samo do poetka XI. st. o.staju udruene u feudal nim granicama vojvod ine
Veli ke Kara nta nije, a zatim sc razvijaju odvojeno kao histor ijske
po kra jine. Oko g. 1000 fe ud alno je drutvo napokon izg ra deno:
slobod ni h seljaka gotovo vie nema, a s postankom nifeg plemstva u Xl. st. pof inj e i propadalIje posljednjih ostata ka vladaju':ega dru itvenog sloja iz dra" e karantanskih Slovenaca _ koS~:ta. Vie plemstvo sainj avaju v~i nom njemak i feudalci. a nji-
"2
I
I
J
,,
hovu utjecaju podli jdu postepeno i pojedini osa mlj eni SlovenCI
u njihovim redovi m a. Od kraj a X , st. poi nju u slovenske pokrajine tve jace pritjecati nj emak i seljaci, koj i u krajevima Ut
Duna\' ubno potiskuju slovensko stanovnitvo. U ve:ti s borbom
za investituru - osi m tnatnih promjeoa" m oti pojedinih is taknut ih feudalnih porodica - izgra d uje se dokrajll cr\::l'e nll organizacija i odstranjuju posljednji tragovi m isio narsk og razdoblj a. U to "rijeme nestaje najzad i spominjanje s]a"enskog pra"a
osim u5tol ia vanja korukih vojvoda.
MakedolIci su, zajed no sa Smirna i H f"atima , po tpa li l OIS
pod vl ast Bizanta . ali sc ona ispolji!a Irod njih neusportdivo jate
nego kod Srba i H rvata. Makedonija j e postala tema, i u nju
uvo de bizan tsku upravnu i crkvenu orga ni zaciju. Neke kon cesije
u tome uhn.o su ukinute, i ve u sredini XI. st. potpuno sc "vodi
bizan tski porezni sistem. Ustanci prOIi I' Bizanta (1040- 41. lOi~-7S)
bili su ugueni. i poslije vie puta ponovljenih navala i~l'''na (pcen ezi, Kuman i, Norman i, Srbi , kriari ). koje su zahv atile i Makedolliju. bizantski sc sistem u Makedoni ji po tkraj Xl. sl. pol
puno u vr uje. Od poetka XI. .~L Bizant dovodi nOi odluuj u a
up rav na mjesta grko plems tvo. a makedonsko vezu,ic liza sc i
podupire njegovu grecizaciju. Dok Sl;lveni u GrkoJ podlijd.1I
uope jakoj grecizaciji, Bizan l na selj uj e u Mak edoniju tu di
C'tniki elemenat, od kraja XI. sl. postizava veli ke usp jehe u grecizaeiji crkv e. a do kraja XII. st. i u grecizacij i stanovnitva u
bliloj okolici SoJuna _ U to vrijeme. II ve:ti s izgradnjom pronij arskog sistema" Mak edoniji, veoma se proJirujt ~\' jet')\' ni i
crkveni feudalni veli ki posjed. a slobodne seljake osirn rijetkih
izutetaka pretvara j u u parike, pa ih ak i prodaju kao roblje u
hizantske gradove.
Drukiji nego kod Slovenaca i Makedonaca bio j:.- razvoj
kod !-If\'a la i Srba. l H rvati su 1018 priznali \' rhll\'nu \Ias! n;.
zanta, afi ona nije imala nikakv ih p ra kt in i h posljedica. pa je
i lI.:sta!a ve nak on neko li ko godi na. H isto rija H rvata do po~etka X I I. st. is punjena je borbo m s Ven eci jom oko vlasti nad
dalmatinski lO gradovima i IJvri,'a nj ern fe1JClalnih odnota i borbom za i to samostalniji razvitak u erkoi. hvori ,,jedoe o raspadanj u unutra njih veza u seoski m opCinama i osiromacnju seljaka. kao i o porastu velikog posjeda. Poslije prvih POJIt,;: u
133
sredini X I. st.. da kraJj pokla nja feudalne posjede za slubu . za

vlade kralja Zvonimira poja,ljuju le ve da rov nice veoIn a velikog opsega i i>.r:l!ito feudalno!> karaktera. Ubrzo pooli je Zvonim 'n.>Vc smrti u Hrvatskoj izhijaju horb~. koje su iskoristile
Ve necija i Ugarska. Venecija je ponovo ])rigrabila vlaSI nacl
dalmatins kim gradovima. a uga rski kra lj Koloman prikljuio
JIM Hrvatsku kao posebnu cidavnopral'nu cjelinu svojoj drlavi.
T im inom ni je H rv auka samo presIala da se razvija kao nezavisna drb"a, nego je zaj ed nica s Ul"<lTs kum mn ogo utjecal a i na
njezi n dalji drutveni raz,i ta k.
Zajedno s padom Makedonskog carslva pOlpll li su i Srbi
IOJS pod BiZant, ali su oni - 7.a razliku od MakerloIlije - ou
"ali svoje unutranje uredenje. U borbi za ostoLad enje od b izanlske vlasti vodstvo II XI. st. preu zima Zeta. gdje je pod Uljc ca jem
primorski h gradova kla sno drulvn nesu mnjivo brie sazri.ieva]o
nego II unutranjosti Balkanskog poluolaka, u brdovi tim kraje vi ma, koji su bili m;'"je izlofeni vanjskim utjecaji ma. Uspjelim
"stank om u sredi ni SO-tih godi na Xl. st. Zeta sc, zajedno s T ra,"unijom iZahumi jem. oslobllda od biza ntskoJ; gospodsIva. a
80-ih godina. po.~ln ie iskoristila pa pinske pretenzij .. nll svjelovnu vJas t i postaja kralje"sh'om ( 107i ). ukljuuje na nek ... vTijeme u svoje granice: i Ra.ku i Bosnu. A ji vec I)otk raj XI. st.
Rab pr~uzima vodstvo u borbi protiv Bizanta, II Zela se II
X I I. st. prelvara II podruje bor be i7.medu Ra ke i Bi 7.ant~. OslanjajuCi se na Ugarsku. Haka sr nalazi u stal nom sukobu s Bizantom, i tek II sredi ni X II. sl. I)()k or:wa je privrc:mc:no car Manu el Komn en. ali mu Ile polazi la rukom da za dule: vrijeme poti sne nasIojanja Rake. da sc oslobodi i proiiri I'rema istoku i
jugo~apadu . U Zdi. kao i u RaJkoj obiJjeien je: \lnutranj i raz "itak II tO Il1 razdoblju sve j ai m \l~talji\"a njem feudalnih odnosa .
O I,olofaju seJjaka ne: zna se, doduk, goto,'o nis ta. al i se II
i7.,ori ma odraiava vrUe formiranje feudal nog ple mstva i nje govih velikih feud alnih posjeda. koje: kralj dod jeljuje za ril"lne i
druge zasluge, a od kraja Xl. st. ve sc pojaVljuje pra,i odnos
vazaliteta prema kralju.
Kao i historija Slovenaca i Makedonaca. tako se u lom raz doblju razvi ja na slian nai n hi!; lorija Srba i Hnala. Oni II
\o doba ive u samostal nim drbvam a, ali potkra j periode ranog
i
i
I
,
,
I
,
,
I
I
feudalizma !]loraju ma nje ili vile priz nati tudu vrhovnu vlasI. U
procesu drUSIvenog rasloja,','!mja. koje nije bilo _ kao kod Slovenaca i Makedona ca - ub rzano neposrednim nametanjem t udih
oblika feudalizma. sve do kraja ranofeudaln e periode postojali
su neki ostaci rod ovs kog uredenja, ma da ~u sc u novim prilikama
i oni "cC dosta izmijenili. Tako su sc u Dal mati nsk oj H rvatskoj
sauvale j a e unut ra! nje veze u seoski m opi nama. a naroito
hri':a povezanOSI srodnika. to sc tie imovine. dijelom u velikim
porodic:l ma. a d i;'~lom i poslije njihova razb ijanja na "ie malih .
Tek potkra j tc periode nes taju uglavnom slobodni seljaci _ II
p~imor5kom dijetu Dalmatinske l'ln'atske potpunije nego drugdje. Tragovi sla rog uredenja ouval i su Je veoma dugo i kod
klase feuda laea.
Ul dvor.;ko plemst'o o<:u"alo sc sve do kraja tog razdublja
rodovsko plemstvo. koje se do du k znatno vilie spomin jl" II opsd nij im izvo rima o Hrvatima nego u oskudn ijim izvorima o Srb ima. ela no,i dvorskog plemstva. kojim a vladar dajl" pojedi nl"
oblasti. odnos no iupa nije na upravu. a ne II feud. glav ni su oslonac vladara i njegove vlasti. pa sc lek na kraj u lc pulo.!e _ kod
Hrvat a ~I sred ini . kod Sr ba potkraj XI. Sl. - pr"i put spominje
p ~avi ,azal itet. Rodo\'sko plemsho. koje sc odrialo do kr:.ja lOg
razdoblja. na proti,. glavna je konica razvit ku ~Iada rske "lasti
i gla.,'na drutvena podloga za unutranje bor be. pa i nosil;1C tradicija - to sc prije svega pokazuje II razvoju Srba - oveoj
il i manjoj samoualnosli. vrUoj povezan ost i pojedinih ohlast; .
a prema lo me - u ra.ZIitku Srba II toj pe riodi - ; nj iho"a dueg
samOSIainog razv it ka ili ponovnog odcj.!pljivanja.
Osim uprav nih funkcija dvo rskog ple msl"a i izgradnje dvora
u centar driavne upra"e - u Hn'alskoj od IX . st .. u Srbiji S\'akako nelo kasnij e - gl"vflo $U podru je vladareve "Jasti nj ~_
govo pra\'0 sudenja. zapovjedni"'O II vojsc i i odluivanj e l) vanjSKim drfa\"nim vezama i odnosima. Usprkos lome ograniuje njegovu vJast osim ,ije':a feudalaca. koje sc uskoro _ uporedi' s izgradnjom dvor;! - s~stojal o od lanov" dvonko...: I'Jcmslva. i
narodna skup ti na. ali i u njoj udluuju. najkasnije u Xl. s: ..
stvarno fcudalci sa "'ojom orufanom pratnjom kao jezgrom ,oj.
ske. Medu najznaaj n ija prava narodne skupi,i ne ide j njezi no
sudjelo"anje u (;dr~tti,,:mju novOJ; vladara. Pre mda kndC\'ska.
135
134
rI,
,
;
odnosno kraljevska ,'lasI ve od VIII. st. postaje nasljedna II

pojedinim porodicama, prin<:;p nasljedstvu nije bio utvrden. pa
su sc kod sukoba izmedu Ii.: pn:tcndcnata uvarak !irokc mogu~nosti za raz1ititc utje<:ajc grupa feudaJaca. okuplj!'.llih II na
I,,
rodnoj skupll;ni ili "anjskih sila.

Prema tome jc kod Slovenaca i Makedonaca ve II loj lloer iodi potpuno satreo feudalni poredak ubrzan utjecajima iz\'ana..
Ti su utjecaji, medutim. za mnogo vjeko"a zaustavili domai organski druJlvcni i politia; razvitak, il II daljem razvoju uZTok()-
vali
ak
i vidljivo smanjenje njihova
ctnikog
II
'c
,,
,
teritorija. Kod
Srba i Hrvata naprotiv neke prelazne fonne traju dodue svc do

kraja toga razdohIja i nestaju potpuno tek tl XII. st. - kod
I-Irvala dlmckle pod stranim utje(ajem, a kod Srba prije svega
u veti s ponov nim osamostaljenjem i razvojem srpske drlave
pod Nemalljiima. Ali upravo illjenica, '\:to se feudalno drutvo
izgradivalo u prvom redu na domaim temeljima - iako je to
donekle usporilo njihov ekonomsko-drutveni razvitak - omo!plila je. da sc u vrste drave i njihove tradicije, ka o i da sc
izgrade vrsti temelji, na koj ima te se u iduoj periodi mnogo
brle razvijali la dva naroda. a prije svega S,.bi u svojoj samo$talnoj drlavi. Upravo taj doma':i, neprekidni razvitak je temdj,
na kome tc sc razdoblje od VII. do XII. sl. historij e ju~nosla
vCll5kih naroda izdvojiti kao rano feudalna perioda. Zavravanjem
procesa fcualir.aeije u XII. st.. II usporedbi s prijdnjom periodom, ne ustalju je se samo feudalna dru\\'ena struktura. vd
5e bitno mijenja i karakter drut,'enih suprotnosti i klasne borbe.
jer dotadanji olpor rodovskog plemstva postepeno potinju da
zamjenjuju pojav<:, feudalnog partikularizma. a bune kmeto"a
dotada!nji olpor slobodnog selja8t~a iako tek u kami joj
periodi.
KA~TA
,
I
I,
1
I
i
I
I,
KI
DOSE.L J E NJ A
I
,
136
S LAVENL
.o.
Vl
V, POGLAVLJ E
SLOVENCI U RANOFEUDALNO DOBA

(OD VII. DO XII. STOLJEA)
I. Slavemki plemenski ~avu pod Sa mom. Kara nla ni;a.
Zbog obrane o{l a"ankog nas il ja slavenska su plemena OS1)O "ala o. 623 no'- uvez. koji St Jir io od PoJapskih Srba do Slove-
naca. Jet-gra toga plemenskog
sa"Cla
bila
$U
ccka i moravska
pleme na. koja SIJ sc pod vodstvom Sama pobunila protiv Avara.
kad su sc oni upeli iz sve snage. da zauzmu Bizant. Najkasnije
poslije poraza Avara pod Carigrado m (626). kada 5~ avarski
plemenski savez zhog unutranjih tTvenja ra spao za et i ri decenija (626-0. 660). ako ne ve i prije, slavenskom picmcl)skom
savezu pod vodstvom Sama pridru!ili su se i Slovenci II Karantaniji . II Istonim Alpama i 1,17. gornju Savu.
Samo, ovjek nepoznata porijekla, koga t, zvo Frtdega r, na
osno\'u prianja, prikazuje ka o f ra nakog trgo' ca. stajao je na
elu savo::za slavenskih plemena .35 godina (62.3-658). Kad a je
priv.ro::meno oslabila mo Avara. najopasniji no::prijatc1ji toga saveza bijahu go::rmansb plemo::na na clu s Francima. OkQ 625 Ka rantaniju su napali Langobardi i oleli joj kraj Slavena. koji
sc Zl1 j Ol naz iva .. (Kanalska doli na i dolin a Zilj;eo::); tek o. 7.30
Ka ranlanci su ga pono" o oslobodili. Oko 628 Kar antanci po1ti~
duju Bavarce i najzad utvrduju svoju granicu uZ izvo r Drave.
Pod kraljem Dagohertom f ranci odluie da Slavenima zadad u
odlu an udarac, al i je njihova vojska bila 6S] potpunu Ta1.bijena
kod W ogastisburga ("jerojatno Uholt' II zapadnoj Cckoj). Taj
jo:: poraz doknlj i(l franake pokuajo::. da podjarme one Slavene, kojima jc na el u stajao S.:mo. U vezi s lim napadajem
137
!'T.-
svr io sc bez llspjcha po ku aj franakog mr$lOnara

da. da pro~ id kri cans h 'o medu Slovencima (o. 630).
Ii
Am an -
.
Sa~'u slavenskih plemena pod Samom je pn'u sa mus! lllno
Istupanje Slavena u obrani od nomad skih , av ars kih plemena u
I'a~ons k oj nizini, a osi m toga i prvi pokuaj nezavisnog r;uvit ka.
kOJI treba da im osigu ra slo hodu i od lIerma nsk;h susjeda. Taj
plemen,.k; savez ima. dakle. tri napredna obi!jdja , ~Prvo _
~bruo Je unulra.mji raz" itak ilavenskih plemena ; drugo. I)()digao
~e hranu barbarskom pr iti sku s isto ka; i trece. zaustavio je oSI'a]ake napadaje gnmanskih knezova (Ka rdel; ),
sPQfninju Slovence medu sla"enskim narodima kroni ari Neslor

(X II . st.). H elmold (XII. st. ) i gario lomej Engleski (XHI. 51.).
Kada ~e o. 660 obnovio plemenski savez A vara i "I' ct pornsla njihova snaga. pOI'oljni geografsk i poloiaj Karaotan;oc;o i
nji hova ekonomska i socijalna struktur a omogu,;ili ~u im rla
o uvaj u svoju ne7.avi,no51. VlaSI Avara irila se olad iz Panonske nizine sa mo uz prirodne pu tove prema srednjoj Evropi.
ltaliji i Biza ntu. U z Dun"v dopi ral a je do rijeke Anile (E nn~). a
prema Italiji do same Furlans ke nizine. AI'ari $U dodu~~ OSIgIIrali te putove svojim utvrdenjima. hringovima (u gOTllJcm r osaviju dan puta od furlanske g ranice. a IIZ Duna\' u blizini
Beta). ali samostaln i sukobi Slovenaca s Fu rl an ima u I'osoju
n .. poe tk u VB I. Sl. dokazuju. da je i tada to bio samo 1)lemenski savet. a ne ropska poJlo!nost.
Ve o. 603. i lO najprije pro" alom Avara. nanol'(o puinju
bo rbe za osvajanje plodne Furlanske nizinc. Al i kad SI: o. 664
Slov<':nci prctrpjcli po raz. borbe se izmedu Slovenaca i Furlana
vode opet tek II poetku V)(L st . (705-i20). U tim borbama i
zbog naseljenja Slovenaca u Ikndkoj ( Mletaknj ) Sloveniji slovensko-furlanska granic:! se definitivno utnduje izmedu mor;: i
Alpa na langobardskom limesu. Poku.aj Slovenaca da prodru u
bogalu rav ni cu nije uspio. ali etnografska granic;, odrala ~~
na toj liniji sve do danas.
Karantanski Slovenci upleu se o. 664 u unll lrasnje sporove
u Furlaniji. na kraju Vit i u jXletku VIII . st. I1Jpaciaju Bav;orce, o. i 30 oslobadaju ~kraj Z ilj u _ i II ~vojim su kobima $ Furlanima sputaju se u Furlaniju.
. Poslije Samove smrti (65S) raspao se Iiroki savez slaven-
s~~ h pJem~na. kome jc un stajao na elu, jer kod veine njcgo"ih
~'J~I~va
msu jo sazreli ovjeti za dravnu organizaciju. Kao vca

JC(hmca ou"olla se samo Karantanija. U njoj je za. vrijerne
plemens kog 5av.:z~ pod vodstvom Samovim " ladao knez Valuk
(o. ~30). Qna je postala za et i ri stoljea naj"ai nija politika IvoreV!fla na slovenskom tcritoriju u Istonim Alpama. U poetku
kao dio Sa mova plemenskog saveza (o. 625-658), 1.atinl bo
sa mos ta lna slovenska kneel'; na (ot prilike do iH) i vazaina kne.ev!fla u franakOj drlavi s ullu\raJnjom nmoupravom (otprill~e do 820). naposljetku kao franaka grofovija i voj"odina
njemalke drave - KaranIanija je do svoga defi nit;l'nog ra s~ada ~ XI: SI. okupljala veinu Slovenaca. Njeno sredi!lc biJaJ~ Kms.kl gr~d na Gosposvelskom polju u SloI'enskoj Ko ru~oJ . .a nJen.a Jczgra. koju je za lo vrijcme uvijek obuhl"a~ala.
b,ja Je planIIlskim lancem za-titcna kotlina uz gornju D ravu;
Muru. )~to~o i jufno od tc j ezgre lee pogranime pokrajine. koje
se od !lJe VIe puta odejepJjuju. Kada na ime u Panonskoj nil.ini.
na~lapadl~ ijoj stepi II Evropi. borave jaki Mmadsk i na rod i.
oni vladaJ~' ne samo. Pa~onijom. nego i prirodnim putovima. koji
uZ.D.unav I preko Ljubljanske kotline vode prema zapadu (Ava ri
pTlbl~ino od 660 d.o 790; Madari pr ibl i.fno od 900 do 970). Stanov mJII'o sc s uSpJehOfll branilo od njih u planinama izmedu ta
dva puta. Zbog cent ra lnog polobja Karantanije u tada~njem
slovell~kom teritoriju i u hi storijskom razvitku. imc Karan la nac
up?trebljal'a se .vec u fra na k o doba 1.a Slovenca u ope. U tom
snllslu poznato Je ono Sve do XII! . stoljeca. Pod tim imenom
,
I
I
I
I
!,
!
I
I
138
2. Ekonomska i dru tvena s tru ktura Ka ra ntan;j e. - )'a1 j evinska zemljoradnja odnosno sisIem ~ncstalnih_ n ji,'~ _ 1.~
jedno sa stolars tv om - ostao je do IX. st. gl a vni m obiljcjem
ekonomskog fivo ta Slol'enaea. O njihovoj mat erijal noj kulturi
II lO doba sl'jedne L ZI'. kesleijski gro bov i (po llal ni~t\l Keszt hcIr knd Bla tnog je~ra) . koji su p rona eni pn cijdoj Pa nonskoj
nizi ni i u Istonim Alpama (od svega ~i "anijih nalazi h:: bilo
je 12 nekropola na slove nsk om terit oriju. a od toga i" na podmju ue Ka rantanije ). Njihova sadr!ina nije b0E-'ata: ne to
ukrasa (sljepooni koiuli s pri\"je~ k olll, razliite na~! s n ice) . ndto
139
vile oruda i oruija (kose, sje kire, kare, "jedra , bojne sje kire.
st rel ice i t. d, ) nego u kas nijim slaveru;kim grobovima i mnogo
lonarije, Preradba metala i lonarija nisu se od osloboenj a
do sredine VUI. st. naroito usavrili, Kes u:ljska ku ltura svjedoi o jakom utjecaju bizantskih proizvoda, a neki ukrasni pred.
meti, na roitn II karantanskim grobljima, i o trgovakim od nosima s Langobardima.
Iz vo ri ne daju jasnu predodbu o svi m obiljc!jima drutvenog poretka II Karanlaniji, ali 5e na oS nOvu izvora mole izves ti
z a k ljuak. da je polama toka karantanskoga drutvenog razvoja isti stupanj rodovsko-plemenskog drutva kao i kod drugih
J uni h Slavena, Osnovna jedinica slovenskog drutva u lO doba
je jo! uvijek patrijarhalna _velika po rodica_, to kao _u _
d rugao< zajedniki obrauje zemlju, koju joj je privremeno dodijelila seoska opina (srenja ili soseska, sastavljena od vie -vc
li kih porodica..) i zajedniki uiiva njezine plodove. Sllmu, panja ke i vodu iskoriituje seoska optina kao cjelina, Kod dijeljen ja zemlje za obra ivanje meu _velike porodice .. ili kod sporova o granicama teritorija, seoska optina istie kao kolek ti" svoje
vrhovno vl asni!tvo i na obra enu zemlju. Ostaci i trago"i toga
stanja ouvali su ~e jo duboko u doua feudalizma , Rodovsko
dru!itvo proivljava. dakle. ve svoju pQsljednju fazlI , neposredno pred konanim raspadom u male porodice s punim pravom
vlasnitva na obrade nu zemlju, Njegovi tragovi ouvali su se
takoder u narodnim pjesmama (krvna osveta, pravo oca da sudi
lanovima porodice).
Vee jedinice bile su lUpe, S .. slovenskog teritorija potjee
najsta rije spominjanje slavenskog upana Uopan qui voca lur
Physso, 7ii), Pojan istih starih plemenskih imena u krajevima,
koji su medu sobom vrlo udaljeni (D udjebi u srednjoj Slajerskoj
i zapadnoj Korukoj, Stodorani na Ani!i i u Bohinju i t. d.) dokatuje, da su sc stara plemena kod preseljavanja vrlo mnogo r upadala i mijea ja, U oo,'oj postojbini nastaja bi i is takla se nova
plemena, razmjerno vrlo mala u lIsporedbi s plemenima kod i sto
nih Slaven.. i Poljaka. Pritom su jae utjecali susjedSIVO i prirodne prepreke zemlji!ta negoli slare kTl'ne veze, Plemenska je
ze mlja bila osigurana utvre n im mjestima. ~gradiima .. (upotrebljava se takoer naziv _gradec). koja $u bila naroito brojna
140
.
d' su Slovenci graniil i $ tud im narod ima (na pr, u
ondje. g je
Slovenskom Prim~ju).
.
Karan ta-nci, koje se ve do dru gt:
Medutim, zaJed~~~o LIId "K k , ,rada (civita~ Carantana),
. VII ,t prosInio o
ms o
",'
lo
lOlovLCe
.
'
..
.
'
KarantamJu
I
pollsnu
I
..
I'
na CIjelu kne eVInu
..
kndeve prijesto mce,

.'
.......t~,'Ju nesumnJ"'O vC
k . na na nJezmu I'V'.' "
, '
sva d rog a plemens a "me I bl' nj u plemenske razdrobljenosti I
..... kazuje nov stupanj u s, a, Je
,novu dalJ'c drultvene dife"'
ovu eJdmu na o
" I
njihOVO stapanje II n
'
I
kh imena novi m, teritoflj3 .. Z
'
stari h P eme ns 1
k
reneij:tClJe. amjena
"
'\0 n a vlasti karantans og
.'
e bez sumn je OSIllV

IlIm Imenom:,st~ s
ro'em kn eevine, govori o tome, .d :t nakneza nad Cl Jchm pod j
k d l vi Doista se osnn gore
.. I
d \emenskog Silveza
r a '
, ... ,
staje p rije al o p
,
l
h bIJ"J'a sve vie ,sIlL,..
,
" h l Ih dru tvenI
o I
spomenuti h patn jar a n
St
kransko stanovnitvo danove osobine klasnog drottv,a,
~~o h I h 'obova V dina slo.
'
I faJ patT1]ar a nl . '
,
bi-.'a, ba r dJelo~ lce, po ,o . l I b d, u seoskim Ol)inama, ah
Ilva uill'a JO s o o
,. , .
.-cnskog stanovm
"
k . drutvene diferentlJ3C1Je,
f proces lmOVlnS e I
. '
je i tc ve za h va 10
,"
t d 'dvojili ~prvaci- (?TlnelpeS,
iz n jih su se II Karantaniji ve ~al a I~ ",.b" J'e slooodu (robo\'i,
. d
d' stanOVni tva 1%,,pri moreS), a je an 10
.
n,,-"ilo karantanskog kneza
od .) P Ila' _prva .. a~ .....
Jl{!lu~lo,b n,"
o O)
\' 'a korukih vojvoda. ho nam omO_ "IdI se IZ obreda usto, enJ
,
brko m dru,tvenog ure
guuje, da se upo.z,~amo s konkretm m o I
denja \l KarantanIJI.
.
. oda _ Kneevska vlas t
J
3. Ustomava~j c k~rukth d vO : k~cte"skoj porodi ci, ali
u Karan taniji ~i1a J~ vec n~sbJ'1 II~ II \lviJ'ck potrebno da no,.
uZimanja vlaSII 10 JO
, k
je pTlJe pre,
l'$ko vi 'etc iupana, velmob I . oJ kod Kmskog grada sIm
vog kneza llabere zema.J
$Cza, koji su mu .. knelev skIm ka~c:nom ~n' ,lobodne Karan lanijc
, I t Premda IZ \' r cm~
bol iki predava l 1 V ~.' ,
k
"etlili nain izbora i sam
kOJ' h, potan o OSVI)
, ..
nema IzvJes taja,
.
, . , , obreda najstaT1)1
,
' k
. drutveni zna aj o
'
obred ustohe nja, ao I
'h
. d (,metak u Svapskom
,
. ko ru lik l vOJ"o a
,
i'e s)isa iz XL sL) opiSUje
izvo r o usto I I avan J ~,
ogledalu na osnovu Izg ubljenog star J g '~va upleten je u obred
j
u sutini stari oblik obreda. K:o no:a
slije njemake) drlave,
ve u srcdioi VII L st. vl ad, "d ',~na e P~ara lllanij'i poslije 820
.
,
Iko, cu a Izma u
. k
a uvoenjem rana
,. ,n,' d",i velika il, OJI
,n',
' ko, "je a zup
odslranJt
su'IZ zema l jS
>
'
,,
i
141
su sc. bar djel<.>mice. ukljuili u franake feudalce. Tek i1, toga

vrem~na , kada kar<lManski grofovi, a poslije vojvode postaju
{ranackl feudakt , potJce ~vakako i oblaenje "ojl'ode II seljako
ko~eko ruho. koje treba da simbolizira "riv~emeno stupanj:
vOJl'ode u stale kosaa. Oni mu. naime, mogu povjeriti vl<lst
u pokrajini samo po domaem pravu kao j ednom izmedu sebe.
a davanje vlasli u feud zadrava. dakak o. prem;; feudalnom
pravu frann.ki vladar. Seljako odijelo knee vo dobiva. dakk
svoj smisao tek s dolaskom tudinca za VOjVOdll. a ne U vrJJcmc
domaih kn ezova.
. Odlunu "~o~u.,, .tom obredu imali $U otada koscz;, na koje
lOS .danas P?dsJc.eaJu Imena 18 sela s imenom Kosae ( njemaki
Edil~gen). KosczI . 6U osobit drustveni sloj u Karantaniji, koji je
du XIII, st. zauzimao posebno mjesto izmedu {eudalaca i kme .
tova. Od feudalaca rm:likuju sc po tome, to nemaju vlaslelinS1va: od kmetova. Io nisu ukljueni u vlastelinstvo a Qd slobod.
nj~k~, io imaju svoje posebno pravo i sudstvo. kao i posebne
VOjnike obaveze i Io su lijesno povezani s vojvodom. Njihova
uloga kod obrcda dokazuje. da su u staroj KarantaIliji olli bili
brojem najjai i meusobno vrsto povezani dio drutvene klase
feudalaea, koja se tek stvarala.
~ Xl. ~t. bio je. izbor novoga vojvodc jo uvi.id pral:n u

KoruskoJ oVim obredlma, pO$lije smrti starog vojvode. kosezi Su
na svojim sudskim zborovitna hirali povjerenike (,.dobre Ij udc )
za . ,kosd~o zemaljsko vijec i vezivali ih zakletvama. Vijde bi
najprije Izabralo svoga zemaljskog suca", pod ijim je rukovodstvom kosdko vijee, kao predstavnik zem ljI:. raspravljalo i gla .
salo o primanju novog vojvode, koga je vladar njcma ke driave
prt:dloio. Ako ga je vetina uH'oji la, cijeli bi .~e narod okupio na
Gosposvetsk om polju, gdje bi kod kneevskog kamena kraj Km .
skog grada predao novom vojvodi vlast.
Vo~vodu bi obukli
II
~cljako odijelo (sive hlae, siv koporan
s crvenim pasom, crvena torba, siv dir sa sivim gajtanom i scIja~e cil:~le priveza~e ,uz noge crv eni~ oputama). digli ga na
konja. kOJ I dotada lOS nlJe biO upotrebljen za rad. j vodili ga Iri
puta ~ko kncevskog kamena. On i. koji su stajali unaokolo , pjevalI bl pritom slovensku pjesmu zahvalnicu.
142
Sve dok voj "oda nije zemlju primio u feud ~ strane feudal.
no)' gospodara. vlaciara njem~kc ~ra\' e . ,o~ JC u Sud,SIVU biO
u klj u en mcdu koscze. pa mu Je SU(iJo koseskI ~zcmalJsk l suda.:".
Kori preuzimanja {"wla vojvoda jc mora.o izai pred cara u k,,' kom "diJ'clu i donijeti mu kao poklon Jelena. U tOllle Je I prese'
I
I
"zimanje fcuda ou\'alo poklonstvene .crtc po usamosla,noga ,'a:
aill<''' kncza u ranofcudalnoJ drav!. rek s preuzimanjem feud~
:':' \'i iIC voj voda II sudstvu opel preuzeo i prava kudaIca,
Obred n ~ Slllnnjivo potjee iz vremena prij~ IX . st.. jer nj,e .
ma k i stalci feudalaca. koji se tada proirio i na. KarantalllJu .
nem" s njim nikakve vezc. Kod normalno.!;'a nepr ekmllto.!;' ra:pa!unia r(ldovs ko-plemenskog drutva prava narodne ~kllpstme
:"ulla sc svodt na sve ui kru g najviih pripadnika vladajue
klase. iz koje sc ko sezi od IX st. dalje odstranjuju. Samo 'u na
ro;ti "vjcli slovenskoga historijskog razvitka omogu.' li . da sc
ohred II KaranIaniji ouva u starijem obliku, sve dok niJe bIO za
biljden. U IX . st. prekr io Je naime 610vensko dMl tv~ : i~ i sloj
ludih. njemakih feudalaea. Oni su sc II po~etku moral , JO~ oba~
ziral ; na zametke slovenske feudalnc klase. pa su zbog toga l
odrali taj starinski ohiaj. ali su onemogu<ili da!j.u unutranj,u
diferencijaciju meu kosczi ma i tako opet usponI, propadanje
samog ohreda, '
Osobine koseza podsjdaju na ~ druin ik e~, vOjnu pratn.1",
kuju S\I ima li knel i prva-ci kod Istoni}, Slavena . Karantanski e
knez. dakle. osig"rao ve svoju vlast naroito.m vo~skom d rUZI
nika. koja je bila odijeljena od plemcnske, to JC zm.~aJ n(O za f?r.
miranJ c ranofeuda lne drave uope. Pr.aVJ plemcns~e skupstme
prcil" ~u II ruke rodovskih i plemenskIh prvaka~ '. ~ ,-,seza. to
jest vladajue klas e, koja ~e post er.en~ ~hara, SkuP'lma..~ stao
rom sastavu (cijeli narod ) Istupala JC JO' sam~. kao pubhka, kod
kndcnkog kame na. Drutvena jc diferencijaclJ~' dakle. vcc t.o.
liku napredovala u Ka rantaniji, da ona predstavlja drianl ~ OV'lm
bitnim obil jdjima: veina stanovnitva uiva jo slo~odu u. seh
skim opinama , koje sc raspadaju , ali ropstvo P0S10JI:. a p.", r~
spadanju rodovsko-plemenskog porctka i seos~e opc:ne }acaJu
sve vie i feudalni odnosi. Neprekinuti raZVItak bIO h l uveo
kose>.\: u kla su feudalaca , ali dolazak franakih fcudalaca . prije
.i.
143
nego to sc dovrila domaOl dru ii tvena diferencija cija u tom

pra vcu, utroko\'ao je: od IX . st. daljI' njihovo postepeno propadanje.
Osi m umetka II Svapskom ogledalu obred usto1i avanja korukih vojvoda opisuju i kasnij i izvo ri (naroito tajc: ~ ki kron iar Otokar iz GojIo: na poetku XIV. st. i koruk i kroniar h-an
Vetrin jski u sredini toga stol j ea, pa i vie drugi h pisaca), Ustoli avanje korukih vojvoda bilo jc: u obiaju do poetka XV. st.;
posljed n ji vojvoda u s t olien je !.fJ4 . Da se taj elemenat, tak o
lud fe udalno m klasnom drutvu mogao tako dugo olu"at;, pridonijela jc i njen ica. to ga je za svoje klasne in terese isko ri stilo
takoder koruko plemsh-o: u XL st. koriste sc njime najjai fcu dalei u borbi proliv priz na nja vojvod a iz tud ine. koj ima vladar
daje Koruku II feud , a u XIV. st. prisiljen je novi vojvoda da
kod obreda potvrdi prava zemaljskog plemstva.
Medut im. od sredine XII. SL ob red se znatno m ijenja: voj voda prima zemlju u feud prije ustoli enja. a vijee postaje zhog
toga suvino i ukida se. Obred kod knde,'skog kam ena pretvara
sc u puko formalno poklonilvo novom vojvodi. Jedan od koseta ,
ljedei na kndevskom ka menu, poos!a"lja pT3 tiocima ,'oj vode pi _
tan ja na slovenskom jeziku (da li je doba r sudac i da li je kr'bnske vj ere). a oni mu odgov ara j u potvrdno na istom jezik u. Zatim
mu uz otkupninu (kobilu. bika i 60 pfenniga- peneza) ustupa svoje
mjesto. Obredu kod kn devskog kamena pridruili bi se zatim
vjerski ob redi u crkvi Gospe Svele i feooalni obredi kod vojvod6kog prijestolja na Gospoosvc\skom polju (davanje feuda). Kada
j e plenulvn dob ilo u zemaljski m staklima Ivoju vlastit u korporadju. obred konaolO propada poslije 1414 . Pravo uSloliavanja
postaje o. 1300 nasljed no u porodici _vojvodskog kmcla (Herzogsbauer). ito j e fi " jela u Blafnji Vesi kod Celovca do 1823.
kad je Iz umrla ; ona j e dokra j a tlfivala naroi le povlastice zbog
svoje nekadanj e uloge II tom obredu.
Habsbu rgov3c Fridr ik III., koji j e smatrao. da taj sc.l jak i
obred sU"ie po nizuje njcgovo carsko dostojans tvo. i koji IC
nasto j ao oslnbodit i slinih pokrajinskih povlastica i tako to vik
ul'rsliti svoju vlast, poslije due; pogaanja I koruikim stalelima. oslobodi o $e 1443 obaveze da se pridrava tog obreda. Tako
"4
-
">
e ;
" =
'"
fl "
t:
"
,l,
T AnI...,< VJ
If
,'
II,'
,,
--
je on i definitivno uklonio posljednje osta tk e obreda kod kncfevskog kam ena. ali sc feud al ni obred kod vojvodskog stola primjen jivao jo; ponekiput i do XVII. stolj eb.
Otkako je vec u XVI. st. U"eni francuski pravni teor et iar
J ean Bodin upozorio na jedi n~tveni obred ustoliavanja u Kornikoj kao osobitos t u drfavnom ureenju, taj jc obr ed postao
predmet naroite panje i u modemoj literaturi. Naroito Sll ga
prouavali histor i ari na pocctku ovog stolje':a, jer su nil njemo
osnivali da!c koscfnc teorije o ranoj slove nskoj historiji. Mno;::-i
problemi kako u ve l.i s obredom (problem izvora, povezi"anje
s dru tve nim razvitkom ). tako i u vezi ~ kosezimn (i mc. i%l'or
i t. d. ), ostali su do danas nerijdeni. i u nauno j literaturi zastupana su najrazliitija miljenja.
&
,.
t, .
' O
.-,
o
,
,
!' red metl h ra n lanslre Iruhure
4. G ub ita k politi ke sa mostalnosti. primanje kran s tva i

napredovanje feuda lizma. U prvim dccenijima Viil. 5t.
Karanla nci jo uvijek napadaju Furlane i Bavarce. Al i u sredin i
VII I. SI. njiho,' sc odnos prema zapadnim susjedima potpuno
mijenja. U to vrijeme, naim e, itnova ras te mo Avara . .:L s njome
i njiho\' pri tisak na K~ranlaniju. Ugrofeni Ka rantanci sklapaju
vojno - politik i sa"cz s Bavarcima, koji su i sami tra::ili !,omoc
za borbu protiv Franaka. protih kojih su digli u ~tanak ,S; . Uza
sve lo, B.:L,'arci nisu mogli da Ol;uvaju svoju nezavisn ost. II bitki
na Lechu, u kojoj su na bavarskoj strani sudjelovali ~ KMan ta nci. Franci su HS svladali Bavarce i nanovo ih podvrgli poe
s,'oju vrhovnu vlast.
Ohrabre ni lim porazom karantanskih saveznika. A";'!r i su
poeli da tdko pritis kuju Karantan ee. Kanntanski knez Borut
(?-H8) obrati sc stoga Ba"arcima s mo lbom za pomo. Ba"arc;
pomognu Karantilneima 744-i45 da odbiju napadaj Avara. ali
ih odmah podvrgnu pod vlast franak.ih kraljeva i uzmu taoce:
medu njima su bili Gorazd i Hotimir. sin i nea k posljednjeg
nezavisnog ka rantansko& kneta Boruta, k.oj i su u Ua"arsk oj pnmili kr!ca nstvo.
P remda Karan tan ija mje viie bila nezavisna dd:av~. ona
je JO uvijek ouvala unutranju samoupravu. Do poetka IX . st.
Karantanei su zad rlali doma~e knezove. koje su sami birali. il
kad bi f r a naki kralj odobrio njiho, izbor, sami bi im preda145
.!
...,
'
vali vlast u ruke. j o uvijek nema traga o dolasku fra nakih

feudalaca. uvodenju franakoga vlastelinskog sistema, ni ti o nascJjavanju njemaki h kolonista. KaTaotanija sc jo 8J 7 (u
Aachenskoj ispravi o podjeli frana~k e drlave medu sillove Ludovi ka Pobonoga). pred sam ustanak Lj udevita P osavskog.
smat ra kao va zaina kneievina s un utra!njom samoupravom. a
ne ho feudalna po krajina. Ona je bila pod redena neposred no
Francima. j samo su za kratko vrijeme Franke zamijenili Bavarci, ka d su iznova Bavarci ustali protiv Franaka (763-788).
Ali . novi p oliti k i gospodari poeli su da se posred no mije!aju i II unutra!n;e poslove Karantanije. Uvodenje k ranstva
preko bavarskih crkvenih srediha najjas niji jc primjer takva
upletanja. koje a k dobiva oblik vojne pomoi kranstvu i
crkvi. K ra nstvo je trebaja da Karantaniju vrte privele uz
fra nak u drbvu.
U po kriltavanju se isto tako odraava i domai drutve ni
razvitak. Sabburki misio nari lU U Karantaniji nalli jaku po t
poru prije svega kod kneza. njegovih drulinikakosua i vc
li kab-, koji su s njim bili povezani. N jima je nova nauka uvr
iva l a vlast Na najvei otpor nailo je i renje k r anstva 1.00
slo bodnjaka, koji su hili podjednako ugroeni napredovanjem
fe udal nog ciemen ta. novim nametima u korist erk"e (danak,
koji je Hotimir uveo 752) i obavezama prema Francima (Iudje
~ovanje u voj nim pohodi ma ). Us tanci protiv nove " jere u VII I.
st. su pri je svega odraz tc drultvenl': suprotnos ti.
Crk vl':no podredi vanje Karan Iani jI': Salzburgu (o. i52 ), pripremljeno vjl':rojat no za vlade Go raz.da (H9-i51 ili i52).
zbi lo sc us koro poslijc njezina politik og podredivanja Francima. Jaa misionarska akcija poela je tck za vlade Hotimirove
(i51 ili i52- 7(9). naro i to poslije dolaska rnisionaTSkog _kOT
episkopa .. (zemaljskog biskupa) ModestOl (o. 75i-163). kome
nije bila povje rena nl':ka odredena biskupija. Pod utjecajl':m
irskih monaha salzburki su misionari upotrebljavali pTi pokr!tll.\'anju me tode. koje nisu bile toli ko nMilnikc kao one. koje
je primjenjivala franaka dravna crkva , i vije su poto"ali domate obiaje i domai jl':tik. Ali su oni ipak do krajnos ti isko
ristili domae druI\'ene suprotnost;' pa $U ih ak i nohrili
(kr$anima su. na primjer, za branili da zajed n iki ruaju ne
samo s poganima. nego i s onima, koji sc sp remaju za kdtenje ),
146
P r,.i usta nci proti\'ufra nake , t. j. poga nske i protivufeudalne nrank~. javljaju se ve za vlade H otimirove (i63. iG5 ), a
najvl':i ustanak, koji je buk nuo poslije Hoti mirove ~mrl i
i69_ii2).uspi.., je ugu!;ti IlOv i knez Valtunk (Vlado n?) td,
s pomou Bavaraca . P roIjerani sveenici. preds tavn ici strane
vlasti. l' raliJi su sc u Karan tan iju tek posl ije tri godine. Da ubrza
pok.r~ l a"anje Kar antanije, podigao je i bavarski vojvoda Tanilo
uz samo granicu pr~ma Karantan iji samostane u Innichl':nu (769)
i Krems m unsteru (7ii ). POkr!tavanje je zati m nap redovalo brzo
i bez prepre ka. a uporedo s njim napredovala je i drutvena diferencijacija. O tome svjedoi i sadraj slovenskil~ ~r~blja. k?~.a
pripadaju ketlakom (po nalazilu Kottlach u DonjOj Austri JI)
ili karantanskom ti pu (na pr. Ljubljana, Mengc, Sled i t. d.).
Materijal na kul tura. iji su ostaci pronadeni \I tim grobovima.
obuhvaa vrijeme od kr aja VIII. do poetka X L stoljeca. Uspo~dena I kesidjs kim gro bovima, ta groblja (od 37 njih nalaze
sc 24 na teritoriju Ka rantanije. a IS juno od nje) sadrie mnogo
bogatije luks usne predmete (djepoooi Ilkrui. mjesci:a.ste na
unke s uloci ma od ema jl a , kope iste vTste. razl i i ti prsteni).
nd to manje OTuda i or uja (noievi. sje kire, sq)ov i. ost ruge.
koplja) i mnogo lo nari;e. Medutim, ima i velik broj le!ev3 bet
ikakvih pred meta. Za domai elemenat znaajni su sljepoo1li
ukrasi od spomenutog ma teri jala i lonari ja. Predmeti iz emajla u vczi ~u Sa zapadnim. a donekle i s bi~ant.skim uzorcima te
svjedoe o novim trgov ak im ve zama. Tima stranim u~on::im a
koristile su se i domae r adio nice kod iz radivanja slinih predmeta. U !tajersko PodravijI': i Ive do Savinje dopire od IX. st.
dalje bjelohrdska kultura sa srediitima u Panoniji i Slavonij i
(u Sloveniji 6 nal az iha). Od ketla ke razli kuje se ona u prvom
redu po obli ku uk rasa (naroito ogrlice ispleh:ne od ice ),
U J)osljednjoj etvrti VII L st., za vlade Karla Veli koga
(i68-8 14), Franci proi ruju svoju " IaSi i nad ostalim slovenskim zemljama. Kad su 77-4 pokorili la ngobardsku Italiju. njiho;>"u sc gra ni ca pomakla do istonog ruha Furlans ke nizine.
U vezi s ra lOIlI II junoj Italiji protiv Bizanta. oni su 788
osvojili bizantsku Istru. a isle godine je Karlo Veliki uk lonio
bun tovnoga bavarskog vojvodu Tassila. koji je nastojao uspoSlavili vezu s Av arima, iak o 5e je iznova bi(j zak leo na vjernost.
147
,'
I
,
I,
!
I
Tako su Bavarska i Karantanija.
II
kojoj se poslijI: VaItunka do
820 redaju kncievi PribisJav. Se mika , Slojmir i Etga r, pale pod

neposred nu vlast Franaka. Avari s u na Ka rlov pos tupak prema
Ta.nih.. ndgovo rili neuspjelim napadajima na Bavars ku i italiju.
fra nCI su 791 prdli II protivunapadaj. II kome ;e sud jelo,'ata
j k.arantanska v~js k a. Kapad al; ~U II dva pravca: ' na sj everu je
VOjska pod samItIl Karlom zauzela po granina avarska ut vrdenja kod B eke Sume. a iz Furlanije je Ka rlov sin Pip;n prodro
II gornju Posavinu, osvojio ondje avars ki hrillg pa tu pokrajinu
pripojio f ranakoj dravi. Vec li pnj pO r.lzi uz ro kovali su kod
Avara meduso bne borbe. koje su osjetljivo oslabile njihovu
obram benu /IlO. T o je furlanskom markgrofu ETihu omogu i lo
da nastavi borbe i postig ne i96 odluan \l spje h. U lom POilOdu
- kak o se ini. upravo pred sam polazak _ Erihu se pridruio
i " Yojnomit SJaven~, koji bi. prema tome , mo rao bi ti knu II
go rnj em Posavlju osvojenom vec prije. f ra nci su se lada probili
d~ samo~ sredi!ta ava rske drfave i oS"ojili kaganov u prijestoln ~ cu. "hrmg ava rskog plem e na ~. !'remo a Su sc manje borbe 1'0d llc sve do 80S. avarsku sc d rava za uvij ek raspa la. a franllkn
se grani ca poma kl a do uca Raa be II Dunav, istone obale Blatnog jezera. Dunava kod Mohata i fru! ke gore. T a ko 511 i Slovenci u dolini Du na va. II gornjem Posavlju i Pa noniji doili pod
franak u vl ast.
Yec karl drugog pohoda na Pa noni ju 79G Pipin donosi nael n u odluku o crkv eno j i upravn oj podjeli novoosvojenih 1.e'.l.lal ja. Karlo t1,j teritorij podreduje u up ravi dvje ma pokraJin ama: Fu rlanskoj mark i pod\'fgava gor nje Posavtje, D onju
Pano~ij~ (iz med.u Save i naabc) i hn' a tske !Crnije, a lstoooj
mark, dm Gornje Panonije. Avars ku mark u istono od A nife i
Karantaniju. Orga nizacija tih pokrajin a nije bila jedinstve na.
One 5.~ bile sa~lo voj ni ki ohram l>eni organi zmi. Jezgra obi ju
p~ kraJJlla sas tOjala sc od pogra ninih grofovija. "maraka samlh. na elu s prcfe ktima. U feudaliziranim pokraj inama uz
Dunav i u italij i bili su njima neposredno podlo ni franaki grofuvi . a ~I~ven~ka pleme na du! istone granice. pa a k i ostaci
Ava ra bIh su ,m podrede ni ka o poluvazaIne kndevi ne s domai m vl.a~ arima - hrvatskim knezovim a u Dalmacij i i D onj oj
PanoniJI do Drave. slovenski m kn ezov ima II Kara nlani j i. gor-
)48
njem Posavlju i Donjoj Panoniji preku Drave. avarskim kaganom u Gornjoj Pa no niji. T i &u vl adari birani po starom obibju. a franak i ih je kra lj sa mo pot vrivao. U unutranje poslo"e nj iho"ih knde"ina Fra nci se nisu upleta1i: po korena plemena bila su duf.na da sudjeluju u frana ~kim vojnim pohodima lJ susjedstvu. a vjerojatno su sva mo ra la da plaaju i nek i
danak.
U crkvenim je s h'a~ima slove nski te ritorij bio od 80.3 (1)0
(" nteno 81 1) podijeljen izmed u Oglejskog (Akv ilejskog ) patri jarhata i Salzbur.ike nadbiskupije grani com, koj a j c iia rijekom Dravom i odrlala le sve do XVIII. stol jea. Jz ta d"a
sredi;ta ~irilo se k rJanstvo medu Slovence uz pu nu potporu
c!rlavne \I::sti. Tim sreditima. koja 5\1 se nal azila izvan sloven skog terit orija. podree ne su bi le kasnije sve crkve ne ustanove
II Slove niji. Org.mi1.~cij;l crkve imala jc jol uvijek ilTazito misionarski znaaj. Oko 800 postavljen jc "za Karantancc_ ol,e,
~eban korep iskop bez odrede ne biskupije (s prekidi m:: do 9301.
a i crkve n.. sc organizacija oslanjala u pocetku sam() n~ rijetke
misionarske crkve. p:: su tek 11 IX. st. stvorene prvc os nOV f) ~
.iur.e kao redovn a crkvena sredita. Da lli ~to vie obkali pri _
jelaz u kranstvo. crkvena desetin a. koj u SIl sta nnvnici n;: teritoriju Salzbur!ke nadbiskupije bili duni da daju od svojih
proizvoda. hila je neto manja. Ta smanjena .~ l avenska deselina . koja je poslije uvedena i medu Zapadne Slavene. "rvi
put sc pojavljuje II slavenskoj historiji o..g. 800 u Karantaniii i
Panoniji. D.! $C ona uvede. mnogo je pri,lonio Alkuin. koj i je
upozoravao Ka rla Velikoga. da je izvlaenje prek(lmjernih pri hoda od strane crkve "i~e nego ita dr ugo upropastiio n.iegov,"
I)olitiku prema Sasima. P rem;\. jednom miljenju, taj S~ oblik
crkvene desetine u naturi 05nivao i na tada!njtm ~:upnju zemljoradnje kod SI 'IVena. jer j c sistem ne us taljenih n ji"a otc~a
"~o nadzor n ad p rikupljan jem prave desetine. Posljedicom karolin kog zako nodavs tva bijae. da SIl se "cl; Iloo u stalili i prv i
molitven i obrasci na slovenskom jezik u.
PokrJtav a nje je Slovence ou"alo od opas nosti istrebljenj;\..
te ke sudb ine Polapskih Sla vena. jer je germanskim feudalnim
poro bljivaima izbilo iz ruku 0pMOO arulje kri ars ~ oga v j erskog rata. K rUa nstvo je neposredno ubrzal o razvitak feuda
,'0-
149
<f"
,.
,
[~zma ka o i napr.~dak k.ulh~re II Karantanijj, nli

like II vezI S njime bJle Ipak tetne za dalji
naca. Crkvena sredita, iz kojih se ono irilo i
podredena crkva II slo~enskim pokrajinama, bila
,,
,
,,
,
,
,
su ra7.liite priran'itak Slove-
kojima je biJa
su izvan zemljto
(Salzburg II BavarskoJ, Ahileja II Furlanskoj). P rema tome su

k~.ans~vo i crkvena organizacija, koji su naroito poslije 820
b,],. ~aJui,e .povezani s germanskim reudajnim porobljivaima,
!amJava[' Ja k bedem proti\' svakog pokuaja, da sc slovenski
narod oslobodi tude vlasti.
Kako II Sloveniji nije bilo osnovano ni jedno samostalno
cr kveno sredite, a kr.anstvo je II njoj bilo vezano za latinski
obred. ono jc Slovence podvrglo utjecaju strane jezine kulture.
Propast avarske drave utrla je put snanom kol onizacionom
,.,okretu .Slovenac~ u Donju Panoniju, Njihovo doseljavanje, koje
Je stv~nlo. temelj za razvitak Panonije u drugoj polovini IX.
st., tohko Je uzelo maha. da ve 805 ostaci Avara trae od Frana~.a pomo protiv Slavena. To je bila posljedica posebnug rata ,
kOJ' su Karantanci nastavili protiv Avara i onda. kad je ra l
os franak om dravom bio ve dovden. Premda su Avari zadrhli
d~o Gornj e Panonije ka o poluvazalnIl kncevino )lod pokdtemm . ka ga no.m, nadiranje Slovenac~ prema istoku i dalje se na staVIlo, pa Jt franaka vojska morala 811 doista z~tititi Avare.
Prilike su se dodue za ntko vrijeme sredile. i Avari se 822 po.
sljednji put spominju jo kao poluvazaIno pleme, ali ubrzo za tim. u .v~zi s upravnim reformama 828. oni postaju kraljevski
kmet~v ' , uglav~om ~ IX. st. nestaju medo slavenskim i njemakim kolomSllma. lotpomognuta od f ranakog vojvode (d ux )
u Istri, koji se pritom rukovodio franakim pravom, jaka kolonizac~ona struja Slavena potekla je potkraj VIII. st.' i u unutranJost te pokrajine. Predstavnici istarskih romanskih gradova (:r5t, Pore~. Novigr~d. Pian , Pula ) bllnili ~ll se protiv
fCI~d~!mh tereta., do.vodenJa Slav.ena na njihove zemlje, pozi~~J~ICI se.~a.sv~!e i.blzants,ko) pravo. Naposljetku su se u skul)~tm.' na flJec! R,zam kod Kopra (804) VOjvoda i gradovi i',mirili.
VOJvoda..se mor~o obvezati, da e ukloniti ~Iavenske naseljenike
sa z~mIJlta, kOJe mogll da obraduju sami grad ani , ali ih je
zadrzao na zaputenom zemljitu poblie neo>.naenom . koje Je
po franakom pravu bilo kraljevsko vla5llit,0.
150
ii. Uvoenje franakog feudalizma, ekonomske j drutvene
promjene, - S razvitkom feudalnog elementa, koji u strukturi

slovens kog drutva najka5llije u to vrijeme prevladuje nad
ostalim elementima (premda se klasa feudalaca jo nije sasvim
razvila i nema jo pravnih karakte ristika franakog plemstva),
javljaju se sve jae tenje za osloborlenjem od tud inskog jarma.
Ve II ~ red ini 819 Slovenci II D onjoj Panoniji sjeverno od
Drave prikljuuju se velikom ustanku protiv Franaka, kome
je na elu stajao Ljudevit Posavski. P rvi franaki pohodi protiv
ustanika bili su usmjereni upravo na to podruje. a svrha im
je bi la da prekinu njegovu vezu sa sreditem ustank a, Poslije
Ljudevitova uspjeha protiv Borne, ustanku su se pri kraju 819
prikljuili i Kranjci, koji stanuju uz Savu~ , i Karantanci. Fra na k e vojske. koje su 820 poJe protiv ustanika, morale su da
protivniki otpo r slome na prijelazima sa zapada u gornj e POsavije, a Karantanei su im. iako bez uspjeha, pruili otpo r ak
na tri mjesta. Vraajui se s Ljudevitova podruja, Franci su
is te godine opet pokorili Karantanee i Kranjce. Neu spjeli ustanak imao je presudne posljedice po Karan taniju. Ona gubi znaaj samoupravne vazaine plemenske kn eevi ne i postaje obina
pokrajina franake drave - grofovija. Slovenskog kneza zam j enjuje franaki grof, a kralj prisvaja cijeli, i ustaniki i ne zaposjednuti teritorij, koji dodjeljuje franakim fcudalcima.
Fr anaka klasa {eudalaca preslojava domae poetke feudalne
klase i tako spreava k onano formiranje domaeg feudalizma,
Kako kod karan tansk ih Slovenaca poslije 820. t~ko se i u
05talim slovenskim pokrajinama uvodi franaki feudalizam, bez
obzira na zametke domaeg feudalizma , u vezi s provalom Bugara u D onjo Panoni ju, koji 82i privremeno ru e ci j eli franaki obrambeni sistem u Podunavlju. Furlanska je marka u
ob rani potpuno zatajila. Poto je Ludovik Njemaki 82S protjerao Bugare s osvojenog teritorija, on je nanovo uredio obranu
d ravne granice. Podruje F urlanske marke, izmedu Furlanske
nizine i Blatnog jezera, podijelio je na etiri gro fovijc, Furlansku, kojoj je dodao porjeje Soe, Istru (s Tdanskim Kraso m),
grofoviju uz Savu (prethodnicu Kranjske) i Donju Panoniju . Po,djednje dvije bile su podredene Istonoj marki, koja je obuhvatala i Ava rsku markll (i zmedu Anie i Beke Sume, pretho(\-
151
KA RTA VII
nicu Donje Austrije), Karantalliju i Gornju Panoniju. Cijelom
Istonom markom upravljao je ujedni~ki prefekt (ujedno mark-
,,
,
,
grof Gornje: Panonije). Tom JI:' upravnom rdormom slovenski

ttritorij bio pn-j put podijeljen u pokrajine, od kojih lU sc
Kranjska i KOTuJka odria1c preko tisucu godina. Ugovorom o
podjeli uVerllunu 843 Furlanska i Istra bile su dodijeljene
Italiji. a Islobla marka Njemakoj .
Unutranje reforme bile su 'odnije od vojni~ko-admini.
st rativnih. Sigurnost granice mogla sc naime ouvati samo tak o.
da sc izmijeni sasta" nepouzdane domae vladajutc klase i povea stanovnitvo II pograninim pokrajinama. Kralj dijeli znUI ne komade dosad neiskoritene ili prisvojene zcmlje fra nakim
crkvenim i svjetovnim velikai m:., a drllg~ oni sami prisva jaju, i kralj im naknadno daje za to svoje odobrenj~ . Tako je
II slovenskim krajevima nastao nov drutveni sloj njemake fcu(bine gospode. Ta ve formirana klasa fClIdalaca .~pre;lVa dalje
sazrijevanje domae slovenske klase feudalaea. Slovenski veli_
kai. koji se kod tog prijeloma spasavaju medu feudalnu gospod'l. malobrojni S\I i manjc van;, oni preuzimaju frana ko feuda lno pravo i s vremenom se pod utjecajem feudalne sredine germani~iraju. Koseti dodue ~ive i dalje po domaem polufeudal nom pravu. a zadrlavaju i neka prava (ust olial'anje, sudac). ali
nisu vi~e dio prave feudalne vladajue klase. Pa i te privilegije
zadrfavaju olli zalll'aljujui vjerojatno ponajvie potrebi fran.:lkih feudalaea. da II doba najdeg porobljavanja jo! uvijek
mnogobrojnih slobodnih seljaka. II vezi s uvoenjem frana~kog
vlastelinstva, nadu i iri dru!tveni oslonac i kod jednog dijela domattA" stanovnitva. Time je uinjen odluan korak prema hsnijem poloiaju u doba feudalizma, kaci su Slovenci bili isklju_
i vo kmetovi pod vlau njemakih feu dalaea. ,.Ta se i nje n ica
ne moe dovoljno ocijeniti, tako dale kosene i tdke bile su njezine posljedice po dalji ra~\'itak Slovenaca ... Germansk i felldalitam uvukao je Slovence II krug evropskih kulturnih naroda.
ali mu je nasilnikim podjarmljivanjem zatvorio izvore za njegov vlastiti socijaln i i k ultu rni napredak. u pravo la inje nie.:
bila je jedna od n.:lj,'anij ih prepreka za razvitak slovensko!> naroda (Ka rdclj).
152
M OR A V
KA
JA
, ,.
,
,
FU'LJ~)~
KA
POWELA
{.OVENSKlH
POKRAJ/IVA lj
Ir. STOL JECU
U vezi s lom podjelo m slovenske /:Crni je njemaki m (cuda!.

cima stoje i poec; njem ake kolo nizacije medu Slovencima. U
to se vr ije me nje m ak i pril iv okree p rije svega prema AI'arskoj
ma rk i i Panoniji. l\'jemaki su doseljeniei narocilo brojni bil i
izmed u Traune i Beke Sume. Iz medu J uf nih i Zapadnih Slovena zabijen je tako na Dunavu njemaki kli n. Sna n;) n jemaka
kolonizacio na struja tekla je i u Pano niju. n aroi to Gamju. U
Ka rantaniji nastaju i prve n jemalke naseobine.
UI'odcnjc feudalnog vlastelinstva potiskuje Slovencc preteno II kmetstvo. Slobodnjaci. koji su ivjeli na zemlji darov;:: _
noj feudalcima ili na onoj, koju su oni samovoljno Zlll)Osjeii,
morali su sc ili ukloni ti ili postati kme tovi, kako kae odredba
u ispravi Karla Veli koga samostanu u Kremsm iins teru (7!H ): ~A
ljudi, koji stanuju na toj zemlji i iele d a zadrie spomenuto ztmljile. duni S\I davati toj boijoj kui ddbine, ak o pal: nr fele.
neka se . .. odsele. Vei dio isprava iz prve polovine IX. sl. govori o darivanju velik ih kompleksa zemljita. s kojim jc II vezi
takvo feudalno porobljivanje. Naprotiv , ve iz druge poIO"ine
toga s toljea prevladuju \I Karantaniji i Punoniji takve isp rave.
koje govore o kmetovima i pridvornim ili _nasadenim ljudim:!
bez slobode, slugama (mandpia). Proces nasi lnoga feudalno::, porobIjivanja nije dakako bio joJ J:avr!en u lo doba, nego tra je i
dalje od X. sl., naroilo II pokrajinama jufno od Karantanije.
Ali ra1.dobl je najeeg porobljivanja ide svakako u IX. Sl .. neposredno poslije uvoden;a franakog sistema. Ndto bIde prilikc
bile su samo II jugozapadnim pokrajinama bme moru, gdje su se
i n;! vlasteli nstvima odriali l ino slo bodni seljaci i gdje izvori
spominju i kolo ne.
Mjesto paljevinskog gospodarstva i sistema nestalnih njiva
na zemljitu, koje jc ve bilo iskren o , " na kome nije nano" o
izrasla lu ma, uvodi se sistem trogodi!njeg plodo reda (ozimo lito.
jaro ito, uga r) $a stal nim njivama u vezi s obradiva nj em za raun vlas telina oveib komada zemlje (pridvorno gospodars tvo).
koj u je on zadrf.ao za se be. Promje na zemljoradnikog sistema
i individualni odnos vlasteli na prcma podlonicima razbijaju
na jzad kolektivno vlasnihvo obradene zemlje. Taj se sistem ne
provodi u svima slovenskim pokraji nama odjed nom, nego napre-
153
= = = =- ,-, --
"
,r"
(l uje 5 vremenom. a II drugoj polovini X . st. nesumnjIVO JC vel:
prcvla.dao na cijelom slovensko m terito riju.
U vezi s tom promjtnom p oinju sc tl sredin i IX. st. pojav-
Ijh-ati nova stalna selj aka gospodarstva (grunt, hu ba, mansus),

medu koja su podijc:ljcna polja i livad e. a panjaci i lume ostaju
za jednikom svojinom seosh op6nc. Selj ak o gos podarstvo
onaj c tatim za
na selu.
tisuu
godi na os novna jedinica pr iv red nog iivola
Vel iina ~g ru n ta .
nije svuda jednaka. Ona sc mijenja
prema pokraj ini i vlastelins tvu. a i socijalnoj pripadnos ti vl asnika (tak o je selj a k o gospodarstvo u posjedu m:slobodnog sl uge
manjc od gospoda rsh'a poluslobodnog ovjek a i t. d . jer jc veza no za rad vc<:g opsega na 1'1as\dino\'u posjed u).
,,
6. Donja Pano nij a, kn e~ Kocel j. - Oko sredine IX. st. pot~saju franaku dravu sve tei unutra nji i vanjski udarci.
Borba izmeu lanova dinastije oko podjde ddave , napa daji
Arapa (Saracen a) na jugu i Normana na sjeveru slab e snagu
drfave. Osim toga franaka drava sc II d rugoj polovini IX. st.
poinje raspadati u samo~talne feudaliz irane pok rajine u Franc uskoj i It aliji i t. zv. plemens ke vojvodine u Nj e mak oj. U
posljednjoj etvrt ini toga stol jeta sredi te Istone marke prencseM je iz Pa nonije u Karan tan iju. pa ' Ka ran tanija obuhvaa
otada cijelu njenu obl ast osim Avarske marke. Za vrijeme Ar.
nuHa (8 i6-89!J ) il,vori je ak nazivaju Karantanskom kralj e.
vmom ...
N ove poli t ike snage pojavlj uju sc i u Poduna,.lju. Franaku
graniClJ ve ugroavaju Bugari i nanovo ojaa l i B izant. a moravska i ,lovak a plemena udruuju se II velikomoralski plemenski savet za o branu od Franaka. Sigurnost geografski neza
It ient' g rani ce u Pa no nij i, koja jI': ila nizinom. bila jI':. dakle.
tda k problem na roito stoga. to su Donju Pa no nij u pr ije 8~ O
tri puta u 1)0 stoljea pU$toiila d ugot rajna ra tova nja.
U to vrijeme (o. 8S5) sklonio se II Istonu mark u P ribina.
knez jednoga 5iavenskog plemena, koga je protjerao Moj mi r,
kada je osni-'ao veli komo ra,ski savez pleml':na. S njim je do lo
i vic njegovi h veli kaa. Oko 840 P ri bina primi u feud vlas telinstvo na rijeci Za li kod Blatnog jezera sa sredi5tem uBlatenskom
Ko!tclu (Mosa purch, u pr ija njoj hi sto riografi j i nui van Blato.
154
,
grad), gdje je poeo da pri k uplja .. puke i ~~ ih. na. toj zemlji
silno um lloial'a . S obzirom na pOri j ekl o Pnbme I nj egove na Jblife okoline ()Okubvaju neki da D onj u Panoniju ukl ope u histo rij u slOl' a k og naroda. A li kak o su u to d oba Slovenci II Do
n joj Panoniji bili vei na stanovni!lva, izvo ri it IX . 51. ne . ub~a
j a ju panonske Slovence hez razloga med u Karan tancc. Donja I anonija pripada histo ri ji slovenskog nar oda.
Kao nagradu za njegoI' rad na kolo nizaciji i za potporu sah burkoj c rk vi L udov ik Njemaki dodijeli P ri bini j o vece 1)0sjede u vlas nitvo i 84i pos ta vi ga za markgrofa D onje Pa nonije, koja sc prostirala od Dunava do Mu~ i od donje Raabe do
Drave. odnosno u Srijemu do Sa ve. Pribina je vjerno sprovodio
politiku franakog kralja. Zajedno s njema ~ k i m fl':uda\Cima u
zemlju su sc usc1javali slovens ki i njemaki kolonist i. a Pribina
je usrdno podupirao i crkvenu organizaciju,. koja je dobila ja~u
pomo u mnogim novim crkvama. Blatemkl Kos tel p.ost.ade sJe.:
d itc posebnoga salzburkog arhiprezbitera (vikg S"ecenlka, kOJI
jc po asti naj blii biskupu ).
.
.
.J o!. prije nego to e unaprijed ili Pribi n11 . .Ll~do\" lk :".le.
m a ki je pokorio 84{; i Moravl jane, pa je na M ~Jr~lIrovo m~ e.sto
do"co Rastislava, Ali je Rasti slav produio MOJ m lro,'u polIlIku
i vjd to jc i s k orii\'ao sukobe il.meu njema k og ~r.al ji!.i I'el ikda. T ak o jc 854 nanov o steka o neza,isnol\. Pn blOa Je. naprotiv. ostao "jcran kral ju i u borbi pro ti, ustanika (1)60-1)6.1)
izgu bio i ivot. U Donjo j Panoniji ~~5Iij edi.o ga je njegoI" $ln
Kocc1j (861-8H ). I on jc u prvo vTl Je me VjernO !JOmagao franaku politiku i salz burku erh u.
Potkraj 6O-il1 godi na IX. st . D on j a Panonija dolui ()Od
uljl':caj onoga. poli tikog Tuv itka, koji se osjeao u 'irem susjed .
stvu. U namjeri da nanovo pokori Veliku Moral'sku. Ludovik
Njemaki skl opi protiv nje save! I Bugarima. kojih jt vl~st dopirala do srednje i gornje Tise. Nato je R a.st isla\' uspoSta\"lo "ezu
s Bizantom; on je 862 uputio posla ns tvo u Carigrad i zamolio
cara. da mu poalj e biskupa i 5v.:en ik.:. kQji dob ro pu~naju 'I~
vens ki jezik, kako bi se mogao osamos taliti i u erkven,"": shar.lma. Car s.: na dao. da e II Velikoj M oravskoj na';; I)o tporu prot,,
Bug-arn , stoga ()Osla ona mo Konstanlina i M et ~~ij a , si~ol. e , isok oga vojnog komandanta u Solunu. Iako ca r nIJe sasvIm isp unio
155
If'
,
'
Rastislavlje~'u mol ,bu, alj.u.ci mu svega jednog sycccnika i jednog
I
,
ka ludera, njegov Izbor mje mogao biti holji. Mladi brat Konstantin, bibliotekar Carigradske patrijarije, nastavnik najvie
k ol~ u.Carigradu. i. iskusan misionar. odlikQ\'ao sc uenou. 8 0 \'or.n.JkJm.d~rom I Is krenim mi sionars kim za nosom, a stariji Metod 'Je, kOJI JC prije no lto c se zamOllait; ve upravljao jednom
~lavensk om pokrajinom, imao jc mnogo smisla za organizaciju
l dravne poslove. Budui da je kao Solunjanin dobro poznavao
~~a.~enskj .i:zi k, . .Konstan tin jc - prema podacima iz njegova
zlt l)a - .I~S pnJe polaska u Moravsku sastavio prvu slavensku
azbuku , glagoljicu, j - uz ev;:; za knjihvnj jezik njemu poznati
govor makedonskih Slavena -- poeo prevoditi prve obredne
k njige. Ta ko je stvorio najholje sredstvo, kojim jc trebalo poduprijeti osnivanje po~ebne slavens ke crkve kao nune dopune
politik~ sam~sta)nosti. Ali Nijemci su vc 864 n::tr)ovo poko rili
M?ravl)anc, l ta ko je privremeno propala Rastislavljcva namJ.cra, d.a sc osamostali II crkvenim stvarima. Poslijc viegodi.~n)eg ~aoa u Moravskoj. gdje su naili oa estok otpor njemakih
s~een.l.ka, Komtantin i .Metodije su htjel i da se 86i vrate preko
VenecIje natrag u Carigrad. Oni su uinili snaan misak na Kocdja i pridonijeli nj egovu politikom odvajanju od J."ranak1!. Putujui dalje. primili su pupin poziv, d~ dodu u Rim. U Rimu.
gd~~ su isp.;tali. njihov~ I~ravovjernost. umre Konstan tin (869).
1:0)1 s~ ondje bIO zaredIO I dobio imc iril. Iste godine digla su
ustanak proliv Franaka sva .I!avenska plemena du istone gra'lIre od Labe do Karantanij e i Donje Panonije. Francima je polo
za rukom da ugue druge lIstanke, ali su Velika Moravsk<l i Do_
nja Panonija obranile svoju slobodu. Otada pa do svoje smrti
Kocelj je vladao kao samostalan vladar (8G9-8i4). Na Doziv
Kocelja i veli kollloravs kih knezova I~a.~t islava i SI'atopluka: Metodije ~e vraa u Panoniju kao nadbiskup obnovljene pilllonskosrijemske dijeceze, a slavenskim je bogoslujem postigao. da se
je ~alzhllr.ko sveenstvo povuklo iz Kocclj e've drave.
NjeltlJki feudJki i bisku pi borili su se svima sredstvima
za izgubljene posjede i vlast. Nadbiskupa Metodija domamili su
~1 svoj~ ~in~du i zatvorili ga II tamnicu (8iV- SiS). Za to je vrijeme ~.oceJJ ouvao i podravao njegovo djelo. On jc uenicima
MetodIja Konstantina omoguio dalji rad , a dopisivao se, to-
156
,
"ie, i s papom o pitanjima crk:.en~ o.rgani.zaciIe ~ cliscipli~c.
Panonsko razdoblje II radu Metod IJa I nJegOVIh ucenlb odr~?~l~
se i u njihovu knj ievnom radu. To dokazuju crkvenI nUZII'1 l
neki slavenski crk veni obrasci i moli vi , koji su pri j" nastal! u
Ka rantaniji. a ~auvali se II njihov im spisim<l.
U to sc doba pokazuje i utjecaj franakoga i ba"ankog
pra,a. ~to se vidi u dva lanka najstarijeg slavenskvg zJkonik<l.
7."kon sudnyj ljudcm (naime o prednosti ~ b o!.ieg zakona" nad
sv jetovnim zakonodavstvom i franake orgalJizacije sud;) sa leSl::~
s\"~vdaks , koji II franakom mjdovitom slIdu zam j enjuju po
~"nc suce - skabinc), kao i udopunjavanju svjet(\vnih ka7n i
crkvenim kaznama, i to u onim lancima. koji Sll prevedeni iz
~ckloge biza ntskog cara Leona Mudrog. P rema tOllJe j~ ta ~ za kon - po svoj prilici rad samog Melod ija - nasta o vlerOJ3~nO
tl P,moniji, iako postoji mug un os t , da je nastao ili je dop un Jc n
u Moravs koj. U prilog prv~ teze govore jasni utj~caji franakoga
i bavars kog prava. a u prilog dnrgc , moda, propis. d;:! se Sl'ab
k uta. u kojoj se vre poganski obrtdi ili 7.aklctve, zaplijeni. "
\' la~nik proda kao rob . Propisa paralelnih tome ima u brakleri
stinoj Ilst~novi crkvenog ropstva II ckoj . PoljskOJ i UgarskOJ.
a slinih propisa nema ni u rimskom ni II bizantskom pravu.
Velika Koceljeva zaslugil kod sa,'ladivanja prije sporncnlllc
kri? e u radu slavenske brae nala je odjeh prije svc1!~ \1 iliju
Metodija, koje govor i O tom slovenskom knezu toplij,im rij:-ima nego () ma I:ome dru go m sla venskom knezu. IZQ".1~.lvonl
Svatoplukovim Nijemci su S~ doepali i Rastisla\'~ (IOO). kO JI
umre u tam nici. Salzbur;ki kler upravi protiv Metodij;] poseh,m
spis o pokrt;)vanju Slovenaca (Co nvCJ"sio Bagoariorum ct Carantanorum. najopseniji izvor za historiju Slov cn~ca d t; t(\g~
vremena. Sil ), dokazuju';; svoje pravo na Panoniju. Ali odiukll
je donio ma: kad ic Sl'atopiuk. koji je nanovo stao na elo MoravI jana II borbi protiv Nijemaca, postig<lo, da Nijemci !)]"i zn: ,ju
nezavisnost Velike Moravske, i sklopio s nj ima mi r (Si4). , ..,,mIjena dravica Donja Panonija propade. lako je papa Ivan VIII.
postigao Si3, da Metodija puste na slobodu, ipa k su g~ Nijemci
prognali ;z Panoni j e. kamo je najprije otiao. II Veliku Moravsku, a knezu Kocdju su 874 zbog vdeizdaje~ odu7.cl i posjede
; na njegv\"() mjesto doveli g ro f<l Gozvina. Tako jc ne samo n~-
157
"
'
s tal o posljednje: mogu nosti za samostalan poljti~ki iivo t sloven_

skog nar oda II doba feudalizma. flegO je za punih ti.!luu godina
odlueno. koji e pravac uzeli njihov kulturni ivot. Latinsko
bogosluje i kul tura na ludem jeziku unitili su pokuaj samo_

stalnoga kulturn og razvitka.
,
I
,,
I
,
i
,
I
I
I
,,
'
f.euda~~, r:~~~~~e:~ ~jihovih
d',
Od toga je "femenO! Melodije morao da svoj Tad ogranii

na podru je vdikomoravske dTave, ali je zbog Sl'at opl ukova
kole bljivog ddanja imao i da lje tekih sukoba s njtmakim sve_
enstvom, koje je vodio biskup Viciling. Da sc opravda od njcgovih kl eveta. on je 880 nanovo morao da ode II Rim. ali se
odanle vratio s odobren jem za ra d i dopuJtenjem u slavensk u
bogosJufje. Ubuo utim, 885. Metodije j e umro. a za svoga je
nasljednika ime novao ucenika Gorazda. Ali njega naslijed;
V;ehing, pa su Melodijevi uenki hi l i priJnQrani da n;' pUSle Ve liku Moravsku. Usprkos svemu taj neuspjeh 1lI0ra"~ke misije
nij e zallsta vio dalji razvoj mlade slavenske pismen osti. Bjdei
uglavnom na jug - samo su neki uenid Cirila i Metodija po_
traiili skloniite u Cckoj - on i su sobom po nijeli glav ne leko_
vinc svojih uitelja i na temelju toga u j unoslav enskim zemlja_
ma osnovali novo arite slave nske pismenosti.
i. Dolazak Mada ra i njegon posljedice. _ Po tk raj IX. stoljea Karantanijom je vl adao Karl ovi Arnulf. Glavn i prohlem njegove "anj5ke poli tik e na istoku hila je borha $ Ve_
likom Moravskom. U vezi s tom horhom sti gao je u Panonsku
nizinu ve BO- tih godina IX . st. nov nomadski narod _ Madari.
On i su u poetku sudjelovali u toj borhi kao savez nici Svatopluka. ali POslije 892 boril i $U sc na Arn u](ovoj sirani. Godi ne
891 od j ednom su izno"a udarili na svog sa"eznika i prdli Dunav. Oko 900 P(lelj su zbog plj a ke upada ti u It aliju. ~ neho
poslije i u june njemake pokraji ne. Kad su 90i II hitki kod
Bratislave po tpun o uni!tili ba"arsko-ka ra ntansku vojsku. koja je
pokuala da im preprijei put uz Duna v, Madari su zaposjel i
Panoni ju do alpskih ogranaka i unitili nj emaku vIM! nad pr irodnim putovima. koj i Dunavom i prek o Ljllb!janske kotI int
vode na zapad. Od slovenskog teri torija ostala je samo Ka rantanija u sklopu njemake drave. Maari su po stoljea pl j a
kali go tovo bez otpora po tapadnin, ttmljama. Tck malo 1'0
158
.
. . X st organi~ i ral a se obrana protiv nji~ ;
o
O1al , II prvoJ POlOkVI", ~.~ katastrofalni pora~ na Lechu 95!1.
k da ih je td o pog ,
.
. kod njih
IC ta
brlO prih va tili zemljoradnJc. pa sc l
.
Olada su se u.
"
reda k i kr!anstvo II svome nm utvrdio
prethodnika Huna i Ava ra:
skom obliku. Za '1 d
U Maarima dobili su Slove nCI
oguloascor.
"
1
\ 0 im Je I om .
. d Pod njihovim pri tiskom ifet a Je s 0".ga posljed njeg !usJe il.
. . . . D la5kom Mad ara pre.
".
u
PanonskOj
n m",. o
'h
enska ko Io"'taelJa
..
.
J unih i Zapad",
'
' cl d ter itonjaina ve za Izmc u
.
"k'
kinut a)e r o . u M
e
.
k
da
razb
iju
njernae
'1
da lina polo ta ru om
Slalcna. ~. I Je
a r k slovenskog terito rija, i da svoji m naobru. kOJI s(; stva~ao O?
ke za "ie od PO stoljea zaustave
\"I la ma u unut ra1nJos t Njema I
k~ ze mlJ'e, Olhko su .sc
'
, 'prili" u s ovens ,"
.
I
njemaki ko omzaclO",
. 'edan mali di o Slovenl)e
Mat'1ari ustalil i pa sve do 1918 ~amo J~/
k
_ Prekomurje - ostao u g raOlcama gaTS e.
..
Za vrijeme maarskih provala
8. Velika Kuant a nij a. k
' b'l ""d is tim "ojvo."
. dno s Bavan om I a r Karantamp. Je za)~
.
d Maarima 955 Bavarci i
dom. Vec prije velIke pobje ~ na
.
"h al i ,la\'no na.
teli s ofenuvom protIV n jI.
.
Karan talIcI su zapo
..
]" ' 970 Njemaka je "OJpredovanje pripada te~ u t,~en~e P~~e~: Lcithe i sredn je Ra abe ,
ika iO-ih god ina OSVOjila r~\o? ~J pc Ddavna g rani ca. koja
do Radgone. Ptuj a . Sutle, r e 'd'l" cl ' k a'a XII . st. (slo\'c nd " J'u po tpuno utvr I a o r J
.
se na tom po r
..'
. J teritorij izmed u Mure \
skim pokrajinama pnkl ) uu J e ~e JOd cl . K ke iGorja naca
. Drmola ,zmc u onje r

Drave do L Juto mera l
..:
k stan ovni ke u 1stonim
i Bela Krajina) i .do 1:1 ~ d~~~~:!:vC~Sor~ glavni temel j ctnitke
Alpama od ostal!h Juzmh. JI
'J
tak u tome ini Prc ko,
d SI e naca 1 . rvata zute
grani ce Izme u ov
.
'ema t ke drave i Istr a.
'
' g d'Je Slovenci prelaze g ra. l1l ee nj
murje.
gdje upad no od n je ~iv~ :l rv~~l.. . o da brani jugoistonu
Novoosvojeni tentotlJ ..koJ.' Je ~~.al'
'ik pogr a nii:nih
gra ni cu njemake dr!ave .. ~IO JeDP~a:~e t:~a~t:nska mar ka oko
mara~a.
T u su ~!I~r~.~~t;'J~i U~tuj:ka. 'Savinjska (porjeje. Sasrednje M ure. o

. k (G
. ko okolina Lj ublpne.
\'inje i Dolenjsko). KranJ$ a .. o renJ~a do ire do kral kih priistoni dio Notr,anj~~og). Fur!~IlIJ.'\ ~oJ' (Ist:a i Trlanski Kras).
j elaza j o buhvaca Cl Jelo Poso Je. I s ra
159
" ARTA \Im
U sredini XI. st. Istra se proirila k istoku ~Meranijom". t. j.

teritorij em izmedu Rae i Kvarn era s Rij ekom. Kad je Karan tanija. zbog separatistikih [cnjOl bavarskog 'ojvocie. carskom
odlukom 9i6 odvojena od Bal'arske, ona je II obliku Velike Ka -
<lg
"'")0
.
,
ramanije udru ila .\VC tc marke osi m Austrij e. a uz njih i Vc rOfi5ku marku. Ponovno osvajan j e slovenskih zemalja praeno
svjetov ni III fClIdakima.
I,
160
<li
je bogatim darovnicama krune, koja je do kraja XII. st. uglav_

nom sve raSj)o loive zemlje razdijelila njemakim cr kvenim i
SlOvenski teritorij II Velikoj Karanlan;j; nije bio ujedinjen

II pravu administrativn u cjeli nu ni toliko, koliko druge su vre_
mene vojvodine II njemakoj dr!avi. U doba, ka d su se poslije
ras ula karolinIke drave te vojv odin~ formirale i kad 5u njihovi
vojvode zbog slabosti drav ne vlau i prije 950 mogl i da prisvoje
kraljevska prava i (eudalnu viu vlast nad grofovima i velika _
~ima, Karantanija je bila udruena s Bavars kom. Ona postaj~
samostalna, pa i znatno sc proiruj e prisvojenim teritorij ima,
gdje carska zeml ja jo. nije bila podijeljena, lek u vremenu, kada
je vojvods ka vlast ve opadala. Osim toga, kruna je lestim mi jenjanjem vojvoda iz T31,!i itih porodica namjerno !,odriavala
inovniki karakter vojvodske asti u Karanta niji. Kru pni fe u_
dalei i markgrofovi II Karantilnij; nisu ka o vata!i zavisili od voj _
voda. nego su biJ i podvrgnuti neposredno krulli . Zato sc t u nije
nikad izgradila pr:lVa feudalna piram ida. U doba porasta feu .
dalnog partikularizma druge se "ojvodine dijele tek poste:peno.
a Karamanija je raskomadanil ve onda, kad je bila obnovljena.
Stoga je okupljanje: navedenih zemalja II Vc:li koj Kara nta.
niji bilo kratka vijeka. Ve na pocelk u X l. SI. spomenute marke
postaju samOSIaIne osim italskih. il i te postepeno otpadaju _
posljednjil (Veronska) u poleiku XII. stoljea. Ca rev otpor
proliv u~'r;c:nja koruk e vujvod~ke "Iasti u posjedu jedne od
domaih \dikih feudalnih porodica i lino suparnitvo ~bog Ko.
ru~h izmedu kralj a Kunrada i vojvode Adalberona. koji je:
imao i ast ma rkgrofa u Karantanskoj marki. potakli su 1035
Adalbc ronovu pobunu protil' halja u vui $ H rva tima i _Mir.
midoneima . t. j. Mada r ima (a ne Bi~:lIltu podlonim Slavenima .
kako neki misle). Adalberon je bio osuden i prognan, a veza i2_
medu njegovih dviju pokrajina, koja je uspostavljena 1011 , biJa
~ o-..- ..;z; o
<
l'
,q
U
~
....J ~
'1
I>- ~s
II
, ,
,,l ! I
\
,
, i ,
,i
,
,
'"
I r 't'lI l(
~~
:'";
5:~
~~
<
-,
,,
I
, II
.'
'r... UL ... VIII
",,
-~
I,
I,
!
,,
je tako opet prekin uta. Pokrajinska pocijepanost slovenskog lerit orija u XI. st. pO~lala je joi vea; kad se ru pala Velika Karantanija. ratbio sc i ujed ni ki feudalni okvir slovenskog teritori ja. Ali ve u sredini X I. SI. spajaju se Kranjs ka i Savinjska
marka u Veliku Kra njsku. Karantanska marka. koj a sc po svojim
rnarkgrofo"ima zove Sbjerska (g rofovi T raungau od Sterera).
dobila je oko g. 1000 na rau n Karantan ije porjcje gornje Mure.
a 1147 prikljuila je sebi i Podravsku marku. Samo u uJ.oj Karanta niji (Korukoj) uspijeva jo tdnja domaih velikaa. da
" ojvodska "last postane nasljedna i da je u svojim rukama drii
neka njihova porodica (Eppenstein. od IOii). Tako se "c u S~
dini XII . st. nazi ru osnovne crte glavnih historijskih pokrajina
\I Sloveniji za vjekove (Kranjska. Stajerska. Koruika).
Zbog velike vainosli Karantanije za vezu s Italijom . II njoj
je vrlo jako odjeknula borba ])apinstva i ca rSh'a za investi turu.
U prvoj fazi tc borbe (do 1100) odluno je prevladivala carska
stra nka. kojoj su pripadale gotovo sve istaknute velikake porodice. kao porodica Ep penstcin (I07i nagradena korukim vojvodstvom), najjaa feudal na porodica u Sloveniji - Vi njegorski (nekadanji savinjski ma rk grofovi); pa i akvilcjski patri jarh
(koji jc zbog toga 10ii dobio naslov ma rk grofa II Kranjskoj.
Furlanskoj i Ist ri ). Kada je o. !lOO car pretrpio poraz, ne 51L1110
Jlo sc u prilog f eudalno-partik ul a ristikih snaga pokolebala cen
tralna drhvna vlast. nego su sc izmijenili i odnosi izmtdu pojedinih doma6h porodica. Najznaajnija je od tih promjena ..eliko oslabl jenje Vil njegoraea u prilog po rodice Spanhcim, koja
postaje prva ])orodica u Korukoj; po pobonoj liniji srodstl'lI
(lobiva ona Podra"sku ma rkgrofiju, a po glavn oj liniji nasljeduje 1122 porodicu Eppe nstein kao ko ru ke vojvode.
9. EkonODllika i druitvcna struktura od lX. do X I. I tal jeta.
- U priv redi Slovenije, koja je II tom tal-doblju polpuno natural nog ka raktera, daleko pretcic ra tar$tvo sa Slota ritvom. Seljako gospodars tvo samo pokriva svoje potre~ . Proil-vode
Tal-liite vrste ila (raf. penicu, jeam, proso, zob). soivo i
vote. ' uzgajaju govedo (lo je i seljaka legleta stoka), ovce.
~"injc i ivi nu. Vano je i pelarstvo. Selj ako prebiva!i! !e
na veem d ijelu teritorija je .. dimnica ". kuta s jednim pro16 1
..,...
l i'
o
slorom i otvorenim ognjitem; ,laste!a ive II dvorcima (utv r_

den; zidani zamci podilu se prije g. 1000 samo izuzetno). Obrt
nije jo! samostalna privredna grana. nego jc
is k ljuivo
spojen
sa zemljo radnjom. Samo koci kmetu'-il. koji rade za potrebe \101stde. obrt sc donek le oslobada tc zajednice. U lo sc doba vie
razl'ilo rLlda~t\"o (s rebro. eljezo) i preraivanje eljezne rude
(fufinarslvo), ali je promet slab. a va njska trgovina nunatna i
uglavnom II rukama tuinaca (Bavara ca, Zido,'a i Arapa). Bavare; su ufiva!i na Dunavu naroe;la pra"iI.
U zcrnljoradnji jc sistl:m trogodinjeg plodoreda potpuno
istisnuo palje";II!k; sistem, koji se pod
naroitim
uvjetima za
drian samo II nekim brdovitim kraj evima. Intenzivnije obradi_

vlmje i iskori;ivanje njiva. kao i preokret li zemljoradnji omoguivali !1I. da sc prchra ni mnogo yeti broj stanovnika i za kolonizaciju prepudi <.lovoljno prostora ak i " ravnicama. Zbog
to ga je kolonizacija u tom razdoblju potpuno usmjerena prema
ravnim podrujima. iskljuivo jI' agrarnog karakter~ i podi!c
mn os" nova sela.
Osim Io upravljaju unutranjom kolonizacijom (I pomo"'u

domaeg stanovni;tva). njemaki feuda1ci dovode II slovenske
krajeve takoder njemake koloniste. kako bi iskoristili ;10
vee povrine obradive zemlje. Njemaki priliv usmjeren jc
(lo sredine XII. st . u pn'Oln redu prema starim naseljenim 1'0drujima. gdje se ve nalaze takoder Slovenci. u sredite: slovenskih pokrajina; krenj e sc osranilava sa mo na umu u ralnici. Najjai kolonizacioni talas zahl-atio j e Austriju. gdje $L1
slovens ke naseobine propale ve do kraj a XIII. s toljea. U KoruJkoj ide glavna njema ka kolonizaciona struja prem;) CeloI'akoj kotli ni. dolini Krke i Labodnie<:. \1 tajerskoj u I)od ruje
Gradake kotline i doline Muricc. U Kranj skoj i donjoj Stajerskoj nastaju njemake naseobine samo na Dra\"Skom IlOIju izmedu Ptuja i M:aribora i na Sorkom polju izmedu Skorje Loke
i Kranj:a. P rema tome se u unutrail njosti slovenskog teritorija
stvaraju li roka podruja 5 etniki pomijeanim stanovniitvom.
koj e ne dijel i nikakva jasna etnografska granica. Pogranin:a podruja. osim Austrije, j o su <:Vrsto u slovenskim rukama. Uze,,;i
II cjeli ni. slovensko je stanov niitl' o brojnije na podruju cijele
162
f\.na]lI :aIllJ( ~I"aka k o jo do XII. st., pa je suvremenici lato 1

ubrajaju medu slovenske zemlje.
l'\a slMensko-furlansk Qj granici nije bilo vie nikakvih
bill1ih promjena. Ne 5;:mo to tu nij e bilo talijanske kolonitacije. "ec je od X. st. dalje nastalo u Furlanskoj ak oko iO slo,.enskih sela. gnje je p:alTijarb naseljavao slovens ke kmetol'e, da
bi podigao kra jeve opusto~ene od Jo.ladara. Ta slovenska kolonizacija ima sam o privremen zna aj: na seo bine su na jkasnije u
XV. sl. bile ve romanizirane i o njima svjedoe j o! samo slovensk;; imena mjesta (na primje r Skl;:\\'oos. Belgrado i t. d.).
G (5 1)odarSlvn vlastele oslanja se II tO " rijeme na njihove
dvoro,"c. uz kuje ona obraduju radnom snagom svojih kmetol"a
vete komple b e zemlje ili uzgajaju stoku (pridv orno gospodarliVO). Zemlja je ponegdje izmijdana s kmct.skom . il ponegdje
odijeljena od nj e II veim komadima. Tlaka je jo uvijek glavni
oblik uobiajene zemljine rente.
Visina llake obiljeava u to "rijeme gla vnu r a~liku izmedu
pojedinih kmetskih slojeva i njiho\' najvei tereL Dvorske ~lllge
i sluavke vrlo se m<Jlu razlikuju od robova; oni rad e samo za
$I'og 1laslrl;I"'. Gospodar ih moe prodati i slo bodno im povisiti t~rete. bez njegov<J odobrenja ne mogu oni stupati u brak.
ali ih on ne smije ubili. Vei broj prelaznih oblika dijeli ih od
poluslo bodnih ili "praznika ("prazni . bez tluke). koji ~u I'euni
za grudu. ali je mogu i oporukom ostaviti potomcima bo nasljedn u imovinu; zato. to uivaju seosko gosponarsho. da.i" guspodaru danak II naturi. Povoljniji se oblici kmcIslv~ poja"ljuju
naro i to u vezi s koloniza cionim nastoja nj ima od X . st. da.l je.
Na d i .... mjesta kmet je bio d uan da mjesto tlake. zbo::- struk ture vlastelinstva. <.laje vlastelinu samo podal':anja u naturi, llar~ito kad se vlastelinstvo nije sastojalo od jednoga za okrulenog
kom pleksa. nego od "ie odi jelj ~ nib manjih dijelo""". Km eto,i
u udaljenijim krajevima nisu dakle mogli vditi tlaku.
Speci jalni porez. ko ji seosko stanol' nii\vo mora da placa
crkvi. jC5t desetina. U drugoj polovini X I. sl.. za vrijeme borbe
oko investiture. II Salzburkoj nadbiskupiji uvode ve pravu de setinu: u isto vri jeme desetinu uv ode i na podruju Abik-jskog
p:atrijarhata. gdje JI' dotada nisu uope prikupljali.
163
"r '
,,
) I '
,
S,lobodni ~e.ljaci nisu II to VTJJcmc jo potpuno nestali, aJi
~U vcc na raZIJlt.e naine lJ pretdnom broju pali Ilpoluslobodu
l kme,tstvo, Jcr n,'su ~ogli da ispunjavaju slobodnjake obaveze
s ~b.mom n~ vOjsku l sudstvo (sudjelovanje II vojsci i na sudsk,m zb orovIma).
. ~aroiti sl.~j s.lovc~s k og stanovnitva su jo~ uvijek kosezi;
om Ive na SV,o.Jlm ImanJlma. kojima slobodno raspolau. i imaju
p~avo na oruzJe, U X. i XL st. izvor; viile puta nazivaju pojedIne kOSCI C "plcmcnitima~. i to one, koji jo lJ to vrijeme doista
prelaze lj picmstvo.
"' ,' , a",
k 'h , k' OJl lmaJu
Medu
k ' plemiima ima od X ' do XII..
s.~v~ns"a Imena Ali se germaniz<lci ja piemsh'a slove nskog po"
XII,
..
'
rlJekla nastavlJ"a i ve l l
. s. gotovo I~ezal'aJu slovenska
oo.
oo
,me?3 medu. n!una. Vel~ka S," .vlast.ela na slovenskom teritoriju

u XII.
"h'
oVlln ma Iim
. st.. Jedinstven njemaeki siOl . ,I'I me d II nj!
vazal!ma }ma Slovenaca .. i to u znatnom broju.
Do XI. st. prevladuJc za slobodne ljude naelo personalno'"
prava (slavensko pravu - institlltio sdavenica _ ;.0. Slovence"
a bava;sko .la .Bavaree). za kmetove vrijedi pravo njihove vla~
stele. I ostoJanJ~ posebnoga sl<lvemkog prava dokazuju jo II
XI. st..svJ:docl po slavenskom praVIl, ali S~ ve tada sve vie
ulvrdu!e nacel?, da u pravu ne odluuje porijeklo. nego drutveni
poloi~J. OS.laCI sla:enskog prava sauvali su se _ osim obreda
~,.stohcavanJa koru~kih voj"oda _ u prvom redu II seoskom, opeInskom sudu (vea) i II neki m manjim pravnim obiajima.
v . U X. st d.ovrava se i crkvena organizacija, koja je u uskoj
eZI s .~vodenJem feudalizma. Broj crkava znatno je porastao
u to .vnJemc s ~ovim.ktit?rskim crkvama, koje su podizala vlas~ela,. on~ su bl.~a nJihov! vlasnici, posiavljala u njima svee
!lJke I u~vala nJihov,' prihode. Za vrijeme borbe oko investiture
(u dr~g?J ~olovml Xl. st: u. Salzburkoj nadbiskupiji, a II prvoj
polOVini XII. st: u ~kvlleJSkom patrijarhatu) prava i prihodi
feud.alaca od kt,torsk,b crk,n'a ogran i eni su jo samo na patro~at. ~ to doba uvod e takoder sistematiniju i samostalnu orgamzacIJu crkvenih upa, i crkva postaje tako najnb snag'
feudalne klase.
U slovenskim je pokrajinama pn'a stalna biskupija osnovana 1072 u Krki" KOTllkoj. Ali jc on~ bila vrlo m;!a. i salz-
164
burki je nadhiskup zadrao za se be pravo da utjee na postavljanje biskupa. Oko 1100 podiu se i prvi samostani (S\. P~vla
II Labokoj dolini. D obrla Ves i t. d.). Usprkos svemu lome ostaci
poganstva i pogans kih vjerskih obreda ouvali su se u zabitnij im krajevima sve do kraja XIII. stoljea .
HI. Kultura. Cinje nica, da vi!a drutven~ klasa mje
bila po svojoj jezinoj pripadnosti uglavnom slovenska i da
u slovenskim krajevima nije biJo domaih kulturnih sredita.
bila je za kulturni razvit~k Slovenaca vrlo nepovoljna. Zbog
toga se kulturni ivol ograniava u tom razdoblju ligiavnom na
demente narodne kulture , prije svega narodn e pjesme, a na
drugim podrujima, osim umjetnikoga , samo na formulare molitava.
Postoji oigledna razlika u kulturnom razvitku Slovena<:a
do prijelaza iz X. u Xl. st. i poslije. Iak o su ih Fran~i porobili.
iako su doli franaki kudalci i bio uveden franaki feudalizam, kultura je u to vrijeme imala inl drutvenu podlogu. s poetka II d omaim knezovima i velikaima (u Karantoniji do 820.
\I Donjoj Panu niji do 874 ). a kasnije u kosezim~ i nekim "elika' ima. kojima je polo za rukom da se odre mc"du njemakim
feudaleima . T c su se prilike promijenile tek o. 1000. kad je feuda ln o porobljivanje slovcmkib seljaka zavren o i kad su sc po
p!cmitkim dvorcima namnoili naoruani sluge, od k ojill se II
sredini Xl. st. poelo razvijati nie plemstvo. Tada, naime. nje makog feudaka "ie ne interesira, podrava li ga bar jedan
uio domaeg stanovnitva, pa tako uloga njegova posljednjeg
vi~eg sloja, koscza. poinje da gubi svoje znaenje.
Te sc drutvene promjene lijepo ogledaju i u l--. ulturnom
ranith:. Sve. to je do sredine XV. st. zapisano na slovenskom
jeziku II rukopisima, koji S\I sc sauvali. uglav nom je nastal o
jo" doba karolinke drave i tadanje misionarske. akcije. Vet
potkraj VIII. st. prevedeno jc apostolsko vjerovanje i oena~.
koji ~ll ~e saLlIvali te k II celo"akom rllkopisu, otprili ke iz 143(1.
U vezi s crkvenom organizaci jom II Karantaniji pojavljuj u se
u prvoj polovini IX. st. slove nski formulari za ispo"ijcd i tebI
propovijedi o pokajanju i ispovijedi. sastavljeni po ugiedu na
latinske i starol,..avarske primjerke. Oni su upo trebija"ani l II
"
165
"
.,
,i,
,,
I
l'
-, ,
,
,,
Donjoj Panoniji i ondje su utjecali na knj iev ni rad solu nske

brae i njihovih uenika II doha kn na Koedja. O~cvid no , taj
veliki rad nije ostao bez utjecaja na oblik crkvenih formulara.
II Ka rantan;j;. Samo malen trag toga razv it ka sa.u"uo $C II bri .
fi nskim ((reisinkim ) spomenicima, sa tri slovenska teksta obred_
noga i Pfopovjcclnog sadriaja (d\'a formulara za ispovijed i tckst
propovijedi o grijehu i pokajanju), koji su o. 1000 bili prepisani
II latinski kodeks freisinikog bis kupa (natl'anog tako prema mje.
Uu Freising II Bavarskoj) na njegovu posjed u kod Spittala na
Dravi. T i su spome nici najstariji tekstovi zapisani na slovenskom jeziku i uop~c najstariji slavenski tekstovi zapisan i latin _
skim slovima. Osim njih, iz vremena do kraja XII. st. sauvalo
se samo nekoliko popisa slovensk ih imena.
Plod crkvenog rada u VI II. i IX. .st. bila je pojava nekih
kraih crkvenib narodnih pjtswna, t. zvo " ki r ielejsona. koji II
saetom obliku sadre pojedine molitve. Njemaki prijevod takve pjesme, koju je narod pje\'ao kod ustolienj a koru!kog vojvode. sau\' a n je u predloku opisa tog obreda za Svapsko ogledalo u XI. s t oljeu. T ako su u vezi s pokrtavanjem i neke legendarne narodne pjesme (na pr. pjesma o Grdniku-pokajniku,
koja sc oslanja na trad iciju Vlaha-sta rosjedilaca u Al pama)
i koledne pjesme ta nDH obrede, koj e su imale da timskim. proljetnim i ljetnim praznicima oduzmu njihov poganski znaaj.
Pravll narodna poezija, u koju se naroito od X l. st. prenos; tdile slovenskoga kulturn og ivota, sastoji se prije svega
od karaktuistinih ranosrednjovjekovnih balada. One pokatuju
razmjerno malen utjecaj viih dru~lvenih slojeva: nji hov; su
motivi is k ljuivo istonjakog porijekla. Zapad, koji je neogran ieno vladao slovenskom zemljom, polit i ki nije do X II. st.
ostavio tamo u ope nikakvih tragova. Ka o primjer neka pOllu!i
tragina balada o Lijepoj Vidi, varijanta gr ke pjesme o ma jci.
koju je arapski trgovac domaJnio na brod ponudiv;i joj lijek za
njezino Iwlcsno dijete. Ta jt pjesma nastala u Bizant u u VII. do
VIII. Sl., a zatim je u X. st. preko Italije prenesena u slovcnske
krajcve. Analita narodnih pjcsama iz toga vremena, koju omoguuje njihov nar oiti oblik do XrI. st. (dvodjelni dugi stih bet
rime i s cuurom u srcdini). pokazuje is t onja k o ili balkansko
porijeklo i mnogih drugih pje$ama.
166
..
rve monumentalne arhiVrlo se malo ou~a1o od ~:!:l.an~:~re liSI;ne i drugi pisani

tekture medu Slove~ellna. o .. J JT g. vrs ti arhitektu re je "jero,
K
" o'Ju I PanoIlIJu. OJ
.
;zvon 7.:1 aran ..
.
l eza oltara iskopana SjC. d I unitcna masIVna rp
k . .
p .
ida ostatak tgrade. Oja Je
jatno pripa a a
\'erno od upskc crkve u , IU!U. miXo ,,0IJCu. Na Krnskom gra,
bl
osve~cna II
.
k
na tome mjestu
I a p..
.
k
mne
karolin!ke
cr
ye,
,
tknvem
su
ostacI
s
ro
d
du iznad ee ovca, o
l" 'd ene trobrodne zgra e
.
. .. k d Zalavara tc me J' IZ U
d' ,
a u P a n o m j l a k ' k', ,e Pribina u sre ,m
,
'd
. cdna od cr a\3, oJ
. k
sa l Tl apsl e; to Jc j
.
, ' '
arhitcktuTl po azao
,
'oJ' prijesto mCI.
k
IX . st. pod'gao II s.voJ.
. . vaki na svome misiun .. rs om
se salzb urilk; i akvlkjSk , utJ~~aJ .. Sk' k ,c sa\zburk; nadbis kup
'O
,,',cdoe VIJestI.
a o
k
podrU JU.
tomc .
e i tesarc da podignu cr vU
poslao Pribin; zida re. sItkarc. ~ova I . kak~ je nekoliko dceesv. Hadrijana II BI~~tnlsk?m to~t;: ;ortunat poslao Ljudevit.u
o"" prije toga patnpr ' ~7. ra T' k , mo!' ob,asniti. da Jc
. k . z dare
a u e
l'osa\'$kom um jetm e I , k ' k . (nom ornamentikom trDdb, kamena s ara tens I
.. h
"
nasta Ia l lua
'
I
'b
,Moo,obrojnl
oSla', ',. kod ,. an or .
...
d'.a fragt slO, pletera u S, I\m,
n' )l, II
pru
akaa te ornamenh.ke .,m ,a naroito II Karanta
.
.
. . Krasu u Batujama.
'
menla pronadena su .' na
. . .tivni jeg figu~alno-hko\'Poseban spomemk ranoga. naJpn.ml \ oi s k onIUrom Kristonog $!Varanja o~u\"ao se n~ ka~ke;.oJl ~o je tak o primitivan po
\"a U) lika .u. Hod.iama u. o~u~e ~adriinc na fasadi crb'e sv.
svojoj tehmel rel jef ncob j a n!e
cnutc erkvc ou\'a13 sC II
Jurja na Svetim Goral~aa eS::Vas~~m Martina.
lom kraju i predromam~k
d kog doba propao jt u
Pre
Veliki dio spomenika iz k
rOI~.aOlprodirali prema upadu
k d "preko slovens e zem Jc
..
X . st.. a s
-T Panonsku Sloven'JI!.
Madari, koji 5U naroclto oPUStOSI l
U",
o.
167
W
, "
'
J
"
sk u br.u il vremena njihova boravka u Rimu 8138 869: izd. AA SS,

M.rlii ll, 1668, i f. PaSlrn. k. Dljin>' Ilol'l nsk:ich apoUol& Cyrila i M~
l!toda. 1902; usp. N. va n W i j k, Ue~r die Herk un fl d. Ital. Lerende.
Su(\ostdtu lsche Forseh. 5, 19-40). Ti lu izvori prevedeni na siovenski jezik
i snabdjeveni dobrinl hlSlo riog ra fskim uvodom u F. G r i vec. Zi tja Kon.
slantina ln Metodija, 1951' (druge Dodatke o izvorima Z' rad irila i
Melodij, ,'. u bibI. Ul porl. VIII). Zlkon sudnyj ljudem< izdao jt H.
Orosth.koff (Ein o"nkmal dn bulrlrisebtn Recbt s. Z.itsehr . I .
,erl:leich. Rechts... i". XXXIII, 1916).
,i
,
I
IZVOR I I LITE RATURA
Vt~ u VIII. SI. po~inje
I z l' o r l. Najveu I'ainost za slovensku povijest do IX- SI. imaj"

historioi!'rarski izvori. Glavni Su izvori u VIJ. i VUI. st.: P s u d o . " t e"
d. i!' a t (nnuo je vjuojtlnO 65Il 66(1, dijelom n2 bazi sta rijih spili; izd.
Krusth u MG, S<: tr. Mu. Z. 1888) i Plvao Dlakon (umro o. 800:
izd_ Wailz II MG, Scr. rer. L.ngob .. 1878; usp. S. R U l. r. "ak'no vafnos1
imajo Pavla Dijakon. knji!:. _De gest i$ Lonl:'obard(}ru'n~ za s(.'tjlo ZIt'Odo,-ino Slovence\', LMS l8&'>, i M. I< o s. K po.oWOnl Pavia Diakona <)
SIO"tncil!, Cl,,' XXVI, 1931). Za Vii! , i IX. st. najznahj n iji jc histo riocubki Izvo r Conve r .io Blg olrior~m tt C,.antanorun,
(spil nepoznatoga ~Ilbur~kol: s'~ttnlka iz SIJ; uZ Starije izd. W.Utn.
bacha. MC SS JI, 1854, llovij. kril iito izd. M. Kon, 1936. s opsdn;m
histo rijskim komentarom). Osim log. spiSI vaIni S~ jo~ ra zliili fra.
n a k i a \] a I i (i.tlati " MG u razliitim svescimu serije Scriptoru: pa.
w se. ~ kOjima so:: dodi ruje slovenska hiuorija. pre!lll mpao je o d.lle
u cjelini. i~ko ~z kri l ikog ap.rota. F. K o $. Grad]vo. '. dolje ). a prije
svcr Annales rern i I' r .nco r um (izd. Kun: . Script. rcr. Germ.
in uStlm sehol.. 1895) i Annales Juvlv.nses m.ximi (izd. MG.
SS 30!:!. 1926; usp. E. Klebel. Eine neuaufge/undene Sa l zhur~er Ge.
sehicht$QueiJc. Millei1. f . Salzburge. Lantlcskunde 61. llY.!I, i H. B r e ss.
I a u. Die IIte r. Salzbur!:er Annal istik. ,\b hand l. d. Pr.uss. Akad. d.
WiS$., phil-hist. KL 19'23). Vdni Su i karolin!;k; k a p I t u 1 a ,i i (izd. Bo.
reti u. u MG. Capi lului, 1-11. 186183, neki ~u preSII mpani k ao dod.l.k
uZ rasl/Uvu J. G raf e n u e r, K. ro1in ~k k 'Ieheza ter izvo r Bri!in ski h
~pomcnikol. 1936). Izvo ri za uSloliIvanje k(>Tu!lkih vojvoda do XV. st
u cjelini Su prell.mpanl I prevedeni na Ilovenski jezik u knjizi B. Gr,.
n. u e r. Usto!iev.nje koro.kih vojvod in d rbn karantanskib Sloven
ce,. 0,,11 SAlU, razr. u zrod. in drutb. vede 7, 1952. Za veu slo venske
histo rije I radom Cirila ; Melodija nljvdniji SI] historiog rafski Izvori.
osim SPOmenUle Conv.rsio. Z itija I\onst.nlina i Metodi j,
(nastalo U Moravskoj i~nledu 873 i 885, Izd. n . .nauPoB. MnTcr"a~H "')
HCTOP"H B03HH~IIOCHH~ APuIle;;UJtA t.,aaRHcMoj J] H<:biltHOCTH. 1930) i
Vita (Cons lanIin i) Cu m t r , n slatio ne S. Clementis od vele.
t r ijsko/: biskupI G.uderika ili nje,ol. dakona J o. n e I . , IIZ pomQf
papinskog bibliolekar. A n, I t a l i j I; ll" Su trojici pozn.v,l~ solun.
sc mijenjali sasuv izvoro za histori ju ma l t-
rijalne kultu.e. pa $ve ve~e znatenje dobiv aj u arheolok i n.l ..i. Dosada
samo dl" vainija ".hcolo~ka nalaz~ slavenskor porijekla ozbiljno p re
l~ndiTaju na l'ctu $larOSI od sredine VIII. Sl., i to jcd~n dio 5181e"sko.l:
g roblj. kod Bled' (;skopln 19-19; su maran p r;wtmtni iZ\'jc!~aj J. K a
~ l (! i e, Arheolo.ka ;lkopnv~nj. na Bledu, Varstvo spo menlko\". 19-49)
] problemalian ohjekt na Plujskom gradu u sklopu kasnijega sl"'tnskol:
groblj., koj i tumai J. 1\ o r o ic e (SlOVInsko .veliie na Ptujs~om ..~ .. du.
D.I~ SAZU 6. 19-18: Odgovor na k ril iko Frana DI~'
publlkae'J] Slo
l'ansko IVCli~c , ZC II_ Ill. 19-49) k.o stave nsko svetilie iz vn._vlIl. s:.:
protiv Ko roUt,'a tumlenja dali lu o~biljne p. iI:Olore D. B o I k o v i
(P roblem slove nskOI: hum. u PI uju. Slor in.r, orl:.n arh . inst. SAN, N. S.
l, 1%0). B. S a . i a (u ree. C.rinthia t. 140, 1950), D prije "'ega F. B a.'
u recenzij i ZC ll-Ill, 19-49, i u raspra"i Mali grad V Ptuju. ZC IV. 1950.
u kojoj dokazuje. d. problema l i~ni objekt p redst avlja ostatke .z/:ra~e
plujskoC zamka jz XL-XIV. ",DIjeti. Ostali arheolo;ki nalaz] I' ''PJ~aJu
vremenu od sred ine VIII. do poeIka XI. SIoIjeti. Nljznaajnije pubhka '
cije Marijih nalaza l s navedenom starijom lileraturom) jtsu: P. R. eine
ekc. Slal'ische Gr~ber!undc im kroatische n und $Io wenischell GCbiet
(Verhandl. d. Berlin. Gescll. !. Ethno\' u. UrgeKh .. 1897) i Studl.en U,~er
Den km~ier du frilhen Mittelalters (Mitt. d. Anthropoi. c.:sell. tn \\]en
XIX. 1899); R. L o! a r, SIa roslovensko in srednjevdko lonl.rslvo ,. Slo
vrniji. GMS XX. 1939: K. D i n k 1 a li: r . Studien zur Fruh.::-ts.:b ichle d.
deutschen SildOSlcn~ ISildOSl lo rsch,mgtn 5. 1940); Obe rkr. ins De utsch
\ "m im Spie!:"cl d. Karolin~ischen BO<lcn fund c (Cvrin thi a 1. 131, 1941):
Friihdtutsthe Volkskultur der Ost mark im Spiegel d. Bod enfunde von
Unterslticrmark und "rain (Mill. d. AnIhropoi. Gesell. in Witn LXX!.
1941) i FrilbdeuUche Votkskultu r in }(Irnten und seinen Ma rken (l9-I3).
Sl'e POl:re~nom lendencioznom int e rpretacijom slave nskih nalau kao
njtm"kih, ali "dno lbo" bogalih pod.laka o ventila predme~ a iz ~ia
l'e" ~kih groblja sa Zapado m; R. p I t I i o II i. Dcr frUhmi tteta!lerhche Gr5
btrfund von KMUach, 19-13; J. K o r o il e e, Sllroslo"an~ko ~ r obi'la v
severni Slovtnjj~ 19-11 (p rika! sviju ~I'\"enskih ,.oblja iz slo~nske SII '
jenke; .naliza i l illOlogija p.edmeta i k ritik; Dinkl.gelih teu). Re
zultate poslijeratnih iskapanja n. 1-'1"jskom j:udll publicirali SII J. 1\ o
169
r o, e e (Staro$Io"~n$ko S"(liie; Sla roslovan.sko rrobi,<
i,
:!
"
,I
I!
,,
L II fra t II r . Prvu nautnu h'StOTij u Slo,cuc. u Srednjem vijeku

diO je M, K o I. ZlOodovina SIO"en eev od na selitve do refurm aCije (1939),
U popuIQfrlon.u/:ni prikaz ukupne slovenske historije J. G r u d e n i J.
,.1 a!. Zgodov;n. slo,'enske!!"a narOda, 1910--1939. Prije ner. kas nije rn_
doblje Obuhvata rad S p. r . "S S (E, K. r d e I jj, Rozvoj slo"enskega
Ila rodnelt. vpra!anjl, 1939, koj i ipak sdri vdne upllle ; u sloven.ku
histo riju do IX. stoIjeI. Osim lih rado,', postoji t akoder v;;e ng'ionalnih
hislorij a (iscrp nije podatke o s tarijoj literatu ri n.,odi M. K o s II go re
spomenu tom ra d ul. od kojih su najvdniji: A, D i m i t l- GeSChichte
Krain s I-II, lBi4-18i6; A. J I k S e h. GesChichte Klrnten s bis 1335.
l- JI, 1928--192<); H. 13 r I u m fi Ile r, Geschichle Karntens, 1949 (usp. k rio
tiku B. Grlfenluer. u lt V. 1951): H. Pircherger, G.sch;chl~
der Slfierm. rk bis 1282. 1936>; A. T a m a fO, Storis (\j Triute I_Il, 1924:
U. BenU Jsi , L'lstri a nei sui duc milleni di Sio ris. 1924; F. Cu s;n.
Appun l i , uUa $Ioria d i T rieste, 1930; Oko Tm a (red. V. N o v a k i Fr.
{Slo"c",ka Stajerska
P rekmu rje .
' .
.,
de r 6Sler r.iehischen
.
(\. H'l tOn scbe r "I as
.
Z. upra"u je osno"'" ra .
''''''' 1929 u vui ~ op sdOlm
,
d '
, E d,e richtskarte."..,.,.AlpenlSndu, L. Abi., D '( an
I
dr 6SlerreiehiSChcI1 Alpcnln e.,
"rl~u(erunl:en zum hisloTLschen AI.' . e S'
,rk 191i' (obra(\il; E.
..
Obe
&.sterrelcb
te,erm
,
'1
, . Abi . l. T(i ~ Salzbure-,
r
. 'H p' che!:,~erj, i 4. Tel.
l J Strnad'
.
lT
Rich l er, A. Mc . .
,
129 bradi!iE.J~kschiM,Wutl.,
Ktirnl.". Kra;n . G()n und !stTlen, 9 lO
M II H. P i r e h e r g e fl,
. L liauPlmann, A ,
(,
P'
h
A. Ka lp ' f l '
.
. . ' bircl za $taJ.rsku H. Ire e l:
Upr"""i raz" oj erh'e obradUje u 'S~J
laftskartc. l. Sleie rm.rk 1940,.
, e r {ll. Abi .. Die Kirchen und.. ~a$c.,
d A M(IL G rundr;$!; du
."" S . .ske namijenjen le ra
.
Upravnoj histOTlI' IIJ( r
b' b' Slele rmarks, HIJO.
Verwaltun r,guc ,e e
Verfaslunl:s, un d
dglem 1\ ' knji.

d poeika XIX. st .. S I
HiSlo riju slo venske kuliure , o
d'Iloven~ke". 1<Iov~t"a od
. F
K ' do Zgo o"n~
, SI
levnosli, obndio le
~. ~193s' h'sto r iju knjievnost; koru ~k~h
zaetk. do Zoisov e smrt" 19_
'k . lovstvo na Koroi kem . Koro~k'
,~n.ca 1. Gr, fe n. u e r. Slovenl.o t:koder p regled historije narodnf
zbornik. 19-16. I. G r af e n a u e r dao !(. Slovence\' II, 1952, i I'O S. )9451
,jcsme (Narodno l'e."i~'vo. N. rQd o!''"d'' ', ~ .Iovensko 07.emije <. 1935,
.
Pr" 'na zgo ov,
~
.'M. D o I e n e je n~I"UO
"
mo' "'" stor i)ih
..
f"' do sa da lO. ne ,. Slovenske histo rijske hlbllo!!, ra 'Jt . . . a izda l~ je ]\I, P i "e cbibho!:, rafskih publikacija po. pre.~met:'~1i:~Sr~~j( CZ"": XXXI\', I!HO) oo
S i e I e, (Stanje slo.ven~k~ .ht~t~~~I~el!r:f'kC p"b likacije u GMS xx\, 1940
ukljuiVO 1939; dalje ",d, JO. _
(944)-1950,
.
d'e samo n.;nu l nij~ .
( Za 1938 i (939) i ZC l_V. 1941_1951, za
.'
bleme Mvod,mo ov J
Od lite rlture za jl<)ledllle pr~ " sta rije publikacij~, ObjAvlje ne" dO
prije sve g a nO"ije r.dove (sve ;a:;~:;n . Slovence", a u jo polpun'Je",
, ,.,..~ nnetkne su u M. Ko s.
g
'ku iziJIe do o. 1910.
-.
brk "e na njema~kom Itl' ,
.
opseru, pTlJe svega pu '3C1J , . l
Reichs, und R ech\SIi'Uch,ch'~.
i U E . Werun s k y, Outerre,ch, se,e
III
n.:
12-18, 1907-12).
.
O Samu dao je G. L . b II d ~
Pregled KOlOVO tjeIO~uPI.,e .hl'f~~~r.C O Samu; njegovu plemensk om
u uvodnoj rla~i dosada nIJOI'.'~n>Je~ P~olstwo $a mona, 19-19; on je. me
sa"uu; PicnI'su P8~st.XI 110.'3~'kle~ II ~ (Sa mO und die !i:3fantan; ~fhen
dutim. prih"atio pOl1 re ,nu lau J. G
k' !a"U uopte nije obul,,'al3o
Sla ...eo. MIO(; Xl, (890). da Samo\' ~,!e~;n SL' H . u P I m I n n. Polil i s~he
.Ipske Sla,ene. Go\lo\''' tUu oboT1h
E.ie des 6. Jhdl. bi S ~ ur M,tte
Um",~lzun ... en unter den Slowcnen ,'om .n asp r8"a U to ,a~(kIbije s\o
d 9 /Io\IOG XXXVI, 1915 (do danlS osn~vn l, :'< ",,,mentaciJU t..oude
, ,
"
K o s. Co,,\'eI"510, """'.
~'cnske
hislorij.j. i .
,
170
.
I) 1 L.nd G6n und Gradi~ea. I~J
Z.' i tt t rj, 1945; C. C z o e r n I g. d . . histori ja u seriji Slo"ensl\~
-.
"
Na osno"u pok r. J,ms~., e ,.',d,ele ,ua ena J' I d k 'e lu jo~ U"!J.k
,3
".
mija (ild. Matice SI01l(nske. 11!9?-1926):;
~J IIIr.) i F. Ko, tif
le ..
S
R
u I r a (Gori~ko.Grad,tanska. tsl '"
knl,ge .
.
. )
Pluj~kern
gradu. SAZU. Ocla . Ur. U ~&od. in dru~b . "ede l. 1950) i !" ! vallI te k
( Slarosl"C"sl'~ Ilckrupola u Pluju. rezultati antropoJo~kih istrativ3nj o,
iSlo S. (951), kod Bled. J. K u t( lIt i B. Skerlj (Slo,.nska nekro.
jl<)la ". Bledu. arh eOIO.ko in .nlrOjl<)lo~ko poroilo za l. 1948. iSto 2,
1950). manji nalazi publicir.ni Su u Arh(olo!lka porotilJ, Poroc!ilo u
iz kopavanj ih v Ljublj.ni. ;';01lern mestu in na Panorami pri Ptuju. isto 3.
U';;O
l~ hislOriju kolonizacije vrlo $u vahn izvoloblik nudj. (v. A.
M e l i k. Sloven lj. I, 1-2. 1935 36, I drugom lite"turom) i n.in pOdjele
~emljlAla medu seljake (U!ip. S, II e I i , Sistemi I/Gljske razd.litve na
Slovc!lskem. Del~ SAZU, rau. prir. in medic. ved 2, 1950), kao i nIZiv;
naselja {usp. J. l a h n. O rt$llamenbllch d. St.icrma rk im Mitt.I.ller, 1893)
ot! kraj8 VIII. SI. postaje ipak najvatniji izvor u S". pod ru j. ,.z.
voj. sve bogatije dokumenta rno gradivo, obJ.vljeno u obliku regula za
~vu slovensku umiju dO 1246 u Fr. K o s, GUdivo U zgodovino Slo.
veuc.,' " srednjem veku l-V, 190Z-1928. u eijelost i p.k u tiltu diploma.
I. rij a U pOjedine hi5\or;jske pokrajine. u koje if Slovenija bila podije ljena <kt 1918. Najznahjniji izmed~ l ih diplomatarij. jesu: F r. Sc h u m i,
Urkundcn, und Regeslenbueh des Jie,z ogthum s Kr.;n l -II (do (269). 1882
- 1884: J, Z a h n. Urkundenbuch dn Herzoe-Ihums Steitrrn"k l-IH (do
IZOO). IBi5-- 1903, sa dodatkom, koji Su 1949 itd al; ~l. P i r e h e g !!" r i
O. D u n g e 'n; A. J a k 8 e h, Monument8 historic i ducatus Carinthiu
I-.I\' (do 1269), 1896-1915; V. JOPIII, DocumenI: Goriziani (A rcheoJ::rafo
Trie5(ino, N. S. Xl-XIX. IS&: 11193); P. K . n d I e r. Codice diplomatiro
Istri.no. 1~6-18S2; W. ]-! a u t h a I ( r _ F. M a r t i n. Sa lzburger Urkun .
denbuch l-IV. 189S--1931. U Kosow Gradivu objl\'ljeni Su u cij(loSli
i on i Odlomci hisltnioe-r.fskih izvo ... koji se odnoR na his toriju slo.
venskih pokr.jina.
'lJ
-,
"
,i
i
,,
le konstrukcije odbIO B. O a f t n a u ~ r, D.taya

LXVII!. 1938. i dr . ali jt
Ko.o! ki zbornil'. 1946, i Ultoli~cvanjc ko.o~klh
ka.amansl\ih Slovence".
voj\'od (y. dolje).
.
, ' k m drt,,. karant anskih SloveU nep01fednoj je VUI S p rob em.L!. o ' voda k.o i pilanje kostU.
naca i problem~tika L1stoliavanj . koru~kl.h V~l k . 'J:a P p u n t s e h a rta.
_ O uSloli~"vanju je sve do dana s osn~ YIll ra "~.',, ,' e' dalje iSHaliv"njc
.
"
, "nka obred. uspjelom
.
HeT?ogse,,'S(:IZl1ng
v. ' , , )'bez
.obz " " na
..
tum.enl<' sa nlOg pos
.
ubno odhaCllo njerOVo
.
I a U nzi s. zaotravanjem
pobunoO\ zemljoradnik. proliV. l~an~: ~~ku.layali su nek; njetn3k i
nacionalne borbe u slo"enskoj
o.~ OJ sekundarne etnog "lle ele'
"",' ,bred,ma iz s\"lko
n;sci d~ ralanjivnnjen> obreda n "J".gove
,.
.
d'. njem s bllno rat I I ,m
mente i njihov,m u.po.'e "a
tu OItanak obreda nB osnoVU !:e.man
P
Id
Die EinfUh .ung der
dnevnO!!" n odnoI=3 lIvola doka
T f
kota (E
Go
mann.
skog prava - I l rnn~
. ~,slo"cn;sChtn St amm" $,crb ~nd. 1903:
deut schen He rzoJ!~!l"tschlechte. 111 d I
J{ nlen am Fnnt~nSlein ZU
G. G r ~ b ~ r Dt r l'.in . ill dci H.e~Zc~g~kv~~n Ph~ .hist. KI. 190, 1919; A. H .
K. rnburl):. Silzuna:sbcnchle d. Wie
.,
Brauch und !1erkommen
lJ t r I a " d l. VOlks~undl!che ,Bemcrku~'l:enl ~:~';;;Che fo rschungen ~. 193i;
de. Iler>.ogseinsel7.ulll1 111 J{~rnlcll .. ~udOS
.. A J. k s e h Pie "Edlin\:e
me"laelJOm. brani' .
.
.
istu IUu. s~ mo drugo"' I.!;U
f - lenslein und Ze.emonien bel
in Klnn lanit'" de. Heno!l"sbane: .m Ak""d ,.',' _"'ist. KI. 2(1[" 1927). ili
.
... . "'Ie d W,ener
a.."" "
.
I"d Einril! am f ii.~lcn
dem.cli)(:n, S,llUI1j,'s"" n c " .
~ b e r Schw.bensPlege u..
C
i~ngobarrlsl;og a ,C .
.
k
(E K r a n l m I)' e r, De.
stc;n. C inlhin !. 132. ]9-:2). ~li OSv!TOg.olsd ,o~a Ca;inthia I. ]41), 1950; usp
M '1 be
und semt er",.n e ..,
..
olT
Orstn.me. e' s rll"_
e v 195]). Drugi, koji 'u ve pnJe
u l'
ret. B. ? r .ltnIUcra.. z a sta . iiim oblikom ob.eda, pokulav.h su
Tlt~l'i!"an le lakva lumatllJH s
S
k,m "lcdalu na SI30 lek u sr~'
,
kako
)t
ume
l
ak
II
""PS
...
kritikom do k .1. I
. . It lo~ ilYOra obO re; SUr1J'
dini XIV. sl_ i da njdno $ "JerOdoSI.Ol~ ~trichl iiber die Rechte des
oblik ob rcd.a u cjcHni. (H .. vo~ t ~I ':.:i-I(n 'des Schw~be nsP;cl!"els, Aus Po
H'Tlog~ von J( rntcn ln zweI all .sc 'ft r O Below ]928: K. T orl:'
1iIik und Oesch;eht e - GtdfiehtnlSseh: , , .~.~... " ....s Ober die Rechte des
d Sch ..,.bensp,el:e el .. ~" ""
OO
!l"le., Zur Au~l~gunl: e~
Sa~. Stil!. I. Rtchts.gesch_ germ. Abt. ,
seinscuunJ: n.ch .Ieman" chen
Henors von I.Irnltn. ~tllscbf. d. H
t9-W; K. R a u e h, DI~ K~rnl~crCh ~ erl~~~). L. H u P I m ~ n n (Potiti$C~"
Handsch.illen. feslSchnlt f. A. Zy
)
t p(lsun.k obredB " IIn'atsklm
Um""51~uogen, Knamans];a Hn'~ISkl .ve ~ 'n koroDlo uslolienje, GMS
ooileljtnicima. I J. M.l (SCh .... abenspltge k '" k" ""
iSIO XXlll. 19012;
~,
" . karantans e
XIX 1938' Osnov~ USlO I enja
1939) , l1ra"onl
.,
f -h
h'chtt
de.
Slowenen.
Probleme a\lS de.
ru' I:""se 'S.
kom ogled.lu ; slavtnsko po.ije];lo
brln; vjerodOSlojnoSI pmelk~ u ~:ps . ovu &lovenlku osobitost. Novu
$uUine obre(la, ma d. isuv;k i SI~ t n.Jel: slanka i r3Zvitk~. dao jt B.
kriliku vrela i analizu obreda, 'oJero'.~ pO. od in drian karanlanskih
G . a r e n a u t r, Uslo\i~tVanJe kO~k,! ';nV~l,Vulb vede 7, H.5~.
Sloven",", Dela SAZU. rlEf . 18 1.!; o'.
.
B. G r a r e n ~ u e r, No.ejSa li terat u.. o Samu in njen; problem;, ZC rv,

1950. SuprOInu tuu J M i k k o I e. Samo und sdn Reich. AfslPh XLII,
1923. d. je sredite Samove drh,t upravo u Istonim AIJ'ama, obo rio jt
M Ko s, K zgodovin; kralja Sama;n njerove dobe, CJKZ VIJ, ]928. Pita
nje Sa mo" a porijekla nije do danas rUdeno. F r. P. I .. c k S', F. K o s i
medu nO"ijim piscima nar<.>tito ~!. r p a <.l" a II e ~ Illi (e"~B."c.:Ot <.lapaso
e.>lO, HaOp"'IeCHIIA '*YPIIU 1(43) i G. V t r n a d S k ). (Tht Degitmini"$ 01
the Cuh Statt, Bj'untion XVII. ]9014--4[') pokuhH $U dokazati njegovo
51"'cnsko porijeklo, ali osim nje make histo.iogra fik, P i r e n n c a i dr ..
i H.uptmann, Mikkola, M. J{o s, i O. L . bud~ p .ihvalju iz~jdllj
Pseudof reMa:.r. O njerovu po rijekl u ir, Galije; kako arj,'umcntaeij~
pn'ih nije u,jerlj;va. niti je PseudoF.eMra.O\" iHjeUj sigu.an. pilanje
oSIoje Ollo.eno (Il. G. a' e n a u t r, Novejb lileratur.).
R'zn,jerno .anu poja ,'u drbve karan tanskih Sloven~ea poku~o je
J. P e i l k e r (Zur Soziala:uchiehte Bllhmen s. 1891; Die ~he .en Utziehun
gen de. Sla""en zu Turkotall. en und Germanen. ]905) objasniti kao rezul.
tDt vlasti sloarskih lupan' nad poljo privrednim $lInovoill"om; kOI1.~ni
svoj obbk ona bi bila dobila u vm. st, uspjelom ,'obunom pok o.enih zem
ljoradnik. proli, pasIirskih rosPoda.a. Usprkos k. itici (A. Oopsch. Die
~11t(e Soz;al und Wirlschaftsvtrl3$sung der Alptn slaven, 1909: 1>\. K O!,
U.bl . ji i.lzhu rke nad!kolijt, 1939), koj. jt uvjerljivim razlozima odba.
eil. tezu o slovenskom stobrskozemljoradnikom dualizmu, P. Pun
t I e h a t ju je b.anio do najnovije),: vremena (Hen.oKstinsetzung uncl
Huldigu nI: in I\ ~rn len. 1899; Einigc E.g:~n7. u ng:e!l zur kriti seMen Literatur
Ube r die b~uerJiche Hen.oKicinstlZUnt '" I\3rnten, Ze;lsc]! r. d. Sa,. Slih.
r. Rec hUgesc1i., germ. AbI. 65, 19-17; u~p. rtc. B. O r a r e TI a U t a "
ze v. 1951). L. H a u p t m a TI n (politisch e Umd lzun J:en; Kafanl.nska
Hr~llsk Zbornik kraljft Tom;sl.va, 1925) doknli\'ao je. da je kndt"illA
Ka . antlnij. Ivore" ;na jednOJ: dijeli Hnata. koj i .11 sc nnsclili u Alpam~
i name!nuli Slovencim" kao gospoda .i mjUIO prornanih Avara, ali je
M. K o S (Slovenska nas elite .. na Ko . o~kcm, Geogr. "UL 8, 193!!. i Con.
"ersio, 1936) doknao, da Je po~rdna njeguva nrgumentacijP oopseru
naseobina HrvalI u Alpama, a B. G raf e n I u e r (Nekaj ,p .abnj. ze
IV. 1950) doveo pOslanak lih naseobina u ,'nu s prvom fuom naselja.
"~njA SIHena u Alpe. Nj~ma~ka jt histo.iorr.lij. u nOyijt ,'rijeme. "
suprOlnOSli s hi1(o ' iogra'skim ,z,o.iO\. I itavom sta.ijo m historijskom
literatu rom, pokulal. doknati, da je Knrantanija bila <lo poelk~ VIII.
st. IMnroblT<I$k. vazaina knele,in. (E. K n l m a)' e . Elymologisch~
Beitr5gc wr EntSlehuoJ: <iu J{arantlniS(:h~n HUloglhums, Ca. inlhia l.
115. 19'2[,; E. K I e b e I. Die mlttel altcrlkht deulsche SitdlunJ: lm deutsch,
mal:ya . i)'Chen und deulS(:hsloweni'-Chen Grenuaum. u zbornik" W u
e h t. H t; ss, Die siioosldculSehe VOlkSI:,en .. , ]Q3~; isti. Sledlungsge
sc hichte d. deutsehen SUdostens. 1940; f . Jan l ,ch. Die spll.ntiken und
1angob dischen Burl:en in J{5rmen, Mitle ll d. Anlhrop. Gesell. in Wie"
ln
)73
,
h
>
o porijeklu
kouu POStoji ~I
.
'.
S i k IEdlinl:t.Kal3ze, CarinH,i. r lI;;sn ~;n lh o k~' rn ~h leorija; P. L. I_
H ~ II If I m a II II (politist~~ Un)w~l% "
J3), PO\~%U)C ,~ 5 AV3.ima . L.
H~tkllnn der KJ rnlncr Edl;n
un~en. l\aranlansJ;a H ..-au;k a, Dic
~uch. xxr. 19'18) firv"tim a~j ":~~rI.IJa~>r'Chr. r. Sozi.1. u. \VinSC hafu.
fije, Cal XVII 1""'3' P '"
. : . ~ I (No,-a POI.1 Slovens"" hislo rio,,,,
, ~~ , tOu e'lle: ~"obOda ar
t
,
"
Osnov," ustolienja) I k3snijim re d t.
I lu nost. a. XXXIV, 1939-40;
tei!. d. Anth ropot. GeItil in Wien XXVIll, XXIX i XXXV, 1800-19Ci.S; L.

II a UP t m a n n, Staroslovenska dru!b l in nje Slanov i. OI\Z l. 1!11S-1919:
::; 1 ~rosIOl'ansk a in staroslOl'cnska ,"svobod ac. eas XVIl, 1923; H"fen g rllsse n
iIII b3}, rischen St .m mu und 1\ 010n l.l~ebiel, Vierleljahrschr. r. SOzi.]. u.
\virt.d,"l!sgcsc h. XXI, 1928; i J. M I I. ;-';01'3 po la slOl'enske hj$lOTio::r~
rije. eas XVII. 19"..3. te Problt rn e a us du r.iih ~tsdlichle der SJowenen ,
o.
povel.IIju S Gotima ili '''n,o~ ~. a n,m pOretkom: na ratlit'l~ ih nnin.

'-d"
"Uu"" a iJi II 'il II ,"
,
,
.
UlO s langoba rdskim,
"..
> , ,,,n IIISlltuc'Jama ("aroi lo
~ r~ F.
. Janlle h (",r"n'~anma
....
gO t.). 1'.- atim'''ima, ",
""d, G. G r a.
Ztl.n" tl' dr ..,
19:/ ~' O ~)
19sO ." . ,.
R~lpr~ve
:r
Donjoj Panoniji u IX, st. o~ novn i su r3(\0I'i: L. !-l. u P t III a II TI.

/>Icjna Il'rorija spodnjtpl!l(Insk., RUI"avc ZDHV l. 1923, Ul o!.'. I'eliko
mora"skt draue u slale nskonjemakoj borbi za Podunavl~. Rad .IAZe
24 3. 1932: /II. 1\ O s. (onvcTs;o. 1936. i Pi~n'o papd" H.dri au;1 Jj, lmuom
Na",~I~lu, SvetOPOJku ln Kociju. Nall>r;"'t SAZU, !ilot.-folol.h;stor . azr.
2.1 944 ; f. GrIl e c. Slo,tn~k i kne7. Kucelj, 1938; H. F. SChOlid. L~
IC!!,islniollt hi7.;")(;"" e la p ralica o:iu\lizluri;I occidentak IIet pilI nlltieo
codice slavo , Atti de l rongresso inte rlluiollaie di di.itto romano e d i
SIO .i o dtl di riIto, Verona 1948. I. 1951; nsim tog" i li leratu ra o KonSI.n,
linn i /Iletodiju i O pOed m n sto.oc . kl"ell osloven skc knjievnosti ("~I!.
bibI. Hl !>Og!. VHl.), takQdu i surije ta~l'r3ve o stoven~koj hi sto riji
(osobilo radovi Fr. K osa).
O "tlikoj I\aran t .niji vidi prijt $vega oPu literaturu o pol"n j'n~ m n,
" arotilo Erllillle rungcn lOm hisIO ri sc hen Atlal (napose L. H I II P I m a n ll.
cmslehllng ""d Enlv.'kklunl,[ lirnins). usto /0\. K O S, POSI~nel; in ro~V(> '
I\T~"jske, GMS X. 1929, O borbi lD inVeS1i!u.u nn slo.'cnsH oj zemlji ViD I'n i
~U .a\lol'i f . M. /0\. )' e r. Dit us!lichen AIr-enl511der lm In,e$Iihlf~!reil< .
1$83. i LJ. H n u D t m 3 II n. G.o fovi Vi!lnjel/"orski, Rad JAZt 2;;0. tOO-;. ;
Hema i S\'~toJllul;. isto 256, 1936
ZI historiju kololliz~dje v rijede navodi lite ra ture .., n~scl)a"anju
Sto ,'cnnco po I ~ to",,"n Alp,"" a (HSp. bibI. ut pO!!'1. 11tl.
O nk" enoj dCl'e1in i i or::-~niuci.ii crkve "idi 11. F. S e n m i ... Die
G","dlu!!,e und Grundl~{!en tler Ent".. k k lunl:" oe< k i.chlichen Zfhen! ' eet,
' es auf 1''''3ti ~cl 'em BOden w~hr.nd de s Mittelalters. :>i;;iel' 1.bornill. I!t..'!J;
D;" E"mebun.or d el kirchlidlen Zthentreeh lC$ aul sl" "'i <chcnl Bode,,I\si~I!";1 pa!lli~!ko"'D ku etci W. 1. A br nh3n'~ , 1930: Oic reeMliehen Grun(.
lar~1\ der prB r .or::-n ni ~ation nuf wUI<lnwischen fioden. Zdl~~h' , <:. Snv;
Il'"IStiftun::- r. RC[ht$J1"c.ch . kan. AbI. 15. li-19, 192C-1931: 1S3f. ; "
nbliku knji!!e ~ nckim dodadm~; zatim E. K 1e b e I. Die I\i. ehenverfo$.'lun:;
dc. MjHelnhcr~ in KHfIIlCII UIl.1 il'~ i3u'chung:en til l3a)"ern n, $in wCII .
C..inlhia I, 120, 1930; J. -:2 O" I a r, Probl~ n' lasl nl'kill ce . I"~ in <am('
It .nOl' , pral"i 7.!!'odO\ini JUj;i'oslo"n<lo,'. Sloven. 1""I'nik XUX. 19~. ,
F. Tr c m e I. nas ZchenlweS<!n in Ste! e r marl, nn d K ~ rnle" von O~1l
Anf:llll:en bi. ins IS. J hdl~ Zeilsehr. d. Hi sl0r. Ve t , f. Steit tmark XXXII!.
1939.
O ~Iovenskoj knji~el'no!ti. osi", 0116h radol'~ rKidr;. l. Grafenauer),
vidi jo. M. Kos i Fr. R amo\'I, Btitinski SjX)menikl. 193:" {~opir'
U
e " ' ..
(Pras/ol'ensk o ku~g.'
C60I'HH~ b Bb 'Ie(T'l,. HI ,:"'.' ~ M
'
,
.
a s m e t (Ed/in ge K 3w7.c.
,.- , " .
H.IUH" .... 19;(l . ,,_
.
/!"ermamsehu bci den ,"-"",
Z .
. t """'man"ebe~ ulld Un
,
" ven, ertuhr fl/a' Ph'] XIII
nt , n n ( K ~zaz, I\ Osel, Sln o,s!. rel'ija III
1936). J. Ke I e
geJ. P.Puntsc h ar l (Eini,.eE"
)ldr .. A.J.kICh(DieEdl in.
d. Edlinger, de r K~rnt"er P(all:r.:~:un,-en! i l . \v II 1 l e (lu. Geschichte
139. 1949, usp . rce B G,
n U. . etZOi'stuhlel. CatintJlia I.
. .
ta enaue.a
lC V
l'O t ijeklo sa Slu/!"am3 n.orulan'
.
.'
"J vuuju njihOl'o
jX)kr~t""anja pod Fra n,', m, u' ,prOIII .,POgansk.h pobunjenika u dob.
. spr OI nJ ,hol'o)
".",
,
argument aciji Ilijed". o' "',
,. ,.
raz '" oJ vr,jednoSl, PI)
U\'jerljiv3, da bi je biJo " mOt I'uteOtl;a. n'J e. .u dosada ."nJem o",.,'Ik u dovolj." ,
.. Itku kosua i njiho,'oj rnJ' ~ e pn"~elll':.O kasnIjem dru~tvenom raz.
t . (Herzo/!"S<!in se tzun,j L Ife,~osl' "aJ\'a!n 'JI Su radooi P. p u n t I e h" r.
L'
'
uptnlann.
J M I
J Z
(
" zg-odovlni prel'edbe kose';in . .
' .. ,.
a.
.
o n t ft r ~
19010) E 11:1,. ,
(V
,kupna z~mIJ"3, Sloven. pravnik LIV
.
vC ~
on \leu Ed!"n
. J\
'
Geseh. u. Topo~ r. XXVJ1l HI.!:?) M' ~ern on 5~nlen, A'(h il' r. vater!.
(Ullolifel'Jnje' tu je n~v~den '. d' !lultea , B. Gr~(enaue,~
k ~rukte r" K3r~'1I~nije i ust n~ ~ ,ruga, ,vf"(Im. oPSC!na liter~tu T3 i n
O ,enJu o ' u'; l"h "(ljl'od i o ll osezima)
O l: ubHku slobode pOdl'rgal'anju ,....1 I
.
vidi napose lo' L'
C'
....,... I' U t F.anaka i POl;t,ta"anju

r
,
" o S, onvers,o 1936' B G
KUtanlaniJe nn zapad hronolo~k'
, ' . ' e II a u e r. Priklj u i t el'
Zu. GeSChichte \le r Pfarren
~ v~'hatlJ~. OI XXXV, !9012; E. K l c b e l,
J925--1928 (.Ulor Oth';;;e Pte~~'~li~~:.~htnt' K5r.nt~ns, C3" nl hl, I. ll5-llfl.
Lanl.!obard;,) i (3 S,).a"e 'G
," u Jecaj \ lah~sI3 ro~jdilac" Ilao i
c n auer. (",)va'" O
.,
vanjU Slo~e"cel' in ue t kih slov
.
n'Je,
1l01"' UJ~nJQ'
193~ . i J\",o(in,k o katehuu ,,_ "' '""'B"'~ p'smellsiI'a. Dom in Ivet XLVII,
..
' VOr "'llsk,11 s,)omr 'k
, __
p'e tll'elJtnl'a n cusil n OSl misio
k' I
. n, 01' . , .. ~"" ; nutor
i n3 sup rOtna SV;,"_'""
nars e trs<e mtto;ode.ne ob.zi re ~ dovoljno
"""
U
'zvora) O U' d . ,
O~"Ol'ni liu radovi: I' T 1\
SI ' . 'o enjU ranako!: ((udaJiI ma
Zvon II 1882' /1\ p,' , ,' ~ os.
o~~ne, za Karla Velikeg3. Ljublja~~ki
.
. '
.
' " e I: g e . "a.anla ui en
.. U
'
li aTOhni'trlti l. MIOG XXXIII, 1912' L
unu nler~ ~nno",~n Zur
z"n"cn. i Postallek ;n r~
. f
k' ..111 UP I m J n n. Poloulche Um"'~I.
19.20; za priv red"odru't :.:;~J ',3'.' ~VSk'I.' mark ob sredlIji DOII,vi,Olill!.
jo~ f' e i s ~ t r o l' t publik ~ lj~d,~e I',d, OS'nI hterature o uSlolil'al'Jnju
aC'Je, . evec, Pett. uu Studien I_ II!, Mi:.
_Ed))n" .
lO"~
1'-,
. '8
!i4
ii5

.,
nom literatu rom) i J. Gr .. ren.u. .
(I o~j rn om literaturom) 1943 ZI '~P' VIda, Der. AZU y Ljubljan:

(nav. uz "~'O X',y) ". c.'h
um.,etnost usp. Q1,i m op~e lite . alure
.
. n.
ln . rt "
r .
Denkm~lu in Kirn, "O,.
,3~O ,oI,'Isd und Yotromni$ch~
n. " n en 8, 1932- st " D" I .'
.. t.ksUine in Hlmle n Ca r" Ith" I
" , IC l\~ro!ingischen Fltch!_
ornament i~ Slovnice, 'R np ~~ve,a Ai.uI3~, I~Z;. F. ,S I t ~ e, P~ed rom.nSki
J944 ; E. Ceve. P redromanski I
' . ~ubll, ,fllol .. fllol..h'SI . aIr. 2,
A. R a d n 61 i, Une ~i:llle du h~,,~t enml IZ._ B3tUI: ArheoI.. vesI. l. 1950,
n y i, L'eglise de Pribio n ~ Zalavi m:~n "Il'C A Zalavh, , O, O e r e I~.
l , 1948 (usp. ocjenu M. I( o s a Z ,r,vo !~ u .e:tudes Slavu et Roumaine~
Zal,,- u in njihova I,,,, ' " e . 1901), T. B o gy" y, Izk opava nja v
vlns uzla!!n ZUZ n . ~ 19'~ E
D ~OJ~
zgodnjcsrcdnjevdk;h III'O<Io1) -t . '
. - ':.' .... ; . e e v c.
3. 1952.
,~, na slovenskIh !Ich. ArhOI. ves:.
VL I>OGl.AVLJE
HRV ATSKE ZEMLJE U RANOFE UDALNO DOBA

(OD V II. DO xn. STOLJECA)
i. H rvati u VII. i VIII. st olj eu. _ Zbog oskudice iZ"ora

ne moemo da rx:to sigurno recemo o o pim crtama "01nj~k"g razvitka hrv atskoga plemens kog saveza. koji sc form irao u
Imim deceniji ma V II. st. u jednom dijelu nekad a nje rim ske
provindje Dalmacije. Medu tim, i tav ka sniji ra z,i tak hrvatsk.e
ddave, koja je u nauci nazv;ma Dalmatins kom Hr"at~ kom, ipa k
p"ka7.lIj~. (la ~ C jC1.gra toga plemenskog ~av(; za nalazila II pri_
morju izmedu Gdine i Velebita. gd.ie je i ekonomsk()-d~u!aveni
ra zvita k bi o I.od utjecajem susjednih dalmatinskih g rad ova nesumnjivo najbri. Ti kraje"i predsta vljaju prema lome - \:ako
te ritorijal no, tak o i drustveno - I'olawu t ok u II formiranj u
h rv ;).!!ke d rla ve. Taj je razvitak obuh vatio poslepellG i d ruge
oblasti u bl ie m susjedstvu. iako 5e ne mole rei, d2 ii sc ve
u VII . i VII!. st. hrvatski pleme nski sayez proii rio ponekad i na
nek u od njih i koli ko je ut jeca!> na njcl,in dalji razvitak.
Nek.i podaci o podruju izmedu Velebita i Rast u Istri (po!cbno ime Libur nia u franakim itvorima o. SOO; istupanjc ~ Gu
dllskan a_. t. j. Gaa na protiv hrvatsko ga knua Borne 819; ban,
ko ji jo II sredini X. st. upravlja upa nijama Krbavom , Li kom i
Gackom) govore o njegovu samostalnijem razl'itku do uklapa nja u Dalma tins ku H rvatsku , vjerojatno II po~etku lX. st.. koj a
na taj nain dostie na sjeverozapadu granicu na Rai i Gvozdu .
Kerctljanska oblast ili Paganija, koja je osim kopna izmedu
Geti ne i Neretve obuhatala u polovini X. st. i otoke Bra. H ,ar.
K orulu i M ljet. pripadala je. kako se ini prema K onstantinu
Porfiroge netll, prvobitno srpskom plemcaukom savezu, ali je
176
177
.U?rlO p05taJ .. samostalnom j za tim svo'u samo J
JI, JI1ltll~crn. Ol)segu, sau'-a!a do II dru:u POlo\.:~: ~~t. s~ V~C~~'

~~\~iv~ tJc~Jc I'ovczuj~ ~ H rvatskom i najzad sc II nju ukl.:ap~. Kar;J.~
~'la)zr~c II Gvold~. ',Drave. koji su do kraja VII L st. bili "od
ske II vara. raz.vlJa Ju sc II to vrijeme odvujeno od Dalmatin _
lirI-Ol u ke. p a I II doba franak e vl a davine ine do lo: .' IX
SI. posebnu kneie"lnu (rc,num ). Prc,"d' P f'
T p.
.
k'
u
Or IrO"O: IIo:t livre
melIS", neodrede rIOm podatku. govori II nasel "CI' o.
.
..daIrnatinskih Hrvata ~U Il iriku i Pa nA,'
J, l~.uh J~dnkog dl J,' "
d
k
... 'J'., OJI JC nu sao
ta':O\'O: ~c.t~ Dalmati nske !-ln-atske. prije svega jc dalji ralvi.~red ~Jo\'~ekovllc S.lavonije izmedu Grozda i Drave p<'takao
nOYJJc hJlt un arc. da JO:: - za razliku .d D I ,. ,
l'
k
.
a ma ms O:: - nalOl'U
.
allons om di Pos 3 yskom Hrvatskom.
oo
On"scodX
i narod .. i~ k (l
.
(/$\ lraJn~)
u spomc;'i~ima s~'V
Stoviit
J..
uk!~l'a u razvitak h rva tske draYe
J~~~z" .a Slavonijom (Sd .. "oni ..), odnosno.
hrvatsko ."
.. st: ll;, narodnom jCl,iku Slovinjem.

. ."
"
III1 C pohskuJ e s vrc menom imc SlavoniJ'e ili
S". "'"Ja - ' .. 0 OI""'"
, - pa sc ve u XV t ' k . .
~ .. vo::nso
sJcverno "d Gvo7.da do ri 'ck K
. . ' s . I raJe"1
liti k i
....1 c
upe n,I7,I\'a)U Hrvatskom. Popotpuno ,,,llleJJcn(l "d hrvalske drave ,.
zapadu od l' '. .
.
ZIVC r Ivali na
tin
';,~e. li JuznOt i nednjoj htri. kojc .~ o.~talim IJrvn _
la u nepos rednom susjedstvu povezuju
~'.
k I
.
vo::ze
1I1)olrei>
I
!:.
. priJO:: svega ' u tum e
sluba- '. . ~ b ago. JIC~ u w .. kidasnjem ivotu i sla"e nska
D I bOja
... - I kolonlZa C!Ono struJ" " J"~.
I. JO "ISe nc"o
u a maCI)I. Val n i .'lU ta l:odcr ostaci "
.
...
,omana.
nnJc
SVC,.
"
"
.
I
,.
;;,,doVima as'
odaklc jCsver~a ..~tra .. uc po~~z"lla sa sjcvcrnim kraj el'ima.
su sc IaIeni ondje naselilI. ulazi trajno U hj~to riJ'1J 510_
vcns kog naroda.
L,. '
.,
U",,' . 1 "
\!'
.
:
k'
ec taj ?J) I pregled I)okazuje. d~ je oonos prema romans 1111 gradm' lrn a lj O;"!lmaciji 1)00 bizant~kom "I;"!;(u b'
i n ' at e u VII i VII[ I
,..
10 za
.
'
.
.
s
..
pos
IjC
sI'rgnua
I'rh(wne
"lasti
Avara.
'
lIstvar> Centr;"!l", I)roblcm njihol'a spoljaimjcg razvitka.
Rizant je ~"C do liO-ih god ina VII t b'

I"
ba ma s A
.
rl
..
. S. 10 to l o zauzet bo rko'; l
r3~m)~:. a _"IJ: .. IJ)O~ao nista poduzeti proti v I-I n'ata.
J
u se ." e ' ,se u(\"r~CI\' ah u zaledu dalmatinskih
d .
Torna. a rludak on spli tsl:i. pria da su se R
' . grado,a.
ovukli
k'
.
omaru
lt gra o,'a
P
na oto e I ot uda napada li Slaven~~. Om' su 51'a ' k
a o do178
bivali pomo od B izanana iz Ravenskog egzarhnta. kom c $U

s obzirom nn upral'u pr ipadali sve do njegove p ropasli .,:. ;51 .
Romani su u svojim g rado vima razvili u VII. i VIII. st. isto
unutarnje uredenje. kah'o su imali i d rugi bizantski gradovi u
susjednoj Italiji i htri. Na gradsku upravu dobil'~ svc vcii
utjecaj gradska milicija, iji Su lanol'i mali lXIsjednici, na l:t.1"
sa zapovjednicima . .. tribunima .. , koje postavlja biranuki ca r ili
I)ogla l'ar pokrajine u n jegovo imc. U veim g radovima ima i
vile tribuna, koji su zapovjednici pojetiinih jedinica. a vrhovnu
komandu u grad u inJ;"J .. dux'" U VII. st. preuzima gradska milicija i svu gradsku uprn vu. a koma ndu nad mi licijom do bil'aju
vdiki I)osjcdnici, koji posta ju t~ibuni i zatim p redaju istu as:
svojim sinovim;!. Tribun~i.~ as: i naslov l!Ostaju t.. ke nasljedni
II l'ojcG inim !Iurodicama. Potvrdeni od carskc vl a sti. ti su tribuni
njeni prcds:::v"ici u pujcdinim gradovi ma. Prvaci trii:mm:. su
~suci~ (iud ices); on; S" prav;:. grads ka uprava. Potk ra.; YI!. st.
grads ko se stanuvnitvu ne dijeli v ie na etiri .klase~, s l'een
SIV<l. plemstvo. vojs k o i puk, flego samo n~ tri: svcCenstvo. pkmstvo i puk. ko me sn na elu trilllmi.
U k~ls n ;j;m hislori[skim izvorima zabiljceno jc nekoliko
]lodataka i. povije~t; Hrva tske" 10 doba. Vijest. d~ .ie papn
poslao o. 641 opato Martina d;, o tkup; rvbljc ud Slave na U
Istri i u Dalmaciji ... sasvim je vjcruj:llna. jer udgo"ar:: tndainjim
prilik.m:o i odnosima izmedu Romana i Slavena. !z"jcltaj II n~
padaju Sla"cna s ish'ne uba Je Jadranskog mora na langohardski
posjed II junoj Ita liji u okolini Siponla g. 6~2 nesum njivo dokatuje. da je znatno porasla mo njihodh plemenskih s~"cza
poslije pobjede nld Avarima. Ke moe se sigurno reCi. do li je
taj napadaj bio samostalan pf'lth\"a! Sla"cna ili liU oni raluI'aJi
kao bizantski savelOici te sc mod a p rcvozili u It ali ju na biu ntskim brodovima. Ali dr ugc djes:; $ .. mo su nategl>ute kombinacije iz kasnijeg \"remen::. Taki'" je hrdnja. da je ca: Heraklije
poslao rim ske sveeni k e. koji su pokrstili Urvate. ili djeS! , da j e
h'an iz Ravenc na kraju VII. ili na poetku VIII. Il. obnovio
Salonitansku nadbis k upiju. prenio je II Split i I)ostall SI)litski
nadbiskuI). pokrstio Hn'atc i osnov a o I' i!e l>iskupij .. \I Hn'alskoj , ili vijest. da su Hr"ali 1'0 ca rcvoj zapov ijedi ~klol'ili m ir
s Romanima i ugovor s papom. da ne e vic nik oga napadali.
179
mw,
ir
'
,
lj
, ..
!
1
})rcv!ad ;ova I1l j!ic n j~ da sark f

I
tek it druge polovinI': \ 111 1 , ; o a~
Rav~ll~anina potjehCO
s kih gro bova nesulI1n ji v o d'ok~'t a ,a r d o~k t na laz,' IZ ~ta rih hrvat.
gani j oi potkra' VII,
I: . uJu~ a su hn'a tsk. vdJka;i bil i p'"
VII . i VIII st J
l ' ~t ~ Jeca. l rema tome. k o Hn::!:: jc II
vanja. pa j~ sa~,.~;gn~,.~JII .samo .spor~di~ih .sluaje,a pukrlla.
skoj j
H
JcroJatno l osmvanJe bl~kupija po Hrvat
. ug ol'o: . T\';!:3. s pap om o nenapada uj'L
mira B;':~:tSkt h.lstonari zauiljdili su. da $U s(' ')Oslije uspj en u"'.
du BIzan ts kog carstva i Arapa "G~'
"I
,
l _dru,i arhoni'
d
k"
'"
I . pozu n I Avan
naroda k" ' .'-, .o n osno raijeVI
.: o u c. lIp~a"mcl i J)rvaci
OJ I ~t.muJu za!Jad no od !lJlh , ; Zatra ili mir od car',
pa '!1aB'~a k prizna li. i za 5Vo,a b"<.>s,><.>d~~ ,.k. ', .,' Je
. d o bil. rcI
'
atlvne
mo , , I tan t~l. pa Je vj erojatno. d a ~U "'O"",.
.
, ~
hm;:
_!"'Jadnim
naro d Ima ~ !lol atili i Hrvati.
O eko non.,5ko m i drulv,",norn razvitku nrvat;! u VII i VI!!
st. !lema
' vrelim;:! osim "0"." ...

,
. .dru
. .."',h podatak'
", u sa(uva
mm
~'
"
.
"",
d ene v, j '" I O "n
ka o nJlho\']Jn rohm-im 2 17.
. "r~ l1I cn~ ~O.
6~ I P
. . Oman]lllll
.
k'l' o5\OJlIIIJe Jcd l~ogn plemenskog savcz;: lJ zdedll dalmJ~in,
s II gradova od p rvJh deccnija VI! ~t dol,' e k
. I,
.
'.
,ao I (OS a razVI _
'e n' bl ' kl
10 ICI
asnog dru!;tvo II IX st __ k ',-1 "
_ I
'
J':1]'
.. k !
, .
a.~ se lJ \rClma P" J v .'uJe I Il e .ev,* dru~ina (819) i ~ es joo()dn;.
I'
skom) 'd (8"
'
.. ervI na (neze'. ! oSJe II 5. ) - govore o Istom prOCC~ll ':fll('1cno" ]"Islo_
JavanJa
.,.' kroz: kOJ'i s II prI) I a1.1'I a ., o, ruga shwensk~: pi::men~" n<l' nek adasn)en\ rnn$lwlO podruju,
ta.na
"h,
'.
Na na,lm:~lov;mje unu~r a nj c direrencijacije upu,:uju i al ' '

heoloiki na au. U slavtnsklm grobovima iz VII' t
od Save
d .
.' .
. ~. ni! $J ~Vtru
,
na e~, ~ u uz OfllZ.1e I razli iti predmeti. koj i jo.
b zUJ u karaktcnstlne c rt e a"auko-s!avcnske k l'
I ""
,I"o"m
k'
. B
,t! u~. a I St n ~
"
na Jtu ll;
restovca k d P , ..
'
..
VIII "
d',
o
o e" e - mljra n 'Jt sk raj',
, . - VI I vc sa mostalno
.,.
..
vensk'h
' .
, r a z " I JanJe stanJih aVi!rsko -51~_
' I. m ot~' a. l II nalaZIma gro bo va jz VlIl . st. ,',,'oo , . V,
.
'
ou
I e b Ita Jm a oJ t '
, .jn k' k ~. II Jtc~J3 ~vars k o-slavens ke kul ture, a ntki ko~.' U ra SI Jot su Jzrazlto n:lrsko-slavtnsk; ali $
.
I'
.. ll'
.
u OnI m0E!_l
d 06 J trgovi nom 'II P anonlJc.
.t du ti m, n a zlatnom na ki tu vidi
vc nc:sumnj ;vo bizan tski utjtCaj, a moda je i sam na kit iz
Iza~ta,..HrVal$ki grobovi pok a zuj u, d a je i tu drulven;: dire ~:~~~~:CJ j~1 Vt. zna~no napr~d~\'ala, Na rasl ojavanje hrvatskog
Iova I. v(Ze
Sl no Jt ut,lt;;~Ja bl,zma dalmatio,k",o ,ra<
i.
I,
J
s Bizantom. Ek sploatacija ra da robov a i k olona. trgovina s t oar

skim i po lj ol'ri,' rednim produktima. a d ontkl e i robljt m , sve
,iJe jt izdizaia roo ovsk c i p lemenskt starj e1i nt iz mast' slobodnih ljud;. Starjeine sve vie tr oe na dobro o rufje. nakit i Orugt
p redm ttt i:lizanlskog porijekla, k oji dolau iz da lma ti nskih gra'
do,a. i zato vtle S tim grado-vim;l i s Bizanto m posta j u sve uk .
U to vrij eme Hn'ati 511 jo pogani: ili spalju;u mrtvact (,Iosad
jedin i nalaz groha u Smrdeljima k od Skradin a ) ili ih $;Ihranj uj u
II ze mlju s o rujem, posudam a. kre menom i ogn j ;lom. n aki tom
i drugim predmetima. Orujt i nak it su st ran og porijekl a. a
p os ud e su lipino slavenske. Hrva tsk i g robovi VII I. ~t. pukazuju, oa su hrvatski vdika i toga vrtrnena b il i bngat i i dobro
naQf ub ni i da 511 sc drutveno to lik o izdvojili. tc ~t i posl ije
smrti t;] iZd vojeno st naglaavala naroi ti m urea jem njih o,';]
grobi!. U jednom enskom g robu naE s u 5.9 gra mu da l1Hlg'a hi7.antskQ g nakita, pa nam i to p{)k:::.zuj e, dn je II dr ugoj pol o,' ini
VilI. st. kod dalm atinskih Hrvata znatn o napredova lo drllslventl
rasloja"anj ~ i dn S~ pojavio moan sloj boga te plerucnskc a ristokracije. ime Sll ostvareni UI' jeti 'l a prijela z u k lasn o cirIlsIvO,
t. j. Zi! s t varanj ~ drave.
Po to ~u u (Iru1;oj polovini VIII. st. osvojiti hali j\! i iZ110va
pokorili Bavarce i KaranInn CC, Franci SIJ I)Os taE ncposred n i
$usjedi ihar" i Hrvata. Godin e i91 zaratili su Sl.' s Avar im a
i d o 796 \Ini it ili uglav nom ava rsk u mot II Podunavlju, Nekoli ko
ustan aka Avara u glut lm godinama nijt vi;;e moglo prumije n iti
polobj. U to "rijeme bjesni o je II avarskoj l.emlji grad:l1Jsk i rat
, izm edu sam ih A va ra, ~ slavenski podani ci iskoristil i SlI napadaj
Frana ka i t~ ntrtde. da st oslohodt. U franakoj vojsci od likovao 50:' knez Vojn omir. N e moe se pou zda llO rtt i, oa li j e Oil
bio knez u gornjem Posavl ju ili u Panonskoj Hr... atsk oj. gdje je
tek 7% napustio A,'a~ i prHau Frallc;m:t. Zemlja izmedu
Save. Dra"c i Dunava postala jt post bna uprav na oblast po
d omacim kntzom, a stavljena j e pod nadzor furlanskog markgrofa. li crkv en im sh' a ri ma .-lola j e ta oblast pod AkYilej5ku
patrijadiju, k oj a je poela privoditi narod k r;tansh'lI.
Vec Z3 "rijeme a va rsk og roU napadnuti su i H rval i u Dalmatinskoj Hrvatskoj, k oji su priznavali b iz antsku vlast. SredisIe
tc oblasti bilo jc oko Nina. Ondje :le iz v reme na prijt 800 sa-
181
180
,)
uvala
,.,
I
i"
,
,
,
" "
krstionica s imen om SUl're m
drugo m se Spomen ik u n avod i i

ten og kncl a \ j'<:S13'3. II ll::
hvaj. Ve ;99 udario J- r I m,c. upana Godesla"a (i li Godo:' _
r .
~
ur ans,,-, markg ( F. "h
a , JC pogi nu o. Jl<> jednom iZ"oru k od T ro '.n n a i-lrvOl!s ku.
Lov ra na. Ra t s H n.atima
.
.. rsata. a po drugum ko-:
.
I"
. a " Is to I'nJeme i s B"
JC nas )cdnik Erihov Kad al I
l.
.
'ta nto"'. n ast:lVj"
b"1
'
o
l. ta l< o da JC I'e' '03
"" I
I<a I a u (rantlk oJ" I ,"
~
CIJC a H n'al
vaslrpodredcl)a K dl1
[)
"
"g ra( Io,. j j otoci os ta li,
'.
'..
II II o HI
a im a rins k i
"
II 10$ n el< O VflJ'"
II l I su sc 80(; l~J"-" '"
\ , ' ..
mc II bIZ.UIIskoJ" vJa,, "
... ~U o s ' cncc,)O'
Ir
"
II ratu , k oji je pos li j "
h ,Il. prt( II I ca ru Karlu M edutim
., B"lUnta, pa se K og::.
II 11 110 poka zala
/Ij u<;
I
.
'
sc IJOmors ka pro:-.
II Aad'cn Rl "
vo IJ""II ", 1strom i !. n. ~ tsak r o IllJrom
k
u
~ mnrao zadoS 1'"
"
m opnom ~ Vene' - Z I
PIt, vehki sjel'trll i oto<:' t ' r '
,e'JOJ.. a car. Trogir.
U/ ,...
.
I os a , su " l'I a$tI Biza n ta
vn IVS I sVoJ " dast
F
'
.
pok ritav anje i crkveno
u. l l',.a.tskuj. "-raO(;i su i tu provel i
.
orgaZlllaCIJtI
O J>ok',
"
o po eC lloa crk vene 0 "
'
_.
.
rs a "anJ u I'lrva t~ i
amzacIJe II D I (. k .
'
.
~ I Oje d"a Suprotna lIl i'Jjen'a p . ,a ma JUS oJ Hrvatskoj pu_
l VIII. st. nastoja njem Bi;~;t o J~Onollle.su ,:,rv~te j o tl VI I.
Ii n'atska to se t i e crk
b~Ja po rs td, Timsk i sveenici. pa j I'
skop ija je osno va na teJ' 1':64 I a podrcena Splitu, a "' inska biIi rvata prolle!i teJe F ' .;, po d rug~llle su lIl aSC"'nn krtenj",
N"
.aTlc. 10STlova l.
/-I
k
.
II J m u. k Oj a jc hila [Iod redc n a
k 'I ,~a
n 'ats u bIskupij I;
~':t.-<eTl id u P a nonskoj Iin'atsko' aS VI ~.Js o.m p.atrij a TJtu. kao;
~ Iza nt n as tojao da p o m ou k .. J. a$,.,m Je "Jeroj a tno. da j e
cr. ' y~ II VTstl SVOJU vlast m eu H n'<I _
tlm a i da s u se po'cd'
. .
J .ne star)eslf)e pok r't
I
s toj a h i nominaln a vlast s llits k
' . s .ava e. a /l]ol-"a je 1)0arheo l o~ki naJazi Iloka . J d og blsk up" nad Hrvatskom. Ali
zUJu. a su H rvati bT ' .
. k
SI. ugl a vnom pogani ~
.
I I Jm. pn raju VII !.
' .. ZlI masovnI' I>o k rital'" C
I
. I..
-"
il ll.1
na r o( o. nij ~'
moguce I)CZ potl>orc sile u raun '
pa je zolto "J'croJ'a tniJ'A
"1' J.erno IZdlfere ncir.:mom drutvu.
nlls
o k
H r~a ta i o stvara nJ'u N' k JenJc

b' 1. ona no m po krhav anju
lOS e IS" UPIJ~ u poetk IX

I
CItavo
podruj e Hr"atsk b' ] ,
u . sto jeol .
mar kgrora a li je sa . J
e 1 0 Je pod n lld7.o rOIll furJlI nsko!,
zov im a k ~je J'e ca t UVll o sd~mostaJnos t na elu s iz bornim kn e_
,
potvr Ivao I\ nezo'
I"
caru vojskom i s lati m o d
.
VI Su mora I pomag a ti
arove.
. . I POsl ije mi ra II Aachenu bil'
".
l RIJ:ant a, naroito zhog -t . (I Je ro.7.mlnca Izmed u Fra na ka
grado" a I H rvats ke B'z ~I ~nJa gr~ n ica izmedu d aj mati nskih
. l an Je nastOj a o da osigura gra d anim a
pl od n u zemlj u v an grad skih zid in a. a H"'ati i Fra nci su na~to

jal; d a posjed gra d a ni! ogra nite gra ds k im zid ina ma. Pregovori
" granicama "odili s u !t up ra vo u vrijeme, kad je poeo pok ret
Lj ude,ita Posavsk oga. pa jc i to utjecalo n a st a v kn eza Borne
II Da lma tinskoj H rvatskoj p rem a Fra n cima.
2. Ustan a k
!'
.
Ljud evila Posa vskoga. _

Pos lije smrti cara
KarJa (814) osla b ila je u frana k oj d rb .. ; {_cntralna 1'1:1-'l.
a osil il i sc veli ka i. osobi to ma rkgrof!. H rva tski k nnol'l su
U7. pom o F ran aka i kdca nst va j aa l i svoju vJ a st t e su zbog
toga bi li vje rn i f ra n aa i va za li. A li je PO$tojala znat na radika
izm edu D alm a tinske i Pa no nske H rva lske. Pn'a j e bila pretd n o
p!anins ka zem lja u nepos red noj blir.i n i b izantsk ih g radova. p.a
sc Fra nci ni su ni mogli ni bt jeli mnogo mi jdati II njui nc un uIra.~ njc poslove, a k nez h n 'ats k i. bo re i se za pJodnu zemljo II
za ledu grad o .. a, bijae ta k o e r " ic u p u e n n a lo' rank e. d a po,tigne I ~ ciljeve. P anonsk a H rvatska. nap rot;.. bila je otvore na
ra vn ica uza Sa v u i D ravu. izloe na utjeca j u Biza nt a i neposrednom pr it is ku Bugara. Fra nci so stoga nastojali da svoju vlast
II njoj u vrste ne sam o i ren jem krJan s t l'n ; pod upirnnje m domaih fe udal n ih elemenata. nego i vojs kom. A Kadaloh j ~ s udci po njegovu rarin \1 jedno m dijelu Ka ra nt anijc _
zacijelo iskorii" a o k p rilike. d n II Panonsku H n'ahku uvede fra na k i fe udaliza m i d a se llp lC(-c II n jezinu un utranj u upral'll_
Sirenje krCa Tlsh'a i feu d al n ih od nosa bilo je, uze\"i openito. u
int ercsu kn eza i pleme nske aristo kra cijc, ali im je smelao Kadalo ho,' rad. koji je ug ro!a\'ao njihov u vl a st itu mot. a i narod
je le ko pod n osio na silja Fra nak a, T ako su se II I'Itpo ru prntiv
oSlIajaa Fra naka nali zajedn o i i irok i sloje" i na roda i doma e
ple mstvo n a d u s kne zom Ljude\'i tum. tj udc.vit se SIS poalio
ca ru L udoviku n a Kadaloh a. a li kak o n ije dob io za tite, d ic
se ~ narodo m p roti\' F rana k a. Ka daloh krene 8 19 na njega, a li
bude poraftn. Ljudcvit se opet o br ati caru tralei po svoj prili ci j alll sll'o p ro l il' mar kgrofo\'a mijea nja. aji ka d ga je car
odb io , poe organizirati ustana k na irokom osn ol' u te predobi Slallcnee u Dun joj Panoniji i ple me T im o3 na. k oje je u lu
\'fijeUl e n a p ustilo svoja stani ta oko T imo ka i p ri ma k lo se L juaelli tu. Ali knez Borna osta I' jeran Fra ncima, i to je imalo ve-
182
I'"
wr
,
h' "
,, I
:.
I
l
I
\
t
liko znaenje za ustanak, jer je on uvijek ugrolava o uslanih

s boka, Na to krene j oJ iste godine Kadaloh ov naslj ed nik Bal .
dcrih protiv Slovenaca. Ljudevit im priskoi u 1'01110':, ali ga
Baldcrilr suzbi na Omv;. Ljudevit krene zatim protiv Borne
i potu e ga negdje na Kupi. Za vrijeme bitke prdli s u 11,1 Lju.
devito"u stranu Gaani . ali Bornu obrani njegova dmina, 1):1
on iznese iivu glavu. il Ljudevit provali opet zimi " njegovu
1.cmlju i opustoi jc. Poslije tog uspjcha pridrui k sc LjudevillI
i Slovenci II gornjem Posavlju i Karantan iji. a ini se. d<l ga jc
i Bizant pomagao. jer ga je bizan tski podanik, patrijarh iz n1:"takog G radela. poticao na otpor i ]>0$1:10 mu vjdlt lidar .. za
gradnju utv rda.
Bo rn a je, medutim, opet pokorio Galane, a u ratnom vije u
franakom 820 pomagao pri izradivan;u ratnog pla na , Te gudi n\:
udaril e su na lIs tanike u isto vrijeme tri vojske, Poslije vi e sukoba l a Slovencima i Ljudev itom sastale sc sve tri vojske II Panonskoj Hrvatskoj, Narod sc ponI kao u ume, a Ljudevit se til tvo ri o u neki tvrdi grad. Franci su poharali i popalili sda pa sc
pod jesen povukli. ali su na povratku pokorili Slove nce. id ule godine opet su tri franake vojske jedna ta d rugom upadale orl
proljet a do jeleni u teml;u Ljudevita i njeg ovi h saveznika. ali
vojniki uspjeh nisu mogle postii. Kad je 822 krenula na Ljudevita de$Cta franaka vojska, po,'ue se on s jednim dijelom
vojske k Srbima (valjda negdje u Bosni), pa su Franci pokorili
cijelu Panonsku Hrvatsku, Videi, da je ustanak propao, poal je
Ljudevii poslanike k frana k oj vojsci u Panoniji i po rui. da (;e
sc pokorili caru. Kako jc u lo vrijeme Bo rna bio vet mrla\' , a
naslijedio ga Vladisla". krene Ljudevit u Dalmatinsku Hrv at sku, leleti valjda st upiti u pregovore s Franci ma. Tu sc nastani
kod VladislavJje\'a uja ka Ljudemisia. ali ga ovaj, po s\'oj prilici na zahtje,' F ranaka , dade iz potaje ubiti (82S).
Usprkos svemu bila je vlast F ranaka u Panoni j i ipak tnatno
uzdrmana. Ubrzo su u Srijemu i u ravnoj Slavoniji zavladali
Buga ri (827 ), a u ostaloj Panonskoj Hr"atskoj knn Ra tiOlir
(829-8S8) ka o bugars ki vazal. T omu su int u prilog boroe
medu flanovima franafke vladalafke kute. Kako su Bugari
SO-ill godina biH zabavljeni osvajanjem Makedon ije, uspjd o je
Fra nci ma da prOI jeraj u Ratimi ra (8S8). Panonska Hrvaiska ip:lk
"
'
riala
lolaj polu,' azalne kndc\'ine
je do k~aJ,a .IX. S.I:. za.d
'i ~ o. 845 opet orluzet BIlgarima,
ali je nJczm IstofmJI dll>, ;~J. J b ' d 57 4 ukljuen II ma rk'l a jedno s jellnim dijclo~~ TlJcma lU o
grofovij u Donju Pa noniJu.
k oo pOl p u ne drlavne n CTa3 U on Dalma tinske H rvats e
.'
11'''1"1
, sp
J"'
d 'a Bugara l'rancl su raz l ,t~ II
visnosti, - Uskoro pOS.I.JC na~a aj a 'e Dalmali oska Hrvatsk a
Furlansku markgror"v'JlI (8 _8)'1" l J "
Kako su se viie OIl
l lj e .
od
"
last
ba
J2I
ta
.
dul l;:, lleposre d.,no P n
b
"
K-.'l~"ia
nep05
r<:d
n,
l or e IZIIICUU
"v
j~dnog dcccmJ~ "Ul' e ~. b'

je sve slabij i. Zbog unuuljtCaj franal'~' u H:\"ats ll)~d Ivao. Bizantsko ~arsh'O. pa su
tr aln ~ilt bll~a. ' ,nereda, ;isc~ i .'uo i J~)Ole\i na padali j " no il.~1sk~
Arap' OSVO)l], Kretu I
J,
U to se "n Jcm ~
.
l .
Jadrans'o more.
"'
rado"e , za IJelall $C " .v
..
1'1 Ve neciJ'a (Mle CI ).
..
k
SVt vIse razvI Ja,
.
11;\
Jadrans 0111 IIlUTlI
.' l
h'zantskom carstvu, ali najvI~(
Venecija je trgovala po. CI.Jt om ~
til a a proda,'ala jt i Aro;,.I}() jadranskim obalama I .51 no se o~a, k' otlio J'e pokmj na , ih
.' . n)b! Jc P ut za IS o v
.
pima rlrv o. oTlJZ)e I
.
, kl" d o za bro-dove i tq;:ovmu
obala i oloka , pa su Mlelani tu sJe J . ~v
b'la uskn pnvC7,ana
' T ,ovina J'c u lo vr'Jelne I
,.
i hvata l i ro bl JC. r
, l ,;l OlO ono. io se lill e
,
. ,. ' ~m pa sc ' upova u
.
! ralovanjem o mIa lli" ,
.
Hrva tsko ; i NI:.
k'm obalama pa. u
J
moglo olcti. Na s"lma mo~ s l
.'
t sc iz VIH. sl ll a~lo
k
l
bl l' c\'alo Je gusarstvo, 1 vC
rctljans oJ o as I,
.
, ,l, it ne rctlja lls og P \. 'h k . a kOJe S\l poe
"
vie skupocJ.em
aCI!;
na i na;ih primoraca doluzilo s"~
jena. Zato Je IZmed,o '. e :tih odina k arl su mlela~ku trgoee do s."~?ba, 0.:1 t~:~~~1i su ~1Ieall'i da u;n~ kraj gusaren)u
vinu ugrouh. Arap . o
r su o miru s Ntuz dalma tinsku oba~u. Ve o.
dugo;;:rap~krten u \'en~ciji.
,'
" J', Jedall prva
a a
rcl l ]anlma, lj'
,.
k , ..,~ Mislavom i nercT
. s hn'ats ' lm n ~V
a SS9 sklopI' su mlf
r ' 'du e god int na nov o su
tijanskim knezom Dr,ui~kol]l . A ~ vec I roe sklopie Mleani
l
Nc rctlJamma. a ISte go< 1
.,
".
, . ,Shvcna za clJ cl .. I' Csc SU', Ob ,I S
. I k' k ,1 ' m Lotarom pro'"
.
ug ovo r s Ila s 'Im ra Je. b'! 1 kk poslii mirne odnose: prvo
rclljana. S Hn'a tsk om Je, ' o a. ta vet dosla jak:! i to je bio
zato. JIO je \'last k~eza b'~: t~li~:~~ti njegovu politiku, a druro
I'nal Lotarov te Je . m?r
r k b s \"ualima monog kra lja,
"e bilo bi1.a ntskih grazato, to su Mleani 1Z~Jegka\'a I ~u ~
Osim toga, u Neretlpns om faJU IllJ
MI
,",O
"
,,
185
184
oo
do'
II koje bi se ;\11-'"
. s
r, k'Ia..
J
""am
oloci 0<1 Braa do
MI' t l1,,-,gh
d
:'ra t".
,I,
plovei
na Ist ok a v
k"
JC a ,I\"al, Su dob
kl"O
.
el' rvati I k nez Mislav (o. 835 _
Ta s .~OL~la gusarillla.
o ,NInu, Ilego II Klisu iznad S rt
KO. 84~) "'.IC vik stolovao
mje ne. ni j e p<llna to ali', . Pl:'!.
a ko JC dolo tlo le l'"
"" II t Ta l nJ"h
.
J
vjero
j
a
tn
o
da JC
. to re w lta l nck'hI sukoba k ..
"
OJI 5c': na osno\

I
ne nlogu ut vrdi li. U Kli ko'
. . 'lI, sa uvane iz\'omt ~r~dc
II m:di n i I X. st n _
.,J lu p. b, la Je gotovo sva 1.em l)'"
. .. ~~umnJ'vo ,.Iad k
..
.
~ ve,
regale . Ali je p0/l:rdno za kl" . a:s o dobro .1, _terri toriu m
II os talim h rva tskim'
J u!vat,. da su la kvi otlllosi h', I' ,
. .
upama osob'! I r
nJ~mca, J to jt II H rva tsk .. I:d I o (,a Jt od mOr:!o BOlj ta Iti.I
a , o na je samo manjim d~~ I I o u~pce mal o o brad ive zemljc
spori razvi ta k fcudal n 'h lJde om p:lpadala \Iada ru. obja;;n ia\';
m'e
o nosa U H n'atsk' Od
.
~. rno ma log posjeda 'Iloklan'ali
.uJ.
tog-a razp nJe svega crkvi K",' M' l J
Su knezo\' , pojedi ne diJ'e1o,',
d
" ~ - jn'
Is a v sag
o Soit. na crkvu .daro\'ao
. ~a d'10 J. C u l'uta iju nedaleko
privezani za zemlju i
bd J .pos!e S~ ~~rv;lIla". k oji $1.1 b ili
u Klisu.
.
o .lTI O jC d ueti nom sa sYO~ posjeda
H
,\.iI,
S.5~.
,,
,
',
I,
. Ne to vie I'od at~ka o Hr

.
njegoya nasljed n ika Trp;mi ra (va~~k.OJ sauvalo ac iz vremena
Arapi su $e S~O um"" d' .0 . . . . . - o. SrH).
]lUI po tuk li bizanlSko_~n;:;:~h ~ r~re~.tu i iduih godi na dvadO\'a na Jadra JUkalIl 11\0'"
~?1~0,' Je. opljakali
" ie ,raZ
""
.~
IYOJII grad B '
.
a \'r'Jeme ~ra]lskih provala
l
an II Ju!noj h aliji.
ma tinski g ra d ovi no\'o vo'n II ~~r~ nsk" more d ob ili S II dal Ravelle
(iSI ) b .,
T su 0111. gotovo'
J o-politiko uredenje
.
.
' P o 5 r'
Ije pada
VCZI s BiZantom. i svaki 'e b'
510 1ll\ U g odma lJ dosta slaboj
uskoro pos lije S4 ~ sh'ore,!:! . 'o r~bna ~pravna jedin ica. Td:;
(Cresa i LoinJ',) , R b ' Je o SJcve rn.h oto ka Krk a Osor
I a a I grado\'a Z d
T
'
"
u ro\' n ika i Kotora tc ma D a l mac'Ja
.. s bara.
Togira.
Splita
'
k'
'
D b
a. ru . a sni)', J', ,I l b
.tan ls ,m s trale,.m
Ka d ru.
Z
u II $trate,a ..ma o ~ad5k.. prior (naelu
nl'k)l U Z
:'\ra pski napadaji osl a bili
..
iskorist ili i T rpim ir 5."
Blz.a nl. i Veneci ju . pa su
rl, do grad a Ca DrIa pred V l:. ue lljalll. Neretljani su protova~ s bizantskim namjesnik::ecl~om. a TTl'i~lr je sretn o ralom .utvale su vjeroJ'alno r
.. Z a dru. T aj SUkob s Bitanmal""
kOh gradov a. Su kob a ZlIllTICC
' d a II zaleu d al.. s.
'e
".. OkO p. sJe
J
TlJcscn u kor ist T rplmlrO\'U,
. .
186
~----.-
----
,.
,. "
r-!
sau\'anoj
u~rni
u\'dii\'anju
pomoi
jaanju
on
laoO\'e
r.mju;
".0
~u ~'tuaciju
pa su p oslije i on i njego\i sinovi bili u vrlo dobrim od noJima i s Bizantom i s gradov im a. Kao franaki vazal t apleo se
Trpimir u ral s Bugarima. al i je i iz log suk oba iziiao kao pobjedni k. Tako je o n sa
stra na osig urao sv oju drb\u.
Uvid u dru~tvene odnose H l"\atske u lo do ba daje njej;ova
isprava od 4. Ill.
u k ojoj se na ziva "knewm H r\,al a - (du'"
Ch roatorum ). To je prvi spon'efI hl"\atskog imena u
tfadi. Nekoli k o godina prije loga bora.. io je na njegO\'u ne
dvoru
be nedi kt inac GottschaI k. Benediktin ci su u to \"Tije.
b ili
najjai crkven i red . rairen po cijel oj zapa dn oj Evropi. p ozna t
po '\'ojoj ek onomskoj snazi i kultu rn om ra du. Kao jah
ek oo
nomsk a. ({rut\'ena i kulturn:l snaga mogli SII ,nnog
T rpimiru u
vlas ti i
feudaln ib odnosa. Bor:l.\'ak G ottscha lku" u H rvatskoj morao je sau.o
Trpimira u o.tl uci. da ih pOZo\'e II svoju zemlj u.
je poz\'ao neke
toga reda iz jednog samosta n a u !taliji i
in, zigat; samO$lan s crkVOln na k ndevsk om posjedu k od Klisa. !\c
d ovoljno srebra ta izradbu crkve ..og p osuaa. pozaj m!
jedanaesl libara (ok o 3.5-0(.5 k g srcbra) od splil'ikol; n ad!>isku],:!, a O\'aj sc za to odmah n aplati. Z alra fi. d a mu sc: pOH'rdc
posjedi. koje je kupio ili dobio na hT\ a tsk o.n zemlji;'lu. a isto
takO d a mu se !)reda i Misla..!;e .. a zaduibi n a 5 desetinom od
Klisa. Medu ".jedocima n ;nod i sc: pet upana bez ozn ak-e up!:.
knde\' upravnik. d\'ora. pet obinih svjedoka i dva ihorska 5\'ei;erlika, a jedan je
n apisa o isp ra \'u pa je prem::. tome '
bio kne!c\' k ancda r. Na osn ovu tt isprave moicmD sl\orili \"i!ie
vainih zakljuaka: pr\'o. da je kneit':ya vl ast bila ,'e prilino
nak
jaka; d rugo. da je za da rov ni cu bio ipak potreba n prisu
iurana;
da je u H rvatskoj postoja o sloj zavisnih. ta r.eTlllju
vezanih l judi. ne samo Romana. Ilego i Slaven a , a lo
na tnat Llo ras\oja\'anje u rodovi m a , i
da h r\ atsk.i knez
nije imao \'e1ikih
prihoda. k ad je morao ?Onjm;ti
srtbra otprilike za 60 zlatnih solida i la to se
Mis\adje\'e
uvrstiti
poeo
5vc~nik
uee.
I
,
novanih
upuuje vc
etvrto.
odrei
zadubi
Kadne.je 863 dolo d o erk\cnog ra sk ola itmedu Rima i Carii k ad je no"; p::'lrij arh t-olije podv rgao d almatin,ke b isk upe Ca rigradsk oj patrija riji, n ije u H rv a tsk oj p lanuo gra danski rat zbog d\'ostrukc crk vene orijentacije, slO S\I tohoie
~rada
ISi
rt
.'
,
"
t.
I'
,,
T rpimirovi sino"j pristajali uz dal matinsku hijerarhiju. ;l Hrvati

ustali vjerni pa\. ;, nego je to udjelo bio pokret jednoga istak _
nutog plemik og ruoa dalje ud mora., moida u okolici Knina.
prOliv SVe jae centralne vlasli T rpimirOll ;a. koji su 5(' oslanjali na Bizant. Ali protjeriva nj e Trpim irovih si no"", P etra ,
ZdeslaIla i Mnlim;r;:., kao i dolaz ak D omagoja na kndcvsk o
prijestolje o. 864 nisu mug!i vra titi unazad dru;tvcni razvoj. kOlji
je i dalje teka o u pravtu 5\'1' ja e fcud;:.lizacijc.
Gradanski rat i promjenu dinast ije u H n 'atskoj i~k ori
stili su Ml ea ni i udarj li na Domasoja, lc je on muraQ liiira_
iii i mir i dati im taoce kao jamstvo za slobodnu piOl.idb u (565).
Idue g()(li nc pojavili SlI se opet Arapi u Jadranskom
moru i poeli podsjedati Dubrovnik, al i ga je od opsade spasio
86i bizantski car Vasilije 1., poslavi nlU u POnlO jak o brodovlje. Pojavz. tog brodovlja na Jadranu lltje cala je snano na
sve o blasti juno od Neretve. pa $U o ne opet priznale bizantsku
vbsl. U to vrijeme podsjedao je Arape u Bariju car Luo ovik
II.. ali kak o ni je im a o brodova. sklopi savn $ Vasilijem !3. zz. jedni ku ak ci ju. Medutim. bd sc 869 pojavila pod Barijem VC"lika bi za n tska flota. Il kojoj je bilo i brodovlje dalmatinski h
g rado"a i pOnlocne ete SJa,'ena s j unog pri murja. zatckla je
ondjc sam o mal e fra na ke snage pa sc vrat ila k ui. Na to je Lu
dOl' ik podsjeo iznova Bari i uputio pozil' Doma goj u. d a dode
II pom o sa svojim brodovl jcm. Domagoj sc oda zva . pa pOetkom
Si j bude Bari zauzct na juris.
Car Vasili j e imac dalekosene planove da obnovi v last
Bizan ta na Balkanskom p oluotoku; Sredozcmnom moru. i zato
mu je privremcnn b io potreban mir u crk vi i savn s carem
Ludol'i k om. Od mah u poetku svoje vlade (86/) On zbaci Fotija
i uspostavi sta rog patrijarha 19 natija, il onda predlo;' i papi.
da 5~ sva sporna pitanja rijee na crkve nom saboru u Carigradu. Sa bor jc prividno llSI)osta l'iu jedinstv o (The, ali je
ostalo jo' mn ogo spo rnih pitanja. Ka d su ~C papini poslanici
vraali sa saborskim spisima. napadnu il, i zarobe. zl!<:ijdo po
carevoj zapovijedi, neki gusari u junom .Jadranu j tom prilikom un ite spise. Car nat o posla svoju flotu, da toboe kazni
krivce. ali je pravll sv rh.:: ekspedicije b ila da pokori j o slo bodne Neretljanc. a pustoknjcm hrva tsk e obale prisili Doma-
188
caru nijc illo u raun. da

. da napusti opsadu Bari ja. jer
gOJa.
I r'" koja je Ild,ada pripadal;:,
se Lud o"ik utl' rd i u junoj ta '~'. Nc retljafle. ali jc hnatsko
Uiza ntu . Vasi lije je dodue. pukono
brodo vl je ostalo pod B'LnK
J,e m.
J d ko more 18j"~) osloboI A a pa s retc u ar .. " ,
Nova nava ~ r
'..
da ' a bi7.antske fl ote j \'t'lah
dil a je Domagoj(' od .dalJlh nabP,' J " .kill nap,d' J' a !-lr,'at a
,.
Jeopct.og us .
ruke Mle<.:annna. pa
.
1.~sredovanJ e u~p(l .
Ml f e i tek na papIllo v
i NerellJ~na n.a
e an '.
Car V:.sil\j ~ n ij ~ mogllO izrav flo
stavl je n Je p r1\'rcmeno ~lIf. k ' . bi to izazvalo rat 5 c"rc n,
udarili nll Hrvatsku, da Je po ord" Jcr k
DOIII",o; a pomot.1I
.
.astojao lIllll! n<:
Ludovikom, nego Jc ,
.
.
k oj;! j c b ila skl upl jena
protjeranih Trpimiro\'if:. A.h 1.3vJcraOOnlal\"oj dade pobili SVt
protiv D oma goja. bude otkn~hcna. pad k OJ ' J'e Dodiari\'lIo car
' k O'
tih domatI nerc a.
"
~1 1
zavjcrcm .~ .
SIIl'.
k ' l' t onet zapleo u rat ~ " e a Vasili je. DomagOj St .~l ra j IVO a . ' Ralo va o je ln ist a rski:
O'\'J<lo, gusarenja.
.
n ima zb og Izn')\'
_.
1" d'l' sklopie mir s ]\"I cobalU. a li sinov i. k oji su ga 8/ u nas IJC I.
.,
H'
~anima.
I
i
,
1
l' d . g tra ga n hOvll c'

ro~ Jc nJ c L ~ '1. P. l"
1'a~!a je u Hrvatsko j n estalo .1

.
d'
g" . mTO Je nanne caT \I<1('1\"
- ,
franake "lUli. Go me l O Uh b
"l-ku bahinu. dok n ijt
K I ''
naslale or e za ' ,
.
.
sn medu ar o\" I ~~~
.
Pan onsku }i n'atskn. 1)05tao I
877 Ka rIman, k O]1 Je vc I~ao
k d ' t lta1iJ'/! i ~ama hib
l"
U
to
vnJcr.1c.
a a J
. l
gospo darom l' a IJ~.
. .
h
e vlas ti fr~nakogO! ,la b" l)r:lvog vladMa. I)cst;!!oOJ'1
1 v~ "k'"
CI"""'~' Hn'at~ka i~
amatms
e r ... ,.~ .
skog kralja nad k' nclom '
k
n ' ni',e bio ugodan caTI'
,
, 1 l bodna ah ta av razv " J .
". k . , .
l ~b~ ,dcnJ' e lIn'ata od
rao
st v arn o ro~ a.a s o.
.. ' k' "
ht'" da IS ons , OSv
.
k1
Va s.hJu, 'OJI JC
. '. . v sinu Zdes\al' u. ;to sc IHO s (1naka. Za lo pomogne lr~ l mlro. u O m.goJ eve: sinove i pn5tadt>
l p,a ovaj prolJcra

o
.
ni o \I C angra(.
"
~~ H~voga kneza \
V T' JC nastojao u ....v
hrvatski kne z (878 ).
aS I Ije.
Z , ' e odredio, d a dalma , ~v re uz B'7,;!nt. a II J
"lO
Hrvate v e ze ~ o....
.
. ' bn' atsk om knew u svemu I
tinski gradov' I OIOCI placa].".
to su prijc da"ali bita n tsolida. L1Z vino i druge namIT~l c: .
d 'e Hrvatsku i u crk"e '
sk om strategu. :I neki. histor,iar~ mlsJc. : / l.:I to nema direktnog
nim swarima podredl.o ~a~I~;al~' ;.~:~o nnadovolj stvo. io j....
dokaza. U H rv atsk Oj Je
k H
Iska dola pod vlas t B.,
l b den J'jI od F rana a
!"'la
pos l .Jc os o o
.. .
' R'
a prijetila Je opasnost
zanta , Ugrocni su bdi mtcresl
,ma.
lM
,,
i'
I,
,
I.
I, '
,
,
Tk
t
vrcmena I'rlu je Inalo I'O
ra7.vllj. O unutni nj im pr.l ' alila. oga imcn om kneza Branimirll
.. ,
snovu etiTIJo nlltp,sa s
tnat". ,~ .. o
'
k ,.
. kao knez raspo
moi:enlO suditi
znll tni1ll $TC~stv ll1d,a. ~;J~I~aJc~:tnoSli . II njegovo
.
at lloj erkl-cnoJ gru el'
.
la~~" , ' ~ z~, d
od tih natpisa Branimir se izrititu nUI\'a
vriJeme. Na Jc nom
.
. odatak po vremenu
.
, ' C~lIatonlln .. (Cilr\,alOrum). p:1 .lc taj \,
( U"
.!
k ' . cna I 10 U njegovu
11ajstariji (>rigina ln; s),omcmk , Tva ts og !In
.
,, ", rodnom obliku.
.dJe
. nije za b','
..
'Jezen ,,,>'akav
...
Sudei 1'0 tom e. ~'" nUm ".'g
' t sau,.ano \O .
...
' . k a isto takO I po tome. sto J
prevrat u I "In ats OJ.
..
'
da jc poshJe nJc
.
Brani ll,irovilll .menom. 10' sc.
.
liko n,Hp,sa s .
" T'pimirova najllllaocg sma
. narud Izahrao za .neza
d'
U
.
d
"",.",',
kOJ'
olll
se
\Ir
e
10
o"e. SIlIrtl
'
89" _
')10),
Jc nOJ I " . .
.
'Mut\l",ra (u. ,-.
o.. bi ku lic i Ninske biskup'Jc " erk" ,
spor i2medu ~Ilhtskc n .. ~l s. ~. J .mir .. bojom milusu kn cz
" !'utalju ...Z"~(' ~e Ol~ .. ka~' rJ~~ st~iju . Po toj !ituli "idi se.
H rlata. kUJI sJeth n;: OCIllS um \'TlJe
r
I Sl i da sc u
I
~ ,.ik pretvarllo u
orma no
tl;! St: izbor nar~( a ~:.~ ,..
. ' -e isticala porijeklo s"oje
H r\,'Hs~oj stvon[a d,.~aS.IJ.a: ktJ!a i;da .e dodu!e svoju isp ravu.
\'lasti d,rek t"" 0.1 bo~~. I t~J ..knel.trni~'" i l) r1'aeim<l na~uda ~.
.
. ,. se SOl _S\,lIna SI'''JIII1 " J "
.
sa' .lclu.l"~'
.
' .
f. kom uzoru. KarakteristI IW
, . c okrulen dv oranIIna 1)0 r .. no
.
- , ,h<
a' J
. ,., '
se ispred nazl\'a sVOJe s II
. d oto\,,, svi d\'o rsb vc 101. I no
L
- ~ .k
!
Je. .. g
n alatin I buzdovanar. l . ... onJu Ill. .
staTO imc lupan: f.up.a p
...... titonoa. Kneginja ima
l.eharnik. . kumorlllk (bl~!:"~Jn~k),. z.
.. . . . leki upan hez
,
.
.
r l " IlJez,"oJ pratnjI Jc I 1
.
l,o.lc hno g b uze ol'.mara _ .
. d
. . dvonki bpdao I
. k K o s"Jedok ,,,, vc cU JC ,
. .
naroIle OlIM c.
a
;1:. ]" Na dvoru sc nala7,c I SInadglednik sanlt>st ~n;:. Hr~:! . I.tc {:ul:ana palatina i sin neko~
. dvojice dl)$lopnslven' ~. SIIl
d da se
n'w,
. k
sobite funkcije. Po tOllle se ", I.
lupanOI bu na zna e o
1'0 od lUI)alla i:r; upa spoSh'aralo spccij~l ~o (h" ~rs~o
i h1ivunJski iupan. Kli~k;
. . se u tOJ ""r;:V) sam"
" d .1. cr knew prip" d a go mlllJu
.
. )r~v(\ ve kn de\" pont am . l
tupan Je za l '
hl" k pan SI)ominjc se Sllmu
IO~O cijda Klik ... ~pa. ~ . wan.ls ~ ~~7G jer je zbog daljine
jo. " jerlnoj ZVOIl"",~~VOJ 1 5 ~ravl OK d sc usporedi ta isprava
mogao rijetko dolaZIli na
VOT.
a
. . . . entraine
. rk
redak u orgamnCIJI e
,. ,. od volje rodovske
s Trpimiro1'om. V,dl sc ve l .' na~
vlasti . koj.~ je sada mn~go. J:l~~~ ~~za~~s~~;~lU pratnju i dl'oraristokrac'Je le Sl' 0' anp
skI) "ijee.
19 1
i Domagujc"iul rodllc;ma i njihovim l'rist;t~;tma_ Poslo ve Ninsh

biskupije v~d.io je. dakon T t odozije, a u to vrijeme buravio je
u H rvatskoj l papIn poslani k. Po svoj prilici Ul njihovu su.
radnju sko,;tn;t je zavjera, I'a Zdesl:w bude ubijen. a knczom
posta ne Branimir, moda rodak il; si n Domagoj ev (S7!) _
0_ S!J2).
Tim ~ino nl nc st;tlo jc dodue bizautske \'l"hov ne vlasti II
Hrvatskoj , ali je meduna rodni poleaj Jlna1.5ke bio ipak tdak.
!!ran;mir j e duao prena!om na vlast pa je nastojao da uh'rdi
s'oju nezavisnost. oslanjajui sc na papu. Papa se op1:l n .. dao.
da e pomou Branimira molda predobiti i dalmati nske gradove.
cla sc "rate VOd juri.dikciju Rima. U Italiji. upravo u to vri.
j eme. nij e opet bilo krajja. pa j~ papa iskoristio lu priliku i
priznao Branimira za knez". NjemaXi kralj Karlo IIi. Debeli
proval io j e (]"du;c potkraj sn: u italiju. okTllnio sc i due godine
za kro:lja halije i obnovio S Venecijum obramhc ni savez pruli,.
Hnata. kuji su zajeono ~ Nereiljan ima uznemiri"ali ohale !talije,
ali stvarnu nije nih;: poduzco protiv Branimira. M!ebni su tck
S8i udarili n<l Nerdijane, llli ih o\'i kod Makarske I'ot llk oe i
uG;~e samog dud.. Petr.. III. Ca na;;)n;). Prcmd;: Su Mlet ani
idue godine opc~ oimuvili ugovor s carem pro!iv $I .. ven;:. il)ak
su, po svoj prilici. vt tada ]lfldi plaati danak H:Tatirna i
NerctJjan;lll11 za slobod nu plol.idbu llZ na~1I obalu.
Branimir sc mogao odrh ti i u nstiti u H rvatskoj to la kse.
l to jc car Vasilijc nekoliko godina hio za ll1.et borbam .. s Ara.
pima. Poslije ~mrti Ignatijevc S77 zasjeo je opet na pat rijadij.
sku stulicu u Carigrad u Fotije. koji je izbjegavau sukob s pa.
J>um, a ovome je m ir bio potreban zhog opasnosti od Arapa.
Tako se moglo kompromisno rijditi i politiko i nkveno pitanje
u I ITl'atskoj , Bitant je i dalje zadrao vJas! u dalm;:tinskim gra.
dovima i na otocima. a nins ki biskup Tend ozijc bi izabran za
splits kog nadbiskupa. pil je do smrti 892 uspio da crkvu u
dalmatinsk im g radOl'ima I'ra ti princIlIeno papi. Grllcio"i i
otoci plabhu Branimiru .d:;mak m ira ~ kal> i Zacslal'u.
Tako jc Hn'auka Jlostala ,'alan ekonomski i pulitiki fak tor
na Jadrans kom moru i na BalkamkOIll pol uotoku. Mir u zemlji .
Hedeni politi ki odnosi sa svima susjedimOl ; slobodna plo,.idba
i trgovin11 po Jadranskom moru omog-utili Sll Jlnatskoj snaian
pie,",",;.
'90
' o
,
I
4. Hnatslta k ral j evin a za \'rije me T omisla va i nj ego vib

uasljedoih u X. I 'olju. - Na pol,'tku X. st .. kad je II Hn'at.
sk oj za l'b da o kn ez T omisla v (o. 9 10 - o. 930). zb ilo se II su~jed_
stvu nekoliko \"anih dogadllja. koji su znatno utjeca li na cijeli
kasn ij i razvi tak hrva tske drave. I'rv i ud nj ih bio je dol azak
Madara u Podu nav lje, a drugi j a anje b u!;ar~ke dria\'(:. pod
Simeo nolll i njegol'il borba s Bizan tom i Srbirn;:..
~hd a ri su pot kraj IX. st. puh l; prelaziti II rav nice oko
TisI,' i Duna va. U tu vrijeme ,-Iadao JI,' 11 P'lOonskoj I-Irva lskoj
kao f ran ak i poluvn al ni ko n BrasJ<lv, koji je dobi" na UPT;)VU
i prcko<l una vsku P anoniju. On jt" pao II borbi S Mada ri ma (po
svoj p ril ici 89(;). koji S\I d<:sct godi n a posHje toga uniltil; i
velikomo ravsku d rla vu. Vel ik. dio Slavena iz P(>d ll n;I\lj~ sk. lo ni o
se p re d Madari ma u H rv atsku. S M adarim:l je doi .. o u sukob
i Tom islal'. IC ih je ne samo odbio od svojih g ra nici! . nego j e
pr id ruio svojoj ddavi i P:lnnnsku H rv:llskl..: SIe dn Drave i
sbvonske rav n ice na istoku, gdje jc Hrvats ka grani ila s B I! gan kom .
Dok $e Tom islav bor;(> s Ma dari ma. izmije nil:. sc dubokom
pu!itika si tu acija na B ~lkanu. Buga rska j~ dolaskom Maara
izg ubil a sv oje posjede u P anonsk oj nizi n i. :lli j~ ea,. Si meon lo
nadoknadio ol,ajanjem na raIln Bi zanta. Sq)ski upa n Pe tar
Goj nik ovi. k oji je ivio u miTU sa Simeo nom. p roirio je svoju
vlast i na Ne rctljansk u obLu!. 11 ka da je zbo,!:" toga d O!1Io u suko b sa za hunu k im knezom Mihajlom . Simeon isko rist i laj su kob i
zarobi P e tra. U groe n i Bizanl izm iri se najp rije s pal)om i
p re p usti njegovoj j urisdikdji d alrnatinske bisku pije. a zati m .
vj erojatno uz pomoc pap~ . predo bi za savez p rot iv Si meon a T om isla' a, kome je i samome pr ijetila mocna Bugarska: njemu je
sa aUu prok om;ula predala na up ra,u Dalmacija. Si meo n je
najprije n apao srp.<kog upan a Za ha ri ju. koji je 921 bio prisiljen da sc s mnogo naroda sk loni u HlV a uk u. il poslije dvije
godine ros la o je vojsk u i n a T omi sla v a. ali ona b ud e do n O~1l
pO luena. P os red ova n jem pape. k.oj i nije elio d a lje slabljenje
Bllga rsk e zbog svoje polit ike prema Biz.. n lu. skloplj en je ubrzu
m ir izmedu Tomisla va i Si meon o"a nasljedni ka P etra.
Hrv a tska j e II to do b.. bila j aka vojnika sil a. P osvjed ouje
t o poda tak u suvremenog Konstanti na Po rfi rogeneta. koji -
192
Sarkolu:
I v ~n a
N ~ veni anlna IV ilI. Sl.\. Spili. KTsu onlc ~
I
I
Nina lpotcu.I< IX. SI.,
V1~~sl. ~Iie~.
" ",''',"
Zat re.
u , .' ',: ,.:!ska
ak.d~ ...lla
tn'. ''''"'
.
zacijelo znatno pretje rano - n3Yodi broj od 100.000 pjeaka i
60.000 konjanika. a na moru 80 velikih .agena i 100 manjih
kondur:!.. Prema istom podatku Hrvatska je mogla da rasp olae tol ikom vojskom sve do sredine 40-ih godina X. stoljea.
Tomislav 5C zacijdo odmah proglalio kraljem . im je dob io

upravu dalmatinskih gradova. Taj naslov prizn ao mu je i papa.
ali su Biz.mcan; i dalje nazivali hrvats kog vladara ar hontom
kao i prije. dok je nosio naslov knez (dux ). Ali tobol njc
krunisanje Tomis.layljevo na Duvanjskom polju osniva se na
vrlo nepouzdanoj vijesti \J Ljetopisu popa DIJkljanina, koji
uostalom tom prilikom uop e ne spominje T omisl ava.
'I ,
'i,
Odl Omak
"
olCarSh pret de Iz Rliinl CI Irra] I(Ji 51 5 n.[pl som

Spom inje kn ez Trpimi r (I X . SI.)
I
i
i,,
l,
O (l IOll;u k kame ne Krede
I n. ' plsom IIntu Brani mira

da llran l<>d inom sss.
I~
Gornje, Mut a.
Dal'anje gradova na upra vu Tomislavu i njihovo podvr gavanje papinoj jurisdikciji iskoristili su biskupi, da postave
pilanje o nOI'oj crkvenoj organizac iji. Biskupi su traiiii, d:l
im sc hiskupije proiire izvan grads kih bedema M hrvatski te TItori j. a splitski nadbiskup dokazil'ao je, da mu kao nasljedniku
sal onita ns kog nad biskupa pripada metropoli lansko pravo nad
svim bisku pija ma u Dalmaci ji. da Ninsku b isk upiju treba ukinuti
i cijelu Hrvatsku podrediti Splitskoj na dbis kupiji. koj.: toboe
"ue porijeklo joi iz apostolskih vremena. Sv i su sc oni obilno
koris tili izmiljenim legendama u tdnji, da proi re svoje biskupij e i poveaju svoje prihode. Kak o se tome od luno protivio ninski biskup Grgu r, zamoli T omislav s dalmatinskim bi skupima papu, da se sporm, p itanja d jde na crk venom saboru
u Spli tu. Iz papinih pisama. koja je uputio Tomislal'u i Mihajlu
Zahumskom, kao i dalmatinskim biskupima. vid e sc jasno i Ol~i
l>ra"ac papinske politike i cr kvene prili ke u nai m k rajevim:l.
Papa za mjera biskupima, to su iUlke dopuStai i, pa i odobnll"ali,
da se slavens ki jezik ukorijeni u crkvi . te ga naz il'a zlim korijenom. a u pismu T omislavu i Mihajlu ogor eno uzvikuje: ..T a
koji sin svcle rimsk e crkve, kakvi sie vi, uiva, da $C bogu vr.i
sluiba nlt barba rskom ili slavens kom jeziku? P apu dakle naroito smeta Mctodije"a .. nauka _, pa za to poziva biskup e. da
.od,aino" suzb iju slavensku $lubu II slavenskoj zemlj:. P rema
tomu jc Splitski sa bor ima o da provede Il OVl' crkvenu organi
zaci j u u Tomislavl jevoj i Mihajlovoj ddavi i da iskorijeni slavenski jezik u crkvi.
193
,;
Kaa jc. kako i odakle dolo glagoljako bogosluje u

H .-vauku, ne mokma I)Ou~dano rei; ono je moglo doi iz Ko-
cdjevc drlav!: i it Makedonije. Poslije Metodijeve smrti 885

sklonili su se neki od njegovih protjeranih uenika i u H rva tsk u, pa $U vjerojat no up ra vo oni polo!ili temelje slavenskoj
slufbi. a preko nje i glagoljahvu kod Hn"ata. Nema sumnje. da
jc: u H rva tskoj u T ornislavljcvo vrijeme bilo mnogo sveenika.
koji lU slufili misu slavenski. prtmda jc vi~i kkr b io latinski i
premda se II dvorskim crkvama i II vein; samOSIana slutilo
la ti nski.
Na Prvom spli tskom sahoru 925 za k ljue no jc II prisutnosti
kralja Tomislava i kncu Mihajla. da sc 1\inska biskupija podredi Splitu. a uredi vanje sveenika. koji bi sluiili slavens kim
jezikom, ub rani; oni su mogli biti posv~~n i samo za nii~ sve~ .
nike redov~ ili za redovnike. Nijedan biskup nije im smio dopustiti da slufe miSli u njegovoj crkvi, osim u n~sta ici svee
nika, a i tada je trebalo trlliiti naroito doputenje od pape.
Prema tomu, slaven.,ka slufba bila je os udena, da polako izumrc,
jer sc novi sveenici ne l:e zar~di\' ati . Takav odnos latinskog
klera prema slavenskoj sIut.bi, i uz izriito naredenje pap~. da
je iskorijeni, moie se tumaiti samo na jedan nain: Iatina!i nisu
imali dovoljno ljudi. da odmah zamijene glagolja<:, ni dovoljno snage. da unite ove sveeni k e, koji su bili mnogo jae
povezani s narodom nego oni. S lav~ns k ~ crkv~ u drugim dria _
,'ama, kad SII posli j ~ postale drbvne crkv~, brzo $11 S~ pr~h'o
r i l~ u f~udalne institucij~, koje sc u odnosu prema narodnim
masama nisu bit no Tu1i kovale od crkv~ na Za padu, ali su vladarima bile uvijek najpouzda nij i oslonac vlasti. U Hn'atskoj
se, m~dutim, glagoljica i slavenska sluba proirila u vrij~me ,
kad je latinsk:t crha bila ve jaka ekonomska i d rll~tvena snaga
s v rs t om organizacijom i imala jake pozici je na hrvatskom
dvoru. Glagoljica i slav~ nska sluba mogle su potisnuti lalinski
j~zik i utj~caj latinskih sveenika samo uz odlunu potporu vladara. Ali tdk i medunarodni polobj H rvatsk~. jakost latinske
crhe, blizina i mo Rim a i tdnja hrvatskih kn ezOI'a i kraljeva, da zavladaju dalmatinskim gradovima i dob iju saveznike
i pomagae u razvijenijoj la tinskoj crkvi - sve ih je to upuivalo, da vode opreznu politiku prema Rimu i latinskim sve-
I,
tenicima. U takvoj situaciji sve vie su rasli mo i utjecaj bti

naJa. La tins ki klerici postajali su biskup i i nadstojnici bogatih
!am05lana i dobivali obilate darove, te su .se zato i regru tirali iz
gradskog patricijat .. i hrvatske aristokracije, dok su slavenski
sveenici. budui da im je bio otea n pristup na vije polo!aje u
crk vi, bili ogran i e n i na sei;! i nie sveenike redove, pa su
i bili veinom iz nifih slojeva. Rimska crh .. gledala je na nji h
kao na barbare. a drlavna vlast nije ih direktno po magala.
tako da su glagoljai zauzimali posebno mjesto u hrvi\l$kom
feudalnom dru!tvu. Oni su teili da sc II svemu izjedn ae s lati nskim svel:enstvom. da postanu ravnopravni lanovi crk vene hijerarhije i vladajue klase. a opel su se II borbi za odrbnje slavenskog jezika nu n o oslanj al i na iroke slojeve ,eljaU,"a. koji
lU se borili proti,' feudalizma i feudalizirane la tinske crkve.
Pa pa je potvrdio sve zakl juke Splitskog sabora os im
odredbe o jurisdikciji Splits~e nadbiskupije u cijeloj IIrvatskoj,
proti\" koje je ul oio protest ninski biskup Grgur. Da je i T omislav bio isprva proti\" tc odredbe, vidi sc po dvanaestom lan ku
Spli tskog sa bora, II kojem sc kae. da dalmatinski biskupi ne e
posveivati crkve ni za red ivati sveenike, ako kralj i h rvatski
velikai pokuaju da ih podrede svom biskllflU. Na Drugom spli tskom saboru 9Z7-9Z8 ukinuta je Ninska biskupija, Grguru su ponudili jednu od biskupija, koj e je trebalo osnovati II Skradi !iu,
Duvnu i Sisku, pa i sve tri. ako mu je malo jedna. ali mu je papa
odredio samo biskup ij u uSkradinu, naglasil'i , da e ga izopiti,
ako bude pokuJao da preotme lude biskupije. Tako je mla da
hrvatska kraljev ina, koja je sr!':lno od bila napadaje Maara i Bugara. pridruila Panonsku H rl'atsku i dobila na upravu dalmati nske gradove i otoke. dola u crkvenim stvarima pod lat inskoga splitskog nadbisku pa.
Taj dogadaj imao je veliko zna~nje i za dalji ra7.voj H n'atske. Splitskog nadbisk upa i biskupe po dalmatinskim gradovima
biralo je sveen stvo i graan stvo veinom izmedu domai h Homana, a hrvatski ,ladari nisu imali nikakva utjecaja na njihov
izbor. Kako sc sjedi!te biskupa nalazilo u grad ovima. na bizantskom podruju , imali su oni sasvim drugaije ekonomske, a esto
i pol it ike intere.se nego hrvatski vladari i hrl'a tska feu dal na
klasa. Pr~ma tomu sc mole rei, da bi hrv atski I'ladari imaH
195
1$\4
r,
"
,
,
_ kak o $~ i ni _ uvladala i Bosnom. Kako jc poslije . S imeo nove sm rti nestal o neposredne bugarsh opas nos ti Z~ B l ~ant, .a
H rvatska zbog gradanskog rata bila znatn o oslabljcna, pa. }c
~ . $\l II. gradOV Ima
; oJ~7. "ma vOJ"na $naga flag l o op.." d a l"a, B"lun ,, ",
..
d
.
l t Iz natpisa na nadnan ovO uspostavIil ne pOS Te nu svoJ u v as.. .
.
'
b' l
g robnoj pl oi Krdimirove tene ) elen~, kOJa Je vJeroJ3tn~ d' ~
iz neke udarsk~ patricijske obi telji, vidi sc, da su se v a an
ipak i dalje nazi va li kraljevima.
.'
.
DriiZa prvih godina Kre imirova nasljedOlka StJ~pana
..
sla"a~ (969-995) Bizant j~ un mio Bugarsku i pod\"TgaQ. Srb~Ja~
pod 5" OjU vl asI. ali se zatim u plco u tdak l dugotn.!a~
s no,' om mak edonskom drb"om cara Samuila. U \ akv.o~ s,tuaOrl" a,, ~. d'
<;Ji car Vasili J'e opcl predade g radove i otoke
D o ' lav prVI o
u jedno mu posla kraljevske ZIla~ovc . pa sc. rz ,s
..
hrvat skih vladara o kruni za kralp H n'atskc ~ D~l.mae?~. v
O n j e jo za l ivota uzeo za suvladara naJ stanJCg s\Ila.S eI na 105Ia"a . "menovavl" ga k newm (d Ull' ) pa ga J.~ Svctos1a"
..
sliJ'edio Ali Hrvatskoj tapri j~ti tada p rv i put ozbIljna opasn os~
o'
bal am" I
od Ven eci je. Ona se, trgujui nesmetano po naslm .() .
~
po cijelom Bizan tskom carstvu. nepre~tano .bo.gatila J~~ala'la~
H rva tska je zbog unutra njih ne red a. "anJsk ,h zapletaja os
..
... v
d Samuila bila je potrebna

bil a Caru VaslhJu
pntlJ e~nJe nu o
.
' ak~ Venecija . pa j oj je on 992 dao neke trgov ake p ovlas tt~e.
; iste go dine sklOI)ila je Venecija vTlo povoljan ugovor s nJ ema kim carem. Nalazei se u dobr im vezama s oba e~r stva. r:Te." D r '"IS, ava pl aat. H rva ttma
stal a j e neposred no pos ""
IJ C smrll
d
'
uobiajeni danak ta slobodnu
plovidb~. H rvati nato. po.tn~~e~~
rati na mletak e brodove. a Mlea m na~~rlnu V' s I .'~
_
mnoge ljude u ropstvo. H rvatskoj je II vrl Je.me .~vctosl," ~ Z~
prijetio i caT Samuilo. On je Madarima o teo Sn,lem, . nap a~ J .
ia ko uzaludno bizantske gradove u j uinom pnmorjU, ~ r.~ z
H rvauku pro~alio sve do Zadra. Usprkos tome nije pTlSVOJIO
"eu pom o II utvTivaoj u
svoje vlasti i II izgradi\a nju

feudalnih odnosa od crkve. kojoj bi . tarjdina stanovao na hrvalskom teritoriju i na i ji bi iz bor oni mogli utj ecati.
mnogo
Ukida njem NinskI: bisku pije, koja jc dotada imala pod

. svojom jurisdikcijom cijeli teritorij hrv ats ke dTtaVI':. sve do bedema dalma tinski h g rad ova , dalmatinske su biskupije: zadarska,
trogirska i splil5ka proi rile svoju jurisdikcij u na unutra njost
hrvatske drfave. U to vrijeme nije bis kup nek oga grada bio samo
njegov duhov n i poglavar. nego i najuglednija
linost ,
kad sc
radilo o isto poli t i k im pitanjima. Oko njega je bio brojan i
utjecajan kler. vezan crkve nom d isciplinom , odgojen II duhu ,
koji je bis kup odre ivao.
Na ta j su na i n dalmati nski ro manski g radovi preko ~voji h
biskupa i sveenstva utjecali na H rvate, ali su 'll isto vrijeme
i H rvatima otvorili vrata. kro z koj3 su se oni p odi useljavati
u gradove. Bilo je to vrlo lagano i mirno, a k nezam jetljivo useljavanje. H rvat i su ulazili u g radove kao radnici. zanatli je, sluge
ili ka o i mun i pojedinci, koji bi II gradu kupili kuu i tu sc nastanili. ili su to pak bile ene, koje bi se udale za pojedine grad3ne. Al i i gradske Clle udav ale su se za Hnatc. T o prodiranjc hrvaUkog element a u dalmati nske grad ove bilo je tolik o.
da je na primjt:r Zadar ve u poetku X_ st. bio vrlo jako infiltriran hrvats kim ivljem. I
O vladanj u prva dva Tomislavljc\'a nasljednika Kre! imira I .
i T rpimira II. nisu poznate nik akve pojedinos ti. osim da je
Hn'at5ka ostala mona ka o i za T om islav a. Za tre eg nasi jednik a M iroslava (9-4.5- 949) bu k DU O je II H rvatskoj iz ne poznatih
razloga gradanski rat. u komo: je. uz pom o bana Pribine. srukn
i ubijen Miroslav. a na prijestolje se !,opeo nje gov brat Miha jlo
K reimir I I. (949-969). Za vrijem e tih nereda u H rvatskoj udarili su Ml ea n i na Neretljane i prisilili ih na mi r. ?\e!to kasn ije
izgubila je Hnal$ka \'je roja tno i svoje upani je u Po\' rbasju u
korist Bosne. ali ih je ubrzo opcl stekla i ak na neko vrijeme
~vi
Ki
ni jedan dio Hrvatske.

. ' .
U svima dr!avama u pe riodi ranog feudahzma na. I~:'mo ~a
sukob tri j u principa kod popunjavanja isprafnjenog prIJest.oIJ~.
Sav orulani na rod, a poslije velmoie nastoje da odrl~...pnnc,p
izbora lanovi ,.]adarske porodice princip sla rjdi nstva .ll sku~,
. .... ). svome na jne vladavine. a vladar nast oji da osigura prl Je..o Je
udanko, priora Andrije ....... OO 918 Oob",1a (Do brom"). a nj.-
'u robovi:
I'".in~k.
P~i bina.
Tj.homila. Mili.a.
Strijel.~;
Zrem il.
Hrvatski .Iem.....! prodro je ; med~ zadaTIh tribune. od kojih ot jod_ l ......

D abro. a dl"Ul'i emeha. 1.10 ot ~dilo " Split u. ,d;" u potku XI. OI.
nala.irno iota im .... a Dabro. Crni. Dabri . Zverana. Hrva ti .u so ,,>oljuali
i II Rab, Krk. er . Tro, ir i d",~e dalmalin.ke ~".dove.
196
'9"
"
'l
)tarijem sinu. Tako 5U se i protiv Svetosla\'a digla braa Kr~

Jimir i Goj,la\'. pa izbije tdak gradan5ki raL Zoog njega sc
dalmatinski gradovi i otoci obratie duMu Petru Orseolu 5 molbom, d a ih utrne u zdti tu, a i braa Svetoslavljeva sl upie s njim
u vezu. Duld zamoli cara Vasilija, da mu preda u zatitu gradove i otoke, a kad mu je car to odo bri o, krenu on g. 1000 s brodovljem na H rvatsku. Najprije mu sc pokorik sjevern i otoci,
poslije poraza hrvatskog brodo"lja takoder Zadar, Trogir i Split.
a hrvatski Biog ra d i neretl janski olo<:i K o ru la i Lastovo bili
su silom zauzeti, Neretljanski knez zamoli duda za mir, a \I
Trogiru mu se pokloni i Krdimir te sklopi s njime savez i preda
mu kao taoca sina Stjepana, Poslije g, 1000 ne spommJe se "iie
Svetoslav, nego zavlada Kreiimir, koji uze za suv\adara brata
Gojslava.
Medutim, kako pojedini podaci II vrelima zbog svoje ncodredenosti dopll~taju razliito tumaenje, postoji i miljenje.
da je Svetoslav U7. pomo Madara zavladao Slavonijom i ondje
osno\'ao posebnu dravu Trpimirovia, koja sc odr!lla do Zvonimira. njegova tobonjeg potomka.
5. Priv reda, drultveni odnosi i organizacija politi ke vlasti
\I X . toljeeu, O ekonomskim i drutvenim odnosima. ka o i
o politikim prilikama u Hrvatskoj u X. sL, sauvalo se malo
"ijesti. Golema veina seoskog stanovnitva u kraj evima, koji su
bili bim moru, bila je okupljena u seoskim opinama. ali se i tu
ve opala velika radika izmedu bogatijih i siromanijih. Kod sela
Mra vi naea iznad Solina otkopano je groblje sa 115 grobova, od
kojih je !etdeset bilo bez ikakva nakita, a u svega pet grobova
naJlo se pet srebrnih i tri para bakrenih naunica, pet bakrenih
prstenova i jedan le1jezni noli. Ti se grobovi i ina~ razli ku ju
od ostali h: oni le nalaze na okupu. dno im je bilo poploano kame nom, a u svima je ostalim grobovi ma na dnu gola temlja. I druge nekropole iz toga razdoblja pokazuju istu sliku drutvenog rasloja,anja. U nekim grobovima nalo se mnogo skupocjenng nak ita, osobito naunica samostalne domae izradbe. Vladar i njegovi dvorani, fupani i j ae porodice po selima, kao i gradani iz dalmatinskih gradova. sve viie su zahvatali plodnu zemlju u svoje
ruke. Car Konstantin kae. dJ su i mt ni hrvatski brodovi u vri-
198
.,
jem!: mira trgovali po svoj obali od Neretve do Venecije. Jako

se nigdje izriito ne nabraja r oba, kojom su trgovali, nema sumnje. da su, kao i kasnije, izvozili n prvom redu stoarske i poljoprivredne produkte: sir, vunu, sirove ko ie, vino, ulje, vosak,
a osim toga drvo i robove. Sauvao se jedan akt mletake vlade
od 960 o zabrani trgovine robljem iz htre, Dalmacij!: i dru gih
krajeva ; mletaka "lada nano\'o je donijela !abranu. jer je
,.imala mnogo neugod nosti .. zbog tc trgovine. Kako je it a vo X .
st. vladao mir izmedu Hrvata i Venecije. razvila sc fiva trgovina na Jadranskom moru. Trgovinom su sc bogatili i vladar i
njegova okolina i ostal i pri\'atn;ci, osobito iz oalmatinskih {:"mdova. Kakva je bila imovina jednoga vrlo bogatog graanina,
vidi se po oporuci zadarskog priora Andrije iz godine 91S. On
je ostavio svojoj eni i djeci 5 kua, vik vinograda i 600 komada sitne stoke sa 6 pastira. koji su bili njego,'o vlasnihvo (ne
zna sc, da li kupljeni robovi ili osiromaeni i zadul:eni ~eljaci,
k')ji su mu prodali svoju slobodu), a nekim crkvama i pojedinim
svee nicima ostavio je vinograd i zemlju, 100 komada sitne stoke.
2 konja, vie srebrnih predmeta i skupocjenih tkanina. Za svoju
du u odredio je, da 5e sveenicima dad e preko 100 komada ovaca
i koza, 100 dukata za otkup ('obova, a oslobodio je dvadesetak
svojih ooiivotno za zemlju vezanih serva i nekima od njih daro,'ao nd to vinograda. Samo malen di o toga imetka on je ba~ tini o, iI sve ostalo je stekao. Medu Andrijinim robo"ima ima
ih dosta i s hrvatskim imenima.
Zbog mnogih ratova vojna slulha postajala je I vremenom
sve tea, a Iko je nije mogao vri ti, plaao je vladar u porez za
uivanje zemlje. Nemogunost ispunjavanja vojne dunosti morala je uskoro uroditi i gubitkom line i ekonomske slobode, kao
Ito je gubitak takve slobode nuno pov l aio za sobom j neispunjavanje vojne duznosti. A da sc taj proccs zbivao n3roito u
X. st., kada ga je nesumnjivo ubrzao i razvoj ratne tehnike i
naoruianja, na to upuuj/:' prije spomenuti podatak u Konstantina Porfirogeneta, da je vojna snaga Hn'atske naglo oslabila
vec u sredini X. stoljea. Starjeine su se sve vile ekonomski i
dru tveno izdizale iz mase suplemenika i prisvajale zajedniku
zemlj u, jer se zbog veza s dalmatinskim gradovima ra zvila fiva
trgovina poljoprivrednim proizvodima. Trgovci su ulagali novac
199
, - I 1
KARTA IX
u I.ernlju i kupovali u bescjenje i posjede i proizvode. kao i rad

i slobodu seljaka. Na raspadan je rodovskih odnosa i na 05iroma!ivanje seljaka I!ljeeala je mnogo i crkva. Qila je Sirago naredh'ala davanje prvina od sIOke. etve i berbe i davanje desetine. Da je Ive to budilo ogorenje u narodu. o tome daju
ivu sliku ve zakljuci Prvoga splitskog sabora. U njima ~e govori o ubijstvu kralja, sveenika u crkvi i _gospodara . i odreduju kune u takvim slu~ajevima. Crkva je sa ,,im svojim autoritetom nastojala da skri otpor masa protiv S"e veeg iuabljivanja. ali je u samoj vladajuoj klasi nastojala da uv rsti svoj
privilegirani poiobj. Da izmedu splitskog nadbiskupa i ostalih
dalmatinskih biskupa s jedne strane. a hrvatskih kral jeva i vel mah s druge nisu postojali najbolji odnosi poslije Splitskog
sabora, vidi sc osobito po tome. !lto je od 10 hrvatskih kral jeva.
koji su vladali od Tomislava do Petra Kreimira IV .. samo je_
dan. i to Mihajlo Krdi mir 11., koji jc bio oenjen patricijkom
Jelenom iz Zadra. darovao zadarskom samostanu sv. Kreva na
neku zemlju ; isti je samostan. prema sauva noj gradi. dobio
opel te k u prvoj polovini Xl. st. posjede od d\'a predstavnika
!Jna tske aristokracije:.
O organizaciji administr ativne i politike vlasti u Hn'atskoj daje nam neke podatke samo car Konstantin. On navodi
imena II hrvatskih upanija na podruju od Velebita do Cetine
i od mora do Povrbasja. a za Krbavu, Liku i Gacku kae da ih
ddi ban. Prema tome je vjerojatno. da je u tim planinskim krajevima postojala veta samoupravna oblast; franaki izvor naziva i Bornu _knezom Gaana". Gaani ru ve za vrijeme Ljudevito"a ustanka istupili protiv Borne, a u gradanskom ratu u
sredini X . st. pomogao je ban Pribina Krcimiru da zbaci brata
Miroslava. Krdimir je zadrfao uza sc .. mon og bana. Pribinu,
a u Xl. $1. javlja se uz vlada ra sve ee i ban, vjerojatno kao
upovjednik vojne sile. Tako je uz velmoe iz primorja poelo
i plemstvo iz Like utjecati na dravne poslove. Gradanski ra tovi u X . $t. znatno su ubrzali raslojavanje hrvatskog druitva.
Pobi jedeni vdika!i i njihovi rodovi gubili su zemlju. koju je
uzimao kralj pobjednik i njegovi pristae. J edan dio naroda j:
ostajao bel. zemlje, drugi su bili opljakani i upropateni pa su
odlazili u primorske gradove ili sc naseljavali na posjedima
HRVA TSKA.
S RED I N O ... X . S T OLJ E CA,
T u .. .
1
r_. '- '- '
Z_ I '. -,-'.~"
...
'Nm.'
.... $ ....., . , ......'":;:;; ;';'~
,
..... v. h _. ...
Z. MI"r.., <>I_,P"--'- ......-
J 1#
_ _ u _<
O-/ ."t.'
-,
"'..+-
1'. " -
-,~
,,_
:"'::::;:..::::~::::.:::,';
s.."
.... - .
O
' ......
<>VI_
......----.-
~~~
200
. ,
kra lja. velikaa i bogatih grada na. Tako se stvarao maJo pomalo
od pravih robova, kolona i osiromdenih seljaka novi sloj zavisnog seijalitva. koji II X l . st. daje svome gospodaru etvrtinu. pa
i polovi nu prinosa sa zemlje. U do kumentima od sredine IX . do
kraja X I. st. seljaci JC na da riv3nim posjedima nazivaju prema
terminologiji rimskog prava samo ~ervjma {robovi, sluge). Stoga
se u svakom pojedinom sluaju ne mofe utvrd iti, da li izraz
servus .. oz n auje potpuno neslobod nog ro ba. koji radi u ku Ci
ili na imanju gospodara (/ njegovoj hrani, pa gospodar prisvaja
sav njego\' rad , ili neslobodnog kmeta i poluslo bodnog kolona.
koji %ajedno s porodicom iv; na gospodarevu imanju. obraduje
zemlju svoj im sredstvi ma i daje gos podaru samo odredeni dio
ljetine. U ra nom feud alnom druStvu bio je od seljaka slobodan .. samo onaj. koji jc imao zemlje j bio lan slobodne rodov ske ili opCinske zajednice. Onaj pak, koji bi na bilo koji nain
izgubio zemlju i vezu sa svojom zajednicom. izgu bio bi djelomino ili potpuno i svoj u .slobodu". Prema tome sc scrvima na
zivaju svi ljudi, koji ne ui"aju potpunu slobodu: t. j. robovi
kupljeni od trgovaca ili rodbine tada jo! slobodnih sdjab; pojedinci, koji su se zbog zaduenosti ili osk udice prodavali eko
nomd:i jaemu , ponekad i sa cijelom svojom porodi com: bi" i
koloni ; seljaci, koji su oslali bez zemlje i inventara pa prelazili
na rad drugome ili su i da!je obradivali svoju rlotada!nju zemlj u
ta novog vlasnika _ S osiromaivanjem osnovne mase zemljoradni ka dovravalo sc i raspadanje staroga plemenskog ured enja.
:Zupani nisu vie od naroda izabrani uvari plemenske zemlje
i plemenskih interesa, nego bogati zemljoposjednici. koji sc sve
vie povezuju .$ kraljem i p ri maju dvorske slube. Vie je nego
vjerojatno, da je poslije pobjede nad svojim protivnicima k ra!j
smjenjivao neke fupam~ i postavljao svoje pouzdanike. tako da
sc i t a institucija, barem u ufoj H rv atskoj, sve vi;e pretvaraia
u ins tituciju feudalnu.
Kako se iskljuivo sauvala dokumentarna grada s podruja

Dalma tinske H rv atske, i to samo iz primorskih krajeva, a o Panonskoj H rvatskoj, otkad je dol a pod vJast T omislava. izvori
ne govo re nita sve do kraja X I. st., ne moemo gore priknzani
razlloj smatra ti kao op';enit u Ivim krajevima.
2QJ
,-, ".
..
Predmeti iz razliitih arheolokih nalazita. od kojih jf: najznat nije u Bijelom Brdu na Dravi kod Osijeka, pokazuju. da
$(': u X . i XI. 51. razvila u Panonskoj Hrvatskoj t. ZI'. bjelob rdska kultura, koja je bila zajednika itavoj Panonskoj nizin i.
Za razliku od Dalmatinske Hn'al~kc lu su u XI . sl. mrh'ace
jo; uvijek pokopavali u prostu zemljanu raku i u grob im prilagali razliito orue , kao srp. no. kare, licu i dr., suvremeni nO\'ae maarskih Arpadovia i IXlpudbine u posudama
od pec ne gline. koje 'u bile di jelom izra ene rukom (dakle bez
lonarskog kola ).
Nakit se sastojao od skromnije izraf:nog prstf:nja. bTOn~anih narukvica i ogdica i t. d., ali su za nj najznaaj n ije bron~ane ili. rjee , srebrne naunice i sljf:po n iarkf: osobila oblika.
Oruija se u tim grobovima nije dosad nano. Sve 10 upuuje na
jak utjecaj poganskih vjerovanja i izrazito ratarsko obiljdje
bjelobrdske kulture.
Dalmacija) i sjevernu, u kojoj je dunost carskog stratega " dio

:adanki prior (t. ZI'. Donja Dalmacija).
I Krelimir i njegoI' sin Stjepan (o. 1030-1058) nastojali su
l dalje d,. zavladaju gradovima. U to vrijeme je.u ~r.adovima. ve
stanovalo dosta H rvata, a grado,-i su ekonomskI b,h upuem na
Hrvatsk u. pa su se ,jerojatno Split i T rogir ve predali Krelimiru, il Zadar Stjepanu. Ali su Mleani zauzeli 1050 Zadar
i zadrfali ga petnilest godi na u svojoj vlasti.
U toj borbi za Dalmaciju Stjepan se oslanjao na Ugarsku.
ali je vrlo I'jerojatno, da je ta borba imala ire razmjere .. Prem.a
jednoj vijesti iz 1035 Stjepan je bio u vezi ~ karantanl k,m vOJvodom AdalberonOln, ija je vojvodina dopIrala do J adranskog
mora i koji se tada bio pobunio protiv cara Konrad a.
6. Borba u Dalmaciju i stvaranje kraljevine HrvalSke i

Dal nl:teij e u Xl. stul je u . - Gubitak dalmatinskih grado l'a bio
je za H rvatsku tdak udarac i ekonomski i vojno-politiki. ZiltO
su hrvatski vlada ri itavo XI. sl. nastojali da ih vrate pod svoju
vlast. Oruane i diplomatske akeije u tom smjeru ine pored
unutranjih borbi. u vezi s jaanjem feudalnih odnosa , glal'ni
.saddaj hrvatske pOI'jjesti u XI. stoljeu .
.. Kralju Krdimiru pono je za rukom povratiii neke gradove,
al, Je 1018 duld Oto Or5eo[0 potukao hrvatsk.o brodovlje i pri.silio gradove i oloke. da mu se pokore. Kako je iste godine car
Vasilije II . pokorio i posljednje ostatke makedonske dr!ave
i uspostavio svoju vlast i u Bosni i juino od Cetine. bili su i
Krd imir i Gojs];", prisiljeni da mu se pokore. Oni su priznali
njegovu vlast. ali se Vasilije nije mijdao u unutranje poslove
HrvalSke. Kad je 1024 buknula u Veneciji buna protil' duldevsh porodice Or$(':ola. iskoristi te nerede i Krdimir pa usposlavi
svoju vlau u dalma tinskim gradovima. Ali bizantska vojska iz
juine Italije polue Ktdimira. pa su se gradovi vratili pod neposrednu vIan Bizanta, a otoci su ostali u mletakim rukama.
Tada bude tema Dalmacija vjerojatno razd ijeljena na dvije posebne teme: julnu sa strategom u Dubrovniku (t. %v. Gornja
Borb<l za Dalmaciju izazvala je promjene i u crkvenoj organizaciji. Odnosi izmedu hrvatskih kraljeva i latinskih biskupa
poslije ukidanja N inske biskupij e i pro!irenja jurisdikcije Splitske nadbiskupije na cijelu Hrvatsku nisu bili srdani. ma da su
hrvatski kr aljevi upravljali due vrijeme dalmatinskim gradovima. A kada su ti gradovi pali u ruke Mleanima i kada su
hrvatski kraljel' i doli u otvoren sukob s Bizantom. pojavila se
kod njih tcnja, da dobiju svoga posebnog biskupa - p~ ma
i ostala nominalna vlast splitskog nadbiskupa LL HrvatskOJ. Na
jednom natpisu iz Splita iz vremena izmeu 1018 i 1024 spominje se neki .apostata Sedeh, koji je imao biskupsk.u as:
u HTI'atskoj. pa se stoga mole zakljuiti . da je hr~'aukl .kr~IJ
samo"lasno. be~ odobrenja Rima, izuzeo H rvatsku upod Junsdikcije Splitske nadbiskupije i pOI'jerio je svome ovjek.u. Kak o
se u pojedinostima odvijala ta borba, nije po;m~to ,. ah se vet
1042 u jednoj ispravi jadja poseban . hrvatskl biskup .. kao
5ufragan splitskog nadbiskupa. Vrlo je kara kte ristino , Ito u.
njega kae arhiakon T oma da je dobio mnogo upa i da je
imao imanja i posjeda gotovo po cijelom kraljevstvu hrvatskom.
On dugo nije imao stalna sjedita, iak.o mu sc jurisdik.cija protezala sve do Drave. nego je bio kraljevski biskup, koji je pratio
dl'or i bio dvorski asnik. Razumije se. da vladar i pritom nisu
!efili za stvaranjem neke posebne hrvatske crkve sa slavenskim
juikom. nego su nastojali da na svome teritoriju stvore lakvU
202
20S
crkvenu orga nizacIJu. koja te bolje odgovarali njih ov im in teresima, od nos no da u crkvi nadu ito pouzdanijeg s uradnika,
U 10 vri jeme, kada su se vodile telke borhe, osobito oko

Z adra , prenosi sc hrvatsko dravn o sredi\<': ponovo II Ni n i 1'0-
difu se mnogi utvrdeni gradovi, od kojih se Biograd s vremen om

i II upravi izjednauje: s ostalim da lmati nskim gra dovima. T o
se mog lo os tvariti samo kao rezu ltat jakog raslojavanja hrva tskog d ruh va i j a a nja kraljevs ke: centralne vlasti. Sve broj niji
upsk i g radovi postaju kraljeve utv rde,
II
kojima on d rfi vojsku
pod ko mand om upa na. Ne ke se lupe cijepaju. druge spajaju.

a II zaledu Zadra i ibeni ka stvara se pomalo nova velika
upra vna jedinica - Luka upanija. U Bi og rad u se podie i
biskupi ja. T a ko ojaa l a Hnat~ k a. s nO"om upr::vnom i crkvenom organiucijom. ulazi u burne dogadaje SOih i 6Oih godina
XI. st.. kada su sc !stocna i Zapadna crkva potpun o odijelilc
(1054) i kad je Ri m na Lateranskom koncil u 1059 polo!io temel je
za op5dni refo rmni rad na unifikaciji uredenja i obreda u Za padnoj crkvi.
V Hrvatsku i Dalmaciju poslan je papin legat Maj nh ard da
nadzi re primjenu la tcranskih zakljuaka. Njegov utj ecaj osjetio
se odmah. joi prije saziva crk venog sabora u Splitu 1060.
K.alj Petar Krdi mir IV (1058-1Oi4) oslo bodio je sam ostan
sv. Ivana u Biogradu od p laa nj a .svih l,oreza i dao mu sudbenu
vlast nad svojim podlonicima. sasvim u duhu papi ne tdnje za
p otp unim ollobodenjem crkve od s"jctovne vlasti II svemu.
Takvu _kralj evs ku slobodu dobili su poslije i dr ugi samostani
od kralj tv a Krcimira i Zv onim ira. Na saboru Sll donescnt odredbe radi jaanj a crkvene organizacije i discipli ne. iT.abr~m je
nov! nadbi ~ k u~ privren reformama i na glaena dulnosl plaa nJa des.ctme J tak ozvanih prvina crkli. Sabor je zabranio sveenicima fcnidbu i noenje brade i duge kose, a isto tak o i zarediva nje slavenskih svecn i k a. ako ne naue la tinski. Arhi dak on
Toma crta ope raspolo enje na sabol'U ovi m rijei ma : _Govo_
rahu. da je gots ka slova (t. j. glagoljicu) izmislio neki heretik
Metodije. koji je u ~lav ensk om jez iku laljivo napisao mnoge
s~va~.i protiv norme ka tolike vjere ... Na taj na in htjeli su 101tmas) da Il avenske sveenike prikafu hereticima i tako ih lak e
unite.
Papa jt 1061 potvrdio zakljuk e Splitskog sabora. ali 5e

(lni nisu mo gli odmah provesti zbog toga. !to sc i sama Zapadn a
crkva II lo vrijeme podijelila i to se u H rv atskoj p ojavio ,naan
ot por prot iv splitskih zakl juaka, oso bito na otoku Krku. Crkv e
slavenskih sveenika na kopn u dala je drfavna vlast prema Tominu svjedoanstvu za tvoriti, ali sc nezadovolj nici na Krku oduprijde pod vodstvom nekog stranca Vulfa, po svoj prilici sv ee
n ika iz ~usjedne Akvilejske patrijarije.
Kako sc rU"ija o taj pokret u H rva tskoj , nije poznato. jer
jedini izvor za te dogadaje. arh idak on T oma iz XU I. Sl., ni je
sasvim pouzdan. On je taj pokret povezao s pokretom otpad.
uika .. Sedeha , felei da prikae pristae slavenskog bogoslu.ja
ka o neznalice i heretike. Ipak sc iz kasnijeg raz voja doga daj a
moe zakljuiti , d a su sc nezado\oljniei obraali Rim u. a kada
nisu, uz ostalo, dobili odobrenje za upo trebu slavenskog jezika
i svoga posebnog biskupa. da su sami proveli crkvenu organiuciju i sluili na slavenskom jeziku. Medutim. im je u Itali ji
reformn i papa obraun ao Sa svojim p rotivnikom. posl a u I-I rv a t
sku svog legata, koji je, zacijel o s pomou dravne vlas ti. dovu kao VuHa na crkveni sabor u Split 106S i tu ga po p apinu
n aredenju liio crkv enog ina. dao ga iibati. udariti mu ua
ren im djc.zom f ig na e l o. pa ga osudio na vjenu robi ju. Ipak
sc slavenski j ezik odrIao II crkvi Ula sve progone.
Dok su sc t i dogadaji zbivali u Hrva tskoj. nastale su vafne
promjene u Dalmaciji. Zadar sc 5 ostali m otocima vratio pod
izravnu bizantsku vlast. Ali kak o jt Bizant u to vrijeme vod io
tc!ke borbe lj Aziji u Selducima i u junoj Italiji s No rm a.nima.
car je upravu II Dalmaciji povjerio kralju Krd imiru. Carsk i na
mjesnik ili btapan nalazi se 1060 II kralj tvoj pratn ji bo dvorski asnik. Ina te su gradovi zadrfali svoj u autono miju s priorima na elu. a kral j u su davali .. dan ak mi ra za ze mlje izvan
grads kih zidi na, jedan d io lukih prihoda i 5voje brodo,'c Il slu
aju rata .
Prodiran je hrva tskog ivlja II dalmatinske gradove postaje
u XI. st. sve j ae. Nisu to samo redovit; poslovi, koji povtzuju
obje strane: ku pnja i prodaja, obrad ivanje zeml ji!.ta. pri jatelj stvo i k rvne veze. nego i pripadnost istoj biskupiji i naj ee
istom nepos rednom vladaru, hM'alSk om kralju. Politika hr\"a t205
rrr
,
,
skih kraljeva prema tim gradovima, kojima su on; doputali

naji ru autonomiju i o m og u h-ali , da slobodni m vezama sa
svojim zaledem postignu naj!iri ekonomski razvoj , u inila je.
da su ti gradovi osjeali koristi, koje su imali od tahih veza

s H rvatskom. Doseljeni H rvati molda ~U isprva postnjali Romani, privueni jezikom i kulturom i krvnim vezama. ali kasnije oni zadravaju svoj jctik uz novonautcni. i grad ovi se $\'e
vac pohrvauju.
Stari romans ki livalj II dalma tinskim gradovima bio je u
XL st. znatno isp remijean hrvatskim elementom, koji sc trajno
nastanio u gradovima i bio ne samo prizna t kau gradski. nego
61,1 m nogi I-Irvati postali gradski plemii , pa tak i do li do naj _
viih gradskih asti. ' Kako je pak asI zadarskog priora bila
neko vrijeme vezana uz asi carskog namjesnika za Dalmatinsku
temu, to ih je i sama carska vlast smalrala pravim i potpunim
gradanima tih gradova.
U doba naglog porasta trgovine u Sredozemlju uope. dobri
odnosi $ Bizantom i Venecijom, kao i vl ut kraljeva u Dalmaciji .
utjecali su na ekonomsko jaa nje Hrvalsk~. na dalje raslojava nje t!ruhva i na snaenje kraljeve vlasti i feudalnih odnosa.
Iz Krd imi rO" a vremena sauvalo se vie darovnica crh'ama
i samostanima, u kojima ima vanih podalaka za druhvenc odnose u to vrijeme.
Kreimir je razli i tim crkvama i samostanima podijelio dvadesetak svojih posjeda i zemalja, pa i ilav, ma nje otoke. a islo
toliko posjeda poklonili su im i radi; t ; bogali posjednici ir.
Hrvatske i Dalmacije. Iz darovnica privatnika vidi se. da je zajednik og vlasni~h'a kune ujednicc na zemlju dobrim dijelom
vc nestalo i da K sv, vie javlja "lasni\vo pojedinca na ba! tinu kao rez ul tat sve veeg rasp adanja rodovskih institucija. U
samostanskim darovnicama spominje se vie slucajeva. d;! je
Krdi mir dar;"ao zemlju i pojedinim " elmO3ma, tako svom 50U Xl. ,t nalu~ MO ljudi' hrval ... irn imenima u najvilim ,radokim
~a'lima. kao Ilo lU priori u Zadru : G rubi .... (10561. DraJo n069. 1010. o. IOiti
do 1080. 10!I1-1095J. Dabro. 'in Bolic~ ( U166J. Vila~a (IOa ). Dnin,ia i dn.... i.
M~du udarokim "l .... ~i ma lJl<'minju IO!II Prvona. G,uloila 1 "Brate. a
1096 Crn.ha i Zloba. Zadranin j. i pl.m i . V.kcn.~i" "tul. Dobroslav. kome j e
hrYlt,ko im~ i,van .vak~ ,omnj~. T.ko jr bilo takodu u S"li,u i u onalim
dalmatin.kirn ,radov;", .
kad je o,'aj polatio II samostan.

Ap "'<U i velmoii Gusiu.
l
koanl'"
.,. p.,klanJ'a s KreI mirovim

pnstan kom ~am{)s lanu
l
vemu u v
k l'
Jedan
,
mlJ'u kOJ', J'e .. zasluio .. od svoga gospodara, ra Ja
SVOJU ze
,
d
t
Kreimira. Kreimir je zem.li.u nek~ udovice pro ao sa~os a".~ ~a
40 du kata. to je morao bIli oveI kom ad. dobre zemlje, kOJU Je
k r dao na doivotno uivanje za vrenje odredene slufbe. I~
ra ~anlan J'e sluaj jedne ba~tine, koju je neki velmob poklomo
ICrc
d . . k ]"'
poklonio
samostanu, a l uki upan tvrdio . . a JU }e . r~ J nJ.emu
.
I to je nek o bila kraljevska 1.emlJ a, kOJU JC jO~ dj ed .ono~a v~l
moie dobio od kralja, pa je prema tome takV ih danvanja bIlo
i prije Krdimi.a.
Iz tih je sl u ajeva jasno. da .je i u H rv.atskoj n as~ajalo "e
allO novo plemstvo. koje je dobIValo zemljU od kral ja u ~ba
~tinu .., ali se o tom sauvao spomen samo u a.:hivi.ma $a~os~ana
II onim slua jevima. koj; su imali veze s .nJlh~vlm ~OSje~lma.
Samostani su u to vr ijeme stalno poveavah sVOJe pOSJede,' ~ u
povinom velikih i manjih posjeda od kralja, "lastde, svecemka
i seljaka. Od jednog dakona kupljen je posjed, na. k ~me su. sc
sijale 23 mjerc sjemena (olpr~like. 3-4 h~). od KrC: lml.ra pOSJed
za 40 sol ida. drugi r.a 15 sohda I t. d. Na $a~ostansklm pOSJedima vladali su isti odnosi kao i na kraljevskima. a izriito se
spominje obradi vanje na etv rtinu,
...
U novi m prilikama nastala je i promjena u or~~niza.elJI
politike vlasti. Ve prije su od malih iupa sh'ara ne veC. te~'to
rijaine i upravne jedinice. a po Kreiimirovim. ispr~,ama. mo~emo
pratili buu izmjenu upana. iz ega m~~o IZlaz' Ukl!ua.k. .d~
'e isk ljui"o kralj posta,ljao lupa ne. CinI se .. da se $I,araJu JO.
~ea uprav na podruja, banovi?e, pa s~ .- . ,ako s neko~1 v~::
mensk om razli kom _ u primorjU spommJe Jeda~ ban: :\ u S
' banovma.b '.Ja Bosna.
voniji ban Zvonimir. Vjerojatno jc treca
bda se nalazila u sklopu Hrvau ke. Do IOiO s~onl1nJe S~ kao
suvladar i budui nasljednik Kreimi ro," njego.v ~mov~c ,St~epan.
:di poslije toga javlja se u is prav ama odmah ,za kra1Je\ a Imena
samo ban Zvonimir.
Posljednjih godina Krdimirova fiv.ola zbili su sc .,alni dogadaji u njegovu susjedstvu. Bizant Je 1.~?1 p~etrp.lo slra.~ an
poraz od Se1diuka u Aziji , Madari su osvoJlh SOjem I Beograd,
207
,.
""IIL~
Norman; sc
u"rs t ili
u junoj Itali j i, a IO i 2 digli su protiv Bi-
zanta ustana k podjarmljeni Slaveni na Balkanu.

O dogadajima, koji &u sc zhi li izmedu 1073 i I Oi5
koji su
bet sumnje odluno utjecali na dalji razvitak H rva bke do gubitka dr!avne nezavisnosti. hrvatska historiografija nije jo naistu. Prema starijem mil jenju, Pet ra Krdimira naslijedio je
"cimola SlaVile. brat Rusina, koji je izmedu 1078 i 1089 bio
knez Primoraca (dux Marianorum), t . j. Neretljana, al i Slavca
nisu priznali ni dal matinski gradovi ni hrvatski Biograd, il. tako
ni Zvonimir
vei nom
hrvatske vlastdc. pa je, na njihovu

mo lbu. papa Grgur VII . podao prOliv Slavea svoje vazale Norli
mane iz june Italije, koji su kra lja zarobili. Prema novijem

miJJjenju Zvonimir je il i neposredno naslijedio Petra Krdimira
ili jednoga po imenu nepoznatog yladara, koji jc bio izabran
potporom . narodM stranke".
SInac ~e dodu e u kas nijim izvorima naziva kraljem. ali
je tada bio ~a m o vl ada r u Nuetljanskoj oblasti. Ta je oblast
joli 1050 bila samostalna pod svojim ~sueem~ (iudex) Berigojem
- koga suvremeni izvor nazil'a j ~kraljem .. (rex) _ a za tim je
u la u sastav hrva tske dra ye zadr!ayi svoju upravu $ kn ezom
na e lu . T o je rezultat zajednike I'jekov ne borbe proti,' Mle
ana i naglog jatanja H rvatske pod Krdimirom. Imena neretIjanskih kneZOl'a ili ~sudaea" susretu sc ml toga vremena II
hrvatskim isp ral'am a ujedno s imenima drugih dostojans tvenika.
Normani su sc 1075 doista pojavili na hrvatskoj obali i zavlad ali ne samo starim dalmatinskim gradovima. nego i Ninom
i Biog radom. Ali ve iste godillC protjerale Mleani Normane
iz Dalmacije i prisilik g radan e. da im se zakunu. kako nikada
viJe ne e pozil'ati u Dalmaciju ni Norrnane ni druge strance.
J o! dok se vodiJa ta borba, umijeao sc pa pa nan ovo u
Hrvatske prilike. Njego\' legat je saz\'ao najprije sabor. koji je
vjeroj atno potvrdio zakljuke prijanjih sabora. aIi je, da um iri
Hn:ate, ob nm io r\insku biskupiju. P red sa bor je iz tamnice izveden Vulf. te se mo ra o sveano zakleti. da sc odrit> svojt> ,.hereze , atati m jc bio protjeran iz Hrvatske i Dalmacije.
U takvim prilikama dobo je IOi5. moda i pomou svoga
rodaka madarskog kralja Lad isla"a, dn pri jestolja bivi ban
Zvonimir. te sc. ia k... izabran, nuvao ,.bojom milou knez
Jedna od dviju ploa 5 na tpisom, u kom e sc spominje Je dan kon Hruta

(Sve toslav) ZI Hljcme veIlkOJ:: koeu Ildl slna IX. st. ). "' aph ,,1 kod I(n lna
ZabDt nJd proluom oltarske prell:ude 5 natpilOm knna MudmIr.

(cod. 8~ 5). ;z crkve 5V . Luke na U.. dol ]u
x:
l
- o-I
I
,
I
UnUlratn jOSI eTku S\'. B arb ar t u Trolt:ir u t VIII . sq
!in-atske i Dalmacije. U to vrijeme zastu pao JI' papa miijcnje.

da je papinska vlast iznad carske i kraljevske vlasti i da svi
vlad ari moraju pr imiti krunu iz njegove ruke. Kak o jc Zvonimir
preoteo p rijes tol je za konitom nas ljedniku i protiv sebe imao
velik d io plemst va. a II primors kim gr ad ovi ma Mlea n e, sasvim
je razuml j ivo. da sc ob ratio pal';. koji je osi m toga bio u llr~. vu u
dobrim odnosima s Bizanto m tc: mu mogao pomoi da za dobije
potpu ni suve renitet nad dalmatinskim grad ovima . Gra dovi su i
po svoji m ekonomskim interesi ma bili upueni mnogo vile na
H rvatsku nego na Veneciju, te ih nije bilo td ko pn:dobiti da sc
vrat e: H nalskoj. Bizant je tad a bio zapleten u teke raIO\'e sa
Sddtucim a. a kako mu je bila potrebna pomoc m ono!:a pape,
nije m oga o ni ht io pomoi Ve necij u, koja jc: bila saveznik papina protivnika cara Henrika IV. , niti je smio protestirati pro tiv
upletan ja pape II hrvatske i dalmatinske posl ove. T ako je Vene cija ostala osamlj ena. pa je u gradov ima uspos tavljena di rektna ZI'onimirova vlast. a Zvonimi r se pos lije krunidbe II listopadu l OiS poeo naziva ti kral jem H rvats ke i Dalmacije ili kra ljem llnala i Dalmatinaca. kak o s u se ve uostalom nati va li i
St jepan D dislav i Pelar Krei m ir. Med utim, za razliku orl n j ih.
isticao je. da je kralj ne sam o po milosti boljoj nego i _darom
apostolske stolice ... Papa je dodue podij elio Zvonimiru krunu.
ali je pri krunidbi Zvonimi r p rimio oci legata osim zna kova
dda"nt "lasti i papi nsku zastavu bo znak svo ga "azalnog odnos;! i polofio zakletvu. da e izv r!ivati sve, {to mu
papa na redi: nadalje. da e pl aa ti godi nj i danak od 200 biza ntskih zlat nika i dali za papine lega te samustan II Vrani blizu
Biograda s posjeliom. crkvenim stvarima i namjetajem; da e
paziti. da se c rkvi plaa deset ina i ostale dae i da ce ~prcavatj
prodaju ljudi . I)rernda je dakle papa vie nego inae podupro
polit ikc td n je Z I'o nimi rovc, ta okolnost nije ipak n i.ha bitno
mijenjala u njegov u \" il. za lskom odnosu.
Kao save7.ni k papin doho je Zvon imir ubrzo u sukob sa
woji m sll~jcrlom \I Istri knez om Vecelin OlIl. Ilodaniko m cara
Henrika IV .. koji sc spre ma o da proval i u Hrvatsk u. ali je papi
us pjelo da izgladi (aj 5por. Ipak je Hrvatska na mnoga 5tolj,,<'a
izgubila svoj e podrujc II Istr i zapadno od Rj eine. proz"ano
Mcranijom. ko j e joj je loje rojatn o oduzet o I'e .indcsctih go-
209
dina XI. stoljeta. Mnogo teii bio jc rat s Bi~ a ntom i Venecijom. Il kom e j e Zvonimir hio saveznik Normana. T im i nom
Zvon imir je potpuno prekinuo sa starim shvaanjem. da jc Bi zant vrhovni gospodar Dalmacije. ali II tadanjoj situaciji rM
H rva tske s Bizantom; Venecijom nije i~,uvala nikakva stvarna
politika nuda. nego samu vuzalski odnos prem a papi, koji je
htio da pomou svojih s,\\'cznika l\o rmana p roiiTi vlast Rima
na rau n Biza nta. H rva tsk;.; mornarica sudjc:lovala jc II osvajanju Dra a (108S) i II pomo rskim bi!bma 117, obal u Grk e i Albanije, ali je za H rvatsku jedini rezultat toga ratovanja bio, da
jc car A1cksijc 1085 prepus tio M leanima svoje pravo na Dalmaciju, koje su Mlean; i ash-arili odmah poslije Zvonimirovesmrti (1089).
i. Propu t hn'atske drr.<Ivne IIczav;mosli. - Za vlade Z vo
nimira nastlLvljtno jt uhrzanim ttmpom izgrad iva nje feudalnih
odnosa i gomila nje bogatstava u rukama vel ikala. crkve i pod uzetnih gradana , U Zvonimirovim ispral'ama pojavl j uju sc uz
stara imena lupan. .prvak. i plemi takoder novi natlvl
_comcs i .. baro za upane i dvorske dostojan slvenike, a vIa
stdin za plemia (prvi put 10il). Isprave se izdaju "U nazonosti
upana i barona i vrlo mnogih vj ernih. ili uz pristanak i odobrenje biskupa i upana. a kao svjedod nastupaju najvie i
na prvom mjestu nadbiskup. bisk upi. opali. dvorski kapelani ili
kraljica i Zvonirnirov sin Radovan. a onda leI.. dolazi pokoji
dvors ki asni k il i upan: u jednoj darovnici samostanu svjedoci
su sa mi svecni ci. Crkv,L je bila vr! o jaka dru!tvtna sn:lga. pa
je razumljivo, !to se Zvonimir. koji jc b io jo~ i papin vazal.
u prvom redu oslanjao na nju. Poklonio je razliitim sam o
stanima mn ogo zemlje, a Mroi t o je bio dardljiv prema splitskoj erhi, kojoj j e pokloniu ila "u Cetinsku upu. Ud:lr:l
u ui, da sc ni u jelino; ispravi ne spominje t:ld:l ban. ali s::
pojavljuje kralje,' vikar (n:lmjesnik), ija sluba nije u pojedinosti m a poz nata. prcmda postoji mi ljenje, da u kraljevo
ime rje5ava sporove. Medutim. u jednoj isp r.nj presuduje neki
spor oko zemlje tepija. a njegov u presudu potvrduje kralj .
Od darovniea vdika!ima ni je se ni jedna sauvala. ali se
u samostan sk im a rhivi m a sauvao podatak. da je Zvonimi r 1'0210
,
,
,
I
klonio svome ujaku Strezi neke zemlje u Kli!koj iupaniji. Yelikai su daro vnicama, kupnjom i zauzimanjem za je dnik e zemlje
stekli velike posjede, Nije to vie zajednika zem lja. koja neokrnj ena preJ:Lzi s ko ljena n .. koljeno, nego lina svoj ina i izvor
lJOgaenj:L. Ali \lZ velike posjede prodaju sc i manji komadi .
Seljaci hez zemlje ili s malo zc m lje prcla1.l' k "lasteli kao zakup
nici na etvltinu lli polovinu ; karakter istino je. da i njih nazivaju jo~ u"ijek se rvi,
Najbolje su nam poznati posjedniki odnosi i trgo\"a~ki po.
slov; r azliitih S3mostaoa. Ne ki su. kao oa pr. samostan S", Krse'ana. do!!i do svoj ih Jlo~jeda po najvile darovnicama kr:llje"a
i vlastele. a dr ugi S\I uz darovnice kupovali zemljII od vlastele,
gradana. seljakih kuca i pojedinaca ili 5U n.i'ili zamjenu posjeda.
Znali su vjeho i!iko ristit; t dk oe. u koje su zapadali s~l.i il ci. pa Sll
na lak nain stjecali zemlju. T ako je samos tao sv. h 'ana u
Biogradu douio od Dragorada sve. ~lO je b ilo nj egovo . jer
je njego" opat "iskuVio" Dragoradova sina od tep ijc. a za
to je dao Dragoradu kravu i junicu. koja mole orati. i pel o,'aca.
Crkva je 1.oala is ko ri stiti svaku priliku, da povea 5vo j e pri
hode. Kad je 10.'16 nade no tobo nje tijelo s,'. Kr!ev an:1. ndrillo
j e bisk up u Zadru govor i pozvao. da taj doga<"laj prosla" c i obiljde davllnjem p riloga crkvi, pa su 5:: napokon i ribari \Od !uili
da daju erkl'i jed;", dio ulovl jene ribe. Kako SII to nerad" ui
nil i. vidi se po tom. ~to im biskup odmah prijeti tdkom globom,
a ko kad ne i;!;v rie obeanja. a tk o uope ne bude d.,,ao svoj
dio. odijel i! 6: sc od crkv e, do k go d se ne pokaje i dade dolinu zadovoljtinu.
Spomenuti samustan LI Biogradu stekao je od 105!) do 10~,5
oko 80 veih i manjih parcela 7.ernlje. esto sa ~u mom i pan j acima. Bil i su to veinom kamenjari pokriveni makijom i oskudnom travom. po kojima je pasla $itna stoka i koj i su se lek
tekim radom i znatnim sreds tvima mogli postepc no privesti kul.
turi. Veina zemalja je kupljena, i za njll su redovnici izdali
330 solida. 8 konja, 2 kra'<e. 5 ovaca i .5 j a raca. M edu proda"aim~ Sll kralj Kreimir. crkva. samostani. popol's ki sino,i. veli,
kai , seljaci, jedan K ranin i dva Rabljani na. U drugom slinom
popisu kupo prodaje spo m inje se ak i Ml ea nin ka o vlasnik
zemlje. i po tom se ,idi. da su goleme po vrii ne ~ emlje prelazile
211
,
,
iz ru ku nC]>ouednih proiz v oa a II ruke ljudi, koji su II s-..:Ijaci ma

bez zemlje dobi"ali jeftinu radnu snagu i ivjeli od ren te. Spl itski graanin Petar Crne darova o je do 1080 mnogo zcmlje i robova samustanu sv. Petra II Selu kod Omia. tc je potanko iznio,
bko je do ao do njih . Kupovao je II bli!oj i daljoj okolici razli
ile objekte: zemlje, vinograde. posjed na otoku B rau. jednu
crkvu, polovinu mlina i gradil ita, II ~vcmu pre ko 50 pa rcela.
U n ovcu je za to dao 106 solida. ali dost .. je placil<) II lintur; i
ovjim kobma , kozama , fitu, jci:mu. siru. hljebu. vinu. soli. pa
a k i II glavicama crve nog luka. Uz zem lje- daro,'ao je crkvi pcdesetak roho,'a, za koj e je platio "kUlll1o IS) solid i ne to II natUTi; prosjena dakle cije na ta roba nije bila ni 4 dukata, a
konja su cijenili od 6 pa sve do 40 sol ida. Neke r()oov e je kup io od
profesionalnih trgov aca. jednoga zajedno sa enom. sinOI'i ma i
vinogradima od njegova rodenog brala. jednoga od nekoga popa.
a jednoga je dobi o na taj nal:i n. to je njegovu oeil dao 40 solida ~~a rad~. pa kad mu nij e mogao vratiti posudeni novac , U1.eo
mu sina. a za utjehu mu dao jedan solid. Neki su kupl jeni 011
ronitelja, da budu vjeni sluge crkve, t. j. da joj besplatnu rade.
.Jednu je robinju Petar otkupio ~a ID solida. ali )>od uv jelOm. da
mu sva njena braa i sc.stre postanu robovi. Dakle je i pored
Zvonimirova obeanja papi trgovina robljem cvala i dalje. a
cijena rooo,'a bila je relativno niska.
Ali tako steene posjede ni su ti bogati vlasnici uvijek mirno
u!h-ali. O timali su se i krvi li i sami itmed u sebe. a es t o JU i pojedini hn'atski velika!i nastojali da tc bogate posjede prisl'oje
tvrne':i. da su ve njim a podijeljeni. pa j e halj morao u takvu
slua ju in tervenirati. J o! de su novi ,lasnici dolazili u sukob
s rodacima donatora i IHoda" a a zemlje. koji su jo;; branili sta ro
naelo rodovskog vlas ni tva nu ~.emlju.
Za vrijeme Zvonimira prencseIla je prijestolnica II Knin. i
jaalo se novo plemstvo, ali je Zvonimirova vl .. dal'iun bila krat kotrajna. a to plemstvo ipak malobrojno_ da udari izrazitI' (eu da ln i peat hrvatskom drutvu. Brem razvoj u feunalnih odnosa
u Hrvatskoj smetalo je ,'ik faktora. To su u prvom redu perifcrni smjdta; driavnog sredilI ta prema os ta lim dijel o,'ima drlal'c
i slaba ekonomska povezanosi tih dijelova. Glavna pa nja hrvats kih vl adara bila je usredotoena na dalmatinske g radove_ zbog
kojih su vodili tdke borbe s Mleanima i Biza nto m. T u su borbu

vodili relativno malim snagama Dalmatinske HrvalSke. i u njoj
nisu m ogle bi ti trajno anga irane snage djde driavc. Neposredno planinsko zalede primorja sa svojim geografs ki!" i pri,rednim osobinama bilo jc povoljno 1.0. odravanje rodol'skih odnosa.
koje je mogl o razbiti samo jako pr ivredno srellitc. gdje bi sc
vladar oslonio na mone feudalne snage. Takvo sredite medu tim Hrvatska nije imala. Plodne zemlje bilo je u primorju uop,;e
malo. a ni ona nije bila sva II rukama kralja. Na njoj se nije
moglo darovn icama razviti jako feudaln o plemstvo, " osim toga
ona j e. zbog specijalnih prilika. prdl a ve6n01O u ruke crkven ih
ustanova. koje S1I bile oslobodene feudalnih obaveza. Svojom
razvijenijom ekonomik om, snanom crkvenom o rganizacijom i
odredbama rimskog prava. koje je tnalo za l in o vlasni;; tl'o i
jaku cen tralnu vlast. da lmatinski gradovi su u"ijek l.natno utjecali na H rvatsku IL ekonomsk om itdizanju, raslujavanju drustva.
Sl"aranju linug vlasnitva i feudalnih odnos .. i jaanju kmljeve
vlasti. Ali I'lad .. ri ni su nikad a bili potpu ni gos podari njihove privred ne. vojne i poli ti k e moi , ne go su sc morali zadovoljiti
skromnim ~!riblltom mira~, j ednim dijelom lukih carina i pomonim odredima ratne mornarice, pa i to je trajalo relativno
kratk o vrijeme. a veinom je borba za tc g radove troila sllagu
drave i usporavala njen razvitak.. Samo trajan i miran posjcd
tih gradova bio bi omog uio hrva tski m vladarima da obrate "i~e
paf nje ostalim kraj e" ima, jac ih ekonomski. politiki i kulturno
povetao ~ primorjem i ubrzao ra zvoj feudalnih odnosa. Osim
toga. i na tako ma lom i ekonomski slabo m podruju okrtavali
su se interesi st ranih velikih sila, Bizanta . Franaka. Yeneeije_
njemakih careva. pape i Normana i uvlaiti Hn'a tsku i u unutranje i u vanjske borbe. koje su cijepale njezinu snagu, ;'; isto
tako bili Sl' su(\bonosoi i sukobi II samoj kraljevs koj kui u sredini i n1' svretku X. stvlje';a. Poloaj I [rvatske izmctiu Rima i
Carigrada. pa prema tomo inesredeni o(\nosi o crkvi. borh..
s dalmatinskim klerom i su kob o pitanju slavemkog jezik" 11
erkvi izaz.ivali su takoder silnc (nav ice.
Ve za Tomislava i pni h njego"ih nasljednika bHa j e "laSI
kralj a jaka. a zemlja podij eljena u l4 upravnih jedinica_ fupanija. u kojima se nalaze utvrdeni kraljevi gradovi. Ali daljem
203
212
T
jaanju kraljeve "Iasti smetale su dinastike borbe i gubitak
dalmatinskih gnulov:.. pa je tek u d rugoj polol'ini X I. st. !lspjdo

opet vladarima da ojaaju 5"OjU vlast i da Ji.upanije potpuno
pretvure u upravna podruja , u kojima po \'olji smjenjuju upane. S,-j navedeni r;nlozi znatno su uspora"a]i razvoj feudalizma i poma;ali odri:Jvanjc ostataka rudovsko-plemen skog
IIredc llj;l.
Ti oSIlIci rodovskog uredenja, koji Su sc ;05 dugo ou"ali
u seoskim op6narna ( .. vrv .. ) nekih kraje,'a. a preli su i " o rganiza cIJU rndolskog plemsln -d idia (pod kojim sc imenom
oni 5[IOII1;nju tl ispravam;l od XI!. Sl. dalje), takoder su ometali
hrIi razvitak ft'minlnih odno~a. Posjedi 'lano\'a seoske opine
nisu se nalazili II njihovu punom vlasni!lvu. ne~u su virtueIno
pripadal i opini kao cjtlini; zbog toga lt oni nisu ni smjel i ot,,diti pokl'mom iz ~plcmena_. T o ogranienje zadrlali su i didi;'
kako po ka zuje vie primjua it X I. st .. u kojima sc rodbina darivaora jo za njego"a livo(3. ili poslije nje!!ove smrti protivi
prelasku posjeda II lude ruke. ili primalac ve unaprijed zahtijeva pri~lanak fnda odnosno opine i njihovo obeanje. da mu
l;a darovanom zemljitu ne c nanositi tetu.
U isto su vrijeme sve vi~e uestali sl uajevi . da je kralj da rivao umIju lino pojedincima. a ne cijelim porodicama, pa sc
za takvu daro,",liCLl ve u XI. st. upotrebljavao naziv ~donatio_.
Darivanjc it"vih krajeVi!. ka o na I)rimjer cijele Klike fupllnije
kralj e" u ujaku Strezi. zna i za vrijeme Zvonimi r",. u usporedbi
s dotada!njim manjim do nacija ma, velik ko .. ak naprijed u tome.
pa sc upravo na toj injenici osniva neopravdllna teorija. da
poeci feudalizma p .. daju tek II Zvonimi rovo doha.
Sas.im je r;uunlljivo. da je protiv Zvonimira, koji je hio
gospodllr i dalmatinskih gradova i otoka i koji je jae povezao
Panonsku Hrvatsku s primorjcm pa, o$lonjcn na papu, Madarc i
Norma nc. mogao da ubrza proces r~udllli z adjc. morao izbiti
mpor u ~i rokim masama slobodnih ljudi i u vrho.ima bive rodo,'sh aristokra cije. koju su. barem djelom;('no , potisnuli novi
velikai i sve vei broj ""junih .. (fidelcs), koji su predsta"ljali
izrazito feudalni ele mena t. najue povezan s li~noiu vladara.
Taj otpor bio je pojaao i ratom , ~to ga je Zvonimir vodio II
interesu Normana i pape daleko od hrvatskih granica, a moda
214
i nj ego.'om crk venom politikom. !'olobj Zvonimiro\' b io je ll....

ljuljan. k1ld su IOS5 umri; papa Grgur V II. i normanski voj.
voda Robert G uisc1lrd. h "reillena poslije tc godine vjerojatno
je Zvonimirova darovnica glagoljakom samostanu 5\'. Lucije II
Baki na Krku. koja sc spominje na Baamk oj pl oi iz poetka
X II . st.. tom - uZ Valunsku " Io':u pronadenu na oto k u Cresu
- najstarijem spomeniku hrvatskog jeziku i glagoljskog pLsma
u H rvatskoj.
O Zvonimirovoj smrti nc postoji nik a kav sOI'remeni doku
menat. ali se u l. Z". hn'atskoj kronici iz XV. st. spominje a isti podatak sauvao se i u 11ltinski pisa nom ru kopiSI:. koj; je
prozvan Histo ria salonitana maior. a st!lriji je od XVi. Sl. da je razjarcni narod sasjekao Zvonimira na sa boru "Ll petih
erikvah II Kosovi .. na Kninskom polju ( 1089). kad je pokuao
nagovoriti lln ."te da priskoe Ll pumoc Bizantu II borbi za .rni
stu. gdi je bug propcI i gdi je greb njegu" . ' Ali na saboru sc
zacijelo nije raspra d j a'o o krihrskom ratu. jer nam iz sUI're_
menih dokumcnata nij e ni ta poz nat o u tahoj akciji. p'" j eda n
dio historiara odbac uje cijdi taj izv j e\aj ho kasnijI.! legendu.
P o~lije Zvo nimirove smrti iZ<lLraJj SII dal ma t ins ki grlldovi
i vei d io velik."a Zli kralja posljednjeg Trpimirovia S:jepan;..
koji je umro "CC poslije kratka vremena (1090 ili u poce ti;l!
IOni ). Ali kralji ca jelena i jedan dio dvors kih velika!a ni su
pri?nava1i Stj<:plIm, pravo na prijest()lje. neg-o su radiii. dn II
Hrvatskoj zavlada ~po bahinskom pravu. jclenin brat. mad:.rski
kralj L adi s1a,. Poslije nagle Stjepanove s m rti pristali Sl! u? kraljicu i da lmatinski grad ovi i mnogi velikai. a drugi SI, raunali
na pomoc Biz<luta. Medu njimll je planula borba. pa se b 'llijica
jelena povukla II Slavoniju. ;: iz l'rirnorja se uputi jedan za stupnik dalmatinskih gradova; neki velika k Ladislav" pa ga
pozovu, neka z:,:uzllle Hrvatsku. Ladislav zavlada IOtJ! bez horbe
zem ljom sjeve~no od Gl'ozd:t. a 7.atim krenu prC11lll moru naila
zei na neor~anizirani otpor. U ~I'om puhodu na Hrvatsku Ladislav se pozivao na batinsko pra.'o. ali se mo rao "bazirali i
na to. da jc Zvonimir primio krunu oci pape. pa ~e tllto ubrntio
pllpi Urhanu I L ji",l.i~jui mu. da je ~ladohio. golO"o cijeiu
Hrvai.sku. i muk':; ga. neb mu bude prijntclj, t. j. da Illl! darie
Hn'alSku kao papino leno. U 10 vrijemc papa je bio Ll Gobrim
, ..
-'"
Biuntom. koj i je nastojan s prijei l i prodor Mada." na Balkanski poluotuk. pa nije mogao pristati na Lad;SJilVO\' zahtjev. Medutim. car Aleksijc naucka Kumane na Madare:. pa sc Ladislav p ovue: iz Hrvatske. a u Slavoniji pusta vi
kao posebnoga .kralja svoga ii novti/ Alma!;a. Kada jc od Ilap<,
stigao nepovoljan odgovor, Ladisl",' sc: pridTllfi Henri ku I V, i
protivupapi Vibertu. S od obrenjem log.. papc osnova on oko
odnosima
1091 II Zagrebu biskupiju. u kojoj postavi T.a biskupa Ceha

imenom Duha i podredi j e jednoj madarskoj nadbiskupiji.
Car Alo:ksijc: je ve potkraj lO!) l uspostavio bizantsku
vla_~t " Dalmaciji j zacij elo jc p,?"'ogao hrviltsk()1n plems(\'u, da
se organizira za borbu s Ma ar i ma. jer sc usko ro ut im pojal' .
ljuje U H rvatskoj h alj Petar s prijeuol nieom u Kn in u. On j ~
vjeroja tno protjerao Alm o!a iz Slavo nije. jer $e taj 1095 nalazi kao herceg u istonoj Ugarskoj. Iste godi ne ulllro je L<ldi sl av. odredi \"i za sl'oga na sljedn ika u Uga rskoj starijeg sin ol'ea
Koloman a. brata A lmo.'eva.
Koloman sc odmah iunir io 5 papom U rbano m j pocco spre _
mati Ul n<lvalu na Hrvatsk u. Car Aleksij e nij e nnl rn ogao smeta ti. jer su mu krilari na sl'om putu za Palestinu zadavali dosta
briga. Sve. !ilO je u tai:voj s~hladji mu!,ao uiniti. bilo je. dOI jc
povjerio Dalmaciju na upral'U mletal:kom duf(lu. Koluman K
osigllrao i od oal' adaja Normana rodbinskim vezam~ 5 papinim
s.. vezni kom Rogerom Sici1skim. Madarsku vojs k u. k oj~, je s proljea 100i provalila u Hrvatsku. docekao je u plani n ama j ulno
od Kupe kralj Petar. ali je bio pobijeden i u borbi je poginuo.
Po tom razbojitu prozva na .ic planina Gvozd Petrovim GI'Ozdom (d ana s Petrova go ra ). Madarska vojska d()prl~ je do mo ra
i osvojila Biograd. M~ I " z~tim ~u duid i Koloman sklopili uS-,wor.
kojim su pr iz nali jedan drugom posjede. <lli it Kol oman u
ugovoru ipak istakao svo j e batimko pnw() ne ~~Oto na Hn'<l t~ku. nego i na Dal ma ciju ka o naslj tdn ik hrvatsko-d:::!mlltinskih kra ljev?.
Kolomano>' .. vlast u Hrvatskoj ni je dugo potrajala. jer su
Madari 1099 pretrpjeli u Galiciji strahIrl POrat od R\I~a i Kumana pa su bili i7.bae ni iz Hrvatske. T t' k J 102 opremio je Koloman nOI'u vojsk u i krenu o na !1n'atskt;. I I I lrvat.skoj nije o
to vrijeme bilo vik ni jednog potomka stan: dinastije "iti ika216
i
I
he organizi ra ne vlasti. koja bi mu sc mogla oduprijet i. ali

jc K oloman ipak odustao oo namjne, da Hrvats ku si lom pokori.
jer su ve dva pri jalnja pokuaja pokazala. da ni sp or~ zum
& papom . ni poziva n je na batinsko pravo. ni paktiranje s pojedinim lIeli kaiilOa ne mogu osigurati nesmetani posjed H rvats ke.
O sim toga i Bizant sc oslobodio nepoudnih krilara pa je m ogao
zaprijeti ti Madarim u i na Dunavu j u primorju . pomaZui olpor
H rvata. a u tome su im mogli pomoi M leani . jer ~e radil o o
zaje d nikom neprijatel j u. Nl< osva j a nje dalmatinskih gra rl ola
nije moga o ni pomisliti bez v rste pozicije u Hrvatskoj. Vel: sc
iz papina postup ka prigodom krunisanja ZI'onimirova vidjelo, da
se bez izbo ra n ije ni II Hrvatsko j mogao popeti na prijestolje la n
Ilove dinastij e, a pogotovu ne stranac. Sve j e to imao I'red oi ma
Ko loman. kad je ]lQrul: io H n 'at ima, d3 se ieli s nji m a nagoditi.
K ~,ko su II pojedin05tima tekli ti pregovori i gdje su se vodili.
nije poznato, jer sc o njima nije sauvao ni jedan suvremen i do_
kumenat. nego tek zapis iz kas nijeg vremena. Za Kolomana je
bilo najvanije da ga :a kral ja priznaju I,lemi i iz dalma tinskog
primorja. koji su II hrvatskoj d ravi imllli vorlei poloaj. bili
veina na skup.~ti n am~ i tl'ofil i jezgr u hrva tske vojske. O si m
loga. oni su ugl a v no m stano vali u zaledu dalma tinskih gradova.
i nj ih o,'o je dria nje bilo u sva kom s lu aju odl u no. Vet za narodnih vlad ar a poela su se poj edin a njihova bratstva seli ti
prema Celini i u Liku. oslo b oena od porcza i obveza na samo
n a vojnu slu!bu. T o su bi la brats tva (generati o nes): Ka ita.
KukurOI. Su b ia. Cudomi ria, S nal:ia. M ogo rov ia , Gu sia. Karinjana i L apana. P oleia. La niia . .Jamomctica i Tugom irib.. St;:rje~ine tih bratstava zatraili su od Ko lomana kao
u"jet prizna nja za kral j a. da im po tvrdi sta re pOI'!astiee. koje
su imali II hrvatskoj driavi. t. j. mi rn o i nesmetano uiil'an je
posj eda i osloboen .ie od zemljarine i svi h ostalih daa. uz
obavezu vojne slube do Dravc o svom tro!ku. a preko Drave
o kralj ev u (roku. Kad im je Koloman to odob rio. IlOveli su
ga u Biograd. oba vili P" starom obiaju izbor i o kruni li ga hrva tskom krunom g. lIDe.
Tim inom prestala jt" Hrvatska postojali ka o potpun o nezavisn3 d rfava i ula je u drlavnu zajednicu $ Ugar~kom. kam o
se pomak lo i 5r<: d i~t(' njezina daljeg dravn og ivo ta. Premda
217
,
I
jc mnoga obiljdja ""oje drilV ne ])osebnos ti ~adrala kro z

stoljea uglavoom neprom ijenjena . Hrvatska je il)ak pres tala
neposredno utjecati na razvita k medunarodnih odnosa, a o svome unu tranjem razvoju nij e vi! e mogla suvereno odluj\'n t i.
8. R azvitak Isl re od VII. do X II. st o ljea. - Na izm~lku
Starog vije ka Istfa sc prottzala prc ma istok u do Rae. a prcnoa
sjeveru do Snjcnika i doline rijeke Vipave. ' >oslije propasti
Zapadnorims kog carstva 4iG bila je najprije pod vla U u kralja
Odoakra. zatim Ist onih Gota. a od 5S!! dalje Bizanta. Slaveni
su sc. koliko je poznato, p.ojavili II Is tri prvi put 599. ali ih Je
hiunuka vojsk.a ~ ulbila .
.
U bo~bama. koj e otada nisu vik prestajale. bizantska je
Illa II Istn tnatno osla bila. Iak o sc nij e slomil;:!. kao II Dalmaciji. nij e ipak m ogla sprijeiti daljc prodi ranj e Sla,'cna. U V II.
s\. Slove nci su se ve pro! irili po brdovitim krajel'ima sjeverne
ht re. a H n 'a ti S\l 2aposjcda1i i ston i dio i pomicali sc dalje
pre ma sredihu i jugu po!u utob.. Njihove nal'ale svakako Su sc
stiale u prvoj ]lolovini VIl. sl.. pa su !:tda mora li Mst;:ti i snoljivij i od nosi i?me(!u k rU:ll1s kih Romana i pogans ki h Slavena.
jer je o. (,41 papll il'a n IV. moga o po~lati opata MartiM ~U
htru i Da l maciju ~. do otkupljuje kra ns k e s unjevt. koj i su
bili pali u ropst vo pogana. t. j. SI"l'ena.
Romans ko stannvni!tvo u Istri bil o je dl'ojakoga porijekla.
Ono je di j elom potjecalo oc d oseljeni ka iz Itali je. koji su sc
ondje smjesti li jo tr rimsko carsko , 'rijtme, II tlijdom 0.1 dom acg3 ilirskog stanovni tva. koje je podleglo k uhurnijim ro,
man skim doljacima i preuzelo njihov jezik i ob ia je. Romani
su sc najvie okuplj:!li II Srado"ima Ul o b;:lu i u ekonomski povoljnom pojasu na lapadu i j ugu. Prema sredini poluotoku i juli
vi~e prema gorovitim krajc\iI1lJ s rcdnje i istooe htre romamki
je uljeeaj bio sia biji. pa sc na tom rod rl' ju predr"man~k o stanovnitvo nij<:: sasvim pre topilo 11 Romane. T o pobzuje i ll Cznatan bro j romanskih mjesni h naziva u unlllranjosti polu otoka.
T d ko je steCi jasniju sli ku " rasprostranjen osti Hn'ata i
Slovenaca u Is tri u prvim stoljei mo nakon njil,ova dosti j enj a .
Oni se tamo ni su istak li kao politika snaga. pa ih dokum enti
malo i sIlominju. Na Siarinu i rairenost Hn'a ta j Slovena c:! II
2"
Is tri upueuju mnoga imena mjesta. Nazivi kao Labin. Plomin.
Ra a, Pore i neki drugi ]w tjc u iz najstarijeg razdublja: stari

su inativi Sutinmac. Sutlovre. Soerga; iz pn:dll1Jet akog ul
vremena. medu ostalima. nazivi P i.m. MotOI' un i Kopar. Potv rd u o H rvatima i Slovencima pruaju i ne ki dokum e nti. Ces ta.
koj <l je vodila iz P orea prema sredini poluotoka. naziva sc J030
via ScJava, a 1158 via Sclavorum. Godine 11OI? zabiljde na su
h rvatska imena mjes ta II lat in iziranom obli k u Bellegradus. Cerno grlldus; tc se godine spomi n je i Gol ogo rica. Castrum Ma hrcnfcls nal.iva se 1112 Lupog!~\'.
S pojavom franake vlas ti u Istri ;88 nastaju II njoj dubo ke promjene. Prije. u doba Bizant a, nalazio se na ciu gradanske i vojne upra\'e naroit slufbenik. ma gis ter milit um. koga
je imenovao ravenski egza rh . Po kraj in:. j e bil:. podi jeljena na
podru ja pojcdinih gradskih mun iei pija. Gradovi Pula. P ore.
Kopar. Novig rad. a m oda i Pitan. im:!li su pod svojom v!acu
prostra ne tui tori je. Civilna i upravn a vlast bila je u njima
povezana s vojnom. Glava up rav e bio je tribun. biroo izmedu
prip:!dnika imunijeg sloja ; uz njega su bili. takoder birani. vi .;:aril (n'l1njesoici) odnosno lo ci servat"res (mjesni slubenici).
k oji su se. ujedno stri bu nom , n,H,ival i i sucima (iudices ). Gnu]
je hio sredihe uprave. obria i trgnl' in e. ali j e nje govom ekonomskom podlogom ipak bio teritori j s mnugo broj nim kolonima,
a bilo je medu njima i To OO \'a.
Frana ka u pr'l\'a. pomognuta od crkve. \Ivud i nove. feudalne dru~tvene odnose. N jezin je predstavni k. dux (vojvod a),
ru.io muni eipalni sistem. uklanjao izabrane sluibenik e \I grado.
vim a i nadomjdt3o ih franakim ino\'nicima. odu zim ao gradovima o kolni te ritorij i podvrgavao go svojoj neposrednoj dasti. prisvajao javn .. i napuleIla dobr a. zadrbvao novan e prihod e gradova i prisiljavao gr aane na line usluge. :Kasi!j;. su
poinjali i biskupi. Na sk uphilli. koju su carevi izasla nici 804
oddali no rijeci Ihbni kod Kop ra. da izglade suk "b~. koj; su
l.bog loga izhili izmedu gradana ~ jedne. a \' oj vode i bisk upa
s druge strane. graani su uspj eli . da im pri l. na j u sa mouprave.
Ali o kol ni teritorij. na kome je vojvoda ve otprije nasdjavan
Slavene ka o zeml j oradni ke i pastire. nije bio pov ra!en gratio.
\ima osim zemalja, koje su mogli obradivati sa mi graan !. Zbog
~19
loga lUJe n imalo vjeruj,. tllo ni lO. da Su Slaven i mora li tom
prilikom
na pust iti
di;
$\'<1
svoja nova sJ'ediha V'J."
oo
h )C'<IjC
. . rl ,.
<I'
za r 010 na PTJ~e l.ap~lCno~n zemljitu, gdje ih je naseljavao

tbog toga. d a bJ osl abiO moc g rado\'<l i uveo na tim pod rujima
[rana
upravu. FranakoJ polit,
b,
S, aven!. pob 'k u lcudaJnu
.
I I
I I su
tre nl rad~ .obradi ~'L1lja z.e ml)it~. koja su Franci prisvojili. pa
n~ . m ofe bIh $ u~nJe . da JC ~LrenJe feudal izma i lada. ka o i poSrlJ~. II X. SI . 1., 10 lJ pr ilog ii re nju i l,hlTih'anJ'u Slavena u
istn.
Feudalizam sc u Istri Sve vie uvrivao " 'X t
.
' ! k 'h
.
. s . za "TI_
Jem,c, 'ta.~ J k r~IJCv~ iz dinastije Karlovi a i zatim, do II X . st.,
~: l.t.,r~~lh .kraIJev ? ',z drugih porodica. T i Su sc vladari brzo
m~e.nJIIa ll ; nastoJe6 da uvrs te svoje prije$lolje. gledali 5u predobItI za sebe. crkv. ene pred~ta \'nik e . bi,k.,>, ., "P
'
,.
.
v a t e. uava
I lm
pros ~ranc 'p0sJcdc I o hda ril'al i ih d rugim ]lOv]astita ma. NaTO i t o
su ?,sku~, u !>oTeu i puli stekli mnoge posjede i ta ko proiri li
svoJu sV Jet.ovnll vlast nari znntnim podrujima.
U Isl rl su v~ od lX. sl. i~~ala veli k u pol i liku ulogu feu _
da!n~ gospoda..nJemakoga JloflJekla; iunzi to njcmak i utj eca j
OSJct lO se. poslije 952. kad je nje mak I kralj Oton l pri klju io
~a.va rskoj ..Fu rla nsku ma~k u. i htru. Njemaka sc vlaSI proml a d~ fIj eke Rac, a vj erOj atn o je u 60-im godinarnll XI. st.
obuhvat,]a
ta kode
r i podruJ'C izmedu R,
. Rje,.Ille.
,
.
aCI
. ,N~ r~z~~.J pnllk~ u I.stri nijc nimalo utjecala injenica.

Je Karan tan IJ,I. a os nJ
(Hll I Istra
"X S.
t ,o( IJC ,.Jcn:! Orl nu al'
. . . :
"
a~.k e .. a n.dto po~llJe Fu rlanIJo. zajedno s Ist rom od Karan_
~a~I.Je. Je~ Je Istra, k ~~ a j c imal a svoje neposredne gO$podarc.
Ipak ostala II skl opu I'\je ll1 akog carstva i njegova feudalnog poretka ..U Z. polovi ni X I. SI. Is tra se s pominje i kao marka. Gosl~od a n 1s.lrc bili su u ~1. s\. la nov i nekih njemakih feudal_
nI.h porod Ica . a 107~ privreme no i akvil ejski pat rijarh. poda nik
nJema k ?ga cara . . T l. su feudalci gotovo odreda klr~"i ] i da leko
,.
od zemlje. zabavlJe n" kao vazali nJ'cma k Of>"3 car"
I'
d"
.
e
. < ru g' JCra oV Im a. rzal'l1Im po.slovima i d rugi m interesima. pa su neJl('sred nu upra vu ~emlJe prcpu~tali svoji m namjesnicima. To je
1I~rokol' ~10 slahl.Jenj..- vlast i feudalnog gospoda ra istre. st vara _
nJe .~ OI' I~ . rumJerno sa mostaln ih. feudal nih podru ja i osa mos tal JI vanje grado\'a .
b,',
ua
Dalji razvitak g radov a poslije 804 iho je u turne na nji hov u litetu. to su nj ima uprayljal i predstaynici feudalll og gospodara. a uz njih gastolidi kao upravitelji na njegovim posjedima. Sudstv o je ipak ostalo u ruka ma izabranih prisjednika,
koji se nazivaju german~kim nazi vonI scabin; . Premda su grad OI'; izaAli ;z prvih sukoba $ feudalizmom oslabl jcn i, o n i su
uvi j ek nastojali da suzbiju utjecaj feu dalnih gospodara., ouvaj u
gradsku autonomiju i proire " last nad svojim neka danj im
oko lnim podrutjem. Tu se interesi gradova i feudalaca nisu
mogli po m iriti.
Za ista rske gradove bll a je vanredno vana i slobod a pomors kih pu tova, jer Sll samo na ta j na i n mogli os ig urali trgovinu na moru - jedan od izvo ra svoga blagos tanja. No j lU
nij e bil o sklad a izmedu g rad ova i fe udalaca ; ti "kontinent;tlno_
orijentirani feudalni gos podari nisu nll moru p rua li zatilc gradovima. nisll imali ni sna ge ni sredstava . du lite njihove inte rese na moTU. a ni su mogli ni samu zeml j u ouvati od navala
5 morskt straoc. P ri tah'im oko lnost ima g radovi su bili preputeni sa mi sebi i snalazili sc. kako su ?Ilali , vodili borbe na
moru. skla pali s Venl'eijo m mir i preuzimali prema njoj 0 00. ve ze. n ajee mimo feudalnih gospodara i n jihovih predsta\"nika u zeml ji.
U IX. st. grado, j su bili iz lnie ni navalama H n' ata i Ne retlja na. pll im je ~toga kori stilo. sto se Ven ecija u IX. i X. s\.
oo rila protj, hrv atsk e prevlasti na muru. Ali kad jc pomorska
si la Hrva ta i Neretljana oslabi la. Venecija sc okrenul a i prema
istarskom poluotok u : htjela je dobiti utjeca j na istar~ ke gradovt
i p<ltisnut i njiho,'u trgovi nu. kako bi je to vik osigurala za
scbe. Veneci-ja je tdi h. i za lim. da s tupi na istarsko Ilo - na
suprutnu obaju mora. Na taj bi joj nain uspjelo potpuno os igu rali slobodu "lo,'id be na o nom dijelu sj ever noga Ja d ra na. koji
je za nju bio naj,aniji.
Koli ko je poznato, Kopar St pr vi <ld istarskih grado,"a naao
u polobj u. da je ugo,'or ima od 932 i 9ii morao p reu~etj nekt
ooavezt prem a Veoeciji. Po ra st mleta kog utje(aja u Islri o i
tuje se osobi t o \I dru go m ugovor u s Korrom. ka da j e Ve necija
prisilila grad n:; razli i te uSlUr ke: llajznataj nija je n jego va
obave1.a. da e oSI olli miran, ako bukne rat izmedu Venecije i
220
221
.J
,.
u Moravskoj. ba kao j Makedonci, Srbi i Bugari. a \'e od kraj a
X . sl. zbog junoslavenskih utjecaja i Rllsi.
dru gi h istarskih gradova. Za ove su gradove sline obaveze pozna te lek iz kasn ijeg ,'remena.
II
lako su sveen ici primorskih grado\' a kao fanati n i pristae

latinskog jezika. po njihovu miljtnju jedino dopu!tenog jezika
u katolik oj crkvi , vci 925 poduzeli prvi napadaj lili sla\'e nski
jezik II hn 'atskim crkvama. a 1060 zabranil i i samu upo trebu
slavens kih knjiga u njima, s"i ti napaclaji nisu ipak ponigli icljenu s\rhu. neg o St naprotiv sla\e.nski crkven i jui!; pro!irio i
duboko u Istru. ]-] n'atsk, su glagoljaJi svojim upor nim drlanjem ipak ouvali slave.nski jezik u '\'oj im crkvama .. ~ podu.pi:
ra li su ih iro ki slojevi naroda. koji m a su li !velem cl. ponikli
iz njegovc srtdi ne. bili blii od latinske crkvene hije rarh ije.
Druk ije su sc razvij ali odnosi na podru j u. na kome su se

veini nastanili Hrvati i Slovenci. Najvjerojatnije je, da su
H rva t; u Is tri ivjeli II najstarije vrijeme II jednakom druJlvc _

~om i upravnm.n un:denj u ka o i os tali Hrvati, 10 vi~e, !to je
Istona sIrana Ista rskoga poluotoka bila vjerojatno do druge
polovine XI. It. sasta vnim dijelom hrvats ke drave, premda se

ni 7.3 jednu upaniju iz doba stare h rvatske driave ne molt: pouzdan o rei. da se ii rila po Istri . Ako su H ,.... a ti 1,1 Istri il"jcli
\I vei m dru~tvenim zajc:dnicama. jasno je,
da j e feudalizam
mora o i lu vriil; svoj ralorni utjecaj. To se ddaval o na taj na i n . 110 SlI feudak i stje cali posjtdt na tlu. na komt Su bili na.
sdjeni Hrvati . Nastajale Su ttritorijalnc promjtne i razgranitnja mtdu ftudakima i, i to jc sasvim razumljivo. odred ivanj t
meda stoskih opina.
Kak o su Ci ril i Metodije u prvo Vr!Jt11lC upotrebljavali

kn jige uddene prema ist onom obredu i sto!>a bili kk vetani kao
heretici. poeli su ve sveenici II Moravskoj . a za njima i sv eenici u Hn'atsk oj - da bi odbili od stbe prigovore latinskog
kl cI'1' i spasili svoj jClik - preudeava ti crkvene knjige prema
lalins kom ubrcdu , k ako pokawju .sauvani odlomci starih cr kvenih knjiga. koje Su .~e upotrehljavale u Moravskoj i H rvatskoj,
a ,,<Jccne su prema latinskom obredu i pisane lijepim cr kven o
slovenskim jezikOlIl. Sauvadi tako. jedini II katoli koj Evropi .
svoj jezik u crk,ama, omogu6\'ali su glagolj11i i dalji razvoj
hrva tske knjievnosti u prvim ~toljdima. kad su jed in i pismeni
ljudi bili '\'ce nici i kad je crkveni jczik bio u isto vrijeme i j ezikom knjifevnosti.
Seoskim opinama upravljali su upan;' kako to poka zujc

jt~lna kasnija isprava jz 1]99, u kojoj se spomi njt upa n u
mJcstu Barbanu. II junoj htri. kao prtds tov nik opine. U istoj
ga isp ravi nazivaju i gasiaIdom. ho moe biti ozna ka za seo.-;koga glavara. a moda i o noga, koji jt bio u odrtde nom slufbenikom odnosu premo feurIalnom gospodaru. Oilo jt barbans ~ i iupan hi o p:ma ftud a1cu odgovoran za izvrivanje ftud olm h ohaveza od strOInt opCi ne.
. . 9. Kultura. K n j i i e v n o ~ I. Prve vijesti o postoJanJu ~ lavt n s k e pismenosli kod H n'ata p otjeu iz 925, ali
nema mkakve .umnj e, da Su poeci tt pismtnosli neko liko decenija .. ~ moMa.. i i t avo PO stoljta stariji. Medu Metod ijevim
utmcoma . kOJI su poslije smrti svoga uitelja 885 bil i progna.nl IZ. M ~ ravskt i krenuli na jug. bilo je i takvih, koji su po
kazl~' ~.nJu Jedne lege nde kre nuli u Hrvatsku, ali je, sudei po
~ asmJl~ dogada ~i ma. viJit nq;o ' jerojatno. da je otprilike u
1$10 \nJeme. t . J. od mah poslije smrli Metodijevc. Morav ska
kul turno utjeca la na H rvatsku. ako se to nije dogodilo moida
ve za :Eivota Metodi jeva. Na taj su na i n i H n 'ati postali ballinicima rad a Cirila i Metodija i njihovih suradnika i uenika
222
Slavensko se bogosluje ipak nije sauvalo na cijelom hrvatskUni podruju. Kad je pOlkraj XL st. osnova na Zagrebaka bisku pija i podvrgnuta nadbi skup iji u Ka l oi , po jeziku latinskoj.
prevladao je i u Zagrebakoj biskupiji. t. j. na podru ju sjeverno od Gvozda. II erh'ama latinski jezik. Kak o ni u pri morskim gradovima. koji su takoder u crkvi zadrlali latinsk i jezik.
ni na podruju Zagrebake biskupije zbog la tinskog jtzik. a II
crkvi nije jo dosta dugo bilo pismenosti u narodnom jezik\!.
osialo je staro glagoljako podruje i jtdino. na kome se II
prvim sloljtima pisalo. tak o da je hrvatska pi5menost i knjiievnost n aj~ tarijcg doba sva napisa na u kra; e\'ima na srednjem
i sje.vernom Ja dranu i u n jegovoj neposrednoj pozadin;.
l
T" "l.A XI'
N rvats ki su sc glagolja; isprva ~ Iu 1.il j istim crkvenim j

knjievnim jezikom kao i Srbi. Makedonci, Bugari i Rusi, iakn
jc On $ vremenom li pojedi nim glasovima. oblicima i i.trazima
bio prilagoden pojedinim slavenskim jc~ici m a. Poslije je, najprije kod H rvata. a tatim i kod drugih $Ia"en~kih " aroda prudTO li knj i!evnos t narod ni govorni jezik. Iak o j e ve od X. st.
mjcsto glagoljice poela kod Ju!nih Slavena prevladavati 6rilica, na hrvat skom glagoljakom POdruj 11 ostala jc i dal je li
upotrebi glagoljica. koj a je s vremenom li rlr~atskoj mjest o nekadaJnjih obli h dobila uglaste oblike pod utjecajem suvremenog
latinskog pis ma .
H rvatski su glagolj ai, ud c<lvaj ui svoje knjige prema zapadnom o bredu, prevodili one d ije love. koj ih ni j e bilo u istonoj
crkvi, ~ latinskog jezika. a dijelove zaj edn ik e jednoj i drugoj
crkvi (to su bili. na pr" te kstovi iz evand clja. psalmi i sL) un osili &u bez prom jene ona ko. kako su v e~ u Moravskoj bili prevedeni 5 gr k oga. Kako su se poj edi ni spisi. prevedeni u staro
doba, iiri !i u prijepisima u sve spo menute slavenske T.emlje.
na laze se ka tkad u svi m ti", knjicvnostima is ta djcla. esto
sauvana u mn OGo kasnijim prijepisima . Z bog s linosti jezi ka
i rila 5U sc i postije pojedina d jda vrlo lako iz j ednih u druge
slavenske knjievnosti. Buduci da je najstarija slavc nsb pismenost nastala u " eti s organizacijom cr kve. razu ml jiv" je. da
se "dik dio stare hn'atske pism enosti sastoji od crk veni h k njiga.
a usto ud razli itih ob janjenja i gO\'o ra c rk ven ih otaca. propovijedi i drugih spisa potrebnih 1.;' teolo ko obrazo\'anje sveen
st va. No os im toga su ve II Moravskoj bili po~d i prevodili
s gr k oga i druge sl)ise. nanx: ilo apokrif ne p ri~e, u kojima 5c
o ru!iitim starozavjetnim lici ma pripovijedalo kojeta. ega
nema u slubeno priznatim (kanonskim ) crkvenim <ljel ima. Osu'
bito su lj ud i rado itali a l>oka l i p tike spise (ot krivenja. vide nja).
u kojima se pril)Qvijedalo, kak o su poj edina li ca jo! za i\'o ta
imala priliku da vide pa ka o i raj. Tako II pri~i ~Hodcnje bogorodice po mukama (u hrvatskim rukopisima .GoSlloja hodila
po m ukah ) bogorodica. vodena od a rh i5tratiga .. Mihaila. I)rolazi paklom i Ulo!i svoga sina. da olaka grcnicima muk e. Ti
s u f antastini spisi nalli i va odjeka i u narodnim pjcsmarn:l i
pripovijetkama (Ognje na Ma rija u pa klu). Drugi su popul:' mi
"
.....
... -'.~ . "
OI vh
erlfv. s v. DOni,. u Zadru (IX. st.)
'"
TAHLA X\,I
t. j. itija svetaca, II kojima jc crkva

idealizirala borce za vjeru i mu enik e. Kako su li spisi prikazinli btklld djeli ivot pojedin ih li nos ti , pa i ivot 7,emaljski
rod bili hagiografski
esto
SpiSI,
grdni ivo t prije
obraenja.
bilo jc II pojedinima od njih

ele menata i ivih slika iz ivot.:., tak o
i razliitih novelistikih
da su ljud i \a djda. iako pisa na 6 o itom vje rskom tendencijom.
itali slino kao kasnije pripo,ijetkc i rom::mc.
U staro je doba prevedeno s g rkoga na staroslavenski i
vie romana i pripovijedaka, od kojih l pripovijetke .. O prcmudrom Akiru_.
"
I
-
--"
-,.,
o
o
"
o
-"
>
>
U m j e t II o s t. Iz historijske tame , koja se razastrla II VII.

i v nr. sl. nad Dalmacijom i Panonijom. javljaju se rijetki umjetni ki spomenici. To su u prvom redu fragmenii skulpture iz dalmatinskih f; rOldo,'a, koji nose os novne karakteristike ka sne antikae umjetnosti IV. do VIII. stoljea. Gubitkom osjea nj a za
volumen i prO$tor, za materija ln os t biljne ornamentike i likova
simbolikih ptica i ivotinja iskazuje se sve ogranieniji umjetniki odnos prema s tvarnosti. Posvemanje nestajanje ljurbkog
li ka. postepeno gubljenje SIvarne sadrajne vrijedno~ti p rikaza
i dalja linearizaeija svih moli\,:1 nagovjdeuje novu etapu umICIn i kog oblikovanja , u kojoj linearni ornamenat. njeg""; pieteri
na plohi postaju osnovnim sadrajem ; glavnim zadatkom
skulpture.
Niz bmenih spomenika i~ Splita, Ka!td-Suurea. Trogira.
Zadra. Nina i R aba poka~uje r azliite stupnjeve prijelaza u tu
pleternu etapu, koja nastaj e u VIII. st. ka o produkt (blj e lineariz aci j e ; cnmtizacije antikni h ornamentaInih i simboiikih motiv<l. Jedan od njih , sarkofa g Ivana Ravenjanina (V III. SL). predouje taj prijelaz na oevidan nain kar<lktcr;stinom promjenom
skulpto rske obradhe j ednog dijela sVQje dekoracije; ponavljajui
po etvrti put kasnoan tikni dekorativni mo ti" kosog kri!:: od stiliziranih liljana. kl esar je donji dio stabljike rastvorio u tri paralelna prutka na nain, koji e sve do XL st. obiljdavati skulpturu u Hrva tskoj.
Brojni fragm~nti skulpture 5 p1cternom ornamentikom
na podru ju Dalmatinske Hrvatske (ka o i oni, znatno rjedi.
sjeverno od G"ozda ) pripadaju uglavnom crkvenom namjdu.ju
225
od kamena. Tom ornamen tik om ispunja\'aju povrine oltarskih pregrada s Irokutastim zaba~ima nad !,rolazima; olt~rsk <'
ci borije i razli i te kam ene grede , nad v~~tm k.e. U I. X . I X. st.
karakterizinI skulptur u strog' geometTlJskolmcarn, kurak!er,
kome su podvrgnuti i pojedini si m boliki likovi ptica i ivotinja.
Uporedo s pleteroom ornam entikom - kako 1'0 vremenu
(od V III. do kra ja X . st.) tako i po svom ~mjetni~k~l~. maenju
- ni u se u Dalmaciji brojne crkvene grad e~me, ponap: l ~e m.alene,
zid<lne grubo lomljenim kamenom. s estIm nepr<lv, lnos tnna II
tl orisu i konstrukciji. Neke su od njib male, im provizira ne bogom olje u gradovima, gdj e se stan ov nitv o znatno prorijedilo.
a mn oge su gr<ldene od ostatak:! pri janjih gradevina, na nji
hovi m ruevinama ili se nadovezuju n;t sauva ne dijelovc stao
rijih crkvi. T ako se malena crkva sv , Martina u Splitu smjestila
u hodniku izmedu zidova sjevernih, zi<ltnih vrat" ~ Dioldecijanov e p alae, l a grad n ju nebdanje crkve w. Marte II Biaim~
u Solinskom polju (koja se spominje 892) upotrebljeni SH neb
sauvani dijelovi prijanje crkve. a crha iz 1): . sl. II Riinicama ispod Kli sa (gdje je na en fragmenat oltarske pregrade
~ imenom kneza Trl'imim) tck je n6to preu :"ccna ranokrbltsb. kapela.
Povezanost tih gradc\ina s pri janjom fazonl arhitektu re
ne oituje sc sanlU II izravnoj vezi te vrste, nego i tl nainu gr adevnog obli kova nja. koji se nad ovezuje Il a n.ep~srednu batinu
U oblikovanju osnovnih grade\'nih tipo\'a. kOJe JC crkvena arhl
tektura preuzela od antikn e profane i sakralne arhit<;:klure.
znatno smanjenje prosto ra i opada nje gradevne tebnil;e IItIIn
stoljeima izravn(: je posljedica histori jske sit"~~ij e . to je stvoren" rasplldom robovlasnike ekonomsku-dmstve nc struktu!'c:
H istorijskim razvojem novog slavenskog etlll kog elementa :
feudlll ~og uredenja pojavljuju se " arhito::kturi postepeno nOVI
obl ici. koji na laze s" oj puni izraz u epohi roman ike.
U crkvenim se g raevinama VIIJ.-X l. st. II Dalmaciji
javl ja ju _ ll? oba osnovna tipa crhcne arhitekture : eenlr al~i
(sredinji ) i longitudi nalni (uzdun il
takoder crkve, kOJe
predstavljaju odreden spoj tih d'aju tipuva, t . j. nad jedni m
poljem IOll'''itudinalnog prostora uzdi e sc ll,:anj a kupola. Medu
gradcvi nam"a s longitudinalnim osnovnim t ipo m prevladu ju
226
jednost .. vnc crkve s jednim brodom (na pr. Mutimirova cr kva

ko d S\, Luke na Uzdolju ), ali sc javl jaju i trobrodne bazilike.
koj e 11 smanjenim razm jerima opetuju ta j osnovni crkve ni tip
(na pr. crkva sv. Barbare u Trogirll iz VIli. s tol jea. koja
je izgr<ldena ka o pravilna trobrodn a bazilikn sa stupovima i
sl'odovim;:. ali je iro ka svega ndto preko pet met;:ra, od cg~
na pobone brodove otpad;: po j edan metar). Osobito su brojne
gr"dc\' ine s centralnom osnovom, koj e je prijanj;: crkvena
r,rhi tcktur;: upotrebljavala za baptisterije (krs tio ni ce) il i gro bi ne
<;rkvc, ali se ta specif i na namjena II lO vrijeme esto gubi. ta ko
da se (.:-: osnove upotrcblpvajll i za izg radnju obinih crkvi. To
su pretcno graevine krun og tlorisa, raZl i iti trolisti, etvero
lis ti, e~terolis ti (pa i j edan osmeroli~t) , kod kojih sc tr i ili " ie
apsida-ni~;: grup ira oko sredinjeg prostora (na pr, crkva S"
Nikole II N in u i sv. T rojice u Splitskom polju). Meu ti m cen tralnim graevinama istie sc svojom \cliinom crb" sv. Donat .. u Zadru (u Srednjem vijeb! posveena sv. Trojstvu), koju
spom inje vc Konstantin Porfirogenet. Visoki zidol'i te crkve
poi"aj" llU f .. agmentima rimskih gradevinn nagomilanima na
ploniku nekad .. njeg forum;; , ohlikujui !: runicll, iz koje izl aze
na jednoj st,ani tri pol "krune "1'5id",. Se~t velikih pa etvori
oa~tiil stupaca i dv~ stupa pred il.ps idarna. pos tavljeni II krug.
!'odr:l\aju gornji kat, crkveni prosto r ;:a katekwnene. Od g raaevinJ. kojc li ~c h i sjedinjuju !ongilldinalne i centrnlnc clemente, na j bolje sc 5auvala u svom prvo!;itnom obliku (X.-XL
sL) crkva sv. Pci.ra u Priku kod Omia, ija je kupola iz vana
sub-ivena e t vorokut nim tamburom, a niz drugih. vik il i manje
sacuvanih crkvi tog tip" svjedoi o n jegovoj irokoj r"~prostra
njenost;.
U vezi sa stabiliz<!cijom feudaln og llredenj~ u X I , sl.. je
takoder sn'-lbn r .. zvo; um.ielno~ti, koji nalazi svoj izra z u ,7. grad nji niz;; monumen!Jlnih c~kvi i \I poste penom pribliavanj u
SI\'1~ rno sli, ~to sc u skulpturi oituje u postepenom napu.itanju
ap straktne linearne ornamenti ke. Time otpoinje p rva vclika
epohO"! li razvoju srednjovjekov ne umjetnosti - romanika .
Taj novi umjetniki odnos prema stvarnosti, koji sc u to
vrijeme nun o ostvaruje pomou rciigiozne tematike, obli kovanjem odreden ih li kova i zbivanja, najprije se odraav .. H ras-
227
tvaranju geometrijskih tropruta tl vCs-da bitne vilice. pa sc u

XI. st. ponovo javlj::. i ljudska figura kao osnovni la uraj T( '_
ljda. a ornalllentika (koja je pri je pokrivala cijelu plohu) JI"stepeno se puvlai na Siim obrub. P rc laznu CI'I)'II od ornalllen.
talnoga prema figurainom obli ko"anju poka zuje. nil primj er.
rel jef s likom "Iada ra iz kT$tio nice u s])lits koj katedrali i reljef i
I bibli jskim pri zorim1!
iz Zadra. Na njima je ljudski lik jui,
oblikovan k a rakteristinim pa raielnim po tezim a. kojima se ispu
nju"a la ornamenti rana plohn, ,I\i rloskora ti liko"i ]lostajll "O
IUl1linozni ji. a od nosi i7.lnet1u njih sc sve realnij e ostvaruju obi
Ijcujui dalje kor:lke na putu k veliki m djelima romanike
skulpture XIII. stoljeta.
lo~ u drugoj polu vin i X. st. opa:t\ju st:
arhit ekturi Dillm;i'

tin ske Hrvatske znakovi. koji govore o POS\epen0m dozrij('._
vanju novih gradevnih koncepcija. povea nju erkvl'nog pm _
~ tora i poh<ol HalJju grad e"ne tehn ike. Mjes to stalne redukCije
ba';ti nj enih grade" ni!:' tipova. koja je II pOletku tc epohe ka rak terizirr:la arhit ektu ru, poi nje njiho\'o nuvo. dalje oblikov:lnj\.
Vanj ski se zidni plat 51'e vik rl a~ t ik i oi ivljuje (n;: pr v ijencima slijepih lukova), a i u <)blikonlllju same ~radevnc ma~r
javl jaju sc nov i elementi. Tako se "et kod erI-vl' na ..Gosp inom
oto!;u* u Solin ll (koj u je \ 1 d~ugoj polovi ni X. st. podigla kr;: ljica .J elena , ij a je nad gro bna ploa n aena !nedu ostacima lc
crkve) javlja j u tornjevi na proelju. s obje stra ne oh'oreno;;
narteksa (predvorj a), st"arajui nov gradev ni tip, koj i se javlja
u monument alno; izved!.i i kod nekih bsnij;h fUll1an iki h katc-
drala (na pr. \I Trogiru ). U vezi ~ rlaljim ojaa n jem crkv e i
proirenjem n jenih redova podie sc u Xl. stoljeu niz velikih
trobrodnih erhi oko Knina. sjediha hrvatskog bisk upa i dvora
(Biskupija, Stupovi). u grado"i ma (Split, Trogi r. Biograd na
moru. Zadar, Nin, Krk, Rab) i izvan njih (l a i. Kri lo-jesenice).
J edna od tih crkvi iz XI. st.. S\. Peta r u Supetarskoj (irni na
otoku Rabu. sauvala se i do danas u svom nek lldanjem obliku
jednostavne, tro brodne bazili ke skladnih proporcija. sa tri polukrui ne apside i s k arakterist inom ran oroma n ik o m dekoracijom
zidova i proelj a.
2"
II
Kao sastavni di o z::.parlnog proelja (na pr. ruevina crkve

S" . Spasa na vrelu Cetine) il i uz crkve javljaj u sc u to "rijeme
i zvoni ci. T i S\I rani l.vonici joJ jednostavni. zahoreni i nerdlanjeni m:J.lim prozo rima (nil pr. uz crkve sv. Ivana i S". An drije na Rabu i n:J.d malom crkvom u zidu zap:J.dnih "rata Diokleeijnnove pala e), :J. poslije se razvijaju u bogal e ikiteno
railanjene zvonike rom ani k ih ka tedrala.
Ra zvoj arhitekture i skulpture II Dalmatinskoj Hrva tskoj
os tav io je Zil sobom dugi niz spo meni ka: nap ro ti". o postojanju
crkvenih graevina u vremenu od IX.-XL st. u Panonskoj
H rvatskoj sv jedoe samo pojed ini fragmen ti skulpt1lre S pletemom ornam enti kom . T akvi su fragmenti nadeni u Sisku i Loboru, a s podruj a Srijema (Ilok. Bano! ta r. l"!akovae) potjee ne kolik o fragmena ta skulpture. kod kojih se pleterna ornameotika mij cia s fi g umlnim i bilj ll im elementima na nain. koji je
karakt er i stian za kra j XL i poetak X II. sto ljea. Gra evi ne,
koje se spo minju u dokumentima tih stol jeta, ili su propale u
tatarskoj provali ( 1242) ili su nes tale $ vreme nom, za kasnijih
pregradnja. Potkraj XI. st., kad jc osnovana bi ~ kupi ja. otpoela
je v jerojatno i izg radnja prvobitne zagrebake ka tedrale. koja
je bila posveena tek g. 12 1i.
Nasuprot vdikom broju spomenika a rhitektu re i skul pt ur e
II Dalma ciji rijetki lU spomenici slikarstva it log rudo h! ja. U
zada rskim se crkva ma sa u vao niz fragm en3ta fresaka iz XI.
i XII. st.. medu koj im;, se is t ie prikaz .. Kri sta \I slavi _ (Majestas) u kapdi smj d tcnoj u najd onjem spratu lornja crhe
,,'. Mari je u Zadru ( lJ Oi).
Iz i$prill'a, u kojima sc spomi nju raz lii ta darivanja crkvama, ka o i iz razli i tih relikl' ija ra i ukra e ni h cr kvenih knji ga,
moe se najzad steti i odreden uvid u stanje umjetnog obrta II to
doba u Dalmaciji, odakle uglavnom i p Olje u spomenici. Na elu
iluminiranih ruk opisa stoji Splitski evandelistar iz VIII. st.,
pisan na roitom I'arijantom po!u uncijalnog pisma u nekoj lokalnoj radionici i s inicijalima, koji su iski te ni jednostavni m
ertefima. Iz X. It. po tjee jedan ~ P a ssi onal e marl) 'ru HI, iz
prve polovine XI. st. kodeks splitskog dak ona Majo na, il I kraj a
XI. st. evandelistar iz Osor:J. - sve radovi , koji sc kreu u sferi
j uin ota1ijanskih mon tekasinskih i tapadnoe vropskih ut jecaja.
Srebrni kovei ~ relikvijiuna sv. Asda iz Nina (IX. st. )

iskien je jednostavnim i plitkim ornamenial n "-simholikim
ukrasom, koji odgovara opem stanju umjetnikog oblikovanja
u lo vrijeme. a razvijeniji figma lni ukra s pokazuje relik"ij~r
SI'. Oron<;a iz Zadra. koji je u svojim bitnim dijelovim~ nasta o
vjerojatno potkraj Xl. ili u po.etku XII. stoljea.
K spomenicima monumentalne umjetnosti tog razdoblj~ pridruuju sc i nalazi II grobovima, nakit i oruje. Najde sc
pojavl juje lini nakit - naunice i prstenje. erdani i narukvice.
a \I nekim grobovima i karakteristine ukrasno: ploice iz livene
bronce - predice remenja i razliiti privjesci na odjeti. Ti S\l
prilozi, u golemoj veini. proizvodi domaih zanatlijskih radionica. koje na specifian n a in varir~ju antikne tradicije u obli dma i ukrasu. pri emu su radionice u Primo r ju bile na mnogo
viem stupnju nego one u sjevernoj Hrvatskoj. Od nakita najbrojnije su nau nice s privjescima zvjezdasioga i grozdasto"
oblika. jednom ili vie jagoda na karici, ukra e ne filigranskim
zrncima. koja sc II slabijim izvedbama imitiraju kod samog lijevanja ispup<::njima u obliku sitnih zrn;t. Posebnu grupu prcd .~tal'ljaju nalazi ke~teljske kulture. tj X. st. grob ni prilozi na
jugu, u \"czi ~ jaanjem crkve ne organir.acije, postajll sve siromaniji pa u XI. st. postepeno nestaju. a na sjeveru s<.> pokopavanje mrtvaca s prilozima odriava i kasnije.
I u srednjovje kovnoj Istri razvija sc umjetnost na temeljima kasnoantikne civilizacije. U tradiciji kasn e antike sagradio je u prvoj polovini VI. st. biskup Eufrazije znamenitu
baziliku u Pore<1. Na mjestu starih bazilika iz IV. i V. st. sagradena jc nova trobrodna gradevina ~ polukrunom istak nutom sredniom apsidom i manjim polukrunim, u etverokm
upisanim. pokrajnim apsidama. s monolitnim stupovima. koji
dijele lade. Na vrhu stupova su kapiteli klasinih oblika, odnosno u obliku kotarice ili ukrasen; stiliziranim figurama ivotinja, a iznad kapitela su nmeci (pulvi nar) s monogramo m bi skupa Eufr<1zija. Uporedo s bazilikom ~agr<1deni su atri j s arkadama, krstionica i kapela za VTtnje biskupskih slubi (eonsignatorit,m), a ncto kasnije dograen j e mauzolej. U unutra njosti bila j<.> bazilika ukraena mozaikom. koj i se sauvao u
apsidarna. Srednja apsida predstavlja rem<"k-djelo ranok r ::tu230
skog m ozaika. Uz razliite svetake likove, na njemu je i lik biskupa Eufrazija, kao i natpis o gradnji bazilike i mozaika, koji
sc prelijeva II bojama i blistavom zlatu. J pod je bio ukraen
arenim mozaikom kao u stariiim bazilikama.
Osim toga spomenika. jednoga od najistaknutijih iz ranokr anskog vremena II Evropi. postoje II Istri ostaci mnogih ran okranskih graevina. osobito u okolici Pule. One su poslij(
pregradenc i noso: na sebi tragove razliit i h stilova (katedrala
lj Puli. crkva u SI'. LOl'rcu Pazenatikom ), ili su sc sauvale
samo u nekim dijelovima (po krajna ka pel a veli ke bazilike, danas
SI'. Marija dc canntto II Puli), ili su potpuno nestale, a samo Sll
im ~e tragovi sauvali u temeljima pod zemljom.
Gradevni oblici ranokranskog vremena zadra l'aju se i II
ranom Srednjem vijeku, i tek gdjegdje sc javljaju osebujnosti
svetita sa tri polukrune apside, a ec jc sauvan ranokran
ski oblik gradnje s ravnim zavretkom bez izboene apsid e. I tc
su gradcvine veinom nestale, pa su sauvani samo tragovi pod
zcm ljom.
Kod Vrsara (blizu Porea ), na otoku Vdiki Brioni i ko d
Barbana povie PuJ e naden;] je , vjerojatno staroslavenska. keramiku. t. j. glil)c n( posude radene iz slabog materijala bez kola
ili na kolu, s istaknutim rubom i ukrasom od \'alovite crte i to
kica te sa znakom radionice na dnu posude. Kod Barhana je
naeno gradite s ostacima utvrda i g robQvima , u kojima su uz
skclete bili razliiti predmeti materijalne kulture. Na sjeveru
Istrc kod Buzeta naene su naunice slavenskog tipa , a du cijele obale, pa gdjegdje i u unutranjosti, sauvao sc tropruta~ti
pleter kao lIkras crkvenog namjetaja. T i umjetni k i oblici ka rakteriziraju umjetnost Istre VI I1.- XI. st., kada troprutasti
plder prelazi u romaniku viticu, a figure ivotinja imaju ve
sasvim romanike obl ike (Sura n, Mutvoran). No tradicija troprutastog pletera odrava seio dugo na Kvarneru pa sc \lZ
bsnoromanikc lavove (Rijeka) na lazi i na portalim~ gotikih
oblika (Lovran).
231
IZVO RI I LITERATURA
I ~ " or i. Svu p isanu izvornu ,radu ta h rvatsku historiju do Xl!. st.
o bjelodanio je f. R I t k i 1871 ))Od naslovom: Th;>cumenu hiSio rillc throl'
licae pe r ;odu m 80\;(11,18 '" iIIust nl;' (MSHSM VII). Tu jc ,radu podijelio
premI vrsti i Y rcmcn~kom red ... II tri skupine: l. Acta, ja,'ne i privalnc
isprne; 11. Rese . ipll cl synodal;&, spi"; erk~cn;h sabora ; 1\1. Excc rpU t
scriptoribus, kronolo!ki poredani odlomci hi slorio,r3r~ih izvora, od nDj
tarijih ,"ijesti O Slavenima kod biu ntskih pisaca do dolnkl A(p.dovi~
OI h'Y3lSko prijest olje . Premda jc ta !birka II ponekom obzi ru ustarjela
i uhlije"a teme lji tu reviziju, osobito u metodikom pogleu, oni je i
anas jo!; j edina svoje vrSle. _ Dop un j uje je zbi rk. R a k i - /II i k I Q.
~ i . Novon odeni spomenici it IX. i XL SI. tU panonskom or"nku. bu gar
'k u I hrvatsku poviut (Surine JAZ U Xli, 1880).
NatpiS(! na kam ~nu. k oji l U podjednako znaaj ni za upoznavan j~ :
politiko!:. i umjetni~kor 'IZvitka, Raki nije unio U s"ojl Docunlen , ".
Tu jt p razn inu l ek 1914 popunio F. S i l i u svom Pr i runiku i.vot~
hrv. lske histo rije I, \, objelodanivli u njemu s,'e dotada pronaene
natpise I upise do r. 1100 (u ' aksim ilu). On je, osim loga, u i~tom djelu
ponovo izdao najvainije isprne i listine od pOlka Vl. SI. do r. 1I0i.
hd.nje nekih ispnv. s faksimilima i prijevodom p riredio je 1925
J. N. g r, Monumeni. Dip lomatk. I. bprlve iz doba hrv.uke n..odne
d inastije (usp. reeenziju V. NOVIki, Na~ prvi faksimi lija rn; diploma larij,
Jugosla"en ska !"ji,, 19'26, l, 5). Jedan od najznaajnijih izvora u dru
ltvene odnose u Hrvatsk oj Xl. i Xl!. st., karlu\ar samostana 1\'. P etr~ u
Sclu, p-onovo j e 1952 izdao, zajedno I laksimllom i opsenom rup ravom,
V. Novak.
Ni jedna od daud. pozna t ih I,p rava ni je se sauvala u originnlu.
nego u prijepisima sa mostansk ih kartul ..a, u koje su pojedini sa mo
stani obiavali unositi p r ijepise svojih darovnka. Neki su prijepi$i
razmjerno kasno pos~.li, p. su. na primjer, n ajstarije iSll rave Imuo, .
Trp imira i Mut imira iz IX. st. o~le do n~s t~k u p rijepisu iz 1$68 (usp.
L. K a ~ i~, Prijep;~ dviju n'j sll rijih poveljI iz h rvauke povijuti, V AlIO
ll, 193034, izdlo 1940: M. B. r I d., Dvije nak vladlrsk~ isprave,
Croalia sana 14, 1937. j pos. 1938. nekim promjenama u fillnju: J.
N. t" y, Hrvatske kn t1e \"Ske isprave u svijetiu dosadanje nauke, VOA
I
,
VIII, 1939, i IX- X. 1941). Zoog tog., ito o rigin.li Isp,,'" d.;o XI I. SL
uopt~ nl: poSloje, ve je R a ~ k i sma t rao neke ispra"e sum njivi ma (usp .
Podmelnute , SUlnnjive i p rerartjene lisIine hrvauke do XII. vieka. Rad
JAZU 4;" 18i8, i IZl>r~"a k k mojoj raspra"i: Podmetnu~e ... iSlo ~ 8,
lm). O vjerodostojnosti nel'ih ispra,'. rasp ra"ljalo $t i u lI()\"ije ,'ri.ieme.
na primj er, O iednoi ispravi krJlja Zvonim ira iz lOi8 i jednoj Sljep]n I
II. ix 1089 (usp. V. 1\ o ,. k D'. splitska falsifil,at. XII. stolje', Strena
Bulkia" . Im, i Anali,." ra,,'uda '.e malja manISt ira sv. Benedil". u
Splilu. VAHD XLVll-XLVlII. 1924-25, prilO!: IV; L. K alit, Jo! O
darovnica ma ZvonImira i Stjepana II. ko\udricama sv. Ben~d ik1R "
Splitu. VAHD XLIX. 19'1ti- 27; M. S u r fl.)", O prodoru slavenskih plcmeuskih us~a"o,a. Ov;je iZ"orne isprave hrvnukih kralje"a. Oblor 31.
l. i l. II . 19:!4, i D"ije liSIine o hr\'a~kim kraljevi ma. islO 12. \'. 1!r"..81.
Autentitnos t knete,"Skih ispra"a iz IX. lit. sl"'io je u sumnju D. !; ,. o II
(I\rivotvo rine o SVelom Jurju Pu t aljskom, VIIAD, N. S. XVII. 1936. ;za"l"
19-10), sli .it u tom mi;JjcnJu oSl ao do danos os~mljen. (Usp. takode.
kral.k prik81 _Diploma t ike kod Ht\'~lac od J. N a gr. u H. E .. S....
Diplomatika.)
}>O$I;Je izdanja izvorne grade u navedenim djelima RakOg" i Si~ia
pronaden je jo~ SIImo poneki nov izvo r u k.menu ili ru kopisu. Tal,o j~
u Sopo tu ko(] Be nkovca iskopan i najnoviji, etvrti natpis s imenom l,nH'
Dranim; r~. koji je uSlO i najznaajniji (u$p. S; II t, O novonadenom spo
me niku hrvatSko!; I\nc~" Uranimir". Novosti 5. V. 1929, i faksimil u knj izi
Lj. K a r~ m a n O. Ziva starilla . 1943). Od n ovill piunlh i~vofa ;Sli.:c se
prije sveg. tr.ktal b<:ne(]il<tinea GOHschalka. De trina DeHale, it .rerline
rx. sl. (usp. 1\ a t i , Saksonac Gousehalk na (]\"Oru k neza Trpimira. 193~.
s fakSimihma odgOVarajuih mjesla).
Z. nzv;tak male rij.lne kulture osobito Su vailll 1I,laziSt~ n Mr ~
vincima. u Smrdelji ma kod Sk radina i u Trilju nl podruju D31malinske
H rvatske, le u Ul.itlom Brd u na pod r utju P anonske H rva tske. O hm nat~.
tHtima usp.: J . B . u n I m i d, G roblje XI. s t olje~ u Bijelom Brdu k()(l
Osijeka, VHAD, N. S. VI!, 1903--04 ; Sluine ranog srednje:: ,ijek. i.
Hrva tske i Slavonije, isto VIII, 1905; F. I ,. a II i f e k. IZ"jduj o iskap a nju
nekrop-ole u Bijelom Brdu. Lj~topi s JAZU 55, 1949; Z. V i n s k i, !\ izvje
'laju o iskapanju II Bijelom Brdu, HZ IV. 1951; K a ram3n. lsko;>ine
d ru' lv o Bihaac u Mravineima i st "rol\ "'ol~ka rroblja, R.d JAZL' 2G8.
1940, l Swrohr\"atsko groblje na M~j(]an" . Iwd Solina. VAHD Lt j DO .
1936.
Suvremeni historiografski izvo.i dom.teJl" porijekla ne pos!O.i~ za lO
razdoblje. all su M: u nekim k asnijim ~pisim8 ut""a1i razliiti podaci "
tadnjim dog.dajimo i lino. t ima. Histo r ia uloni t anorum po~tificum~,
koj. je _ p rem a najnovij~m miljenju - nastala u XIII . ~t . ali j~ njuin
najoti r iji rukopis mladeg postanka (ndto prijt XVI. st .), udra'a. ul
o$tllo, spiM: splilSkih sabora X. st., nek. papinska pism, i op:. Zvo ni mi
233
232
rove sm rt i (usp. S. G
,I,
Rad JAZU 283,
.(951 ). ~rjje je ~rcvi~davaJo .ml~Jje llje. da ok t lj sp;s ~ mo pro,irena ,

,~\er~hra.na . H.sto." .a nlonJt~nRc aThidakon~ splitskog Tome i" d ru i:C
jolo',"c XlIl. SI.. ah jC d.na~ do);~""no d" ,'c ~ ,aTlJ'.,al'aJCllnp .
sao
~~l" nepow~ti pisac, koji se koristio istim predlokom kao j arh .
Toma, .'h motda i Um Toma. koj i se njime 11051,,1;0 kao konceptom U
kOn"~~1 tekst Svo!:,a ~CJI. Premda arh. Tomi nije II svoj tekst ,,"io i~O'
menuti dOkumenl"~' mate rUal (kao ni kataJo/:, splitskih biskupa; dr
!to sadrhva,. 'ukoP' s HSP). Il njemu ima dosta PQataka 7.a historij u
lI .va.ta od nJ'))o,'o do~cljcnja do IJ i!'ovora S nc.iomallom, kojJ do " o~j takotl er, I HSP. Prem" tome nije n i tekst tOIP' "J,'ovor~ _ u preraenom
obh~u. u k~m~ le sa.~uvao ~ stariji od Xlii. 'tolje~. Opis nuilne smru
kraba ZVOlHm.".,. kOJI donOSI HSP (ujcduo J njca:ovim 10bolnjim cpila.
fom). ne ralhkUJc se U usnovu od upisa, koji je najkunije u XV. SI.
dodan 23 .. gl. hrvIukoa: prijevod~ Lje top isa popa Duklj~nina (t. z,'. Hrv al.
sk a krOluj;a) ~ leoji .ie _prij~ bin jedini te vrSle. Najzad. i san, Ljetopi s
pop~ Duk ljanma (v. b,b!. Ul POj(!. VI I) donosi po neki. vi~e ili manje
P?Ulda" podatak ~a hrvatsku tusluriju do XII . st., pa !t iskljuivo nA
lIJemu o!<O,vala, U Z .?SI310, i rekonSl rukcij~ lobolnjeg sabora na Dm'anj.
skom POlJU, uz kOJ' su donedavno vuivali kru nisanje k ralja Tomi.la,'''.
I~o danu. Je uSlalo spomin, pi t anje, mOI:" II se smatrati autentinim
pod~c, tobonje .Chrono loJl'ijec lagrc1>ako{l' I<anoni),a. uhid~J,ona I!"n.
r.'k~J,' h'ana 'z XIV. st.. koji Su puznati i sklju~i"o PO djelima B. A. I(rtt .
h~I .. ~z dr~ge polOvine XVIII . S t oljea. Vata" je osobito odlomak o Si~.
van'.J.' u ~I. SI., kojim sc od hrvatsk ih hlSlurib .. korist io R.fki, a u
nO~'Je vrIJeme ta~ode r Barad a. Ve je medut im V. K II i e u r ~sp.av,
Ocjena udlo.~aka 'l. ~K ronolol:ije iJi 1j~lopisa~ Ivana arhjdako,,~ (Progr~m
v~1. g""" ~z'Je zagrebake 1873-74) doao do ~nk ljutka. da taj Ijel opi,
n'Je !>ostoJao. a S II; ga je 1925 smalrao. ~lOvik. falsifik a tom P. Rit!era.
Vllez~v'~. Premda j~ i Um Ratki, pmlije izlaska Ktaite"t rnp rave,
oln ..~,o go r~ navedem odlomak kao nedovuljno pouzdan. ipak jt S II r.
r I. ~ naSIoJao da obrani nje ru"u au tentinost II ra spravi O f.agment"
"kron,ke gOrll'kol: arhiakonn " . ,," (na mo d ..jezik u. Sz.hadok 19(4).
.
Kao ~anj ~ viie s uvre me na sVjedoanstva dolaze. dakle. u obzir san,o
<Uda Sl ra mh p"'ca. p rije s,'e;a hiuntskih. a utim frana~kih i mletafkih
(u~p. R: a k i . Seriplores re rum Chroaticarume pred XII . toljelem Rad
JAZU 51. 1880).
'
ll" j a a. H,stona S1I ton it,na maio.
fl"., .. ,. ,
Od bizanlskih pisa ca glawli je ;z,"or z~ (lol:.daje do s redi ne X_ Sl.

~ o ~.~ I a n.' i n ~ or f ; r o I: t n e I .. Osim nekolil;o poda t a". u biogra fiji
'u,hJa l. ,afan Je sa mo n$l:o" Sp tS De admlni5t rando impe rio (\'. bib!'
u1. ,:,~1. HI). Za dru,",u polovinu XI . i poelak XII. st. ima ne~to vijesti kod
S, k'I'C~. o~n?snu K edren. (Bonnski Corpus), K ekaumena (,zd
" . Vmslbevsk' , V. Jernlel. 1896) i Ane K o m n ~ n e (najnovij~ izd_ n.
1...'ba l--lV. 1937).
Kriliki prireenu Zbirku izvora la h"'aH;ku povijest u doba

lizma do "kid~nja feudaluill odnosa 18-48 113U ie (u prije>odu) ,I. ~
HiS1o rij,k.
~;l.nk.
fet'da
i d n k.
za hrvatsku povijesI I. 195".
L II e r a I ur a.
l
I
Z)'
Za hr ... u kofran.tkt odno!t jedini su izvor _ osim ndlO malo

POdal.ka u Po rri rol:enela _ sa mo fr.nlt k i pisci, i 10: A n n a I e" r e /I n i
Fra n e or" m. Vila Ca roli Marni impe ruoris o d E i n h a r d a ; Vila
Hludovicj in1j)e.aloris od T h e g a n a (ildanja " MC Scriploru).
O odnOsima Hrvala i Ne retljan a prema Ve neci j i do g . 1000 do"o~i
n.jvik vjjc~ti I " a" D i 8 k o n. lajnik dufda Pel ra ll. Orseola, u ~\'ojoj
Mletakoj kro nici (izd. G. Montico!o. Cronache Venniane antichln'me l.
1890). Njegov je prika: nl$lavio u sredini XIV. SI. duld Andrija D ft n
d O I O (CI,roni<on Venelum, izd _ L. A. Mura luri. Sc riptorn rerum itati
carum XII. 1728: " ana je i njegov,. dosad neizdana. I. ~". Kratka kro" ik~l.
O IInatsko ma arsklm odnosim. na knju Xl. i " poetku XII . Sl
pi'u prije sver. madarske kron ike: Gesta Hunnorum ct Hungarorum o(i
Simona dt K~za iz krlj. Xlii. SI. iChronicon piel um \I;udo
bo" e n s e il XIV.,. (izd. l. Slent~leT)'. Scripl ores re rum Hunf,!""cP
rum l-ll. 193738). Podacima do 1099 dopunjava ih skitski benediktinac
Ga ulredO /1\ a I a t e . r n u svojoj 1-!iSlori p sicu la (;~d. Muratori V. 1124)
Prvi kritifki prikaz najs tHijel: razdoblja hrvat'ke

n;storij. do XII_ sl. d.o je "'on l. u i t (Lucius). Dc TCl!nO Oalmatiae et
Croaliae lib r i sex (16fi6). a nek~ pitMja iz to g ~ dobn "aU!IO je r>oslij~
njega obrndio Josip Miko cz~'. O t iu'um Croa t ia~ liber unus ( 1806). lj
mode rnoj h"'a tskoj hil1o riOI:T3fiji prikazali su to t azdoblje, u oklop~
opfe h"'~lSke histo rije. "ajprije T. S m i l k I a s. Povint hrvat ska 1 (1879).
izalim V. K I a i l, Poviest Hrvata I (1899) . ali su danas ob~ II prikaZ"
potpuno zasla rjela. Od d"ljih djela le vrste nam ijenjenih irol<onl krug"
it~b najl>o~natija su: R,. ti O r val. Povjed HrvaUke ( t904. 2. izd. 1924):
f. S; ~ i , H"'alska f'O\';je$1 1 (l9OCi). i Preg-l ed povikSI; hnal.kog na
rod a od najsla r;jih dana do godi ne 18iJ (1916; dru!:,o i p ro;';reno izdanjt
1920 ubu\ov3 a, kalO !. knj . dob'; do 1790); L K al ; . Prellled povijest;
Hr"ata (1938).
PO lO jc ~ i g i tc 191 ' dao u Ge~chichtc der Kronlen 1 cjelov;1 prika t
hn'a tske historije do 1102, on je najud 1925 objelod.nio svoju opsetnu
i naunim apa ratum snabdjeven u Povijest Brvala u vrijem~ na rod n il'
vladara. Premda je poneko od njeg-ovih m;~ljenja b ilo poslij e odhaenn
ili ba rem slavljeno" sumnju. pa se i on sam odrekau nekih s vojih Ille
di~'la, SPomen UlO je djelo i dana s jot usnovka i po lnn a 101'I(a za sa"
dnlji rad na Im'atskoj povijesti do Xli. stoljea.
Medutim. kako SC ~ilit u svom p rikstu Ol: rlniio Ul:]"'nom na po
litiki razvOj, njeg-o,u djelo n alali jo~ uvijek neO!lhodnu dopunu u zM
ajnom radu F. R a k o l: a, Nutarnje s tanje HrValske prije x n. ItOljf~
(R ad J AZU 7(1 i d . pos. 1894), u k oje m je Raki ocrt ao dru~lvene. eko-
235
"O"lshe, drb"nopravn. i kulturn e prilike u razdoL>Uu domatih vladam.

Tako jc ; taj rad Rako!:"a postao i~hodi~tem da lj ih napora, da Se prije
svega obja sni ekonomskO_dm.tvena struktura ranofeudalne h"'atsk~
drave , Toj je zadaCi namijenjen tako d er pri log J, D u t k o v i a, Gospo,
d"r~ke prilille kod HtI'ali, od ndjstarijega doba do konca Xl! . Holjea
(-"IVj XXI, 1912-13), koji ima uglavIlom samo historiografsko znaenje
i viu rasprav~. kOje se odno se na kompiicirano pitalIje o porijekl~
hrvatskog plems!\a. II ,'e1.i S osebujnom pojavom dvanaestero plem i kih
hratstava u doba razvijenog feudalizma .
Protivno mi ljenju Rakoga, da je pl emst vo kod Hrvata izraslo
orl:anski iz rodovsko-p lemenske zajednice i njezi". sla r je;inskog sloja .
V. I( I a i . Hrv"tska plemena od XII. do XVI. stoljea (Rad JAZU 130,
1897) povezao je to pitanje S drugim, nedovoljno ,asvijetljenim pitanje m
o doseljenju Hrvata, smatrajui, d~ su se Hrv~ti-os,'aj~ i pretvorili "
plemiku klasu, koja je otprije doseljene SI~"ene kao i stn rosjedioc~
preIvorila u svoje kmeto,c. Tako se pitanje o porij.klu plemstva
pO"ualo s dnljim oolunim pit~njem o postoj.nju slobodnog. seljako\:
sloja" staroj hr-'atskoi dravi.
Uz Hlaie>'o glediIc pristao je Lj , H a u p t m 3 rl n. potkrepljujui
ga novim nokazima (podrijetlo I"val sko)!" plemstva, RAD HA 273, 194~,
i H",.tsko p ra plemstvo. Ral.p ravc raH . Z3 zgod. i drub, ,'.de SAZU l,
1950: ",sp , ocjenu B. Gmfenauera u ZC V, 1951). Prema Hauplm.nnu je
pr,"obilno plemstvo kod H,,'at;\ nastalo osvojenjem, a plemstvo d,a
nae~IUO bratst. ,'a r31"'i lo Se iz njega nakn~dno od upanijskih i dvorsk ih
bs"ik., premda nije imalo "arotitih stalekih prava .
Pobijaj ui
lo mi';lje nje, M. B. r" d n, Postanal, h,,'at,kog plem

stva (CHP 3, 1943). odbacio jc tal<oder mi;]jenje RailO!:," i z.ldj,,<"io svoja
izl'l!"n). Indnjom, da u H,,'a tskoj nije do XII. sl. uope bilo plcmstva
kao staleo s osobitim pra"im~ , nego da je tell Koloman '\lstJnovom
dva"aest plemena razbio dOl3da~nju jed instvenost l""atskog plemensko;:
sustava i u njegovu okviru od dotad potpuno r~vnopravnih lanO\'a stvorio red o"ih posebnog stale!ko!,: poloaja< . Pitanje o porijeklu hrntskog
plemSl\'8 post~lo je time jO! kompliciranije, jer se najzad povezalo s daljim o!l'orenim pitanjem o autenlinosti i znMaju t. z,', Pacta con~enta
;z poetka XI I. sloljeo.
Pit~ nje o porijd,lu h"'ats](og plemstva dodiruj u tako er pravni
histor iari, koji napose istrau .i u oblike pravno!,: r al\'oja u Hrvatskoj
do XI!. stoljel'a, U najnovijem cjelovi!om prik~zu Usl"vnog prava Hrvat ske narodn e dra~e (Rad JAZU 265 i 266, 1935 ; 1939) M. L 3 n o v i t'
daje dosada najpotpuniji pregled ja,'nopr."nih ustanova i uredaba "
hr"olsl,oj dravi. Prije njega \linio je to M. I( o' t re n i . H"'3ISk3
pr.,'na povijest (1919, 2, il.d. 1923), a neposredno poslije. u irem okviru
historij.l<og zbi,'anja, .Ii s mno!!o nedostataka. i A. D ~ b i n o v i ,
Hrv~t~ka dr'""n3 i l!rl,'na povijest l, 1940. N~ osnoV\l materijalistikog
236
historije poku","o ie da tu zadau IsplIni D, J n n k o,' i u

udtl)eniku Istorija dr~al'e i prava naro{]a FNRJ I (1948, 1952'), u kome je
najveu poinju obratio hrvotskoj r"l)ofeud~lnoj dravi .
slwa~nja
OSim r8zlika " pilanj u drulvenih odnosa do XII. st., II hn'r.tskoj

higtorio!!rnfij; ima vie spornih pit~nj~. kOja .u \'i,e ili manjc v""nn '"
tol< l"vat~ke pO>'ijesti u lo ,n rndoblju i u d,,]joj budunosti. Prij e svega
je lo pitanje o vrcm~nH i nainu primanj" Itr.anslva u HnOlO, rjc'cn.ie
kOjc!:" sc " ~ .i"~c povezuje sdatiranjem h 'ullU Ro"enjaui"" i n,iego" ~
-sorkofaga. Proti"1Io prije openito zastu pano", miljenju
1'01".<ler.J"
/i"'ata ~otkr"j Vl!. SI ., I<oje Se osnivalo na sl'lil~I,oj tradiciji, kall ju .ie
znri~a" arhidalton Toma II XIII. SI.. F. II lJ I i t i ,I. Il er\' n I d i Z,'SI"
pali .'u " hrollotaksi spljetsl,ih nadbisk"pD (Bog-oglov'ko .s1\l():r~. 1913)
Sla novi,te, da jc I'okr~tenje Hr\,Dts posljedica franakc vlasl i nad /inat
skom i d" djelo,'anje Ivan a Ravenjanina ide u dob .. 0:'0 g . 1\00, To ,ie
s\a"ol'j;,te dod,,;;e prevladalo" nauci, ali je M . B a r " d" u rJspravi
E]lis<'C>I"" ChroMe"sis {Croalia sacra l. 1931) odijelio pitanje rost~nlu
Nin.ke biskupije od pOl"'I""an.i3 Hrvala i i"nio - kao; J'"iie ve Ral,i
- miljen,ie O osnivanju tc biskupije "' dob~ i " neposrednoj \'e>.i S cr ~v e
" im r~sl'olom (;. 863. U isto \,rijeme i n~ iMom mjestIl S, S n k a je
poku,"o da u r" spravi UJ~ovor P"P~ Agntoon i Hrvata p,oti nav "l ll o", entu
(o . (;79) potl<r i,ie pi novim doknima ~pl i lSk u tr~<1 i cij" . Tom se mi.:;!jenj"
1940 priklonio takodc' ll" r a d" " prilo!!u Nad\'ratnik VII. stoliea i:<
l(a'lelSuurca (Serla HorlHleri"n"). Na osno\'u arh. Tome i Porfiro::::cnet~
zal<I.i"io jc. da pokt!ltenje H rv:.T a l<ojc on s"'~tro SVmO r"cI~~.enjelll
S nrjj~nske hereze na katolicizam __ ide v.icrO .iolnO u dob" posli ,ic (i71\. kn,~
je Bizalll us]>ost3vio mir no SVOj im grani~am~ i ue veze s Rimom. Tada
je, "jeroj~too o. GSO, Iv.n R~venjanin obnovio staru Salonitanske n adbi
sl",piju (nli ne metropo!i .i ") ' U lome znk]jui!k" "<,,vr>uj e Bar3dt: (I"ti:anje
]"ano,"o sarko fago i nad\',"tni\t3 jedne oltarske prer:radc iz Ka:;!e;SulIrca " <.lrug" polovinu Vl!, stoljen , Medutim, arheolo;)lomenicilfl a VII
i VIII. ~tolje" II Dalmaciji i o pokr,tenjH H"'atn (VHAD. 1'\. S. XXlI_
XX]]!. 1941-42).
I,
Hrva tsl", povijest U Xl. SI., kOju .ic ve prije Si,ita pri]lazao u cijcios: i
R a k i. Borb~ Jun;h Slovena za {]Tal'nu neodvi~nost " XL vieku (Rod
JAZU 24 i d.; izd. SAN 1931'), B" r a d a ic (Dinasti<"lto pitallie u \-I"'a; skoj XL stoljea, VAHO L, 1932) pokuao staviti nn dru :;!'n polit itl",
osno"KII, potpuno r3,liil" o~ Siicvc . Nadovezuiui nn mogunost da se poo Suron,iom moc r~,.um;j.va:1
kOju ie vec Raki nabacio tall oder SvetOSlav, on je prctpo"l~vio. d ~ je SvC[oslav Jobio od Madar~
Slavoniju i I~ko ondje OsnOvaO sckundogellitu", Trpim;ro,';cn, koja se
odra la sve do Zvonimira . koji je kao potom~k Svetosla\'a OP~1 u.icdin io
obj e hrvatske d",a"e . Pritom je Bar.d" osporio izbo r ne r ~tl,innskoll' "l ad~ra Slavta l.a hrvutsl",!,: kralja idatirao Z\,onimirov dolazak na pri ,i e-
-'3-,
T
SloIje g. 1075, neposreduo poslije Pelfa Kreil ", i r~ IV., koji je umro 1071.
Ovo posljeduje miSljenje primio je i Sam Si>i (uvod" J. Horvn\, Po\ititl{~
povijest li"'atske I, 1(36), s tom oj.'radom, dn poslije \{rdimiro,c smrti
. kraljem bi iznbrU11o, pOlporom narodut .t ranke , neko po imenu ncpo
7.0 3100 nam lice (vl~d310 1074_10;5). U naj novije v rije me L j. K ara
m a 11. JO> o piUnju I"alja Slavea (Zbornik u tast M. Kosu, 1952), iznosi
"ik uvjulji"ih dokata u prilog s tarijem .n ,.ljenju.
Ni pitanje ! mrt i k ralja Zvonimi ra nije jo~ presIalo da bude p redme

tom nau<"ne ra!!,re. Mi;ljenjc. kOje je Si. i iu ~zio 1905. O smrti h,,at
~kolJ k.alja Zvonimira, VHAD Viil, osla"jajui sc na prije spo menuti
,Iodat.lt u t. ZI'. 11"'ats koj krouid, podH;:ac. je kritici osobito N. H a d o j.
fi , Lcgcnd~ o snHti IHvaglmg k r.,Ij. [)imi lr ija Z"onimir" (Gla s SAN
CLXX!. 19:36). Premda je mi ~lje" je o prirorlnoj smrti Zvonimirovoj lll:lav .
nom prevladalo (usp. takoder P. 1\ . r I i t, tirvat ski kralj Dimitrik Zvo
uimir, VOA 111. 1928, i P. G r l; e c. Svjetlot."stVO Z.onim; rov~ darovnice,
I\ale"d~r _N~pred"k. :r.!, 1942). ip ~k S. G u n j ~ t a l>oor1a" Q i d~n~,
SiSiccvo mi'ljenje. potkrepljujuti 1;" .. oVim 8fhw1o!.l<im iskapanjima I
tek$lom HSP. rcdBkeiju kojel;a slIvljt u xnl. sI. (Kako i gdje je svrl ,"
hrvatski kralj Dimitrije Zvonimir. Rad JAZU 28s, 1952).
Ni Si::'itc vft oejen a Gql'ura Nif1sl<o;: kao borca Z~ hrv~lsku narodnu
erkvu. /:,Ial:olj""\;om sluhorn bojom i, II vui S time, osuda hrVinsk ih
vla da ra od Tomisl["'n do Z,on;mi .. koo protivnik a tih t enj;, Ilije bild
priln-atcn;, "d svij u Iwo ne,u mnjiva injenica. I. S r e b r n i . Odnobji
pape Ivano X. prema aiz~nh: i Slnvenin'3 n l Balkanu (Boj:"o.lo,nl Vestnik
ll. 1922, i Tom;sI3\1oV Zbornik 192&) . utim Lj. )( a r a m a n (O Grgu",
"insl.omu i M~~trn,it,.u spom~niku u Splitu, 1929) izn;j~li su mi;1jcnJe.
da se G.gur "'",ski nije borio za sl avensku slu!bu boiju, neg-o zn pro n'al
u crb'i. To je I!ledi.lt~ tau~W i L. Iom Ivanom (1929), I 1931 takoder B a r a d n (Epi
~eOrlll5 Chroaten,is). Pol<,,;;~j K. ~ t I:' v i ~, Borba za hrvatsko boa-os]u1je
; Grgur ""'ski (l3o~oslo"s l< a smotro 19.'10 ; pos.), d~ - u vui ! ovim
pitonjem _ datira poj~1'U Grgura Nin skO(2 u XL st ., nije USilio, i>itnlljt
odnosa hrvatSkIh "bdnrn prcm~ g-lal:"oIJaSWu i crkvenoj sa ", o< talnosti
obradio je " cijelost i L j. K a r a m I n. O II01ititi h"'at!kih kralje"a
prema hrv~tskoj narodnoj crkvi (HrvaIsko 1\010 Xl!. ]931). odv~j.jufi
n~~elno pitanje 1:18l1o]jice od bo rbe U ~amOilalnu crkvu, nezav,snu od
romanskHl i biul1Ukih padova. Prit om j~, kao i Barad: u spomen utoj
raspra"i, dobo do uk1jufka. koji up,, ~uje n~ jo~ jedno nerijeeno pitanje
h r"~tskt historije do XII. SI.: d a u tom rnzdoblju nije (lagoljica bil.
.nikada I<ategorikl zab r.njenHc. U nelfOsredooj vezi S tim pillnjim'
takode. je piw llj e _"poslUte Sedehac, I<oje St p.ije - "" osnovu arh.
Tome _ povu;vnlo I refor mnim pokretom poslije 1060. B a r R rl a je u
spomenutoj raspr~vi dokazao nci~l)f"VnO$t togo povezivanja i da li.~o
Scdehovu poj."u u doba splitsko" nadbiskupa Pavla (10l5--3;.
238
I
I
,I
I
Jedno od n8jldih pi tanja hrva tSke histo r ije, koje ~ II razvoju

madarsJ<o-hr\atskih odnosa II XIX. i XX . st imalo znaajnu ulo!,o pu Se
zbog IOg3 do 1916 uvijek n'jue po\'u;,,"ln S u1,\".II1;m polil;l<;m zbi\"onjcm, bilo je pil~"je onog dokumenta, koji jc U ~80 " hisl orij" 1'0<1 imenom
Pact:. Convel1l" iH T roe-i rska apendikula. p remda li nozivi nisu hi$IOfij~ki
opravdani. 1-lislorijal \o/:,a pilanja II hr-'alskoj i n>aa rskoj hisl oriOl:'rarij i
do 1914 izloio jt S i ~ i { u Priruniku izvora h,,'o lske histo rije, a s
I'rCJ: ~dom novijih "'iSljenja do 1950 L j . II . II II I m a n n II Hrvatskom
praplem! I'-u. Ve~ je d o 1914 bila ulvrden a ~inje"ica _ prije .vt~a ush.
!:o m r. Kr ; II J a,' o I:' a, Prilozi histor iji uioni l8ni Tome arddakona
Sp1)el~kol:'a (VZA ll . J900) _ da najstariji .I'ltuvani tekst 0"01:" dokument2
I)otjee iz 13l;i .f\~ ):. i d~ n~m" ni.~!O zajcdnifko ~ ,rh. Tomom. Protivno
mi'ljenju R8rJ,0~" (Oorb" Junih Slovena) - uZ koje su pri~I~1i tol(O(\(::
~ i;; i , iako S nckim Imlebnnjcm (u~p. Krnlj HOloman i !-l"'ati /."odinc
1102. 190;, i k"~nl.i" dj~la), i N. T O '" a >1; t. Temelji dra"lloj.""a prava
!lrvatskoga kr~ljevs l va (VZA XI , 1909; pro;i rc llo ujcm. izd. 19181 - da
~e u bili radi O aUlenti~norn dokumentu medU"D roonopravno~ 1,3(oktera.
!;r<njavi it usl, rdtO. (la j~ dokum~nal bio nakn:ldno sastavljen !'rem.
jedncom pri"ilr!:i,u . koji m jc Koloma" obdario hn'alsko plen,s!\'O i kOji,
prema In ..'e, nije 1Il0J;"ao bai uzovor meunHodne prirode.
Znnajan
t>ol"'>~i
s mada rske strane, da sc tOm pitanju p riSlul'i

bez nel<e svijesne pOlitilte tendencije, predsto"lja raspr""O .1. O e (: r a ,
Wc Anr~"gc der Ilng~r:~dl!; roatischcn Slunts;:cme ill sd'aft (O~tmittele"
rop~i<ch. Bil>liothcl, ~. O~dim['~-,{~ 1936; francuski. donelde IHomijelljc n i.
p rijevod ~ Re"u e d' histo;r~ comp3rc XXI, ]943, N. S. I. 1-2). O e ~; jf!
naSl!ljao da l'o"lavIJ~no pitan.ic r ijdi "tvrdivanjem su,'re mc,,,,!: sh,'atalija !:!amib politikih pojmova, kao Alo su: osvojenje, panica. le!:,il;""
nost. I{ruu;san,ie i u;:ovor. Oduzimajufi im njihovo mooerno. napo!Oe ..acic.
nalno znahnj" , ;:Iedaju~i na postanak u;:Hskohrvatske uiedn'cc kao
na lipi~an primjer {ada uobitajene politi ke ~porod;tnog uhvalO'. on je
do'.ao do zaldjulw, dn je spo rni dol<umem.{ sastovIjen II XIV , ~]. kao
_jcdnn ti ~ ; a" (1rod"\I] sredIliovjekovno!," shl'aanja historije. j~dan I{ ~
rnl<teriSlibn ,I.d. rs]<; u;:ovor, t . j, ,,!,"o,'o r s iliopljen itmed~ .. lnd.r ... i
nje govih podanika, ~ da R o nekoj personalnoj uniji ne mo); e /:,ovo r it;.
t><" osnovu Porfirogene\Ovih vijest i o doseljenju Hrvat a, A. O ~ b i
" cl, i c,
Hrvatsko driavno pravo tl davnini (Mjeselnik prav. dr. 193i. i

rm.) pohu~ao jf! doklut;, da su Hruti kod dORIjenja SU ~lopi1i S
bi1.anlskim carem ugovor. kojim su - p re ma uzo'u prija;njil, ugo"orl
t akve I'rsle tl Hi m!ko m CMSh'u _ ta vojnu dunost kraji~nik~ osi~".a1i
~~bj potpunu slobodu posjeda i osloboenje od plannj~ poreza. Taj jo
ugovor. pren'o n.iej!o"" mi~ljenjn. poslutio kao podlog, i >,a I. ~". P3et~
wnventa . To ~"oje "Iedi.;te O odnosu IIrv3t8 prcm~ Bizantu Onbinovi je
kasnije ra:radiO u ra sprav, Drhvnopra"ni odnos Hrvata prem a Islonom
carst~u (R,d JAZU 210, 1941).
239
,
Pololeti oo r~zu1!~ta I\r!;n;8VOi:a o postanku spomol:' dokum~n1a.
II a r ~ d II (Postan.k hr,~tskOI:" ('Items!,'a) iznio je n,i;;lj~njt, dn je nje!:,o"
prvo!:>itn; teksl nastao ~" svojim 4:1a,'m m dijelovima" tl Xl!. st. i dil,
usprkos nekim ntl(>~nO$I'rn . odrat""3 Sl ,'arno s \ aujc od kraja Xl. SI. dalj~.
(:tko dlklt l ij dokumenat ne p redMa,-Ij. neki mtdunarodni Ui:0vot niti
ori!.:'na1nu ispravu-daro ,'nicu, l\olomnnova je Ila!;odb~ 5 Hr\'a\in,~ kao,
njCI:OVO da.iunk d,'a naestcro b ralsl3\"a julIJO OO Gvozd. feuda!nim
pravimo ot$umnjiVl finjenic .
l! kritici tih nazora L J. H II u II I m II n n (l-i"'atsko praplemstvo) izra_

ZIO jc najzad mi!lljcnje. da jc svornom dokumentu poslu!;o kao (,odloga
fabifikR1 iz ".cn.cna izmedu lm i 1235 i da jc Koloman za"I~,bo Oalm"
,j"skom lI"'llskom \'j~rojatno na osno,'U usmcno~ sporazuma I dv~.
naes~ero brats~.\la, I Slavoniju po pra,"u osvojenja pret"orio ukra
ljevsku zemlju. inlto je nije n(lijelio od I> rvatskoga knlJenl\"a.
Osim ""\ledenih priio\:. valne su za pro""v=nj~ h ...ot~ke pO" ije sti
do XIl . sl. i neke drul:~ r",pravt koo: S; il i , Genenlo;'ki prilozi O h,,at
skoj norodnoj dinastiji (VHAD XI1l, 19l4) ; njel,(ove raspra ,'e u P r i r u~nilm
izvo r, hrvn~sl;e l'is~orije; M. Pe r oj e " i . Ninski biskup Teodolije,
]922 (p rilo!: VAHD), i Hi]Jo\lu{:odilnjka I""al sko!: kraljevIt". (VAHD
XLVIl-XI.V IlI, ]92425); M. D i n i 1', O hTv"~skom kne1.u lIjk" (J ie
IV, ]938); ll" r " d n, Dalmatia superior (Rod JAZU 270. 1949).'" kojoj ir
rn spravi "tvreno \"rije me San",;lo"" [>ohoda Ila Hrva tsk u; D. G r u be r.
Ne k oja pitanja Iz Ita rije h"'atske povijesti (VZA XX . 1918, i VliA l,
]925) i h "remen" l<rslja Tomislava (Zbornik kralja To,";slm~. lfl25); Lj .
H" U], t m. n n. Ioioj~ Su sile hrvat ske pO\'ijesl; o<ltuti".le u ",ijeme
nMo\lne dinastije (isto). pokuaj. da 'IC uo~ nel;e rnz"ojnt linije. kOjf
" Siievu op!i rnom prikazu ]925 nisu do~le do ; zra~ja.
Jedini I)Oku,lj, d3 se " cij.losti prikale povijest Ntr~t ljanskc oblut i,
predstavlj~ u nO"jje ".ijeme Itnjiga J . Ravlia, Ma karska i nJfno
pr imo rjf (193<1, Itr. (;]-78). Na Ne rftljansku oblast odnose se t~kode.
prito~i ;
M. B a r I d I, TODO\:rafija Porfirogenito"e Paganij. (Sta ro
hrvlUkft P roS"jeta, N. S. II, 1_2, ]928) i P. S k o k, Iz srpskohT\~tsk f
loponomastike (Ju1noslo,tnski filolog Vl, 1926; o imenu Mariani), a nje~inu h istoriju dodiruju: G. N O". k. H"ar (1924). i B a r a d D, Dinast i~ko
p itanje.
G. Nonk i Barad~. I) n3 osno"u njibo,. mi;ljenja ; Ravlt{. smat~.ju.
da Neret1jan$kl oblast nije bila sasta,.ni clio hrvatske dr1ave sukako do
potkraj XI. s t oljeI. Si!i. naprotiv. us t upa gledi~te, da je ona "e prije,
IX. ; X. 5t., bil. u nekoj, pobll1e neodredenoj. vezi s HrvaUkom, 5 kojo m
se u poetku XI. st. i po tpu no ujedini]1 (povijest Hn~ta. ]925).
Z. historij u Istre u ovom . udoblju hnalska hiSloriograrija ra~o ,
lale sa Iveea dva samostalna prikaz.: D. G ru b e r . PO\'ijut Ist re ( ]924),
i L. K i . a c. Crtiet il ist ..sko povijesti (19-16). Oslalu lite ratu ru " . u
V. po\:1.
240
KBko pop Dukljanin , na dva mjUla svoga WClopi~a, upotrebljav.

n az;" C r o a t i a R u b e a (C rvena HrvaIska) U pod ru~Je od I)u"na du
I)rata _ t. j. Gorniu Da]maciju o dnosno oblaui Zelu, T r3 vUlliiu i H um.
kOje $U u XI. st. u!le u saStaV Dukljanskt d rtave _ rulikuJ ui pritom
Crven u I lrv'tsku od Bijele (C . oatia Alb~) na sj~ve rollp.d", posIoje
razliita mi~]jenja o auten t in osti i IIdfl;n i to\:. nui, '"
Pr..; je V j_ " 1. i (Hrval i i Hrvatsk . Ime Hrvat u povijesti S].'
"enskih naroda. Viien~ c 1890, pos. 1930) ustvrdio. da $e ~lt mlja od D""na
do Rua u s ta ro doba (prije Nemanjia) zv31, C"'ena Hn"l$k a, j Ila je
barem do polovic~ X. stoljea bila S Bijelom HrvatskOm ,edn, drbVJc.
Samo imc pokuao je ]9Zi (Crvena H,,atsk. i Crv~nl Rusija. H",. tsk o
Kolo VIII) objun iti p retpostavkom o p renoenju zakarpa tske loponom,
~ tike u nOvu postojbinu. izvodeti to ime od imena r u$l<ol.'" grad~ Cer.
vena (analogno imenu Crvene Rusije, kojt $e. medutim. pojavljuje tel;.
" XVI. stoljeu).
Klaievo su miljenje. potpuno ili djelomit no , prih"a tili i dru!:,i hillo'
riari. ul."lvnom hrvat~k;. ali se u naunom rida"anju 10lOa l"I,n.ip mje
otillo mnogo dalje. A. P a" i { (1906) i P. S k o k (1927) ;,.n,jel: .u u
prilol( tOlne ",i_~lie!lju oeh 10ponoma sl;ke pod3lkt. Uini o .i, to I ~'..
S uf' I D V (Srbi i Arbanasi, 1925). koji je 1928 izruio uvjerenje. d~ Jt
Klai '!lcpobit rlO \lokazao. do je e H, popa Dukljanin a 1aiS1~ p08tojlll0
u jufnoj !)almaciji i d~na!njcm primorju Crne Go re ili Zet e<,
F. SHi nije u Povijesti Hrvata ( ]925) obratio panju ovom pilft
nju . Ii j. u izdanju Duk ljan;no"" ljetopisa (1928) prisla o u~ 1\lni ~ l'
l)Tttpostavci. da njeg-ovo mi ljenje potvrduju prije svega vljesti biunukil,
pisaca XI. i XI!. s t . o Hrvatima u Duklji. Si!i je tad" zaklju io. da upravo
le viiesti dop uta ju mogunost postojanja C. H.; ont dok&~uju, d~ lt . i
m~du Srb ima Duklja"ima bila ;zvjesn~ s ku pina narod >. koJ~ te Z"ai~
H 'atl ... o i da je u Duklji bio .n eki kr aj ..., koji Je bio fll$tl\'an
Hrva t imu (d~kako. ne U etnik om ~mislu).
S novim dokazima nasIojao je da potkrijepi miS.o o C. Po. L j
H lu pt m. n n. Konstantin Porfiro\:enil O porijtklu Ilanovnilt'<~ Dubre>,. fkOg za lea (Rdttaro " zbornik. 1931). Na OSllOvu podatke. koji j f
uneseo izmedu 962 i 913 u Po r firo\:~neto" wis De .dm. imp .. d ~ st dio
Hrvata za vrij~ me dose]j~nj. odijelio od mat iee i zavladao 1Iir;kom i !>an,, "
nijom. kao i zbog tog-a, ! to sam Po rfiro\:enel n~ ~pominje DukljaM "",cu
srpskim plemtnima. Hauptmann _ protivno Ivom p r ij.lnjem mlliJen)u
_ misli, da je .plemensk.oc im~ Duk1j.n, bilo hrva ts ko i d~ ~" H"'at l
bili .vodefe plcmu u Duklji i u drugim oblast im. D uk lj.n;no~f C H.
Medutim, on jt poslije (u Germanoslavica 111. ]935, ; u J1C III. ]93;: prom
jenio to milIjenje, I8ko da jt vladavinu H"'ata - I vton, ili mlnj(\m
odredenoiu _ Ol:" raniio n a sjc~trnu Datmaciju do Ce tine i n n Duk1J~.
N. ~ u P I n i . Znaenj t barvne \:a atributa ,. Imenu C, H, r!.::nolo,:
X-XI. ]937-1939), upozorio je na oznaiv8nje nel>ukil! str~n~ t-oj~m~
M ne-ola i
' s kojim. su on; ; neslah. TIm e Je a,

.
b"ela i ~crvenac Hrvatska
. . s. S; k. eII Pravo znaenje. naZ,va
lj e
~:i~::~J XIX, 1938), da II tim imeni,ma rnln.ade ut.roi r.nske gtol:'rlhke
<>
-"[" A'
zapadne i ju'ne. SIVO'"
lenlrall\om1Ssion fijr Dtnkmalpflege 18H_19IB, Jalubuch de. l{unsl\li

storis,he~ I nSlitule~ der Zcntt"Il\o1l\ m i.~ion 19O!i--1!HB. Alli e memo . ie
della loc ini dal",a ta di stor ia pauia 1926--1~1. Arthivio slorko ptr la
Dalmazia od 1926 dalje. Alti e mtmo r ie della societt Istrian. di a rcheo
lo~\a e .Ionn J)M';a od 1S83 dalje (posljednja tri asopisa rrO~tla ~~
"t ~to nek.ilitl"n. lalijan8lvom).
Medu lborn,cima najvaniji su: Bulitv - Sire na B. (1924), ; Hoffille
zakljuio, da Su nazive Crvena i Bijela Hrva l ~ka, ,II zn.a~e;j!l

,aTI.
nazi"~r~:~t. S~v:O;:~:~j:jt~ii/:\':~~s~~t~i~\;;i~l:'ralij i
d;\&110, srpski
hi510ri~ari, Ilak?de r
\ K J'
,;
',',\ i
bilO.
napo$C o~,~"
k prelaz lh Su II pn"a-
t~kO 11\'1.00 odbacl\'a1i
ivaru"u srnske h,storije sa lut njom prt~o njt

- d .'- ."
r
. 1;" t . poo atak samo Jt "',. vu
'mi.ljenje o postojanju C. IL ,m,,\raJu I al
.'
. 't 10 im;:
brOjnih fabuloznih eleme nata u Ljetopisu pOp. [)Ukl:anl1lD r::J~:m pri!,.ci
po,-nano s izmi'ljenom pret~Slav~om o vre"'t."Sk'bne~.:: ~v ~U"BI.'''
din' log "triIO.ija h.vIl$ko) dru v. H. P l;l u l ~ " ,
. """
JU
'
Xl
XII BtKa (reH1l 11 h_o US9
Cp6e " ApKa TC R"3a1lT"~M1t K~TOP"UK
K.
. \lill \\129.30). jc
i "je~ovu re cenziju Si'ieva "anja LctoP'sa u Slav.a
'.,. Ouklje
os.m 10J,:~, ~naliliraju~ Ul)()lrebu .'llh:;I;h imena ::,~:n~v.:~~'~O"in. z~
u k ljutio s ,to",a ,"tlIkom ,)trOJI.lnO'.U. da su
Srbe u:;L; Hr"a t i u vesli 5J>O menullh p.sac", "
(Glosnik i ug.
C H
Medutim ll. 1; <.> p o II ~ h. npOJ)l~OCT XtPucro.~" t
.
.". .
da.it ta mnoKo ospor.,'ana . .
p rof. d rutva 1937), ilnio jt m" JtnJt, > .
..'
vik Ig rt .
doi sl~ J>OSlojlla, ali da $ U srpsk. ,)Iemena .~ un.ulrJ>IIJ?SI~:vim prepla.
5ivnoHi ivilalnosti. sub"aLa njcnt I:ra~ ict '. n8JJ>OSI\r n'e tak O, da j~
.,
U , ,ro"";" fiOC11C L 1940. prec,zlrao Jt ovo m\ JC J
.
v.a.
n,. ,
'
..
U
t kdcrHPDIlO)'
in,~ C. H. og-ranifio na .dto j u!nc Dalmac'Ju. ( sp. ax~ 193i,
p
u 11 lipPt1l1 Xp.,Tck., 3anMe,, "
~ Mh\~~:P::'~nj;B~:'jt tUlO itTnilo nt~.u~ni jnl(TU utjecao na r~:~~e;
.
.
. . d neka mi illjenj3 po,,"')U uglavnom 113 preIPos
"o"Je \Ol'"" p.\anJa, a
.
.. .
mn "ekima _ bio ~ak I "ula
o hT\'ntskom vladajuem slOJ U, kOJ' J~ - pre
.'
e II u
venskog J>Orjj~kla. Poslije sviju t\OSlIda!njih J>Oku~~" m t . ' S~~1!"3
koje je pop Dukljanill jedini ilvor i koje on uJ>Ou~blJ8V1 u vu' ~ r.Slu,
d"3 ne sumnjiVO ;zmi!ljena podatk a ."alja pokual. "" drug' "a~
m~iti .ko je uop~l~ mog- uo!e~ (Ra(loji 1929).
.
'
.
..
. aka umjttn,lk\1I spo
U mj e t nO!I.-Prirut n .c' s.n'm.
und P1Uli k (1910
. ,. . , M l v t k o ,. i . D.lmauens ArchlItktur
..
mtn\"l;. - .
'k'
men. c, Dalm"'
I l. tlrugo ild~nje pod n~$lov.omic ~~a:e"~lt.i'k'~~~~~\ d:r S~~n~t i" Dalma.
rije. 1924>; vurl'lt: O" 8 .
.'
B . und "unstdenkmBle MI.en. 1210: rolnes.esPI2n'le,g.
a.u..
i d IO 1If\at~kol:
c. .
,
'"
"~'G
(d,
,lo
obub\"3a
JuLijsku
"
raJ.n",
\sIru
,,11 ~' C" c.n<
.
P rimoria).
.
. .
. . Zoo, pomanjka nja iscrp',. '''MO''J~
Casop's, \ z born ,'"
.
.
razvitku
Htdnjo'jel<o,""e umjet"osti u. t.lr\"a\S~Oj . !.~~~ ~:;~~n~~:J\~~e7at\Okume".
,
' \ a obradM pojed,mh umJet"'~""'
'-A
upu eno Jt \
oo..
,
.
e1il.om brOju aSOpis. i z""r .. rk 'ni ma tema l kOJI sc "a az. " v
.
(
, n'''' , "' o'
' .
' - , ".'h . histo r ijskih tUOI"~" \.
.
...._
OlOVO svih domaIh .r"eo o.",
k
."k a. ~.m g
. '.'
. ~ ~pisi' Milleilungen der k.
popiS ~p rij~da) dol.n u obz.r O" st.an. a.
.
oo
~ na
'U' -
II. (I940j.
oPi
p r i r II n i r i. Ka o opi p rirunik jo! u... ijek j. l<orist a11

Slovnik um eln;I,"" jug-o~ll"enski h 0(\ l. I{ u k u I j e \" i a S a k e i" s k 011
(185860): pre mdl zastari o" mno,im dijelovima kako po koncepciji, tako
i " odnosu na dana~njt sla uje injenica, oSlljt dosada jedinsl\.n poku';':'j
obrad))" linosti i djelo\' a nja na,i h umjet nika II svim epoho m8 do polo"ine
XIX. sIo ij ela. Isti je auto r izdao takoder djelo Nadpisi sredovjdni i
novo,'jeki u Hr-'atskoj i Slavon iji (1891). od veli ke su korisli in,enla. i
pok ret!)ih i nepokre t nih umje lnikih spomtnikl J>Ojedinih gradova ili
podrueja. na pr.: Inventorio degli ol:ge tti da.le d'hal;a . P rnvincia tli Pol a
(1935) j Cccchclli. lara (1932: popis svih umjclnikih spomenika 11
Zadru!. umjelniki Su spomenici ob raden; i u pOjedinim kulturnohisto
,;jsk u" monografijama nllih grado,a. na pr. C. j. S Z I b o. Suri Zag- reb
(1941) ; Stnj ( d. JAZU, 194il). S e h I e y e r, ArbeRab (1!H 4) i dr., i "
vodiim. za ladar. Pulu I P oret.
Pojedini un\j.,niki spomenici i umjetn ike linosti obradeni su
(krae) u "arodnoj tndkloptdiji SHS i u Hrvatskoj enciklopedljj Ui re.
ul sl ikovni maler;ja!. do slova E).
HiStoriju umjetnosti u h"'aukim zemljam. tlo XII. sl. prik3zuju
mnogi krai pre~leoJi. m~du kojim~ treba tl pn'om redu istai ont. koji su
raden i prem~ najnO\'ijern .:anju POtiti"no~ mattrijala i I kritifkom re"i
zi jon' 5Iarij;\\ Slon ovila kao: L J. K a r a m 8 n. P re~!ed razvoia umje!
no!ti u D~lm~ ciji (1952). O umj.tnosli Srednjeg "U eka u Hn'm .koj i
Slavoniji J (HZ L 19-18), O srednjovjtkO\'lIoj umjttnosl; fst re (HZ ll , 1 9~9J.
Op;;m;jt u ba,', ~rtdno,'jtko"nim umjelnifkim sJ>Omenicima Dalma
cije M. B. t lt II. Ap""nK"'~'p~ " Cl.:.'.lnTYP' ~. .ila., .. a u"j" Oa no~n~a
IX I!n IIO"eTHI X\ ' BC.," (19~2) . H.0110Io;ko i Iipolwko S"~ID\"onjt spome
nika. " a' oti lo arhi leklOnskih. test O je nepouzdano i proiivoljno. a mno~ ;
su podaci danas zastarjeli. ~li je mattrijal ilntun pre~led"o, uz na"odenjt
.>p,irne sta riJC lilermure z~ S"aki pOjtdini 5po n,enil,. ZI l'tru J~ k".;iga
G.
p r i,,~. l<trio nobili,simo 1. ]!IO;..io; 'lVijek polrebn . iako Su spo
mtnici o~i.'~"i 11 ~ literaran nai", bez naunog- apa rata, ,Ueh, knji,:u
l)To!im a duh nekr;lil'k,,~ 1.lij~na;I,'a. Najnoviji prtg ltd umjelnl>5li ~
IHr; - F. S 8 m m ; a. VaTle ;n lSlril (All; e mem. d. s, ;Slr. XLVll, 1935.
1)0>. OI. 1937) _ \;ratak je i <1051" po'r~n .
O potije1<1u. kara kleru i r~lvoju urnjelnOsti tl Dalmaciji VIU.-XI. s:.
po~toje mno~a rllZlil'lI~ mi.~ljtnj. u domatoj
sIranoj li ttratu,," Od
e"
243
242
.J
i
hrvatskih lu iur.tiva. iznijeli svoje poRbne po(:"lede - ul neke !!arije
(Bu li, F. Rad i) _ naroil o ~. M. I v e k o v i t, Oie En\wickeluII I:" der
miu.Jall.rlich.n B.ukunst in Dalmaticn (1910) i L J e l i <'. Con\ribulo
.11. Sloria
d'~ru
in Da lma,.;. (supl. BAliD XXXV, 19(2). SV" 5\3rlj.1

miJIjenja, medu njima i J. S I r Z y g o '" i k o g. Slarohn'atska umjetnost
(192i). po,'rl!"O j. kritici I( a r a m ,", II kolijevke hr\'uske pro.losti
(1930).
lt II loj knjizi izlalio j svoje Ih,-at.nje o gra~vil,ama ~ori,i
on
n alnih slobodnih oblik." " Dalma tinsk oj Hn'lukoi kao produktu _lokal
noI!' dalmatinskohnalskor grodiJeljll'"U II vezi S doseljenjem H rval3 ,
odvajanjem Dalmacije od !lcllog ueg dodira s ost alom evropskom .civilizacijom. S Obzirom n. t. ZV. pleternu ornamentiku u Dalmadji p05ta"io
j~ lU-U, d. J~ ona nastala u uskoj vezi s . uvoj~ m tOI::: na~ina plnti~k<l.
deko racije u sjevernoj ItaliJi, Svoje milIjenje o karakteru staroh rvatske
a.hilektu .~ metodolo~ki ic joj vi~e istaklO u k.itici teza cI.nskOJ::: arheu
loga E. DYJ:::J:::vet. koji je. nasupro t Karamanu. smat . a imi t acijom p rijl
nje kasnoD" t lknt (rnnokr~anskc) nrhileklU'~ (Forsehunl;en in Salona
III. 1939; usp. kritiku Karamana u VAHD Ll. ]940). U vezi s d.tiranje",
p . eJaznih oblika il kasno.n:ik ne u plete . nu skulpturu na podruju Dalm.'
cije znaajni je kontroveru izmedu M. B. r a d ~ (N.dn.tnik VII. It.)
i J( a . a m a n I (O spomen icima VII. i VIII. st.) o vremenu postanka sarko
ra~n Ivana Rav.njaninr. Usp, o tome l Dkodu M. H o . v. I. Opo.uk~
splitskoJ; prior. Petra. Rad JAZU 283, 1951. i ocjene ov~ rnpr.ve od Ka
romana i J, Luica u HZ V. 19S2, 12.
244
VII. I'OGLAVLJE
SRPSKE ZE MLJE U RANOFE UDALNO DOBA

(DO XlI. STOLJECA)
l . Srpske 7.e mlje do kraja X. st olje a. - Posredno. najstariji podatak o b::.lkanskim Srhima nalazi se u imenu grada Gordoscrvona u Bitiniji. koji se spominje 680-681; ime j~ nesumnj ivo dobio po Srbima. koje su Bizanan i preselili u Malu
Aziju. Ta injenica namee zakljuak, da su se Srbi doselili na
Balka nski poluotok bar m:koliko decenija prije. Po imcnl; oni
sc ini it" spominju ve kao na rod. koji drii veliki dio Dalmacije... t. j. stare rims ke provi ncije is to!> imena (quae natio
ma!>nam Dalmatiae partem ob tinerc dicitur), tek II vezi s ustankom Ljudev;ta Posavsko!>a (822). Opirnijih \'ijesti II S rbimu
lmll u spisima Konstantina Porrirogeneta iz sredine X. st..
koji iznosi historiju Sr ba od njihov .. doseljenja n ~ Balkansk i
poluotok do to!>a 'remen::.. Porfirogenet vde loistoriju Srba
za nekoliko oblasti, koje su kao politik e jedinice. Il medusobnoj
zavisnosti jli samostalne, pos tojale u njegovo vrijeme.
Srhija je. po njemu. obuhvatala ta da planinske predjele
oko Lima, gornje D rine (5 porjcje lll Pive i Tare). Ibra i Zapadne Morave (kasniji izv.)ri upotrebljavaju Zli te krajC"\'e i nl! ziv RaJka). dalje podruje $01 (oko Tuzle) i 8 0SOI:, pod kojom
se podrazumijevala samo oblast oko gornjeg toka rijeke Bosne.
Osim toga. za doseljenje Srba na Balkanski poluotok Po.fir(>genet vde i ove oblasti: Zahumlje. koje sc prualo obalom
od D ubrovnika prema dolini Neretve. Travuniju s hona,.jima.
primorje od Boke Kotorske do Dubro"nika s neposrednim zaledem. i Paganiju, primorsku oblast izmedu Neretve i Cetine
'4"
"
li otocima Korula , Mljet, Ilvar i Bra . Duklju Porfirogenet spominje kao posebnu oblast, ali ne govor i nita o njen oj plemenskoj pripadnosti. kao ito to istie .ta druge oblasti.
Danas sc ne mofe utvrditi. koliko tc Porfirogenetove \'ijC5 ti.
tabiljdene puna tr i siol jea posli je dosel jenja Slavena na Balka nlik; poluotok, odgo\'ara ju stvarnosti: vjeroja tno sc II njima
odrafava politik i ruvitak lih oblasti od VII. do IX. sl.. kada
sc kroz formu li rega plemenskog- save ~ a ~iril o i srpsko imc. Da
je postojao stabilan srpski plemenski savez. bez sumnje dokazuje
i go re spomen uta vijest frana kih anal a iz 822. Svakako. proces
formiranj a STp5h drlavc. koji je, prolazei kroz vie etapa .
ko nano stvorio vrstu politiku forma ciju u drugoj polovi ni
X II . st., u doba Nemanje. odigra\'ao sc ugla"nom na tom pod ru ju , u kljuujui Dukljll. ali bez Bosne. koja se iz toga sklopa
definitivIlO izdvojila na poetku X II. st.. i bel Nere l!janske
obluti. U tom su procesu igrale glavnu ulogu kasnija Ra~ka i
Duklja, a Zahumlje i naroito Tra\'unija igral!,; su podr!';denu
ulogu.
O d r u ~tveno -ek o noms kom razvitku tih oblasti za periodu
do stvaranja drbv!'; nema neposrednib podataka. I o dn'~tvenim
odnosima i ddav[\01l1 ureenju u IX. i X . sl. Porfirogenet donosi t!'; k nekoliko vrlo oskudnih i \Izgred danih fragmentarni1,
podataka . On i upu uju samo na najopenitije za k ljuke o dru !tveno-ekonomskom osnovu tih oblasli i o stupnju razvi tka
rlravne org:lIlitacije. Tako Porfirog!'; net navodi u Srbiji les t
" nastanj enih gradova,,: Des tinik. Ccrnavuski. Megiretu s. Dresnik. Salines i Lesnik. a u Bosni d\'a - Katera i l)csnik. Od njih
moe mo samo u Saline! Sa sigurnoiiu rei da su lo ka sni je
Soli (dan. T uzla ), a Katera je vjerojatno Kotorae kod Sarajev a ;
za ostale ne moiemo utvrd ili ni pravi oblik imena. jer se kasnije
nigrI je ne spominju, osim imena .. Megirctus... koje sva kak o
treba it a l i M edurjej e . U Zahum!ju je nabrojeno "et grad o\'a:
Ston, M okro. O!lje. D abar i Galumainik. koji je nepoznat. a
u Tra vu nij i is to pet: Trebinje. Vrm. Ri sa n. Lukavete ; Zetli .. ;,
za d"a poslj!';dnja st' isto tako ne zna, gdje su se na lazil i. Ne Zfla
sc n i kakv a su karaktera bili ti .. nastanjeni gradovi_ o S"akako
su u prvom redu bili tvrave, voj n i i upravni centri. ali su poneki po svoj prilid mogli imati i neku ekonor.lsku ulogu. Udara
246
I
I
u o i razmjern o "ei broj .. nastanjenih gradova. u Znhuml ju i

T ro:v uniji : te dvije oblasti bile su blife romanskim pri morskim
j.:'ra dovi n,a. Ii kojima su rano do le i u ekonoms ke veze. naroito
, Dubrovnikom. pa sc proces ra sloja,anja dru~h' a u njima
morao vri ti relativno brie nego u zagorskim oblastim'l . Ve od
dru!e polo vine IX . st. Dubrovnik je zah um skonl i travunijskom
kne zu p laa o da nak. kasnije naz" an mog-oril od 1'0 s6 zlat nika
~a I.inograde iZ"an grad skih :z:idina na nji hov u ~ em lji~tll.
Da postoji imovinska i d Tll~t"ena diferendjacija kao i obiljelja kl as nog drutva. pokaz uju ncki uzgred ni podaci o ve
ustaljenoj \. I ada j uoj klasi . koja jc nastala iz redo,'a rodo,'skoplemenskih starjeiii na i njihovih voj nih drui n a. 5 knezom na
el u . a to su: ojaala kncevs ka vlast s uvcrien im pra,'om nasl jedstva u jedn oj porodici (iako pravo nasljedstva prvorode.
noga nije jo postalo stalno). mo kne za. da uzdie upa na za
na sljedno g kneza-arh onta (primjer Vlastimir ov<l zela. travunijskog h'l)ana Kra jine). hIpani. nasljedni upravnici upa. i drugi
prvaci (proceres uz za hum skog kneza) kao za ec i feudaln e kl l.se.
l ~ njihovih su redova ncslllnn jivo i oni Srh i. koji ~u poslije 924
prebjegli u Ca rigrad. gdje ih je obdario b izantski car. a njih ov
sc pOlitiki znaaj vidi i,. i njenice. to Sll Bugari 92~ . i poslije
pobjede , od\'eli tupane u ropstvo i lo smatrali ka o jalTIstvo ta
u\lrienje sVf)j e vlasli u Srbiji . Konkretn ije clemen te o t j
vlas teli daju poda ci o darovima. ko je su Mutimirovi sinovi preda li bugarskom kanu Borisu (dva roba i dva sokola. o~im ostaloga ): oni govo re. da postoje robovi. koj i vje rojatno nisu "1$e u
g, ani cama prvobitnnga patrijarhalnog ro pstva. i o kasnijem
plemikom na i n u lova kao zaba'e. M o Ic \Jastcle nesumnjivo
k morala I)oivati i na njibovim zemljinim posjedima. pa moramo prelpos ta vi t i. da je i u tim oblastima dosta napredovao
proces ras padanja posjeda seoskih u p i na . zajed no s proceso m
pret\'ara nja slobodni h scljaka u km etove. Osnov ne upra\' ne jedi nice su upe sa fupa nima na lelu i grad ovima kao nj ih ovi m
sredi~ lim a. Iako je ostvarena nasljedna "IaSi u porodici. upani
jo "vijcI.. imaju neko zna en je kod potv rd i\'anja kneu. na ho
upuuje poda tak. kak o su BUbari pozva li lupane, nek a primc
novog knez ... kuga su oni do vel i. 1\ije poznato, kakvi su bili
drla",li porezi. kao n; f<";U dalne obaveze. T ako. ti os ku dni po-
247
'.
KARTA X
daci nesumnjIvo govore. da drZavn e organizacIJe. koje na lom

podruju nastaju potkraj VII I. i u poc:t ku IX. st., niu zajedno
s nastankom klas nog d rutva.
U]loredo s lim unutra njim ruvitkom ilo je ilirenje
krstanstva.. Kada ~u se Slaveni naselili na Balkanskom poluotoku. razbili su i krUansku crkven u organizaciju u njegovoj
unutra~njos ti . Na teritoriju Srba k rUanSl~'o sc odrIalo svakako
sporad i no samo kod staros jedilaca izuzev primorskih gradova
gornje Dalmacije. koje Slavcni nisu razorili ili koje su osnovali
slanovnici uni5 teni h gradova. Nije blie poznat proces pokrtavanja srpskog podruja . Konstantin Porfirogenet kafe. da je ve
car Heraklije pokrsti o Srbe poslad.i im svee n i ke iz Rima, ali na
drugom mjestu govori. da je njiho,'o pokrU;:l\'anje dovreno za
vrijeme cara Vasilija L (SGi-8S6). Dodue, Porfirogenet to
ponov no primanje k rans tva objaJnja\'a prestankom bizantske
vlaSI i nad Srbim3 za vlade cara Mihaila ll. Amo rijskog
(820-829). kada SII se \"rati li poganstvu. da bi iskorijenili
svaki trag podlonosti ~ R omcjim1'; al i za Nere tljane i zriito
isti( da su sve do Vasilija 1. ostali nekdteni. Zna sc uostal om,
da jc jedan od njihovih prvaka o. 830 primio kran stvo u
Ve neciji.
Nema sumn je, da je Bizant elio da irenjem kreansh 'a
medu srpskim plemenima proiri svoj utjecaj nad njima. Ali o
nekom brzom i radi kal nom pokrtavanju ne moe b iti n i govora.
To je bio zamren i dug proces. koji je tra jao vie od dva stoljeea. uvjetovan dolasko m u novu sredinu i drutvenim ra7.VOjem samih Srba. Da se stara religija dute odrhvala. svjedoe i
tragovi, koje je ona ostavila II toponomastici (ka o, na pr imjer.
brijeg Perun i kod Stona). T u treba svakako ubrojiti i brojne
nal.ive SI'. Ilije z.a bregove. koji pokazuju. da su na njima prije
vrili kuh Peruna.
Pojedinal:nih pokrJtill"unja bilo je svakak o ve od samog
doselje nja. i 10 onih ljudi. koji su prelazili u primorske grad ove
ili istakn utih rodovslr.ib starjdina u njihovoj blizini. Brojni je
napu!ianje sta re religije dogaalo se postepeno. najprije u Primorju. a zatim i u udaljenijiIll nep ris t upanijim krajevima. Da
je krcamtvo prodiralo u srpske zemlje uglav nom sa zapada.
sv jed oi i jedan latinski natl,i s iz IX. st., koji je naden u selu
248
u "
I
,
SRPSKA ORZAVA
SII EOINOM 1..STOlJ[f.A
__ __
J(O s( N[
O~ ~~ ' "
O&,~S"
""j,. . . ~t
Ch ... ..:;.
_u o>OUlo ... ""
~,.u
U1V~l)It,
UM$(N<. !
'
On'novu kod Prijepolja (_Tc Cristc a uctore pontifex ..... ). Ka da

j e srpska dinastija prihvatita krans t vo, ne moe se tono utw di li . Prva imena knezova su slavcnska (Vieslav, Rad oslav, Prosigoj, Vlastim ir. Mutimir). Tek $ Mutimirovim sinom Stefanom
poinje niz kranskih imcna. Kr anstvo je nesumnjivo vc': II
drugoj polovini IX. IL ponino bilo prevladalo II Srbiji. i t ako
j c hi !a stvorena podloga za konano njegovo uv rivanje. koj e
je iZ\'cr!cno ])OSlepeno s dolaskom ue n ika Cirila i MelOd ija na
Balkanski poluotok i ~irc n jem sla ve nske s\uilJC.
Kao I? ne moel1lo II pojedinostima pratiti proccs prodi_
ranjn kr~bllst"a medu Srbe, nije mogue lI!vrditi. ni kak o je i
kada proveucna crkvena organizacija. Papa Iva n VlII. II pismu
knezu Mutimiru govori o sveenicima , koji nemaju stalna sjedita, i trai. da se podrede Panonskoj dijccezi. U izvorima sc
najprijc javljaj u episkopije u perifernim gradovima: u Bcogradu 8i8. s biskupom Sergijcll1 slavcnskog porijckla. a idue
godine II B ranic\'u: II primorju je postojala biskupija II StOIlU
II vrijeme Drugoga splitskog sabora (927 ). Episkopija u Rasu.
koja je uglavnom obuhvatala itavu Srbiju prije Ilcgo je dobila
samostalnu arhic]liskopiju. prvi pu t sc spominje u povelji cara
Vasilija ll. od 1020. Iz istog su vrcmcna i prve vijcsti o cpiskopijama u Niiu. Lipl janu i Prizrenu. Kada su one osnovane. ne
moe sc pob!iie odredi ti.
Osim tih momen .. ta unutra njeg razvitka proces ja ~anja
drf.avc. bar u poetku , ll\'jt:tovale su i ubrzale i stal nc borbe
s Bugars kom i Bizantom, koje su takoder pridonijele br!em i
dubljem cijcpanju druhva n:! .. ntagonisti ke kl:!sc.
111:1 da se j ed:!n dio staroga rorlovsko'l'lemcllsk og starje!Iinskog sloja vjerojatno odupirao novoj ceniralnoj "lasti, velika
veina vlas tele bila jc svaka ko uz vladara, koji joj je davao i.
s pomou $\'ojih vojnih snaga, osiguravao ze mljine posjede. Ta
zavisnost vlastele od vladara u prvo vrijeme ram: feudalne
drave moe nam dje lomicno objas niti snagu i otpornost. koju
je no"a srpska drbva pokazivala u prvo vrijeme 5"oga pos tojanja, naroit o II borbi prot iv Bugara. Od poctka IX. st. Bu garska sc znatno proirila prem'l sjeveroza padu. obuhvati di
dananju sjevernu Srbiju s Brani e"om i Beogradom. Srijem i
di o Slavonije. Na jugozapadu zauzela j e Makedoniju. a pod
249
I
I
kanom Presija mo m (83(,-853) pokubvala je da zauzme i Srbiju,

II kojoj jc tada ,ladan knez Vlastimi r (njegova tr i prethodnika
Porfirogem:t spominje samo po imenu _ V i;csl.::I\' , Rad os la v.
Prosit:oj). A li. pos lije trogodi ~njcg rato,-a ... ja Vlasti mir jc
s uspjehom odbio taj m.padaj. Snaga Sr hije za "r ijc lI\~ Vlasiimir::. pokazala se i I)r::m<l zapad u. Vlastimiru jc polo za rukom
da za Srbiju tra jno vce Trebinje udajom svoje keri za sina
trebinjskog upana Bele. Kra jinu. kome jc dao nasl ov kneza- ~af
hon ta&. Tak o je. 1'0 kazivanju P orfi rogcneta. nastal a Travunijska kndcvina. I nasljednici Kraji ne. njego,' sin Hvalimi r
i unuk Cui mir. hili su podre en i srpskom vl adaru. T aj sc od nos
zadrfao sve do druge polovine X . stoljeta .
Bugari su uskoro. pod Borisom (853-888). nanovo napali
Srbiju. ali su opet I)ret rpjeli teak poraz. Sinov; kn eza VlaSIi mira. Mutimir. Slrojimir i Gojnik. koji su tada vl adali Srbijo m.
uspjeli $1.1 da razbiju bugarsku vojs ku i farobe I1or;50\'a si na
Vladim ira sa dvana es t veli kih bol j a ra. Boris je morao da za trai mir, i MUlimi r mu je vra tio sina u pogr an inom g radu
Ra su, gdje su ga Bugarima predala dvn Mutimirova sina. Tom
prilikom su sc ul.ajanmo darivali. T e uspjd ne horhc> Bugars kom
pokazuju. da je Srbija \'e tada tolik o napredo\'a!:t u dru! tven o
ekonomskom i drfa\' nom uree nju. d n je m o~la da $e odupre
mn ogo j a oj Bugarskoj. Borhe su nesumn jivo pridon ijele i da ljem ja anju dda\'ne vlas t i.
Ali dalje ekonomsko i politiko ja ~anje novih feudalaca.
I1jih ov3 tdnja. da sto vre uspostave S\'oj u vlast. a naroito
su parnitvo medu lan ovi ma vl a dajue porod ice. s jedne stra ne.
a nastoj anja Bi zanta i Bugarske. koji su se medu sobom borili
o pre\laSl na Balkanu. da na metnu svoj utjeca j Srbiji redo\'i to
preko I)ojed inih la nuva vlada rske porodice. s druge stran e ~pllta v 3lill i ometali" za poeti proces j a :lnja i irenja Srhije_ Ve
je Mutimir. poslije pobjede nad Bugarima. otjerao svo iu brau i
za\'ladao sam_ N jegu"a du b vlada vin;. (0_ 860-891l) malo nam
j c inae poznal a. Znamo samo, ~a je pal,a h all VIII. poku!ano da Srbiju. u kojoj sc \' e hil o uhrstilo k danstvo. vce:
za R im. U jednom pismu il g. 8 iS poz"a" je Mutimira. da $\'oju
zemlju podvrgne panonskom nadbiskupu Metodiju. Ali njegov;
~LIlOVJ (pr vosla\'. Br;Jn i Stefan) ni su se mogli du e odrlati Ila
vlasti. Njih j e o. 89 1 prognao Pe tar Gojniko\'i . koji j e do ;;ao

iz Hr vatske i zavladao Srbijom. O s la njaju i se na Bizant. Peta r
je uspio da sc od ri i na vlasti o ko etv rt Siol jeta i d a odbi je napadaje svojih rodaka , koji su poku!a\'ali da ga zbace_ M uti.
mir ov sin Bran . koj i sc s bra tom bio sklonio u Hr\alSku. na.
vali tri godine poslije na Srbiju. al i bude pob ijeden. zarobljen
i oslijepljen. Ist o se tako bez uspjeha sv r! io i napadaj Kl onimira Strojimirol'ia . Klonim ir je iz Bugars ke p roval io 5 \'ojsk om
u Srbi j u i zauzeo g rad Destinik ; a li j e i on bio ~l'l adan i ub ijcn.
T ada je i Paganija bila pod S rbijo m. Na taj j c nain kne_
ievina Zahumlje. koja je nesu mn jivo nastal a o kup ljanjem 1'0(1
jednu prvobitnu u p.msku porodicu. bila sa tri s tr a ne opasana
Srbijom . U to je doba Hum ig rao l1aroito znaajnu ulogu. U
tdnji. da sc: odrli pro tiv prodiranja Sr bije na pri morju s jedne
strane. a pritiska Bizanta s dru ge strane. hum ski kn ez Mih ajlo
Vikvi oslan j ao sc na Bugars ku . PT\'e \ijesti. koje imam o o
njemu. prikazuju ga ka o bugankog savezoika. On je 9 12 za rob io
Pe tra. silla mIcta k og duda Una Particijaka. i preda!! f!<.: Simeonu: a kada se pel godina poslije bizaotski strateg II Dra u
sas tao s Petrom Gojni k oviem radi nekih pregov ura. \'i cvi je
to dostavio Simeon u - nC zna IC. je li to bilo t ono ili ne - da
Bizant podbada S rbe. neka ujedno I Madarima uda re na Bugarsku. Na njego\' po ti caj Simeon jc. posli je veli ke I)objede n:;d
Bizantom kod Anh ijala (9t 7), poslao u Srbiju vojs ku. koja je
n" IHijevaru uhvatila Petra G ojnikovia i zamijenila ga drugim
lanom dina~tije .
Pa vao B ranov; . koga su Buga ri do\'cli na vlast. odra" sc

sl'ega tr i godine. U poetku sc on drlao nugarske i iza z\' ao
pr~tiv sebe Bizant. lelei da Srbiju otrgne ispod buga rskog ut je.
caJa. car Roman Lek apen posla s vojs ko m pre te ndent a Zahariju
P rvoslal'ljel'ita. koga I'a"ao zaro bi i preda Bugarima. Al i lj
Srbiji je kod vladajueg sloja st~lno i~bijala tdnja da 5e s pu.
m o u B izan ta o trg ne od tek og pritis ka susjedn e i m o n ~ Bugarske. Z bog toga su vladari. koj e s u Bugari dovodili na vlas:.
brzu prelazi li n" stranu Biznnta. l sam Pavao BranOIi ubrzo ~e
od metnuo ; pri~ao Bizantu _ Car S imeo n podr:l:a\'a sada onoga
istog Zaha~iju Pn o$lavljc\,ia. koga je net!a \'no pomaga o Biz.:nl. ~bacuJc Pavla i dovodi njeg;) na vlast. Zaharija. ~j: aJui
se d obroi n stl'a romejskog cara kako naivIlo objanjava

Porfirogenet - odmah napuha Bugare i priznaje vlast Bizanta.
Na to Simeon uputi svoju vojsku na Srbiju, ali je Srbi uniJtiJe.
a glave njez.ini h z.a povjednika poslae kao trofeje u Carigrad.
Poslije svega toga Simeon od lu i da Srbiju potpuno uniti. Velika bugarska vojska ude u Srb iju. i Zaharija je mo rao da pobjegne u H rvatsku. Pod izgovo rom, da ka o novog vladara
prime Casla va K lon i m i rovi a mjesto prognanog Zahari je Prvosiavljevia , poz"an; su bili svi lupOI ni iz Srbije pa zatim poh,a .
tani i odvedeni II ropstvo. a zemlja opustoe na i priklju e na
Bugarskoj (924).
Nepos red na vlast Bugarske nad Srbijom nije dugo trajala.
Buga rs ka je od osnivanja sta lno bila u usponu i nast oj ala da
potp uno zamijeni Bizant: Simeon je uzeo i naslov cara Bugara i
Grka. Al i od njegove sm r ti (927) poinje opadanje nj ezi ne moi.
Razvitak feudal nih odnosa i jaan je feudalne eksploata cije izazvali su unutranje nerede, pobunu ,'elih vlastele, boljara. a i
otpor irokih narodnih masa protiv feudalizacije, protiv organiziranja hu ga rske pravos\a"ne crkve i proti, stal nih ratova. a taj
se otpor pokaz ... o u bogumilskom pokretu. Ve na po etku vlade
Simeo nova nasljednika Petra Srbija sc oslobod ila. Clan stare
~ rpske d inas tije. Casla" Kl onimirov i . koji je ivio na buga rskom
d"oru u Pre$iavi, pobjegao je u Srbiju 92i ili 92S, i kak o je
njega, kao i nj ego"e prethodnike, pomagao Bizan t, brzo je us pio
d a obnovi dravu. Osi m Srbije, s krajem oko T uzl e i tadan jom
Bos nom , Caslal'ljeva je drla\"a obuh vatila svakako i T ravuniju.
Slabljenje Bugarske, obnaV ljanje srpske drlave i jaan je
Bizanta utj ecalo je i na Zahumlje. l kada liU Bugari pregazili
Srbij u (9 24). Mihailo je ostao u sa" ezu s njima. Kao njihov saveznik on je u 5rpnju 926 prepadom osvoj io bizantski grad
Sipont u Apuliji. T ek kada je Bugarska poslije Simeonove smrti
poela naglo sja biti i kada je Casla v obnovio Srbiju. M ihajlo
Vi evi je morao pribjei zajti ti Bizanta. od koga dobiva naslove
prokonzu l:! i pa tricija. Prije toga. crkvenom saboru u Splitu
(925), n a kome su rjebvali pitanje jurisdikcije Splitske nadbisku pije i Zahumsku biskupiju stavili pod njenu vlast, pTlSUstvovao je izahumski kn u Mihaj lo Vi cvi JOsa svojim prva-
,-
2 _'
eima~. Sudbina Huma neposredno poslije Mihaila Vi!iev i a (o,
950) malo nam je poz nata.

..' .
Caslav je dos ta dugo vladao Srbijo m (bio Je fl\' do pn bb tn o
950). Po kasnijem kazj,a nju Ljetopisa popa Duk ljanina st ra.d~~
je u borbi li Ma arima; oni su ga u jednom prepadu za roblb,
bacili u Savu. Koliko ima istine u tome. ne molemo danas utvrd iti. Da su MadOIri "r~ili pljaka ke provale i u srpske zemlje.
vrl o je ,' jerojatno.
H is torija Srbije u drugoj polovini X . sl. vrl o je malo ~~
zna ta. Nesu mnjivo je sam o 10. da Srbija poslije Casla\"a ilije
imal a vie ono znaenje ka o u njegovo vrijeme. Bosna se tada
izdvojila iz nj ezi na sklopa. Posli je pada Buga rske pod ~.iz ant
9 il i Srbija je sva kak o bila podvrgn.ula ~i z ant~1 za . nek o vT1~eme,
dok nije do la pod vlast cara SamUlla_ Kada Je B,zant USpIO ~a
un iti makedonsku drhvu 1018. Srbi ja je opet doJla pod nJezinu vlast. Isti put prdlo je vjerojatno i Zahuml je. Ali za sv e to
vrijeme zavisnos ti nije u Srbiji i Zahullll ju bil,a potp.~ n o 0(.1stra njen~ domaa uprava s vladaoce m na elu. Ulzanl ili je \1 S~~ O
ni poslije slo ma Makedonije da organ;z ir~njcm tema: svoJ ,h
upravnih jedinica. neposredn o name tne svoJu upravu S\' lma srp:
skim zemlja ma. T c ~u teme obu hvatale samo peri ferijske oolast.'.
s gradovima Sirmijem, Beograd~~. Brani ~~~~ m i Ni e,~ .. kOJ~
nisu n i prije ulazile u sasta\, SrbIJe. U SrbIJI Je unutranj e .~re
den je ostalo netaknut o kao, uostaI om: .I u. Z,cllI H urnu . k J""
j a e bili izloeni utjecaju Biza nta _ .JedIllo !~ crkl'~na o~~a nl zacIJa
Oh r idskc arhi episkopije obuhvatala i Srb IJu .. E~lsko plJa u Rasu
bila je u njezin u sastav u. Periferijske oblast> bIle su podr~dene
episkopijama u Sirmij u (S r. Mitrovica). Beogradu. B rame.v u .
Niu, Li pljanu i Priuenu.
Kad je pala makedonska dra va, Bizant je dostigao \"Th~n~c
svoje m oi. Ali . kak o su fcudalei stalno ja a li na ra.un ."tmh
5Cl ja k i h i vojnikih im:lIlja. ubrz o je poelo opadanje I ekonomsko i vojniko sla bl jenje driOIve. Usto je dola joli i .bor~a
oko vlasti izmedu prijestolni koga inovni kog ..plcn.ul\a . I vOJnog plemstva iz prO"i neija. Centra:na vlas t nIJe Vile bila dovol jno jaka. da zaustavi to opadanje.
Posl jedice sl ablje nj a Bizanta brzo su S~ osjetile i u naim
zemljama. Zeta se oslobada. u Makedo niji izbijaju ustanci. kak u
.o .'
253
bi $(' obnuvi la prijaiinja drbva, $tu je: za to YTlJc:nle bilo ~ Rakom. nije poznato. Ne5umnji,'0 jl". da je: utje.::aj Bizanta II Rako.j morau zn.atno. oslabi ti. a mulda jt na nt ko vr ijeme i prtstaJau. Po kazn'a nJ u popa Duklj;min .. Bizant je mora o da ydikim darovima predobiva vlad are Ra ike. Bosne i Hu ma. da mu
pumognu II borbi proti, Zete.
2. Postan ak i razvitak Duklja nske driOIve. _ Dan a ~nja
Crn.a Gora. od nosno vei dio rimske prOYi neije Prevali tan e.
nat"';;la se do kraja X . SI. sam o Dio klijom (D iokl it;ja).
N~zh' potjece od rimskog gr~da Doklejo::. koji sc naluio
bliZU dananjeg Tito~rada . U poredo ~ tim j adja se u X I. st. i
drugo imc. Zeta. )>0 imenu des nog pritoka M orae. Graniu iznu::du Duklje i TravuIlije na zapadu isla je sredinom Boke Kotorske ..t.~ko ~a J.e sjeve rozapadna strana tog zaliva pripadal a
T.raY~m!~. il Jug,~,stolla Duklj ;' Dalje prema unutra!n j os ti gran~ca Je I sl~ od R,sn a prek u Kri"o~ija i Grahova do izvora Piyc.
1\a sJc~e rOls t~ku gra~niila je Duklja s Rakom; granica je, ug lav 1l 0~1. l ~ l .. dol mum Zete. Pn:lIlH Bi zantu gra ni com j e bio $i rok.
naJ ~de n e~astanjell puju zem l.iil;:: ta je grani ca poi njala
od I1.VOl"a L'ma pa sc. prelazei Yrhove Prokletija. zav r!ilvala na
u u Boja ne.
Porfirogenet naz iva stan ov nike Duklje terit orijal nim imenom ._ Di? klitai ... ( Di ok li an i). Drugi bizants ki pisci X l. i XII .
~ t . OS"~I .mena Di o kli a n i i Srbi upotrebljavaju i stara etnika
lIll ena IZ predsla Yenske per iode. a neki ide nti fici raju S rbe. od nos~o Duk lj~ ne. i H~vat~ ili .go,ore o Dukl j i kao zemlji. u kojoj
i~ve Hna !!. Arno Ide I m.?,\' Crvena Hrvatska II D ukljanina Z;]
,tav o J~~ciruje od Duvna do Draa, koje on nazi \'a i Gornjom
DalmaCIJom. M edlIIiIH. ka ko Dukl ja nije nikada bila sas tav ni
dio hrvat.ske dda ye, neS llmnjiv o ~ ll spo men uti bizants ki pisci
sl~at:;] " 'mc Hrvah ka o si nonim Zil Dukl.ianin ~ odnos no
.~rb ,n ~. n.,a d;] post~ji miljenje, da je muda meu Dukl ja_
n"n~ b.J.a I neka sku pma naroda. koja se nazival a H rv atim a. ka o
io Je b,lo Hrvata i medu Ccsi ma i Poljacima II X . stoljecu ,
. D o druge l'o Jo"i ne X. st. jedina poznata linost medu du~ IJans kim "Jadarim ... je knez Petar. koji se II grkom natpisu na
Jednom olo\'no ll1 pe~ato i7. IX. ili X. st. spo minje kao "arhont
254
D io kli je~.
Tek od "remena knela Vladimira. koji je vladao

potkraj X. i na poetku X I. st.. a pri jestol nica m u je bila II Kra jini kod ~ rk ve P reis te Krajinske na laparinoj obali Skadarskog
jezera. doputa ju izvori, da donekl e utvrdimo historijski razvoj
Duklje.
Vij esti u knezn Vladimiru ver.a ne su za linost makedonskog cara Samuil a i njegovih na~lj cdnika , kao i 1.a Samuil OVI.""
borbe 5 bi1.antskim carem Vasilijem II . U jednoj gr k oj povdji
svetugors ke La vre iz 993 goyori sc o nekom srpskom poslanstvu. koj e su t ar obi li A rapi a utkupi o ga bizantski ear Vasili je
II. Ak o imamo pred oi m a. da je Vasilijr _ d ... bi oslabio Sam"i IO\u. II oja ao svoju prevlast II zapadni m obla.d i ma Balkanskog poluo to ka - upravu i obnmu dalmatinskih gradova po"jerio hT\'atsk om kra lju Stjepanu D rlislavu. o nda je \"Tlo vje rojatno. da je tc srpske poslanike po~ lao u Bi za nt Vladimir. Plaei S~. da e ga napasti Samu ilo. on je il i SOl ili lelio utvrditi ]loliti ke YC::te 5 Vasilijcm. glavn im neprij a teljem ca ra Sam"i l". ili
mu je savC1. bio ponuden.
Bojaza n Vl adimirova bila j e opravdana. jer je Samuilo.
Yjeroja tnu !)!lll. provalio " D" klju. po t ukao Vladimira i pokorio
cijelu Dukl ju osim uzanog primorja sjever n]> od ua Boja ne.
Samuilu je Vlad imira odyeo ka o zarobljenika u Prespu.
svoju prijestolnicu. ali ga je uskoro zat im uinio svojim zetom
pa mu 1>O"ra tio Zetu na upravu. Taria se Vladimir ' T atio II
Kraji nu. gdje je vladao do \OI G: Tra\"unijom i Zahumijem
upravljao je nj~go,' brat ili stric Dragom ir. Za po rodicnih svada.
koje su posl ij e Samu ilove smr ti (1014) izb ile II Makedonskom
carstYo. njega j~ II P respI! na mami o h 'an Vladislav i n;;: prijevaru
ga ubio 22..~Yibnj a 10 16.
P uslije smrti h 'a na \'ladislava 10) 8 sasvim su se iz mij enile
politike prilike na Balkanskom poluoloku. jer je Vasilije II.
pokorio cijelu Sa lnuiloyu dravu i uspo~t:lvin bizantsk u vlasi l'
svim balkans kim zemljama pa i l, Duklji. Dragomir;: su pri
pokuaju. da preuzme nasljedstvo \lladi1l1il"0\,0. na pr ijevaru
ubili Kolnrani. Njega je naslijedi o njego\' sin Stefan Vojislav .
koga Duklj an in nazi"a D obrnslavom .
Poslij e smrti Vasilij;: II. ( 1025) poinje opadanje moCi i
ugleda Bizanta . U nutrainje borbe, koje SIl prouzrokovalo:: ta kvu
TA BL ... 1.\'1:
stanj~,
odrazile su st:: i na obrambenoj moi driave. Na svim

dravnim granicama Bizant uzmie, U takvim politikim prili-
kama
poeli
su
II
Zeti ustanci
2a
osloboenje
skom primorju jedna bizantska lada s dravnim novcem, koji

Vojislav zaplijeni. Na care,' pozi,', da novac vrati, Vojisla, nije
uope odgovorio. Sloga, po carevoj Zal)ovijedi, provali bizantska
vojska 1042 u Duklju. ali bude potuena. I nae je i politika situacija u susjednim zemljama bila povoljna za Vojislava. Godine HHO -41 izbili su ustanci u J>omoravlju i I'ovardarju na elu
~ Petrom Ddjanom. a u okolini Draa pod vodstvom nekog
Sla"enn Tihomira.
.
Bizant Ilije mimo gledao na uspjehe dukljanskog kneza.
Sloga car Konstantin IX. Monomah naredi drakom patriciju
Mihailu, da napadne Vojislava. Bi zantska vojska prO"ali u
Duklju. op lja ka nizinske krajeve. ali je na pov ratku u planin!kirn klancima doeka Vojislavljeva vojs ka i strahovito potue,
tako da je njezin ostatak predstavljao ~bijedan i suza dostojan
prizor, kako sliko"ito opisuje Kedren. Bizantska vojska Il1Je
vie uznemirivala Duklju. Ni pokuaj bizantskog stratega u Dubrovniku Katakalona. da na prijevaru uhvati Vojislava. ilije
USpI O.
Vojislava naslijedi Mihail o (1050-1082). jedan od njegovih
sinova. Prema pri a nju popa Dukljanina. Vojislavljevi sinoli
s majkom podijelile medu sobom Duklju i Tr.;wuniju. Ali II
Travuniji izbi buna protiv dukljanske dinastije, i jeda n od
bra e b i ubijen. Zbog toga ostala braca provale iz Duklje u T.avuniju i opet uspostave svoju vlast u njoj. Ne moe sc I, tvrditi.
koli ko je ta vijest tona . ali je sigurno, da je Mihailo sam zavladao Zetom i Tra\'unijom i da je oko dvadesetak godina vladao .potpuno mirno. On je u to "rijeme poboljao odnose $ Bi256
od bizantske vlasti.
Prvu bunu digao jc Vojislav 1035, ali ustanak nije uspi o: Voj islav je kao tala c bio odvede n u Carigrad, a upra"a u Duklj; po'-jerena bizanukom vojskovoi . \Iojl1Ia\u pode l:a rukom da
idu<e godine pobjegne iz Carigrada. Vrativi se II !cmlju, on
preuze dast i zavlada ne samo Dukljolll, nego i Travunijom i
Zahumljem. tako da sc njegova drav a prostirala od Bojane do
Nercl\'C. U istn vrijeme Vojislav je pukim sluajem dO:1O i do
znatnih financijskih sredsl;n'a. Godine IO~O razbila sc: na du kljan-
J edan zel skl kralj (Xl. II. ' .

Crkva sv, Mihaila \I S\onll
C rk va " ', Pav la kod TreblnJ_ (XII, 5LJ
T"' ''~ .A
",'1I!
Crk VI
~" .
..
Peltl u
'-"
R a~".
kod Novo!; Pazara IX. st.)
z;al1tom. Ve na poetku svoje vlade, o. 1052, dobio j e od bizantskog cara naslov p rotospatara i bio upisan .. medu saveznike i
prijatelje romejske.
Na poetku Mihailove vlade dono je 1054 do rascjepa crkava. U borbi, koja se u po"odu toga vodila izmeu Rima i Cari grada. papin je ugled rastao, a ugled Bizanta postepeno padao. T o je b ilo osobito vazno za dalju Mihailol'u politiku.
Prva. dosta mirna perioda Mihailove vlade, do IOi2. bila
je prekinuta izmedu 1060 i 1070, kada je Mihailo iskoristio nerede u Bizantu i osvojio Raku, koja je bila pod bitantskom
vlaiu. pa je .predao na upravu svome sinu Petrislavu.
Kada je t072 pod vodstvom Geo rgija Voj leha izbio usta nak u Makedoniji, ustanici pozvae u pomoc Miha ila. On sc
odazva i posla im svoga sina Bodina. koga ustanid proglasie
l,a cara , a sam Mi hailo upadne u Draku oblast. Ali ustanak bi
uguen za nekoliko mjeseci. Bodin bude zarobljen i odveden II
Cari grad. a zatim II Antiohiju. odakle ga je otac itha vio p omou Mleana. il Raka je opet dola vod vlast Biy.anta.
Da bi papa Grgur VII. p redobio za Rim iO viSe balkanskih ~em alja i tako oslabio utjecaj carigradskog patri jarha. a
osim toga okupio ~to v i ~ drava protiv njemak og cara Henrika IV., svoga glavnog protivnik a. on se oda1.vao na Mihailo,"\)
mol bu i poslao mu Ion kraljevske znakove, bo !l to je dvije
godine prije poslao hrvatskom kralju Zvonimiru. Iako j~ Dukl ja
i tada bila nezal'isna driava. nedostajao joj je pra"ni osnol' la
nezavisnost, a taj se po tadanjem shvacanju mogao dobi l i ~amo
od Rima ili Carigrada. )l'a taj na!':in Duklja je dobila onu inu
formaln u sa nk ciju, koj u su dobil'a le i druge drlave ; ona je bila
medunarodno priznata. U isto "rijeme Mihailo je za banko!; biskupa zatrafio pal i;. t. j. simbol met ropolitske vtast:. ali nije
u tome uspio. Mihailo je tralio samostalnost barske erkve ne
samo iz; crkvenih, nego i iz politi kih raz loga. Nije htio da kat olik a crk" a na tcri torij u njego" c drla"e buele podv rgnuta
crkvenoj vlasti, koja se nalazi izvan Duklje. U toj poli t ici pomagao je Mihaila i barski bisku p. U Baru je. naime. postojat ..
tradicija, da jc barska bis kup ija nasljednica biskupije u Dokleji:
ak su _ po loj tradiciji - svo ju biskup iju smatrali metrco polijom, iako to Dokleja nije nikada bila. Ako je !iI tradid;a.
,-,
-,
Stari Ilar.
o peni t l ul~d
TI
,,
kako sc ini. zaista postojala. bar koliko se odnosi na metropo_

liju II Doklej;, onda nema sumnje, da ni barskim biskupima nije
bilo indiferentno, da li e ostati podvrgnuti dubro\'akom me
tropolitu ili e i nj ihova biskupija postati samostalnom metropolijom, koja e kao nasljcdnka doklejskih metropolita uk upiti
oko scbe sve biskupije u sjevernom dijelu bive drakc metropolije. U doba, kad jc Mih a il o radio na rjeenju toga pitanja.
prilike su bile sasvim povolj ne. jer jc rimskoj crhi bilo poslije
1054 u interesu da za sebe zadrli to vie zemalja na Balkanskom poluotoku, gdje su se II crkv enom pitanju Istok i Zapad
sukoblji1\ali. Stoga su se dukljan!k; vladari i ka o katolici i
kao neprija telji Bizanta radije obraali rimskom pa pi.
Za vrijeme Bodinove vlade u 5usjednim su sc zemljama odigrali znatni politiki dogadaji. Normani su bili potisnuli biza ntsku vlast iz june Italije pa su sc sp remali da borbu prenesu na Balkanski poluotok. Dizant je naao saveznike u Mleanima, iji je osnovni poli t iki princip uv ijek bio osigurati
sebi slohodno kretanje po Jadranskom moru i zato ne dopustiti.
da se neka strana sila uvrsti na Jadranu, Kako je u tom kon fliktu Bizam predstavljao slabiju stranu, Mleani su sklop ili savez s Bizantom prOli\' Normana, koji su im mogli postati opasan
takmac na Jadranu. Sasvim je razumljivo, da je uz Normane
pristao i papa Grgur VII. Polola j Duklje u takvoj situaciji bio
je tdak, jer je svakog trenutka mogla olckivati. da e j e Bizant
napasti, a ak o Normani dod u na Balkanski poluotok. znailo je
to stei jo jednog neprijatelja na dravnim granicama. Bodin
sc nije potpuno vezivao ni za Dizant ni za Normane. al i je iz
cjelokupnog njegova drlanjOl jasno. da je bio na strani Nor_
mana. On SI': oicnio Jakvintom. kerkom vode normanske stra nke
u Apuliji. Za vrijeme ~ am og sukoba drlao se vrlo oprezno, sve
dok situacija nije postala jasna. Kad su )081 Normani preli na
Balkanski poluotok i opsjeli Dra. Bodin je doho pred Dra
s \'ojskom. ali je samo promatrao bitku, nl': sudjelujui u
njoj. Tek kad su Normani zauzeli Drll i prodrli do Soluna.
Bodin je navalio na Raku, koja je bila u biuntskoj vlasti. i
upravu u njoj predao dvojici ,.iupana sa svoga dvora .. , Vukanu
i Marku, koji mu sc zaklel!':, da e i oni i njihovi nasljednici biti
vjerni kl etvenici njegO"i, njegovih si nov3 i nasljednika njihovih.
258
Poslije toga Bodin zauze i Bosnu i I)ostavi joj za kneza nekog

Stefana. Tako je on sh'orio veliku drb.vu, u koju su ule Zeta,
Raka. Trebinje. Zahumlje i Bosna.
Kad su 5e 1'085 Norrnani povukli s Balkanskog poluotoka.
bizantski car Aleksije I. Komn en nanovo zauze Dr a ~ i poe
napadali Zetu. U tim borbama Bodin je bio potu~en i z~robljen,
ali m" je uspjelo da sc oslobodi _ Iste g. 1085. poslije smrti pape
Grgura VI I., izbio je rascjep u katolikoj erh'; zbog izbora novoga pal)e. C:lT Aleksije L Komne n iv io je u dobrim i pri ji!teljskim odnosi ma $ papom Urbanom II. Druga stranka izabra
za protivupapu Klementa II I. Viberta, koga su priznavale Njem aka. Engleska i Madarska. Takvu politiku situaciju isko~
ristio je Bodi n i ponol'io molbu svoga oca. t. j. zatraio je od
Klem enta I ll . za barskog biskupa metropolitsku " last. i to je i
dobio 8. sijenja )089. T ako je Zeta postala i u crkvenim stvarima Ill':zal'isna. Toj nO"oj metropoli j i bile lU podloine biskupije
u Kotoru, Ulcinju. Drivas!u i Pilotu. ka o i srpska, bosanska j
trchinjska biskupija. Ali samo devet mjeseci poslije papa Urban
Il. podredi kotorsku biskupiju metropoliji u Bariju. To jc uinio
na molbu normanskog kneza Rogera. kak o bi to I'i!e povezao
junll itali ju sa susjednom obalom, II oigledno i stoga, SlO II
borbi i;.:medu Dubrovnika i Bara nije Kotor htio da pristane ni
uz prvi ni uz drugi grad.
T aj znaajni dogadaj u crkvenoj politici predstavlja posljednji uspjeh Bodino". Mjesto Bodina pocinje 5e "ie isticati
Vukan. upan rdki. Bod in sc p<lsljl':dnji put spominje 1096-9i.
kada su kroz Zdu prolazili krilari pod grofom Ra jmundom od
T oulouse, lako su oni dolazili u sukob sa stan ovniltvom. naj vie
zbog otimanja hrane. ipak ih Bodin lijepo doeka u Skadru.
Od Bodinove smrti (o. 1101 ) do potpunog ukljuh'anja lt
sklop Nemanjine rake drave (o. 1183) Zeta je naglo opadala
i teritorijuino i u svom politikom utjecaju. Ra!ka, Bosna i
Hllmska zemlja dcfiniti"no su se od nje odvojile, a Raka je po~
ela sve odlunije utjecati na razvitak prilika u Zeti. Te S\I pri~
like prvih dece nija obiljeene uglavnom unutra!njim borbama izmedu Bodinove porodice i roda Bodinova stri evia Branislava_
Sukob je izbio joli za ivota Bodino\'a i bio je u naju!oj vezi
5 njegovim dolaskom na vlast, jer je Bodin potisnuo sprijesiolja
259-
svoga sirica Radllava, Brani.davljeva oca. Zbog oskudnih iz_

vora ne molemo utvrditi druhve nu podlogu tih dugotrajnih borbi
ali je nesumnjivo, da su one imale veliko z naenje u politici
tanta, koji je nastojao da Zetu op('t podvrgn(' pod svoju vlast.
A kako je on II isto vrij('me telio za tim, da pokori i Raku.
Zeta je postala vano podruje njihove mcdusobne borbe. T ako
je ve Dobroslava, Bodinova brata i njegova prvog nasljednika.
svrgnuo Vukan, veliki fupan raki , i za kralja postavio Ko a para.
lhanislavJjeva brata. Ali Koapar sc: vrlo kratko vrijeme odriao
na vlasti, moda ni godinu elana: svrgnuo ga je Vubn. Uzro k
te nagle promjene nije poznat ; moda se Koapar htio osloboditi Vukanova utjecaja.
. . Vukan je mjesto Koapara p05ta\'io za zetskog kralja VladimIra (o. 11 02-111'01 ), Bodi nova brata. On je svoje odnose
$ Railkom uvrstio oieniv!i se Vukal]ovom kerkom. Za to "rijeme Zetu nije uznemiri"ao ni Bizant. I pored rodbinskih veza
ona je ostala neutralna i tada. kad je Vukan (1106) napao Biz~nt i b.io pobij~den. Vjeroj.atno zbog toga Vuhno"a neuspjeha
oJa~o je u ZetJ otpor protIv Rake. Na elu pokreta stajala je
.Tah 'lnta, Bodinova udovica; ona je. prema popu Dukljaninu.
otl'ol'ala Vladimira i postavila na prijestolje sl'oga sina uru (o.
111 4-: ~ 11.8 ) . Otprilike II isto vrijeme um ro je u Ra!'koj Vukan,
a nasilje(iJo ga Uro 1. Duro je. kao i njego, otac, bio otvoren
neprijatelj Bizanta i zbog toga j e bacio u tamnicu Grubdu. Branillavlje~'a sina, kao bi~anukog pristalu; drugim Grubclinim
istomi!ljenicima poJIo je za rukom da pobj('gnll u Dra . Duro
je i prema Rakoj promijenio ddanje i nas tojao da 5 njom
uspostavi prijateljske odno5C. Kako je ta kv a politika bila oi_
gledno upe rena protiv Bizanta. ~etskim emigrantima nije bilo
teko da B i ~ant pridobiju za sebe. Stoga bizantska vojska navali na Zetu, protjera kralja uru i oslobodi iz tamnice Grub~lu, pa ga :po nalogu ~arev\l~ postavi na prijestolje. uro pubJegne u Rasku, a .J akl'mta pade II ropstvo. Iako doba Grubeli ne Vladavine (11 18-1125) predstavlja mirnu periodu. ipak je
uro uspio da u Zdi stvori Itranku protiv Grubde. oigledno
zbog. njego"e bi.untske politike. i da u Rakoj sakupi vojsku,
S kOJom_provali u Zetu i pred Barom (o. 1125) potue Grubdu.
koji II borbi pogibe. Tako je uro po drugi put preu.teo vlast
Bi:
(o. 1125-1131). Odmah poslije preuzimanja vlasli. on se. izmiri

sa dva Grubdi na brala. vjerojatno da bi u v rstIO SVOJ poloaj. i dade im neke upe na upravu. Ali u vri~e~e no~oga ~i
zantsko-ugarskog rala pokuao je da dokraja umih Bramslavlj('vie , ~ to je samo djelomino postigao. Vojna pomm: o~ogui1.a
je Grubdinoj braCi da najprije pro\'a1<' u Zdu do Bara I os;'oJe
tvrdi grad Oblik, a za tim da pod njim pobijede uru. 1 ada
u KOtOTU i Zeti izbi ustanak proti\' ure, a i Raani \'padnu u
zemlju progoneCi kralja, koji sc pred njima skloni u Obod: T u
ga opsje(le draki vojl'oda i, zahval j ujui izdaji. zarob, (o.
1130-SI ).
Tada posta kralj Gradihna (o. 1131-1142), pod ijom je
upravom bila ne urno Zeta, nego i Tra\' un ija. Dugotrajne borbe
toliko su iscrple zeml ju, da je bila "gotovo razorena i opustoena __ kaku kale Dukljauin - pa je ponovni dolazak Brani
slavljevita na prijestolje znaio neko smirenje. ali i uhrUenje bizantske "lasti. Poslije Gradihnine smrti, njegov sin Radosla"
ode \I Carigrad. izjavi, da e hiti vjeran \'azal bizantski. i od
cara Mallueh, dobi iste zemlje. kojima je upravljao njego\' otac,
t. j. Zelu i Travuniju. Z~ razliku od .oea. ,na1,ino sc sa.,:,o kne7.om. Ali mu ie mona bIZantska zatlta bIla kratko vTlJeme od
pom oi. V doba. kada je Bizant bio tdko ug roien ~d n!,:pr~ ja:
td j$ke koalicije pod Rog('rom II. sicilskim, u ZetJ se pOjaVl
otpor prot;" bizantskih !t ie n ika. Protivnici se pobunie i o.
1148-49 dovc:doSe iz Rake Desu. sina Uroh l. koji zavlada ZI'tom i Travunijom. a Radoslavu osta samo primorje od Kotora
do Skadra. Ali posli je uspjd nog rata 5 Ugars kom (11f.i6) car
Manud je na obali Duklje od primorskih gradova sastavio posebnu administrativnu jedinicu, na i jem je e lu stajao ,.dux
Dalmatiae et Diodiae sa sjeditem. vje rojatno, u Kotoru. Baru
ili Skadru. a posljednjem zetskom vladaru ostala je samo ot"orena zemlja oko tih gradova. Pa i laj posljednji ostatak stare
Duklje, zajedno sa spomenutim gradovima. osvojio je Stefan
Nemanja, tako da je o. JI83 cijela Zela bila najzad pripojena
Rakoj.
3. Dndtveno i dravno ur edenje Duklje do xn. stoljtt3.. Kaka.' je bio ekonomski. drutveni i pr3.vni poloiaj naroda
26 1
T
,
Duklje, 0. torne malobrojni bizantski i domai i~vori ne gO"ore
gOlOvo nJ~!a. ~.paJ; ,. ma da nCfl'Osrednih svjedoanstava o tome
nemu,
nesumoJ'" .J'' d, , II II ,OJ
. peno
. dI 8 'b
. . II odn
o odlll. selJaCI,
osu na vla~ara I vlastelu. sve ,ac preluili II tavisao i podlohn, pO.lotaJ. Putem za robljavanja, uduivanja i dob rovoljnog
5ta~IJ~nJa pad .. zdtitu~ I)lemia iJi crkve, siromani slob!Xini
",I~ack' su se II sve veem broju pretvarali II zavisne i podJo!m:
se Ja c.
Na viJe mjesta pop Dukljani n spominje 'u Duklj; r krn stvo
\magna~C$, princ-ipes. nobiks, milites). To su veinom vlad aren rodael. kojima J'e on d '
. d"
."
T .
anvao pOJc tne zemljisne posjede
~ J
na upra~u. dav.ao d.ij~Jovc dravnog teritorija. ili su to bile
,sta '""dtc starJc~me. L \"oJn, r.apovjednici ili druge linosti. koje
Je \" a ar - Jn,locu wOJ"
b,
.. .
.
I'
'.
l, l og zas uga u ratu III 17. drugIh
rat oga. 1 poklanJanJe~ zemljinih posjeda _ uveo u red plemstva. U ~~etku .te penode plemii su bili u mnogo zavisnijem i
po~r~denlJem pOIO!aju prema vladaru nego poslije S daljim
st~ nil:" ekonomskim jaanjem plemstva, odnos iz'medu' ple~' a l vladara sve vilic se priblifa'-a feudalnom odnosu vazal a
l suverena po kome J.' plo"
... jer .svo,
'.
nil -I'aza mnogo samonalIlIJI.
me suverenu. d~guJe Jedino vjernost i pomo II ratu. Tak o _
pre~a Duki Janinu - kada je jedan od ,Iadara primio k sebi
odbjegloga .rakog upana. pitao ga je. ~da li bi bio voljan da
se d~a~ovoIJno podvrgne sa cijelom svojom oblaJu kra ljevs koj
.
t k ra ,.JU .
.
. slnOl'ima~
.
vlastI 1. da sc.. zakune na vJernos
I nJegovIm
,
a k~d Je poshje toga zauzeo RaJku, .rodake sl'oje uinio je iupaOlma pod o~evom vlau. da vladaju i dril' u posjedu lu
obl~t. tek da ~pak priznaju kralje\-sko pravo.,. Isto su sc tako
I;;
!~r:e~; ~ukan I ~a~ko: _ koj~ j~ kr~lj .~odin
postavio u Ra!k oj.

da. e .0111. I nJ~hov~ smOl'I bItI pral'i vazali (homines)
kralj~ ~~.dllla l nJegOVIh smova i nasljednika . U vezi s tim
~e za':'l~nl~lm . pOl?ajem prema vladaru sve vie su jaali mo
I ~~lltlkl ut~ecaJ plemstva. Pojavljuj u sc ve slu~ajevi da plemII ~stav.l.Jaju kralja. i sluajevi. da upravnici ;ojedinih
oblast~ poshJe ~Ia~areve ~':'tti uzmu $\'u vlast u zemlji. T o se
dO~~llo. n~ pnmJer, poshJe Casiavljeve propasti. kada su .. banOI I pO.cll da go~podarc svojom zemljom. svatko svojom
obldu I ohug om. I pokorili sebi iupane. od kojih su uzimali
26'
danak. kao to je obino inio kralj ... Izmedu samih plemi a

i izmedu pl emia i vladara vodile su sc stalne, gotovo neprekidne
borbe i ratovi: proganjanja. za tvaranja u tamn ice. trovanja i
ubijstva medu vladarima i vlastelom bila su ~csta pojal'a. Plemstvo bi esto mobilizi ralo narod i ustajalo protiv vladara. zbacivalo ga. pa mu ponekad i lil'ol oduzimalo za ra~lIn koga drugog vladara ili prctendenta, koji bi ga vod io.
Pa ipak. uzeto II cjelini, vl adari u Duklji te ranoreudal ne
' periode imali su veliku vlast nad vlastelom. I'eu no IO e
je imat; poslije. u razvijenom feudalizmu. Vlada ri su bili
vrhovni vojskovode. sud i zakonodavci. Vladati su do XII. st.
bili vec nasljedni, pa je Ljclopis popa Dukljanina USti-ari. dobrim dijelom. jedna duga lista kra ljeva. koji S\l, ponajvik, ostal'Jjali prijestolje svojim sinovima, ak o nisu bili silom zbate ni. Ali
i II toj periodi ouvali su sc tragovi nekadaInje stvarne izbornost i plemenskih starjdina i vojskovoda u plemenskim savezima
u odredenom broju slu~ajeva - uglavnom formal nih - izbora
vladara od strane naroda. Pop Dukljanin navodi za neke vladare da ih je narod .podigao na prijesto. ili .postav io za kra lja" ili pozvao da "preuzmu kraljevstvo i zemlju svojih otaC3.
Da je tu rije~ samo o formaln om. a ne o stvarnom izboru, vidi
se i iz sluaja kralja Grubee. za koga Dukljanin izriito I'eli.
da ga je .po nareenju carskom narod postavio za kralja ...
Vladar sc oslanjao uglal'nom na svoje fupane i druge veIika!e ; njima. je bio okruien i s njima se savjetovao, naroito u
vojnim stvar ima. Ali se iz prikaza taboln;eg sabora na Duvanjsko m polju vidi, da se d o sredine X II. st. o~uvala tradicija
o nekada!njcm odravanju narodnih skuptina, koje su odlu~i
vale o vafnim dr!al'nim pitanjima.
Ljetopis popa Dukljanina daje nam i prilino de:t1'jan. ma
da ne dovoljno jasan opis sistema lokalne vlasti u Duklji. Opisujuti toboi nji sa bor na Duvanjskom polju. Dukljanin pri~a.
kako je kralj podijelio zemlju na etiri oblasti (provincia). Na
elo svake oblasti postal'io je bana (dux ). zatim je odredio fupane (comes) i satnike (sed nicus. centurio). Svakom hanu dao je
po sedam satnika. a svakom !upanu po jednoga_ Satnici podredeni banu imali su za dunost pravo i pravedno suditi narodu
j ubirati danak te ga uruivati banovima .. s tim, da banovi mo2",
KARTA Xl
raju polovinu sakupljtnog danka dati kralju, a po lovinu zadrhti

la sebe, Satnici podredeni knmesima (upa nima) takoer su imali
dunost da sude narodu; od poreta, koji su, ,;o:ro;all1o. oni
sakupljali, dvije treine su i!k kralju, a jedna tretina upanu.

Ne vidi se, kaka, je odnos bio izmc:du ob lasti (b an ovina), upanija l i satnija. ni kakav je bio odnos. to jest razlika izmedu banovih sa tn ika i lupanovih $alnika.
Stari graovi u primorskom dijelu Duk!jc, kOJoj 511 u X L

st. pripali Skadar, Uldnj. Budva i Koto r (na mje~tu sta"og
I
,
I
I
Acruviuma). imaJ i su poseban. autonoman poloaj: oni $ 1.1 bili

;zuzdi iz te administrativne podjele, jer su imali s\loj osobiti
privredni, politiki i kulturni razv itak. To su bili jo; rimski
gradovi. nastanjeni romanskim stanovnitvom, koje su Slaveni
najkasnije od X. st. postepeno i s,'e vie potiskivali, tako da su
duk ljanski gradovi. ka o i gradovi u Dalmadji. s vremenom dobh'ali sve jasnije slavensko obiljeije. Plemstvo u tim gradovima.
formirano od potomaka starih Romana j bogatih Slavena, stvamo
je vladalo i upr avljal o njima, iako je "dnija gradska pitanj3
jo! uvijek rjeavala skup!;tina cjelokupnog stanovnitva. Na
elu gradske uprave u Kotoru. a vjerojatno i u drugim duki jan skim gradovima, stajao je prior, takoder iz redova pl emstva.
Pored ().Staloga slobodnog stano,'nih 'a - obrtnika, trgovaca i
slobodnih seljaka - II tim grad ovima. odnosno u njihovoj neposrednoj okolini ivjeli su i kmetovi. koji su radili na dastelinskim imanjima, i robovi, koje su o b ino upotrebljavali kao kunu
poslugu. a sluili su i kao predmet trgovine.
Drutveno i upravno isto sc tako razvijao i grad Bar , koji
je najvjerojatnije osnovan poslije doseljenja Sl3vena. Ipak Olj e
l !'op Dultjanin nav<>di u <!ukljanJkoj drlavi imona upanija , odn01\no
!up;t, od kojih 'u s~ mno~a i danas o<uvala. To lu " Z~ti : Lj dkopolj. (Lu~a
iupania ), izmedu 1>lora: i Sitn;"c: I'odlul;e. oh Zabljah; Go .. h iup:miia .
jevero;II.xno od r\ilrJiu: Kupilnik. na i.tom oj olNoll Skadankol j~ura
(<:Iana. ime arbana!ko, sela); Oblik , h aj i brdo (dan.. T~nbol) t de.ne
.t ne Bojane; Prapratna. izmed" Bara i Ulc;nia; Grmn ica (izvedene od
Jln.
cr ven), i.medu Pal\r o.i~a ; Shdarol<>lt" i _ra: Koce ...
(da"". . .bora,ljeD nui., bli.u Budve!; Grbalj , i.medu T;va llko, uliva u
Boki Ko\oul:oj I Budve.
Glavne tupanii~ u Travun;ji jc' '': Dralc~;"., ok" IIcrc ... "ovo~ . Kona ..li.
od Dubro"nih do Boke KotoTl!:e. V.m (danu Korjeniti ). Ljubomir, Fa'n;e.,
Rudine, Vninje (dana. Zupci ); u ZallUmlju: Popovo polje. Za pska ltJpanija.
olo planine .zabe , S,on, poluotokom J>djd.cc:m , Luka. oko uUa N.rClv"
Dubrava, lije.,.., <.tra"" Neret ve, Br.xoo i Blat o.
h.....,....,... _
'"
OUKLJANSKAOnZAV.
U [)RUGOJPOI.OV1Cl XI.S I Ol
l __ _
- --
(,~"""CC OBl .. STt
~ i ...
'm.. Gtl""NtC'"
t,II.N ICi'<.K(),JA ,"Jt POUZANO
I
iskljuenll m ogunos t ,
Antipargai.
II
da je na istom mjestu postojao kait!
koji je prebjegao jedan di o romansko g stanov -
nih"a i~ stare Dokleje. koju su gotovo sasvim poruJili Slaveni. Medu dukljanskim gradovima poco se Bar isticati tek
pri kraju X I. st., kad je postao sjed ite kat olik og metropolita.
Porfirogenet spominje
II
Duklj;
jo
tri
.. veli ka
grada ..
( utvrenja ) :
Gradela; (moida Gradac), Novigrad i L ontodokla.

a li nije utvrdeno, gdje su sc oni nala~ il i . Jedini Starigrad. kak o
sc nat ivala Budva
II
Srednjem vijeku. opravdava milj e nje. da
j e N ovigrad bio ne gdje
II
primorju i da je po postanku mladi
od Budve.
U slivu Bojane i Drima II doba dukljanske drIavc postoji

lest manjih grado,a. Moda su to slara pograni na u t vrenja. u
koj a se $klonio jedan di o stano vni ka Dokleje, To su: Sva (5\"ad um), istono od Ulci nja ; Danj (Dagnum. Oagne), na mjestu.
gdje sc Drimae odvaja od Drima i tee k Bojani ; ju!no od njega
je Sal)a (Sappa). a sjeverno Sarda (S~ rdum ). Zatim treba n~p o
menuti Drivas! (Driv astuln), sjeveroi ston o i Balet (Balccium.
Baleze), sjever no od Skadra. Od svih malih gradskih naselja najduie se odriao Danj. jer je njegov opsta nak bio uvjetovan
~Zetskim putem. koji M: is ticao ka o znaajna saobraeajna arlcrija izmedu Jadranskog mora i uedinjih oblasti Balkanskog poluotoka. Karakteri s ti no je. da su spomenuti gradm.;, iako d osla
mali i vrlo blizu jedan drugome. bili sjedi~te katoli kih biskupa.
Medu drugim mjestima. na lijevoj obali Bojane, na sredini
izmedu Jad ranskog mo ra iSkadarskog jczua. isticao sc benediktinski samostan sv. Srda i Bakha, u kome je bila @:Tobnica dukljanskih vladara. Kako je Bojana od ua do tog s~mostana bila
plovna i za najvete srednjovjekovne brodove, t o se Sv. Srd na
Bojani razvio posli je u veliko primorsko p ristanilte poznato u
svim jadranskim oblastima.
4. Jaa nje Rake i njezina borba :ta nezavisnost protiv Bi_
za nta. - Od poetka XII. st. srediite borbe za obnovu centralne
vlasli i otpora protiv Biza nta prenosi se u Raku. Osim borbe
protiv bizantskog utjecaja u Zc:ti raki su upani vodili aktivnu
politiku prema Bizantu i na istonim i juinim granicama Rake.
265
I
I
Ta borba, koja je otpo~cla joj potkraj XL st., nastavlja sc sve

upornije cijelo XII. stoljee.
Iz Rake su Srbi najprije poeli prodirati u plodno Kosovo
polje, zatim II krajeve oko gornjeg toka June Mo rave i Vardara. Bizant je morao ini ti znatnc napore, da obrani svoje granice i da na neko vrijeme primOTa RaJane na pokornost. Kakv u
jc opasnost za Bizant predstavljalo to srpsko p rodi ranje. ,-idi
sc iz toga, !to jc sam car Aleksijc Komnen morao lino pokub"'a!; da rijdi srpsko pitanje. Ali uspjeh je bio samo prolazan. Veliki lupan Vukan papdlao jc privremeno, obeavao
pokornost i davao taoce. pa bi uskoro opct zapoeo pusloenje
bizantskih oblasti. T o, Io je car (1091 ) doao da it-vri pregled
pograninih utvrdenja prema Ra!koj. nije sprijeilo velikog upana Vukana, da ubrzo zatim provali II bizantsku oblast i spali
Lipljan. Smirio se samo privremeno, kada je Aleksije stigao
B vojskom tl Skoplje (109.5). ali neprijateljsh'a Stl odmah ob novljena, im je ta neposredna opa.most prola. Vukan je uspi o da
prepadom razbije bizantsku vojsku, koja je pod drakim namjesnikom Ivanom Komnenom dospjela do Zveana. Srpske ete
mogle su tada razviti jau dj elatnost na !irem podruju i pu.stoiti krajeve oko Vranja. Skoplja i gornjeg Vardara (Polog).
Bizant je bio primoran ozbiljnije se postarati da zatiti svoje
grani~e, i u pol:etku 1094 ca r A!eksije izbi je opet s vojskom na
Kosovo. Pred takvom opasnou morao je Vukan popustiti i tatraliti mir. U pratnji svojih rodaka i mnogih fupana izisao je
pred cara i obetao pokornost, koju je trebalo garantirati davanjem dvadeset uglednih talaca, medu njima i dva Vu kanova
sinovca (U roJa i Stefana Vukana). Ali ni sva ta nastoja nja nisu
mogla osigurati trajan mi r. Srbi su iskoristili te!kote, u koje je
Bizant tapao u vezi s prvim kriarskim ratom 10% i nastavili
svoju prijai nju akciju, koja nam u pojedinostima nije poznata.
Zna se samo, da je namjesnik Ivan Komnen u borbi protiv Vukana opet doivio poraz i da je iznova bila potrebna lina interven~ija cara Aleksija Komnena, koja se zavrWa kao i prijai nja tako, da je Vukan opet dao ta oce, kako bi izbjegao ozbiljnijem napadaju (1106).
I poslije Vukana RaJka se vi!e decenija stalno naprezala.
da se o~lobodi prevlasti Bizanta i da se proiri na njegov ra ~llJl.
ma da je Bizant pod Komnenima opet bio u!ao u novu periodu

~pona. U toj borbi nala je Rdka prirodnog saveznika II Ugarskoj. koju je isto tako ugroavalo Isto n o carstvo. Sukobi Biz anta s Ugars kom bili SIJ o b ino praeni i borbom sa Srbima.
Dok je ~ar Ivan Komnen (1118- 1143) ra tovao S Ugrima na
Dunav u. oko Beograda i Brani eva, Srbi su iskoristili priliku
i osvojili grad Ras. h-an Komnen je kao i njegov prelllodnik
morao navaliti na Srbe, koji su u jednom sukobu bili potue n i
(o. 1129). Savez Srbije s Ugarskom n ije ipak tim porazom prtkinut. Zajednika opasnost ga je samo poj aala , Uo se ogleda
u rodbinskim vezama srpske i ugarske dinastije: J eknO!.. kerka
velikog upana U roa 1., svakako Vukanova sillOvcil.. k oji je
neko vrijeme bio talat u Bizantu. bila je udata za uga rskog
kralja Belu ll. (l131-1141). il njen brat Belo, ban H rvatskt
i ugarski paiatin, bio je dule vrijeme jedan od najmo n ijih ljudi
u Ugarskoj.
Drugi kriarski rat i sukob Bizanta s Normanima iz julne
Italije omoguio je Srbima da opet zaponu borbu proti" Bizanta. P oto je suzbio Normane, car Manuel Komnen krene
1149 na Raku. osvoji gradove Ras i Gali (u dolini Ib ra). opustoi okolinu i spal i jedan dvorac velikog iupana UroSa II. Ali
ta j pohod nije imao trajnog uspjeha, i Manuel je idue godiO!:
morao Optt ratovati protil' Srba, kojima je do!la u pomo ;
ugarska vojska. U dolini Tare su se sukobili, i savetnika je vojska bila potuena. Poslije toga poraza U ro II . je morao napustit i dal ju borbu i predati se. Ostao je na "lasti. poto je poloio
zakletvu vjernosti i obal'euo $e. da e davati pomoc u I'ojsei dvije hiljade ratnika za ra tove u Evropi i pet stotina u Aziji.
Dalje borbe Srbije protiv Bizanta bile .w praen e unutranjim sukobima oko prijestolja. to je Manuelu Komnenu prualo priliku da odrla"a sl'oj utjecaj. ali koje jasno pokazuju,
da u Srbiji n ije naputena tefnja za potpunom sam ostalnol:.
Prot ivnici Urola I I. i njegove politike zbacili su njega i doveli
na vlas t njegova brata Desu, koji nije mogao da potpuno potisne svoga suparnika. Spor je rijeio Manuel u koris! U roa. il.
Desa se morao zadovoljiti nekom manjom obldeu, koja ' nam
nije blifc p Otonla ( 1155). Dinastiki sukobi i bizantski: intervendja nisu time prestali . Ceste promjene velikih lupam:. po26;
kazuj u, da Srbija Olje mogJa da se pot puno otrgne od utjecaja

Biza nt a. ali da ni on nije mogao d a potpuno prol'ede svoj u
vo lj u.
U roia II. zamijenio je veliki u pan Prvosla\'. Premda je
pokazao tendenciju. da prema Bizantu postane samostalan. bi o
jc ~~a~n , a na vlast doveden B cl o~. koji je ubrzo sam napust io
SrbiJU I povu kao sc u Ugarsku. Veli kim upanom pos ta je opet
~esa: ne zna. sc poblie pOli koj im okolnostima (o. 11 61). Ako mu
JI: B ,~a nt. pntom pomagao. nije pvst;gao, da mu on os tane vjt'ran. Jer Je Ra ka pod Desom ubrzo postala izvor novih tdko';a
za Manuela Komnena. Desa je Opel zaposjeo 1162 onu oblast
~oju mu je ManUel. ~ri~remen~ bio dodije lio na uprav u, a koj~
Je pT!Jt' morao I'~alltl Bizant u. I oklijevao je da poalje pomone
t~~pc u rat. ~.rotlv U.gars.ke. U. svom otporu prema Biza nt u ipak
mje n~oga o IC' dokraja. Kada Je Manuel do;ao ~ vojskom u Ni J,
DC$u Je ~orao da mu se p rik ljui. ali je zbog nepo uz dan osti bio
zadrla n I odveden u Carigrad. On je uspio da se opet vrali na
v ~ ast, i neko su vrijeme Srbi bili primoran i da sc dre primlje _
nih oba.l'eza: u ratu Bizanta protiv Uga rske .~udjeluje i njiho\'
p omo~1 odred. Taj je od nos bio kao i prije kratk otrajan. Cim
se s~'rlo rat s U~~rskom: .car Manuel je morao krenuti na pobUnJene Srbe. kOJI su biii po tu eni. a Desa zarobljen ( 1168).
Manuel Komn en pokua da prevlast Bizanta nad Srb ijom osigura ti me, Jto e oslabiti jedinstvo umije i "lasI vlada ra.
Za veli kog iupa na posta,-i Tihomira. sina Zavide. in a e ncpoznatog lana dinastije. a njqovoj brai da de na upravu posebne ohlasti. To sc rjeenje, medutim, pokazalo is to tako kra tk otrajno kao i sva prijanja.
5. Kultura. K n j i f I: l' n o s t. Poeci srpske sredn jo>
vjekovne pismenosti i knji7.evnosti teko sc mogu pratiti u vrcmenskoj periodi od lX. do XII. stoljea. T o je ustvari doba.
u kome se nastavlja rad na ~i renju os nov ne pismenosti. onakve,
ka.hu su jo.u lX. st. zapo&:li u enici Cirila i Metodija _ Cijeli
ta.J rad s~toJ ao .se uglav nom iz prepisi-'nnja obrednih knjiga i
dj ela. kOJa su bila neka vrsta pomone ob red ne lite rature (bcsj.ede, iieija. "'etaca i s l ino) . Kak o je naj" e.:i broj tih knjiiev_
mh spo mem ka bio pisan glagolj icom, koju je u toj vremensko;
periodi zamijenila spretni ja irili ca, razumljivo je, ~to ti spomenici oisu sauvani. Izuzeta k ine dva Ulaajna djda X I I. stol jea. Prvo je od njih poz nati Ljetopis po pa Dukl j anina, koji
j e do du1;c: sauvan u latinskom prijevodu, ali za koji sam njcgov pisac ka e da je preveden " sa slavenskoga u latinski jezik.
!Io sig urno znai, da je postojao i slavenski origi nal toga ljetopisa. D jel o je va!llo naroito po tome, to je prvi na pisani spomenik, II koj i je ula suvremena narodna tradicija <) vitckim
djelima i pothvatima legendarnih junaka i vladara iz najsta rije
historije Srba i H rvata. ~ Dr ugi zna aj ni spomenik pismenosti iz
te epohe je uveno M iroslavl jevo Evandc:lje. Pisan na pergamentu izva nredno lijepim i krupnim irilskim slovima. ukraen umjetniki rad('nim inicijalima u boj i i zlatu, taj je rukopis
ne samo vaan kao najstariji spomeni k srpske redakcije, nego i
kao remck-djelo nae stare kali grafske umjetnosti.
Premda je ta prva epoha ra zvoja stare srpske u ednjovjekovne kn jievnosti ostavila malo spomenika pismenosti i knji evnog rada, ona ipak znai prckr etnicu u daljem razvoju ne
samu Hpsh, nego i i t ave jugoslavenske knji evllosti. T o je
doba, u kome se paralelno s procesom formiranja fcudalnoga
drutv enog poretka vr i i postepeni prijelaz od ope junoslavenske irilomelodijcvske pismenosti . k posebnim nacionalnim
knjHevnostima. Prvi znaci toga postepenog izdvajanja srpske
knj iel'nosti iz z.ajednikoga iri1o meto d i jev skog naslijeda su:
I) sve jae formi ra nje srpsk e redakcije staroslavensk og knjievnog jezika ; 2) pobjeda irilice nad glagolj icom na terenu, koji
e poslije ,-elikog raskola od 1054. t. j. od k o nanog odvajanja
Ist one i Zapadne crkve, biti pod jakim utjecajem bizantske kulture i bizantske knjievnosti.
U III j e t n o s t . Spomenici anti kne gradske arhitekture i

fortifika cije II tim oblastima propali SII za seob\: naroda' jedino
s pomou spomenika religiozne arhitekture uspostavljen je. sporadi no. kontak t izmedu stare umjetnos ti i nove, koja je nastajala.
Vttina naselja, kao na primjer Cari i n G rad kod Lebana,
potpuno je opustjela: u nj ima nikada nije obnovl jen gradski
ivo t. U grad ov ima , gdje se poslije dufeg prekida nastavio ii,'ot,
,,;g
slavensko na novni!tvo mj!': do X . i XI. st. igralo tl kulturnom

stvaranju neku valni;u ulogu. Srbi Slupaju II bliii dodir sa starij im spomenicima na svome teritoriju tek posHje primanja
kr~ans tva . Zasada joi nije rijdeno pitanje. II kojem je raz.mjeru stara, po\uSTukna bizantska crkvena arhi te ktura sa svojom kamenom i slikanom dekoracijom utjecala na poctke arhitekt.ure kod Srba. Za jednu od prvih Nemanjinih crkava (Bogo<
rodlCu kod Kuliuml ije) ve jc utvrdeno da jc tl XII. st. graena
materijalom bizantske: crkve iz. VL st., koja sc nalazila na istome
mjestu. Neispitana jc takod er vcza iz.medu najstarije balkanske
s~~vcnskc ornamentike rukopisa s ornamen tikom bizantskog poriJe kla s Balka na iz VI st., ali vec sada su utv rdene nd.. e $lino
sti i.z~edu uk.ras3 na biuntskim nadgrobnim balkanskim spo~enl ~ l ma VJ. I srpskim minija tu rama X I I. stoljea. Kasnija ispi hvanJa pokazat e, u kome s~ ops~gu smij~ go\'oriti o kontinuitetu umjetnosti u unutran josti Balkana od V I. do XII. stoljea.
U IX. st., kad su poslije pokr tenja i balkanski Slaveni poeli da podii.u rrv ~ umj~ tni ke spomeni ke monumentalnog karaktera. stanje umjetnosIl u njihovoj najblioj okolini bilo je
svuda priblifno isto. Lokalna balkanska k ra n ska umjetnost
~eslavenskog stanovnitva jedva se odravala po gradovima na
Jadranskom primorju i u jaim voj nim i cr kv enim bizantskim
eentri:na u unu tra~njosti. Spomenici te umjetnosti, na te ritoriju
Zele I RaJke. podjednak o pripadaju historiji star ijeg slanovni!tV.'1 i nedavno pok rlenih Slavena. Arheoloka nalazita pokazUJu, da se kulturni i umjetniki ivol nastavio na nekim mjestima. gdje su ve prije postojala naselja, uh'rdenja, crkve ;
manastiri. Dreno.'a kod Prijepolja. s antiknim nadgrobnim kamenjem i kasnijim latinskim natpisom iz X. st.. iako ndspitana.
.'e sada pokazuje. kako se u tim oblastima i u unutranjosti na
nek im mjes tima Srednji vijek direktno nastavljao na antiku.
. Najst~.rije graev ine u duldjaoskom kralje\'Stvu ponavljaju
obl.J~e , kOJI se. oslanjaju na tradicije kasnoantikne, jako orijenl ahzlr~~e arhitekture. T emelji i gornje konstrukcije zadrfak
kompliCirane obli ke, ali su oni izvede ni neprecizno i u sasvim
skromnim dimenzijama. Kao tipini primjeri aThitekture te .. rste
iz X I. st. sauvali su se kod Trebin ja S". Petar de Campo. koji
sc .spominje u Ljetopisu popa Dukljanina kao mauzolej kralja
270
Radoslava, i u neposrednoj blizini crkva sv. Pavla. a u okolini

Stona osmero!islla crkva u OUju i crkva sv. Mihaila u Stonu.
Kako su te crkvice izglcdale u svom prvobitnom stanju, vidi se
po na.slikanom modelu na po rtretu kralja donatora u stonsko~
Sv. Mihailu. Monumentalni;i oblici arhitek ture Ila nalem PTlmorju u ranom Srednjem vijek u postojali su u gradovima, gdj~ ~u
starije kulturne tradicije bile n~ jjae; u. Kotoru, .Skadru. UkIllJ."
i Baru. Za Kotor znamo iz KonstanIIna Porf Irogeneta da Je
imao katedralnu crk vu u obliku rotunde. koja se vjcrojatno nije
mnogo razlikovala od zadarskog sv. Donata. I o.stal i .arhitektonski
i deko rativni plastin i oblici na Zeukom P rimorju mnogo su
srodni slinim spomenicima od VIII. do XII st. u brvat.skim
kraj evima i u Makedoniji.
Iz pisanih izvora znamo, da je u XI. st. u Zeli bilo dosta
crkava i ma nastira, na primjer crkva sv. Srda i Bakha na Bojani.
Bogorodica Krajinska (Bogorodica in civitat e Dioclitana) i t . d.
Po podacima iz Ljetopisa popa Dukljanina vidi se, da su u
Zeli u XI. i X n . st ., osim manj ih crkava, postojale i vee. koje
su sl ulile za k runisanje i kao mauzokji. Uz crkvc spominju se
.
K
k OJ u l' rapra , TIL..I , . (l." /.
i dvorovi -curiae (u Bogorodici
rajins
Na!alost." ti su spomenici sasvim malo prou~eni, otkapanja nisu
vrcna ve su ostaci snimljeni i opisani samo u kra im putmm
biljcik'ama. Veina crkava staroga zetskog kralj e"slva kasnij e
je popravljana, ali sc na mnogim prolirenim graevinam a r.,~
pomaju ostaci stare arhi tekture.
Plastini ukras od Kamena na zgradama loga doba u Zeti
ne razlikuje se mnogo od plasti n e deko racije istog tipa u srednjem i sjevernom dijelu jadranskog primo rja. Plitki kamen i rcIjefi s prepkten;m trakama, stiliziranim bil jka:";) i ii~oti~jama
sl ulili su kao ukrasni o"kviri na vratima i prOWr1rna : 0111 su Isklesani i na pl oama oltarskih pregrada, na ciborijim:L. i ostalom
crkvenom namjdtaju. )o'ragmenti takva ukrasa n~laz~ sc t:. ~tont: .
Koto ru, Ulcinju, Bogorodici Rata.koj, u manastiru Za\"ah : t. .
Najstariji 5pomenik na5~ga mo num entalnog slikarslv; sa~~\"ao
sc na zemlji!tu nckadanje Zetske d rave - freske u crkVI 5\".
Mihaila u Stonu. Freske su nastale izmedu 1077 i 1150. Pn 5:; drlaju, ikonografiji i stilu, le fresk~ pripadaju ran oj romani~ko.;
27 1
T
TAU ..... XIX
umjetnosti Xl. i XII. stoljea. OsilO pri:w ra crkvc:nog sadr!aja

II Sv. Mihailu jc naslikan i jedan ,,!aa rski portret.
Od predmeta umjetnikog zana ta nedavno je pronaen dragocjen primjerak zetskog porijekla: olovni pea t Bodinova smOl
Dure. Romaniki i bizantski elementi ukdtaju sc na lom peatu podjednako: lice: (reljef s t ojeeg sv. Jurja s grkom signaturom ) je grko, nalije: je latinsko, I natpisom: Georg{iu,)
(Regis) Bodini Filius.
N01j\'c6 umjetniki spomenik zelskc kulture nastao je posljednjih godina XII. stoljea: Evanelje kneza Miroslava. Minijature II tome dragocjenom rukopisu radio jc d ijak Gligorije:
on se II tom poslu pridravao tradicionalnih oblika starije zetskc
ornamentike, koja SI: esto oslanjala lla apulijske utore.
Ornamentika ze tskih rukopisa mofe se ve sada dost:! pouzdano podijelili u dvije grupe. Starija se oslanja na ju!noitalske uzore X. stoljea. U njoj dominira sjevern i pleter Ja ivotinjskim glavama. Inicijali loga tipa sau'-ali su se - iako
u kasnijim crnogorskim rukopisima XV. st. - u preciznim kopijama praslarih originala. Na njima sc vidi. da su zets ki prepisivai na n;u oj obali .Jadrana veoma rano, ve u X. st., u svojim
skriptorijima njegovali inicijalnu ornamentiku. koja je u tim
oblastim:J. prilagodena Cirilskim slovima i iz njih u X II. st. prenese na II Makedoni ju, do Ohrida.
Mlada zelska ornamentika , na viJem stupnju ratvoja, pokazuje oblike romanikog stila, koji je prenesen sa Zapada preko
Apulije.
Dva glavna spomenika zetske umjetnosti , fres ke u S". Mihailu i minijature u Miroslal'ljevu Eva ndelju pokazuju zavrne
obl ike stilm' a. koj i Su postojaH II Zeti do dolaska Nemanjia.
Oskudni hroj ])odalaka iz VTemena od IX. do druge polovine
X II. st. ne dopui t:!, da poblife upoznamo detalje razvoja u loj
periodi.
Umjetnost je u Rakoj u to doba gotovo nepoznata. Udaljena i od bizantskih glavnih komunikacija i od primorskih gradova. Raka je svoju primiti'-nu umjetnost podizala na ostacima
t radicija predslavenskog stanovni!tva. U X I i X I I. st., preko
rukopisa nastalih u primorju i Makedo niji, dospjela je i uraike
27'2
Ploea " c rk ~1 I ", Troji ce n ~ Pre vlaci (Hok~ Kotors ka l
1
TAl".'" XX
prepisi"ake
radionite jednostavna orna mentika ra noHednjo vjekovnog tipa. ko ja je II Rakoj doloila joJ grublji oblik.
Glavni sJlomenik prcclnemanjikog Rasa, najstar ija ou
,'a na crkva na srpskom zcmlji!tu. Sv. Petar, \jcrojalll o je po_
d ignut prije pokrtenja Srba. Po starim tradicija ma crkv" su
, agradili Romani; kasnije sc: istical o. da ju je sazidao apostol
T it ,. na podobije kumirnic ...
Sada!nje znanje: o umjetnos ti u Rako j do pojave Nem ..nji a
sasvim je fragmentarn o, pa
naroito
moda nova is t ra ivanja .
iskapanja, unijeti nd lO vi c: svjetlost; u hi stor iju tc:

oblasti, koja jc staroj srpskoj umjetnosti dala PrY ; na ciona lni stil
- _ra ku kol u .
"tTlHCT~ Nl NjjHitC
.. .....--. ,. . ...
-
"'~
....
ntDe.Kt q14t: l' L!SC4ltAniAI! i
.
~, .
lo. .. . --
I
I
"
iWiA
Mini ja ture 11 M l r(lSl a ~lj e , .

e-" Inddja (XII . i l .)
--
Ke k
IZVORI I LITE RATURA

I z ~ or l. N~ma sau,', nih isprava naiih vladara il te periode
Jedini izu zetak ini mold. povelj. od 1151. kojom Desa k.o knez Zete,
Trebinja i Zahurnlja daruje samostanu benediktinsko!l redi kod planinc
Garll'ana u Italiji olok Ml jet (njcnu autentinost brani F. S i l! tj,
Od narativnih inor. ou"an je jedino Ljetopis l'opa Dukljanina
(/h rski rodoslov), iji plUC PO imenu "Ue poznat (bio k svakako
, .. eenik u Ba ru, sj(diUu kalOlike nadbiskupije). Tu SI: p, ;kuujc, sasvim
k'!:"endarno , najslar;ja pro!los\ Ju!nih Sll\'en . Od kraja X, st. pis.c k
o rra nihva na histo riju Zele i njezinih odnosa sa susjednim zem]j.m;!
- RaSkOlII , Trebinjem, Humom i Bosnom, Djdo dopire do sre dint XII. sl .
kada je sva kako isutavljeno. Vjerodosloj nost ljetopisa je u tom dijelu
zn a tno vea i rasle, ~to $mo blili pievu l'remenu. Velik o znaenje ima
I.je topis za historijsku ,"eorranju, naroi to Zete. Trebiuja i Hum. , ; Z<I
upozn'nnje drU$tvenora i dranJog uredenja naih umalja u ra nom
Sred':j"nl vijeku . r-:ljbolje izd~nje pri red,o Je F. 5; i i i (n nonllc nona
.l.vK.".HHHa, n OU(lHa H3II. CAti, ]928; usp, ree. N. R~dojfil u Slui~ VI I!.
1929) $ iscrpnim uvodom i komentarom i sa svima sau,,"nim tekstovima:
osnovnim latinskim, 1~IiJa" akim prij~vodom Mavra OrbinUa, starim h rvat
skilll p rijevodom prvo\! dijel, i prijevodom tOl/.'8 prijevoda na I.tinsk i DJ
M ark~ Marulia. Novo izdanje Ljetopisa d ao je VL Mo;;n (Ljelopis popa
Duk ljanin., 1950); uz latinSki lekst dan je i suvremeni h""Uki prijevod,
UZ spomenuli star i, ali SC 11 nautl\; rad mora i dalje ul'Olreblj.,ati 5;i!i.
tevo izd.nje. l ite ratura do 192; na"(den, je u Si,ievu izd.nju, ali tera
tura od ]928 do 19-19 " Mo:1;no .." izd.nju. O prvom dijelu tOI:'~ spi~~
rasp,avlja 1-1. Palloj .. Hh, O HajTa.' HlljcM olle.., ~y Eapc~or POIlOC~OBa, 1%1.
Vrlo m.l0 podataka za tu p ..iod u ima u s\r"nim ispravama i
pi smima. Najl'afniji su (lismo pape "'ana VIII MUI;mirn. (MG Ep ist. i,
1912), n.rot ito tri ispr."e Cara Vasilij, ll , o Ohridskoj a rhicpiskopiji
(v. bibI. ul pogl. V1J! .\. ~dto podataka 11 h;sloriju Zete iml u K Jireek.
L Thallocz), i M. Suff11)" Act a el diplomati ru Albaniae mediu aetatis
ilustr.nli, I, 1913 (uz ,,'aki d okumtr.at dan je komentar).
Mnogo su vlniji pisci, " p rvom redu bizantski. I( O n S I" n \ i n
p T fi r O g e n e I daje u svojim djtl;m ~ llajv3nije vijesti /) Srbima do
sredine X. sl. (~ adminislralldo impu io, De tbcmatibu s. Vita B..ilii).
2i4
u m e II (dru!l8 j>olovinQ XL st.), ima u SvOm djelu Sl ral c"ikon ne"t o

pod.t ~l~a o Srbima fizd. V. Vasi!.icvski, V. Jernstct. 11196). A,,~ Kom
n e n II (pu'a polovina XII. st.) u Aleksijadi, djelu o vladi SVO," ot: Aleksij.
l. I( omntna (1081-1118). (bjt dra!loc.iC'ne vijuti i o S rbima za (o vrijeme
(pored bon nskn\!, izd. A. RciHt nchei I ~ i najnovije B. l eib l-IV.
19Ji, ~ f r~nc. prijevodom i l,;st . kome n ta rom/o Muji Ane Kom nene, N, k ,.
for II r i j e n i j e (prva polovina XII. st.) p ruh malo podataka z.
dccrnij prije ,'Iade Aleksij. I. (Ilonnski Corp " s). O Srbima II vrijeme
Ivan a I(omnena (111&-1143) i Manuela nomnena (11 43-1180) imaju najvi e
"ijuti 1" a n K i n n a m (dru g a polov,"a XII. st.). koji je bio Manueloy
Kk ret ar (Bonnsk, Corp us). i N i k e t. H o n i j . t (u mro ubl"1:0 poslije
1210; Sonnski Co rpus), utim pjun;k p anej!iria r (il sredi ne XII. St.1
T e o d o r P r o d r o m (izd. Miller, Recucil des hiSLo rien' des croiudes.
Historiens g recs 2, 1881). Neto pod"taka o Srbima sadre i biuntske
kronike I,'ana Ski lice (kraj Xl. st.) nd 811 do 10?9. koga je v.im
dljrlom unio u !Vojt djelo G ~ o r I: i j e 1\ e d r ~ n (Bonnski Corpus). i
I ". n I Z O n a r e (sredlll 3 Xli. st.), kojeg~ djdo d opi re do 1118
(Bonnski Co rpus).
Od zapadnih djelp ~ijuli O Srbi mft sadre Annales rej.'tI; Francorum.
II veti s ustankom Ljudevita Posavsko!!, (v. pogl. VL). u tim najst ariji
ugarski ljetopisi (posljednj~ izd. S1.e ntpler)'. ScriptorU rerum Hungarica
runI I. 1(37), kao i dje lo o pn'n dva kri~arska rat~, lwj a ,"ovorI' OJ prolatu
k rihra putcm Bcogra \l-:-<,;;_Sofija_ Carigrad: A 1 b c r I A. < h e n S k i
(Izd. Mi"ne. PL 156). Oton Frc;sin~ l; i (;zd. MG SS 20). Odo dc
Deol:ilo (izd. Mig .. e, PL 185) i V i lim T irski (izd . Migne, P!.
2(1) .
Svi izvori za raniju sr psku historiju ni su jo. izda n i u Jednoj zbir ~;,
F , R a k i. Documentn, daje uZ ;tvore za h,,'atsl<u h isto riju do kraja
Xl. St. ; dobar dio tck~to"a, koji se odnose na S rbe, CT. CT' n O j e 8 II tl
II B. 11 o p O O H ll, OA.i5pauH HJOOPH, priTedili su ta rad s. studen
lim a vIInije izvore de sredine X. st. (u% originalni tekst dan je ; p rijevod\.
l li e r a I u r a. Od djel~, koja obuh"alj .. c;':lokupnu ~rp<ku hL.tn.
r iju SrednjeG' vijeka, n. prvo mjuto PO %na~nju dolu i Histo rijz Srba od
K. J Ir. e k a (Geschichte der Se rben I- It. 1911-]918. i St aDt und
Gesellschaft ;m mitlela lterlichen Serbien, Denkschriften d. kai s. Akad.
d, Wi M, in \vicn, phiL-hist. Kla sse, ]91 2_1919: u srpsl!om prijevodu i
, ~olluMm~ J, r~adolli"3. i-1CTopHjn Cp(ia l_ IV, 192'.?- 1925, 2, izd 1-11.
1952j. To j~ naj!Kltpun lji i najpouzdaniji p ri runi!, za SU r iju Srpsku hi s\<)riju. usno"an na iz"anrednom poznaunju iZ"ora, dobri", dIjelom nt
obj.vljen;h.. i liteutu re. CT. C T a " O j e B H ll, I-iCTOPllja CP!lCKO~~ uapOAi,
1908 ; ]926'. dao je samo pregled politike historij bu 1l3l'Omena . 11
navode.!i izvore i li!era!uru na k ruju svako!;: po!:"l"'lja. Stano.ievi t J~
zapoeo "rio iroko nSnO""n" \1CTOPHj)" cpnCKora "'polla ) cpell",e"
Bei<)', od koje je iza~la sa mo prva knjiga .0 n380p" .... (nOCC(iH. HU.
_o
"-
,I
!
,
~eomn
u po~ n . vanj~
lb. K O a~e BHh

(lS93). II (lim).
H lb.
JO"IH OB ~h.
Sa
I:"f~dom
za s ' ednjovk
k ovn" srpsk u p. oiloS\ ; rado m n . n jezi nu objavljIvanju. 0...13 oP;""o.
ZI !lire fitalakc slojeve. p rikazali lu srpsku p.olosl do I'ottlk~ Xl ~!.
CAH. 193n.
potrebna ZI
a." CTU II XII peKe (l 1 ~ 1~1! 73). ] 889, jol u" jjek jr vd an ; ih. r,: Q B a .. ~
a Mll, H~M(lA"KO n MU ..... o Cr~ a .. )' tl t " "<,,, , rue CA~I 58, 1900: !J..
HCTopuja
cp",~or "apOA~
AH aeT,c Mje8H t., OTall Hu,a'bH". 191 4; a. T, o po P M", n .. n ,w

o ~po"o~(I" " i" 'J ,:I,eA .... " CB , Caue, 1"0" M,u'<'''l\a 114 4~, ]~O; u nspt3vi
H. P a!! o J ~ " h. , BecrH All e l(o"H .. H. o (p(i ~ "I, r CHn lli. Im, k ri
t iki su p r. treseni podaci u lom izvo ru.
Za ilistorijsku geograriju le pe . inde jma nekoliku van ih studija . 1\.

J j r e ~ e k. Die lleer~!ra. s~. vOn Stlg.lld nnd, COllstantin,,!'e! " nd di~
B~ l knnpns5e, IS;;, dao je hiUorlj,,] na jvdllijeg puta, ko j i p resij eca B. l
kanski I>oloolok. od naj st.rijih vre mcn~ do XIX. SI., S mjesti ma, koj. Su
"" na nje mu na !. tila. U s,'o m djelu Die H.ndel_stra ssell und Be r/:,we rk e
von Snuien und Bosn ien w~h rC ll d de' i\li!t ela Ucrs. 1879 (pre" , O. p e j ,-
lI(1vit. 1951 ) .Ji r et ek je uda rio pouzdane t emelje u da lje p rou~l'

v~ Rj~ h istorijske geog r.fije n a'ih s rednjo vjekovnih zrma!ja. Doba r diu
njegovih ispilinnja oonusi se na n li rani Sredn ji vijek. CT. H O O
MII ob radio je vrlo iscrpno histo rijsko geografske vijut i l< on$13n t in 3
P or fi rogenel' i popa Duk!jan ina u uspravi Cpno;:r 06uCT ~ X 1\ XII Be~.
(rucl\ ~~ CYll 48. ]680). 3 pod~tke povelja V.silij. II . o O h.i ds1<oj .. hi
epi$k<;>piji u Ulp ravi OXPMACN3 ap xll en HcKon .. ja y nO'leu y XI .e~a
(flla.c CA H 76. ]9(8). H. P . Il o j ', H II ra~p rav ljao je o npllpOIl" Bfl3a",
TIICKo .epnCKe rpa""'le 0.11. X] )lO XII u. (Zl>ornik r3dov. na !Il. kO"lI'resu
slovenskih geografa i e l nografa, ]930). P. S k O k, Ko n.lantinov I't. Ik ... '-<o>;'. Jie Ill, 1~37. i l,oncTn)lT~)lOHa Cp(.... ua Y 5)1CTPHUH Y f P"KOj. fl\a~
CAH 176, 1938. da G je tGponOItl8Slil,c studije o O\'im mjuti",n , koje
Porfiro/:"f net spominje.
Razvoj unuulnjih odnos. u Ra~koj i Zeti u loj periodi, ZOOI:: Olku
dice izvora, ",a]o je ob ..divln , II. P _ .. o j .. " II prikazao je ApYlII ' HtHO H
,111,lOCUHO yp~l)t"'" KO!! Cp"_ )' p allo >l cprn""''' oe Ky npe... 6 apC KO>l po '
1l0C"0,y, f CH1l XV, 1935. U opsdn oj sludij i CP~CKH II.PlOCIBHH c.60p~
y cpUlbelol 8U)". H3,:1,. CA H I~O, N. R. d o j t i t je ohradio I nji hovo
p <.l rijrklo i rDzvoj u ranom Sred njenI "ijeku. Op i prtJ;:le<:i kod D, J I n
k o v I t a, lSlo. ij. drf~ve i pr3v~ narOOD FNRJ (~. pogl. VI. usp , rte. J.
Kovatevita. Hf 2, 19018).
I 7.a polilifku his toriju to!:' a razdoblja ima v rlo m.lo specijalnih
ruprHa. One se odnose u!:, luvnom na kronolo,ko .vr stovanit do", ad3j ~ .
Za ptri odu do kraja h, Sl , vani je ~u ,"'prav. : B, T, o p o ft H~ , I\uo je
Lj.e.,nn ,:1,0 111 30 H~ 8naCT?, npH~O~ " s. I\J11<1> XIV , nYJ4; r, O e T p o r o p.
C" H. nOPQ"'POrtHHTosa ~po ""H a Cp"CK"~ "~ 3 ;.apa H IbC HH xpO"O.'01U~"
nOUUH, !-1'1 l. ]948 : M L a I k 8 r i I, Lo ri,'alile bull(aro byzantinc tn
Sl;rbie c l la missiOlI d e l.eon Rhabdoueho. (917), Rtvu. h isloriq ue du
SudEst Europeen 20, 1 ~3; f , OcrporopcKH. Cep!5cMOt "ocoA ~cno
K .. "".paTopy B3eM~"1O 1I~ rUt CAH ]93, J949, un o.i neno "ile svje,
lIosti II srJl!lku historiju polkraj X. $toljeta. O R,'koj II XI. i XII. s t. (d (.l
Nemanje): V. l. a u r e n l , Le Ihtmt bl'unti n de Se rbie. B~lcan ;~ 6, 1~ 3.
" ije uspio dok"U)ti nj""o I'~t ojanje: K r p O T, H3 HCTOpM M YrpMI! H C.. ~
2i6
Za hls lo riju Zete \J XL~XII , sL o l'te p re rledc daju f. R" f lt i, B(.I rh~
J unih Slovena la dravnu neodvisnost" XL v. (v. bi!>l. 7.a pogl. VI), i F.
S i'; i t u VL gl. uvoda j u komentarima l.Jetopi sa popa O"I<ljan;". (\'. gort)
Pod atak" (I hiHoriji Zete illla i u r"~OV;m3: IC .1 ~ P e 'I e K. CKa~c p M ' bC
roao selolA, KI~Te l' Cpe,:l,'heM BeKY. r .. ac",. " cpn. r t o rp. IlP. 3, ]914; M. Su f.
r l.)". Srbi i Arbanasi, ]925; Povijest sjevernih Arbanas., Arhi" Z ~ arbaa
Ila rinu, jezik i etnologij u 2. 1925; S,~dle und Ourgen Alban;ens hau",
s.chli ch ",'nIl rend d es Mitteialle rs. Denk$chriflen d. kais. Akad. d. \Vi ..
in Wien 63, 1924; Poli t ische Sehicksale dt s Them3 s Dy r rh3chion. VZ,\
XVII, 19]5. O pHa"ji ma crkvcne historije Zete raspravljaju: J . 1>1 a r k o
\ ' j . Dukljan skobarska metropolija, tOO:!; M. f a b t r. Pravo bHSkih n3d.
bi!kup. na n3 slov ~Pri m :tS Sr!>ijh. GZM XVII, 1906; T. 1 a H o j e B H h,
Bopul .sa c" .. oeTl.''' OCT ,,", o.' H~K e UPICBt y He"au,M hcK oj .ll.PllC3H", !loeeO"a
M3,:1,. ( AH, ]912: D. G r u h e r, O dukljunskoj i dubrovakoj r.a<ll.>;~k u pi ji
do XIII. s toljetn . VZA XJV~X V, ]912- 19]3; M. $ u r r J a y. Die KiTChen
zuSl~Jlde iIII oortiJr l<isehen Alban ien. VZA XVII, 1915; M. ll" r" d a. Da lm nUa s up e rio r, R~d .lAZU 270, ]950.
e e
Iscrp", bibliografija za srpsku umje t nolIt POliloj i do 1945, P " 'i di o,

do 1930, dali Su: G. Mille t, E. Popovi M. Ibrone i />\ . J.ia !.ar1i n u l.'3 rt
b)'zanlin ehu lu Slaves. Premier rec ueil, deux itme pa rlie. 1S30; d m j!i
d io. I I pe riodu od 1930---]939, dao je O. SoJkovi~ u Brtan t ion XIV. fac;.
2, ]939: trei dio, u pe.iodu 19;39-]945, d ao je S. RarIojit u B)un'ino,
sla~ica IX, 2, 1~6.
Specijalno bibliogra fiji za pe riOtJu do sred ine XII. $1. nije narom,>
boga,a .
O prvom kontaktu doseljenih Slave n a na Balkanu fi b iza n tskom
utnjtlno~t u iznio je podatke CT. (T a" O J e 1\ Mh. O jylOC"~" c.,oat,
"" ... y VI, VII " Viil u., r ~ ac C!l H
]909; t>re~metc nljsturi ,i e s rpske
umje tnosti . n aro~ilo nakl i keram iku, prvi jc pu~eo ,b ispi\1I je M fi" e" h,
CTap nc!!"c~a HBJl3SHWT3 y Cp!5Hj .. , C,ap,,"'p. H. P. l. ]906, i Cl'~pOCPII'
eKO n (.lc)' ])e, CT"!!" ""P, H. P. ll, 1907. dod "t~]C MM" .<rpS"l<t l'roho,'e
kasnij e g_ Srednjeg vijeka prvi je naulno isp il ao M. S, CH ll. CT3po~p"e~"
rp060IlH OKO up K e O!an3CTHp3 B .. ,,~ e. np~~ 03H 1\.11-1 4' XVIIl . Jn3.~. O
n ovijim Ispi t iva njima starO$lav.n skih i sta ros rpski h groboVI kra e p re::lcde
dali su: ~\. f.paula""H - J. K08_~eIMII, li pe .....:! " lTepHj2.,~e
" y.uype J)'.M HX CAoBella , )950, i M. n o p o ft ~ I, . ib Y (; " II Ko. H I.
sn,
,-_"
nptr."... HCKona~3 "'" l'
<l>HPJ OJI l!HS .lO 1950
r OI1HHC, 360PHHO( 3a1)ITHTt
l. I. 1950.
O najstarijoj umicu" " t; ZeIt i t usJedni" oblasti ;-Ia,'ne podatke
CnOl<CHHKI 1<)'.1Type
pruflju: D.
e T Tl a T .. '" II P'" H II h. O
npOUl"(lCTH
"
"c" .. apCT8)'
DOI't
B, O npapoc.,aB" ''''
KOTopeKC. (nOMeH .." (AH :lS. lli95; 11. J a e T Tl e (; <}

crmCK"" na p '", II 11011"01 I\PKU.u ~. c~allapC" OIl OKp)'ry, r.tUCII""
C:Yll 43, 1880, i erapa Cpi5 l1 ja 1\ A.,C;a" .. ja. Cn o" ell" I< (AH 4 1. 19!1oI
HC"lli)" starijih ;",,;1;,,"11.;". ""'0,';1" " ohla~l; a rhitektu re,
su:
i,,,,,;'i
11 e Tl
A.
(I
o. CpneKH
CIIO"CIIHIlII
Y OKCM ""II
CKaJ.pa.
CplI .
I(pt,It)fC
r .'O'''''K, lm. i Y OOIlHHOHlIj "pCCTn IUIOlH. CT31"I><3P , H. C. V. 1930:

1;, J> (I u," (I " II h , rhocwra j (I HcnKT" na ll,HMa cpemt.oBCK O""II_~ CnO"~" H '
ss.
Ka 113 "awe., .1.'-"'''0'' npH Mopj)'. e nOMe .. "" CAti

1(l3S. I\rititk i prttT~
"'''~ histo rijske podatke o arh itektonskim spomen icima zeuk;m " rpn om
Srednjem vijeku - narotuo
hentd'k t;nskim samostanima _ doo je;
ll. Mo a p o; o B,,~. n paBocn"'lo W
O"IWTIOO " ..... acTHp" Y tptll ... eBe~oBHoj
CpOHj.., ]920. }(ratak i.vjdllj o iskopuanju ~ntdik tinskog samOstau
kod Trebinja dao jt B. T, Ofl O a " II. !-IcKon ....... )' nnpoly . ''''eT''PY
HOA Tpt(i HIt4, JH4 I. 193.'> N~jnUI'l!i 1>ltlllcd arhilekton,kih ~pomc"il"
u Zeti i Jutnom Primorju II ranlOm S r~dnj. m vij eku napisao j. 1'>,
F.i W II ij H h. OtH081< Cpt,ll 'b<!8eKO"~~ .p""Ttl<Type. 19-(;.
Bogata ro"osrenjovjekov"n plasti ka Zete i susjednih obl~sti ostab
je do danas gOlOvo "eprouena. N3jl>olju poetn u studiju o tom mnte ri.
jn lu napi sao je L j. K a r.", . n. O ~po"'c"icima VII. j VIII. s toljea "
Da lma ci ji, VHAD, N. S. XXII_ XXIll , 1941 _ 1942. od k~men e plnoli kt pot
pun o se stnski odvaja peat Bodinova li n. , knj i j. p.onae" i publicira"
u Buguskoj (T. G e r a S i m O l', Un Ice3 U en plombe de Georg u filt du
roi I3lOdll1e. Studia se rdice nsia l. HllS); p~al Petr~. arhonta dukljansko!:,~
it X. SI . $ grkim oatpisom, .';eroj.too je srpski, i,ko M. L a ~ k' r i.
oslavij. mO,l:utnost. da je biunuki (Influ ences bYtan tines dans la dip lo
mBl'Que bul,l:a rc. S<! rbt et slavo. rou m.ine. l3yuntinoslav i(l Ill . 2, 1931).
FreSke Sv. Mihajla u Stonu publici rao je i u dvije sl udije obradiO:
L j. I( a. a m a n, Crkvica sv. Mihaji. kod SlOna. VHA.D, N. S. XV, 1928,
i Deu)!" port r3it~ de S()uvenins You!:'osl.vu su r dts monuments dal matu
du haUl Moyen Age. Byzantion rv. \9Z7-2S.
o oaj~tarij;m minijM"ran, a ~etskim i rnkim usp. C. P a fl o j ~ H lt.
CT~PC cpllCKe )", ~~jaTYPC. 1950. O Mirosh \"ljevu E'~n d.lju najnovije lu
,tudije : J. K o a o ~ e R H II, 6~.'C,{lKC 30 npOy" ~BO'be Mllp oc~n.'beR"r
JC"H!\CA.a . .. , H4 I. 1948; JI. M" P lt o ~"to, MII]) OC~ " B ,.. e8o jeullhe",e,
lI oce6". " 3/1.. CAH CLVI. 19~. POII)UnO itd anie Mirosl.vljcva E\"andelja
u danas neto za.tarjeloj \e ln\lci reproduciranja: Jb. C TO j ft ~ O B" h,
MII1>oc., aB-,>eoo jeBaH!,...,e. 1897.
278
VII! POGLAVl.JE
MA KEDONCI U RANO FEUDALNO DOBA

(OD VII. DO XII. STOLJECA)
Solun u VII. sto lj eu. Za " r ij~llle svoga kona n og nasel j enja na Balkansk i poluotok
u pn'i lll d ecen ijima VIl. sl. Slaveni su zauzeli i cijc:lo podm je
Mak ed o n ij e) osim Solu n;:. koji j e u to \"rijeme odolio n ovim
opsadama Sla\'~na i Avara (u. G15. o . GI7 ). KlOd I.osljed njih
opsada legenda sv. Dimitrija spOmtn Je gOl nv o sl'a plemena
mak edoTl.~kih Slavena. koja su od toga I'remena zauzimala
oblasti "d Mestc d o Tesalije i od samih solunskih grads kih zidina tl o Bitolj a . P rilepa i Titova Vc!e sa. O pleme n ima d ublje
u unutra n j osti n isu sc sauv ali suvremeni podaci (te k iz XIII.
st. potjee vijest o Dra g uvitim;, u Po lo!kom k raju ). Ma ci;: jc
Solu n ostao u bizan tskim rukama. slave n sk i je elemena t $ViIkako rano poeo prodirali j u sam bizantski gra d. kako to pokazuju ne k i pod a ci o kasnijim ol>sadama u drugoj 1>olo,in; Vll.
st.. a j o rj eitije okolnos t, da su s bve n ski je,.ik zna li Solunjan i
u IX . s to ljetu.
Na drugoj st ran i. medu maked on skim Slavenim a. osta lo je
prilino starosjed ila ca. pa je taj elemenat jak o utjeca<> na dalj i
razvitak Slavcna, !to pokazuju mnogi trago,i u toponomas tici
tih kra jcva . T ako jc. Ila primjer. 0(1 imen a Skupi postalo Skopje.
od Vilazor \Ielcs, od Astibu s St ipo od Li hnidu~ OhriJ. od Kastorija Kostur. od rije k e S\rimon Stru m<l i t. d. 0 (1 kasnije b iI. P Cl<t:.lnak ..Sklavinija..: i borba
iii.
"T.j ,e nui. u[>Otreblja." o\"dj~ L:I. podruj~ od Sar planinc i alban",il,

planina do RodoI'. i od 1'1. Ri le ; o.o"o~~ do ,;;eh lIi.l.i",. ldje <u u
Srednj"''' vijd<u tivjcli u" l~ vnom mak<do".k i Slaveni, ,p,,,,,,da '" od h aja
V II. ~I do XIII JI. ut ... t,ebl j .... o ta binntoku 'c"''' MakNlo,,;j .. ;.lmedu
Stn.",e i M. ricc
279
z:tntske tcmt Makedonije sauvalo ~C i staro imc pokrajine.

pa ~U ga najzad mnogo kasnije preuzeli kao svoje etniko imc i
Slaveni nasd jeni II toj pokr;:j;n;. Ali jt: ipak ,-eti broj naselja,
planina. pa ak i rijeka dobi" 110\'01 slal'cns k~, imena.
Bizantski lcmljora(]nik i znkon s kraj a VII. {ili s poetka
VIII. st.} svjedoi jo uvijek () nekim os ta cima palj CI' inskog naina zemljo radnje. ali osim toga i o njezinu napretk u: upotreb i
rala. ora nju i u~talji"anjll njiva. O 2cmJjorad nji svjedoe i pojed ini drugi podaci: ta ku. nll primjer. d;! je pleme Dragu,,;! .. II
nekim momentima borbe proti, nizom!a uzimalo na sebe oba-
I
,
vezu da biuntsku vojsku sna bdijc"a iitom. ho govori i o tome.
da su oni dobrim obradivJ.njcm zemlje dohivali dos ta bogatu

ietvu.
Osim sijanja ita. jo.t. u najstarij e vrijeme st: spominje g~ _
jcn;e voaka i upotreba suho;; voa. Pri m:koj opsadi Soluna.
ka d se glad pojavio lj njemu. Biunani su dobivali sukne plodov e od plemena Ve1egezita. koj e je tako spasava lo izgladnjele
0l)$jednute stano\n;ke. Osim voarstva. o ni su nauili i vinogradarstvo. Osim pknice. jema i prosa makedonski su Slaveni da vali Biz ananima vino ; k~o danak u naturi.
Glavna oruda. kojima su se oni sluil i II zemljoradnji. hil ~
su drveno ralo. lopata. motika. trnokop. srp, sjekira i drugo.
Druga vaina grana nj ihove prillrede bilo je stocarstvo. Boga ti panjaci Maked o nije omo!;,uivali su im da gaje goveda.
sIliuje. ollce. kOle i magarce i da ul>(ltreblja,'aju mlijek o. meso.
kou i llunu. Naroito su od ovjih koa pravili bunde.
Brojna jezera na teritoriju Makedonije (samo IIeih oko
dellct) i rijek e bogate vodom bijahu pune riba. koje S\I makedonski Slaveni. prema jednom llodatku. obiloo prodavali ak i
B :zananima.
U seos kim opina m a. u koji ma su makedonski Slaveni i

"jeli poslije doseljenja. IIet su sc jali ljale znatnije dru tllene
radik e. Neki od lanova opine ni su bili samo vlasnici stoke.
Icmljita i oruda za proizvodnju. ve su pokuavali da prigrabe
i zemlju svojih susjedil i dn i njih snme upotrijebe za rad na
svojim posjedima. I zaista. ve u prvuj poluvini VII . st. spominju
sc kod makedonskih Slavena videni prvaci i knezovi, Haron i
PUlIund (i li Prcbond ). koji se uzdiu i izdvajaju uSlloji m za-
280
jednicama ne samo svojim ekonomskim i drulitllenim poloajem.

nego i ivotnim navikama. T ako je prema Dimitrijevoj leg cnd i
Pervund nosio grke haljine i znao grki jezik.
Ve su sc u prlloj po lovini VI I. st. plemena makedonskih
Slavena. to su se II irem zaledu Soluna ustalila u pojedinim
kotlinama. koje su go rskim visovima bile dosta jako l>(Idijeljene
u posebne oblasti. udruivala u IIeee zajednice-plemenskc saveze pod vodstvom istak nutijih plemenski h knezova. Bizantski
su his t oria ri oblasti pojedinih plemena, kao i le vece plemenske
sallele. naziv al i zajednikim imenom .S kla vi n ije~ - umije slavenskih plemena.
Sve do dolaska Bugara na Balkanski p.:>luotok i do osni
vanja lema u okoli ci Soluna i u Grkoj od kraja VII. do sredine
IX. st.. od nos prema tim Skl.l\'i nijama bio je za Bizant ne~um
n jivo najvei problem na Balkanskom poluotoku. Slavenska plemenil. u stalnoj potrazi za nO\'im plijcnom i zemlj~ma. u b""ei sc
usto i gusarstvom. nepres tano su se sp remala dn zauzmu Solun. posljednje uporite Bizanta na sjeverozapadnoj obali Egejskog
mo ra: o n je kao tude tijelo u ared i!tu njiho"a teriiorija znaio
stalnu opasnost za njihov da lji raz vi tak. jer je evcntualno mogao
biti polazna toka za poku.aje B izanta . da nanovo oSlIoji izgubl jeni teritorij. D a su makedonski Slavcni uspjeli oS\'ojiti Solun. ne hi svakako tim bili samo zaohufili ~\'oj teritorij. nego
i znatno uvr sti li svoj plemenski savez i ubrzali njeg ovo prel\'a ra nje u viu. dralInu formaciju .
Da je postojao takall slalIenski plemenski savcz pod vodstvom
kneza Pervunda, starjdine slavenskog plemen" Riol,ina - iZllor
mu daje naslov rex _ $vjedoe podaci solunske legende sv. Dimilrij~ o slavenskoj opsadi Sol lina 4D-ih (i li mnda .'iO-ih) godina V I I. stoljea. Pod sumnjom, da priprema napadaj svih okolnih slalIenskih plemena na Solun. Pervunda je uh\'atio carski
vojni namjesnik u Solunu i poslao ga oko\'a na u Carigrad, gdje
je Pervund, usprkos zauzimanju R inhina i mjesnih solunsk ih
vlasti, koje su eljele da sa Slavenima ive u dobrim su~ j cclskim
odnosima. poslije neuspjelog pokuh ja bijega bio ubijen. To je
dalo povoda da se na Solun dignu Strumlja ni. Ri nhi ni i Sagudati.
Oni su ga opsjeli sa suha i s mora i dria1i ga u opsadi itav e
dvije godine. Nji m a su sc pr idruili i ko ezo"i Drag-mita. Ta je
281
op.<;ada Sol \Ina zna aj na i 1'0 tome. to je po broju plemena udruenih u sallez i po lIremenu trajanja nadmaiiia sI/e dotadanje
opsade. Plemena ux Egejsko more, Rinhini i Strumljani. razI/iii
su svoju akciju oko Soluna i na moru. p l ijenei brodolle natovarene i tom za Carig rad. Ali je hi zantska flo ta bila nerazmje rn o
jaa od smjelih napadaa. S druge strane, ak ni sama slal/cllska
picrnena !Lisu bila jedinstve na II toj napregnutuj borbi protiv
Soluna, koji je zbng gladi vet bio sklon da se preda. Slavensko
pleme Ve legezita, koje je fil/jelo II T esaliji, jo uvijek je bilo u
prijateljskim odnosima sa Solunom i snabdije\'alo suhim plodovima njegovo stanovnitvo. koje je bilo izgladnjelo zbog opsade.
Pa i Struml;ani su se povukli. kadil je dollo do odlunog nilpadaja na grad. Napadaj nije uspi o. i opsada se svriila.
Budu i da su slavenska plemena i dalje poduzimala gusarske
pohode prot;' bizantskih trgO" a kih brodova. car Konstam IL
iskoristi kratak predah II borbi protiv Arapa. koji su od 30-i h
go dina VJ[. st. pa dalje pos tepeno OSllajali bizan'tske pokrajine
u Aziji i Africi. pa naval i 65S na Skla"inije mak edo nskih Slavena. Poto je osvojio utvrde na mjeHa i tjesnace na granic i
oblasti SIrumljana. un je s vojskom prodro do Soluna i Slavene
je ~ Il\nogo zarobio i podvrgOlo . Konstansol/ pohod. pn'i pokuOlj Bizanta da opet osvoji izgubljeni teri torij na Balkan skom poluutoku. s"rio sc. ini sc. tako. da su plelll~n;! n;t primorskom podruju izmedu Strume i Vardara priznala bizantsku
IIrhovn\! , ' Iast i da im je Bizant nametnuu plaanje godiinj~g
danka uZ vojniku obave1.u. a osim toga je Konstan s ll . jedan dio
Slavena iz Makedonije preselio II Malu Aziju. Od toga vreme na
javljaju se kod bizantskih pisaca vijesti o Slavenima u Maloj
Az iji. kojima Bizant popunjal"a svoj,1 vojsku. kak o bi sc u~pjc
$nije ob ranio od arapskih navala. Prelaenje Slavena za vrijeme
tih borbi na arapsku siranu (5.000 g. 665. a potkraj VII. st. tobo e ak 20,000) dokazuje. da sc ni poslije preseljenja nisu oni
pomirili sa 51/0jom sudbi nom i podlOno!u Bizantu.
Velika ve ina makedonskih Slal/cna zapral/o je i dalje nastavila da iivi u suiini nezavisnim ivotom, iako je poslije KonslamovOl pohoda nesumnjivo i kud njih porastao uljecaj Bizanta. Pored svega toga iO-ib godina VI I. st. okolna plemena
izno .. a pokuavaju da usvoje Solun. U to sc vrijeme. naime. pod
282
l!
I
vodstvom svoga poglavara (arhunta) Km'era llobunilo proih'

Av<:ra pleme, koje je ud prvih decenija VII. Sl. nasialo u Sri_
jemu mijeanjem Sla,ena. Bugara i onamo dovede nih urob ljenih starosjedilaca s HalkaTl5kog poluotoka _ Poslije pobjede nad
a"arskim kaganom, lO se pleme pred novim avarskim n:.padajima
sklonilo u Makedoniju. gdje se naselilo vjerojatno oko Bi lolja.
Cinjenica. da je lo naseljenje izvrseno 1'0 odobrenjo bizantskog
cara i ak dl. je un. zatim, podvrgao Kuveru i susjedn~ Dragll "ite. svjedoi $"akako o jaanju bizantskog utjeca ja nil makc-dOTl5ke Slal/enc. Medutim. elei da \I makedomkillI kraje"ima
postane _knez i kagan .. , Kuv er se nij e l.adovolja\"ao povjerenim
mu pod rujem. j er Sll iz njegova pl~mena potomci starosjedilaca
poeli da odlaze u Solun i preko Soluna dalje u trake gradove.
pa je on h tio da zaje{lnIJ s ostalim slav~nskim plemenima" 50lunsko m zaledu oSlIoji taj grad. Rad i toga je u grad poslao
Maura. jednoga od svojih surad nika (k om~ je u gradu ubrzo povjeren~ vana funkcija u vojsci) i neke svoje ljude kao ~izb;c
glicc. da mu pomognu u samom gradu pri njeg-ovu napadaju.
Ali je bizantska flota osujelila svojim dolaskom taj pokubj ;
navala na Solun nije uspjela.
Kak o su otprilike u 10 istu vr ijeme preko don jeg Dunava Ilrdli
i Bugari pod Asparuhom i kako je Biu nt uxa lud poku;ao da ih
prisili na povratak u podruje sjevernu od Crnoga mora (680681 ). naao se Bizant pred pitanjem. kak o da izgr;uli vru
obranu svoj ih posjeda na Balkanskom poluotoku. U vezi $ tim
zadatkom poinje Bizant "voditi novu vojnoupr~vnu tema uk u
organiueiju u tim krajevima. Proti, opasnosti. koja je prijetila
od Bugara. organit.i rana je ve prije 685 {crna Trakija. a ita v
ostali bizantski posjed na Balkanskom poluotoku jo~ je uvijek
bio pod upravom ~prefekt.a za l lirik . sa sjeditem u SOlUOIl.
Godine 688 biza ntski car Justinijan II. uspio je da II velikom
pohodu protiv makedonskih Sklavinija slomi otpor tamonjih
slavenskih plemena i da ih primora da priznaju vrh ov nu vlas t
Bizanla. Jedan dio pokorenih plemena preselio je II Bil iniju u
Maloj Aziji, gdje su ih idu6h godina upotrebl javali u borbama.
proti\" Arapa. U to vrijeme pada i post~nak nove tem e - Helade
na teritonJIl srednje Grac pa i nasel jal/anje ~ Skila . (turskih
Haza ra?) na donjoj Strumi pr otiv Strumljana.
283
Pohod justinijana JJ. obil jdava vanu prekretni cu u histor iji

mak ~dolUkih Slave na, jer je time najzad razb ijen ple menski sa~cz mak edo nsk ih Sl a\'~ na i ~ za nekoli ko stoti ua godina _ sp riJeeno formiranj e njih ove drave. Buduci da ru na Bal kan' kom
poluoto ku iz bile nove opasnos ti za Biza nt. nije tciko uolil i ra zloge. zbog koj ih je j ustinija n I I. u\'r~tio bizantsk u v\asl pnJe
5vega upravo na tom podru ju.
~roI Makedonij u su joi odav no " od ili uveni voj ni ki i trgovak., puto.vi, koji su Egejsko more vezivali s jadran~kim . kao i
sa s.Jevc~n.ml . ~b las t ima Bal kanskug poluotu ka. Kroz nju je iao
$lar.' \'oJ.m kr , Irgo" a ~k i pUl "ia Egnalia. koji .ie preko Soluna
Spajao Jad ran ska trg o"aka sredita s Ca rigradom. Putovi iz
samog ~oluna gra nali su sc du rije n ih dolina prcma sj~veru.
Na!aze6 S~ na ta ko va lnoj ~konomskoj i "ojnikoj raskrsnici,
ma kedonski Slaveni su ustvari ugroavali ivotne in terese Bilan ta. Stoga je Bizant o tru postupao, kako bi vc u kori jenu
onemogu tio, da sc II t im Kraje"ima stvori neka vrsta i nezavisna
drfavna organil,acij a , a us to je pokuhvao da od Sol un .. stvor i
vrstu bazu za svoju vlast nad okolni m slavens kim plemenima.
2. Borbe Biu nt a i Rugara oko vlasti nad makt:donski m Slav~ _

nima. - lako su priznavala vrhovnu vlast BiZanta. plemena
makedonskih Slavena iivjcl a su na kraju VII. st. i dalje pod
svojim knezovima (arh ont ima), i n jihov i odnosi $ predstavnicima
bitantske vlasti u Carigr<ldll i Solunu bili su dosta labavi. Takvo
j~ stanje t:-ajal o sve do IX. st., a k i kod Slavena u ,'c organ iziranoj temi H cladi, a osobito II mak edo nski m Sklavinijam a,
II jj~ je podru je nO"a bizllntsb <I dov Ilo orga niza cija uv edena tek potkraj VIlI. i na poetku IX. s t oljea.
Upra:o .ta dosta labava za visnos t makedonski h Sklavinija
p.o;akl a Je brzantske caTcve, da od s r~din e VIli . st. na stoje razli ~Itrm postupcima uvrstiti 5"OjU vlast na d zalcdem Soluna. Kak o
Je p.a~ s~aga bugars1.:c d rfave sve viiie rasla i kako su Bugari
proI.TI.valr svoj~ osvaja~ja. tc S\I se tdn je odra zilc u esto koj
borbI Izmedu bIzan tske, buganke dda ve oko vluti nad makedons k ~m Slaveni ma Borba se nije vodila samo za terit orij . nego
, za lj udske mase kao ekonomski i voj ni k i faki or. Godine i5S
'"
~izants ki
je car Konstantin V., po T eofan o\'im rijd:ima, .. zarobio Slavene u Makedoniji, a o stal~ podvrgao svojoj ,,13$ti .
Kasniji dogadaji dokazuj u. da sc odnos m akedon~kih Sklavini ja prema Bizantu ni Iom prilikom nije bitno promi jenio.
T ako je sam Konstantin V. g. 768 u povodu gusarskih pohoda
mak edons kih i tesalskih Slavena bio p rimoran da vod i pregovore
sa sla venskim knezov ima (arhon tima ) i da od n ji h otkupljuje
zarobljeni ke s otoka Imbrosa . T encclos ... i Samotr ake za 2.500
svile ni h halj ina. a g. 799 spomi n je se medu protivnici ma carice
Irene i Akamir, arhont vd egezitskih SklaviniJa.
Za \'lade Konstant ina V. ~ koliko je poznalo ~ pr", sc pu t
oituju i tdnje Buga ra ta osvajanjem makedonskih oblasti.
Bi zan ani su g. i 73 od svoj ih p ovjere nika medu Buga rima sazna li. da _vlad ar Buga ra T ele rig blje 12.000 vojnika i boljara
da opustoe Berzitiju. a n jene stanovnike ])rescle u Bugarsk u".
Berzit ija je bila teritorij plemena Bujaka, koji SII i"jeli u zapadnom di jclu Makedoni je na prostoru od Ohrida. do dananjcg
T ito"a Vclesa. Cini se, da j~ dotad a Berzitija izbjcg!a pustoen jim .. i preseljavanju Slavena, to se ddav al o u drugim obl .. stima Makedonije. Bugars kim ka novima bila je potrebna ba
takva netaknuta ob last. jer sc prije dese: godina iz njihov!':
zemlje preselilo u bizan tsku, prema ndlo kasn iji m "ijeSlima,
208.000 Slavcna zbog loeg postupanja prema njim a. p .. su Bugari htjcli da taj veliki gu bitak u l judst vu popune slavenskim
masama ir. zapadne Makedonije. Mcdutim je Biza nt svojom naval om na Bugarsk u O'S lljetio taj pohod illi Makedoni ju.
Bizant sc, dakako, n ije lime zadovoljio, v!': se postarao. kak o
bi uv rstio svoj u vlast nad mak edo nskim Slavenim<:. P ot kraj
70ih godina VII I. ~t. naseljeni su u T rak iji k oloni~ti iz Si rije,
pripad nici dualistike pavlianske sekte. a 783 logotet Staurakos p O~<l O je na el u bizantske vojske prot;\' Slavena ~U zal!':dll
Solu na i u Grkoj , gd je je .sve njih pukorio i ulinio !lodanicima carstva. . U vez; ~ tom pobjedom izr n ~ du r ijek" Marice i
Strume stvara s!': no\'a tema Makedonija. a za vrijeme cara Nik ifora I. (802 ~81 i ) t<l n ~pusred na bi7.a ntsb \,,,jnQul'r:n'n;: orl'''niueija o b uhvaa "ec djelo Egejsko pri morj e. Ll tu Ook:.
stvorena je Solunska tema. koj a je olmhvat iia Su1lm ~ okolicom
od Strume do T esalije. U junoj Grk oj IC osno"an~ lema
Pclopo nez, a jonski su otoci udruen i u temu Kdal oniju. Molda

II to isto vrijeme, a ~vaka ko II IX. st. , istono od Strum e je
organizirana Strumska tema. Da u vrsti nove upravne organizacije. Nikifor je 809~ 8 1 0 naselio u I)od ruje nov iiJ tema i
Skla vinija veli k broj grk og stanovnitva kao stratiote. Na ta j
na i n. u oi novih bugarsk ih navab u IX. st., Bizant se ope t
uvrsti o u pojasu dui Egejsko g mora, pa i oko Soluna. a timt
nesumnji\'o poja ao i svoj nadzo r nad Skla vinijama dublje u
unutra!n josti. sve do bizantskog utvrdenog pojasa proliv Bugara
(Ad riilllOpol- Plovdiv _Serdi ka ). Oko go d. 830 Bizant je pokuao
da taj sistem pojaa lime. to je II oblast izmeu donjeg Vardara
i Doj ranskog jezera naselio oko J4.000 pok rtenih Turaka, koje
kasni ji izvori spomi nju pod imenom Varda riota .
U izvoenju tc organizacije nisu Bizant mogli omesti ni
ma nji pohodi Bugara u oblast Strum c- (789 i S08). ni ustanak
Slavena na Pelopo nezu II okolini Pa trasa. Taj je ustanak uguio
korinuki strateg. a po bunjenike je kal' kmet lOve predao metropolitu u Patrasu. Novim pohodom proti" peloponcskih Slavena 847
potpuno je unitena u toj pokrajini slavenska plemenska organiza cija. Samo su Mil inzi i J ezer;ti, naSlanjeni u brdovitim kra jevima na samom jugu poluotoka. sahvali svoje knezove, ali su
i oni hili pod nadzorom kori ntskug stratega i usto obavezni da
plaaju godin ji danak.
Ja e ;i renje bugars kih hnova na Balkanskom I)O\u otoku i
van n jega. na sjeveru. poinje prvih decenija IX. sL, kada su
Bugari zavladali teritorijem propale av arske driave i zajedno
~ njom i ostacim a Avara, ku ji su poeli da se u red ovima bugarske vojske bore protiv Bizanta i maked onskih Slavena. Od toga
vremena prijeti samos ta lnom razvitku makedonskih Sklavinija
ozbiljna opasnost ne sam o od Biza nt a. nego; od Bugua. koj i su
ve S09 zauzeli i Serdiku. posljednju naj sjevcrn iju bizantsku
tvravu. i dolin om rije ke Strume poeli da se spu!ta ju u Make_
donij u. Ipak ta vrijeme tr idesetgodinjeg mira. koji su Bugari
sklopili s Bizantom 8 1 4~ 8 1 5. oni ogran iavaju svoju vlast na
podru je sjeverno od Adrian opola. Plovdiva. Serdike iNih.
U IX. st. u bizantskoj drla"; i dalje opadaju sitna seoska
gospodarstva . a raSl u posjedi voj nog ple mstva i i novni!tva.
Vl adaj ua klasa u Bizantu poinje da jae ekspl oati ra seljake.
286
1.ahtijC"\a isplatu starih zaostalih dana ka i namee im nove. Zbog

tuga se kl asne 5"protnosti zaoi ravaju ; na selu na staje ... rijenj e
i pretl'ara se u ustanak seljaka. kuj ima ~e pridruuju robovi. U
njemu sudjeluju ne samo grki , nego i slavens ki ~elja ci pud
bizantskom vlau . Na j poz natiji je ustanak seljaka i gradske
sirotinje pod vodstvom T ome Slavena iz Male Azije (82 1-824 ).
Prema jednom i1.'jetaju, T omini su saveznici hil i i Sl;. veni iz
okolice SIr ume. Ustanak sc s"dio porazom ustanika ; pojaanom
eksploataci jom seos kog sta novni!lva. T c su unutra ~nje borbe prilino osl <lbile Bizant. pa su Arapi s juga. a Bugari sa sjevera
poel i da osvajaju ohlasti pod njegovom vlaUu.
Bugars ko na predovanj e i 05\'ajanj e makedOMki h kra jeva
n ije u pojedinos tima poznato, jer o tome ima vrlo malo neposred nih podataka. hvori ne govore. da Su Bugari pri svo m pohudu u obl;.st Solun;. (8S7), gdje su pomogli usta nak make" dons kih Slavena. i u podruje Strumljana iSmoijana (8 4i) postigli tra jne uspj ehe, ali sc u cen tralnoj Makedoni j i, kako se
jasno vidi iz Klimentova iitija. do 80-ih godi na lX. st. bugaTska
"last proirila nad dolinom Vardara i z;.padno od Ohridskoga
i Pres panskog jezera. Na toj sc vijesti osn iva miljenje, da je
Bizant tu oblast. u kojoj ionako njegova vlast ni je bila v rsta.
ustupio 864 Borisu. kak o bi ga predob io, da primi kr la nstvo i
Bugarsku ' I crkvenim stvarima podlo:!.i cari gr adskom patrijarhu.
s. PriDlan je kranst ... a j rad Klimenta i Naum a. _ ZauzimOlj uCi Makedon iju, Bugar i su svaka ko poeli da $na100 utjeu
na dru tveno i ekono msko ure enje mak edonskih Slavena. A li
time. ~to su ma kedonski Sl aveni ul i u sa.o; tav buga rske dr!ave.
nije se ipak prekinula nit njiho"a unutrdnjeg raz\'it ka. Za vrijeme buganke uprave u Makedoniji ubrza o sc II seoski m opi
nama proces diferencijacije i njihova j a eg raspadanj;.. Ekonom ski moniji l an ov; seoskih op ina i plemena l}1"ih\'aali su
novu drfavnu vlas t. koja je Makedoni ju - da bi jc potpu nije
prisvojila ~ podijelila na oblani i u njima postavila svoje
namjesnike. nane komesc. Negdje su ipak i dal je potvrivani
kn ezovi, koje su hirala njihova plemena.
S d ruge je strane Bitant nastoj ao da pokrsti Bugare. lelei
d~ bar u cr kvenim sll'arima I)odv rgne svoga opas nog susjeda i
287
II
pomou
crkve ne organizacIje u vrsti svoj utjecaj u Bugarskoj .

S tim pripremama ~a misionarski rad medu Bugarima vjerojatn o
je u vezi i posta nak prve sJavcn$lo:..:: azbuke _ glagoljice - i pn'e
knjievnosti na jeziku makedonskih Slavena, koji je. prema

tome, prvi tl historiji slavenskih naroda postao knjievnim jczikom. Razl og za to svakako jc tl tome, to $U Konstantin i Me-
todije bili rodo m iz Soluna. ije je stan ov nitvo, pored gr koga.

govorilo i jezi kom susjednih makedonskih Slavena. Naravno. taj
veliki ra d solunske brae ur odio je plodom tl Makedoni ji i Bugars koj, kao i kod ostalih Jufnih Slavena, tek poslije dugog
pu ta preko veli komor"vske drbve.
Boris sc, naime, bio obratio radi pokrtenja Francim a, jer sc
oojao da e tl crkvenim stvarima biti podvrgnut carignu lskom

pa trijarhu. pa ga je bizantski car , pod pri jelnjom rata. primorOlO 864 da prim i kra n~tv o i~ Carigra da. Al i tek poslije ponovnoga ocuspjelog poku aj a. da uZ pumo Rima orga ni1-ir.. nezaYisnu bugarsku crkyu, Bugarska se 81i9-8iO de fin itiyno oslonila
na Carigradsku patrijariju.
Metlu mukedonske Slayene s"akako sc ve prije irilo kran
S\110 iz Soluna. radi uvre nja bizant.s ke po lit ike vlasti nad
njima. Ali je tek sada poel o sistema tsko prisil no pokrAtav an;e.
a usto i progo njenj e slare yjcre i kod makedonskih Slavena. U
tu svrhu primjenjuju sc i u Makedonij i biza nt ski crkveni i gra danski zakoni, prevedeni u Bugankoj na slaven sk i jezik (No mokanon. preyeden pod imeno m Krmlaja knjiga). kao; "Zak on
sudnyj ljudima . koj i ~u donijeli Met odijevi u e ni ci iz Mora,ske.
T i Sll zakon i predvidali otre kazne (rezanje ruku. nosa, jezi ka.
oslijeplji\'anje) za sve one, koji bi posegnuli za tudim imanjem.
a zu in'ravanje poganskih obreda ak i predavanje u ropstvo
erkv i, zajedno $ ima njem. Prim jena ovih zakona upuuje na sve
j ae uvr!ivanje kl ase feudalaea , u koju sc u kl jui lo vi.ic sveenstvo kao nov elemenat a u uporedenju sa seljacima imalo je
i nife sv eenst vo 7.nalno bolji poloaj, jer je bil o u cijelosti oslobodeno od podav anj a .
U granicama slavenske bugarske drfave ta nova faza u po kr ~tavanj u vrlo je znaajna, jer je za nju vczan kulturn i rad ,,"soluns ke brae _ o Poslije Mctociijcve smrt i 885 njegovi su uenici
du~li na Bal kanski IJoluo tok, i lo veina njih ba~ u Buganku. U
288
bugarskoj su ddav; u{"eni ei Ciri la i Metodija stvo rili dv" ku l_

turn a centra. jedan u prijestolnici buga rs kog vlada ra , a dru"; II
M akedonij i. Djelo Cirila i M elOd ij<l dobilo je naroito ve!ikoza mah te k poslije: Kl imentov<l i N a um o,'a dolaska II "!akedoniju.
K"" to je u Moravskoj rad Cirila i M etodija bio usm jeren na
lu, da sll~bije njcmak i utjec<lj. tako je i sada II Mak edoniji. pod
novim uv jeti ma, rad Kli menta i Nauma dobio ka rakter suz bijan ja bizantskog utjecaja, koj i jc poeo da 5C namee ne sa mo
s pom o(,u crkve:. n~go i pom o u zakon odav stv a . Kak o nije bi lo
dovoljno pisme nih ljudi iz redova sami h Bugara i Slavena.
Boris je: ht ione bti o, prepus tio bizantskim sve~en icima crkve ne
po"love i orga nizaci ju crkve. Kliment i Naum slubokom mijenja ju to stan je. Njima pripada golema )'; asillga. ~to je jezik ma_
kedonskih Slavena U\'eden ne sa mo II erk vu. nego i II knjife,'nnsL
. Rad ~,.. Klimen ta kao u it elja. knjicvnika i episkopa. od
n jegova do laska 886 dn njegove ~"' r t i 916, vezan je ;;;! Makedo nij u i Devolsku oblast (da nas u Albaniji ), gdje je tacia slavens ko sta nov ni! !vo bilo kud ikamo mnogubrojnije nc~ o da na s.
K liment nije bio obian krUa nski mi sio nar. niti je irenje kr.~an
Sl"a koj(' je vct prij e njeg a bilo rasprostra njeno. znailo ~ja"nu
sv rhu i sadraj nj e;:-ova ~aznovrsnog i plodnog rada. On se prije
~"ega ciao 11:1 orp:niziranje erkv~ u M akedoniji, na uvodeni,:, jeziku mak edonskih Sl avena u crkV I! i na osposo bl javanjt lI.iih"""
z. sveenike:, cakone i poddako ne. O n je. preina fitiju iz kr;;:ia
XI. i poel l:;t XI!. s~ .. oTt:'anizirao dvije ,'ntc ';koia: jedne ~;:
odrasIt i druge za djeCI:' Prva .ie imal:. islo praktin" ~nhu:
sprema nje cr kvene hijcrilrhije oc! makedonskih Slaven;!. hlji ili
zamijeniH tudi;. g rku hijerarh ij,: i LJ vjeri pouavali ;irukc
n<'rodne slojeve. Isto fi tij e iz IX . st. na legendara n na in istic
znaenje Kl ime ntova rada i iznosi. da je iz n jegove knl~ i~i;lo
oko .3.500 uenika .
Poslije sed am godi na takva kulturnog i prosv jetnog rada.
Klim ent jt 893 bio postaylje n za episkopa Velik e episkopije,
k"ja jc obuhvatala. gotovo cijelu Makedoniju. On je bio prvi
sl:n'enski episkop med u bizantski m episkopima II sklopu Ik>r isovr
rirbve. Organizirajui svoju episkopiju. Kl ime nt je pnstao
ush'ari orga nizator maked ons ke slavenske crkv e s hijerarhijom.
koj a je potjecala iz sredin~ makedonskih Slavena.
289
T
,
U svo me radu Klimen t je po.1'ao jo i dalje. Crkvene potrebe:

su nalagale ne samo prevoenje knj iga ~ STkog j ezika na jezik
makedonskih Slavena, !to su vel; prije njega ura dili Cir i!
Me-
todije , ne sa mo prepi5;vanjc i umn oavanje tak vih knjiga. ne.ro

i p revo enje n ovih, kao i prilagoivanje nekih ni vou i talaca i
slualaca. Kliment je medu prvima potto da pik i o r igin alne
spise, vrl o pristupane /:i taoxima. Njem u sc pripisuje stvaranje
nove slave nske ;u.buke, i ril ice. kojom sc sl u i veina sla venskih
na roda. On j e u Ohridu podigao manastir s lijepom (Tk V{ll1l.
koji jc poslije postao sjedi~te ohridske adlicpis kopije. Pod i7.anjc
manastira tl ono vri jeme znailo je za pravo podiza nje arita
prosv jete i pismenosti. U toj j e crkv i 916 sahran j en i sam Kli ment. Da bi se dobila punija sli ka njegova ra da. treba spome n uti
i njegovo staran je za IJIJterijJlnt, potrehe makedonskih Slavena ; o n j e radio i na podizanju njihova blagostanja i uio ih.
kako sc kala me vok e.
Sluei vjerno v lada juoj kla si boljara i kn ezu Borisu i sh';,rajui no,'U privilegiranu grupu unutar te klase _ lwetenstvu _
Klim e nt j e za sv uj rild dobi o i nagrad u od knez~ Borisa: tri velike kneeve k ute u [kvolu, a u Ohridu i Glav inici (u Albaniji)
m;e5ta za odmo r. M a kedo nskim Sla"enima bilo je na redeno, da
mu ukazuju svako potovan je i da mu daju sve, to mil je potre bno za ivot. Pa ipak jC" svojom ~iri nom i postignut im ruultatim a Kliment ov rad imao dubo ko narodn i i prOll'resivni karakte r. jer s u. zahvaljujui njemu. makedonski Slavcni znatno na pre(lovali \I kulturi u poredenju s ostalim stanovnicima BoriSO"e
dd.ave. Ka o mudrog arhijereja njegn je le ge nda ukrasila i rokim
reli giozno-prosvje titeljskim I)ogledima. prikazuj uti ga kao kul
tu rn<>g ovj ek a, koji .Ie svestrano hrine z~ narod. Us pomena nil
K1imenta i njego" rad i dana s je vrlo iva u ohridskom kraju.
gdje je najvie boravio. Od 5I'ih crk veni h l inosti Makedonije
njemu j e I)05Veeno najvie hirn n; i itija ne samo od domaih
ljudi i na makedonskom j eziku. nego i od Grk.:!.. ohri dskib arh iepi~kopa. na grkom je1.iku.
Za ~ i renje pr05vjtle u Makedon iji pripada isto tako velika
zasluga j Nau mu, drugom ueniku Ci rila i Me todija. Sve do 893
NaUlJl jt bio \' a n Ma hdonije. na dvo ru kneza Borisa. gdje je
upravl j ao prevodilakiul rarlom jed nog skupa ljudi, koji su sa 290
injava l i
oo!jari i najblii kneievi roda ci. Godin e 893 je prelao

u Makerloniju i zajedn o s K!iment OIll radio na provodenju "rije
spomenutih zad at aka. I on je podigao lijep manastir na Ohridskom jezeru, koji i danas postoji i nosi njegovo ime. Umro j e
es1 godina prije Klim e nta (!HO) i sahranj en je" svom manastiru.
Za raz liku od Klimenla, od njega se nije sauvalo ni jedn o
knjievno djelo.
4. Bogumilski pokret u Makedoniji. -
Proire nj em bugarske vl asti nad Makedonijom 11 sredini IX . st. illvoe nj em

kranst"a neposredno posli je toga vremena ub rza no je propadanje seos ki h opina , ko je jc bilo zapoelo ve prije_ Klasna
se diferencijacija naglo p rodubljivala, pa je sa sve veim ut je{ajem pov la te nog sloja bolja ra i visoko&, sveensh'a rastao
i broj ekonomski zavisni h seljaka. koji su zaje dno ~ e konomskom
podlogom seoske opine gu bili i oso bnu slobodu. Ta j je raz;vitak dobiv ao naroito estoke oblike za vrije me dugotrajnih i
tdkih ra;o,a. koje je vodio bugars ki ear Simeon (&93-927). i
zadm u doha vanjs kog i unulranjeg oslabl jenja dravnC" vlasti
]lod Simeonovim nasl jedni kom Pctr<>m (927-9G!'1). Uporedn s
po~a5 tom bizantskog utjecaja i s feudalizaeijom bugarske drave pritisak je povlatenog sloja postajao sve tefi. ;); o bogae n o
vi e sveenstv o svc je vik ivjelo kao im un i svjelo" I\jaci i za neIllarivaio svoje vjen!:e i prosvjetne dunosti. Suvreme nik
prezllitcr Kozm a. iak o dosljedno brani crkvu i njezin kler. prikazuje demoraliEaciju svCC ns !va. od arhiepisko]la do obin ih
m onaha i popova, u najcrni jim boja ma i ne kri j e. <.la je sam o
mal o njih ostalo vjerno svom zavjetu. UvrlCivanje feudalnih
odnosa, pri em je UpraVh crkv u zapao znaajan zadata k, da !~
odnose ukorijeni u svi j esti naroda , ot krilo je na lom podruju
jedau od svoji h najslab ijih stran;).. Kozma otvo reno priz naj e, clu
je mo ralna dekadencija svetenSIv .. nailazila na opi otpo r u
narodu.
T.:j se otpor bo i nezadovoljstvo naji rih slojeva s feudatnil~\ poretkom snaio razliitim id ejnim poticajima. U X . i XL
sl. jo uvijek su bili dosta jaki ostaci sta rih poganskih "jerovan jao naroito u planinskim krajevi ma, a os im toga su sc ve u
IX. sL up<>redo s pri ma njem h ItOIm tva. na Ba lkanskom polu-
291
..J
otoku pro~ iri\a razlif ita heretika uenja, koja su sc sukoblj,a vala! postojeim politik im i crkvenim urede njem. Medu tLm
uenjima su se po svome utjecaju. II djelomino i po svojoj vi~e
il i manje masOllna; osnovci - nasel jima ko~onista. jz I' n:~ nJe
Azije iz VIII. st. _ najvie istakle sekte pavhana L masa.llp. na
ili euhila, koji su II crkven oslovcns kirn knjiga ma pOln,at!. pod
imenom ~mo lit'vni d .. Obje su sekte jznanci istoga . rnamhcpkog
debla i obje se osnivaju na dualistikom vjerovanju u dva n.a~~a:
dobro i tlo, od kojih jc pn-o stvorilo ne,idlj;"i. a drugo vidlJ IVI
svijet. T o sc vjerovanje, primijc njeno na rea lni ivot, prije svega
su kobilo .s crkvom i njezin im uredbama, a II svojim najdosl jednijim obl icima zavrilo je II asketskom odricanju $vega. to je
materijalno. Masalija ni su II to vjerovanje unijeli kao specifi nu
crtu zahtjev la ustrajnom molitvom. kojom se ovjek jedino i
mo e i7.haviti davola, koga u sehi nO$i.
Svi ti utjecaj i drutvene i idej ne prirode - II doba. ka~ se
kranst vo \I Makedoniji tek u\'rh'alo - omoguti1i su najzad
da .se u sredini X . sl pojavi bogumilstvo, II kom e su naji ri slojevi nali najprikladniji iun za svoje drutvene tdnje. Pokret
je proz,'an po imeno popa Bogumila , koga prezbite~. KOl.ma
optuiuje, da je prvi poeo nauavati herezu -u zel~!J ~ b~lgar
skoj ... U nanci je da nas gotovo openito prihvae n o ml,lJ.enJe. ~a
sc bogumilstvo pojal'ilo na jprije n Makedoniji i d.a mu .lc o,ndJe
hila i prava kolijevka. Na to upuuje ne samo ra~m)erno kas~l podatak II liliju SI'. Klim enta od ariIiepis:"opa ohndskog Te.oflla ~ta
s haja XL st., prema kom e.sc poslije Klimentove smrtI. u ~)e~
govu stadu proirila .. zla hereza, ne(:o i injenica, .da Je l)!V~1
hen:tik a zatim katoliki ;nkvizitor u Italiji, Rajnerije SacchOlll,
jm 1 ~50 zapisao, da sve duali s tik e crkve na Zapadu - ka:arske.
odnosno pata ren ske - potje u od dviju prvobitnih: ..crk ve Bugarske .. i "nkve Dragovi ke (kako se obino (uma; njego v
izraz _ecclesia Dugumthie). Prcmda toan smjdtllj tih c~kava
nije, zbog os1.:udice izvora, mogao do daMs bi ti utv~den, P~~
vladav a ipa1.: miljen je, da se prva nalazila na pod.ru.)" ka s~~J e
hizantske teme. koja se nazivala Buga rska (ka o ! Jedna dlJeeeza Ohridske arhicpiskopije), ia1.:o je to po druj e bilo II M,lkedon ili. Premda neki histori ar i misle, da je druga crkva prozl'ana
po plemenu Dragovi,;a (ili Drugovia ) lIutanjen.om u sojunskom
,.2
i
I
kraju , ipak je vje rojatnije, da se ona nalazila u Trakij;, gdje je

tak oder bilo Dragovi a.
U doba postanka bogumilstva nije j o~ bilo tako orga ni zi ra _
nih crkava, koje su se izmedu sebe razliko"a le po tome, ~to je
p rva ( .. bugarska .. ) zutupala umjere ni dualiza m. bliii pravo\';ernom sh\'aa nju, a dru ga (.. d r agovika.) strogi dualizam s njegovim vjerova njem u dva naela odvijeka. Suv remenik prezbiter
Kozma ne spominje ni kakvih bitnih ra zli ka u nazorim pristaa
popa Bogumila, koji su sami sebc na zivali iskljui vo kranim a,
niti mu je poznata bilo kakva njiho,' a organi n eija. Po njemu.
oni vje ruju, da je sav vidljiv i svij et djelo av o l je i da sve postoji po volji da vo la: nebo. su nce, zvijezde. uzduh. zeml j a. ovjek.
crkve. kri levi ... Razlikuju !IC sa mo po tome, !lto jedni smalraju
avola ili mamona za andela . koj i je otpao od boga, a drugi u
njegova mlaeg sina. U skladu sa svojim osnovnim uenjem.
odbacivali su sve kr;canske simbole, ohrede i tajne, priznal'ali
samo N ovi zavjet. a od molitava Ot': na i. i kao slug~ mamonove
osu ivali onc. koji se hrane mesom i pi ju vino. uzimaju fene
i podaju se ivotu ovoga svijeta. Prezbiter Kozma opisuje I~
huctike kao ljude krotke i blijede zbog mnogih postova, nadaSI'e m irne i !utijive, po emu ih on i razlikuje od ostalih I'jernika.
Prema ca rigradskom patr ijarhu Teofilaktu (9053-956). k oji je
tu berezu upoznao iz nesauvanih pisama eara Petra. bilo je to
~manihejs t vo pomijeano s pavlitanstv otno<. pa ju je on i poisto.
I'jelio s ovim pO$ljednjim. Za razliku od Kozme, Orl j~. osim
zbog dualizma. optui uj(: i zbog doketizm a. t. j . uenja o prividnom utjelovljenju Kris tovu. 5a svim njegovim posljedicam~ u
pogledu bogorodice i t. d.
Kozma j~ nesumnjivo imao pred o i m a one Bogumilove pr;.
stae, koji SI! se d osljed no pridr!avali nauke svoga uitelj.:.. Ali
se oni, prema nj egov u svjedoanstvu. nisu zadovoljavali samo
$Vojim !inim usav r!avan jem i po ricanjem samih osnova iivota.
nego su se obrat a!i na jirim slojevi ma naroda i b udiii II njimz
Otpo r protiv postojeteg po retka. ,.Ue svoje - kale Kozm a da se ne p okoravaju svojoj vlasteli, hule na bogate. mne oeve.
rugaj u se starjcinama. kore boljare, smatraju da je mrzak bogu
onaj, koji rabota za cara. i svakom robu govore. neka ne rad i 7.:\
svoga gospodara ... Ako je Kozma u svojoj optufbi maio" po-
-_._-
--~.
T
ncito i pretjerao, nema sumnje, da su bogumili u svome
uenju
iu;!z;\j raspolo e nje svih onih, koj i su u opstanku seoske
opine
vidjeli jedini spas pred pritiskom feudalizma. U borbi s fcuda-
lizmom, koji jc na njihov ral:un stvarao osnovku za dalji ra%Vitak proitvodni h snaga i kulturnih vredn ota, oni su eznuli 7.a
pov ratkom u stare d rult ... e ne odnose, koje je historijski razvitak
os udi o na propast.
Od druge polovine X. st. dalje izvori nc dono se vie nikakve
izrii t e
podatke o bogumilima u Makedoniji niti ih dovode u ma

kakvu velU s dravom cara Samuila. T ek neke nedovoljno odredene " ijes!i. kao. na prim jer. ona, koja u vezi s ustan kom II Ma kedonij i 1040-4 1 govori o bijegu ,.pavlib.na i Makedonaca .. II
Italiju, ili podatak Skil kc- Kedrena s kraja XL st .. da su se
masalijani p roli ri1i IlO Balkanskom poluotoku, dop utaju donekle
pretpostavku , da je OOgumi1st\o i dalje postojalo i !iri lo se,
nar o it o po bugarskim kraj evima.
Vd po sa moj pri rodi svoga uenja i svojoj sodjalnoj !,odlo,;;
bog umi lstvo nije m oglo postati p ravim revolucionarnim pokretom, pa ni izvori ne spo minju neke pothvate takve vntt niti daju
podatke o unutra!njem ureenju njegovih vjel'$kih opi na. U za
sve to je ono ipak ut jecalo na dalji ra~vit ak srednjovjekov nog
drutva uopte. Ne samo tradicija t.apa d nih dual ista, kako ju je
zap isao Sacchoni. neg o j knjifevne v<:.Ze njihove s crkvenoslovenskom li teraturom Julnih Slavena (prvobitno grl:ki apokrif A~
censio !saiae talijanski su patareni n<::sumnjivo preveli iz slavenskog rukopisa ). ka o i neki drugi podaci, nesumnjiv s u d okaz. da
su patareni i kataTi. koji su od prve polovine XI. st. na svoj
na in inat.ili borbu mladog g rad ans tva na Zapadu protiv c rk ve
ka o najjaeg stu pa feudali7.ma, (:Tpli svoje idej e ne samo iz
domae duali slik e tra dicije, nego dobrim dijelo m i od balkans kih bogumila. T o svjedol:e i nilz;vi. koji su na Zapadu kroz
v jekove bili uobiajeni Ul njih i njihovu nauku , a izvedeni su.
uz ostalo. j od bugarskog imena (Bulgaro ru m ha eresis. Bulgarus.
bougTe), koje je kao dra"no-politil:ki poja m bilo ondje dobro
p oznato.
5, M ak edonska d ria va pod Samuilom i nj ezino ire nj e na

Balkan u. - Posijednjih godi na vlade car;!. Pet ra unutra.' nj a
kriza, kr oz koju je Bugarska prolazil a. pojal:ana je i vllnjskom
opasnou. Bugars ka je bila najprije ugroena na va la ma bi~a n t
skog cara Nikifora Foke, za tim . na njego v poticaj, velikim
osva jakim po thvatom rusk og k neza Svjatos!ava. Ve pri prvom
!,ohodu %8. koj i ~e svriio O$vajanj"m sjeverois tonog dijela
Bugarske, S\'ja toslav je pokazao. da ne misli da se stavi u slubu
biza nt skih interesa. ve da osvajanje feli provesti u svoju korist.
Poslij e kra tk a pre kida. on u novom pohodu 969 osvaja cijelu
Podu na vsku Bugarsku i nr:pos redno ugrolava i sam Bizant.
U i du e d vijr: godine Bugarska postaje popri tem rusko-bizant ske borbe. koja sr: najt.ad svrava punom pobjedom novoga
bizant skog cara Ivana Ci miska nad Sv jatosla\'om. ali II isto vrijeme i bizantskom okupacijom bugarskog teritorija i ukidanjem
bugarske nezavis nos ti (9 il ).
Izmedu prve i dru ge rus ke vojne. neposredno poslije smrti
bugarskog cara Pdra (u sijenju 9(9) u maked onskim obl astima
izbija us tanak. Na c:iu ustanka stoje etiri brata: Dav id. Mojsej.
Aro n i Samuilo, si novi kom c:sa brsjal:ke oblasti Ni kole (o t uda
nj ihov naziv ,. kom itopuli_ ), koji je t.bog feudalizacije drbve
~ t e ka o rr:lat ivnu sam ostaln ost. Ustanak je oigledno bio uperen
protiv centralne vlasti. ali kakav je pobljfe bio nj e~o,' karakter
: kakav je bio njegov kra jnji rez ulta t. te ko je odrediti zbog
os kudi ce izvora . Za vrije me: rusko -bizantskih sukoba. koji se
odigravaju i s"ra"aju na teri toriju Podu navskr: Buga rske. izvori
ne daju nikak ve podat kr: o makedonskim oblastima kao ni o
sud bini samog ustanka. Minjenjr: nekih historiara. da su se
969. kao rezulta t spomr: n utog usta nka. t.apadne. t. j. makedonske oblasti odijc1ile od bugarskog ca rstva i po~tale samo~tal n om
driavom pod komi topulima, koja se neo krnje na odrf.ala za ruskobitantskih sukoba, nad f-ivjela pad J>odun3.vsk e Bugarskr: pod
b iza ntsku vlast i nastavila, t.atim, svoj ivot u Samuilo"u ca rstvu.
ne mole se po tkrijr:pi li sau"a n im iz,'orima. Vjcroja tn ijr: je
miljenje. da su, pos!ijr: sloma centralne vlasti, kad jr: posljednji
car Bo ri s l l. odveden u rops tvo u Carigrad. i mak edon!ke oblasti
prizn ale vrhovnu vlast Bizanta _ jer svi izvori govo ~e o novom
-'9-,
KART.... Xli
ustan ku protiv bizants ke vlasti 9 76 kao o ustanku, kojim j e stvorena Samuilova drava.
Na poetku 976, neposredno poslije smrti cara Iva na eim;sb. u Makedoniji izbija ustanak protiv Bizant;l, koji opet vode
komi[opul i David, Mojsej, Aron i Samuila. Ustanak je i tad"
izbio u brsjakoj oblasti. sa sreditem oko Prespe i O brida, ali
on W: II poetk u dobiva iroke razmjere i ob uh vaa cijelu Ma kedoniju. Prvi se napadaji zbivaju ve daleko od centra i upravljeni su prema Trak;ji i oblastima na Egejskum moru. Ve u poetku ustanka jedan od hrae. Mojsej, pogiba kod opsade Sera,
a najstarijega, Davida. ubili su neki Vlasi na put u izmedu Ko stura i Prespe. Trei brat, Aron . ne zna se kada ni u kakvim
prilikama. ubijen je po Samui lovoj zapovijedi ; razlog lome je
Aronova tdnja za sarnov!a;em ili njegova nakl onost prema
Bizantu. Ta ko je Samuilo, moda vec u prvoj godini. ostao sam
na elu IlStanka i nove ma kedons ke drave, koja se II borbi
stvarala. J\"e zna se tono. kada Se on proglasio za cara ni kada
je. u vezi ~ tim. uspostavljena patrijarija. Njegova prij~stolnica
bila j~ najprij e Prespa. a zatim Ohrid. koji je usto postao;
sredi~te patrijarije.
Zbog fragmentarnosti sauva n ih vijesti ne moemo u pojedinostima ni kronoloki precizno pratili razvitak borbe izmedu
Samuil OV!! drave i Bizanta i ;irenje njenib gra nica. kao ni
njezino kas nije uzmicanje do konane propasti. Dugotrajne i
ponavlja ne unutranje borbe u Bizantu i njegovi ratovi protiv
vanjskog neprij atelja znatno so olakali Samu ilovu akciju . jer
su b izantske vojne .mage bile elie zaposlene na drugim mjestima. in'an Balkanskog poluotoka. Prvi S"muilovi napori bili
su usmjereni prema jugu. prem;: Trakoj i Makedonskoj temi,
a osobi to prema Solunskoj oblasti i Tesaliji. Viegodi.<nje Samuilove borbe u Tesaliji svrile su se 985 osvajanjem Larise. glavnog grada Tesalije. s kojim; cijela Tesalijo. pada pod SamlliloVII 1'1"51.
Vasilije IL mogao j e da poduzme prvi pohod proliv Samuila
tek 986. Njegov pokuaj. da owoji Serd;ku. svrio se neuspjeborn. Osim toga , pri povratku od Serdike. njegovu j" vojsk u
kod t . zv o Trajanovih vra ta (kod dananjeg Ibt imana ) iznenadio
Samuil o i potpuno je po tukao. tako da se i car Vasilije l l. tek o
;Z;
'"
l)r, nopol
,
':.. ...;- - - -1
Ul LOVO CARSTVO
___ DF<AVNA GF<AN I::A
spasio bijego m. D a od ma h zatim obnovi ofenzivu proti v Samuila.
Vasilije II . nije mogao ni pomislili. jer su ga n OVI unutrainji

sukobi u sa moj zemlj i za ne koliko godi na zadrbli od s,'a kog
po thvata .
U med u'-reme nu je Samu ila znatno p roi r io svoj ter itor ij:
na is toku on za h vaa cijel u Bugars k u s prijanjim glav nim grado m I' rcslavolll. na jugu osvaja Beriju (Ber) i Scrviju. val ne
tvrda ... c. koje su mu sa zapadne s trane b ra nile pr istup u Solunsku
o blas t. II koju jc ee upadao SVl" do sa moga gra da, a na 1.al)adu.
u n jegove ru ke padaju Dra (o. 91l9) sa Orak om obl au i EpiT.
Poto jc uguio bUll u Barde Foke ; Barde Sklira II Maloj

Azij i, V asilije II. priprema novu orenzivu pro lh- Sam uila i orga-
I
l
nizi ra n a roito ob ranu Soluna. Te su borbf, trnja le eti r i godine

(0.991 - 994), ali o njima ne ma konkretn ih poda taka. Cini sc. da
j e Vasil ije ll. postigao neke u spjehe i opet osvo j io neke ohIaMi.
ali je zbog novih suko ha S A u pima bio primoran da s vojskom
krenc u Si riju.
G odine 996 Sam uilo poduzi ma nov pohod na Solun. pobje d uje pred njim bizan ts ku vojsk u lolunskog stratega. ali ne navalj uje dalje na grad. vet sc o kree prema j Ugll i preko T csnlije
prodire u Beociju i Ati k u pa zati m na Pcloponet. Pri povratku
s Peloponua. na rijeci Spcrheju u blizini Termopila iznenad a
ga no u na pad ne bizantski vojskovoa Nikifor Ura n i nio ga .
teko porati; sam Samuilo. tee ranjen. jedva sc spasi bi j egom
(99;). T aj poraz. ini se. ni je ipak imao neki h neposredni h
posljedica.
U borbi proti,' Samuila. Vasi lije II .. e.no zauzet na drugim
stranam a. t raii savez nike na samom Balkanskom poluotoku i
uspostavlja savezni k e odnose ~ nr""tskim kraljem Dris]avum
i d ukljans kim knezom Vladi m irom . Time se i obja!nja"a pohod.
koji Sa m uilu poduzima o. 99& prcma sj everu. Tom prilikom o n
je !>Okorio Duklju i odveo u zarobljeni tvo njezina knen. Vladi mira, opustoio Dalmaciju sve do Z adra pa sc preko B05n ~ i
Rake vratio nat rag. Knez V ladimir jc \I zarobljenitvu u Ilrespi
postao $:.mui lov zet, pa m u jc D uklja vra ena na upravu.
U ~vom najvett:m opsegu Samui lova je ddava obuh,atala
cijelu Makedoniju (bez Solu na), T csaliju. Epir. Albaniju. Duklju.
Travuniju, Zahu mlje. RaJku. Bosou, Srijem i P oduna"sim Bu-
297
gaTsku . Njene sc granice priblino mogu od rediti prema povelj ama Vasil ija II .. io ih je daro\'ao ohridskom arl,iepiskopu, II
kojima je on, poslije .wojt konan e robjede. odredio opseg
Ohridskc arhiepiskopi je. Podaci o dru tvenim odnosima i o UTe d enju SaOluilon drbvc vrlo su odanlni. Drbvni SII sc porezi
plaeali II nat nri, svak i vlasnik jednog zcug-ara (zemlj ite. koje sc
za jedan dan pDore j armom vo]o\'a) bio jc obave zan da daje
dr av; mal (modi; ) fita. mat prosa i krag (slamnos) \;na. It
jedne od spo men utih povelja Vasilija n. vidi sc, da su prema
dravi postojale i radne obavcze _ podizanje kut a i d ruge ra bote. Na turalna poda"anj a d rlay; uputuju na lIerazvijenost nov ane privrede. ma da prema Vasilijevim poveljama postoji II
Samu ilovoj dravi veli k broj ve ih naselja. od ko jih dobar dio
nesumnjivo gradskih, ij i ka rakter. dodu!e. nije bliie pozna\.
T o II svakom sluaju gov ori o relativnoj za ostalosti Sam uilov;h
zemalja u odnosu na Bizan\. O prirodi i opsegu feudalnih ohaveu sd j aka nema podatak a. Podaci iz Vasilijevih povelja o
broju parika. zavisnih sdjaka. kojima rasl,oiaiu oh r idski ;uhiepiskop i epi skopi iz mnogobrojnih eparhija (njiho\' broj se
kree od l :! do 40. a za\';$i od opsega ivainost; episkopije). kao
da ne govo re o velikom obuj mu e piskopskog posj eda. T i parici.
darovan i vi50kim crkvenim dostojanstveni cima. b ili ,\ll oslobodeni od opih driavnih daa. ali povelje ne govo~ o tome, kakv~
su bile n j ihove o baveze prema tim crkvenim felldakima. Po svoJ
prilici posjedi manastira i knlpnij ih svjetovnih feudalac a bili su
vei od gore spomenutih posjeda. Ipak. te ko j e rei . do ko g s ~
stupnja bili razvijeni feudalni odnosi. jer je poznato., da om
pre vl auj u tek poslije. u doha bi za nt ske vlasti. J a anje klase
feudalaca oigled no se vidi po mn ogobrojni m vojvodama.
upravn ici ma pojedinib gradova, koje izvori spo minju za "rijeme
borbe s Bizantom : o ni su ne sumn jivo upravnici veih o blasti. oa
koje je Samuilova drhva h ila podi jeljena. Nji hova mo u tim
oblastima. ka o i njihova relativna samostalnost mofe se razahrati naroit o iz dogadaja !>os ljednjih godina makedo nske drtaveo kada se iz nj ihovih redova pojedinci sve ee odcjepljuju i
priznaju vlast Bizanta s tim. da im o n pot\' rd i njihO\'c d rutvene
privilegije. T emel j njihova Ilr ustveno.ekonomskog poloaja ~e
sum nj ivo je morao bi ti posjed feuda ln og karaktera bez ob7.lra
,
l
,,
I
I
na lo, da li su se neki m~ u nji ma kor istili i ostacima pri ja~ nj ih

plemenskih trad icija. Samu ilo se inae ko ristio i oni m domaim
elementima. koji su se u pojed inim oblastima razvili prije, nego
S\I one pripoj", nc n jegovoj dravi (primjer kneza Vlad imira i
njegova strica Drago m ira).
Nove prip reme 7,a borbu pro tiv Samuila Vasilije II. poduzima
tek u poetku X l. st., ali II povoljnijim pri likam a: otpor feud alnog plems tva bio j e ve slomljen, a istop e granice carst va osigu r ane, pa je sve .svoje snage m ogao koncent r irat i na Balkanski
pol uotok. U tu burbu on unosi i svoje spo~obnosli vel ikog vojskovo e, ali i sva ucdstva. ko jima raspolae ekonomski razvijeniji Biunt. U toj etap i ho rbe, kada su sc snage nap reg-le do
maksimum a, ispoljila sc i sva ra zlik a u stupnju ckonomskog
razvitka jedn e i druge drave.
U eti ri godine (1001 -1004) Vasilije l l. sistematski organizir veli ke pohode. kako bi Samuilu naj prije 011 uzeo njegove
islon e i julne oblast i pa za tim uda rio na cent ral ne. U tim pohod ima o n osvaja Scrdiku. Pres tav i Plisku. pa gotovo cijela Bugarska, osim vidinske ohlast i. pada \I njegove ruk e; zatim se
okrc prem a jugu i os\'aja Tesaliju i junu Makedoniju ( B~ri.ia _
Servija, Voden). a posli je toga ponovo prenos; borbu nz zapad.
Vidin pada posli je o s momjesene opsade. usprkos Samuilovoj
di verziji do Adrijano[lOla. a posli je njega pada i Skoplje. do
koga je Vasilije uhrz o prodro i tdko po tukao Samu ila [o. 100';).
Idu e godi ne pred a je sc Dra . Za vrijeme te etvorogodi ~ n.ie
borbe Samuil o je izg ubi o gotovo polovinu svoga teritorija i brl!nio je s\'oj e osnovne centr alne ohlasti. Za dese: pcs! .i cn jih
godina Samuilova otpora izvori ne daju detalje o~im vijcst'. da
je Vasilije ll. nastavljao svoj~ na\'ale svak e godine. l'o~ljefinji
su sc put sukobili Vasilije IL i Samuilo ljeti 1014. Samuilo\'
vojskovoa Nesto rie3 hi o je potuen kod Solu na. a sam Sam uilo
j e do ivio tda k pora z ko d planine Belasice, \J blizini Sirumic::.
29. srpnja 101 4. N jego\'a je vojska potpuno ra zbijena. z on se.
uz pom o $voga si na Gavril3 Rad omira. jedva spasio i skloni o
u Prilep . Poslije lc pobjede Vasilije II. je uzalud poku ao (\2
o~oj i Strum icu. u ijoj je blizini jedan njegov od red pren-pio
poraz. Po Vasilijevoj na redbi oko 14.000 Samuilovih zarobljenih
vojnika (broj je vj ero jatno pretjeran) bilo je oslijepljene. ;, 5""-
.298
299
kom stotom ostavljeno je po jedno oko, i u takvu su stanju

upueni k Samuilu. Samuila je pri tom prizoru udarila kap. od
koje je posli je dva dana umro (G. listopada 10 14). Nadijedio ga
je sin Gavri lo Radomir.
Ka vijest o Samuilo,'oj smrti, Vas ilije je od mah ponovo na _
valio. ali je postigao sa mo djelomian uspjeh. Do kra ja 1014
osvojio je u dva pothata Bitol j. Prikl' i Stipo a idu e go.li ne
- Voden. koji sc bio oslobodio bizan1.5ke vlasti. i Maglen. U to
vrij eme. Arona" si n Ivan Vladisla\' ubio je u lo,'u Ganil a
Radomira i uzco cars ku krullu (jese n 101 5), Da bi osigurao svoju
vlast, on je idue godinc pogu bio i kneza h 'ana Vladimira. Sa.
muil ova zeta. Njego\' pokuilaj da sklopi mir s Bizantom. nij e
uspio. j borba je nastavljena. Ona je s prekidima trajala I"i~e od
dvije godine. Posli je privremenog osvajanja Ohrida. neuspje _
lih napadaja na Strumicu, Pernik i Kost m , Vasilije II. je tek
potkraj 101 7 nanio kod Sctine, u ;\I!no; Makedo nij i, tdi poraz
Ivan u Vladislavu. U poetku 1018, pri opsadi Draa, poginuo je
Ivan Vladisla v. a poslije njcsove smrt i poputa otpor mahdon.
ske drave. Vic plemstvo, koje je dotada bilo na elu borbe.
pokazuje sIdonost da prih at i bizantsku vlas!. Osim rjcdih izu.
zetak a. njegovi preds tavni.;:i izlaze u susret Vasiliju II .. koji je
krenu u II Makedoniju, i bez otpora mu predaju gradove i ohlas ti.
koji ma su upravljali. U naknadu t a to dobivaju potvrdu svo jih
privilegija i bizantske i nov e i na slove. Poslije toga predali su
sc i oslaii. a mjedimi1Ji otpor slomljen je orujem (h ac u Devolu i Scrmon u Srijemu).
Svi suvremen i izvori nazi,'aju Samu il ovo ears tvo bugarskim
carstvom, a njegove stanovnike Bugarima. T ako se to pitanje,
bez dublje ana liu. postavljalo i II historiogra fiji. osi m u srps koj,
koja j~, rukovod ei sc svoji m pose bnim razlhzima, istical::t _sla_
venski.. karakt er Samu ilove drlav e. U lome 5U presudnu ulogu
isralc. formalno promatra ne. veze krono!o.ke , geografske i ideo.
]okodriavnopravne (u srednjovjekovnom smislu) izmedu Samuil ova carstla i bugars kog ca rstva Simeona i Petra. kojc mu
je prethodilo. Oslanjanje Samuilove drave na dravnopravne i
crkvene tradicije bugarskog ca rstva ocigledn o je i sas"im odgo.
varo. onom vremenu, Ali s gltdita historijs kog razvitka i osobito
I gledita procesa razvitka naroda. ispolja,"aju sc medu nji ma
300
i bitne radike. Tako je nesumnjiv a i nje nica. bcz obzira na ime,
da je Samuil ova drial"a izrasla i da se za vrijeme $Voga postujanja stalno oslanjala na no vo s~dite u l irem smislu rijei. da
jc uvukla \I aktivnu politiku djelatnost nove na rodne snage,
koje su i bile njezin pravi osnovni pokreta i n osilac, u ijim je
ru kama vudstvo biJo od poetka do kraja, i to nelav i ~no od ii .
renja i sua va nj a dravnih granica . Zna enje toga 5Tedi.~ta n ije
nmo u tome. to je ono bilo isbodi! te ustanka, neg o I u lome,
u korn su se pravcu ir ile pTVe ak.;:ije ;ta osiguranje toga sredita.
kak o sc ono zaokruivala kao dr!ava. kak o sc branila II doba
oigled ne bizantske vojn e i ekonomske nadmonosti. kada je
moral o neprijatelju preputati periferne oblasti. Iz toga sc vidi.
d ~l sve oblasti prostrane Samuil ove drave nisu imale istI! histo.
ri jsku ulogu. N i pojava toga dr!a vnog sredi j Ia nije sluajna.
U njegovI! temelju Ide dosad a nedovoljno prou enI' form e poli.
tike s:lmoupravne organizacije. koje su u doba relat iv ne sam o.
!talr.o$ti II VII. i VIIL st. dobile neku VTs t ocu i odrale sc u
period i bizantske i bugars ke prevlasti: one $U sc oslanjale na
vlastite dru tv ene snage. k oje su sc u to ,'rijeme razvile i potp uno
se ispuljile II S<)l1l11i!OVO dob a. To j ~ sredite imalo i svoje vIa
nite tradicije. koje 5U se oitovale u ma ked onskim uSl::tncima
X r. stoljeu. Sam(J naroite historijske okol nosti - neposredno
msjedstvl' Bizanta i povoljniji poli t iki uv.itti ta ra zvi tak ,rp
skoga
.. . i bug<lrskog na roda - niSI! dop ustile da $e one d alj e raz -
li. W..l!.!..edonij;: po bitan tskom vlau. ustanci maked onskih
Sla,'er:o: i borbe oko MakeConije do po~etk lt X I I. $toljcz. _ Po

slijr. pad., S:lmuilovc ddave pod bizantsl::U vlast njen im jc obi a
stim;; Immetnut - Illa da. II prvo " rijeme, uz neka ograniCenj::: _
opi bizantsid IIp.a' 'ni sistem II obiiku tema. Te ritorij nekada~ n je
Samui love d rbve bio je podijeljen na dyije teme: Podu navska
Bugusk a, izmedu pianine Balkan::t i Dunava bija jt odijeljena
ka o tema Pari~t~ion ili P::traduna"on sa sredi tem u Silist,.iji. a
jezgra Samui10vc dr ave (Makedonija s okoji nom Scrdi~e ) ure.
dem: je ka o tema Bulgaria. koje im c. da kal:o. ne odralU j: e t niki:
strukturu pokrajine. vec bizantsko dr!avnopravno glelii. te. prema
~om e jc Samuilova carstvo bilo nasljednik prijanjega bugar<L;"ga.
301
Ogranie nja
Sreditt. teme bilo je Skoplje; Oila jc zbog svog" "tlikog znae nj a

im"la rang katcpanata. a poslije i duka la (kako Su na7j"ali vanij e
i vet. leme). Bitantski upravni sistem II tim dvjema lem;:ma bio
je ipak II prvo vrijeme ograniten nekim naroitim povlasticama,
ija je sv rh a, po zamisli Vasilija Il .. bila, da sc ola kla jaanj ..
i uvrenje bizantske viasti i uljer.aja prije svcga pomou (rl:v~.
a samo djelomino d" sc taj osjetljivi prijelaz olaka j ~ i rirn
na rodnim masama.
Ma da je Vasilije ll . OhridskI! patrijadiju snizio na ranI!
ar hiepiskopije, ipak je ona saU\'ala 5 oju aU lokdalnost. pa prema lome ona nije bila podreden:: Carigradskoj l'atrija rl:i j;. ve
neposredno caru. koji je zadrao pravo d~ postavlja ohridskog
arhiepiskopa. Ohridskom arh icI)iskopu bilc $1.1 pooredene, osi m
pojedinanih izu7-ctaka, sve a rh iepiskopije koje Sl! prije ulazil e
u sastav Samuilove. kao i prijanje Petro ve drbv e. Kako bi sc
makedonsko svee nstvo u prvo vr ije me !ito jal'e veu lo 7.a Bizant.
ta arhiepiskopa u Ohridu postavljen je Slaven. biv!i iguman
debarskog manastira i " jerojatno prijanji patrijarh Jovan. Osim
toga. m: osnovu sporazuma s njim. Vasilije ll. je II tri hrisovulje
utvrd io kak n opseg Ohridske arhiepiskopij(;, tailo i povlastice
arhiepiskopije i pojedinih episkopij:.. pa je uz svaku episkop,ju
odredio i broj k lerika i kmetova-pari b, koji St ve prema zna
cenju episkopije kletao od 12 do 40 . .Jo je va!nija bil:! inj::nica.
ho je Vasi lije u Os\'ojcnim podrujima zadrfao porezni sistem
iz vremena cara Samuila, pa se. pN:m1i tome, II Makedoniji i dalje
porez plaao u nalur; (u itu, prosu i vinil), a ne 11 IIOV(U. kao
Ito je to hilo u drugim bizantskim pokrajinama. Ali jc u korist
crkve uveo kanonikon. koji se plaao episkopijama. Met'!utirn.
budui da od X. $t. nadalje glavni oslonac drb:vne vlas ti u temama mjesto slralinta postaju sve vic feudalni veleposjednici.
pa~ Makedonijt. pod b;zantsku viast imao j e. vec: od vremena
Vasili ja l l.. kao !,osl jeciicu i itraziiu promjenu II sastavu fcudal11C i:lase. U o~vojenim krajevim:: Vasilije nijI; samo Gr!:e postavlj>lo na vainije poloaje. nego je poticanjem enidbenih
veza izmedu slavenskih i grkih feudalnih porociica, kao i postavljanjem slavenskjj] feuaalae;: fl;, ra1.liile d\lnosti I: Malu Aziju
zapoeo proces grecizacije reudalne klase u Makedoniji.
302
;
\,
,
t
bizantske uprave, na koja je pristao Vasilije ll .,

nisu bila dugog vijeka. Na nanje II Makedoniji odrazile su sc
promjene nastale poslije njegove smrt i 10 ~5. za vrijeme horbe
izmedu prijestolnikoga inovn ikog i po krajinskoga vojnikog
plemstva. Gotovo do kraja X I. st. prevladuje utjecaj ino,'nik og
plemstva. koje u1.ilOa II zakup ubiranje !,ore1.ll po provincijama
pa nj ihO" im I>oveavanjem upropauje seljake i stra li ote i tako
ih primorava da prelaze II kmetove-pa rike. US lO na nOVO upadaju
barbarska plemena. 1)~ene1.i. nekada!nji bizanlski saveznic; II
borbi protiv Bugara, poslije pada Samuilove drlave i dalje na"aljuju preko Dunava pa su 3O-ih godina XL Sl. vie puta procirli
do Egejskog mora. a k i do Soluna (1034). Bijedu stanov nitva
II to vrijeme pove'lvaju i pl jakanja. to ih podulimaju mak edonski Vlasi, a takoder i prirodne nepogode. koje su IOS7- 3~)
UHokovale velik u glad II T rakiji i Makedoniji . Posljedice \Iaaavim: inovniko g plems!\'a $ vremenom postaju sve iuazitij~.
Zaku pnici po reza poeli su i II Makedoniji uvoditi bizants ki porezni sistem i zahtijevati plaanje II novcu_ a u istu je "ri jeme
matno oslabila potpora, koj u je BiZant imao II slavenskom sv~
enstvu. jer je postavljen :l;a ohridsko g arhi epis kopa Grk i ....~on
( 1037). Kao rezult at svega toga , otprilike u isto vrijeme ka d i II
nekim drugim krajevima Balkanskog poluotoka, izbio jt. I().lO II
Makedoniji velik ustanak poe vodstvom Petru Deljana. k(! j~ se
iz.davao za si na Gavrila Radomi ra , a Samuilova unuk a. K~ putu
iz Ugars ke. gaje je prije livio, u Makedoniju, zauzeo ic Ni.; il
!atim i Skoplje. U lo vrijeme. pod vodstvom nekog Ti nomirz..
lIstam:k je buknuo i u Drakoj oblasti. Ali Deljan. koji nije hti"
da dijeli vlast s Tihomirom. pozva ga u Skoplje. Ustanid su zbog
njcguva STOldst.. a sa Sa1Jluilom izabrali za svuga , 'od u Pet:~
Deljana. a Tihomi ra ubili.
Ostavi tal:o jedini voda ustanka, OcIjan krenu s USla fl ";l1na
i~ Skoplja proti\' Soluna, ali ga nije zau~eo , pa sc ustanika
vojs ka l! putila na vie strana. Jedan dio, pod komandom Antima.
bio je roslan na j ug, u pravcu H elade. Taj je odred uspio d~ ko ci
Tebe razbije bizantsku vojsku. a ustanak sc II is tu vrijeme proirio i na okoli nu Naupakta u Epin:. Drugi dio ustan ika krenu o
je na zapad, da zauzme Dra, a trei ostao s Deljano m kod
Os trova u junoj Makt.doniji.
303
~,,
Bizant je tadll u Solunu poeo da prikupiju vojsku 7.~ borbu
pro tiv ustanika. U to jc vrijeme prebjegao k pobunjenicima i
drugi Samu ilov unuk. Alusijan. sin Ivana Vladislava. prije strateg t~me Te()(]<)siopol " Aziji. koji je "prlIvo tadll bio pao II
Carigradu u nemilost i izgubio svoje posjede. Zbog oslonca. koji je A lllsijan naa o medu ustanicima. Petar Deljlln ga je morao
primiti Zl! s"vladara pa ga jc poslao s vojskom protiv Soluna.
Medutim je bizantska vojska. koja se veC prikupljala u ~radu.
potpuno razbila op~jcdatelje . Poraen i be? voj.ske. A\usijan se
vrati k Deljanu. p~ sc njihovo suparnitvo i ne!,ovjcrenjt zbog
toga jo., vise zaotri lo. Alu.sijan pozva Deljana na gozbu. opij.::
ga i oslijepi. Po~lij e novog poraza pobunjenika. ije je vo(lstvo
nakon toga sam preuzeo. /\lusijan j.:: prdao u Mosinopol Grcim;::.
Z" to ga je izdajstvo bizantski car promaknu{) u in magistra.
Grc i su zatim k"renuli protil' ostataka Deljanove vojske. koja
je u borbi kod Ostrov .. 1041 razbijena. a oslijepljeni Deljno
padne u ropstvo, Poslij<.: toga uspjeha bizantsko. jc voj ska krenula i u druge us:anike kra jeve i ustanak ugu ila il kni.
Kad .. je poslije toga ustanb nanovo uspostavlj ena bizantska
vlast II Makedoniii
. , nastavljena je sve jlle eksploatacija seoskih
masa. Bj~antski car Konstanti n Monomm (1042~!055) . osim
dral'nog danka. poveao je i kanoniki oaMk crkvi. Od svakog
sela s;). 30 ognjiSu uzimali su po jedan ~latnik. {Iva srebrnjaka,
jedno!, ovna. est modij;:: jema. etir; modi j a peni':nog brana
; 30 kok oi. U drllgoj polovini XI. st. sve vi,e se uv~.:;("je
i dal'a nj e poreza u zakup. pa su zakupnici, koji su za ~voj~ pr.. vo obino podmiiva1i visoke inovnik.; \I Carigr~du. svojevo!j nim OOvcal-"<:njem sel jakih daa nadoknadi"ali svoje trokove.
U vezi s tim razvitkom brzo j e rastao i opseg feudalnog vekposjeda. kao i dodjeljivanje imunitctnih prava poje(linim. naroito crkvenim veieposiednicima, koje je vrio car.
U srerlini XI. st. opet poinju i na\"lIle Petnega, ko ji nekoliko putJ. upad .. ju i na makedonski teritorij sve do Soluna. II
1041; na seljuje Bizant jedan dio zarob ljenih Peenega na Ovjem
polju. oko Nia i Scrdike. Zbog padanja seljaka i Slratiot~ u
kmetst vo. opadali su financijski prihodi. Il i vojna snaga dra\"e.
l sve to II doba. kada sc navalama Peenega sa sjevera prid ruuju estoke nav .. 1:: Seld~uka nll maloazijske posjede C<lrst'!3
3()4
,,
I
,
i
i
I
i
Sl,d>;uci Su JOil kot! M;lnzikerta U Armeniji potpuno razbili

najllIllIliku bj~antsku voj~ku . a i sam je car pao u rop,!v o.
1\;.d" <e na tu kM;lstroro nadovezala nova borba oko carske \"b.<!i u Carigradu. a iste godine p.. dom Barija u ruke Norman.1
pa" i posljednji ostatak [,izant.skog posjeda u Italiji, Makedo nci
s<.: 1072 pOlIOVO rli" na ustanak pod vodstvom Geoq::ij3 Vojtchi!. Makedonsk: su se po[,unjenicl obratili za pomo ze!SkOn1
knezu Mihailu. koji im je poslao s~'og sina Bodina sa 300 vojnik;! i vojskovodorn Petri lom. Pobunjenici su u Prizrenu proglasili Bodin .. za c.. ra Bugar<l", oslanjajui se na slavensku
dravllopr"l'nu tradiciju II istonom i centr ..lnOHl dijelu Balkan~k"g pol\lol<lka.
Pobunjenici SlI ubrzo oslobodili Po\"ardarsku MlIkedoniju .
pil S\I 7.atim htjeli (b pro.~irc svoje podruje. Georgije Vojteh je
ostao u SkoplJU. Bodin je ~ jednom vojskom krenuo prem:.
~jeve ruistoku k Niu. a Petri lo s drugom prema Kosturu. gdje su
se prikupi;; iz Makedonije pobjegli Grci. Kad je poku~ala da zauzme taj grad, Petrilova jc vojska bila razbijena. a on .ie pobjegao u Zetu. Bizantska je I'ojska tada krenula protiv Skoplja.
osv(>jila grad i zarobila Georgija Vojteha. Kad je Bodin sazna(l
za pad Skoplja. poao je potkraj godi ne na jug u pomo , ali j~
bio potuen i 7.arobl.ien kod P'lUna na Kosovu polju. U poetb;
IO i3 lIstanak je ugukn, i u Makedoniji je potpuno IISI'0-.
swvljena bizantska l'last.
!'\euspjdlolll toga ponovljenog pokuaja makedonskih Slavena. da se oslobode biza ntskog gospodstva. svrllv<'! sc. dodu~e.
njihova otvoren;l iroka borba proti\" Bizanta, ali je iduih decenija Makedonija jo;; nekoliko puta bila zah\""cm! ull\Hru~njim
borbama oko carske v!asti i ratovima izmedu Bizantll i njegovih
susjeda. pa se tek na poetku XII. sL prilike u njoj "ie ustaljuju. Tako su i Makedonci sudjelovali u nenspjelom pokuajI! Nikifora Vasil akija (lOiS). da sc doepa carske , Iasti. Kumani. a naroito Pcenezi. Il to vrijeme pravi gospodari u pokrajin,ntla sjeverno od planine Balkana. svojim estim na"a ia ma
prema jugu pustoe dodue prije svega Trakiju. ali ipllk dolazl
nekoliko puta i II okoli<.:\! Soluna . U isto vrijeme Selduei SI:
osvojili gotovo itavu Ma:u Aziju.
305
Kad je elrem postao Aleksije l. KomoCTI (108 1- 111 8). koji

je Bizan t izbavio iz tih neprilika i uspjelim reformama obnovio
njegovu snagu za itavo jedno s toljee. ditu sc protiv njega
108 1 na Jad ranskom mo ru. u susjedstvu Makedoni je. novi opas ni
neprijatel j i. Normani pod Robert om Guiseardom. Poslije ponovnih po bjeda nad bizantskom vojskom (1081. 1083) oni su zauzeli
najprije Alba niju od Draa do Arte. zatim Epir, T esali ju i veli k
d io Makedonije. Skoplje. Ohrid. Bitol j. Ber. Vorle n. Mo~len.
Kostur i Bela Crkva, osim drugih krajeva. paJi su 108S-8~ u n ji.
have ru ke. Tek 10lH Normani su bili potueni pa su do kra ja tc
godi ne izgubil i opet cijelo osvojeno pod ru je.
U isto su vrijeme nastavljali svoje pljakake pohorlc i Peenezi , pa se Alek.sije Komnen okrenu tada i protil' njih. Poslije
njihova velikog pljak aJkog pohoda iz 109091. na kojem SII
do prli sve do Egejskog mora i Carigrada. u proljee 1091 Bizant
je s pomou Kumana gotovo uni'tio Peenege. a nj ihove ostatke
raselio posvuda, izmedu os taloga i u Makedoniju. uMoglenski
kraj. U spo razumu s Ia!nim carem Romanom Diogenom. koji
je mislio. da se n jihovom pomou doepa carskog p!"ije~tolja.
i Kumani upadaju preko Dunava i pljakaju po Balkanskom
poluotoku. ali su 1094 i oni najzad razbijCTIi. a jedan dio njih
ollet naseljen u Makedoniji (Kumanovo i K umanievo u T ikve
kom kraju). Tako je bi zantska vlast bila uvrena sve do Dunava. Makedoniju su u to vrijeme zahvatile dijelom i borbe izmedu Biza nta i Rake. kada je ra ki veliki upan Vukan pustoio
sela oko Skoplja i u Pologu. na gornjem Vardaru (1094). Kad a
je Aleksije odbio i Vukana i Kumane pa se spremao da osvoji
i izgubljene bizantske posjede u Mal oj Aziji, zapoeli su krio
!arski ralovi kao nova opasnos t za Biunl sa zapada.
Ta opasnost nije mimoi!la nl Makedoniju. jer je jedan dio
kriara. uesnika u prvom kriiarskom ratu. iao starom
ces tom Via Egnatia , koja je od Draa mimo Ohrid vodila do
Soluna pa dalje prema Carigra du. Oni krilari. koji su bili pod
vods tvom normanskog kn eza Boemunda i ili tim putem. nasiInn
su Olimali namirnice i stoku. Opis jednog njihova napadaja na
neko na.selje u Bitoljskoj kotlini. to ga daje Vilim T irski. 1.ivo
sli ka njihove postup ke: ka da su na svom putu uli .. da je u
bl izini naselje nastanjeno sa mo h e retikim Slanol'nicima. kriiari
106
su ga velikom brzi n om napa li i poslije nasilnog zauziman j a

~tvr~enja zapalili ~ade. a kad .u zbog toga stanovnici izginuli.
JednI .od m.~a, drugl od p ofara, vratili su sc otuda s velikim i
boga tim piJjenom.
,
i
Za vr ijeme ~rvog~. ~rifarskog. ra ta osj etila sc u pl"Vom

redu ~pas n osl, kOJa prIJet( stanovm tvll u u:H; Lranjosti bizantske dr .. av~, a u poetku XJI . st. potpu no se o,krila i neposredna
opas nost tIh ratova %a Bizant kao drfavu. Potkraj 1107 Boemund
Ta~entski ~okuJava da opet provede planove svoga oca Rob erta
GUlscarda I v.last Normana pro~iri na istocnu obalu J adranskog
mora p~ zauzI~a Valonu opsjeda Dra. a u Makedoniji osvaja
Deb.ar I pustOS! p ~ .o.blast! Mokra, u blizini O hrida. Al eksijc I.
g~ Ipak. ubrzo pTlSlIJava da napusti osvojene krajeve i sklopi
mir. Blzaotom ~~ 108). Tek poslije toliko razliitih sukoba pre.
staju za due VTlJeme bor be u Makedoniji. i na Balkanskom se
poluotoku najzad uvruje vlast Bizanta.
. 7: Privreda i drutveno ure enje u Makedoniji u XI. j XII.

stol Jccu: .- Kad ~u .oko 1040 uk idanjem prikupljanja poreza
II ~atun I pos tavlj~oJe~ G ~ ka Leona za oh ridS kog arhiepiskopa
ub~Ula. ona ogra n.l.~ nja bizantske organizacije u Makedoniji.
to Ih je u~eo VaSilIje JI. poslije osvajan ja Samuilova (arstl'a.
provedena J ~ potpuno bizantska ullrava. Makedonci potpadaju
odsada pod Is te o pe oba veze i pravne prOlIise kao i stanovnici
u ostalim podrujima carstva. Poslije neuspjelih pokuaja II XI.
s~., da s.e oslobode bizantskog gospodstva, sva kak o je ojaao i
?lzantskl. e.le~enat u upravi (kapetani i kefalije po gradovima
I zakupnICI I pobirai poreza). gradskom stanovni!tvu i medu
feudal~im.a .. V~ postavljanje: Leona za ohr idsk(g arhi episkopa
nagov Jecuje I otvo~en~. tende~ciju irenja grkog utjecaja
preko crh'~nc ?rgamzacIJe.. ~to Je, medutim. dobilo pun zamah
tek na kr ajU XI. 51.: za vTlJeme ohridskog arhicpiskopa Teofi I~kta (1090-1109), Jednoga od najvidenijih crkvenih bizantskih
~Isaca.u lo .doba. On je u s"oj im pism ima. ma da ten dencioznima
I prt:tJ.eranm:a. n~padao. porezne inov n ike s glediUa interesa
c~kvemh ~osJ eda l O$laVlo neobino bogate podatke o unulTa.Iinjem ra~l'!tk~ MakedoIlije oko g. 1100. Preradi"anjem crk"eno.
slovemk'h sl}J.~a na g rk Qm jcziku (2itije S I ' . Klimcnta Ohrid.
307
r;kog i 2;itij~ petnaest tiberiopoiskih m uen ika) s uspjehom je

potiskh'ao knjievni rad slavenskoga mak edo~.$kog .svc~en~lVa .
Jo je znaajnija injenica. da so o njegovo Vrijeme I.~VI IIJe~~
podrede ni episkopi. poznati iz IIjcgov~. kor~spondenc~Je. GrcI I
da ~e II ponekim pita njima ( o~tanovIJlvanJe. m ana~tl ra ) ~. poslove Ohridsk~ arhiepiskopije oplece i cangradskI patnjarh.
A sam je Teofilakt II mno gim svoji m pismi ma. i.zT.azio du boku
nesnoljivost prema ~barb a T$koj sred ini . u. kOJo~ Je. morao .da
fivi. i prema s"ojim ,jernkima. harbanklm rooovlma. prlJa vim::. koji ! nHOC ['o o\'jim ko<1ma".
Medu!il'" za iroke narodne mase najosjetljivija je promjena bilo ovodenje bizantskoga poreznog siste ma. Ta j j~ . sistem bio toliko kompliciran i tako se rugranac. da se Sklhca.
kako sam k(!c. stidi da samo i navede sve vrsle porCla I:
~vojc Of';,:'. Osno\'n; SLI l)o rezi 5eosk~g sta~o.vni tva .bili por~~ :
na og-njihe (kapnikon) i zemljarina (s lIlone ll. zeuganon. po~h.JC
sitar kija'. Na"oil oblik 1.emljarine bijah~ porez na pa~u u m!l1n
podrLlji:na (eno mion ) i od planins ke pac (ori ~e). kO) ; su ~d}ac;
pl:lali po broju stoke, a OS;1I1 to!,a 511 cl:"'a!i 1 d~ct'"O o~ sltl~e
stoke (deka tt ). pa ak ; od pela (mcliso nomlOn ). OSlIn tih
osnovnih po rezc seljaci su morali placali niz naknadn;l, poreu.
koji Sll u Xl. st. iznosili golovo eh'rtinu svih osnovnih poreza:
taksu za prikupljanje poreza (si nctheia) i dr. Naroita grupa
seljakih ob:wcz:l. koja je bila mnogo puta tea od svih r~dov~ih
poreza. bile su njihove ra dne; naturalne obav.cz~: .morah su oa,'ati s"oju stoku za I)rijevot i no"nika i stavljal, Je na raspola/l:"anje vojsci. <: u vezi s ti mc i odrbva ti mosto\'e i rllto,'~ (angaria ): z:ni::-:_ osigur,n'nti d:l.:l.Vni<r. ino"nicima stan I hranu
(apleklon). a naroit o vujsci (mitaton). Teofilakt Ohrld~ki spomill ie i danak na voden ice i na struge (Iovihe 1.a ribe), kao i
tJ b;1VcZII graciozirlanija (Jmstn.ktisia ) I pril\IJcu].: kruha LJ kurist
Ohridske arhiepiskopije utiTao se danak po imenu bnonikoll .
On sc uzimao od svakog sela. osim od carskih posjeda. prema
broju ognji ta_ i to u natur i i u no\'cu. Kod vjenanja mladoienja
je biu duan da plati zlatnik. a mlad:. I~ arina platna .
Cijeli taj teret. lealo ve i sam po sebi, postao je u XI. 51.
mnogo tci zhog naina ubira nja porC%a, koje su ubrzo poslije
,
!
i
I
,
I
smrti Vasilija II . preuzeli zakupnici poreza za i t ave pokrajine.

Najkasnije u sredi ni XI. st. car jc. ria napuni dravne blagajne.
prodavao funkcije poreznih inovnika. koji su tati m. da pokrij u
woje trokove. pnveca ..ali po reT. sa znanjem najviih upravn ih
mjesta. Tako, uveni filozof i utjecaj ni drav n ik Pselos savjetujc
mokom stra tegu. da pred takvim prestupcima. i _kad ill primijeti,
\lope ~o.tvara ol:i .. . i da prtma pobiraima poreza bude popustljiv i blago na k lon~; a z<: vrijeIlIc cara Aleksija l. Komnena
bila jc zaplijenjena imol'in<1 jednom l,akujlniku poreza u temama
Trakiji i Makedoniji zato, ~to nije ispunio i slu beno datu obavezu. da ce skujliti po rez u dvostr ukom iznosu.
Vlast i uloga poreznih inovnika u tim prilikama stalno
raste. i oni. do kraja XI. SL stjeu pravo da sa mi vre mjerenje
i popis zemljita. na kom se osnivao rauez poreza. p a se T eofilakt tufi. da oni brojc parikc i mj ere ~cmlju. )O koja se moie
izmjeriti skokovima buhe.. ; izmakli su i nadzoru upravni ka p rovincija pa su is mijavali i one, koji su s( pozivali na carsku
.. last. Razumljivo je, da su oni II takvim prilikama iz nudi .. ali od
stallovnitva razliite poklone, a ka d bi ih primili, nastavljali .~u
s ugnje!<lvanjcm. dok ti pokloni nisu poslali stalna pojava.
Veliki neprijalelj porewih inovni k ... Teofilakl kae u jc.]nom od svojih pi~ama, u kojima brani od tih inovni ka, dodu~e.
prije ,,'ega crb'eni veleposjed, ali uzgred nabacuje i podatke
o njihovu vladanju prema seljacima. da oni Irafe od njega toliko, kao )Oda mu zemlja r odi plodove bez sijanja i obradivanja.
kao da mu rije ke bez rad~ nose zla ta. kao da mu psi radaju
konje i mulc... B udui da seijaci nisu viie mogli da ispunjavaju
svoje obaveze, zak upnici poreza !ill poeli da porez uzimaju II
obliku krvnog danka pa su _od petoro djece odvodili jedno II
ropstvo. kao da uzim a ju petinu ili desetinu od sto ke. Ve sama
st ruktura poreT.nog tereta pokazuje, 1;ako $U esti ra tovi posljednjih deceni ja Xl. 5t. mn ogo pogorali 7:i,'ol seljako. ne sa mo s ob~i
rom na pustoenje neprijatelja. nego i " vczi s duno~tima mjesnog
stanovnitva kod prolaza bizantske vojske, za koju se rekvirirala stoka i hran::.. A u sluaju. da ddava nije mogla isplatiti
najamniku vojsku, ona je. na oigled bizan tskih zapo'jednika,
a k i otvoreno pl jakala. T im su bila , prirod no. najvie opteree na podruja uz ces tu Via Egnatia. Za vrijeme estib ratova
309
30S
seljake su uzimali i u vojsku za lak u pjeadiju. T o skupljanje

voj nika u poetku X I I. sl. uestalo je u takvim ra zmjerima. da
se osjetila oskudiea u radnoj snazi na seljakim posjedima i na
imanjima feuda lne gospode. U jednoj takvoj priliei T eofilakt se
obrat io dUKU teme Bulgarije i zamolio ga. da smnnj; broj voj nik a zat raenih od "maloga i vrlo os kudn og ohrids kog kraja.
koji e inae propas ti bre. nego to se to misli. ~Zbog prokletih
rijen ih eari na tui se T eofilakt da "nemJ mostova prek o
Va rd ara i sl ikovito opisuje opasnosI prijelaza malim amcen' u
proljee, kad nabuja rijeka.
Upravo taka v razvita k mnogo je pridonio. da se razvi ju
i brzo ustale feudalni odnosi u Makedoniji. Seoske opi ne su izgubile svo ja nekadanja pTaVa i dobile gospoda re ufeudakima.
Na njihov raulI proirili su sc krupni feudal ni veleposjedi.
medu n jima naroito crkveni. Ma da je pria nje. da se Teofilaktu "po ulicama kolutao si r, a po brdima teklo mlijeko. da je
bio velik bogata sa ne znam koliko prikupljenih talena ta. da je
ivio kao satrap i bol je, nesumnjiv o tendenciozno; uveli ke pretjeran o. ipak njegov a pisma svjelloe o estokoj borui 1;a proi renje posjeda Oh ridske arhiepiskopi.ie i za povetanje arhiepisk np()\'ih prihoda od sel jaka. Ohridska je arhiepiskopija doi sI;!
stekla posjede u veli kom dijelu Makedonije. uglavnom razhacane oko Ohrida , Prespe, Mokr og. K ieva. Pelago n; je i Jenid c\';\r<lara. Pored toga krupn og veleposjeda, od poetk a vlad e
Aleksija J. Komnena br zo se iri i da vanje zemlj e u proniju, t. j.
na doivot no u!il'an;~ uz obavezu vojne slulbe tl tcko naoru lanoj konjici. VeCi komadi zemlje, U1; koje je vuan i razmjera n
broj kmetova-parika, prijanjih la no,'a seoskih op. in a. d~
van; su uproniju mHoit o pripadni ci ma "oj n i koga pokrajin ~k og plemstva. koj e u vrijeme KonIflena kona no potiskuje utjt' o
ea j pri jestolni k og ino\' nikog plemstva. Takve su sc prilike
naroi t o r azvile u "rijeme Manuela I. Kom nena ( 114 3-1180).
ka da su ak i obrtnici napuJta1i svoj posao i prelazili u vojsku.
Dod jeljivanjem pronija Komneni su htjcli stvo ril i novu d om au
vojn u snagu, koja bi zamijenila staru organi zaciju ,Iral;ola. gotuvo razorenu zbog napret ka feudalno g veleposjeda. pa su i u
Makedoniji brzo porasli feudalna kla sa i feudalni posjedi.
.:n
su se posje.lli osnivali na eksploataciji kmetova-parika .

kOJI su I oso.bno I ekonoms ki bili zavisni od svoj ih gospodar~
feudaiaca. 21vot kme lova bio je tda k: feuda1cima su moral i
pla al.i po reze. koje su prij e pla ali poreznicima. a osi m toga
mora h su. o~radivati i posje-d feudalaca u obl iku rabok (do 20
cl:n:;!. god InJe). I po odijelu morali su se razli kovati od gospode.
Nas~,prot tom e. feudalei su. naroi t o crkve-ni , uivali razliil e
priVIlegije.
~spr~os
I
,
sve mu tome seljaci 5U u to vr ijeme osjeali prijelaz

II panke Ipak..kao neko olakanje, jer bi na taj na in izbjegl i
nesno.snom. PTlt,~kll ~ak.llpni ka poreza. Potkra j X I. st.. ka d je Biza ni IZgUbIO najVeI dIO svojih I)osjeda u Aziji, pa su teme n::.
Balkamkom
og .,
'j d
. poluoto ku bile zapravo J'edina podl og, nJ~uv"
pr! 'o ~. taj je raz:it ak uzrokovao ohre sukobe. naroito izmedu
za kupmka poreza, veleposjednika. pa i izmedu d rlave i cr kven ~s v~jeposjeda . Zoo? ati.h ralova drla,'a je u la vrijeme
bl l~ pTlm ~rana da st.a': 1 n.l~u I na crkvena ima nja u M akedoniji.
Ukm ula Je neke Pflv,leglJe. koje je dotada lI!ivala Ohridska
arhiepiskopija. pobirala je ra~1i i l e poreze od crk venih parih..
pa . ak i od svee ni k a i od sa mog arhi episkopa Teo f;! akl~ .
Oh r.'~s~ om a rhiepiskopu je oduzeto selo M ogila u Pe!agoniji i
~udlJelJeno nekom svj~ t ovnom feudaku, a duga se raspra vodila
, oko sela Bela C rkv a u Egejskoj Makedoniji. Porezni su i no,
nid taj polo!aj jo viJe za otri ti time. to su crkv ene parike ~a~ i druge _ cslo ko pritiskivali. traili od njih vie, nego to
JC Iznosio porez ubiljden u ka\;lstars ke knjig e, a ve II samim
knji gama poveaval i njiho v posjed i broj stoke i prcm 2. tome
I veliin u poreu.
.
Zbo.g ~.vo$l~kog pritiska - od strane crkve nog feu da k a
! p o.rc~ mh c,~ov mka _ crkveni su pariei oigleduo pali u potp\m
uaJ. fako Je s!anovni;tvo oko 1}evola jednosta vno napustil o
svuj .. sela i pubjq:lo II okol ne ~Ulne i brda, pa je i k ler s epi skopom morao da napusti grad , koj i je ostao bez " jernika i nji huv~ rad ne snage. Pobjegli seljad nisu htjeli da se v raie u n2. \,uhena sela, dok im se ne izda pisn,cna garanci ja o zatiti od
l.ukuJ>ni ka poreza.
3 11
310
-- Teofilakt je u svojim p !SInimO! Cilru i razliitim visokim

cr kve nim i svjetov nim dostojanstvenicima veoma ot ro napadao
pOl'eU1 ~ inovn ike i alio sc na njihov e postupke. Tako je IWslaJo itmedu njih nitro suparni; \I'o, koje je, uz JXItporu porezn ih
i n ovnika, nalo odraza j u ii rcm pokretu protiv a rhi cpillkopa
u Ohridu i okolini. Ohridan; su bili neprijateljski raspolo eni
p rrm::. Teofila ktu, koji sc nesumnjivu mnogo zalagao. da 1'0,' - '_ ~ ~\'''.it prihude i matcr i.i aJn~ prili ke. u koji ma jc ivio medu
_ba rilarima .. , Zalili su sc na arhi cpiskopa, da im jc odu zi mao
njive i ,-inograde. pa su is kuri'lil; zgodan trenu tak i. na poziv
zakupni k;, poreza Jasita, poeli da sc sa mi kori ste crkvenim
posicdimll. U vczi s ti m. Tcofilll kt se b l i, da ga je jasi t ~pl'O '
idcrao i rasje ka" . Na e lu tog.. pokreta bio je Ohridani n L azar.
~ c rk vcni pari k, koji je suvic slohodno misli o j htio ria skine j:l'
';: 111 kmetsh' a~. pa je uz jasitovll pomo pobunio proti" :l.Thicpi
skopa Ohridane i o koin c seljake. koje je obila?io i govorim a po_
zi"ao na ra l pruliv njega . P okret je uhvat io i druge dijel"vc
Makedo nije, Jlo jc T co rilak t u svoji m obrambeni m pismim a p rirod " " o brazlagao lako. ela sc L azar pove~ i\' ao s ljudima. koje je
arhi cpiskop osudio ~bog he reu ili zbog crkvene nediscipline;
krupni!: grijehova. U suhi ni je 10 ipak nesum njivo bila borba
kme tova pro tiv surove eksploatacije sa dvije stra ne. Zbog zaohrenosli pol ola ja T eofilakt sc morao ukloniti iz Ohrida, ali jc on
u isto vrijeme , prema Lazarovoj !albi caru. naredio, da sc zapali
L;naro\"a kua. kako bi mu u ~\" ra tio u nj egovu djelatnost.
Lazar je o tiiau u Carigrad. gdj e je tu lba ma proti " arhiepisk opa
us pio. da car Alcksije 1. Komnen preda istragu poreznim inov
ni ci ma. koji su tak o post igli velik uspjeh II borb i proli\" mrskog
protiv ni ka. jasit je oduzeo oh ri dskoj crkvi sve n jene pore me
privilegije, a za htijevao i naplatu poreza unatra g. Medut im .
kada jc za upravi telja teme Bulgarijc: 1105 postavljen Konstantin
Komnen. T eof ilakt je ispo ~ lo\"ao . da se po nite tc: odluke i vr a te
po~jedi. pa se zali m i ~a m I>ovral;o u Oh rid_ jasi t je hi o
uklonjen iz pokrajine:, a s njime jc: neSlao i Laza r. U to je vri jeme s vaka ko oj aa o poloaj c rkvenog ve1cposjcda i II dru gi m
krajev ima Makedonije. pa sc II drugom deceni ju XII. st. episkop
nala1.i opet i uDevolu.
N.tpl~
312
sa nad~rnb"c: ploe r nd helj ~ ~I ra Sa muila il; Rod. 993
Nije nikaho o (l o , to sc o tim prilibma vit IlUt::. ! POrninjll i slave nski robuvi. koje su njihovi roditelji u vr ijeme
gladi prodali u ropstvo. Tako Ml sc solu!lskom metropo1ill: Teodulu o. 109:, obrat iH mnogi Slaveni i ostali robov i s molbom. d~
im crkvi': vrati slobodu. ~ j e r su bili rodeni od slnbod nih rodi tdja_. pa se on u lom pitanju obratio ca ru A le ksij u. Is l i :IC prores
produio i I I XIl . sl.. kada je ivot . prema ri j ci ma jed no/( iz
vo ra. ~pri si ljavao mnoge da prodaju 5'OjU ~ lobod u ta nnvae ... :
na oko tr i obola se ustanovila cijena la slobodne ljode ... Mano el
I. Komnen jc ak i za konom zabranio prodavanj t sl ohod nih
l.iudi II ropstvo j naredio. da .\e povrati sloboda svima onil1l<l.
koji su bili rodeni od slobvdnih roditelja. No ni 10 nij e moglo
da ~<lusl<lvi razvitak uvjetovan op im ekonomskim l'vlohjerll
sc! jaka.
TABLA "XII
ipak sc za vrijeme Manuda op i polo::. j uvdik e ustalio.

jer je potpuno Ilre'ladalo v ojniko plelllsh'o nad in ov ni ki m .
U "ezi s tim razvojem bilno se poveao i ne~lImnj i vo j c ja i
postao II Makedoniji grki elemenat u feudalnoj kla si. Bizan:~ko su pravo primili i dru/,ri slavenski feudalci, pa se ono tl MakeJoniji . najkasnije u srerlini XII. st.. ve toliko usta lilo, cl:! go:
ni ka~nij e pono"n o zauzimanje Makcdonije. odnosno njenih dijelo\':! od strane Bugara i Srha nijc bitno uzd rm a lo s\'e do
\"remena turskih os,ajanja.
Oo
Na t~l~
LJ; 1:00. 9'lti na Stupu u c r ~.l s v. A r h~pdela u "r11ep..
s. Kultura. - K n j i e ,. n o s t. Poetak I)ismenosti i kn jiie".

nug rada kod makedonskih Slavena vezan jc la rad sh \' enskih
,Jrosv.ietitcija Cirila i Metodija i nji hovih uenika. Zbog In ga ~e
najstarija makedonska knjievnost sastoji od najnuni j ih hogosl unih spisa. kao to su: Izborno evallddjc. Apos!ol. I's<:it ir i
slina djela. pri jeko potrebna za "r!cnje bogosluja. T i $ U spisi
pisani jezikom makedonskih Slavena iz okoline Sol una. k()ji m
Ml oni govo r ili u poetku d ruge polo\' ine IX. stoljeta. T o je
n.:ljslari ji makedonski knjievni jezik. a u ist" vrijeme Z~ m nogu
\'jekova i prvi knjiel'ni jezik vein e Slavena.
Ali Cirilov i Metodije\, rad UTodio jc u M akedoni j i plodun:
tek po svretku moravske misije i prugona Mctodijc vih u cnika
iz Mora\"$ke SS.';. GI~\ni Metodijevi u e n ici - Klim ent. Naum.
3 13
prezbi ter Konstan tin i neki drugi uspjeli su da razliitim

pu to... ima dou II tadanju Bugarsku kneza BOrisa. ~ o dolask u
u Buga rsku Boris ih uputi l . Makedon iju, da tamo ,re sla ... en~
sku pismcoost i u... ode slavensku sluibu bolju.
Klimenlu Ohridskom da la je oblast Kutmi c ... ica oko Ohridskog i Prcspanskog jezera sa sreditem u Dcvolu, odnosno \I
Ohridu. Klim tn t je od Ohrida nainio pr ... o sla ... ensko ..kultur:'~
farite. Dru!:o lak ... o !arile razvilo se u bu.garsk~j pnJtslol':"cl
Presla\'u. S"ako od ta dva sredit~ utisnul... JC ~voJ naroit peca!
tekSl ovi ma. koji su u njemu nastali.
Klimen: .k porerl ostaloga mnogo radin i na ~nji1.~vno",
pol ju. Sastavio je vi~e poul:nih besjeda. koje SI\. svojo.m Jedno sta"no!u i jasnoo m bile pr is tupa ne sh,'aanJu obInog o~
vjeka. Osim besjeda ispje ... ao je i ~ekoliko ~oolitav.a, pohvala I
kanona II usl razli itih svetaca, N.Jegova ~J e\a 5... ~;d~e . ~ ~e~
~ ulllnji"oj knjievnoj n .. dareno!ti pIsca. kOj.1 se ?dll.(Uje.ltJep~m
~tilo m ; originalnim izrazom. koji zna mjeru I u .sv~Je spIse
unosi ivost. Klim entove je spise veina Slavena stoljeIma rado
ilala i mnogu prepisil'ala.
. '
U {:TUlIU mladih Mctodijevih uenika pr~pa~l a . prezb,.tcr
Kons:a ntin, koji jt pre ... odio s grkoga. a sastavIO JC I nek~hk o
origin;:;.lnih spisa. Glavni mu jc rad Pouiteljno evan~cIJe: u
kom e je najvaniji dio Azbuna ",olitva. protvana tako .. Je T. nJ.cn
akroSlih daje ~ lagoljsku azbuku. U Azbunoj ~olit"i PJCSf1lk,ll.raa'.a s... oju srei'. i to i sla ... ensko pleme leti sada .k pokrsta"<lnju ~. Drugo njcgovo djelo je Pro gl.a~ sv:.ev a ncljd . u .kome
objavljuje S\.ijetu. da su Sla ... eni dob'l~ pr~Jevo~l. evanelja n.a
s\'om jeziku. Oba rljela napisana su u $llhO"lma 1 Idu medu naJranije stihove kod .luinih Slavena.
Spomenuti knjif.evni radnici i ne prvu knjievnu gen~rae~Ju
makedonsku. iji rad ima ne samo juinoslav ensko. nego I opcesla ... ensk o zn acnje. Poslije le generacije uenika (;irila i Mc~?
rlija puinje s... "j rad druga knjievna generacija ~I. M~k edo n'J '.
.ltdini poznati predstavnik te druge gen~raClJe .J~ I~onah
Hrabar . koji je pisao naj vjerojatnije ~ p,",:oJ polov1l11. X. st ..
negdJe II junoj MakerIonij i. Od njego ....,h . djcla ~oznat JC samo
spis O pismeneh. koji sadri kratku. ah )C;grovl' .u ~branll. slavemke pismenosti od grkih napadaja. Napadaje 1 zamjerke
314
g rkih kaluera.
,
,
koji su osporavali slavenskoj knjie,'n oui pravo

na ivot, jcr ona nije bila "S\'c ta~ . Hrabar znal a k i po bija i
mpjeno brani slavensku pismcnost. Vanost H rabro"a spisa
vd ika je i Uoga. to on. pored ostaloga. daje podatke o raz ... oju
pismenosti kod Slavcna jo od poganskih ... remena pa do sl'oga
doba.
V maktdonskoj knjiie,'nosti osta ... io JC ncke trago ... e i pokret bogumila. koji su se rado sluili ve prije sastavljenim
apokrifima unosei u njih demente svoga ue nja. Pojedini od
tih elemenata sauvali su sc i u makedonskoj narodnoj knji ievnosti.
Osim apokrifni!' spisa maked()tlska kojile\' nost poznaje i
odreden broj biografskih dje la, u kojima sc opisuju ivoti i djela
pojedinih makedonskih isposnika. T akvi su spisi itija Klimen10\'0 i N aumovo. od kojih sc prvo nije sauvalo II originalnom
obliku. nego ga je Teofila kt Ohridski preradio na grkom jezik u
ta ,' r ijeme pojaane grecizacije crkv e od baja XI. stoljeca.
Uz n:IVcdtna d jela makedonska knjievnost poznaje i zapise historijskog sadraja. kao i razlii t e druge zapise i natpise.
Medu poznatijima su kroni arske biljelke prezbitera Konstal}tina. zapis cara Samuila iz g. 993. pr ... i datirani spom~nik iri
iicom. t. zvo Varoki n;otpis iz g. 996 u cr k... i sv. Arhandc1a knd
Prilepa i drugi.
U m j e t II o S t. Sln"eni su zate kli u Makcduniji dosta "isoku
bir.antsku kulturu. O,'d.;c jo livi jek nail azimo nil razliitc ar hel)lo ke i umjetnik e predmete iz Ilredsla\'el1ske pcriode ka o
to 5U natpisi. statuc. reljefi. rUScvi ne crka va i S\'jetovnih zgrad a
i drugo. Dosadanje iskopine otkrile su ranokranske trobrodne
bazili ke i druge monumenialne zgrade s peristil ima. umjetnikim
mozaicima i mnogobrojnom sk ul pturom. Mnoge fragmente til:
spomenika nalazimo uzidane ka o gradevinski materijal II zgraduma iz kasnijih stoljea. ~to dokazuje. da su se njim,1 kori~tjl i
Hednjo\jeko,'ni arhitekti.
Slaveni SIJ doli u Makedoniju s niom kulturom od one,
koju su onclje na;li . Njihn\'a je arhitektura hita drvena. a li kovnu umjetnost gotovo i nisu poznavali. Ra zvi ja .iui trgovake
315
I
I
veze s makedonskim gradovima. oni su se l>omalo Ul><lznav:l h

s biza ntskom kultur om. ali je njeno intrnzivnije irenje poel o
medu njima tek s u vrivanjem fcudali zma II Makel!o nij i.
U skladu s pot rebama i snvabnj cm toga doba Kliment II
Ohridu i Naum n .. obali Ohridskog jezer3 podigli su prvc sl:ivcnske man ..stir c n.. B.. lk<lnu. koji ~U postali bri,ta slavenske
kulture. Ta n jiho,'" djel atnost d,,]a je $n;;.an po tica j ;l1hitekt uri.
slikarst vu i onlamenti,i. Arhitekt(ITIli tip Klime ntove erkv~ S".
Pa ntel cj mon a II Ohridu po.d;\O je ohrazac za vei broj crkll.\OI
II Makedoniji. Stare h~zili ke u Makedoniji (Sto hi. Sku pI. [-lcI:a.
klija. Suv()Ilo l. P::.li ku ra. Ok ti5;). zajedno s crkvom man;),st,r:l
Sl'. Nauma i vdik om pauijar;ijskolll crkvom S". A~i la 11 Pres!' .
],recistavljaju i daije vanu "ranu arhitekture. Munumental na
Samuiiova ba:ilika SI'. Ahila na Maloj Prespi sa svojevrsnim
shvaanjem hdenisti ke bazilike. pokazuje nOI'e tdnje a rhit ckture II Makedoniji. koje sc sasto je II originalnim kombinacij"m~
ve poznatih 'HhitektonsJ.:ih eleme nat~ galerije na d bvoi m
brodovi ma, a cijela je cr Kva pokrive na kr ovom n~ sljeme.
BLlUUC; da jc uspostavlja nje Samuilove <lriavc ~. n~~il() yre:
ki da nje dotadanjih veza s Bizantom, sman jio se II nJoJ' u.tJecaJ
carigradske kole, koji se prije irio preko Sol un;). Tako Je poelo j'l ,c potenciranje osobito~ti u shl' aeanjll i ohradhi v~ !' ~
s t ojeill tipova crkava. Tome je mnogo pomoglo formlTallJc
mak edollsko-sl3l'enske patri ja.si jc sa sjediStem u kulturIl om
cen tru Makedonije (P respa -Ohritl). Osim oSllO\'nih elemenaw
h i zantsk~ umjeln~sti nalazimo u sl ikarstvu i elemcnte. koji pokazuju tenju k realni joj predodbi ovjeka; prirodni jem shvaanju kompozicije. Iz tc periode po~nate SIJ freske u cr kvi SI'.
Sofije u Ohridu. Umjetnikovo shva ~anje crkvenih scena j~ rea!lIije od sh\'a~anja carigradske kole. Postojea pr~v i];l u umJet:
nosti tada se ruc. pa likovi. koje slikaju, djelUjU kao obini
ljudi. T i novi elementi u umjetnos ti pomogli sU CI~ se for.'~ljTa
makedonsk a kola u bizantskoj umjelIlosti. Freske SI'. SofIje II
O hridu i fresk~ uVodoi (bIi1. U Strumice) pokazuju put, kojim se
na jzad do l" do poznatih frcsaka II crkvi manastira Ne r ~zi bli.~u
Skoplja, koj3 je pod ignuta 1164. Realisti k i su.. element, . na ~.m
freskama jo jae istaknut i nego kod Sv. SofIje II Ohndu I .u
\'od o i . U Ncrezilna r ijetko se mo gu nai dl'a sl i na sveca. L.316
I
,
kO\'I se razli kuju po tipu, godinama starosti, ko si i odjei. a i

duhov ni je ivo: n;il.o" j-.l C izra en n~go u S" . Sofiji II Oh ri,i\)
(usp. dramatioe scene. u kojima se crta 1lI3jina ljuba, i b,,1 la
izgubljenim si nom). T i sc clementi nal a ze takoder nn Iljeli ma
talijamkill sl ikara XIII. i XIV. st.. pa se do olkritOl nere.:kih
fresaka sma tralo, da su se najp ~ije i pojavili II Itali; i, :: I(' k 1"'slije i u drugi m el'J'opski>ll l.emlja1\lil. Ustv a ri - i port d ntki h
zaj edniki h e1cmen:lI<l ko d maketlonskih i ta!ij ::nsblt ire<caK.?
XIII. i XIV, st.. to sc ti e rea 1i s:i ni jeg prilaienj a kom poziciji
slike i njezina sadraja - nereke fresk e nemaju nil;a.,'-v e ve~.e
s talijanskim freska ma.
Usporedo sa sli karstvom i arhit ekturom razvi jalo sc ; rez barstva. N ajstariji sauv:mi spomenici su ostaci ikonostasa u
crkva ma sv. Sofije II Ohridu i sv. Pa ntel ej mona uNerezima.
Bitna odlika t~ rubarske vjdtine ; es te pleter, 1:.oji poL:zuje neku
te?nju k plastici. ali II kojem ve u Xl. st. prevl adu ju orijentalni
elementi. Ti su elementi posljedica stal nih v jerskih. trgovak ih i
polit i kih VeZ3 izmedu Makedonije i Is toka. Rezba rije u dn'u
iz tc periode nisu ~e sauval e . ali sudei po njiho"l! razv oju oil
XIV. do X I X. st moic se rei. da su i nji h n jegovali .
I
I
II
3 ', -
IZVORI I LITERATURA
1 ~ l' or i. Naj,'atniji ilVOr za hi slor iju makedonskoQ' na rod3 u VII.
SI. jesu Mirleul. s. O emetr ii ("_ bib!. Ul 1'01:1.111.), olobito drUQ'i
dio, koji jt napisan u drugoj polOyini VU. SI " I opiluje Ilaven ske DlVlk
na Solun i u.IO daje i ",dne podatk. o slaVensk im plemenima. koj a u
oJima s udjeluju. O histo riji od kraja VII. do poetka IX. st. daju dOl ta
f.,,;m entarne podatke T e o r a n (\'. bibI. ul poei. Ill; za njegovu k rono,
10l'iju u lO dob. uw. G. QSlTog<.>rsky, Die e hronoloa:ie des Teophancl im
i. u. ll. Jahrh, nyz . Neugr. JDhrb. VII, 1930) i pa t rijarh N i k i f or (IImro
820; izd. de Boor 100). a u m a njem opseQ'u i I{ o 11 ~ t a n l i n P o r f i f o
t: e n .. t u svojim radovima Dc thema libus (Bonnski Corpus) i De admini_
sIrando imp",;o. V.hn je OSim log" ; BiunlSk; allrarni zakOI1 (v. bibI.
uZ pogl. Ill).
Z" i r il. i Melodija i poslGnak sl.venske pismenosti n.jutniji su

izYori Zit i ja Kon s t.ntina I Me(odija Htd. n_ A. Jla upoM, Mne
pHa,,(" 110 HerOJlHA B03""K08e"H~ .nfltBHeiiwe ~ c.'aB.He~oA nltc .. eHOCTn, HI:!O;
lu su objavljeni ; ostali sla"enski izvori o tom pitanju). V i t a (C O n
I a n (i 11 i), cum tran slatio". Clemen t is, od v.ld,ijskot bisknpa Gaude
roka ili njegon dakona l~a'" i p.plnska I)i~ma (izd. f. P astrnck,
O~j;ny slovonsky<h npoJIolO eyrilla a Methoda, 19(2), " za rad njihovih
uenika u "'akedoniji 2it ije
Klimenta Qh r ;d , k og, uuvan<>
""mO na grkom jeziku u preradbi ohridsl"'/:" arh;episkClpa T eo (; I a k I a
(itd. Mign., PG 126), i d,'a Z i t i j a 11-. N a u m I (prYo i~ X.. drugo iz
XI V. CT .. ird. lOp. Li.aHoB. U....lrapCKII Crap Hftll Ha" M"KeI\OH"W' 19:}I'),
Jedini izvori za hislo riju bOl:umila ~ X. st., a uStO i lna~ajna suy r.
mena iJ\'jedocan~"' ~ o pT\'lm poedma njihova pokreta. juu SP;I p r ez'
b i t ~ a K O! m e, n~~da na je res, i pismo c~ril:udsko!l patrijarha
T e o f i I a ~ I a bue~TSkom caru Petru, Ovo pismo, kojim patrijarh odQ'o'
'.ra n a n6'CU1'anu careVO piam() (izd. H. M. l1eTponeK"n u 1138cCTlI~ OTiI.
p~cc. R3L1Ka lt C,10neC" OCT1! H"n. ' ~ I.n. Hayl< X\'Ill, 1913), mot. ioe pOUz.
dano da:irati u doo: izmedu 933 i 956, kad~ jc Teofilakl sjedio no patri
jar~ijskoj stolici, i lO _ zbol:' njego,'c ,'elike mladosti _ "jerajal n ije bliie
drugORl d at "mu nelloli prvon' o ",emenu poslan)'a "ozm ' n a "Pisa
POSIoj. rnji~il a n,i:!ljenja.
318
,
I
i
I
Besjeda prezbi ltrl "Otme izdn\"~8 je vi!t pul~ (prvi pul u Kuku_
Ijevi~ev u Ark ivu 7.8 povjes, n;"" jugo.l.v. IV, 1857) poslje nje izdanje.
prem. z'lhtjevim a modeme n~uke. priredio je M . r . n o II II Y ( e l< K O.
(I>'bJIrapCKK CTa pltllH XII. ]936). O~i m prjjev(}(!a V. SL 1\1.5'tlko". na bu _
~a r.ki iuik (n.jnovije izdinje 1943) izaS~o je takoder francu.k; prijevod
A. Vaillanta (1!f.I~). PrOl ivno ml!ljct1ju Ra~kol!'d. da je "ozrna piuo .ne
gdje izmedu 985--991 godine. ako ne ~IOi"od nike, Poprdenko je
I mnogo vjerojatnosti zakljuio, d~ je lo bilo nepos rednu pnshj" ~mrti
car~ Petra 969 (p rema novijem mi~ljenju Vaillani. 972'). Iako je ovo datiranje ugla, 'nom prih".eno u nauci, H. n. S.I.rOtH _ nastojei ja
Qk3e, kako se CM Pelar ta ~voj" pismo plt rijarhu Teofilaktu po.lutio
KOl rnini m spisom - Zlsl llpa miljenje. dl jt spis nast ao i~tnedu 928 i 933
(Bpe""To, oru<.> npU~ HTep'b "o~"a e )f;H e,,~. " nH<a ..... 6ed.>.aTI CH
(e60p"H"'" n . Hou<oB'l. L1:<B. Ha 6 ...,r. HeT . ...tp. XVIX VlII, I!WO), lO.
T p H II> o II o ~ Jt! "aprot;" doknzao. da s. datiranje Popru"e"k . ne ",met.
~vOm nu1nottu, ali njego" pokuiaj. dl postan.k spisa stavi u dobi
~uskoro poslije 1026 1: ,<, nije iJ)ak uspio (5e~4ara Hi l{oJ!>!a npea8HTcpM
H "eA""RT IBTOp .... CnKC.H"e K. ,h".,.. AI<, XXX, 1923). Premda pitanje
'ZVOTl. kojir.u se Kozma I'oslutio, "ije jo~ potpuno rasvij ellje no, pret
post.vk. H n.
r o .. B a (&ed U TII lU npe3s}tTCP" K03Ma npOTH~"
6oro MH.,IfTt!. (923), d. j. !Iotovo doslovno prel,isi,'1tO slariji spis Petri
Sidl,koe O armenskim pav\i~nim3, nije OSMV3"a.
Z. trad idiu zapadnih du.lisu o porijeklu nji~'0"3 uenj a s Balkan.
sko(:, poluOlO k. g lavn i je izvor Summa de cathari. ct leonisl;s Se u paupe
rihus dc Lu/!'dun o od Rainerija S a e e h o n i J a iz IZSO (najno"ije izdanj~,
p rema rllkopi ~u .Met ropoliunske I<nji"ice II Zagrebu, .k rnja XIII. SI. ,
prir.d;o O. "n i. ". a I d u r3$pravi Vjerodos lojnost la l in,kih izvora ~
bosanskim krstjani ma. Rad JAZU 270, 1949, a li ea nije u spo redio ""
SIa r ijim izdanjim~).
PadaUk o herezi. koja ~ poJa"i!a u Makedoniji poslije J(lin'C1\IOV~
.mrTi. potje~t iz Q'rke p re rad be ne. atu,'an0l.'. sloyu.kol: ti l iji o d Tw
fi13k la Oh r;dSko&: (v. lo re), .kuja XL "olkea. Mno&:o je ka.nijee I>Ori
jeki . i zboe toga l'rlo nepouzdan podat.lt o prist~j~nj" nekih l ano"~
porodice car. Samuila Ul bo~"milsku ; masalij.nsku 1I"ezu II I1r~kon'
; Iiju SI'. Vladimira (ixd.oo 1690), koj. se najranije sl aylja u XIV. SloTj~ce_
r,,,"
O boeumilimn II Makedoniji n.ma u Xl. .1. nikakvih sau"anih vj

jesti. ali nek i podac; (Teorilakt Oh ridski, Ann.lts Bare,,~s) lOVa izri
tito O armtn.kim monofizitimn i pa"lito!li m ~ na tom podrueju, I neiu"mo
molda i omasalijanskoj huni (Skilica ".dren).
Za puiodu Samuilovt d.hve daju ret~tivno Ol! r anien broj poda.
tak n, UI: I"'nom il ratne histor ije. ovi iuon; S k i l i e. (polkr.j XL s t.:
or;l:;n3In; t ek SI njegove Kronik e nije ni do danas obj",'ljen. jer g~ je
u,,'o u ~voj" "roniku
d r e n (Sonn.k i Corpus) ; dod~tkt Skiliin tl.i
Kran'e; o<! Miballa Oelolsk o):. iz poetka XII , Sl., objeloda nio je B,
"t
319
-:====~====o=====~o"=~
"~'~
____o_____
' A 0'0
<"'7.e
in der Il andschrifl de .rQhannc ~ Skyli tJ.u.
. 0 O.... ",
,~ '" .~
,.
, Coo"x
_"
'V'on do""r.~"S""
'o
' " ' ". , ,.
,
XXIV
1!lOG)
osnovni
iz,"or;
Z
II
n
~
r
"
{'z
SrCu"'''...
.
..b
S a; d
.>
B01ll,,1<i Corpu,) . kO"'I';I~cij~ Skihc,,-; JahJa) n - .

~ t i~'h i j S k; (umro 106(,; odlomCI, koji !wo odnose ,,~ O~" I'enodu,
ohj~~Ij('l1i SII, "". ruski prijevod. " B. P. Po~c"~,, 11",,,oP~T?I'~' h~~';~~.
XII
SI'
5Q.'r~pov60ilua. 11JB.,e~~"H~ 103'1> .. t.ro"ncu ~"'<"'" AIlT"O)"'~C"8"".
L" \' O'j D k o II sk r"j~ X. st.; DOOMki (<'Hl'''I). pO<Jael "- rolu ~.
1\ t k ~ II mc n (sk .. j~ XI. .1.; izd. Vui1jc\'Ski . Jcrn~lct. lR9{;). yod~tl .~
r ~lu II Te,ali); i l'~d" Lari~c; SI ef Dn T~,o",\;,_Asoh,k ( p "',
,;.,.,.-", X') ~I' itd. GelztT' I)urckhard l, 1007, njem. prijevod): M"tI J.~
,-I
'.,
.
.
:' od)' L'eIO!"~
Ede,l,i (XII. SI.; izd, D"lo"rt, 18.'>8, fr3n~u Skl.J) r 'J~v
: , J ~~
popa Dukljanina: ),1 ,\\akin ~xnl. ,~!.;.'l~: Er~11IJe. \ 6~: .. la.

Ilrijcvod). kompilacija .lahje; povel!c \ ~.'II!. _ I.~ ~, ~hm\~~J
~ rhiepi~kopiji (ild. H. (;elzer u B}'l_ Zel l5Chr. ll. 1~.93 I B_ne.,e,,~, l.
)
Na hi Sl0 ri;u M ~kedon;,ie pod biz""I>kom 'I".~u~, Xl..i Xl! .. SI .. o~n~

,
" T a " I t a r ~ \' a. i I; j ~ il. O OhnMkoJ 3 rhl el~I,op llo.
se. oSIm
(C
hi~. ilG.
pojedini odjtljci n kronik ama S k II, e c. P ~ e l ~ . h rOnOl'!'ra~
i:
"R
" I- U 1926--19"..8). A I 3 I i j a I 3 m<>nnskl C"rpus). Z".1l a r
....
el
l
a
u .,.5,ida u d,elu
.
,' U'- _
' ' VI!,.
' , "'"
Ilne I\. omncne ( l. ...
v.,
,, __
" . ' JO ' v .
'
.
'd U
'"S '
i " opisu kri1a r<kih r. lo~a od V i 1 i on a T i. i I, o I: (Il.. o\l~a .. .:
,
"o ",c<lne
"
X, ' .~I' "abn .'u l~"or
.sprav,
161'). Z~ unmr"~nJi' r U"n~k
vu
'F
(IZ p rija,njel! doba mal" jt saf,,"anih). prije ~"~I'!'~ carske povelJe. (II'
]) li III t r, Rege~len der I{ai ~er"rk unden dc' (h1.'O":'!'Che.n Relelle~. I 'l 'Q
565 12G-I. 1!l!!4-1925), a za pornni ~i!'I~," anomn"" Iro'.I"1 () pr~, ,, p ".
.
O
il X sl (izd \\' A , hburner. JOlIrnai of Hellen. S.ud. 35.
nj" ]l rcu . . .
..
.
,
.
F'
\'u,,"o''''''S:" . F O",er. BeilrUl'e ~ur GUCblChl~ , .. h\7.~nl. lIIanl
. ~.'
.
. ..... (j OSl r o"'
bcsonde
.. d. X, n XI, Jhdl" Brunt. Archiv IX. I:t~,; njelII: prev .. 0, X J hdl'
f! o r $ k}' Dit mlldlkhe S,euergcme,,'de ,J. 1".0"' _ Ik,d,U lm ,. ,.
V;h rlelinl;"Ch,. I, Solial u. W"15c11"ft::e~ch. XX. HI:;!7; ruS. PrlJt"O,1
, '-t U C60PHll~ ,!WH""CIITon " COlllli.1lIOC><OllO,"" ',ec~oA II(T"PII"
d ~ E L'
.p>!
-.
. '.
. od~tima II M ,k~
Bll3a~T"II. I~.'i'l' laj ",m""J31 b""o dopunJU,IU. n~p~., p
I i I" l; I ~
',-e ",nredno draC'o(icn<ll)i$m~ oh rld_<I'OS:- arhl cp"knpn Teo
PG 12(;- hil" pTe,_ mi". " .. eon. H<.laTa
( d "
TC"U.Il.uH"II . " ,::"e,
'
. ~ ~ - 1931' nOI>omen" o 1lf\llr~nll
,
.
'.
_
O"PII"'~"II U"oplln",
. 1.
,
.
i,dlnja:
I. t r V y . M "II i" r: II t n. Pnl~::omc.nes ~ "ne tdil'"" ("'lque
dl!-' LeUre< dc Th r{)ph~'I""t dc !lul;:"ane, 1l\'1.;:O'111\ XII I. 19'38),
Sistemaiske 1bi rke ,,-"ora za m'l;edOl~<ku hi~l",iju j.,,~ nema. ~:'~~
" d''0 l1.vora ,-~ Vl .,' VIJ . st
~.
manjI
" nkolll>, Je ,\.wenskOI:
" R k'I:~r~ktera,
I)
melita.
r
pon j~ i" prije (1)01!'1.1I1.) ~pomen"hm dJell~a, f. a ." ":'UI\ d Ro.
Hos. Gradivo I. i 5t",,0;~"i.CorollC, Odnbr"", ."'vo~" o. 'I~ i
koj!' i r 1\0",,' (Gmdi\"o tl. 19(6) Stamp~ni ~" dijeiom i 11,"OTl za C"'M
Melooij~ Potpun;;. je Zbirka 1'1 . 11 a" II O [) n. E~ .'r"p[~" cnp">lll "3" ._a.
izhoru " .. i ~ j.'lIo olk ri:. ~u~."r<l'~ tC'nd"II('J~.
KttlO"~~,, 1f'~'1'. " '
' "
>I'
,>
I
I
I
" ,
A.
J" "
..
d.,
320
'
, ",,-j
"
".
L i t e r a I ur a. Naunt his to r ije makedon$ko2' "" roda ~ cjciil"

dosada Jos n~ltIa, a is to l ako n i hislOrijske bib lio l:,afijc. Jll slo rij u do kraja
XIJ. "'- obu ll'atio je u okVi ru h;storij~ bugarsko2' naroda B. H. 3.1 ~ ~. p.
< ~ H, H nopH~ na t"""" Yjl c~ aTa .!I~'IJ>lCao a upt.J"h cJ>-l>mlllT1l Ut.MOl<C J_ Ill.
1918--19010; ovaj, i U makedonsku h isto riju U to doba oonovni nd, i JK)fed
sve svoje .. i.oke "r ij edlIosli jlokazuje ip al, neod rivn lendenciju, da d".
kate. s .. ~ oo VJJJ. SI . I vijesnu pripadncSI rnnke donSkih Slavena b Ul!'ar .
~kom na . odn , " u vezi $ njom U POIT~blj"va dO$11 hi$torij$kiit ko n str\lk .
cija, koje ne nlOj!'u da Se p rimf (usp. ree. G . OslTogor~ol:', Jl l. 1935).
sli.n na ~in i sa slino m lendencijom prikaluj~ m akedonsk" his t c> riju
n. M}' T ~ 4>. H e., H nop HR Ila O"" ra pc~ll. I:apoJl'l> 1---11. 1943.
U makedonsku his loriju poslije naseljenja zadiru mno" radovi spo.
menuti u vezi, nu.. Jjn'anjem SlaveIla n a Bal ka" $ki poluotok UZ pogl. m,
a p rije ~vcg . L. N i e t r ie. Slo", ~ta,_ II. 2, 1910, ",dje !c ZI stanje
makedon!I:;)1 Sla'.na do kraja VIII. SI. i.kori~uju svi sanuni i%vori. L;
vel.1 5 postankom tema obraduje i odno~e Soluna sa Sla"en,m8 H. G e l.
l e t. Gcne~i~ d. byza nt. Th~menverfassunJ,:, Abh . d. Kgl S$clls. Ge,. c.
Wis~" P hil. lIisl 1\1. Nr, 5. 1899, Problem Sklavinija u Mak edoniJ; ohrA.
duje r. fi a ~, III ~ e B, H a~CT' PHR e.UBRHeKa ll"'plll ua Ha 6u ~. nO.I.
npil3'b VII " VIl! !111~, 192~. nji lIovu s tru k l uru l.j. H a u p I m a II n. Ukll:'
Vclikomor3vs!<e d rhve u slovensko'njema koj IImbi %a Podun3vlJe. Rp,.
JAZ U 243. 1932. uvodni dic>o a podatke legende ,". D;m it rij~ " I\"ora l u
H. M H.' t , !(y6plT'1> on. HCTOPH~Ta H I("otp" b ,yy.,tcuu tt. cu . .llH.,.
CO.1YHC~H, ntPHOm'~ee~o Wllt. lI1le 71. 1910, i F. D v o r n j l; !.~ "it dt
S<lil1t Gn;J,:oire le Dt capolile el les Sla,u Macedonien s au IX. sieeie, ! 926 .
U naue; je mnogo d,.kuT;.an IlToblem PO$tallkl .I!ve nske pIsmenOSt i
U Veli S Citilom i Melodijem, Najznaajnija Su opa djela u "u! > lO m
problemnikom: L. K. G O t t z. Ge$chkl>le der Slaven'POSle; Kons: ~ntl'
nuS (Kyr;l!us) und Meth odi .. $.. 1897 ; F. P a s I r rl e k. D~jin)' (", go re):
F. S II o P e k. Cons Iantin u . Cy rillu s u. Methooi ~$.. dic SInenapos IC!.
19! 1; A. B r uckner. Di. Wahrh eit ilbe r die Sla vtn apO Slc:. 191~: V.
J 31 i~, En!Sl ehunrsg~~hiell l t der kirclltnslavischen Sprache, 19l 3' (jot
dan H osnovni rad o lom pitanju): 11. O r H e H ~ O. KOllnQHl1'" " Me;!>o .
JlH~. '" )I(IrTHR n llH.JlbIlHCT~ l-tl, 192;- 1928: n. 11 a I p o B. K"pH~o T.
MeToAHA y Unb>lo--CJlOnHHbCMO.,y t1HCh>le H t.CT ll. 1928, a u nz; s p ro.
blemlm a ma kedonske historije pr lje s~clla Fr. D v o r n I k. Les Sla"~.
Byzance et Rome du IX. s itcIc , 1[l2(;, i Le~ Legendcs de Co n:;rani il! el
de M~thodt vuu de Byunce. 1933. la OSllle radove USl!. oibJio l! '3fjJ~
A. 11 ~ h n H
II
O""'T C"c-r.;, " aTH~CCM OA KllpK.UO." CTO,," eBCKO r. OH '
6JlHorpa<!JHH. 1934, ; M. n o " p Y)I( t II K o _ C. p o WI H e K 1\. K" p,,}[o'
" eT('oJl He MCMa 0 1l 6J1"orpadIH~ 3a 1934 , 1940 r .. 1942, a preg!ed r~~"ilka p ro'
u~a "anjl postanka l la "ens ke pismenosti, i n a'Oit o uloi'c Klimeml medu
Me lodije";m u enicima, s broj nim bihliografskim pod acim a do najnovije;
"'e mena dije F r. G r i " e c. 2 il ja KonSlanti na ln Metod i (slo"enski prije.
",',0"""
r.
e" n.
32 !
==
.-=~--.-
,
vod), 195]'. O radu Ci rilo>';!> i Ml'.lodijl'.vih u.nik~ u )o'ukedoniji najo'a.
!nija .... djda: H, T y"" U K i fl, CR ! :~"",eMT'l.,
~"lOb~"C~'" 1~13,
B . .J I r II h, Ybr~.H"UII 113 MopUCM e 110C~C ."pT" MCTO )U,jI'.OC, 6,:acTI'o
C,,"_"""
XVll 1918' C ...
O)lPIl4C"H. 1941; Ll. houo,

Kll1~eIlTII ~lIoT ... H'C'TIlP CB. naIlTCo'I'.J"OH " p.OCO"""Tt ."pM .H".pCTC
~O OXPH;!" fOli. $6OpllHK Ila 4>"", 4Ia"_ l, CN(ln~ 19-18. a vllm IOI.'~, 110 sc
tie KHmcnlo,'. litnnrnog rada. N a h t i I: a 1 o '" e i G r i v t I-e rasprave
1<I<Cl'.o1"OB,
C .
heretikih
kao s rtdst .o borbe protiv politike oPo~lclJe u dOba

cn r ~ Petra. To m se milijenju prid rutio 1945 i G 1 u a c. naslojtti da
pOIkrijep i daljim dokazim~ s"oj zalcljuak o bOjl"umilstvu kao ~kaludcr .
skoj ,n;stirik.ciji srednj.g "ijtkll<" {usp recenzIju A. C. u I-IY I. 1948,
i J . Sid; k a u HZ lli, 19(0).
J{ .. II" ('.II .....
navedenI'. u spon,.nu\oj Grivt\'uJ rublikaciji . Z" hi",o r iju kn iit:I'.V nO!1 1

Junih Slavena, k oja je niknula na 05nO"U rada 501un~kl'. hr~tf:. "a)lname:
ni l iji Su radovi: V, J. g i c. Historija knjittl"nosti lloroda hn'ats!tor:a 1
Sl'llskoga l. $larO dob . 186i; CT. 11 0 B a"
III k.
npolI OCII08H C.'OBt.HCNt

' M
K'bH",e "IIOC1"H ",el), 1\~.,~aHc KII" e.IIOe",,"'.. ,,93 .
' "'" r k o . G~~cll!chlt
der Alter en su dslaYischen

Lilleraturen. 19(\1; n . no" o D H h
.'lyr' OC.'o~eHCKa
KlblllOCe""ocr ONO epellllHC XII .eKI. r O.llIw ...""a H'I XLVI. 1937; 11.
il)' j q e l. H.n. cUPaTa 6"bJ1rapeK. KII""'''"''' l-H. 19-42
..
mlh
Osnovllo djelo O bogumilima i dan u je jo, F. R ~ k i. Boe-o
i Patare ni (Rad JAZ U i. 8 i lO, 1l!69-187[). 2. i~d. Posebn" ;7.<1. SA~ 1~1).
iako je ono u pOne.m "d zastarj.lo. N~ umelju nove ~rllde pl<a;~ s u
svoja djela: FI p .l. H ft a" O l, 60'O,,,,.1('.KII Kllllrll " Jlet eH"". 1925, li
H. 3",TlPCKII,I1CTOp"jl I 2. 1927 (". ,.OTe); Po!,r~!.nko u uvodhU
Z3 svoje posljednje izdanje pre'.bilera Kozme (" . gore ); H. Ch. P u e e .
Cosmu le Pr;;tr. el le Bogomil; ~ mc (u knjizi Le trai l i: eonire le~ B~~o
,nilt$ dt C05mas le Pr~lr . 194[,); ll. A Hr. JI o B. IiotOll .... ~TBOTO fl b~,~' .
rapHa (194;); D. Obolen$ky. Th. Bogomik A stud, _m Balkan N.~
M~"iehacism (1948); S. R u n e i m a n, Tht M.d,tval M'lI1ch~e. A stud
of th. Christia n Duali.\ HHes), (19-\7. franc. prije"od 1949).
od ostalih radoy" "atn iji su. osim T rif o n O ,. I j e \" a (v. gort):
H. 4> II ,1 II II O
B""I'x}' npo"),:oA."l Ha OOrO"H~eTftOTO (6 ....'rapc"H np .
r~ eA"b V 1899); H. P. 6., ~ t o. " .... npaBH" H cnu .. 3.,1I1I B"h3t.1 .'lK Ila 60
ro",','H;" (1912) ; M. We i n lJ a r t. Pobllk y bogomiIU~;, l)r"niho ~prl\"tho
hn uU u Slo,an;' (S1{)"ansk\' Ptehlcd XVI . 1914); J. M 3 t as{) "1 . Ol!le~,
I'aulikijanske hiSloriojl"rafi jt (GIZM XXXII, lm); E v. A n j i tk o',
heii i Bogum ili, Glunik S:-lD V. 1929; Ll. A II r ~ a o B ,npC3HTep KOJ"I
II 6e<:1lAITa ><)' "pOTKU 6o r o ll ,,~ ... t (1947).
,!
ft"'"
r:-'"""
U novijoj j ut:o~l~vcnskoi hi~loTiOjl" r3fij; vidi O bOl!umi1im.~: J. ~ i d ~ I:.

Probltm bosanske crkve u na.oj hiMorioj::" rafiji od Pcunllov>ca du G.IU".",
Rad JAZU 259. 193;; isti, HE Ill. 1942. so ,'. Bogumili ; ; $t i. Oko pltan)a
~crk\'e bosanske4 I bol!"umiln,., HZ Ill. 1960; B. r ~)' Ul ~ u. HerHlla D
6orl'""~KM3. 1945: ll. T a]lj K o ft e ~ H. ooro>IIt.,CTOTO 11 H~roBoTO IICTO
p1leK O B"a~CI'" (1951 ', usp. ocjenu I. iz<.l. 1949 u HZ li t. (950).
ZI ruliku 0(\ svih osulih historiara N. P. Blat<>e, je lm (".
gore) iInio miSIjen je, da bo&:uml1a nije uope bi ~ i da..
oPtu~ba zbo~
bogumiIske her eze iskonstruirana na o S<>OVu nekrh SI.nJlh grkIh prol~'
!.
322
,pis~
O Samuilovoj drflVi nije jO! nan iuna detaljnija i kritina mono~,.

rija. V s:-lavnim crtama ,"ainija pit;nja se dodi ruju u opfim pr.g-Iedim.,
hiuntske, srpsk. i bUl/a rske historije. Najopliirnije ju j~ dosad ohradill,
II o[>segu histo r ij. bu&:arskog naroda, B. It. 3 ~ a T a p e K H, HeTOpH"
1 2, 1927; ,rijt(\nost. kOju 0"0 djelO im. ZOO&" obr.db'elikog dijelJ io
njenino~ m.tt r ijala, zn~tllo umanjuje vef spomenu ta nacionJlistika tel\ '
dencija . kojo Je ujedno; osnova za mnos:-e neprihvatljiye konstrukcije ;
hipoteze. Od SIarijih. uglpvnom ,.astMjelih dJel;, u cjelini SI1 obuh vatala
lU po:riodu: F. R a k j, Borba jutllih Slo"ena ~a drhvnu ne od"isnolt u
XI ,' .. j M. C. il JI II Ho U, 1O", ..":e CllulIHe II BH3aHTMII Q"l> Xl
1875. ija je ttza O od"ajanju l. zvo zaJ>od ne Butorske 963, 1-3 Si!ma
nom n~ ~.l~. danas u nauci odba tena. od novijih opih djel. bave se
Samuilo"om drh"om: G. S ~ h 1 u m b e r g e r. L 'epop~e b),untille II la
fin du Xc ,itele ll, 1900. i St. R u n e j m II n. A History o f th. First Bul
raTlan Empire. 1930. Veti broj monog rafija i rasprava bave .e poj.dinim
probl.mima S.muilove drlav.: o . n p o K H tl. !lOQ.T3K C3M)' ,,~owe 8.U)le,
r.,ac CAll 64, 1901; flocn"aK juue CnOBeHCKC It8peOHll c )" M~I;C)loHHjH
r X BeK)". isto i6, 1906; JOBaII CKI1.1H"8 K.O 113BOp ila HCTOPHjy 1131.
IIOHeKe c~oBeH~K .liP"' ..... islO 84, 1910; np,H Ol< P""CKH .PXllenllCKon
JOBaI;. ~11l &l. 1911; nOC"Ha~ Ol<pI1)lCKOr nnp"apxna. ISIO 90. 1912;
e T H OB. ~ O,," h. Ol< pHJl~Ka apI<"r[l"CXO"'lja )" no~enr Xl ~eKa, rJlac
CAH ih. I~: ll. A Ha c T n C" j e II h. X,tnOTC3a o ~3a"amloj 6;orap.
CKoje. rCH !1 Ill. 192i, i u Rceueil Uspensk i. 1930; El. G r a II I . Kirchen
r'-""'hllich .. Glouen Zu den VOm Kaise r B:osileio. Il dfm aulokephalrn Erzbl
litnm ''On Aehrida "edieheuen Pr ivn.tien. ByuPtio:1 XII. 193i; aH. 3 .'1.
T II P e" H. T...;, lIapr~ eHHTe HP''''OTH~ H. nHH~II~ II HerOBIl" CIIII n~ e~o,
ro ..... wnll~ na C0 4..V",,,!. XV-XVI. 1919-1920: o"bJIranc"" ~pXII.nHc"onH.
n3r"Hap-CH "P'3"I> np~OTO uapnHO. H3I1eCTH_ III Her. Itl'. VJ. 1924: 3.
nall".T~ en..,rapcu ./l bpll< Ua ;tt.. npor.,pC:OB3HeTO CaMYII.,a 31 It.pb. Mne
.'OH."" nper~ .:I ll. 192G: 1'1 H B a Ho B. Call)'1I.10UU CTo.,"ua B npecn~.
H30. Ha fi ...., . apI<. -"P. !. 1910: r1POH3XO.o."h ". uapb Ca><),H.108HH POli,
C60p H.. Kb II ~ er.T ". ll. H. 3~aT3pe,,". HI2b; 6"t~"cHuKata 6ltna 29 IO~H
H1I4. Ibn. na HCT. -,,-p. JlI. 1911: Enap xlIHn HJ OXPIUICl<I,. "p1<Hcn"CKollnR,
elilIe. 11 3 6~r. A~. H. HlYK. I. 1911: II napose ru lovi K B II n e S Cua,
Changemenlf politique$ dBn~ les Balenn!., apr~s la ~on(jllh. d. rEmpire
bulgare dc Samuel. Bnll. dc rAc.d. Roumain. X. 1928; Le Thtn'~ de Pari
striOIl - Par.doun."oll. i~to XXV, 1944; Les duch h byzantin s dt Parisnion
(Par3dounavon) et de Bul,ni., \9t6: K J; r. e k, Oit C)' r iJljsche Insehrifl
vom Jahre 993, AfslPh XXI, 1899; H. G e I ~ e r, De r P atriarchat von
B1<Ic'.
323
tt-
Ach r;d~>
Gnch icble und U. kunden. 1902: N. A d .. Il t z. Samuel rA r mcnicn, .oi du Sulj!ares. Memoiru de I' AC id. bel ge. 1938.
Pitanje m Sa mullove ,Irz~vc nuj"i~e se ha" ila srpsk. i hUl:a . ska his torioe- ra l ija. U osnOVu 101:1 naunog f:3da Uy;jd, lU Idale postojee s rpskobugarske sup rot!! o.!; j njihove pretenzije na M akedoniju. Zbog 101:"3 J~
i Iva historijsk a litu.!" o lom pitanju prOUl a lim nacionalisti~kim lendencijama, koje Su urodile nategnUlim kon i\ rukcijama j "je!lt.k im kom
b inacij ama. S t ih pOliciji !lISU n mOl!' li rijdil i mnojt; problemi hiSi".;je
posIanka i ral"itk3 Samuilo>'., d rhvt . Oni Su i dana! utvaren; j ~ckaj u
na
I
I
nau no
.jelenje.
Ou redenj" Makodon,je poslije ,,,da $amuilo,-c drlln ",p. Z I a I a ,s ki. Is to rija II, i OSI ro gors k i Jie L H. n . 5~aroeB. nl'0)l3XQ.1"b
H XapaKTtp"b )l a uapb C. "YH~OB.TI "'"bpJOlaBa. !"O.'HIUII)lK II. C04l . .l'IIM8.
- IOpM.!!;. 41aKY.1T. XX. 1925. i KpHT""cc~H nor.1CIl." a"bp~.'" H3HCCTII~!3
Ha t-1 0~" ... CK)lJIHUa 3J npOll3X0J13 Ila Ilapb Ca")'H~08ara ,II"bjlJOlIB3. Ma~e.1..
nper .. e,s. II , 1926; r . 5 a.' lIU" e B, 6'h.111rapHW np"hn, "OClICJ1>lHT"i'> .i le'
ceTrOAHIU"H" " OT"b X B., 111, 1m--1930: bUlle makedonski lo $lHena u
XI. st. Obradio ~ prvi F. R . f k i u "ezi S OSIlIim borbama Junih SI."e na
II 10 d oba u zna.jnom r adu Borba Ju!nih Sll}ve na (". bibl. uz. POgl. VI) .
poslije njegl Z I I I. r S k i (IstOriji), koji je osim 10fl diO ; po~tbnll
rasprl "u O pila nju Petr a Deija na: Wer war Peter ])e\jan. Almales Akad.
seient. rennkae, se r. n Z7, 193:1. Z. navale Pen e&"a jo~ i da nu su osno",,;
radovi; B. r , B. e ll .. b e 8 e K H~, BH S.H Ti~ II ne,,.IIT.r H. )KMHn
Hi"', 1812 (i Tpy,,'" I, 1906), i J. M. r II u I r d I. O:stellropliische und Osi
I$i a tische Sl reir~ij&"e. 1903, oKumanima D. A, R a s O" s k i j. raspr.ve
II ~min. Kond al<. 7_10, 1935--1938. Hi.toriju vlade ATtllsiJa [ KClmntn~
obradi o j t F. Chalandon. E$sai su r le r~gn e d'Ale~i$ [ Comntn~
(J081-1 I [8), 1900. nap<>s~ pi t ~njt P " 'OI: kribrskOI(" rata C. !"eo p T II '
e o .... , n"bpOH """" KP'bCTO"ClCtNb nOXOll"b )l O"b.llrapO<Hrt. ! C
S ....u .
NCTOp . OH611. I. 2, 1928, a na,'ale BClcm unda Tlr~!!Iskol: n. 5 tBOOpa o
B o B. So eMyHlI'" T l pt)lTCXH A, >l<MHn 221), 1883.
O unutra~njem raz"il ku BiZlnU II to doba i pos redno za Makedo,
ni j u kao sastavni di o dr ta . e najznameniti ji su radovi: H. CKI6a ., a~oIH~"'.
BN3a"Ti~cxoe rueYA.pcUO 1\ nepKO." B" Xl B.. 18S4, B. r . Ba clI,"'R e~H~
Muepi a1lH .noU 81lYTp.Illl eii IIcTopi~ BII33HTiAcKaTo rocyAapCTB3, )KMHn
20Z i 210. 1819 i 1880 (lu St iskoriUnju napose i podati Teofilak to'
vih pi sama o Sla nju u Makedoniji); o porezn om sist emu osim spomenu tih
raspra O OI/: tr . i Os\ r o&"o r sko&" ( .0 izvore) joJ DOIger, Die
Frage des Grun de;&"entums in Byunz. Bull. of the Intern. Commi tte e
of Hi st. $ciencn V. 193J ; O. t r o g o r J k y, Agrarian Condition in the
By zantint Empire, The Cambrid/:e Economic History l. 1942: isti, Le grand
d omsine dan s l'Empi re byz antin. Recueil de Soci':tt Jean Bodin IV, 1949;
i H. C. x." o ft .uaHnHaTI CHoe .. a l"b cpt.noBeKOBIll!TiI 1111 ""IlaCTlIpIl.
O
, '".
324
'o')" XOIH,' KY,1Typa XX_ XXI. 1924; o T31"Hku pronijar1lkog . i.tema ll Bi.
za mu [ '0 O e T II ~ r o II e K 1\. n ]>O ll" Ja, npH .10T )l CTOPH jH lttey.oUlt3". y
Dllol'UT" )1I H Y J.I'''HO~''OR e''CNII'' ~ .. "' a..., N311.. DH3.1I 1". HHeT CAH
1%1 ; napolJe o po~ot~j" II Makedoniji u dOba Teofilakti Ohridskog O. A:
X. I n ". 1 a I ~ S, Bel!r~gc Zur Wirt.ch.flS, un tl Sozial&"tschicltle Maked" .
nt(ns lm " IlUelai ler, haup ldcblich luf Grund der Briefc dOli Erzbiscltofs
Thenpby lak lOS VOn Acb rida, 1937. O h in()riji O hridske nadbiskupije i
~a mo~a Ohrida I)isali sU H. G e 1 z e r. IHr P U riarch at von Ach rid~. 1902,
.
"era~().
11 cTOPH~
ItS ONpHA. a px ~enHc~olm~ l, 1924. I
OXp lt..ll., 1~3, I P . L e m e ~ 1 e. Phn;p~s et la Macedoine o rientale ~ repoo
(Jue chretttn~e et byza~hnc, rechc rchU tI 'histoire ct d's reheo lo/:ie . 1945;
O. T 8 fr a I " Teqelom(Jue du origines au XIV_ ti~cle, 1919.
I
I
,
IX. I'OGLA VLJ E
UVOD
1. Drujlvcno ekonoms ki ul.Vi lak Evrope: od
xn. do
kraja
XV. 51. - Do kraj;) X l. sl. gotovo u svim r.emlj ama Evrope prevladali su feudalni od nosi. Zemlja, u 10 doba gotovo iskljuivi izvor s redstava za ivot i U\jet boga ts!\a. bila je uglavnom prctvorena LJ feudalno vlasni tvo, il dru~ lvo je. 5 malim izuzecim a, bilo
ulr!) poclijdjcno na klasu feudalaca-velikih posjed nika i kla su
uvisnih seljak<!. Na lom temelju izgraivao sc i feudalni
upra"nopolit i k i po redak. Organizacioni temelj toga poretka
predstad jao je feudalni zem ljHni posjed. I'odijel jen na vlasteuski alodija1. selja k a gOS I)odarstva j ortinska zemljita, il ohra di van radnom snagom zavisno&, sdja!;tva (rabote, naturalna podavanja ). on se izgradio ka o ekonomska jedi nica ugla"nom dovolj na samoj sebi. a u isto vrijeme i ka o uprav nopollti tka.
Ekon omski napredlI k OSI,'aren u granicama feud alno g po$jeda bi u je tcmelj za dalji raz"itak feudalnog druhva. Perioda
od X I I.-XV. Sl. predsta vlja njego\'" no,'u fazu , koju obiljd uju
znatne promjene u njego"oj eko nomskoj i dru tveno-polititkoj
str uktu ri. Sta novit napredak II poljo pr iv redi . a naroti to razvi
tak obrla i trgovine i postanak gradova kao nov ih privrednih
centara razbili su gran ice dotadanje pretdno naturalne privrede i uvjetovali ra~vita k robne pro izvod nje i novtane prin ede. Na drutvenom polju. osim nekih promjena u uvjetima
rada i polo!aja zavisnog scJjah\'a. o feuda ln o-dru tven u struk_
luru ukljuuj e se nO"os tvore n; gradanski stale!. nosilac anti-
327
f,
,
!
I
feud alnih tendencija, ma da sc II prvo vri jeme razvIJa II gTanicama, koje su sc usk ladivale I opCim sklopom feudalnog poretka_
Pod utjecajem tih drutveno_ekonomskih promjen;) p rcobrabvala sc i dravna feodalna organizacija.
U cijeloj toj pe riodi poljoprj,'reda je osta l~ osnovna gra na
proizvodnje, kojom sc bavi najvei dio stano"nih,'a. Njetin
ra~vitak j~ spor i nije podj~dnak o svim temi jama. T ropolj ni
sistem obraivanja zemlje. osim u mediteranskim oblastima,
napokon se uvrstio , ne doivjevi nikakve bitne izmjene; poboljlanje u agrarnoj tehnici postignuto je u naprednijim oblastima primje nom naina gnoje nja (krena glina, pepeo, stoni
gnoj ). Unutra nja agrama kolonizacija. koja jc zapoela jo
u X . st. , t na tno je proirila povriinu obradive zemlje, koje sc
oskudica poela osjea t i , jer se poveao broj stanovnitva. K re
n jem gu tara i !luma nasel jene su i privedene kulturi vee 1'0vdi ne neobradene zemlje, a u naprednijirn oblastima pris tup ilo se i isuivanju movara i podi~anju ~atitnih nasipa na rijekama, a tu i tamo i na moru. Pomagana od velikih posjednika
radi stjecanja nove radne snage i u vezi s tim i novih prihoda, ta je kolonitacija imala uglav nom karakter unutranjeg
i~gradiv anja feudalnog posjeda. izuzevi njema ku kolonizaciju
slavenskih i baltikih zemalja, ko ja je provodena osvajalkim
i istrebljivakim ralovima. Osim poveanja poljoprivn:dnc po"rine postiglo se i poveanje pol jop rivrednc proizvodn je. Ol\'aranje gradskog trita za agrarne proizvode i !irenje robno-novanih odnosa omoguili su ponegdje i neku specijalizaciju
pOjedinih vrsta kuitura, kojc odgo,'araju lemljitu i klimi (v ino,'a loza, juno voe), ili pak pojedi nih vuta stoke (ovce u vezi
s vun om).
Agrama kolonizacija i ! irenjc novane privrede uzrokovali
su i promjene II uvjetima rada zavis nog sdja!tva i u organizaciji feudalnih posjeda. Te se promjene nap rije javljaju na nov o
i$krenom koloniziranom zemljitu. Zai nteresirani 7.a radnu snagu,
koja bi njihovu pustom i neobraenom temljatu dala vrijednost
i poveala njihove prihQde , feudalni su posjednici bili prisiljeni
da pri,'lae kolonis te povlasticama i boljim uvjetim,a rada ~.ego
!to su ih imali na starom feudal nom PQsjedu. U novltIl naseljima
kolonista obino je uki nuta vezanQst 1;). zemlju, ili su pak rabote
328
ogranie ne , iJi podavanja smanjena. Iako jc vrhovno "Jasniitvo

{eudalca nad zemljo m ostalo, kao i njegovo pravo suda (koji ~C u
doba uvrivao) u pitanjima, koja sc ticahu kme tskih obaveza. t i ~Jovoljni uvjeti utjecali su i na to , da se povea produk t ivnost seljak og rada. Povezanost sela $ gratbkim tritem i zavisnost (eudaka od zanatskih proizvoda izazvali su neku modifikaciju. II prijaJnj vj organizaciji feudalnog posjeda, koja je bila
usmJen:na prema vlastitoj potronji. kao i u poloiilju 1.av isoih
~dja k.a. S posjeda nes taju postepeno mllle radionice. koj e su pro,zl'od,le za IJotrebe fruda l eve porodice, jet je gradsko trihe
snabdijeva boljim proizvodima. Oskudic;) II novcll navodi fcudalea, da sma nji ili ukine feudalni aJodijal i da ga podijeljen u
parcde i1:da u zakup za novana poda,'anja, a obaveze raboh da
pretvori u naturalna i novana POdll"imja. I3ko taj proces, k oji se
vri od X II . st.. nije J>odj ednako zahvatio sve zemlje, on je znatnih razmje ra, a naj bre ~e zbivao 11 oblastima velikih gradskih
centara. Ta promjena nije bitoo izmijenila feudalni nain proizvodnje niti ukinula feu dalni posjed, ali jt utl'rdivanjem stalnoga n ovanog i~nosa seljakih podavanja ograniila donek!:
ekspluataciju od st rane fcudalaca i njihovih upravitelja, a osim
toga pru.fila prve mogunosti, da sc seljak ot kupi od frudalnih
obaveza.. ka o i tcmelj za ekonomsku i socijalnu diferencijaciju
meu seljaki m stanovni!itvom.
. Grado"i daju temeljno obiljeje promjenama tl toj fa~ i feudah,z ma. P o svom k?ra k te~~ oni sc bitn.o razlikuju od onOf: mal og
brOja gradova, kOJI sc bijahu odria! 1 \I ranofeudalnoj periodi
uglavnom kao administrativni, vojni i crkvcni (cntri. Oni sc tada
pretvaraju u priv redne centre iJi postaju naseobine obrtnik::
i trgovaca, u kojima se usredotouju obrtnika proizvodnja i
trgovina i koji postaju nosioci r ohno-novane l)rivred!!. Veim:
evropskih grado"a nastaje u doba od X I. do sredine XIV. st..
a njiho" porast i ekonoms ki uspon tijesno su povetani s p orast~~ . obujma obr~nike proiz,'odnje i trgovine. Najprije sc
raZVIJaJU na morskim obalama (Sredolcmno more, zatim Sjcverno i Balti ko more) i na obalama veih plov nih rijeka (RaJ n;r.,
~u nav i dr.), a zatim sc u doba opeg ekonomskog uspona ire
l u unutranjost kopna.
Vei je dio tih grado"a predstavljao
lokalna trita, koja odgovarahu potrebama svoje de oblasti. a
10
329
tek manji dio cen tre med unarodne trgov ine. Pojedi ni od . ti~
ce"tarij ~asni>'al i su svo je t'konomsko wai':enje na v lastltu J
obrtnikoj proizvodnji, a drugi s u illlilli vanu l'osr~dni k o
ulogu u medunarodnoj rumj eu; robe i~ raz~ii~ib ze.tn alJ~: C~
rigrad i druga ist on a tdiha go be u tOJ penodi SVOJe prlJdo]:
prvens tvo, a njihova uloga prelazi na talijamke grad ove (MleCI.
Gen u,'a. Fi renza i dr. ), ZUli m nu flanclrij ske , naroito Brugge.
i ha nzeatske, koji u toj period i do sti lu svoj najvei uspon.
su tri glavna pooruja bila poveun" meusob no i s osta h m
podru jima k opnenim. rijenim i pomors k im putovi ma.
.
Najvei dio medunarodn e razmjene obavljao se pomo rskim
pUlo"ima, brodovima od 200 do 600 lona. Pronalazak kOT~~a s~
oslobodio ih j e od lOga, da plove neposredno uz o balu. RIJem
saobraaj popralIlja n je podizanjem brana i izg radnj om kanala
II naprednij im oblas tima, II man j c jc iz grae no putova. pa se
kop neni sao br aaj obavljao konj illla ili kolima na dva ~o l:ka:
Najllafniji su predmeti trt:0,ine: mirodij,e i drugi p~OIZIIO~1
s Ist oka, obrtn iki proizvodi (naj vic razlii te vrste tkanma ). ~I:
rovine za obrt. li 10 iz ncrazvijenij ih 7.emalja, so i dr, Obbcl
ra zmjene su sve rauJOvrsniji i usavravaju sc s porastom opsega
trgovine, U prilO "rijeme joi sc od rava putu jui karakter me u:
narodne trgov ine. ali u mllo!:"o irem opsegu nego u prethod n.oJ
periodi. U poetku veliku v~nost ima ju trgovci s Istoka. a ~a.tl ~
njihovu ulogu preuzimaju trgovci i7, tali j an skih gradova il~ IZ
grado" a j une Francuske. dok sc s vremenom II veem .raZ Ill.~eru
n ije pojaal o ueio;'e dom a ih ljudi. Povremen i sajm o' I. kOJI ~e
odrlavaju na IIanim saobraaj nim t okama (najvafniji su 5aJm ovi II Ch ampa gniJ. u XII. i XIII. sl. sred i ~ ta 5U meunarodne
razmjene na IIeliko. Da o bezbijede transpo rt robe. nastaju i prva
drutva trgo"a ca (gilde). a prij enos robe sc obavlja kar avanam~
k onja i konv ojimJ brodova. O d kraja XIII. st. postepe no slab i
van ost tih sajnlOlla. Bol ja organiza cija trgova kih v c z~ i tran~'
porta isk l j uili su poste pc no potrebu n.cposred,,~g sud ~elo\'a nJiI
trgovaca pri prijenosu robe::. pa po neki g ra dOVI posta ju stal~~
sredi! ta , u kojima sc obavl j aju svi trgovaki poslov i (najva!nlJI
B ru,oge).
Uporcdo su sc izgradi val i i oblici platefnog i kr.editnag poslovanja, koji lU odgo"arali potrebama nO"ane pri vrede: pla -
-:3
330
tanje na da lji ro k. regldiranje dugova vi rmanom, kreditno sa

jamsko pismo. mjenica. Na hazi trgovafkog kredita stvaran a su
trg o vaka dr utva. koja su o m ogu ib razvitak mcdun .. rod ne
trgovine i pomorstva (komend a, dru tv o za pom orsko osigu>
r anje). J av lja sc i reci lj udi , k nji sc pretci no bave novanim po_
sIoIlima: najpr ije mje n jai. ko j i su zbog raz novrsnosti feudalnog
novca ima li veliku ul ogu na med unarodn im sajmovima. zatim
i bankari. Ti s u sc ra ~vi[i dijel o m iz redova mjenjaa , a !)ona jvic
od boga tih trgovaca. koji su sc osi m trgovine robom bavili sve
viie nova n im ope racijama. Na tom SII polju najzna menitije
talija nske bankarske ku e . koje su stva ranjem svojih filijala u
pojedinim evrops kim d ra,'ama razlIil e vrlo iroko posl ovanje:
davanje za j mo" a uz kamate vlad ari ma. krupni m feudakima .
crkvi i gradOllima. ili zaku!, razl i itiJ, dr!a"nih i crkvenih podava nja ( n aroi t o papinskih prihoda iz razli itih ze m alj a ). Uz
gradanske elemc nte hav ile su sc ban ka rskim poslovima i nek e
crkvene U$tano\'e.
Obrt nika sc proi zvod nja raz,ila na bazi usavr$a"anja
tehnikih sredstav a. koja su II toj o ['la ~ti postigla najveci nap redak. ! to je i omog ut il o specijalizaciju pojcdinih obr tn ikih
grana . Ob ri nosi karak ter sitne p roiz\'udnje i veza n je za ute.
lokalno trite. On je
g radovima organizira n U cehove. koji su
svoji m prOI)isima o reguliran j u proizvodnje i teinjom. da osi
g uraju monopol S"Ojilll la n ovima, postavili u~t ":Jri feudalne
o kvi re obrtn ik oj prOizvod nji. M edu nar odn:! trgovina utjcca lJ
je U neki m centrima (Flandrija. tal ijanski gra dovi ). da sc ra~biju
ograni enja si tnc proiz" odnje kod nekih grana obrta (proi~
vodnja tkanina ) i da sc on:! poveZe 1,a i rc Iri.~~C. Bogatiji
trgovci-podutetnici organiz iral i su. veinom na selu. poseban o blik
'i re pruizvocl njc. pri kojoj 5U si tn i ",ajsturi " roiz"odili za n j il:.
U Firenzi sc pak l'oja"l jll j ll I p n'l oblici kapitalisti ke
m anufak t ul"e.
Grad i gra anska klasa ja\'JjJju sc kao no,' politi!'ki oblil:o
odnos no ka o nova d rutveno-eko nomska kalegorijn u struktur i feudalizma. Gradans tvo kao klasa. koja sc bav, ili nep osredno proizvodnj om za trit e il i t rg-ovakim poslovima i finan
( ijskim operacijama. nije sc moglo raz\'ijali na baz : postoieih
dr uhvenih od nosa i pravnih obiaja i propisa feudalizma. niti je
331
".
I
I
grad mogao postoja ti II granicama d~lada~ljih organizacionih

feudalnih oblika. GradanSh'o se u borbI protIv feudalaca oslobodilo stega feudalne zavisnosti. izgradilo .gra?sku sanloup~.avu
5 vla~tilim orga nim a, stvoril u pravne propIse I sudstvo, k.oJI s~
odgovarali potrebama gradanskc djc!a~nosti i ~O\'<"an~j 'privredI.
Tako je grad anstvo izvojstilo narO it pra"OI y oloz.aJ. u ..~eu
dal noj organizaciji. koji je bio po tvren gradskIm Prl\ I I.~gIJlOla
od feudalaea ili vla dara. ali stupanj gr adske autonomI je Olje
Ivuda bio podjednak (grad.nezavisna republika. grad_komun,a
s punom autonomijom. najzad gradov; s ogranifenom aUlono,ml.
jom r azliitog stupnja). Kla sni odnosi II samome gradu davah su
obiljeje njegovu unu tra!njem uredenju.
.
Na podlozi izmijenjene drutveno.ekonoms~e s trukt u ~e klaSni
su odnosi postali s\o!eni;;, i javljaju sc novI el~enh kla sne
borbe. Uz osnovne suprotnosti feudalnog dru.!"a mnedu feudal no" kmeta i feudalca. pojal'a ne raslojavanjem na selu, sve
veu ~Iogu igra sup rotnost izmedu graanstva i feudalne klase.
Raslojavanje II umorne gradu stvara no~e ohlike kla sne ~~~~.:
obrtnika uZ podrku drugih slojeva protIv gr~ds k og pa~rJcIJat.a
oko vluti u gradu. obrtn ikog radnih'a prolIV ceh ovskl~ m~J
stora. Zaohravanjc kla sne borbe nalazi svoj izraz u selJ ak.Jm
bunama lii reg opsega. u borbi grado' ;.1 protiv fe,udalJca. kao I u
fcstim unutrainjim bo rbama u mnogim gradOVIma.
2. Meunarodn i poloaj jugodavenskih naroda; n jihovi JUl jedi od XII. do sredine XIV, stoljea. - Vanj skop oli t ~ke gra:
nice, u koji ma su .sc historijski razvijali jugoslavenskI nar~.I ,
doiivjele su u razdobl ju od XII. do sredine XIV. SI., znal IlI Je
promjene. U vezi s opim razvitko", feudalnog d.rulitva I ~nu~r~.
Inj im. dru!tveno-ekono msk.im i polit~kim ra.zvl1kom poJ.edmlh
zemalja. mijenjao sc i odnos snaga umedu Jugo~l~ve~sk'h na roda i susjednih dr:l\'a, pa i medunarod~i po.l~faJ J~dfllh pre~a
drugima. T c promjene nisu bile istog smjera I l~tenzl~eta u SVim
jugoslavenskim zemljama. zato je .1. rezultat h,o neJ~dnak. N~
sjeveru i r,apadu situa~ija se raz"IJala u. zna~.u p.o~aanoga, I
proiirenog tuinskog pritiska (Ugar~~.a, vene~IJa ) '.h O~"a l:~a
; t;lnitk og osvajanja politiki ve pTl Je zaposJe~n~.t.lh ..teTltoTlJa
(Njema ka ). Na jugu je pak razvitak imao povoljniji liJek: oslo-
bodenje od tudinskog pritiska (Bizant. Bugarska) i prijelaz na

ak ti vnu politiku ekspanzije i ostvarenja premoi na BaIk'l1lskom
poluotoku.
S gledi ta razvitka nniih naroda najkrupnija je promjena
naglo slabljenje Bizanta i nestanak njego"a nepo!irednog politik og pritiska. Bizant je u doba Komnen", uz napore, koji su
prelazili ekonomsku snagu zemlje. ostva rio premo na Balkanskom poluotoku i postigao zna tne uspjehe II Maloj Aziji. Ali
unutranji razvitak zemlje nije prubo dovoljno jak temdJ. da
se taj poloaj i oddi. Ub rzani proces feudalizacij e maSOI'nom
primjenom sistema pronije, koji se vriio uz td ke unutranje
bo rbe, negativ no se udraavao na vojnu i financijsku snagu ca r_
siva. ka o i na poloaj centralne vlasti. Zapu!tanje "lastit!! mor_
narice i povlastia: dane talijanskim repUblikama. u prvom
redu Veneciji. koje su im omoguile da zauzmu na dmoc: an polofaj II trgov iui, jo vie su pojaale ekonomsku i pomo rsku
slabost Biunta. Ustancima pokoreni h naroda i pojaanom pri.
tisku. sa zapada i i~ l oka Bizant nije "ie mogao da se uspjdno
odupIre. Oslo bodenjeIn Srbi je i Ilugarske i jaanjem vlasti
ugars kohrvatskih vladara u Dalmaciji i juno od Snv... i Du.
nava (Ma<"\'a, Beograd. Branievo). pot isnuta je vlaSI Bizanta i~
veeg dijela Balkanskog poluo toka. a pojaanom akcijom ScI.
duka isto tako i iz Male A7.ije. U isto se vrijeme na J)reo,~talom
teritoriju carst\'a ja"ljaju tendencije osamostalj~nja pojeiiinih
krupnih feudalaea. U toj je situaciji odluean udara c dosao sa
Zapada. Venecija je. iskori~ ujui za padne vitezove iz IV. kribrskog rata za svoje ekonomske svr he. skrenula njihuvu na\'alu
s Egipta"na ~ izan t : osvajanjem Carigrada g. 1204 postavljeni
su temeljI LatJOskuga carstva . Od hiu ntskog teritorija oSlaii su
samo pojedini rasparani dijelovi . koji sc organiziraju kao posebne drave i bore sc, da obnove carstvo: na Balkanskom
poluo toku Epirska de spotovina, u Maloj Az iji Nikejsko i Trap~.
zuntsko carstvo. Ostali je teritorij obuh va tal o Latinsko cars!\'o.
koje j e, prcma zapadnoevropskoj {elld;,[noj orga ni ?aciji. bil o
razdrobljeno na vile feudal ni h dravi ca. a Ven~dja je o~igurah:
~voju trg~vaku premo zaposjedanjem najva!nijih trgO\'akih
I pomorskIh toaka na putu, koji je spajao Istok sa Zap"dom.
Latins ka feudalna tvorevina nije se mogla dugo od dati pred
333
332
- e' ' _
_ _"
udarcima Epira. ob novljene Bugar~ke i ,Ni ~ eje. k~ji su se ~~je,~

njivOIli u svojim pre tenzijama na osvaja nje C~ngrada. r\hkej~
je polo za rukom da suzbije svoje su parnIke, da pO\'~al'
znatan dio bizantskog teritorija na Balkanskom pol uotoku (1 rakija. Makedonija) i da g. 1261 osvoji Carigrad i. obnov.i B.i~ant
sko carstv o. t-,'ledutim je obno"ljeni Bizant b,o teritOrijalno
mnogo ui nego prije. II njegova drutve?o, ekonomska I)o~loga
znatno slabija. U srednjoj i ju!noj GrkOJ odrhIc su se latmske
kncevine Atena i Ahaja. a Venecija i Genova su oslale na
Egejskim otocima i sauva[( prcmoi: na moru. Epir i Tesalija.
koja se medutim izgradila ka o poseb na feudalna o.blast: uporno
su se borili sve do etvrtog decenija X IV. st. protll' SVIh p<llruaja prikljuenja Bizantu. Prdenzije na obnov u La.tinskog carsiva, koje na Zapadu u toj pe riodi nisu izum rle. ollo\a.le su S~
u pov remenim agresiv nim pokuajima uz pOIporu pape I pom~c
latinskih knde"ina II Grkoj. A od kraja XIII. sl. na pomolu je
nO"a opa..snost: ofenziva Srbije na Balkanskom poluotoku i Turaka Osmanlija u Maloj Aziji.
Za "rijeme borbe za ujedinjenje grkih oblasti i obrane od
q~njsk(\g pritiska. stalnih iscrpljujuih ratova, Bizant proli,-ljuje i tciku unutra!nj\l krizu. P.r~ces feud~li~acije , u.spo~~n
nc to u doba Ni ke jskog ca rstva. in se sve v,e: na tentoriju.
koji se s vremcnom suluje. i ,.autrava p.ostojee unu~ranje suprotnosti. U evoluciji bizantskog fe:llda!lzm.a pok~zu.Ju sc neke
no\'e crte: proirenje sis tema pronije U7. pOjavu njez,na pretvaranja u porodino nasljedno dobro i neodazivanja vojnim obavezama, davanje u proniju itavih oblas ti lanovim a carske porodice. ustupanje fcudalcima nc kih prava jurisdikcije nad parkirna i ubi ranja odgo,'arajuCih podavanja, prvi poku;<lj~ sckuiarizOIdje manastirskih imanja radi njihova I)ret.vil.ranja II
proniju. sve jae slabljenje ne samo slobodno.ga scl,ackog p~
sjeda. vc i posjeda nieg plemstva. Nasuprot panju fell~aln~h
snag-a. podloga centralne vlasti postajala. je.~!a zbog sU!lvanp
izvora dravnih pri hoda i vojne organuacIJe, a prema po\'e/:a nj u "anjskog pritiska bile su obrambene snage driave sve slabije (nedovolj an broj najam nike .,ojske, ..osnovnI '.ledostata,k
flote). Carinski prihodi od relat ivno JO razvIjene t rgo~lJ1epona,
vie su presahli za dr!avnu blagajnu, zbog povlasttea l osvo-
334
jenih 1'0%lc'ja, koje S\l stekle Genova i Venecija. Naknade su

traene u pove';~nju p~rel,o i uvnden j u novih podavanja. koja
su pogadala. selJatvo, grad sko stanovni tvu. zbog ega su sc
zaot ra" ale, klasne suprotnosti. Na to j podlozi izbiJi 5 11 u XIV.
s~. Il"ra~anski ratov i, u kojima se osim demenata feudalnOG part,ku ];oTlz11l,a pojavljuj u i ~Iementi klasne bor be seljatql i gradana p rot,, fe udalaea, kOja se najvie odrazila u pokrelu telota
~ ~OIUllU. ~"e tc u~lItranjc suprotnosti nisu moglc na';; rjc~e]lJe .11 ~alJem :.lastltom raz'"itku za vrijeme neprekidne borbe
s vanjskIm neprija teljem.
Pred vanjskom opasnou Bizant je zbog "lasti t~ vojne
slahos ti . r~z'io., ~.ompli~iranlJ diplumat~ ku igru pa j e sklapao
saveze ~ IskoTl~Cl\'ao Jedne neprijatelje protiv drugih. uzim ao
tude najamnike odrede i uvlaio tuin ce II !voj unutranji su kob.
TakI> je es t o relat;"ne i privremene uspjehe placao sk up im
.!:rtvama. U tom je razdoblju Bizant uspio pripojiti separa t istike
grke dravice, uvrstiti sc no je(lnom dijelu Pc:loponeza. uglav? o'.n. odrati svoj e pozi c ij~ prema oslabljenoj Bugarskoj i osujetlt' s~e agrcsivn.e. [)lannve sa Zapada. Ali je niego\" pokuaj.
da .potlsne VeneCIJu ustupanjem povlas tica Genovi. ostao bez
u~p.leha. Svoje su suprot nosti one izravnoval e esto na raculI
~Izant.a. koji sc nije ~~ ogao uslo bodi ti njiho"a pojaan og pri _
tl~ ka l potpu~e pre~\OcI na moru. Potpun neuspjeh pretrpio je
~Izant u borbi prot"'..srpske orenzive na Balk an skom poluo toku
l tunke u MalOJ AZIJI. Pn kraju gradanskih rat ova. lJ sredini
X I~'_ stoljeca, njeGOv je posjed bio svede n na Trakiju s otocima
II sjevern o~ dijdu E.gej~kog ~lora, na Solun i na dio Peloponeza. Sve Je ostal o bIlo Izgubljeno. a Turci. koje je Bizant bio
uveo na Balkanski puluotok kao n ajamni k e odrede vec su za
$\'oj ra un bili zakoraili na evropsko tlo.
'
Ustankom Petra i Asena (p ri kraju 11 85 ili u potel ku l1S6).
u kome su zn~lno su~jel~"a!i i Vlasi. Buganka jc obnovila svoju
s~~o.slal ? o5t I ut~' rstda .Je u borbi I)TO l iv Bizanta. 1'uslijc sloma
B'Zi1nt~ I stvaran.ja Lat,~,s k og earst'a. ona je jedan od glavnih
suparn,ka u borbI oko b,zantskog naslijeda. u kojoj zadaje pn'e
?dlun.e udarce pretenzijama Latina. Njezi n je uspon tekao ncJednolino zb~g vrlo jakih partik ul aristikih tendencija krupnih
feudalaea. kOj e centralna vlast nije mogla svladati. Ona sc
335
.,
.~
.stabilizira tck za vladt A sto:! II . (12 18-41). k~~a f)O$~iic i n~j

vci QP~cg. Ascn il . jc potisnuo Latine II Trakl.!.', pO~Jcdmn ~ od
Klok omicc (1230) zaustav io naglo napr:do\'al~Jc Cp lTS kug caTa
Teodora i prisvojio najvei di o njcgo\~~I.1 [,osJecla, ,.,d lJgaTs~i~
do bio Beog rad $ Brani evorn , II u Srb'JI ste ka o prctdan po
tiki utjecaj . T ime je on ostv ario pre.~~o B~garsk~ na ~alka~
skom poluotoku. ali nije mogao pOStiCI svoJu gla,nu Sl rhu

.osyajanje Carigrada i s\\'aranjc grko-.bu~~r~kog u.r.slva . . Un~
tranje feudalne borbe. koje nanovo u:blJaJu poshJc n jego e
smrti. zaustavlja j u dalje napredovanje. Bu~arsk~. On:' lIS~O~()

gubi sve Ascnove tc ritl)rijalnc \ <::1<0\'10<:: l najzad. Ispad" IZ
borl>c 1.3 premo.; na Balkanskom poluotoku. ~~va Je 0r:.asno.s~
:taprijetila u to doba Bugarsk oj od Tatara. ko]! su ~e: ucvrs t.'.h
. ! . R ... Od ,edamdesetih ,odina X II I. st. miu sc nJ 'u JU nOJ
USI J I.
"1
.
hove stalne pljakake prova le II Bugarsku .. ~ oJ~ su ratara e n J:zin ekonomski temdj i pomagale dalje razvl l.an.Je fe.uda~nog pa
tikularizma. Na toj sc podlozi javlja neuspjeh selpkl u s~a.~a
od vodstvom h'ajla i droblj enje Bugarske na .ve.te fe:u a ."~
~b!asti (Silmn n u Vidim], Ehemir i ~ra<':a S~i1c~ u sr.~dntJ
B ug-anko; ). Tatari su najzad nametnuli o.sJablJenoJ BI1,ga rs OJ
-svoju vrh ov nu vlast. T atarski pritisak slab,.u poetku XIV .. st:~
i lo omogutuje ne:ko jaanje centralne vlast . U ~~ sc d~b~ P' _
ljaju novi po kuaji ekspanzije prema !o.'lak edon1JI. Ah Je: po
slje:dnji pok u!aj bugarskog prodora u Ma~c~?n iju ~ropao r~~~~
,' a nj5ko-po. t .
k d V~\huida (1330). Rclali vno mlrn'JI
zomo~
. . . 'ktono
razvitak Buganke u nekolik o iducih de:cenlJa nij e Ipa s v .
dovoljnu podlogu. da ona sv lada unutranju feudalnu razdroblJe nost. kojn sc odr!ala sve do pada Bugarske po~ lursku vlas~.. .
Venecija sc u tom razdoblju ra~\.ila \~ J~d~.u od naJJa~,h
pomorskih i trgo"akih sila u Evr op nap'azn1J eg yosr.edm~a
u trgovim. .Izmedu I slo k a.. Z apa d. a. U XII . st
. ' ona
. Je uC"rstlia
fsvoj povlateni lrgo"aki polo!~J na. podru~Ju . BIzantskog ea
stva i stekla jake pozicije u kr.bnklm posJ<:dm:a na l.evantu:
II Aleksandriji i na GrIlOm moru Poslije IV. k~liarskob. rata]
stvaranja Latinskog carstva, ona je ojaala sVOJ polo~aJ za posjedanjem najvanijih bizantskih primor~kih. gradov,~ 1 otoka u
j onskom i Egej skom moru , koji su JOJ oSlg~ravah po.morsk u
i trgo\.aku pr<:moc na Istoku . V<:ti dio tih p<lsJeda ona Je sa u -
"ala i poslije obIlove Bizantskog carstva, a li je na cijelom podruju Istoka u X II l. i X IV. sl. morala voditi olru ko nkuren ts ku
borbu pro tiv Genove. U i5 to v rijeme: u cij<:lom lom ral.doblju
Vcn<:eija j<: nastavljala horbu 1.a uv rivanje svoje ekonoms ke
i pulitike premoci na podruju jadral15kog mora. Ugovorima
je utvrdila svoju vr},o,'nu vla st nad gradovima u ist ri i nad
Dubrov nikom. I'romjen ljiv u sretu imala je u neprekidnoj bu rbi
s ugarsko- hrvats kim dadarima oko dalma t inskih graduva, a
otok<: je vcl:inom drlala pod svojom vlajcu. U poetku X IV . st.
ona je ojaala svoj poloaj u Dalmaciji. kad je uzela pod svoju
zaslitu osim Zadra, koji je otprije drala, Ilajvanije gradove
(13ZZ2i). ali je vet \I sr<:dini X [V. st.. osim istarskih gradova.
izgu bila sve: svoje posj<:d<: na isto n oj obali jadranskog mora
(Zadarski mir \SS8 ).
S mnogo rnanje napora osigurala je Venecija svoje trgovake 1'<:1.<: 5il. Zapadom. U poetku su te v<: ze te:kle: kop nen im
putovima. koji su preko alpinskih prijevoja i!li II juf.nu l'\ je ma ku
i dalje na Zapad. Ona ih je najprije osiguravala trgovakim ugovorima. ali je od prve polovine XIV. st. bila primorana ui II
borbu. koja e je kasnije odvesti k tCTitorijalnim os\'aj:mjima
u njezinu irem zaleu. Od poetka XIV. st.. osim svojih go di .~
njih trgovakih flota za Carigrad. Ctno mo re. I~'ant iAleksan
driju , ona je ustanovila i redovnu fl o tu za Fialldriju i Englesku.
U to .loba ,S t\'ara sc definitivno i unutra nje ureen je V<:nee ije
ka o pl emike r<:puh!ike. Gradski patricijat, koji je znatno ekonomsk i ojaao u I'<:zi s istonom trgovinom , usp io je da napok,,"
uzmc gradsku upravu II svoje ruke. U7. Veliko i Mal o vijee,
koji su nastali u drugoj polovini XI I. st .. stvo ren je II poetku
XIII. st. i tr<:i 05 no\" ni organ g rad ske uprave Senat. Taj
proces prijelaZa "lasti u ruk e patri<:ijata S\'ril.va se g. lZ9i :. ZI' .
z3tvaranj<:m V<:likog vijea. kojim st: lanstvo u Velik om vijc u
ogra n i avalo na Olle, koji su \I njemu zasjedali \I posl jednje
etiri godi ne. Sl"i pokuaji gradans \l'a i ostalih slo j e\"a. da srue
patricijat s vluti. propali su.
Poslije prikljuenja Hrvatske g. J 102. uga rski Sll viadari
proirili polje svoje ekspanzije prema jugu. Snaga IC ekspanzije
bila je I1vijek u zavisnosti od razvoja llnutr"nji h prilib. u
Ugarskoj, odn osno o d snag<: centraln<: vl ast i.
33i
336
- - - - --------- U XII.. il jo vik II XIII. ~t . proces irenja vdikog zcmljiJlOg posj~d; na raun kraljevskih fup.mija ka~ up:av~o
eko Ilo mskih jedinica. prae n pretvaranjem slobodnih ..IJud.' u
kmet ove. suh'ao jc ekonomski temelj kraljevskt vlasti I u ,sto
vrijeme za ohra\'3" borbu izmed" srednjega i n!cg plcms:va
(sen-;entes regis) i Telali\' no jakog sloja grad~klh s.lubc",.k~
(i ohagiones casui) i zemljine a ristokracije. U lOJ bor~l. ti kOJ.o~
Zlatna bula il. g. 1222 prC(islavija valnu prekrctOlcu. vehk,
zemljini posjed nije bio p otisnut. ali sc na ruevinama kraljev

skih upanija izdigla do dru ge poio,i ne X l\~ sl ..nova u~r.a vna
i sudbena organizacija plemike zupanije (universI tas n~bl l 1U~ ),
kojoj je srednje i nie plemstvo. uz pomo vladara: II.grad.!o

j aku uporihe za obra nu svojih int eresa. Proces slabIJen~~ kra ljevske vlaSIi iao je upored IO s primjenom s i~tema d~nacIJ.a. karakteristin im lObIikom ugarskog feudalizma JQ lOd nJegOVih p<:
etaka. a naroitQ s darivanjem itavih f.upanija , kada se PQkazuje
jaka t~ndencija k politikoj feudalizaciji. kojoj je ila \I prilug
i neprekidna bo rba u dinastiji Arpad Q\'il:a.
PrIOces feu dalo og drobljenja, koji je uz w ma ha uPQetku
XIV. st.. osi m 11 d rhvnom sreditu u Panons koj nizini. uustavljer: je u doba kralj e\'a An!uvinske dinasiije. Oslanjaj~i ~e
na ~redn je feudalne sIlOjeve i dijelIOm na graanstv o. kOJe. Je
U)!Tu!a\'ala {eudaln., anarhi ja. i primjenjujui nov e obhke
francuskog feuda lizma. koj e su prenijdi iz Napuljske kraljevine,
on; su slomili mo feudalnih dinaSIa i os tvar ili II znatnom rat
mjeru arsolutnu dast. P ri tOlne sc ni su oslanjali tIOl iko ~.a ned~
voljno razvijeno gradamt vo. kuliko na nQVU ari5l0 ~ra "J.II. ~oJu
s u st\'arali iz red ova sitnoga i srednjeg plemstva , vczl\'a1L za
sebe razli itim vezama feudalnog karakt era. Medut im. i no\'a
j e aristok racij a , novi slojcd. koji sn sc .s vreme.nom smje.njiv:1i.
pokazivala iste tend encije osamostaljenp. ~to Je dIO krap ~V .
st. oslalo. u krajnjoj l iniji. Qdlunom komponentom razvItka
II
Ugarske.
..
. ..
.
Prav ac ugarske ekspanzij e prema jugu bIO Je naJPTLJe usmje.
ren prema Bosni . a zatim prema Srhiji i B~garsko}. Uspjeh \I
Bos ni bi o je relativan: vrh Ql'na I'last ugarsk,h kraljeva. na~et .
nuta jo g. \138. s vremenQm je sla bila i mIOrala sc e.sto ucvr ui vati nOI.im orub nim po thva tima, a feudalna zav,snost od
ugarskih kraljeva mje mogla prekinuti S<lrnos!alni unutra!nji

ra~vit~k Bos ne. U S r.~ ij, i LL Bugarskoj , usim jaa nja pol ,tikog
utje.CiIJa na .neko vTLJeme, Ugarska nije mogla postii traj nije
LLsp~ehe .. U Isto s u (t o ba pokuhli ugarski kra ljev i bet veeg
uspj eha I proti ur u istonu Ga ticiju, a u s redin i X III. st. i preuzim.a nje ba1ti ne aLL ~trijskih Bahenbc:rgovaca. Ekspanzija U garsk~ ,mala je naji re razmjere u doba An!uvinaea. kada je.
oSlIn Balkanskog poluotoka. bila usm j erena i prema jugoistoku,
II r.umunjske zemlje, a diplomatskim sredstvima ona je utirala
s~bl ~utove pre~a Poljsk oj. Vrhu nac je u tIO doba pos ti gla krunisa nJe m L udovIka l. za poljskog kralja. koj i j e tako u\ladao
i rokim pojasom ~emalja od Ba \tikoga do Jadranskog mQra.
~~udalni . partik ular izam. koji je II Njemakoj zavladalO
posl 'Je neUSpjele bQrbe njema kih careva ta investituru. nije bio
svladan ni u doba uspona za vl ade prvih H o henstaufol'aca.
Usprkos tom e. ho sc ca rska vla5t proirivala prema istoku, a
ponekad obuhvatala i vel ike dij elIOve Italije. njez ina {>O(Iloga II
samoj Njem akoj postajala je S\'e manja i slabija. Razdavanjem
d~~vnih dobara u fcud radi momentanog predobivanja pojedl.~lh .feuda.laca za svoje pQ liti k e svrhe, carevi su trajn u sma_
nJlval , svoJe prihode , a time i ,,'oju poli ti ku mot. Oni su u
prvoj .polovi.ni X III. st. definitivno izgubili svojll regaina prava
II klOn st vo~voda .i po krajin skih knezo va . Ekonomska podloga
carske vlastI 05laJ. su sa mo po rod ini posjedi i porez koj; su
p laali dravni g ra dovi.
'
Kao logi ni zaklju a\.: toga razvi tka nastaje poslije 1250
.
IOterregnum. kada u Njemakoj njje bilo ope prjr,natog vlada~a . U to sc doba naj zad u v r,!;uje polotaj pokrajinskih kn e.
ZO\'a kao gospoda ra nezavisnih od bija kak ve cent ralne vlas ti.
koji su u stalnim meUSlO bn im ratuvima proirivali i zaokrui.
vali svoj PQsjed . a Ll isto vrijeme prisva jali s"a n ekada~ nja
prava k rune. Tako se Njemaka raspala u bezb rojne stva rn o
~amos~aln~ .politik e t~'orevi nc . kuje u doba interrcgnunw nije
ak m pTLvld no pove7,l\'al a nikak"" cen tral na vlast.
Kada su g. 1275 iz borom R udQlfa H a bsburi kog-.. Ki jemci
~nov~ d~~i1i. zajednikog vladara. polo!aj carske vlasti bio je
llltr~o Il~'IIJ~nJ~n novom Ilnutra!njom 5itl>acijom. Porodini je
poSJed b,o Jedma podloga cars ke "lasti. Stoga je Rudolf Habs-
339
burk;, umJe~to. horb~
bilo nemoguce
ItV~StI
hodnoj periodi, vie ili manje dvije vrste osnovnih tuins k ih

utjecaja: bizan tski u istoni m i juinim j ugoslave nskim zemljallI:!
i talijansko-njemaki. s novom madarskom varijantom, usjeve'
rozapadnim. uz mletaki u gradovima na Jad ranskom primorju.
Feuda lna ekonomika na~ih zemalja pokazuje. uzeta u cjelini. one osnovne c rte i razvojne clapc. koje karakteriziraji! pri.
vredni ra .. vi !:.k na Zapadu. ma da sc kod nas ne j al'ljaju tako
razl'ijeni ob lici. U prosje k u, poljoprivredna proizl'odnja u svim
svojim g ranama priblino odgo"ara visi ni one na Zapadu. Njezin se razl'itak i kod nas odvija u granicama feudalnih posjeda.
osnol'lIih ckonomskih jedinica zasnovanih na eksploataciji rad ne snage zalisnog seljatva. na kojima se razvija usporedo i seljaka obrtnika proizvodnja. Gradovi. koji sc javljaju kao iz raz
toga na IlreIka. Ile dostiu opi p ri vred ni nivo Zapada. ali kao
sredit;. ob rtn ike radinosti i trgovine vre istu ekonomsku i
drutvenu funkciju. od nosno utjeo na izmjenu struk ture feudalne ekonomike i dru!\'en ih odnosa u istom smje r u. Uz pri.
morske gra dol'c du cijele jad ranske obale. koji. osim nekih
novih. imaju duiu romans ko-bizantsku tradiciju. i bizantske
gradove. to su nastali na naem teritoriju u doba biza ntske
vlast i (Makedonija. Sr hi ja). javljaju sc i u unutra~ njosti , naj
vie II XI II . sl.. novi g radovi j trgovi kao privredna srediI ta.
Kod njihova su ~tvaranja u daljem razvoju, ali pri uvjetima via
stitoga unutranj eg raz\'itka, vanu ulogu igrali ludi do~eljeni
clementi ut. gradane ;t naih primorskih gradova. Ekonomski su
l1a j raz"ijenij i primorski gradovi povezani sa svojim bJilim, a
neki i daJ jim zalcdem. ma da jc znatan dio bio 5taloo ili privremeno poli ti ki odijeljen od njega M ed u njima sc istie naro
ito Dubrovnik. k oji po sl'ojoj trgovakoj i pomorskoj snazi ide
u red ralvijcn ijih gradova na Sredozemnom moru. Grado"i \I unuIr<lnjost i imaju manje "ie lo kalno znaenje. ali su i tu vafni ji
nek i gradovi. koji sc razvijaju kao rudllrski centri (Srbija. Bosna).
Obrtnika radinust. inae nejednako r azvijena . ima karak ter si ln e
proilvodnjc namijt:njene lokalnom lrli!!u. osim u Duhro,niku.
gdje neke granc proizvod nje prelaze te granice. Rudarska proizvodnja ima iri opseg i evropsku vdnos t (Srhija. Bosna. K ranjska i Koruka ). Osim lokalne unutranje lrgovine. razvij:! sc i
vanjska na bazi izvoza sirovina i \lvot.a istonih i za!wdnih
ovratak $tarih dravnih dobara, ~IO ~e

ta P \. tite velike snage. upra vio sve sV~Je
::t
:a~:buriki porodini
-r
posje? .u
l ~tQn~~
nal)OTe na \0, da Izgr

.'
i vladan IZ dmastljC
Z
.
'm pT1mJerom su pos,
Alpama. a !lJego\ I '"
XIV . XV st. ta oko slotmu goL uksemburgovaca. kOJI su u
.' I.
. 'kom ])rijesloiju. Prv i
nrma.
dina zamijenili Habshurgo\'ce na

od njih, H enrik
(~30S:13\~:v~:
YII.
Ccku koja postaje

~Sjeda ~ istoniIll po-
polazna l oka II 'zgradlYan~u nj d 'cm p odunavlju. Tako 5U se

.
kc d rhvc I u SN:: . IlJ ..
d,
k raJ"mama uJema
. goslavensk!'h naro.
d' l
'no i na lenionju JU
u susjedstvu, a JC oml
. k '
X IV i XV. sl. mnogo
{>Ojavilc: d vije nove polili.k~ SIle, . oJ~ su u
.
ut jecale na njihov polil1lkl r azvIta\;..
.. '
.
.. 'ko g razvitka jugoslavenskih na~
3. Di DOv"a linIj a hlstorll ~ 1"'
Drutve no -ekono msk I
roda od xn. d.O. sr~ine .XI~\st:s::~:~s;ih naroda u loj per~odi
i drulheno' llolltllkl ",,1;vltak J g
.. k pokazu,'e i razvIta\;'
.
b'" Ic tend enCIJe, oje
.' b'
poka zuje II svoJoJ ,tl IS
d 'tva Taj razvitak n'Jc 'o
zapadnocvropskoga fClldalnlo g
rll~ padniln niti istoga stupnja.
, . parale a n sa :ta
.
r
uglavnom \' remcns
.
bl stima privrednog;. l po I'
nije bio ni tak o . j~dno~ik ~ sV:":r\ i : isti. Zapadnoevropsko~
tikog ivo la, ali Je nJ~g?~ ~~ J . . ,. uIJ'eca,'i koji su (lolauh
"'OS .vis
,
razvitku pnbl'
I.UJU
' e bI p I
I pceevropskog
razv''tka
e udvap.Ju .lIlO Q{ o
.
e
"
s te sirane. a l ga ~
..
r , k- ,., ' I)ecifi~nc c rle. kOJe su s
, k tcca,. sa SOR
niislolaopluJ
.
"a~e
.,
n
liu
i
kOJc
su
naJJ
.
.'
k
,
k.1
-da raz"itak mJc tc 010
r;.zvile na \' Ias , OI
'h 'ugoslavcn! \ \ narv
. .
Ni ko( I sam' J ,
I llnl
' 'Ilecifinim obl.c.ma.
d n:ovecuraznol
"
paralelno
1 Je no' n ,
m'eru postavljen,
vc
T emelji takvu razvitku II ~natnomtoSIl~ ~~:v~u utjecali i posebni
u ranofeudalnoj periodi, ~ ~.s~1 u.
slavenskih naroda u doba
his torijski uvjeti kod 10'OJ.e 11111 .Jr~~Oosti ko,'e su nastale za vriSlJn specI. !Ln
. ma su "alne i rat'
I' e.
ranijenog r eu d a rzm:!
I
.'
k
.
tr' n,'e" razvIt a, VC"
.
? '.h
.
. Ti se poka:ulJII u usva
,'cllle d:ul,t oga unu ,I
. 'I
" " S I utJccap.
I ..
kojc su l)fo.uS e ZOW
"
"h
prila,odivanju vashtlm
h' dih obhka ilJI ovu
anju izgra d cm. u
. I d 'h oblika putem nep o
...
T ' ! "c u namclanJu Ul
"potrebama I . JO \ 1 , '
o'edinim oblastima. odnosno u nJI'
srcdne politike "last. nad. p J d.h d' 'a U torne strUKtura
..
.
ra~vltak. tu I
r al .
.
hovu uklju eIV anju u
.
k'l
d pokazuje kao. u pret
feudalnog dru~t va jugoslavens, l naro:!
.
'o,
341
340
ob rtnik i h i drugih proizvoda. Uz neposredne veze s tudirn:ima
na domacem tr!i!tu najvaniju posredniku ulogu II trgovini sa

Zapadom imaju uglavnom na; primorski gradov i, all kojih je
naj ratgranatijt trgovake "c~e imao Dubrovnik. U loj su trgo:
vini naroito primijenjene i neke nove forme trgovakoga l
n ovanog poslovanja, koje su sc raZIile na Zapadu.
R obno-nOI'ana privreda. koja sc i rila u vrijeme loga
privrednog napre tka, nije podigla. osim II primorskim gra~o

vima, ont ii roke razmjere. koji su se razvili na Zapadu . pa msu
u~lijedi!e, uzevi openito, ni tak o izrazite dru~tveno-potitikc p.osl j edice, a oi II podjednakom razmjeru \I svim jugoslavcnskml
zemljama. U slovensk im ohlastima. II granicama Njemakog carsIva. fe udalni alodijal je nesta o ili $e jako smanjio , a n ov ana
renta je postepeoo prevladala. U manjem sc opsegu taj proc(';l;
razvijao i u Hrvatskoj. Ul ~natno ol!"ranienj~ rabo ta i .nal.uralnih podava nja. U Srbiji j~ pak uz neke oblih nov a nl l, l naturalnih pod:wanja I'o$lojala tak o.:!er radna r~nta. ho pretpostavlja i odr1.anje feudaln og alotli j ala. II takve su ~rilike i.lI.Makednniji u granica m a drave Nemanjia. u kojOj su se I mae
odrali poneki oblici podavanja iHl.'llijeenih od Bizanta. a po
svoj prilici i II Bosni. Na teritoriju J)rimorskih S'ra(~ ova r .. zvili
su se ko lonauki odnosi . Graanstv o je 1.natno zaO$la131 0 u svom
ralYoju osim u primorskim gradovima. lako su II poe tku gradskog
iYota prdcinu ulogu u obrtu. Il rudarsh'll i naroi t o II "anjskoj
trgovini imali tudinei. ipak sc s vremenom ralvio i doma i grad anski sloj. koji je stalno j abo. Taj je proces bio tek u svome
razvoju. pa sc gradanstvo. bcz jake ekonomske podloge. nij~ u toj
periodi razvilo u onu dr\ltv~n,,-politikll snagu i aktivnoga pol itikog imbenika u borbi protil' fe udalizma. kao to je 1.0 ~i.lo ~a
Zapadu. Njegov ]lololaj u feudalno-drutvenoj struktuTI ilije biO
jednak u S"im naim zemljama. Najrazvijenije oblike gradske
a utonomi je, po tipu talijanske komune. imali su primorski gradovi. U slo\,enskim zeml j ama i u Hn'atsk oj ra1.yi1a se puna
upravna i sudska autonomija. II II drav.i Ke".'an).' a: pa s~a
kako i u Bosni. Oila j c bila lnatno ograniena l ilije JOs dob,la
svoj izg radeni obli k. Ali bez ob zira nn tc ra~li ke i na ill~~n.icu.
da sc graanstvo jo nije bilo izgradilo ka~ st aid. ~ OJI Ima
svoje politik i odredeno mjesto u feudalno j dr!avnoJ slruk-
342
turi. odnosno na dravnim staldkim skuptinama. takve su se

tendencije. u vecm ili manjcm rU1.Injeru prema pojedinim 7.emljama. nalazi le u saJllom raz,itku. Stoga sve tc promjene II drustveno-ekonomskom razvitku nisu jo! dobile ta ko rmwi;en oblik.
da bi bi tno utjecale na odnos cent ra lne vlasti i feudalnih snaga.
ni izmijenile str uktu ru dravne i feudalne organizacije u pravc u
dravne centraliucije.
Druhl"eno-ekonomski razvitak. i uza sv!:: razlike. ipak se
kree po zajednik oj razvojnoj liniji. Medutim. politiki polofaj
i razvitak jugosl:lI' enskih naroda u toj periodi pokazuje mnoge>
vee ra7.like. One vecinom proistje u it situacije stv"rene za
"rijeme i pri kraju ranofeudalne periode. Slovenske zemlje
ostaju i u toj periodi u granicama njemakoga drutveno-c k\!nomskog i p\!litikog razvitka: njema ka kolonizac ija i l!Oetak
uvr.l;';;,anja H absburgovaca s,,!avaju slovenski etnik i teritorij.
a na preostalom slo,'e nskom tlu pojaa,' aju njema ki utjeuj.
Makedon ija, poslije duge periode hiz(lIl\ske "lasti, od kraja XIII.
st. ulazi II sastav srps ke ddave. ime jc prekinut proces greciucije. i postaje aktivan imbenik u ra7.vit k u drave Nemanji a.
Hn'atska je u dr:lI'lluj zaj~dnici s Ugarskom izgubila Il eke v~ine
clemente svuje prija~nje neZ~l'i Sllosti, ali sc II tome sklopu odrial,!
k.au poseb na J>ulit i~ ka jedinica s nekim bitnim obiljejima svoje
dravnosti i as jae as slabije bila ,'ezana za Ugarsku. a ponek.ad ostvari"ala i prernoan polo!aj II drlavj (doha Brihi rskih
knezova). Bosna se izgraduje u ilOVU drlal'nu tvorel'i nu. u koioj
uz veu ili mallju zavisnost od Ugarske. ipak prelde proces ~a
mostalnoga unutra njeg razvitka u znaku stalno/t" uspona do pred
kraj XI V. sl.. izraen naroito i u iroj teritorijalnOj ekspanziii .
Srh ija jedina od juguslavenskih zemalja uiva u toj perio di PUl'U!
nezavisnost i dolivljuje najvei uspon. Posl ije osloboden;a od
bizantske prem oi na kraj u XII. st.. "n:1 zapoinje teritorijalnu
ekspanziju, koja se II Dusanovo doba $Vr53"a ostl'arcnjem srpske
premoi na Balkanskom poluotoku.
4. Prodor Tu raka na Balka ns ki po luoto k i otpor j ugosla ve ns kih n a roda protiv njillu vib osvaj anj a. _ Od druge polo"ine
X I V. st. nastaje preukret II medunarod nom poloaju jugoslavenskih naroda. Urnj ...!to oslablj e nog B iza nta i Bugars ke. na
,
343
I
I
istoku sc javljOl nov imbenik - Osmansk i Tu rci, koji pokazuju

'iroke prete nzije na h,llkanskc zemlje. pa se hi storija jusosI ...
"cnskih naroda II toj periodi odv ija sva II znaku borbe prut;\'
tih lurskih Idnji. Ta i~mjcna situacije: na isto ku uzrol;.0\31;o
je i neke promjene: na zapadu i sjeveru: pojaani priti~ak
Venecije: na gradove na zctskoj i dalmatinskoj o bali. a Ugarske
na Bosnu i Srbiju: osim toga. na slovenskom llu. ~ametak moi
Habsburgo,' aca. koji cc II doba turske navale na srednju Ev ropu
biti temelj za u,ara.nje driave Habsburgo,aca. koja lx: obuhvatili znatno prostranije ohlasti naseljene jugoslavenskim
narodima.
Najvafniji imb enik
II
loj periodi historije jugoslavenskih
naroda su Osmanski Turci. Oni su dio T uraka Oguza iz zapadnog Turkesta na , koji su u sredini Xl. sl. pod vods tvom dina stije
Se1d"ka osvojili najprije I ran i Ira k, a zatim proirili svoj u
vlast na d najveim dijelom Male Azije i na d Sirijom. It tc se
pros trane driavc. koja se ve pri kraju XL i na pol:etk'J X II . st.
raspala na vie di jelova. izdvojio Jk onijski sulta na t (ili sultanat
R um ). koji je obuhvatio najveCi dio i\na,]olije. Za vrijeme dva
stoljea ikonijski su sultan i ;irili svoju vlut prema istoku. a
zatim. u doba slabljenja Bizanta poslije 1204. sufivali stalno pre(,Male bizantske posjede u fI.Jaloj Aziji. tak o da se na kraju X II I.
st. n ajvei dio Male Azije nalaz io u njihov im ruka ma.
U dva stoljea i pu svoje historije ll:1. terit oriju s jakim
starim kulturn im tradicijama dofi"jeli su Seldud znatan dru ltveno-ekonom ski i k ulturni napredak. Feudalni odnosi. kojih
7.ametak ide jo u do ba njihove seobe, razv ili su se na novom
tlu I)od jakim utjecajem irans ko-araps kog nas l ijea s ne ki m
bizantskim i 7.apadnoevropskim elementima, ma da lU se sauvali ind:;; ostad rodovsko-plemenskog ureenja. Karakteristine su c rte seld u k og~ feudalnog poretka: voj ni k o lenutimar , koje se pretvar a u nasljed no dobro. premo krup nih feu da1aca i vazalski odnos sitnih feudalaca prcma krupnim>!.
Slabljenje maloazijske seldfuke dr!ave poinje ud najezde
M", ngola, koja je i nju zahvatila. a po izumiranju lkonijske
dinas tije, oko g. 1300, nastaje jaanje krupnih feudalaca i ru padanje drave na desetak samos talnih bejluka. Bejluk emin,
Osmana (po njemu ime Osmanski Turci ), koji je obuhva tao sje-
344
ver~zapa dn.i dio s ta re ~rigije. na gran ic i bi za nt skih posjeda. po~taJe te melj za stvara nj e nov<: cen traln e "lasti i os manske ddave.
Os lanjaj ui se u l>Tvom redu na si tne (eu dake , Osmanol'a dinasti j a o kuplja pod svoju " last neke dijelo"" prijainje seldu ke
drfave, a za tim po inje osvaja nje posljednjih bizantskih maloazi~skih posjeda. God. 1326 pada Brusa pod njihovu vlast j postaJe osma ns kom pri jestolni~om, a u.\koro zatim Nikeia i Niko_
m edija. U doba gradanskih rat ova u Bizantu, Ul S~lduke iz
drugih emirata, sudjel uju u borha ma na balk ansko m tlu i Osmanski T urci kao na j amn iki odredi h 'a na Kantakuuna. Uskoro,
osvajanjem tvrdava Cimpe ( 1352) i Galipolje (1354) oni za korauju na Balka nski poluotok i stl'araju upori!!e 13 svoje dalje
prodiranj e.
Tako za poela, turska osvajan ja u Evropi tck u u etapama. sistema uki pri premanima. zaustavlje na samo na neko ''rijeme
zbog poraza. koji Su T ur~i pretrpjeli 1402 kod Angore, i unutra nje krize, koja j e II to vrijeme izbila. Od sredine X IV. do treeg
decenija XVI. st. T urci su po ko rili wc balkanske zemlje i prudrli
U srednju E vropu. Za turska su osvaja nja k arak teristine cr te.
koje pokazuj u kako su oni iskoriiv a1i unutra nje slab osti balka nskih zemal ja, naroit o njihovu feudalnu razdrobljenon: postepeno osvajali jednu zemlju ili jedn u o bl ast za drugom. pr imjen jivali sistem priznavanja tu rs ke vrh ov ne vlas ti kao prip remne
eta pe za def in iti vno poko re nje. razarali privrednu podlogu pojedin ih l.ema lja pljakdkim pohodima svoji h posebnih odreda .
is k oriivali i izatil'ali unutra'nje su kobe: feudalaea i predobil'ali
iz njihovih redol'a sa veznike obea\'a njem l inih povlastica. uSla n? I'lj ivali krane spahije, predo bivali pojedine slo.jevl'; stanOI 'm AII'a, ugla vnom stoarske grupe, za voj n u slubu u posebnim
p OI.no. nim o.dredima. agitira1i kod selja ka -kmetova povoljnijim
~"J~t'm~ pod turskim feudalnim siste;mom ili ustrail'al i ]I\l5tQsenjem lodvodenJem II ropstvo..
Upo redo s osvaja njima izgraivao se i osmanski feudalni
sis tem i driavna o rganizacija. Osmanski se feudalni sis tem raz~'io i7. ~eldul:k og naslijeda usred os"ajanja balkanskih zemalja
l pod Jakim utjeca jem bizantsko-slavenskih ohlika. OSnO\"ll3 je
t~ mlencija njegova razvi tk a - stva ra nje sitnoga feuda lnof P(OSjeda kao podloge. na koju bi se oslQnila centralna vlast, i UI"O-
345
d~~je. vazalni~ odnosa samo prema sultanu. U prvo Vrijeme

U~IV~JU rel~tlvnu. s~mos ta lnost vBi vojni starjdine. dijelom
p~r?e:klom 11 emi rsk ih pororlica. koji su raspolagali veim posJedima mulkovno_feudalnog karaktera. Ali sc s vremenom suii~ala.i nji~o\.a ~'I~st i opseg i karakter njihovih posjeda. Prel eZ~1l Je oblik. vOJ.nlko leno (tima r , zatim opsegom veti zeam-:::t).
uVje tno na$lJed lJ1 feudalni posjed vezan ta obavuu vojne
slul.be. Na tom se temelju ve na kraju XIV. st. 1>0$li1(1\"a i jaanJe centralne vlas ti, koju privremeno prekida unutra!nja kriza
~poetka XV. stolje u . Medutim, laj sc proces nastavlja u XV.
I ll. poetku XV!. st.. kada timarski sistem dobiva svoj l.avr!ni
obbk.
Sirenje turske vlasti u Maloj Aziji i na Balkanskom poluotoku ugrozilo je jake pozicije. koje je Venecija imala na Istoku.
Zatvaranje tj esnaca za njezinu trgovinu i gubi tak veine posjeda na Egejskim otocima i na grkoj obali ona je pokulaJa da
nadoknadi zauzimanjem Cipra i pojaa njem trgovakih veza s
Aleksandrijom i pristanitima u Siriji. Osim loga naknadu je
tr~i!la i na. isto n im obalama .J .. dranskog mora. l skori;ujui
te~kt. polobj na Balkanskom pol uotoku, ona je osvoji!:1 neka
upo~,.ta na alb~nskoj i ,.etskoj obali. un utranji sukobi u UgarskOJ t Hn'a15koJ omogutili su joj da tavlada otocima i gradovima
u..Dalmacij!. a pris"ojila je USlo i teritorij Akvilejske patrijari'Je. U tOJ periodi. oS\'ajanjem svoga i ireg zaleda. Venecija
postaje i jedna od vei\' kopnenih sila u Italiji i ulazi sve viie
u dugotrajn e talijanske sukobe. Turska osvajanja na Balkanskom poluotoku zahl'atila su pri kraju XV. i u poetku XVI. st.
i jetlan dio njninih posjeda na dalmati nskoj obali. ali je onu
ipak vie od tri stolje .. i po ddala u svom posjedu ,l(otOl'O sve
o~k e i najva~nije gradove na istonoj obali .Jadranskog mora.
Na hl Oku su gubici mnogo vei: pad Sirije i Egipta I>od tursku
vlast zadali su tdak udarac m letakoj istonoj trgovini u doba.
kada je Venecija ulagala napore da svlada krizu. II koju je zapala zbog l.ortugal sKog otkria pomorskog puta u lodi ju.
Drutvene i politikc promj e n ~. koje su se vrile u Ug .. rskoj
r.a vrijeme An~.llvinske dinastij~. svravaju se u doba kralja
2:igmunda. koj i je zbog stalne odsu tnosti iz zemlje prepustio ovu
SamOj sebi. Tako se staldko uredenje dokraja izgradilo. a prc346
mIX' aristok racije znat no uvrstila. Vladanje Matijaa Korvina u

drugoj polovini XV . st., ma koliko joj bilo ne:\,odnoljivo. nije
je osjetljivije oslabilo, pogotovo Ile u njezinu materijalnom bogatstvu. T ako je Ugarska II Jloe t ku XVI. st.. kada je vanjska
opasnost za nju bila tea, bila na najbolje m putu da se raspadne.
U takvim je prili kama eksploatacija kmetova postajala
j aa. Tendencija priveziva nja seljaka za zeDllju i poveavanja .
\IZ feudalna I>odavanja. i drlavnih poreza. naroito ratnih. nailazila je od trideseti h godi na XV. st. na otpo r seljaka. koj i dos ti e
svoj vrhunac g. 1514 u ustanku Jurja Dozse. To je otpornu snagu
zemlje. neposredn o pred najezdu Tllraka. jo vie oslabi lu.
A upra,o je ta opasnost postala od sredine XV. st. ivo tn o
pitanje ne samo za neposredno ugroene zemlje na Balk .. nskom
poluotoku. nego i za samu Ugarsku. Medutim. ona nije pokazala pravog rJZumije\'a nja za tu opas nos t. Propast Srbije i Uosne
ona nijt mog la sprije i ti. iako je njezin utjecaj u njima bio tada
jai n-cgo ikada prije: ona se zadovoljila da orga nizira vojnikll
obranu. kojom je u obliku Krajina trebala da osigura granicu na
jugll i jugoistoku. ;I glav nu je [lanju obratila prema zapadu.
Ve due vremena javljale su se na razl iite nailIe tdnje.
da se ckt i alpins ke zemlje ujed ine s ugarsko-hrvatskima u
jednu politiku zajednicu. Prito m nije imala odlunu \'dnost
samo porodina politika puje dinih vladara. Kako je u XV. 51.
opasnost od nasilja i teri torijalnog lirenja T uraka rasla., tc su
tduje primale sve odrede nijc oblike i sve su ,ik nametale konkretno rjeenje. Habsburgovci su im .. li II tome naj vie nade na
us pjeh. jer je iza njih stajao vojniki i novani rezervoar earu,a.
Ve prije "ego to je posljednji J agdovit na ugarsko -hrvatskom
prijestolju poginuo na Mohakom polju 1526. njegove su zemlje
ustvari ve ulazile u sklop babsburkih zemalja. hbor Habsbu rgO\'aea za ugarske i hrvatske kralje" e 1526-27 samo je ozakonio
jednu gotovu historijsku io jenicu.
Budu i da je od kraja XIII. sI. njcmaka drava bila stvar no podijeljena u bC1.brojne vec ili manje gotovo samos taln ~
politike: jedinice, koj e so tek (ormaino ujedinjavali dra"ni
sabor, kolegij knezova - izbornika (ddinitivno utvren Zlatoom
bulom (356) i od njih birani Iljem .. ki kraljevi (iz dinastije
Luksemburg-ovaca 1346-143i, iz di nast ije Habsburgo,aca od
34i
, "
,-
,
,
H Si do kraja canIva 1806), njemaka drl,,"a kao cjdi na nije

vie mogla da utjee na razvitak jugoslavenskih naroda. PrijaJnju ul ogu njemake dr!ave k~~ ~jelin~. prcuz~ li ~" II prv~m
redu Habsburgovci. koji su polauh IZ SVOJih p<)sjeda II istonim
Alpama pa ih smmjenom politikom !iriH uZ Rajn" i u.:'-I?ama
i do kraja XV. st. udruili II svojim rukama gotovo clJeh slovenski teritorij a 1526 baJtinili i teku i Ugars ku s Hrvatskom.
koli ko ih nisu' upravo u to doba pokorili Turci. Budui da je
sporedna linija Habsburgovaca na po~ ~ku XVI.. st. enidbom
zavladala i u SI)aniji sa njezini m kolOniJama, u1,dlgla sc la porodica u to doba nesumnjivo na prvo mjesto u Evropi.
U doba, kada kraljel'ska vlast nije vie predstav\j~la ~)il,o
kakvo og ra nienje za politiku pokrajinskih knezova , ~~Javl~uJe
sc nova ograda s dnlge st rane: na temelju tendenCija.. nl .eg
plemstva, koje sc od Xl." .. ~t. dalje yovcz~je. s. pokrajIllski:
knezovima rad i osamostalJenj:l od vlasll ostalih Jaih feudalaca
pok rajin i. formiraju se u XIV. i XV . st. pokrajinske s.tal dke
skup tine, koje odluuju nepos red no dodu~e sa.~o. o no,' ,.~ p~
rezi ma, a posrednim putem ipak i o opoJ polltle~ pok.r~JI~ sklh
kn e)l;ova. Budu i da je naim e nova najamnika VOjska 11.lskll'ala
mn ogo veta financijska sredstva od prija~nje viteke, za ~I'e
ratne pohode bili su potrebni i novi prihodi " ob~iku .,anredmh4
poreza. Za politiku pokrajinsk~h kn~zova postaJ.~ zb~g t?ga s.v.e
valniji i ra zvi tak gradova, kOJi su pk Izvor nJIhOVih fl1lan clj"
skih prihoda, a i jak o$lonac nol'e novan~ privr.ede. po.elloge
najamnik e vojske uope . Glavni teret u vezI S nOI' lm razl'ltkom
pada prirodno na leda seljaka i u drugoj polovini XV. it. brzo
pogodava njihov poloiaj.
. '
Drutl'eno-ekonoms ki i poli t iki razvitak l',goslavensluh naroda od druge polov ine XIV. do poetka XVI. st. odvijao .se
usred dugotrajnih borba s Turcima i estih ratnill pustoenp"
koja '" sc s napredovanjem tunkih osvajanja pn:nosil.a postepcno s juga na sjever. i)l; jedne obla:l~ u drugu. I~.od tnn .okolnostima nij e mogla biti rijdena vlastitom unutraJIl J,m raZVitkom
kr iza feudalne ddave uzrokovana poremeajem od no sa snaga
i7,rncdu centralne viiist; i kru pnih feudalael! i neran-ij en o!i u novih drutvenih snaga. na koje bi se cen tralna vlast mogla osl~
niti, a koja se kod pojedinih jugoslavenskih na roda produblp-
348
vala upravo u doba neposrednoga turskog ugrola\' anja (najpr ije

Srbija, zatim Bosna, pa II blaoj formi Hrvatska ). llatni su do
gada ji ometal i ili usporavali privredni ruvitak. pojaavali feudalnu rasparcanost i unu tranje feudalne borbe i naposljetku
r37.bijali ekonomsku podlogu za svaku e,'enlualnu un utrajnj"
obnovu. U najveem dijel u j ugoslavenskih zemal ja elemen ti
drutveno-ekonomskog ra)l;vitka k arakteristi n i za doba razvijenog feudalizma nisu u tim prilikama dosligli s,-oj puni normalni razvita k . kao to je to bil o na Zapadu. vec su na jzad
bili prekinuti lurs kim osvajanjima. II u os talom su dijelu bili
vie ili manje usporeni. Tom su razvoju pridonijela. ali II znatno
manjem ra7.mjeru, 1 mle t aka OS"aJanJa na istonoj obali
J ad rana.
Ipak, taj sc proces vrio u dugo m vremens kom razmaku.
u etapama i s relativnim prekidima. pa su se njegovi opi rezultati pokazali lek u krajnjoj tiniji. U medul'remenu , l: mnogim
oblastima druslveno-eko nomskog livola i dalje sc nastavlja
prije zapotti razvoj i dostiu se razvijeniji oblici. iako ~e na
drugom polju osjea neki 2astoj. Poljoprivreda je u cjdi ni
nazadovala, ne po svojoj formi i teh nici obr.. divanja. ve po
opsegu proi7.vo<inje. jer je bila najvi ie itlofena ramim pustoenjima i lefe sc u tim pril ikama oporavljala. Gradska pri\'f('d a
naprotiv pokazuje napreda k, koji sc ogleda i Ilporastll grado"a
.. k i u ugrofenim obiM tim:!. Od primorskih gradova najznaa jniji je napredak postigao Dubrovnik, koj i sc u toj periodi
razvija o i kao va no sredite obrtnike proizvodnje. Ii kome se
j avljaju i kapitalistiki oblici mallufakture. Podvrgavanje pa k
veceg dijda ostalih primorskih gradova "lasti i trgo"akim interesima Venecije. osim injeni ce. Uo su time bili poli t iki ras: avljeni od sl'og.. zalcda, obiljeuje i poetak njihova ekonomskog
zastoja. a u isto vrijeme je to koilo i pri v redni raz"ilak zaleda. Rudarska proizvodnja u tom razdo bl ju dostie svoj najvei
opseg n aroi t o u Srhiji. a "anjska trgO"ina, iako !,onekad prekidana, brzo j e obnavljala svoje iroke ra7.mjerc.
Zastoj i dezorganiza eija poljoprivre<ie najtee sc u prvo
vrijeme pogadaH seljatvo, ali osim novih ra lnih poreza i
rabota. forme njegovih obaveza ostaju uglavnom iste. Novana
je renta potpuno prevladala u slol'en skim oblastima. KOJ e su od
349
propast. U Hrvatskoj na jugu od Velebi ta, ka o i u Uga rskoj.

~n~tra nje se ~?rbe. s mj enjuju s borbama protiv T uraka. pri
?Jlma se sa su.zlv~nJ em drbvno g teritorija sredi te prenosi na
sJe~e r,. u. s rednJo"Jekovnu Slavoniju. Borba izmed u &rofo"a
CelJsklh I Habsbur~?v ac<l na slo" enskom tlu sv rava sc pobjedom
H absburgo,aca. kOJI oko g. t500 obuhvataj u pod svojom v\a!u
go toV? sve slo"enske pokrajine. U doba prodiranja Turaka u
sred nJ~ E\'ropu njihov; posjedi postaju jezgra nove dravne
~vorevlOe - Austrije. kojoj sc izborom Ferdinanda za hrvatskog
I ~gankog kral ja pri kl j u uju i ostaci ugarsko.hrvatske driave,
pTI emu .Hrva.tska. i dalje zadrhva stanovita obiljdja svoje
drfavnosl!. JedinO Je Dubrov nik odolio svim tekoama i od r ao
unutranju samostalnost i pod vrhovno m vla u T urske. Turska
os,aja nj.a, 5 t~'aranje Austrije i i re nje mletaae vlasti na J adran"
skom primorju usta"ili su jak peat na daJji povijesni razvit ak
jugoslavenskih naToda.
svih bilc najmanje pogodene ne])OSTt'd nim turskim pustoenjima.

il u ostalima nisu nastupile bitne promj ene. S daljim razvitkom
robno-novan", pri\'rerle sve vile jaa domai , radanski elemena t i njegova uloga II privrednoj djelatnos ti. ma da SIl trgovci
tudinci jo tadrfali svoje
znaenje. JX,
sh'arnog-a
politik og jz-
raza gradanski stald ne dolati ni u loj periodi. iako je on j edan

od elemenata. na koje sc o~la n ja povremeno ja~a nje cen tralne
vlasti. T c Su se tem/endje javljale u XV. Sl. i II Srbiji (do ba
Stefana La1.3revia) i u Hrvatskoj (doba Mat ijaa Korvina). ali
bez trajnih rcrultata. kakvi su sc rokauH samo II slovenskim
oblastima. dodu!e u ulim granicama IKl krajin:.
Ipak. taj napredak vic poka zu je tendencije razvitka i mogunosti, koje su se skrivale u toj prelaznoj periodi. nego ,et
svladanu i prcbrodenu unutrll';nju k rizu. Osnovni razl(.,t:. ho jc
ta kriza II najveem dijelu jugoslavenskih zemaljll o$tala otvo
rena i zatim se stalno produbljivala. bijae vanjskopolit i ki
momena t - turska opasno~t. koja sc upravo tada poja,'ila. A
borba protiv turskih osvajanja vodila se u nio tekim prilikama.
Uporedo s njom idu unutra nji feudalni sukobi. rasp<lravan je
feud<llnih dra va i pokuaj stva ranja no,'ih manjih reudalnih
horevina. borbe za teritorijalna proii renja, proilIjevi Venecije
i Ugarske za dijelom nas1ijtda drava u opadanju (Bos na. Srhija.
utaj. i najzar! \Ivl a enje Turaka u do mafe unutranje sukobe
i Sivaranje proturs kih stra naka.
S naglim teritorijalnim proJirenjem Srbije jaaju krupni
feudaki. a ve neposredno poslije Dubnovr smrti sl abi centralna
vlast i nastaje feudalno drobljenje dr!av e. Prve na udaru. makedonske oblasti posli je kratkotrajnog osamostaljenja ve do
krllja XIV. st. padaju pod tursku vlasL Puslije neuspjelog otpora protiv pr"e turske najezde Srpska despotovina sc jo sedam
decenija odria ..a pod vrhovnom vlalu Turske. a zatim Ugarske. da poslije gubitka vlastitog teritorija prenese pri kraju
XV. i n<l poetku XV I. st. otpo r na teritorij june Uj!:"ars ke.
Zeta se kao samostalna drla"3 odrfala u borbi proti" Turaka
i Venecije do pred kraj XV. stolje~a. Boma je svoj uspon dosti
g b u drugoj polo"ini XIV. st.. ali je i kod nje teri torijalno proirenje donijelo izrazitu nadmo krupni h feudalaea i fcudalnu
ra~drobljeno5t. koja u sredini XV. st. u7.rokuje njezin u konan u
350
351
- - ~~----
1
I
I
I
X. !'OGLAVLJE
SRPSKE FEUDALNE DRAVE I MAK EDONIJ A

OD SREDINE xn. STOLJECA DO PROPASTI
A . Srbij;, i Makedonija od sr edin e X II. do $rcdine XIV.
s to lj ea
I. Ja a nj e i ekspan i<ija 5rpsh
fc udaloc dday!:. Uv Tle njc

feuda lnog pOTcIka i d ria vnc nezavisnosti. - NaQri cara Manuela
Komm::na. da slomi otpor Rdkc i da jc odrli pod vlau Bizanta,
bili su ul.fokom, da jc on "bacio velikog J:upana Desu (o. 11(;8) i
postavio za njegova nasljed n ika Tihomira. sina Zavide. ina~ nepoznatog l ana srpske d inas tije. Braa Tiho m irOllil d:iala 5U II
isto vrijeme pojedine oblasti srpske drbyc. T ako jc ; najmlai

med u njima. Stefan Nemanja. upravlj ao istonim krajevi ma
(Ibar. Topl ica. Rasina 'j _Re ke_') i nekom prili kom u5Io dobio
od cara Manuela i Duhoku (o ko Leskovca ). Ali T ihomir nije
dugo ostao tla "lasli; Nemanja ga j e uskoro (o. 1170) zbaeio i
proglasio tie velikim upanom. Ka ko je naslao taj prevra t. ne
Inole se utnditi . Nemanjin sin i biogra f, Stefa n P r"o,jen3.ni,
prikazuje stva ri sasvim prist rano; podizanjem manastira II Topliei ( Uogor odiina i sv. Nikole kod Kuru m lije), Kemanja izazi" a za"ist i mrl.nju svoje bra te, koja ga dozivaju k sebi i bacaju
u tamni cu: osloboden udom 5V. D o rda. progoni bracu i preuzima vlut. Progna ni veliki lupa n stavio $e pod uhitu Bizanta
, Nije i"! 10&>0 u(vrde'!o. ~di<: .u ot naluil. te. _ReI o. !'omi !ljal~ .~
na k~aj oko Alehin~a. na dolonv -Pil!'" relt . de~~ rTl.lob ~O{'hC1;. I naJne
na h aj 'jev.mo od J..c,epca "ko R,barske banJ~ I \ el,ka, S,OJ e,....."" prem.<
Otmi",. za k"ji narod i do.n.u upou.blju. nUn' Reke.
353
-i
pomou
bizantske vojske pokuao da natrag do bi je izgubijeM
prijestolje. Ali na Kosovu. kod sela Pantina, Nemanja j e potukao

neprijatelja i tak o sc od riao na vlasti. T om je prili kom iZJ:"ubio
tivot i jedan brat Nema n;;n. vjerojatno Tihomir, il. druga dva
brata, Stracimir i Mi roslav, koj i su u poc::tku bilj 1.1 neprijateljstvu, njim. pokorili su mu sc. Svak i je od njih imao posebnu
oblast. kojom j C': upra,-ljan. i oni se poslije spominju bo prisni
suradnici Nemani;n;. Oblast kn eza. Stra cimira nije blie poznala.

Kako sc njemu pri])isujc podiunjc mon.vlkog manastira G radl;a.
danas crkv e II Caku, uzima se. da je upra,-Ijno krajem oko Zapadne Morave. Kn ez M iroslav j e upravljao Zabumljcm i igran
,-alnu ulogu u Primorju. naroi t o u odnosima prema Dubrovniku
i Splitu. Imao je veza i s I~osnom i bio oenjen sestrom bana Kulina. Osim Zahumlja M iro~lav je drao svakak o i jedan dio Polimi ja. On je u dan anjem Bijelom Polju podigao manast ir
apos tola Petra i Pavla i obdario ga posjedima.
Neprijateljs tvo s Bizantom , ~ t o ga je izazvao dolazak Stefana
Nemanje na vlast. nije donijelo Srbiji Iwtpuno oslobodenje. Bizan t se tada nalazio u tekom suk ubu s Ve necijum. koji je nastao
zbog tdnje Manuela Kom nena. da ukine privilegirani polotaj
mldatkih trgovaca u u utvu. Nemanja je stupio u savez s Republikom i poeo napadati bizanl.$kc gradove na j a dran~ k om
primorj u, u prvom redu Kotor. S druge je strane nas tojao da se
osloni na Ug arsk u i Njemaku. Ali je: Manuel Komnen ubrzo
uspio da ovlada situacijom. Na ugarsko je prijeSlOIje doveo svoga
tienika Belu III., a pohod Mlebma na otoke: Egejskog mora
bi o je osujeen pojavom kuge u njihovo j vojsci. Manuel je tada
mogao da $e okrene: proti, Srba. Nemanja sc povukao II planinc. ali je ubrzo uvidio, da je: otpor uzal udan pa je do!ao u
gr k i logor. da sc preda. Car Manue! ga zad ra i odvede sa
sobom u Ca rigrad (11 72). Ke:manja je ipak uspio da ostane i
dalje veli kim lupa nom u Ra~koj. Medu obvezama, koje je primio.
bila je i ta, da svojom vojskom pomae Bizant u rato vima; Sr l~a
je bilo II bizantskoj vojsci, kada je Manuel Komnen pretrp")
tdak poraz u Mal oj A ziji kod Miriokefalona u sukobu sa Sei
d ueima (I I 76).
Vie uspjeha u naporima za oslobodenje Srbije od Bizanta
imao jt Nemanja tek po~ 1ije sm~t i M a nuela Komnena (1 180)_
354
kada je u Bizantu nutalo rasul o zbog unutranjih trzavica. Ne manja je s braom energino iskoristio prue nu pri liku. da zau\'i)ek ..oslobodi Sr bij\l od grtke vlasti i znatno pro iri n j ez in
terltOTlJ. U savezu s Ugars kom (118.3) opus toio je bizantske
o blasti is t on o od Srbije oko Nia. gornjeg Timoka iSredeea
(Sofije). Iskoristi o je i prolaz kriara ljod Fri(hikom Barbaroso m
za svoje svrhe. Potkraj 1188 uputio je Nemanja poslanst vo njemakom car u \I Nurnbcrg. da IlIU izra7.; svo j u rados t. ;to cc moi
I:n o .d;, ga poz(lra,"i, kad bude p rolazio kroz njegovu ze m lju.
Kad.Je. B~rbarosa ljeti 1189 5tigao u N i, doekali Su ga NemanJa I njegov brat Straeimir s daro vima i obilnim namirnic'llna
za ,ojsku. Nemanja je izloio njemak om caru, kak u je s bra.
tom oteo Grcima kraj orl Nib do Sredeea, i ponudio mu vojnu
pomoc i vazaini od nos za sve bizantske oblasti. koj e je ve
zauzeo i koje e ubudute osvojiti. U Nilu su privedeni kraju
i pregovori, da sc T ol jtn. sin kneza Miroslava, oeni kerkom
Berehtoida od Andcehsa. ista rskog markgrofa, uz uvjet. da Toljen naslijedi oca prije svoje bra e (ug o\'or nije izvr!en ). Barbarosa nij e ipak prihvatio glavnu Nemanjinu ponudu o savezu
pro t i\' Bizanta, jer sc nadao. da c mirn o prijeCi preku nje.
gova teritorija. Tek kada je izbio su kob izmedu kribTa i Biza nt a.
Fri d rik Barbarosa bijak voljan da ~klopi savez sa Srbima. kao i
s Bugarima. Predvidalo sc. da e ga Nemanja pomoi s 20.000
rat nika. a Bugari I d"a puta veim b rojem. Formalni \lgovor nije
sklopljen, jer sc Barbarosa u februaru 1190 na godio u
Adrianopolu s Bizaniom. Nemanja je i bez toga isko risti o po~
voljnu pril iku i osvojio ti tav niz bizantskih gradova u dolini
Strume (pernik, ZemIn. Vc\bud. itomisk, Stob). Zauzeo je usim
(oga P rizre.n .. Skoplje. i grad Lc:lak u Donjem Pologu. ~Te g radove poru~L I do kraja temelja ih iskorijeni, jer ne osta kamen
na kamenu. koji ~e ne porui; i ne podigo~e sc ni do danas;
zemlje njihove i hogatstva njihova i slavu nji ho\,lI priloi bogatstvlI i slavi Ol3astva svoga i slavi \'el m o:l i naroda svoga. _
pie njegov sin Stefan Prvo\'jenani.
1."~k .kad sc oslobodio k ria ra, mogao je Bizant pristupili
suzbIjanjU opasnosti od Srba. Nemanja je na M oravi (1190) bio
potuen i m ora o je zak ljutiti mir. Ali Bizan t nije , ie imao
snage. da p otpuno iskor isti svoju pobjedu. Glav ne tekovine du -
8ogodjinje borbe Srbije za slo bodu i p~oircnjc t~rilor;ja ostaJe

ill joj: ne samo to Srbija nije vie pflznavala. bl.zantsku ~last.
nego je zadria! ... i :tnalan dio osvojeni~ pogram.nlh .oblaslL. Na
sjeveru je Srbija dobila kraj iW1Cdu Zapadne I Vehke:. Morave
(Leva. Lepenica, Bclica). na istoku Zagrlal.u (oko Dl.'fllsa). Duhoicu i kraj oko Vranja, na jugu Kosovo I Lab. 1.a\lIn Hvos.~o
(Metohiju) i oba Pilota na Drimu. Da bi ~to Ijdnje vezao S r~ IJ.u
za sehe, Bizant je pristao. da se i Nemanjin sin Stefan oen, 51-
lIov;co m cara haka Angtla.
.'
1 . . . " 0 . "
Usporedo 5 tim borbama prolI" Blzanla Ncm::mp JC )~' rslO
i osvajanje Zete, II koj oj je zbog slabljenja ccntra l;!': vlasI! prevladao bizantski utjccaj. Poslije: smrti Manutl3 Komnena N~
man ja je prognao posJjednjega zetsk og vJa(lara. kneza M"
hajla, i zauzeo itavu njegovu dr!av~. s~ ~kadrom. Barom .. Ul
cinjem i Kotarom. U spomena na PTlps~Ju. zet.ku ul ogu I na
kral jevinu nije potpuno iezla. Nemanja Je dao Ze.t.u. s Tre
binjem na uprav u svome najstarijem .s~nu. Vukanu, .kojl Je nos)!'
naslol' kralja. Poslije Vukanove smrt, 1 nJe?ov s~.sm Dorde na
zivao neko wijeme ( 12(18) kraljem Zete, ah poshje ~12 42 ) s~mo
knezom . Zatim je obi.no Zetom i Trebinj~~1 upravl.Jao nasIJe.,~.
nik prijestolja ili nek i drugi lan dinastIJI''', V~ad,slav. poshje
gubitka prijestolja. kraljica Jc\ena, De ansk1. ~ o~s ta~l1.n, Du!ian. I uspomena na prij a!i nji neToav.isni 'p0loi~J 1 rebInja od r:
lala se neko vrijeme u naslovu prVih NemanjICa , u kume s~ I
ono navodilo, kao i II tome, to su oni primali od D.ubrov",~a
mogor i!. koj i je prije isplaivan trebinjskim ~nezov."na u 11. nosu od 36 zlatnika god i~nje (l1kinuo ga je kralj Vlad,s~av ) . .
Nemanja je s braom poku!ao da osvoji i Dubrol'",k. TI $11
IC napori svdili s neuspjehom najvie, zbog tog~: Uo se Dubro vnik stavio pod Toa!t; tu Normana iz Juine italIJe. Ug(H'orom .0
miru (1I86). koji je uz Nemanju potpisao i k~ct. Miroslav, pn znata je Dubrov a n ima oblast, koju su dr!a~I' ~ sloboda .trgo.
vanja po srpskim zemljama .po starom ob,.aJu,"". naroIlo lt
Drijevima na donjoj Nerelvi. gdje je bilo l'anO tr,Ue za oho
/itranu trgovinu iz.mcdu primorja i zaleda. A i .S~bi ma je .o~et
osigurana sloboda trgovanja s Dubrov nik om. O J,JV.lm.trgovaekl~
vezama Srbije s primorjem svjedoi i isprava. kOJU Je ~em~nJa
i7.dao Splitu nekoliko godina poslije i kojom doputa Sphalllma,
~da se izlaze slobodno u moju zemlju i sina mi Rastka u Hum sku

7.emlju i sina mi Vukana II Zetu ...
Neki podaci govore da je proces feudalizacije tad a ve dosta
uznapredovao. Osla njajui sc na crkvu i podiui nove mana.
$ti:e: Nemanj ~ im je dodjeljivao pronrane posjede. Sava spo~lIlJe Md~va~J~ sela i ljudi Studenici i manastiru $1'. Bogoro.
dice na Blstn CI. O tome govor i i Nemanjina isprava Hiland aru.
Takve je posjede darovao takoder knez Miroslav ma nastiru
~I'. P~ tra i Pavla, Po svoj prilici govori o da l'anju nekih seJa
Jed nOj e!kvi i o~teenj natp is iz vremena Nemanje, koji jc naden
u Blaga)u kod Mostara. Isto jt moralo biti i s ostalim manastirima, koje su Nemanja i braa podizali i ob navljali.
Ul'renje dravne vlasti i feuda lnog poretka kao i jacan je
utjecaja pravosla vne crkve nije ilo bez nekih unutraJnjih trz avica. PO. kazivanju.~emanjina sina i biografa Stefana Pn'ovjen<!:anog bila sc ukoTlJenila \1 Sr biji ~mrska j prokleta jeres. , sl'a kako bogumilstvo, koje je prodrlo iz Makedonije ili Bugarsk e.
l'okret sc bio jako rairio i naao pristaa i medu vlas telotIt.
Nemanja saz"a na d rlavni sabor predstavnike crkve i l'lastch::
~a saboru, bi . odlueno. da se hereza silom iskorijeni. Nemanja
Je morao slah vojs ku .. i jedne popali, druge razlinim kaznam"
k~ni , tre ~e progna iz drave svoje, a domove njihove; sve imanJe sa~u~l\' razda prokaenim i ubogim; uitelju i nadniku njihovu JeZIk ureza u grlu njegovu, to ne ispovijeda Krisu:. sirlll;
~oje~, a ~nj~ge njegove neastil'e spali i izagna ga. zal)rijeth' da
IspovIJedaJu I pominju po svim stranama prokleto imc: j na sve
5tra,)~ is~orijen i tu prokletu vj eru. da sc i ne pominje nikako u
dra\'1 nJe~o:oj .. : Na taj je nain Nemanja onemogu i o jeda n
pokret. ~ OJI Je bl~ uperen proti\' daljeg itgrad il'anja feudalnog
poretka I prtllastl pravoslavne cr kve u Srbi ji.
~skoro po~lije izmirenja. s Bizaniom napustio jc Sldan NemanJ a ."Iast. ~a dravnom Je saboru p rogl aen ta veliko,!; fupan~ .. nJ.egov Jill Stefan, svakako pod utjecajem Ritam;:.. a najs~arJJI -StO Vukan zadrao je i dalje oblasti, koji ma je ve upra\' _
ljao. %~ vlad.e oeve ( 1196). Poslije toga Nema nja sc zakaluderio.
~oblo Ime Sl.meon i povukao sc u svoj manastir Studenicu. odakle
Je us~o~o ohJao na Svetu Goru. gdj e se I'e nala1io njegol' na jmlad, StO Rastk o kao monah Sna. Kad a je odrastao. riobio je
35i
356
Rastko posiije Nemanjina brata Miroslava na upravu H umsku

zemlju. ali je poslije dvije godine pobjegao u Svetu Goru. Tu
je Simeon sa sinom Savom podigao manastir Hilandar, koji je
ubl'%o poslao vrlo valan knjievni cen tar Srba; tu je on i umro
g. 1200.
Pod Stefanom Nemanjom privedena je kraju duga borba za
osamostaljenje Srbije od Bizanta i zapoelo je !i renje na raun
Bizanta. koje e dostii kulminaciju u poku~aju Srbije. da zauzme njegovo mjesto. Nemanjina djela tnost bacila je u zasjenak
sve, ho je prije njega postignuto. a svijes no njegova nje njegon
kulta. koje su zal,oeli njegovi sinovi Steran i Sa"a i nastavil i poslije Nemanjii. jo je vije istaknulo njegovo znaenje i ulogu.
On je uskoro poslije smrti proglakn 7.a sveca (_Simeon Mirotoivi_ ) . pa su se njeg-ovi nasljednici mogli nazivali ... svcto,odnim _ ili od _svetog kor ije na . Stefan Prvo"jentani, kome je
Nemanja ostavio preko reda prijestolje. imao je i li n ih rad oga
da utvrivanjem kulta svoga oca opravda nj egov pos tu pak, koji
je njemu donio koristi_ Sve svoje uspjehe u unutranjoj i vanjskoj politici on je prikazivao kao _uda. sv. Simeona. Bunu brata
Vukana prikazao je nar o ito kao prekr!aj oeve volje. _jer on
ostavi zapo"ijedi gospodina i oca svojega i bi prestupnik.<. S".
Simeon mu zato pomae da' svlada svoje protil'nike i da opet
zauzme svoje mjesto. Srpska crkva i arhicpiskop Sava djelovali
su u istom smislu. Takvo svijesno uzdizanje Nemanje. p ojaano
i time, to srpska Imjiiel'nost poinj e upravo opir nim prikazi"anjem n jegova iiIIota i rada. uinilo je od njega ne sa mo
ovjeka, po kome je dobila imc i dinasti ja, koja je i prije njega
vladala Srbijom. nego i pravog osn;IIaa drial'e. O njegovi m
prethodnicima; nj iholloj borbi za osamostaljenje RaJke. ne bi sc
gotollo nita zn alo, da o lome ne govore strani. uglavnom biunt~ki iZlIori.
Poredak sh'oren u Srbiji nije sc mogao adrial; bcz lefil!
potresa. U poetku XIII. st. dogodile S\l sc na Balkanskom poluotoku krupne promjene, koje su utjecale i na unutranje prilike u Srbiji. Bizants ka je drla"a od smrt; Manuela Komnena
stalno slabila. dok je krilari nisu unilliE i zam ije ni li takozvanim Latinski m carstvom ( t 2().4 ). Samo ostaci njezini, koje zapadni
feudale; nisu imali dovoljno snage da pokore. organizirali su
358
p~se~ne ci.davc: Epirsku despotov in u na Balkanskom pol uotoku.

NlkeJsko , Trapezuntsko carstvo u Ma loj Aziji. Ustanak u Bug~rs k oj. koji je zapoeo u vrijeme Nemanje, s\'rlio se stvaranJc~ Drugoga bugarskog carstva. koje je s\le vile jaalo. Ugarska Je sa sjevera vTiila jak utjecaj. a nju je pomagala i ka t olika
crkva. U samoj Srbiji brzo su se osjetile posljedice tak"ih odnosa
u ~je~inu sus)edstvu. Vukan je upravljao zemljama u primorju,
~dJe Je ka tol,ans tv o bi.lo dosla rasireno, pa je iskoristio utjecaj
Zapadne cr kv e, kako bl sc doepao vlasti u S rb iji.
Stdan
Nemanji je pokubo odrlati se na vlasti tako, da
.
n~pus t l. vez~.~ Bizantom. koji je bio na izdisaju, i pribli!i sc paplIukoJ kunJI. On je otjcrao svoju ferm Eud okiju, kcerku cara
Aleksija 111_ Angela, i od Inoncija III. zatraiio, da mu poalje
kraljevsku krunu. to je papa prihvatio, ali je morao od toga
odustati zbog protes ta Ugarske. Ugarska je uskoro i vojskom
pomogla Vukanu .:a zbaci brata i da kao \leliki iupan zavlada i.
la"om Srbijom (1202). Kral j Emerik je tada zatrafio od pape
kraljevsku krunu za $\loga I ticenika Vukana_ Inocencije Ill.
prih"ati taj prijedlog i povjeri kalo kom nadbiskupu. na ga
pf(wedc U djelo i da 'I isto vrijeme osigura prevla$1 katolike
crk ve u Srbiji uzimajui zakletvu vjemost; od Vukana, "i!cg
svecemll'a i vlastele. Ali je Stefan nasao potpore u Bugarskoj,
koja se borila protiv jaanja ugarskog Iltjecaja na Balkanskom
poluolaku; pomou nje vrati o se Stefan na vlast u S rbij u (ljeti
1203). Tada je Srbija izgubila. malda kao uvjet za pomo.
NiJku oblast. U jednom sc zapisu spominje da Vukan ka o veli ki
UJlan vlada i _ni evskim predjelima .. , ali se vec 1204 nalazi u
Nihl bugarski episkop.
Srbija sc dosta brzo opora"ila od pretrpljenih potresa i nastavila borbu ta izgraivanje svoje dra"ne samostalnosti. Sa~'inim posredo"anj em St('ran sc uorzo izmirio s Vuk anom, koji
Je zadriao svoju "",obitnu oblast. Uljecaj Bugarske nije se dugo
osjeao zbog nereda u njoj. Stdan je, !tov ie. rnogao da pomogne i se"as tokratoru Strczu. koji sc bio odmetn uo u Makedoniji ..oko donjeg Vardara. i da osujeti zajedniki napadaj na
SrblJII od strane bugarskog cara Borila i la tins kog cara H enrika
Flandrijskog. Car Baril jc krenuo la svojim saveznikom Henr ikom na Srbiju, jer je bio ogorEcn.!to je Stefan pomagao
359
T,,
Slreza i mje ht io da ga izda. Svrha im jc bila. kako sam Stefan
prikazuje, da ga .dokraja ozlobe~ i. ako bude mogute . prognaju iz d rave. Kako jc suko b te kao. ne vidi $C jasno. Saveznici su doli do Nia, ali nisu uspjeli da prodru na srpski dr!avni terilorij. Po kazivanju S tefanovu II njihovu jc logoru izbila
jedne noi panika, toboie, zbog pojave sv. Simeona. mutao je
medusobni pokolj . i o ti oe posram ljeni, II propasti i sramoti
velikoj .. (1214).
Nije uspio ni "akubj cpirskog despota Mihaila da otrgn.:

Zctsko Primorje od srpske drave. Po~lo je zaposjeo sjevernu
Albaniju s Draem , Mihailo je zauzeo i grad Skadar, ali je
i~neoadna njegova smrt oslobodila Srh;ju opasnosti s te
stra ne, pa je Stefan mogao obnoviti staru -granicu. Isto tak o nije
imao uspjeha ni sav ez izmedu Ug;).r.;ke i Latinskog carstva proliv Srbije (1215). Savezni ke su vojske vec bile dole do graniu
Srbije. S tef;). nu je na sastanku s ugarskim kraljem Andrijom IL
u Ravnu (uprija ) polo za ruk om da sc s nji m izmiri. a poslije
toga sc i latinski car H enrik mora o pO"uti iz Nia.
T i uspjesi znain o su podigli ugled Srbije. ali Stefan Ncmanjic nije ipa k kidao vcze sa Zapadom. "Kao ho je njegov prvi
brak znaio vezivanje za Bizant. drogi je bio posl jedica prib!i!avanja Veneciji. koja je od IV. kri!ar.;kog rata poslala ,elika
sil a i vrlo utjecajna na Istoku. PoJto je osig-UTala svoj u ,last nad
Dubrovnikom i zauzela Dra. Venccija je radila na lome. da
proiri svoj utjecaj i na susjedne oblasti. Kralj Dorde. Vukano\'
sin , polo!i/) jc zakletvu vjernosti mletakom dudu i obvezao se.
da e pomagati Venuiju protiv Dimiirija Progonovog, gospo dara Kroje i zeta velikog ~upana , ako ne bude htio da joj sc
podngnc (1 208). Stefan Nema llji je popravio svoj polobj na
Primorju, usposl;).vio i sam prijateljske veze s Venec ijom i ofenio sc Anom, unuk om duda Henrika Da ndola . Tak vo mu je
dr!anj e pomoglo, da najzad dobije kraljevsku krunu od pape
H onorija III. ( 1217). ka o i to. da ga njego,' legat okruni. Jaanje
i samostalnost Srbije dobi je tako i svoje vidljivo obiljeje.
Zika povelja iz g. 1220 jasno S\"jedoi o b'eslo izgradenim
os novnim klasama feudalnog d rutva _ feudalnim zemljopo.
sjednicima i zavisnim seljacima. Prema njoj sc feudalno plem.
sivo d ijelilo na dva sloja - vlastelu i .voj n ike~. a zavisno sta-
360
I
no\'n;,1\'o na zemljane ljude" i vlahe", koji su bili obuhva-
eni
kao klasa pod imenom ubogi
ljudj~ .
Za islo su
krivino
djdo i ka zne bile razlii te ve prema klasnoj pripadnost i. Za

ene sc pr ed via , II duaju krivice. ,.alte bude ot vlastel, \0 vlastc1skim nakazan ijem da nakazuje( SC; a le li ot njinih, 10 protivu rodu da nakazuje! SC~. Drbvni su sabori vc ta vrijeme
Nemanje. kada imamo pn'e vijesti o njima II Rakoj. sastavljeni
od svce nSl\';l i vl astck. bilo da ona ima neku funkciju II d rla\'nom aparatu ili ne. Na sabor. koji je raspravlja o G hern;. Nemanja po ziva episkopa. kaluere 511 svojim igumanima i ~vd
moe svoje od maja do velike", Kada Nemanja predaje vlast
sinu Stefanu. na sabo r u su ,.sve vlasti ca rstva,,_ .velmoe velike
i mak d ueln ici i pe tidese tn ici i sat nici i !isul:nici . Poslije osnivanja samostalne srpske crkve poja al'a se u sastavu sabora vie
sveen.~tv o.
Vd an uspjeh Srbije bijae i dobiva nje samostalne ukvene

organizacije. D o 1~ 19 S rbija j e u crkvenim st" arima bila pod
Ohridskom arhiepi s kopijom. Stefan Prv ovjenani i!!.:orinio je
Ick e prilike, u kojima se nalazila htona crkva poslije osnivanja
Latinskog carstva. i ~"parnitvo Ohridske arhiepiskopije i l'aIrija rl ije tl Nikeji. da za Srbiju dobije aut o ke rain u arh iepiskoI)iju. Njego" bral Sava. koga je poslao, da pregovara, carem
Teodorom I. Laskari som i pa trijar hom Man uelom. pusveen je u
Nikeji za arhiepiskopa s lim. da n jegovi nasljed nici budu birani
u samoj Srbiji bez uea p~lrijarije. Arhiepiskop, poslije patrijarh. posla"ljan je na dra vnom sabo ru. a posvcivan od domal:g episkopata.
Ohridski arhiepiskop Dimit rije H omati;an. ispod i j e se
jurisdi kcije na taj nain izdvojila Srbija, enc rgino je protestirao. U maju ]220 upulio je skopskog episkopa Jov ana s pi_
smom Savi. koga naz;"a samo _prel:asnim medu monasima . prekora vajui ga najprije. to je n;lpustio isposniki fi,'ot na Svetoj Gori i "rat io se II Srbiju. gdje se ~odao s\-jetskoj sujeti .. ,
bavi se ze maljskirn poslovima_ i odJazi kil O poslanik okolnim
vladarima. potpuno sc upustio u svjetske brige i 1.1 svj<:lsko
slavoljublje. poeo j e da u estvuje u gozbama. da jae konje
najplemenitije pasmine. lijep<:. oki cene zastal"a ma , da ,"odi sa
sobom mnogu poslugu. da se rumece u sveanim povorkama
361
-.- - --raskoinom j razno\'rsnom pratnjom . To ga je dovelo dotle. da

je zaelio i ..dostoja nstvo jera rha_, da je otiao ~ n"'zn:r.mo kuda_
l postigao to. Pu povratku II domovinu ,.proglasio sc velian
stveno arhijercjem Srbije . nekanonski. jer prije nije bio episkOI), ,.tiranski .. je postupio prema priuenskom episkopu. kOSa
jc prisilio da podnese ostav ku. Najzad Homat;;an upozoruje
Savu. ako bude ostao pri svom ,.drskom djelu, da ga "podngava odluen;u od sve te i ivonaalne trojice i iskljuuje iz zajednice vjernih ...
Sava je odmah. bez obzira na proteste ohridskog arhitpiskopa Dimitrija H omati;an.... pristupio uredenju Srpske crkve.
2a sredi!le arhiepiskopijc odreden je manastir li a , io ga jt
Prvovjena n; podigao. Osim starih episkopija u Ihsu i Pri"Zrenu. osnova n je ita v niz nOlih. Sava se naroito starao Ja
ojaa pra vosl avlje, pa je II primorju osnovao episkop iju II Stonu
u B ogo rodiinu manastiru za Hum i u man~stiru ~v. Arhandela na Prevlaci II Boki Kotorskoj la Zetu. I u unutranjosti
Srbije srediita novih e])iskopija bili su manastiri. Hvostanski
episkop stolovao je u manastiru sv. Bogoro(lice kod sela Studenke blizu Pei. !to ga nazh'ahu i _Mala Studenica. U Polimlju su osnovane dvije episkopi je. jedna u !!lana sti ru sv. orda
II Budimlj; (kod BeTana), druga. daoarsku. II SI'. Ni koli kod
Vriho;a. Sjedi!!e moravikog episkopa bio je SI'. Ahilije. po kome
j e Ariije dohilo svoje imc. torlika episkopija smjdtena je II
manastiru sv. Nikole kod K urumlije. koji je Nemanja podigao.
Osn ka nje samostalne crkve uorzalo je "jui"o ukljuivanje u
feudalni poredak i omog u ilo joj da se razvija II sve mocniji
faklor feudalnog dru\I' a i drhn. Arhi epis kopija i ostale episko pije dobile su prostrana vlastelin!t'a . :liku je eparhiju. na
primjer. obdari o Stefan Prvovjenani s 57 sela i zaselaka i 2 1i
porodica Vlaha. Od toga doba nesumnjivo poinj e nagli porast
crkvenog JXlsjeda. Stvo~n jt i brojan kadar viieg sveenstva.
koj t je zastupal o cr kvu na dravnim saborima. Vladari su
izdalno obda ri-'ali crk ... u JXlsjedima i ]>(lVla$ticama. jer su u
nj oj nala,.i\i sa ... eznika u borbi protiv svje tol'nt vl astele n jaanje centralne ... lasli.
Poslije tc periode. u kojoj je Srbija uspjela da i~I'ojuje potpunu samostalnost. i dravnu i crkvenu. nastaje neko vrijeme
.36:?
zasloj u nje,.inu napredovanju, prouzrokovan vlasteoskim pobunama. naglim jaanj em susjednih drava, Epira i Bugarske, i
slabou prvih nasljednika Stefana P rvovjenanog. T " je i
vidljivo obiljeeno br~im i nasilnim promjenama na prijestolju.
Stefana Prvovjenanog naslijed io je njegov na j uariji sin Radoslal' (12 2i-1234). koji je po sposobnostima mnogo ZOlos tajOlo
Z3 svojim ocem. Po~tak njegove vlad t pada u vrijeme. kad je
Epir bio na vrhuncu svoje moCi i kad se inilo. da e on obnoviti Bizant. Despot Teodor Angel nU l eo je Solun. uni Atio ~So
lunsku kralje"inu .. Latina (l224 ). u~c() carski naslov i poeo sc
pribiiiavati Ca rigra du , polto je Nikejcima oteo Adri;lIlopoi.
Kral j RadoslOlI'. zet cara T eodora. bio je potpuno pod njegovim
utjecajem. Nezadovoljstvo u zeml ji izazvao je svakak o i svojim
J~os tupcima. koji su oili posljedica njegova gr k og odgoja kao
sma Stefanove iene Eudokije. Na srpskim ispravama pOlpisil'ao
sc gr~ki. grki je bio i natpis na bakrenom nOlcu. koji je kOlao.
Ako ne formaln o, on je stvar no izvrgao opasnosti i samostalnost
srpsk e crkve. traiei u ... jete II vjerski m stvari ma od ohridskog
arhiepiskopa Dimitrija Homatijana.
Kada je Epirsko ca rstvo doivjelo slom porazom kod Klo kOlniee ( 1230). a Buga rska pod Ascnom II. izbila na pn'o mjeslo
medu balkanskim drbvama. osjetile su se posljedice t",l:a preokreta brzo i u Srbiji. Vlas tela su tbacila Radosl .. va i dovela na
prijestolje njegova brata Vladislava (1234- 1243). I~ta hu garskog
cara Asena ll . Pol obj Srbije nije sc HlIJl promjenom mnogo
popral';O: mje.sto grkog utjecaja zavladao je buga r~ki. Arhic!)iskop Sava, svakako nezadovoljan prilikama u Srbiji. napUSlio jc
zem lju predavi crkvenu vlast je(lnom od ~voj i h u(enika. Arse niju, i otiao na istok. da obilazi svela mjesla. N~ pOl"Tatku
svratio je II Bug3rsku, gdje je i umro na dvoru Asen .. Il. {l 235}.
Kralj Vladislav pre ni o je njegovo tijelo u Srbiju i sahranio gn
u manastiru Mileievi. sI'ojoj 7.adufbini.
Ni kralj Vladi~lav sc nije mogao dugo odriati nn vlasti .
Poslije smrti cara Asena ll . (1241 ). ka da je Bugarska na glo izg:u.
bila svoje prijaInje zn3~enje. nije sc mogao nada ti pomoi s tc
stra ne. Ne ku nestabilnost unijela jc sl'akako i n ajezda Mongola.
koji su, p rega~ivi Ugarsku. dospjeli do Jadransk og mora i preli
II Srbiju. U primorju $U M ongoli spalili Kotor i razorili neke
363
manje gradove u okolini Ska dra (Svat Dri va st), OdaIle su

preko Rak e i Bugarske otili u junu Rus;ju ( 1242). Ubno poslije tih dogadaja vlastela dovedoc na ,Iasl treega sina Stefana
Prv o\'jenanog. Uroa L (1243- 127G). Vladislav se po.~1ij e kraeg otpora izm irio 5 bratom i. zad rlavi k ral j ~v$k i naslov. dobio
na upravu Primorje (Zetu i Trebinj e), odakle su odst ranjeni potomci !\emanjina sina Vu kan a (njegol' sin ore javl j a se posljednj i pul ka o princeps Dioclie lJ travnju 1242). T u se kral j
Vladislav s)XIminje vie od dvadeset godina uvijek kao prisan
suradnik svoga brala Uro b.
Od sredi ne X III. st. Srbij.j se ne samo br zo oporavlja od
unutra njih potresa. ve postaje op~t aktiv na U vanjSKoj )XIIitici . T emelj te aktivnosti bila j e ekonomska m o, koja je stalno
rasla naroito otvara njem rudnika. Ato je i7.az,alo i jaanje unutrdnje i vanjske trgo,ine. D a bi osigural; s"oj povlateni polo!aj u S rb iji. Dubrova ni se obveza!k na pl aa nje stalnog _do_
hotka .. II i;mosll od dvije tisue per pera (srps ki ili svc todmi tarski dohodak - prvi podatak iz 12fi8). Sve vea financijska sredstva omogui,'ahu vladarima da stal no drIe najamniku vojsku,
da pomou nje in e jaom cen tra lnu vlast i dre " pokornosti
feudalce. da osig uraju potpo n I crkv e podizanjem manastira i
obilatim darovima. najzad. da vode uspjeno po!i tihl teri tori jalne ekspanzi je.
Prv i zna ci te aktiv nos ti. koja nije b ila uv ijck p ra~ I13 uspjehom. poka~uju se ve za vlade U rola l . Normalni odnosi s D ubrovnikom bili $U ,)oremeeni ta vrijeme prevrat a u Sr biji. ali
5\1 brw uspostavlje nI. i U r o je po tvrdio Du br ova n i ma prijanje
trgovake povlastice (14 . kolovola 1243). Tdi je bio su kob u
sta rom spornom pitan ju crk vene j uri sd ikcije izmedu Barske i
Dubr ovake nadbiskupije. Borba se vodila OKO toga. da li e
kat olici u srpSKoj drlavi biti podloni Baru ili Dubrovniku. Bar_
ski je nadbiskup imao ka o sufraga ne itav ni t biskupa u ZeIskom Pri m orju i u sjevcrnoj Albaniji. Njemu l U bile podredene
crkve u Uki n j u i Budvi. Od primorski!1 bisk upij a jedinu kotorska nije bila pod njegovom vl a u . Ona j~ ve od Xl. sl. bila
lIgiavnom pod jurisdikcijom Barija u Italiji. i od nje su za
Vrijeme Nemanjia zal'isile svc k atol ik e naseobine po unut ra-
364
i njo~ ti. Srbije,. Baru su, dalje, bile predane bis kupij e u Skad ru i II
ak ohm : II Dm'ashl , Sardi, Pilotu, Sva u j dr. Ispravama pa pa
~leme~ta III: (l089) i Kali ksta n. (o. 1120) podreene su Baru
l kat.ollk.e b'~ k upi)e II Srbiji. Bomi i Trebinju. Ve \I XII. st.
za po~ela Je borha IZmedu Barske i Du brovak e nadbiskupije oko
vlas1l, nad kat~ti~i.ma na eij.d om lom podru ju. Otkako je Zeta
ul a II skl ~p Sr bIJ,<:' ta sc borba naroito zaotril a. Na poetku
vlade kralja VladIsl ava papinska jc kurija bila stala na stra nu
Bara. ~Ii je po.sl ije. svakako zaulimanje m Venecije. pod ijom
sc v~~cu /nalazlo Dubrov nik. promijenlia svoj sta,', i p:.lp<l In ucell C I.l~ l\. ~ ones~ .. odJuku. da sc Barska er kva podredi Dubro_
v~koJ nadb.lskup'J I (124i). Barska nadbiskup ija. koju j~ ene r~I~no p.odupl rao kral j Uro. jer ni j~ mogao dopus titi. da ka lOhel u nJ.~govoj d~favi uv i s~ od jednog ce ntra in'an nje, n~ samo
da se iliJe. po.ko~I[~. ~~go j~ poslije dugi h sporova uspjela i da
ouva svoJu J.u.ns('''~ CLJO n<l d kat olicim a o Srbiji . J)uhrov nik je
mora o naJ, ushtl svoJe pretenzije ( 1255).
Tilj ~e spo~ ~io praen i tekim sukobima izmedu Srbije i
Dubr~vn1k~ ..LJctl 1252 krenu o je kral j Uro s "oj5kom na Dub rovm~. ah Je. gr~ d uSI.io da se s kralj em nagodi i obno,i mir.
MedutIm. ve Id uee godine Dubrovani su skl opili u""ovor o saY~1. tI s huga r8kim carem Mih a ilom Asenom. II kome ~~ ak pred_
Viala .mogunos t . da e eaf . ispuditi \"Taga h 'oga i na~efa
U~ob IZ .srpske zemlje i brata jego Vl adis la va i rod ih~ . U sluaJu . u~PJ:ha. Du hro,:ni k. je tra iio 7. a se be, osim trgo"a k ih po~I~stlea: I . neko J.roilrenJe Syogil teritorija. u k ljuujui Ca,.tal.
I l.sp un~enJe p~et:nzij <l s"oje nadbiskupij e. Sal'etll jc uskon>
PTlao I humsk, zu.pan R.adosial'. tada _vjerni kletvenik kralju
ugarsko l~e_. B.u.garl lU za Ista udaril i na Srbiju i prodrli do Lima
- .tom Je ~)r dl~ om op.lja kan malH.stir sv. Petra kod Bi jelog
PoIJa._ ah tdl~. posl~ediea nije taj napadaj na Srbiju imao.
BugarI su napusII I. daljU borbu. humski iu pan Rad oslav in; se
da \lopte nije sudjelovao. tako da se Ur o~ mogao okrenuti nrotiv
D~b rovnika. koji je primora n sklopi ti mir uz plaanje' ratne
ods tele (23. kolovoza I:?S4). Ali su i poslije nastajali suko bi i~me
du Dubrovnika i Uroa. koji su se 12;5 pre tvorili u otvoreni ~a t
Pri~isnuti. Du ~:ov~.n i su mog ~ j obnoviti mir samo kad j e p(lsr~_'
do\ ala VeneCIJa, nJlho"a zatItnica.
Srbi j a nijt pod Uroem imala uspjeha u odnosima s Uga r.

skom i u tenj i. da svoju granicu prema sjeveru pomakne do
Save i Dunava. Ul)oIrska se poslije najezde Mongola brzo oporav ila pod energinim kral j em Belom IV . i nastojala je da uvrsti
svoju vlast u Bosni i sjeve rn oj S~biji. Na podruju izmeu Save
i Dri ne, u da na!njoj Mavi i porjeju Ko]ubare. ona je u He
dini XIII. st. orga nizi rala Ma vansku banovi nu, ij i je ban
Rostislav Mihail ol' i , jedan od ruskih knezova, koji j e pobjegao
pred Mongolima u Ugarsku, gdje je postao zei kralja Bele, bio
" ri o aktiva n na Ibl ka oskom poluo toku. naroito u Bugarsk oj. I u
Srbiji se brzo osje tio utjecaj Ugarske. Srps ke pomotne trupe
morale su kao i bosa nske pomagati Belu IV. u rat u s PfemysJom
Otakarom ll. (1260). T ada se sva kak o i sin kralja U ro;a oenio
un ukom kraJja Bde. Kada jc. medutim. u Ugarskoj nas tala
borba izmedu Bde i njegova sina. _mladog kral jao Stjcpana.
pokuao je Uroi da potisne Mada rc iz oblasti juno od Save.
Njegova provaJa II Mah' ansku banovinu svdila sc pora7.0m. Sam
j e Uro~ bio zarobljen s I1lnogo ,",adele i morao j e obeati, da te
polovinu dravc ustupiti $l"ome si llu Drag utinu ka o mladome
kraljuo ( 1268). Ugarska jc 1,atim pokuala da ojaa svoj poloaj
n::: Balkanskom po\uoloku osni"anjem banovine u Ku ev u i Branievu. spornim oblastima izmed u nje i Bugarske od poetka
XIII. st., ali sc ta banovina nije dugo odrala (1272-l2iS).
jer su $e u njoj osamostali1a dva vclika;a, brata Orman i
K udclin.
Srbija je igrala neku ulogu za Vrijeme U roa i u odnosu
izmedu driava nasljednica Bizanta. Na poetku sc U r o drlao
Nik ejskog eant" a. ali njegovo naglo jaanje na Balkans kom
poluotok u odvelo je Srbiju u tabor nikejsk ih nep ri jatelja, Ep iraca i Franaka (Vilima Villehardouina. kneza Ahaje). Tada su
Srbi privreme no zaposjeli Sko plje, Prilep iKievo ( 1258), ali su
ih morali napustiti ve idue godine poslije poraza saveznika
kod Kostur a. Kada je obnovljeno Bizantsko ca rstvo ( 126 ]), bilo
je pokuaja. da se zbliie Bizan t i Srbija, i to je trebalo da se
uvrsti i udajom jedne keri ca ra Mihaila V III. Paleologa za
Uruie,'a si na Milutina; ali se pregovo ri nisu mogli privesti
kraju. i Srbija je os tala na str ani neprija telja cantva. naroito
Karla 1. Anu vinskoga. koji je bio zavladao junom lta1ijOln pa
366
us pio da zauzme i glavne gradove Albanije tc rad io na obnav.
ljanju Latinskog carstva. Da bi dao
odu~b
svome neprijateljstvu
prema Srbiji. car Mihailo VII L je ospo ra"ao njeno pravo na
autokdalnu arhiepiskopijll i obnovio povlastice Ohridskc arh i

episkopije II opsegu, koji jc oni!. imala II "rijeme Vasilija JI .
I na crkvenom saboru \1 Lyonu (12; 4). gdje jc zakljuh:na unija
izmedu htone i Zapadne crkvo:, Bizant je trafio uk idanje Srpske
arh iepiskopi jc.
Jaanje
Srbije bilo je neko vrijeme zaustavljeno dinastil:kim
borbama i promjenama
na
prijestolju. Uroc,'
naj~tariji
sin
_mladi kral j_ Sudan Dragutin trafio jc od oca, da mu prema

prijdnjcm spo razumu pn:pusti na upravu polovinu :zemlje. Kako
UroJ nije pristao, Dragutin ga j e, potpomognut od ugarske
vojske, pobijedio kod Gacb i zavladao li ta vom Srbijom (1276
do 1282). Drag ut in je nastojao d::: prevrat prode sa ho manje
potresa. Svojoj majci J eleni p repustio j e Zetu i Trebinje. koji.
ma je ona upravljala preko tri decenija. Dokrajio je i prija.
;nji sukob , Dubrovnikom i o bnovio mu trgovake povlas tice.
punajprije na pet godi ni:, a posl ije togu roka na nendredeno
vrijeme. u prvom redu u BTskovu, koje sc v e bilo r3lvilo u
I'r)o napredan rudarski grad. Za kratk e vlade Dragutinove
Sr bija je i dalje ostala p,otivn;k Bizanta. a na stran; KarJa
Anfuvinskog. Ali kad.a je ~Sieilska vcernjao ( ]282) slomila mo
Karla Al1uvinskog. na5la se Srbija osaml j ena. K ako je tada Dra gutin pao s konja i slomio nogu, predao j e na sa boru II Ddc"u
prijestolje svome mladem bratu Mi lutinu (1282), jer 5U gll molda
na to prisilila vlastela.
2. Pokuaj stvaranja 5amw; talnt feuda lne vlasti u Makedoniji

i borba oko Mak edo nije u dob;:: stvara nja Lal insko, eaTSln. - lJ
Bi~antu sc u doba K omne na sa sve vetom primjenom siSlema pronije brzo li r i feudalni veleposjed.. pa sc n a tom os novu potkraj
X I I. $1. pokazuju i n jegove poli t ike forme - feud alni partikula.
rit.a m. Dodu~e, na prezanjem svih snaga, Manuel Komm:n ( 1145.
11 80) u doba posljednjeg poJeta Bizan tskog carstva iZllo,'a pro.iruje hir.antsku vlast gotovo nad itavim Balkanskim poluotokom i
prelazi II ofe nzivu ak i protiv Selduka u Aziji. ali sc na kraju
drlava potpuno istroila upravo zbog tih prevelikih napora.
36i
1
TABLA ">;111
Vojniko
je plemstvo bilo jedin i sloj, koji je imao kori sti ud

toga ra zvitka, a II isto jc vrijeme nap rotiv zn at no poraslo ug n je'
tav a nje seos kih masa i grads kog stanovnihva od strane feudalaca j sa k up l jaa poreza. Usto j e Bizant izgubio i velik dio prihoda od trgovi ne, ier od kraja Xl. st., t . j. od povlastica dalih
Ve neciji za saveznitvo protiv norma nskog napadaj a 1081-85 j
od Prvoga kriarskog r;.la, prelazi uloga glavnoga sredou:mnog
trliha sve vik sa C a rigrada na Venec ij u i G eno\u. zbog ega
jc i opseg carigradske trgovine spao za oko polovi nu.
Ncpo$Tedno poslije smrt i Manuela Komncna u Bizantu jc
zbog za.oStrav;mja kla sni h supro tnos ti j eko nomskog propadalIja
buknula fes toka unutranja politika borba. Ncuspjdi poku~aj
cara Andronika (1 18S-S5), da obuzda feurlalce, oslabio je zbog
njihova o tpora bizantsku vojnu snagu. a osim toga izan'ao i
ustanke naroda pokoreni!l u doba Ma nuela. ka o i pobune vdi kih
fe udalaea. koji se nam etn uk za prllve gospodare p<ljedinim
pokrajinam a bizantske drave, U zapadnom dijelu Balkanskog
poluotoka ne$taj e bizantske "Ias\i odmah poslije Manucio"e
smrti. U to isto vrijeme osamostaljuje se C ipar pod Izakom
Korn nenom i poinju buoe II Maloj Aziji, a 1185 I)To"al juju
Norman; "d Dra a do Soluna. koji osvajaju i pljakaju. Za
vrijeme Andronikovih nasljednika stal no je rasla raspa ranos!
carsha. No rm an; su, dodule, bili i zbaen i s Balkanskog poluotoka ve potkraj 11 85. llli su se digli na ust anak Bugari pod
brao m Petrom i Ase nom (1 185). Nek oga zapadnog pisca.
uesni ka u kri ars kom ratu pod vodstv om Fridr ik a Barbarose
(II S9). podsjeta taddnji Bizant 200g .~voje raspara nos t i n:1
'bibl ijsko proroanstvo o propasti drava. koje Su iznut ra podijeljene. Bud u6 da pri kraju OO-ih god iua X II. st.. u vezi s novim
bo rbama oko cars ke vlasti i vanjskim ne uspjesi ma. ugled cen
tralne vlasti i dalje pada, namee sc Gin kao vl adar u je(lnom
dijelu Alban ije. a Leon Zgur na Pelopo nezu i II At ici.
U sklop formiranja tib samostalnih feudalnih podruja ulazi
i djelatnost D obromira Hrsa II Maked onij i. O njc~ovu prija njtm
i votu ne zna se niila p<luzdano, iako j edna vij est o rodbi nskoj
vezi Ivana T ihomi ra. jednoga od prvi h fe udalnih velikih posjednika u Skoplju u drugoj polovici xn. st.. s nekim H rsom
svjedoi molda o njego,'u porijeklu iz redova ma kedo nskih
.368
'-Pea . vellkor t upanIl S.elana Ne manl e. Ivers I ",ve.,
Za pon h umskOj; kncu Pt.ra

~N.rodnl mne; Ueo J;n(t)
Peal
(tupot a S..elana luarevl~

IZ Jodine 11 05
\
T ... Hl. ... ;<:<.\'
NuuC kralla Uro~a 1..
..
",Inlje
rci
. II ~a,,". averS I rc>'C "~O. "vj
~
,Novac cara II.
.
"co~radll
ll. Narodnu!: muze jB II
feudalnih porodica. Hrs jc, m edut im. ~"" kako ve o. 1185 im<oo
1.1 rl,kama vecu <.>bla.ort, ,-jeroja!no " okolici Strumice. U vrijeme
bugars kog ustanka raspu1ag:.oo je s oko 500 vujnika pa se II prvo
vrijeme u borhi proti v B ugara povezao s Bizantom. Ali, budui
da jc postepeno ~ ;rjo svoje podru je i pripremao svoju li nu
kndevsku vlast (g rki iZvor izrii to up otrebljava izraz dinasteian j, dolazio jc II dodir s ustanicima, pa su ga Grci kasnije
uhvatili i zatvorili. Moda je ta akcija" vcz; S ratov anjem
hia, .. (1189-90), koji s u za krae vrijeme zaposjeli juno od
Hr sQ vc o blasti gr<ldo\' c BeT. Voden i Petri ~sa i:iw vim okolnim
tcrit or ij cm ~, a Stefan Ne manja je ?auz~o sjeverno od nje oba
Pol oga. S koplje. Vc1huihL 2itomisk kraj S trunI(" i dr., iako
nij e pou zdano identificiranj e Hrsa s nekim u panom ili satrapom Bugarske., koj i je od kriara "izmolio mir za sebe i svoju
l emljll. Kada je II vezi s nov om bi zantskom politikom poslij!':
ubij stva Asena i Pet ra (1196) bizantski car pokuavao da se II
obra n i od Bugara osloni i llil slave nske velike feudalce. on daje
boljaru !vanku na upravu Plovdivsku oblas:. Vjerojatn o je tada
bio osloboden i Hrs. pa mu je dan u posjed kraj oko dobro
utvrd e ne Strumice. Hrs je medutim poeo da upada u oblast oko
Sera. a poslije neuspjelog careva pohoda protiv njega 19S )
zaposjeo je i nap"lenu tvr/"lavu Prosck lIad kli surom Var dara.
kod Demi r Kapi je. koju je iz gradio kao svoje uporit e. Osim
svoga vann~d n o zgodnog obrambenog poloaj a tvrdav~ je bi!a
pojaana zidi nama, n .. oruana obrambenim spravam;: i snabdje VL"'Tla hranom . Car Al eks ije III. iznova je poveo vojsk u 1109 ~ lI
barbarsku i ncgos to!jubivu zemi ju. Na put u od Soiuna do
Proseka bi z..olska je vojska ralO ril" nckoliko Hrsovih utvrenja
i unitavab ljcIinu. AH pr' opsadi Proseka nij e imala uSP.ieha,
p~ ,e cijeli pohoJ .') vr~i o ustupanjem Proseka i Strumice i okolnih zema!ja~ I-!.rsu, kom e je osim toga dana zu enu carev~
r"Cak a. kerka protostratora Manuela Kamicc.
Kada je 11 99 Ivanko preao na st ranu bugarskog ca ra Ka l,, ;;:na. u nov om ra tu, u kome JC bizan[sk;: vojska opel osvojila
rJovd iv~ku ob last, pao jc Kamic:! " bugarsko ropstvo. Hrs ga
otkupi (Id KOlInjan;). i g. 1201 ]lone ?ajed n" s njim U$""j;lti
bizantske oblasti na 7.apadl. i jugu - Pelagoniju j P riiep ~ ok,>!ieor.'. ;:a ~eb~ , a Te~a!iju za Kamie,, _ Kao su Hrs i Ka mic a (IoprE
369
_ .t
I
-
filk i na Pelopona, osamostaljuje se u to isto vTlJeme u oblasti

Smol jan a i Ivim Spiridonaki. porijeklum sa Cipra , Garu je ipak
uspjelo da Spi rido nakija brzo pohijedi. a Kami cu tek posli je
du7.e borbe i poto je o<l"ojio od njesa Hrsa. koji se tada oenio
carevom unukom i povratio Bizant u Prilep i !lelasoniju. Godine
1202 oteo mu je ca r i Strumicu_ Sto je poslije toga bilo s njim .
nije pOlnato. pa su mogua sam o nagada nja o tome. da je molda
s njim II ve7.1 vi jest o _vlasti barbara, l,otPllnih neznalica romejski h zakona_ M d kra jem oko Skoplja, kuju je o. 1203 ~z am i
jenila bugarska \'last_. ili sc pak ta "ijest odnosi na druge bor be
oko vlasti nad Makedonijom. o ijim uesnicima ne ma blifib
poda taka.
U po etkll XI1L st., II \'e~i ~il IV. kriarskim ratom , Bizant
je snl~c n za \'ic od po stoljeb.. Kriari. pol ilzei iz Venecije,
opsjeli su i za uzeli Carigrad 1203. a i due sodine podijelili
izmedu scbe vei dio bizantskih obiasti. U susjedsh'u Makedonije iskrsnule su ta da dvijc nove dr!ave - Epi rs ka des potovina.
jedini osta tak grkih posjed'l na Balkanskom pol uotoku. i krihrska Solunska kra ljevina: poslije. kada Nike jsko carstvo poinje prenosi ti svoju vlast i na Balkanski poluotok. stupa i ovo
medu suparnike II borhi oko Makedonije. Sv~ do sloma kr; farskih
dril.ava i obnavljanja Bizantskog carstva 1261. Bugarska. Srbija.
Epir. Solu nsko kralj~\' stvo i Nih jsko ca rstv o bore S~ oko vlasti
n:ld Makedonijom pa sc u lOm razdoblju "ie od dc~e l puta
izm jenjuju ka o gospoda ri cijele Makedonije ili pojedinih dijelova. Na pofctk u tog razvi tka f inilo se doduJe. da e se i u
Makedoniji stvo riti p osebna drb,'a pod Stretom. ali posli je
njegov:l brwg pada onu ostaje jo samo predmet spora izmedu
susjednih clrfava. a ne poka7.uje samostalne p o liti k c tenj e.
Dolazak kriara pod Carigrad iskoristio je car Kal o jan. da
osvoji Priucn i Makedoniju s gradov ima Skoplje. Ohrid i Ber.
s\'c do granica Tesalij e ( 1203). Kod tog OSI'aja n ja Bugari 5\1
Makedoniju opustoili , pr otjcrali grfke episkopc i nepouzdano
grko stanovni tv o u gradovi ma dijelom preselili na Dunav. a
grfk ~ su posjede dijelo m preuzel i hug arski feudald_ Ali kad je
osnovana Solu nska kraljevina 1 2'O~. juna Makedonija dolazi
pod njezinu vlaSI, pa tad a 7.apoinju nove bo rbe oko sol unsko{;
zalea: 12'0.~ napada Sa Kalojan ov upr avit elj Proseka Sisman
370
(i.li CiS IIlCll ), ;! 1 2'O ~ ~al1l Kalojan. koji je koci op d S I ~mull pod
. cl k '
'd"
$<1 e
o un . 1'0. gra s lm ZI mama. Njegova je smrt izaz vala bo rh ..
o ko 'l v I as
I u BuS'a rsk'
"
IJa
' se d oepao njegov srodnik~
B
k t...
oJ. PTIjesto
OTl , ;I>JI JC u strahu od drugi h pretend ena ta progo nio sve
preosta e l :m ov~ carske porodice.
Strez, vjerojatno Borilo .. bra t. k oji jc nosio i naslo,'
stokra tora. prebjq::au je tad" Stef<l nll Prvovj,",'-"om
"s~_vk'Iz o'
k "
.
ll " a~ U.
~. Tl. ,U
O.l ,",.a ml~ legendarnih i tendcncioznih elemena ta i
kO.J' ~slm nekol ,k" USktl d lllh vije~ti I'utje" svi s~ srpsk e U"a e
pTlajll . kako JC St. e, .an (13
' 0 S trezu _mn ogo konj a i lj .ud"i.. .,
~ul'ro ga u OS" "J3n)U .polol.inc bugarskog ea:shll ... Ildjc su
~t~ezovu str<l n n preJa ~ l !t II gr kim gradovima n~ 5C:ljell i Sla~.Clll. I t<lk." .lll U p~' '''''g:''' <' a _zav lad a Makedoni jom sve do oko' C~. SS''',' '';) I Ohr:tb. S t , ~~ lzg-rad uj e svoje sreditc II I)roseku
OJI te, an prVO" )"I1<:
' \.:
",, "' '01 "~J:\
V lllm
. II svoje dane
_
.
,. 1,_
t ' '
II dob: lln ot1n ns in;'1 & r--'.. _
. k .
, 05 aje
E
.
o ,.
.
_ _ _ . O l. :t 7..:_11 11 ,)O ' ll~a \':1 d<l l! S:IVCZU s
l t .'. (,-".'
': n.', r~<:un
_i
SoI unske kraijvin e AI"
.Dlrom. prO
. . SIrI svo ,~
b:l Latin
I J. "',)in:i
,'ll" l ' " ' ~ ..
I nogll p,.(ukoe.- 1'11 sc
. on,
'l'
~ " ll -'j..' (O
~'. I J ', pnd.I," LIlJ-:: , S;!V' z' : ~':" f"arn .i. Latina j)1'oliv Stefan:! Pnc
j ~n a~og. I, ome J( :J ic 1 ~~O vrlJtmc prijetila opasnos' , OG
1:.Dlra
' ,Stef ' . I od. U
' e"'arske. " Y'Mi 1-e Strez d"' s ao vOJsl: u proti v Srbl:.,
. an Je !lokll Sa"a~ ea ~;;! pregovorima predobij e. dn ohnove s;: vcz.
) poslao
IIlU rad, toStl svo"a
S,v "~.,,'
"I ' Tl1' ....,, ~"'"- Ill..JC m nf"~O
'L"
, bratOl
, '.
dn t Strez Si1.mijc ni svoje
drb, nj'c . One 'st
~, . cl
SPOSh<:l.
..
l e n O~ !. KaJe
avu Olpll. 0,"110, . trezn ubIJe. Ilesumnj ivo. jedan dio fcudalacll
~:~~~:voI J n~I.' n]e!!,o:im preokre tom u odnosima prema Srbi j i.
J
. po~!tJe toga l prdli na srpsku stra nu, Legendarn i i z"o~;
pO\'~ZUjO l .Savu fi li m dogadajem, p r ik a~ujui ga kao udo
puS t IgllUto nJ egovo m molit vo m.
sa Strezom otl"" J'e 0<1 B.,,,~
. ug'.
dU'ki5toAIvrijeme
k ..
,. l nj ego\' ar
sro Ill .
e SIJ C Slal'. gosooda r pokraJ' ine Ah-idos R ' k
lan' na
. ',
'
'
II
Ooops.lm
I
ma ~a Sj eOl rem \; Cepil,j
t jC on vaza ,
P 'k
l
. , Ve, t20' p.sao
atms'1',og car<l .H enri ka i dobio
nuplo
' sm r tl car a
H.
_
- .. despo t-... Posl"l)e
. enrt ,a ~o~taJe vazal eplrskog de~pota Teodora sud)'elu'C ._
' , lJ. za T ra k"' IJU .l proiruje svoj u oblast
,J
za
SJed nQ ."nJlIll II .Dor
na cio' inu
trurne. kam~ ~ prenosi - u Melnik - svoje sj edite. Zc~Ja
Slava
~ spoml n)e. sc" posljednji pu t 1229, a poslij'e T e""oro,
_ .1
~z
o raz ""~ 1"'O
_
nestaje J spomen.: o Slavu.
Mn
v'
' . '
.. "
3 ", .,
- - - -- Vei dio M akedoni je (S kopl je. Ohrid, Prilep) pao j e posli je

Strczove smrti pod vlast Epira, ali poslij~ ka t3strofalno!r poraza
despota Teodo ra kod Klokoln icc (i1.mcd u Plovdiva. i Adrija~o
pola) 1230 prelazi opet sva Mak e.d o nij ~ od Skopl ja do ~.hnda
II Tuke Bugara. U to vrijeme p opv l J~J c sc ll. M.~kedomJl ka o
krupan reudalac i fl cki r ralasev"s! I' nbu. sa sJedl ~ I~1l1 lJ Sko pskum kraju. U horbi p ro til' Latinskog carstva II C angrati.u. Bugari sc I)od Asenorn IT. povezuju S N ik <.:jskim ca~~t"om '. omoguuj u, da sc ono u(vuli ; na ev ropskom tlu. U vetl S p romj e n o m
na buga rskom prijestolj u 1246. ope t pres taje bugarska vlast nad
Ma kedonij om: pokrajine zapadno od Vardara s Vdesom. Pri le:
pom i Oh ridom 7.&\lzeo je cpirski despot , a onc i s t ono od y:lf(l~ra
nik cjski car Ivan Vatac. P osli j..:, medutim, u ra.tc prottv ~~lr~
Ivan Vatac osvaja i ita v u tapadnu Mak edoni jU s Albanij om
(1 252). Godine 1254 II Ma kedoniju ..istono .~. V~rdara, i~ nol'~
su upali Bugari, al i ih j e ubrto polumuo IllItejskI car. S~ops~u
je oblast d r!ao neko ~r ijcme i bu gllrs k ~. ~a r K o n.slan~'? Tl~
(125,-77). Srbi su 1258 privn:mt'; " o o~voJlh Sko pIJ~: I nkp ,
K ievo. a ostalu 1\hk edo ni ju zapadno Oji Van\aril nJlhol' ~a\:~
. nik epirsk i despot. Ali ve idue godine nikcjske trupt'; o.bno\'~~t';
carevu vlast SI'e do Sar-planine. a III se vi:lst ]261 JO Vl~C
uvrs t il a padom Latin~ko s carstva i OS\'ajanjem CarigT;lda.
U r.:~dobljll od sredine xn. do sred io: Xlii. sl. nije ~OV(.,~ j
no poznat dalji razvoj bog umilstva na makedonskom teTlto ~IJ\L.
Mnogu kasniji podaci govore o naSlojan ji,na q~~skopa ll anonil
u Moglenu. sj everozapadno od Soluna. cl:. u vTlJeme cara Manu ela KonlOen<l ois t i svoju :parhiju od razliitih heretik:!.. medu
kojima it'; bil o i hogumila. Car je. prema lla rio nov u iitiju !1.
X IV. st., zapovjedio episkopu dOl ~ S"ll hog um ihku j ert';, dokr-IJ"
od stada oisti_, il nt';l)okorne he retik: da progna. Iz I](i i sau
va na je vijest o postojanju dviju uualistiNdh <:rkava ~ a makedonskom tlu: [u elnike (Mc\t'; nb'lliae~ i bugarsh (Bulganat) ... 0 _
]250 uhiljdena je medu talij an skim l-'::!areni ~" a lradkija ~
f) orijck lu svih dualis t iki n crb.\<l na Zapadu od ~ f)ugarsk c .... l. J.
;n akedonske. i dragol'ikc (u Traki j i). II loj p05Jjcdnjoj vije.~ti
ne ~pOlninj e se do duk nlclni b erkl ... ali sc pretpostavlja. d~
su navedene dvi ie crkve postojale i u sred ini XIII. sL. a brOJ
~ savn;t';nih .. n:: nj ihovu podruju - zajedno s podruj em drugih
3 ,-'
Iriju d ua l is tiki h epis kopi ja na Balka nskom poluoto ku _ r a u na

sc na oko pet stot ina (od blizu 4.000 u svih .Icsna est dualis t ikih
crkava).
5. Sirt';nj e Irpsh drhve u borbi protiv Biza nta. _ S Milu tinom ( 1282-1321) poi nje traj no uvriiva nje Srba IL Makedon iji. O bnovljeni Biza nt (od 12fi]) nije imao dovoljoo snage. da
zaddi njihovo nadiranje. e im jc prt';uzeo \'rhovnll vlast II Srbi ii.
Milul in je zapoi:to vojne pripreme 7.a napadaj na Biz::nt. V~{;
prve godine svoje vlade (128 2) pos tigao j c znat ne uspjehe, koji
su osigurali srpsku vl ast nad sjevernom M akedonijom. Zaposjeo
je G ornji i Donji Polog, Skoplje, Ove polje i Pijanec (na Bregal nici ). ,.Takve sve 7.etnljt u~e u poetku svo"a dolaska (na
prijestolje) i pri lo i ih i drali olaas!va svog:: slanI i bogatstvo ta kve dda" e izmijeni II bogatstvo i slavu s"oj," velmo~::: i
naroda svoga _ ( arhi epi~ k op Danilo) _ Ca r Miha ilo VIII. Palcol"g.
poti~a n od prognatil, grk ih feudalaea, poeo sc odmah p dpr;mat. za ve! pohod protiv Sr ba. G rka je voj ska bila Il"iaana
i n.ajamniki m odredima .. Franaka_ i T uraka k,:o i pf;m~o om
VOjskom T atara, Al i Mihailo nije doiivio, da sa m udari na Srbe;
utllr~ je prije. ncgo ho su pripreme bi le POtPUIlO (;ovricne (Il.
pros m ea. 1282). Njt';go~' nasljednik Andronik if. (t2S::-!328)
poslao Je .u r~n o .p ~o IJ ee idue godi ne skupljene tru!,~ prOli"
Srba_ UspJe b Je bIO sa mo djelomian i kratkotraian. Bizantska
je vojska prodrla do Lipl jana na Kosovu i do Pri~rena . lI!j ~ n e
uin ie velike pakosti, no se opet vratie u driavu svoju~. j..:dan
od red T a tara bio je uni ten negdje na Drimu.
Osvajanja u Makedoniji nastavljaju sc i c!alje. Zajedno ~
b ral o~ D~a~li no m . koji mu je dov eo u pomo trll pe iz s\' oje
ohlast!. MIlu!," je na kra ,j u 1283 prodro duboko II biz~nlski tt';.
ritorij. Srbi su opus to.liili S trum sku j Sersku oblast i kod Krsl(,.
pol~ .(Kaval e) izb ili pn'i. pUl na. Egejsko mo re. Poslij::- toga
~~p!e~llog prodora D ragu!," se \'fat 10. a Milutin je poeo c!:: ucn~<: u Je srpsk u vlast u Ia padnoj Ma kedonij; i zauzeu Poref. Ki~evn
! De?ar. Rat ) c vi!t'; godina nastavljan i dal j e. ali se "l(la"nmn
svod,o na. p~J a ka s k e ~ohode bt';~ znatnijeg I'omicanj~ granica.
~ak o arh, epl~ k op D.a mln gov ori o jednoj provali kra lj~ Mil u _
Ima u ~zeml J u l' lah lohkll" ( resaliju), " golemoj k oliiJli sU'e -
373
noga plijena i o pUSloenju zeml je. Budu i da je pro p30 nje go\' posljednji po kua j pT<)li"orcn~il'c (1 29i). Bizant SI.'. najzad
lIl o]'an pomirili s milj u. cla ne (:c moti na trag usvojili izgu bljene
obla~t i i grado,t i ria sc: treha n ... g-od ili sa sjevernim susj(dim~ .
Pregovo ri su dugo vodeni - biz.. n l$k ~ p,,~la n ik T~od or .M c:t?hlt
mo rao JI.'. I)CI puta dola>.i!; u Srbiju; nm ~" sc ot~zah najV ie Zl) o.g
otpo~a utjecajne vlastele:. kojoj je ko risno bilo" da. sc. rat O"a nJe
na sta vi. Po k onan o uly rdc norn sporazumu M,1l1tlll J( za/lrbu
osvojene kra jc"e: kao ~miraz . uz Simonid u. k,;erku cara Andro nik a. kojom ~~ vjenao. Jlrcdav ~i Grc:ima svoju dotadanju cnu
Anu. trel:u po red u, k e r ku hil'kg cara T erter;ja (1299).
Tim mirom zav dena je II T\'a ofenzi vna perioda Milutinovih
od nosa prema Biza nt u. Dalji odnosi bili su uglavnom dobri.
Bu du i da je Bizant u p oetku XIV. st. bio u vrlo td kim prilika ma zbog pob une ka talo nskih najamnika, koii su nekoliko
godi na pustoili zapadn c provincije carstva (130:'-11), a Ka rl o
Valo:s, t itulami car Latinskog ca rstv a . vr io ozbil j nc pripremc.
(!;, OSN)ji Ca rigrad i postigne svoje 'pretenzije, M ilut in
gl~dao
da sc osig ura $ te stranc. .Jedn o n jegovo posla nstvo otlslo Je II
Fr:mcusku i sklo pilo u njegovo ime savez s Ka rlom (1308).
Mi;utin j e ohea o Karlu pomo. da s rui Bizant. kao i da ne
e pr ima ti njegove ne prijatel je. Karl o sa svoje stra ne pri znavao
je kralju pTll VO na oblast izmed u Prile,,,, i Prose ka. na Ov c
l)olje, kr.lj oko Dehra do rijeke Mal a i Kievsk~. o.bl~st do
Ohrida. Predvideno jc oalje. da e se Milutin >ovratlt, J ~d ln s t.vll
i poslu~nosti svete Rim ske crk ve .. i da e s.e njeg~va k6 ~aTlc~
udati u Ka r\r.va sina. Posehnim akt om Mllutlrl Jc potvrdi O ta j
ugo\'o r , koji ni je izv rJe n. jer je Karlo Valois napu.s.t io ,~voj e
planove s Car:;:-raoom. M il ulin se, poslije kraeg nepr.IJ3te IJstva,
ope t pribliio Bizantu i pomagao ga \'ojs kom pro lt\" Turak2..
S rpski odred od 2.000 kon j an ika, pod \" oJ.vod?m. Nova~o11l. G re:
bostrckom, pomagao je, da se Turci p~otJeraJlI ,~ Gahpo\J3, PM
je zat im ratovao i II Maloj Aziji (13 13)_
.
.
.
.
Doba kralja M ilutina odli ku je sc i POJa<lll1m bltantsk'~'
utjecajem II Srbiji. Bna j e to posljedica osvajanja ~)r05t.rall1h
bizantskih oblast;, a i enidbe kralja Miluti na sa S\moll1dom.
U isprav ama se sve v i ~e s usreu grk i termi ni za razliti.te ~~reze.
;l uv ode se i no\'i, zateen i na bi\'icm bizantsku", terItoTIJu. tJ
j.:
374
vrij el~,e k ra l j ~ Milutina prvi put Se ~ ponllnje i pro/uJil. kvju s u

srr~.k , . v l a~an rado prih"at il i i proirili ua cijeli drJa, n; teritonJ , Jer ml je ona 0111 0g1l6\"a\il jau kontrolu nad fcudaJc imil
pro nijarim a ncgo nad ba!ainieim a. Prod ir u svc vie i nazi vi za
dv~r~ke a.sti i. lokalnu uprav I.:. l u di plo maciji 5C osjea naglo
POJaCi\\"an Je bIzantsko g utjecaja. Kada je Meto hit dolazio na
STpski .d vor. naao ) c. da jc ~sve bil u ud eeno po lomejsko m
uk usu I 1JO eerem OIllJalu cankog d, o n . ... to j e jo vi ke fXIja ano
dola skom S imonide.
. Ras ko; .na dvoru i veli ke izdatke za izdrava n je n ajamnih
vOJske, .. ko~a se .za vrije me kralja Milutina esto spominje.
omoguc.o Je nagh ekono mski razvoj. Prije Milutina rudars tvo
je b~lo og~an ie n.o sam o na Brs kovo. a od kraja X II I. st. javlja
se Ita\" mz nonh rudnik a. kojih je eksploataci ja stalno rasla .
pa j e zbog togo: i trgov ina postajala sve ivlj a.
. Privredn i nap reda k Sr bi je vid i se pos redno i iz podataka c
IVOtu n<l srpsk om dvorl- . .Jedno bizan ts ko poslans tvo Uro,,, '( 1268) nai o jc, da j~ i\'o t na njcmu pri m itivan. prosI ! bez
ras k o~i, sna h I! kralje,'\!. Dragu tinovu fenu Kat arin u. \idjeli su
kako prcde. Trid ~sct godi na po~1ij e hizantski poslanik Metuhit
d~je sas vim drugi opis. Milut;n jc bio rasko!no odj ~vc:n ~ nakitom od d ra gog ka menja i bisera . .. koli ko ga j e god moglo da
stane. i sa\' je tre ptio u zlatu ... Dvor je bli .~t a o ~svilenim i zlatom
ukraen im namje.ta j em ... R as ko na jela sluen a $ U na zlatnom
i sre bmom posudu. Posljedice e konol11skog j aanja osjetile SIJ
sc i II gra ev n oj djelatnosti kralja Milutina . On j e sagra d io
"elik broj l11 a nast;ra. koji IJO veliini. po raskoi arhitcktur~ i
slikarstva, k uc i p0 dobi\e:lim posJedima odskau 7. naln u od
za du bina prija~ njih ~cmarljii::J. (Nagoril' in o kod "Kuman" ...::,
Graaoica. Ba njska. Bogorodica Levil\.;;: t; P rilTe n u i t. d. ).
Nj e.~o \"<: :"lkt ~vll?sl \~ lom pravcu osjetila se i izva n granica
S rbiJ e. MJlutm Je mjesto prvobitnoga s kromnog Iiiiamiara I'0d i!iao d~na~nj i manastir i mnoge gradcvine o ko njega: II Jeruza~emu Je 05110'ao srps ki manastir sv. Arhand cla. a sagradio jc
I neke crkve u Soluo u i II Curigradu.
.Milut in je elio m ir i prijateljstvo s Bizantom i zhog ~;).teg
n uti h odnosa sa sta riji m bratom D r;).gutino m . Dragut in je IlO.
slije napu(;Jnja prijestolja bio zadr!ao za sebe neke k fl!.jeve
375
..
KARTA XI"
sjc"c rne Srbijr (oko Rudnika i Zapadne Morave). Veze: ~ Ugar.

skom pomogle su mn, da uskoro znahw proiri svoju oblast.
Njemu je povjerena na upravu Mah-a nska bano,jna li Beogra dom. koji tada prvi pul do!at; pod s rp~ku vlast. dalje Usora i
Sol II sjevernoj Bosni (J2S-\). Dragutin jc l.! poetku bio" ti jesnoj
suradnji li bratom. On m u jc. ka o to je reeno. pomogaQ svojom
vo.i~kom pri napadaju n~ Biz~nt. Milulin jc sa svoje strane pomogao. da Dragutin zavl:.:.da Brani/:cvnm. kojim su upravl ,iali
braa Orman i Kude1in. Poslije neuspjelog pohoda protiv njih.
koji je imao za posljedicu. (la su oni li Tata rima i K um(mi'na
upali II D raguti novo podruje i opustoi1i ga. Dragu tin je zatrafio pomo od brata. Zajccinikim silama uspjeli su oni prognati
Ormana i Kudelin .. iz Branie,";::, koje je zadrao Dragutin. Tako
je osnovana privr~meno na sjevere \l:' Sa vu i OUOa\. od Usore
do I-i omol jskih planina, posebna sr pska drav.:. koja je trajala
do sm rti Dragulinov~ (ISlIl). .ledan je suvremenik naziva .. kr aljevinom Srbijom (regnum Sef\,je) :.a radiku od ~kraljevine
Rd ke- (regnum R Msie). kojom lipra vlja Milul;n. Nali izvo ri
na1.ivaju Dragulina _sremski m kraljcrn~ . p~cm d a on nije imao
u svojoj vla~ti dana n ji Srijcm. 7.b"S toga. to taj nazi v nije
tad a obuhvatan samo oblast izmedu Dunava i Save, ve i julno
od ove dananju sjeverozapadnu Srbiju. Madari su. sa ~voga
gledita. dijelili Srijem na .. ovostrani~. sjcvuno od Save. i _onostrani. juno "d n je. Dragutin je obino ivio II svom wsI3,'nom
d"oru Debrcu na Savi. I)Onekad i u Beogradu: -u sjajnom i
sla vnom gradu zvanom I~engrad ~rr5ki. doekao je sveano
Dragutin sa enom kraljicu Simonidu. kada im je dola u posjet.
Kral j Dragutin je istupao samostalno prema inozemsl\'u i
imao neki uljecaj i na tadasnj e prilike II Ugarsko j. ~to sc vik
razila:.io s bratom. traio je j a i oslon na Zapad. Odrbvao jc
veze s papom . koj i mu je 11<\ njegov ~ahljn' poslao dva franjevca, sto su mali slavenski , radi preobrabnja patarena u onom
dijelu Bosne:. koji je bio lwd njegovom "\<lu. I njegov biob'Taf.
arhiepiskop Danilo. spominje, kak o je mnoge herctike bosanske
tem!je obratio u kransku vjeru i krsti .. ih ... Ka da je na kraju
XIV. sl. dolo d" borbe ok<> prijestolj.: izmedu posljednje:g
Arpadovi:: i Aniuvinaca. Draf!:utin je bio na Slrani posljed nj ih.
Za ulinjene usluge Karlo Mar te! je po~tavio njegova najsu.
3i 6
~A II' IlAK S ~ m J[
lOOS'"
...
"""lO
OO "",.,."'"
.......1 .. tov( ~'[' ~.c.u.oo

....0$(. \ [)IO j ..V{
[)IO ~' , _ ( O<I) .... !
.....~ " ...:w, (lQiAV[

"!lWr ~n ' ottA"",OG
B O
~.
., ,, '
ua
rijeg ~ ina Vl adi slava Z;! nasljednog herceg;, Slavonije (1292),

nli sc lo nije mOlllu p1'(wesli u d j ef".
Zauzimanje Bran ie\' a Izazvalo j~ ra t! vi dinsk im knezom
Sijmanom, koji jc. ut pom o Tatara. provalio duboko u Srbiju
i dopro sve do Pei. Ali Milutin je brzo uspio ne sam o da ga
suzbije, ve i da osvoji Vidin i da ga natj era na mir, koji je
ulI' rd en i enidbom Sima nov:, ~ i na Mihail a ~a k erkom Milu _
tinov om Anom. Taj' je uspjeh, medutim. prijetio da izazove ral
s Tatarima. jer se Bugarski! n .. lazila u \'azalnon, odnosu prema
njima. Pr;preman u nava lu ka na Noga ja na Srbij u osujetio je
Mil utin tnko. da je I)oslao laoce - sina Stefana Msa vdi koim ~
nilom \Ias tcl om zemlje srpske .. n:!. tatars ki dvor. Kada je poslije nekoli ko godina nastala horha izmeu Tatara . II kojoj je
poginuo kan N ogaj (1 299), mogli su taoci pobjei natra g II Srbiju. koja se tada oslo bodila opas nosti s te strane.
i\"epo"jerenje izm eu Dragu tina i Milutina preh'or;i o se u
poet ku XIV. st. u otvo ren su kob. Pr ije 5vega. Milutin je dio da
prijestolje u Srbiji osigu ra svoji m si novim a, a Dragutin je ~ma
trao. da poslije bratove smrt; treba da vlada njegovo potomSlv(;. Dalje. Drag utin je bio nt:zat! ovol jan MilutinovIm savezom
s Bil-antom. koj i je ti nio jaim Milutinov polobj . Kao neka d;::
Vukao pnma Stefa nu P .-vov jenan o m. Dragutin je traio d.:. s.e
osloni na Z apad. Ugars ku i ka to li ku crkv u. M il utin sc u pntetku su koba Ilai au u \"Tl o:> tekom poloaju zbug iz/Jajs!\'a "lastel e ... jer sva njegova vlastela od metnue se. i ne imadae ni
jedn oga, " koga hi sc pouzdao ~. kae biograf arhi episko!,i: Danila. Feuda1ci su bili Oigled no nezadovoljni jaanjem centralne
vlast i u S rb iji i novim kursom politike prijatel ju,'a prema Bjzantu. Osi m toga Dragutin je ras polagao prostranim oblastim;::.
gdj e prije nije bilo ili je bilo vrlo malo srpskog plemst va (M at .. :.;.
Brani evo). pa ih .lc rnogao dijeliti .. Ias!eli i ta ko je vezati liza
sc. U jednom s~ papinskom pislTlu (129 0) spominje, kah. su
se neki M s hj t m a ti ki veli ka i \I li m krajevim a loliko osiliE. d;:
su iz Beograda protjerali ka tolikogn i postavili za tim pravoslavnog episkopa : to su oig l edno bili no d feudal d. koje je Dragut in doveo II tc k ra jeve. Ali crkv a. II i jem je io tere5u bilo ,;aa n j e ce ntraln e vlasti i koj u je Milulin obilato pomaS'ao. zaz irala je od Dragotinovih veZil sa Zapadom i bila polpulJo na M i_
3;7
~ ------
l utinovoj strani (on a e Sa poslije sm rti proglasit i t a sveca, ia~Q

n jegov lini !ivot nije bio II skladu sa tahtje\'j ma crkve). Os m~
t oga. uhvaljujui veli kim prihodima, Mil~tin je mos:~o dd~.ll

najamniku vojsku, pomou koje sc i odrzao, na vlas~l. :~~II Jc
vicgodinje borbe. sveen stvo jc na jzad USpjelo da Izmln t~

'ladenu br a u. pod uvjetom da D r;lgu tin ovo potomstvo zav l a a
Srbijom.
O d ava kral ja Dragulina bila jc priv rem ~na ~vo.rcvina, V~
zana za njegovu lino~t. Sa~ l ojala sc iI obl,as tl . kOJe JC OI' dob:o
na ra z l iite n a i ne: . .Jedan jc dio izdVOjen IZ srps ke u~iavc ,(kra'~ i oko Rudnika i Arilja) ; drugi su sainjavale ~cmlJc dobIVene
,
" O od U-TSke (Mal:vanska banovina i sjeverna Bosna );
na upra.
~.
.
l C'
trei je, naj za d, bio plod nje~o"~h. osyaj ~nja. (Br.':ln!evo . ' ~
'e on umro (1316), morali su ublt, sukob, oko. nJ(govog na sI
1eda to "ik sto je kra lj r-.mutin odmah poga~,o spo~awm ~a,.,
s bratom. zatvo r io svoga sinovca Vladislava. I z~po sJeo
.. mjen
. T k
. -'
t a Draoblasti. koje j e ovome otac osla\"lO. a. : o r Je~enJ( ~' ~n J . b'l
g ut inova na slijeda nije mogla prihvatitI l!garska. kOJa Jel" ~a
"cala. kad sc uvrst i o IHI vla~\l kralj Karlo I. " ' . 0
ponov(loJ
. k'
k"
e D ragu tIO
M il ut in nije htio da vrati Ug-ar . koJ raJcve. oJ( J.
r
od nje do bio. K arlo je s vclikom vojskom provalio u do mu
K olubare. a druga je ugarska vojska zauze.l~ ~c~grad .( 1 3 1~).
Mavanska je banovina bila obnovl!cna. Srb'J3 Je ,pak z.tdrb a
kao traj an posjed Braniev o s gra lllco m na D unavu.
O sim sukoba s bra tom MilUlin je imao neprilika i sa si no~n
Stefanom. Po povratku iz tao tva s tatarskog dvora Stef~T1. JC
, .. kralJ' ice J elene dobio na Upnl.VU Zetu s. TrcbmJ~m
pos 'Je
..
..
'k
.. t l
OSlanJli(1 309-14 ), svakako ka o tadanjI nas:jcd.nL .pnjeS (J Ja.
' ..
juei se na vlastelu svoje oblasti, Stefan JC ~Igao bunu unamjer.!.
da zbaci "ca s prijes tolja. Kralj Milutin je Iznenada dobu s VOJskom pod Skadar i ug uio II 7.amelku taj pokret. S t ~fa ,., se I)red~o
na v jeru svome ocu, ali je on n:lredio . ~a ga okuJ~J I odv~dl: u
Skoplje. gdje su ga oslijepili i s porodIcom pos~~h ~ CllTLgrad.
u kome je proveo sedam godina. Us t-'ari on .flIJ~ b.'o potpuno
.
b
d .,., ,'e to krio za li vo ta ote\"a. M ,lu tlfl je tek pred
'ZguIOVI,~
I"d
za
svo j u ! m rt dopustio, da se Stda ~I v~ati u zem JU , I aO IlIU
izd rav anje j(dan dio lupe BudIInije.
Iz nenad na sm rt balja Mi lutina (29. listopada l321 ) bila je

uzrokom tekih unutranjih sukoba u Srbiji. od njegova dol aska
na vlasI. I)itanje naslijea prijestol ja bil u j~ sta lno ..,h' "reno:
onu je, kao ! to jc reeno, izazivalo i un utranje trzavice, a i zna t110 ut jeea lo n .. M il utino\' u vanjsk u poli t iku.
Vlastel~ se JIudijelila izmeu tri pretendent:. na prijestolje:
Mi lutinovih sinova Stef ~n a i Konsta nt ina i Dragutinova sina Vladi slava. Iz bila j e i pubuna na j am nika. ~Na mno/":irn mj estima
jayljaJi su se pukov; vojni ka. mi slei, da postignu neku svoj u
volju i da ugrabe ndto od o nih. koji nose tijelo blafenoga (Mi lut inovo ), jer u tO vrijeme, kao ho re kosmo. hijllJe y(liki mete!'
- pi~t: arhiepiskoJ> Danilo. Centralna se vLu! nala zi la u p otpunom rasulu.
Zeuka vlastela bija hu na Konstan tinovoj strani: on je po_
slije Slefanove neuspjele pob une up ravljao Zetom kao nasljednik prijestolja. U Ra;koj su vlastela pris tala uz Stefan~. Samo
na sjeveru, u prija.<njoj o blasti svoga oca, na ao je doeta pr istaa
Dragutino\" sin Vladis lav, koji je po sporazumu izmedu M ilutina' i Dragtitina imao naslijediti prijestolje lJ Srhiji. Sva tr i
pretcndenta uzela su kral j evs ki naslo\' i [)ok u~a ! a da borbom
postignu svoje td n je. Pobj ednikom je ostao Stefan (Deeanski)
kao p redstavnik n ajmonij e g rupe fcud~laea. Konstan tin je poginuo u bo rb: . a Zetu je dobio na up ravu Stefano\' si n. ~ mlad i
kralj .. Duan. P remda su ga pomagale Ugarska i Bosna, VladisJa"~ je poslije Ir ogodiin je borbe bio potisnut iz svoje oblasti .
Slabljenje centralne \' Ia.sti zbog u n utra~ nj ih su koba oitovalo
se naro ito u za padnim pogra n in im oblastima. Humska vlastda " oee da prelate na st ran u n os ne, a neki, kao braa
Branivojevii, pokuali su da se osamostale izmedu S rb ije i
B OS IIC. T ako je Bosna zad a dala najveim dijelom H ums ke
ze mlje. I posiij e nego je p rebrod il a krizu unut ra nje borbe,
Srb ija nije i n ila ozbiljnijih napo ra. da ope! osvoji izgubl jene
oblasti. Vladaru i feudalcima vie jl"' hiJ o " interes" da nastav e
prije zapoeta usvaja nja na j ugu, neg" da obnavljaju sta ru
gra nic u na zapadu.
T i su neredi u Srbiji znail i sa m o p riv remen zastoj u d alj em
njetinu jaa nju . Snaga nj ezina nije bila u temelju uzdrm ana.
Vlastela se sm irile. i cen tral na je vlas t bila opet obnovljena u
3i9
3iS
--
svom prijanjem opsegu. Ekonomsku napredovanje illo je i dalje

svojim tokom (to je: uprav o ono vrijem!:, kada se i stie i najvaniji fudnilo. srerlnjovjekov nc Srbije - Novo Brdo). Srbija je
opet postala utjecajan ~;nilac u halkanskoj politici. Stefan Delanski aktivn o sudjeluje II ratu. koji jc II Bizantu voden iz.medu
pristah Andronika II. 1 nje gova unuka Andronika III., porode:
vojskom staroga cara i uspijcva da dobije Prosck na donjem

Vardaru (1328).
Rat II Bi~.antu $Vrio se porazom Andronika l l. i njegovim

zhac;vanjem s viasli (1328). Tada je Andronik II I. sklopio saveJ:
s Bugars kom. kako bi onemoguio. da sc srpska vlast potpuno
uvrst i
Makedoniji. Savc:~ je bio potkrijepljen i novim ro<lbinskiIll vezama. Bugarski car Mihailo. sin vi dinskog kn eza Si!mana. otpusti" je seslru Stefana De anskog. Anu. i oenio ~e
$eslroll1 svoga novog saveznik;: Andronika liJ. Ali je Srbija
uspje no suzbilu zu jedniki napadaj saveznika. Bugarska je vojska prdla na srpski dri;tvni teri tori j na gornjoj Strumi u namjeri. da prodre u Makedoniju. Taj je pokubj bio u sa mom
poetku usujeen. Kud Velbuidj, (dan. (;ustendil ) doek a o jc
Stefan Deanski sa svojom vojskom Bugare. Iznenadnom navalom Srbi su zbunili bugal"Sku vojsku i nanijeli joj tdak poraz,
zah\'aljuju i najvie odli nu; konjici zapadnih najamnika. I
bugarski je ea~ Mihailo Si man poginuo na bije~ (28. srpnja
!33O). Ugovu rom o miru dovedena je na prijestolje sest ra Stefan;,
Deanskog. Ana, koju je Mihailu prije su koba otjerao. i njuin
sin Ivan Stefan.
II
Posl ije poraza Bugara, Biza nt nije moga o sam nastav iti ratovanje. Car Andronik llI. bio je s ju!:a u pao \l srpski di~
Makedonije i zau zeo nek e gradove. ali sc morao brzo pOVUI.
i Srbi su lako osvojil i sve. to je bilo privremeno izgubl jeno.
Pobjeda kod Velb\lzda omoguila je Srbiji da ouva ve
osvojeni dio Makedonije i aa nastav; svoje dalje iirenje prema
jug\l. Srbija posla je najmonija drava na Balkanu. Bugarska
nije imala vie snage, da pokuJa obnoviti svojl" negda ln;e gTanice prema jugozapadu. a Bilant je sve vie slabio rastn :lll
unutra njim socijal nim su kobima. Feudalna Srbija. ekonomski
naJm oe mJil i najbolj~ oril'anizirana, mogla je rel a tivno lako
380
s USlljehom nastav it i ekspanziju jo e tvrt stoljea i JreGinom

XIV. st. postiCi svoj najvei uspon.
M edu t im je u Srbiji neposredni odjek bi lk e kod Velbu!da
bilo nezadovoljstvo vlas tele i promjena na prijestolj u. SIar;
kralj S tefan Oeanski nije dovoljuo odgovarao tdn ji feudalaea
ta daljim osvajanji ma, i o ni su eljeli dO\'esl; na vlast nj egova
sina Du.'ana. koji ~C naroito istakao \I borbi proti,' Bugara. Vct
II jesen 133(1 pobuniie se zetska vlastela s Duanom nll elu. Dranski s voj~kom zauze Skadar: ustanak jt poslije neko liko
mjeseci ug uen, i Duan Se pomirio s ocem. Ali je Duan ubno
uspio, iskoriUujuj sve vee nezaclovoljstvo vlastele. da prepadom iznenadi i 1.nrohi svoga oca: bjcei iz dvorca u Nero dimlji ispreo sina. Delans ki sc sklon i II grad Petri . gdje je bif>
opkoljen ; primor~m na predaju. Pred saborom \l Svrinu D\lbn
je okrunjen za kra lja (S. IX. 1331), II Deanski zatoeo u Z,'ta n u i us koro zadavlje".
S Duanom je srl'sb feudalna drhva II naponu svoje snage
dobila predstavnika. ija je li n a ambicija potpuno odgo\'arala
tdnjama vlastele. Mlad, energian. sposoban vojskovoda. Du;an
je dosljedno iiao ZlI tim. da iznemogli Bizant zamijeni monom
srpsko-grkom .Ida vom. koja bi prihvatila t~ad icije Bizantskog
carstva.
Prve godine Dubnove "lade l'~o~le su u konsolidaciji cen_
tralne vl asti, koja je bila uzdrmana promjenom na prijestolju. i
II diplomatskum pripremanju t erCIl;) za akciju proti\' Bi1.anta. tj
pnlljee 1332 I)obun;;;e sc vlas tela II Zeti pod vojnodom Bog-ojem.
koji jc s"akako pomogao Dual:\l rl;: dode n;: vlas! i smatrao da
nije dovoljno nagrad~n za usluge. Ustanak je zahvatio i sj~v ern u
Albaniju. Tijek toga l!stal)ka nije dovoljno poznat. eim su D ubrovani saznali za njega. odlu il i su pos lati naoruian brod do
Sv. S rda na Bujani, koji bi p reuzeo dubrovake trgovce s robon;.
i da jedan poslani k posreduje kod Bogoja, neka uzme II zaiitu
njihove trgovce. ,,"ekoliko dar.a poslije pisali su Duanu. d .. su
posredO\'ali kod vojvode, nek:I se vrati u poslunos!. Ustanal: je
sva kako hio brzo ug-ukr., jer o njemu nem a daljih ,ijesl;.
U isto je vrij eme !)u;an nastojao d:;:: sredi odnost s Bugal ~ko m i osigura SriJiji. ako nt njenu aktil'nu suradnju II horoi
pro ti v Bizanta. a ono barem prijateljsko dranje. Odmah poslije
3!\ !
zbacivanja Stdana D~anskog, vlastela su u Bugarskoj sruila

stanje zavedeno poslije bitke na Vclbu(\u i dovela na vlasi
Ivana Aleksandra. Duan jc preao preko toga, sklopio savez
s Bugarskom i ocnio se Jelenom, sestrom novoga cara (1332).
Za sve vrij eme njegove vlade prijateljski odnos izmedu dviju
susjednih drbva nije bio prekidan.
Uza sve posredovanje Dubr ova na. Duan nije mogao ~ Bosnom trajno urediti od nose, jer sc nije htio odrei prava Srbij e n~
Hum. Ali rjdavanje humskog pitanja ostavio je za kasnija
vremena. Stovie. on je nap>.:stio i posljednje ostatke Huma. gdje
se jo drala srpska vlast. Dubrovani su ve kod Deanskoga
radili na tome, da im prepusti Ston i Peljeac. Du ~ an im jt
izdao poveljI.; (1333). kojom im ustupa ne samo SIOn i Peljeac.
ve i primorje izmedu Stona i njihova starog teritorija, pa i
otok Posrednico na u o Neretve, koji je bio vaan 1.a dubr ovaku trgovinu. Dubrovani su se obvezali. da e plaCati srpskom
kralju 500 perpera god inje (slons ki dohodak ), zatim i ~(13
prebiva pop srpski i u Rtu~. io je brw palo II zabora\". Ali Bosanci n isu dopustili. dn Dobro"ani dobiju Posred nicu i Primor je.
Neredi u Bizantu olakali su Srbimn dal je prodirnnjt; na jug.
Jedan orl najuglednijih biza ntskih vojsknvodn. Sirgijan, prebjegao je u Srbiju i poeo na gov arati Duana. neka odari na
Bi .. ant. gdje je Sirgijan imao dosla prista'a. Du&an jt iskoristio
til priliku i zapoeo osvajanje grkih gradova u Makedoniji,
gdje nije n~ilazio na velik otpor. Bno su pali PriJep. Ohrid,
Strumica i Kostu r. i Duan je sa Sirgi janom dospio do Soluna.
Postojala je opasnost. da Bizant iz g ubi i la j grad. gdj~ su
klasn e suprotnosti bile tada naroito zaotrene i gdje je jedar.
dio gradana bio raspoloen da preda grad Srbima. Car Andronik
Ill. morao je lino doi s vojskom u Solun. da ga spasava. Ponaj prijt je uspio. da jedan od njegovi h ljudi na prijevaru ubij e
Sirgijana, .to jt znatno popravilo njegov polo3.i. jn 5\1 Sirgi janovi prista.k pol,cli naputati Duana i prciazili na Andronikovu stranu. Neki ne uspjesi srpskc vojsk e uslo. a i vijesti. da
Ugarska sprema napadaj na Srbiju. nagnali su Duana da sc izmiri s Andronikom. Na sastanku izmedu njih utvrdeni su uv jeti
mira. Srbi su zadrali vei dio o~vojene Makedonije, s Prileporn.
Ohridom i Strumieom (1334). Nova gra nica prema Bizantu ila
J,e. otprilike. pla~inski.m greb.enima, ko ji danas dijele Jugosla'IJU orl .. Greke. Nekohko godma vladao je mir izmedu Duana i
A ndronika s ~osta prijateljskim odnosima. Bizantska je vojska
po~agala SrbIma u sukahu s Ugarskom (1335), a idu e su sc
~oam~ opet jednom sastali Du ~an i Andranik II Radovi tu. T o
Je I'r.IJem e iskori stio Bizant. da obnovi svoju vJast nad Tesalijom
I Eplrom. prvi pUl posl ije IV kriarskog rata
.. Gizal~1 je poslije smrti Andronika III. (1341 ) i dolaska na
p.nJ cs tolJ~ njegova .m~l"ljctnog silla Ivana V. iZDova proivlJavao te ske unutra~nJ e borbe oko prijestolja, II kojima sc pokata la suprot nost Izmedu arist<.>kracije i siroma.' nih narodnih
mas~. Iv~n K~ntakuzen. predstal' nik aristokratske stranke. koji
S~> bIO pro~\.aslo za cara, morao Je zbog neuspjeha tra ili pribjeiste u SrbIJI l savez s Duanom.
.~
ostacima svoje vojsk e prcao je KantaKuzen na srpski leri:OTl J l:. Prosek i zatim je preko Velesa doao II Prilinu: gdi<' ga
.Ic Dusan ~oe~:o (u srpnju 1342). Tu je izmedu njih sklop lien
savez o zajedmckoul.. napadaju na Bizant. kako se ini pod ll ':.ie 101ll . da S,"kl o{1 nJIh zadri one gradove, koje osvoji. Na sa
stanku sc raspravljalo i oesar\! Hrelji. koji sc bio odmetnuo
O? Duana. i osamostalio u dolini Strum e. Njega je K;tn:akuzcn
bIO l~redo?l~ za sebe. prtdavi mu tvrdi grad Melnik. had" jt":
J'! relp oSJcllo, da e on biti rtva sporazuma izmedu Dui>ana i
K,antakuzcna, p~.korio sc izno,",l Duanu s itavom wojom oblaeu. U brzo poshJe to ga Hrelja se za kalud erio i povukao II rilski
Ill.anastlr. koji jc on podigao, gdje jc iznenada umro (1 342). II
njego ve gradov e Strumic u. Mdn ik i druge ula ie Dusan ova
vojska.
.
Savez s Kan takuzc nom pruio je Srbima priliku 7.;: dalja
os\"ajanj~ n~ ra.on rastrojenog Bizanta. Dua n je da o Kan u. ku:-cnll Y'da.11 dIo ~voje vojske. kojom su zapovijed;!!i Jovan
Olll'er l vOJ,o.d<l VraIko, da udari nu Ser. Ali je t<l j vd ik i i
uobro .uh:rdc.n, grad prua o ogoren otpo r. Kako je u srps koj
VOJSCI lzb!l a I zar<11.a od koje .IC nastradalo 1.500 ljud, . oosadu
Sl! morali preki.nuli. Vi e. uspjeh.: imao je sam Duan, k~ji je
bez b~rbe ~apos.leo grad Voden. Ali ni ponovnim zajednikim napadaJem ms\! Duan i KantakllzeJl uspjeli da zauzmu Ser.
383
382
Iz Carigrada su
ini li medutim uzalud ne pokuaje da Dua na
odvoje od Kan takuzena. Nudili su mu bizantski teritorij zapadno

od gradova Krstopola i Filipa. bez Solu na. pod uvjet om da
preda svoga saveznika ili da ga za tvori, ali Duan nije pribvat;o
ponudu. Savetnic; su sc ipak ubrzo razili, jer su se njihovi inte rcsi po eli sukobljavati. Ve ljcti 1343 Duan se pribliio Carigradu, i bilo je ugovoreno. da se njegov sin Uro ofen; sestrom
cara Iva na V. Kantakozcn je uspijcI'ao dOl se odrli uglav"om
pomou Turaka.
Naputa nje saveza s Kan takuzenom omoguilo je Duanu
da bez ikakvih obzira pTema njemu produ!; dalje osvajanje

grkog
,
I
teritorija. Tada je j vei dio Albanije doao pod srpsku

vlast. Najprij<' je zauzeta Kroja II sjevernoj Albaniji. kojoj je
Duan potvrdio prijanje povlastice (1343). U je~en 134 5 zaposjeli su Srbi Beograd (Berat) i Valonu. J edino su Dra driali
napuljski Anu,inci. U isto su vrijeme vren; na padaji i na
gradove u joli neosvojenim dijelovima Makedonije, gdje su
srpske trupe dola~i! e u dodir i s Kantakuzenovim sa veznicima
T\lrcima. Tak o su olli iznenadili kod Stcranijanc. blizu Se ra .
jedan odred tcike konjice [>od vojvodom Pn:lj uoom i potukli ga
(1344). Ali ni taj neus pjeh nije 11\0gao zaustaviti napredovanje
Srba. U jesen 1345 pali s u Kostur i Ber. Najvei je uspjeh me du tim postig nu t, kad sc Duanu predao Ser (24. IX. 13H). Njego,' je pao uzrokovao j pad okolnih manjih gradova. Gr~lIlica
srp ske drave bila je pomaknuta do doline rijeke Meste.
Gradovi Meinik. Ser. Drama. Filipi i Hri wpol (Orf;mo) i
vei dio Halkidike sa Svetom Gorom bili su na p.ograninom
podruju prema Bizantu. Ali su ostali bez uspjeha sv i pokubji
Duanov;. da zau zme Solun. poslije Carigrada najvaniji od
g radova, koje je Bizant imao na Balkansko m poluotoku.
Izmedu Srbije i Ugarske, koje SIJ obje bile u punom naponu
feudalnog jaanja. nije za "rijeme Duanovo moglo doi do
traj nog mira. Duan j srpski fcudalci htjeli su pro!iriti srpsku
drlavu do Save i DUna"a na sjeveru. ~ Ugars ka je nastojala IlC
samo da osigura svoju vlast II spornim oblastima., ve i da iskoristi usmjerenost srpske ekspanzije na ra un Bi7.anta. pa 1.ahyali
i pogranino srpsko purI r uje . n:Jrojlo Rudnik . Ka(1 je Karl o I.,
kak o pri ~a Dll ~i.ln'" biuc:ra r. SJZIl:JO; da j~ kra lj ~izaao sa SYO-
384
","o o'ac kral ja
\'ukaS;n ~.
averS ;
rev"r ~: s~1
Iz Narodno, m unji II lIeol:ud.
prim jerci
jim sila ma II d aleka ( a rSiva naro d a, hotei ih zavujevali, i 0\:1 a st'o njegovo nitko ne uva~, prdao je Dunav i upao II Srbiju.
I
\
I
I
)( rall MIl uti n ~ modelo m (1 ra .nlce.

Or. an1e I<uh 1:1. I:od. 1321
Kako so: u Dubrovniku oe kival o, pohod jc: bio namijenjen Rud

n iku. Ali brzi dolazak Duana J vojskom nagnao je Madarc na povJaenje ( 1335). ViJe god ina poslije toga bilo je stalnih sukoba i
pljakanja pograninih oblasti. aji jc Ugarska uspjela ua zadrfi
II Ivojoj vlas ti g radov e Bcngrad, Golubac i Mahu. Formalnu
je zakljucn mir tek 1346, ali nij e mogao dugo potrajali. P Ol kraj
Duianovc vlade izbio jc opet rat s Ugarskom. Cinilo se. da <:.

doi do teih suda ra. jer jc sam Ludovik l. doao s vojskom II
Beograd, il car Dubn pod Rudnik (ljdi 135~ ) . ali nema spome na
o bojevima. Ugarska je ,-ojska str adala od zan:r.c i morala sc
povui. I due godin e. Il proljee. opet sc Lud ov ik spremao da
ml ari na Srbiju. Uskoro zatim vo de ni su pregovori o miru. ali
nije poznato. kak o su se svri li.
Ni s Bos no m nije Duan mogao postii tra jan mir. Srbija
nije naputala svoje pravo na H um. i Duan j e kao prvi uvjet iz
mirenja postavlj ao zahtjev da mu se v rati sporna oblast. Bosna. se
m edutim nije mog la od rei doline Neretve, ko ja je za niu bila
g l;! vna saobraajna veza s morem. Da bi pojaao obranu Hum a.
podigao j e ban Stj,---pan K otromaIl i grad Novi blizu uUa Neretve i sprijeio , da se Dubrov nik ugnijezd i u njenuj de ll i na
otoku Posrednici. Pugrani ni s u sukobi bili vrlo esti. pujaa n i
prelaien jem utjecaj ne vl astele ~as na stranu Srb ije. as na s tranu
Bus ne. Tek II jesen 1350 mogao je Dubn mislili n;l kona cno
rjcen je bumskog pitanja. Provalio je s velikom voj skom II
oblast donje Neretve i zauzeo nek e gradove. medu njima i Nod.
Neka humsb vlastela. kalO na pr. Nikulii, prtila su u?et na
stra n u Srbije. Al i uspje no zapGetG rato,-anje ubrzG se m oralo
Gbustaviti zbog napadaja Grka na ju!ne ubI as ti. PT(' I:o Dub rGv.
nika. gdje se zadr!a o nekul iko dana. Dua n je pu!uri u na jug i
osvoj io izgubljene gr adove (Ber, Vuden i dr. ). Bosa nc i su ope:
o bllo" ili svoju vlast II Humu.
Puito j e zauzelO dobar diu bizant.skih zem alja. Du~ an se putk raj 1$45, svakako na dravn um saboru. prGglasiu ~a ea.a Srba
i Grka. Uzimanjem toga nasilOva jasnu je pokaza lO namjeru, da
i un id e za po tpunim unitenjem Bizanta, ka o ItG jc Iv oekada
II Buga rskoj hti u Si meon, i za stvaranjem srps k u ' gr k Gg carst\"3
ka o nasljednika Bi1.anta. Takve prdcnl.ijc traile su i uzizanj(';

Srpske crkve na mlpanj pa trijariije, Srpski arhicpiskol' Joan~
kij e proglaen jc od bugarskog patrijarha, ohrids~og arh1<!plskopa i predstavnika Svete Gore za .patrijarha Srba 1 Grka ... Na
sa boru u Usk rsu tu. travnja I~N(, u Skopl ju Ilovi jc car sveano
I
I
okrunjen.
. '
U vezi ~ prog\asolJl carstv;, i~vrkne su l dru ?c zna.a J nc
promjene. Duanov sin Uro postadjt: n jc ta _kralja Srbl!cm.
i dobio jt n;: upravu sjeverni. srpski d io d ra:,c, U ~)~\'dJa~z
se razlikuju ,.zemlja careva i kraljev... , . trgovl carcvI I kralJ:vi ... vlastela ca reva i kraljeva. Na dvoru je potpuno un:dcn h,zantski ceremonija\. Preuzeti su i bizantski naslo, i. koji su da
van; l:lnovi ma dinastije i i5taknutoj vlasteli (c!t51)ot . 5evastokra lor. tsar i dr. ). Naslo"i su davani samo namjtsnicit1lu u bivim
bi za nt skim oblastima. Duanov polubr:tt Simeon, namjesnik
Epir:t, postao jt despot. isto tak o Jovan Asen, brat eari.ce Jelene, namjesnik A lban ije. i .Io,'an Olive r. gospodar kraja 0 1: 0
Ov /:e8 polja. SeV3slokralOri su postali Deja p-. mu! !?uanove
~e~tre Teodore. koj i je imao oblast ob, Kumanova, , Br"~~o
Mla<.ie!)()vi t (oko Ohrida): esari - Preljub, n:tm jc~ni k Tesall)e,
Vojihna. gospod ar oblasti oko Drame; t. d. Te~Ja je ?u~anova
bila, du se u .. P.om::l.1liji ". koliko je m ogue vIse. pnk;u:e ka o
prOlv i nasljed nik biz::mt ~k ih can:,'a, I po svjedotan.sh' u su"r~lIl:no
gli Liz::mtsl<og hi storii:ar;! Nikifora Gregore., Du.a.1l se I~ juzn.!m
ohlastima udao _gr kih obicaj;:~ , lr u oblash I:rOlIJ~ U r~~a V;IJ~
dili su i dalj~ "srpski obi:tj;" . Nakon 10&a 5e kral j (t. J. Dusan).
koji je pOSlao vei od samog;: sebe i kume je porastao I'ono~ I'rosudivaio se naime. dil nita oo onop , iO je ostalo Grci ma dc
CarilTaG<: n~ ~ II jaati nov u s:lagll i vodcu "las~ - . progl~~t(;
caren: Grb.. zamijenio b.::rb.::rski llain fivota grbm ol"e01.jil>l:l . .. Osin, toga je i ~ila"ll d riill'u l'(>dijdi~ S~. sinan:: n)emu
jc naime- dociije\io na vladanje po ~rpskim olnOlJun;: l.emlJu od
Junsku;; :di\'~ i rijeke Du r.<: va do gr;::~a ,Sko.~ ! j;: pokrajinu
kojI! tv oiinl t.okom odjeljuje I Varda r, 'li'Jveca ~'Jeka u ullu~r~
iinjos~i ' ~ salnom sebi j e do~udia grk: zem l)~ ; g~~~ o~c. do td~
sure rareu HrislOpoia. z;: vladanje po gI >:'",1 ofl1CaJI~la.~ . Sve
t C n ~ zn:.i;'. da jc drbvOl bi!" .loin:l l'odijeJJ~na
OV'Je ~o
selHl ~ Ilpr''''ne ol;lasii . DlI~"r. je liS," ~,.; llpr~vlJau ,t aVOll, d,'za -
?"
vom, koja je imala jedinstven o z" konoda vs1Vo . Kr:llj Srbljcm ~

U r o!. uostalom, nije m oga o n i I' rlit; lin o vlast. jer je Imao nepunih deset godina.
U:zimanje carskog naslova jasno je pokazivalo. da Dubn
namjerava voditi rat pro tiv Bizant::. do njegova uniheoja. Nije
mnogo u:jecalo na nje go,'c namjere to , to je grada nski rat u
Bizantu bio privremeno obustavlj~n Kantakuzenavom pobjcdom
i njcgo vi nl ulaskom u Carigrad (130). Zah tjeve car.. Kanta ku_
zcna. d::. mlJ vrati osvoje ne bizantske g radove. nl' samo d ... Duan nije uzima o ozbiljno. nego j e 'iskor i i"ao $vaku povoijnu
priiiku za dalja os\ajan j a. Ota r sukob Bizantu $a Geno\,l j .. nima, koji su iz Gala tc gospodarili bizantskom trgov inom i kojih
sc tutorstva K .. ntakuzen uzalud poku!avao osloboditi, zatinl,
metd, Ito ga jc unosila strahovita ku ga (,.erna Smrt~ ). oiaka1, .. li su Srbima posao. Ca r Duan provali u Epir i zauze ga oez
mnoso napora , il njtgov vojskovoda Preljub 05\'o ji Tes3.liju
(1348). U pravu naC:: Epi r on, povjerio jc Duan svome poluoratu
Simeonu (Si ni i). a Ttsaiiju Prcljubu. koji postadt esa:' _ Juna
gr .. niea srpske dr .. ve Ila je tada od Volosa dlo ulaz a u Ko rintsk i zali." S (iUl IIspjesima dovrilo.se uglavnom irenje Srbije
na raur. Bizanta. Daljc ratovanje nij e znatnije mijenjalo ""r:l.
k
o
mce, a po ne ' ao jo: Dubn morao da suzbije i ofen1tv n~ poku:.;e Grk;:. Kada je o n lt jesen l 3S\) udario ;~a nosn u. iskoristila
je bizantska vojska njegovu odsutnost. d;: u padne n~ srpski
drav n; teritorij. Ur. pomoc (urskil' najam n ika K"ntaKu1,cn lako
~aU1.t gradove Ber i Voden. j edino je II Sen,jj i lIai~::lo ll;:
ogoren ot por tesaril Prdjuoa _ Zim;: JI,' ubrzo natJcralll l\amaku zcna Ja obustavi operacije i da se povu<:t u Solun. Uskoro
stiie ~ vojskom pred Solun i C::.r Duil n. koji j e preki nuG ra:(,_
vanje s Bosnom, kad j e saznao 1... (iogaca,;e r:;;. jUlU Preg","o!'i
izmedu njih nisu im;::\i nikakva uspjch~ i protekli SI: \Islamom
u IIZil)amnOJ1) optuivanju. Duan jC' poslije tog.! krcnuo 11<: V".
dC'n i zauzco ~a, tl njeg"\' jt vojskovoa Hl;::per. owojio nc:_
N (> v suko b izmedu Kllntak uzcnu i h'ar.:.. V . PaJeolog;:, koji
jC' i sa n, Du~an raspirivao. omogu", j C' SrbiIT,:; aal)e i$Kori1;tiVi/Ilje hiza nl5kij, razmir ica. j ~askici pregovor:.. kod SOl U!::" pri_
P;'IJjt: K::mtakuzcn lOme. ~t" SI: r ..1eviOY"VC pri~tae pO~;:iJ"o ))00 bad~ lc D\l'-'1]<: p roti" IIJ co:'a. DU~:'fl jl' !Iskon ope: do~;t(, f)1'('d
Solun , gdje se nalazi o Ivan V. , i ponudi~ mu vojnu .i .novbnu

pomoc za borbu protiv uzurpato ra. Vodeno su pregovori I o tome.
da se caT razvede od Kantakuzenov e k e rke i oeni Du~anov om
svaslikom . Kantakuzen je USi,io te planove osujetiti. ali njegov
su kob s \ V(lllom V, brzo je ol,cl uzrokovao graansk i rat. II kome
su Srbi i Bugari bili na strani Paleologa, a Turci pomagali Kan taku1.ena i iskoristili priliku, da trajno zagospodare prijelazom
II E vro pu, Z3.uzcvii grad Cimpe na G alipoljskom poluoto ku
(1352), a dvije godin<: poslije Galipojje. S.pomou : ura~a mogao
je Kantak uzen jo! ne ko vrijeme da se ~rzl na vlasll. Om S\I .iwt.
nadili jed nu p roti"niku vojsku sasta vlj en u od Srba. Grka l Bugara i potukli je kod Dimotike (lS52).
..
.
Da bi predob io Duana za sebe. Jvan V. PaleoJog bIO Je PTlsilje n da mu u in i neke k oncesije i u pitanju carskog nasJo\' a.
Pos toji jedna njegova ispra va iz srpnja 1351. kojom on na
molllU ~preuzvienog cara Srbije i ljubaznog ujaka kir Stefana.
potvrduje neke posjede manastira Hilandara , Palcolog Je. dakle.
p rizna,.ao Duanu pravo na carski naziv, ali s ogranitenjem samu
na Srbiju, kao ~to je Bizant u X . st. bi o primoran na u ini s Bu
garskom.
Velika osvajanj .. novih ohlasti s razvijenim pravnim poret kom. ll. i primjeri biza ntskih careva. kojih se nasljedni.kom Du !i~n
elio da prikae:, potakli su Duana, da izradi zakOnik za sV~Ju
drlav u. Na sabo ru u Skoplju (1349) izda n je prvi dio zakOllIka
i dopu nje n pet god ina poslije, vjerojatno u Se ru.
.
.
Od za padnih sila Srbija je u doba cara Duana unala na Jvie ve za s Ven ecijom. Izmedu njih Dije bilo razloga za sukob.
al i nije bilo ni potreb nih uvjeta za trajnu suradnju veih r~~.
mjera. Eko noms ke veze bile su dosta ;v~ i pod r.avane. lU ~ o bIJU
stran a. D ugan je omoguivllo i ne smetalll ra zvoJ trgovlm~ ,zmedu
Srbije i Dubrovnika, koji se jo~ nal.azio pod mletakom. "la u.
Ali politike: namjere dviju dr!ava m su bile u su glasnosti. Ve n~
cija je prije svega htjela da predobije .Dl.' bna Z~ savel prohv
Ugarske, koja je sve j ae ugroavala njez in e pOSjede II Dalm~ .
ciji. Duan je o pet idio savet s m o n om t.~S'.o,akom Repubhkom , da mu svojom no tom pomogne OSVOJ Iti Cang rad. OlUd.a
se od nos Srbi je i Venecije svodio uglavnom na uslu ge man!e
vanosti. Svj napor i cara Duana. da osigura vojnik u suradnjU
388
Venecije: kak o bi ?apokon uni ~lio Bizant, ostali su bez uspjeha.

U za lud Je o n nudIO Republici ka o naknadu Epir ili Peru . di o
Carigfi1da. koji su drali nje zini supa rnici Ge nov ijani. t-.Uetatkoj
jc vlasteli kori snij e bilo. da se odri slabo bizantsko carstvo ,
Kao i prije, Srbija j e za vlade cara Duana morala imati
stalni.h dodira .s k~tolikom crkvom. ve i zbo g znatn og broja
kat oh ka na Pn mo rJ u i po trgo,- ima u unutranjosti. kao i !bog
politik og ut jecaJa kurij~ . U sa moj zemlji uva li su prije svega
dobro interese v ladaju e pravoslavne crkve, U Du.a no\' za ko nik
unesene su stroge ourcdbe, koje su spreavale obraanje pravoslavnih II _jere, latinsku~. Z a branjen je i mj eov it brak s .. poluv(rcima (katolicima). Ali sve lo nije i sklj uivalo po ku ~a je neke
suradnje izmedu Srbije i papinske kuri je, iako je surad nja bila
ot~ia~-an~ trajnim nepri jatel j!\vom iz medu Srbije i Ugarske,
kOJa Je bIla e ksponent interesa katoli anstva. NaroilO o tk ako
su Turci za uzel i Galipol j e (1354) i jasno otkrili .voju td nju da
nas tav e osvajanja na Balkanskom poluotoku, car Duan jc elio
da osigura po mo kato like crk ve za obranu od turskog nad iranja.
J edno srpsko poslanstvo upu eno j e papi inocenciju VI. u Avignon s molbom. da car Duan bude imenovan kapetanom~ kr.
a~l\a u borbi protiv nevjernika. Zato je on obeao. da e pri znah papu za oca kr ans tva, i trai o, da kurija sa svoje strane
posalje legate u Srbij u radi utvrdi,' anja sp orazuma. Papa je
ispunio Duanov u elju. i u Srbiju je u proljee 1355 prispjelo
njegovo poslanstvo I pismima za Dulana. caricu Jelen u i kralja
Uro!a, Da bi predobili pr~-dsta"nike vladajue kla se u Srbiji.
legati su donijeli pisma za patrijarha. vie 5H:tcnstvo (arhiepiskope. epis kope). najutj ecajnij u vlastelu na dvo ru (Dej an. Oliver. Prelj ub, logotet Goj ko, vi tez Palman ), naj zad za sv u vla stelu. A li rporawmjeti se nisu m ogli zbog Ugarske.
Do kraja svoga !ivota Duan nij e zaboravl j ao svoju glavnu
misao - osvojenje Ca rigrada. Toj misli bio je napokon I)OOreden i nje gov odnos prem a U!jll.r~ koj. Bosni . katolikoj crk vi, a
osobito pre ma Veneciji. Zbog nje je pok uao s tvor it i ra tnu flo tu
(od Mlea na j c 1348 kupio etiri galije). Izo enad na smrt za tekla
ga je na jugu njegove carevine (5. prosinca na lazio se ~pod
Berom nadomak Soluna) i presje kla sve nj egove namjere (um ro
je 20. XII. 1355).
389
4.. Makedonija u g ranicama srpsk f. drave: njcD po lo!aj
II
Duanovu carst vu. _ POlk raj XIII. st, u svojo j politi" tuitor ijai ne e kspanzijf. srpski vladar i poinju da sc sve vile okr~u
prema jugoistok u, k Makedon iji. God ine 1282 Srhija zauzi ma
oba Pologa, Skoplje. Ovc polje. 2Ielo\'0 i Pijane( (o blast II
gornjem tok u B r~galnice ) . I d u e godine ona zahvaa vei dio
zapo.dn e Makedonije uk ljuuj ui K ie\'5k u, Poreku i Deh;;rsku
oblast. a srpska vo.iska pustoi krajeve oko Sera. Hristopola
j na A tosu_ Srpsko- bizantska granica ide tada $jevern o od bizantskih tvrda vOI. Strum ice. Proseka, Prilepa. Ohrida i Kroje, a
Skoplje postaje jednom od prijcstolnica srpskih kr::.l.i,va. Na
poe tk u XIV. st. kr aj oko St rum ice i Solur. .. stradao je j od odmetnutih bi?antskih najam nika Kalalonaca. kOJI -su o.woj ili
m noge grk~ pok rajinc, ak do Ca ri ~raa. i sve opus loili~. 3
_zarobl jenike odveli uropsIvo. (130i-lO).
Za vrijem~ Stefana Deamkog (1321-31 ) Srbija jc dobila
tvrdavu Prosck, a bitkom koe Velbu!do. 133{l po tpun o j e uv r
stila svoju vlast nad sjevernom Makedonijom. Z~ rala ~ Bugarskom i Bi zantom od met nul i su se (lodue pojedini feudalci, ali
poslije velike srpsk~ pobjede i o novoosvojenim podrujima
~mnogi od slavnih iili su gospodinu kralju i pred:lli mu se sa
svojim posjedima ",. Ipak. s obzi rom na prij::.ni c- iskuitvo. Stefan
Dea nski je grke feudalce bar donek le zamijenio $Tps!..im:l pa
da"ao g radove "s njihovo m obla!c j sla\'om i hogatstvom nekima od svoj ih vjernih, d:l ih odre S:l silami! svoje ,"ojske II
poslu~nosti i II raboti . Uos talom . takav je bio postupak j kod
prijanjeg osvajanja makedonskih kraj<:va, ma da ve Milutip
dijeli svoju ddavu II ,"srpsku i grl:kll zemlju". u ~emu vidimo
nastO.ianje. da sc sauvaju bizantska trad idja i unutraiinj i upr'-'\"ni
oblld u osvojenim krajevim;:., kak o je lu naroito bil o poslije u
doba cara Duan:l. r.bog veliine grkih tem:llja u nj~gov oj drZavi.
Ko d osvajanja bio j~ jedan dio grkih feudalaca nesum n jivo lie n
svojih posjeda. a nek i su se i sami povukli u Biz;:nL Na njihovo
mj esto dolla su srpsk:l \'l a st~I::., osobi to nil vanija mjest;, Ul'. geaniw. kao na pr. prOlosevast Hrelja. koji II nijeme Stefar.:l Deanskog i Duana upravlja najprije krajem oko Stipa iS trumice.
" za t im i krajem oku Meinika. Ali j edan dio gr k og st anov niii tva
_ napo.~e gradskoga - s"akako je ostao na svo j im posjedima,
390
jer sc jo u sredini X IV. st. ak i II Skoplju pojavljuj(' bizant~h .

protjvusrps ka strank:...
Dui .. n jo.' dovriio za poo:ta osvajanja u junom pravcu pa jc
zauzeo osim itavc Makedon ije (iZuze" Soluna i Ka lamar;;c) i
njoj s usjedne pokra jine. Istonu gr an icu njegove rIdave u make donskom podruju i n ile s u pogranine Ivrr/ave Velbuid. Mein;];.
D rama i Filipi, il biza nt ska je vla~t dopirala do utvrd c nj;, i?!lad
Hristopola.
'
Osvajao j!': tih pokrajina znai vanu prekre tnicu II srpskoj
hist oriji tc uvelike utjee i na cijelu srpsk u drbl'u i IJJezlIJu
strukturu.
Gregora - kako je vc r(:eno - svjedoi potpuno jasno o
posebnom poloaju ~srkih zemalja .. _ od nosno Rom alli.ie_ ~to se
tie praVil i uprave.
U pojedinim ~vojim ispra\"a m3 Duan izriito pritIlilje i dalju
vrijed nost prijanjih odluka i isprava grki h care,'a i oslanja se
na njih, a biza nts ko pravo jako $e' odratilo u nitu la naka nic' gova zakonika. kao i u priwa nju skrar:ne Sintagme Matij!' vi;,.
stara i Zakona cara J'J.~tinijana. koji su prevedeni ll;! ~\avemki
jezik vjerojatno "pravo u vezi s Iwtrebama srp~kih Ilpravnib "
oblasti ma. gdje je vrijedilo biza ntsko pravo. U sUdsko.i oflr,lniza eiji u lim oblastima nesumnjivo li<': odrazuju bizantsk i ~open it i
&udije~ (katolikoi krila;). za koj e su odredeni crkveni i svjetov ni dostojanstvenici. kao i njihov pr ijanji poslupak koo suenja.
Unutranja upravna podjela . Rornanij e_ u vrijeme Du"ana

nije se bitno promi jenila. Oblast zapadno od S trum e i sjeverno
od Solunskog kraj a izvori nazivaju Maktdonijom. Ona se
upra\'no dijeli na manj~ oblasti, ta koje se u to doba upotn:blja,"::' g rki na~iv katepanOlI ili hora. a ponekad i slavenski nazi,lupa. Temelj upravn e podjele in il i su kao u bizantsko doba
gradovi , kojim;). je dodijeljen okolni kr::. j (ho r::. ). Od bttpan .. ta.
odnosno tup;: na podruju Makedonije spominju sc Il~ki u ispravama: Lukavica. Krupi te. Pore . Deb::. r, Kievo, Polog. Zast"lIma. Sko pija. Ovl'e I)o lje. Strumska oblast. Valavistes kod Melnika i DanOljska oblast kod Sera. Zemljom upra vlj a ju gradski i
!upski inovnici. Upo redo s prodiranjem srpskih llaziva odrali
su se ; dalj~ bizantski naziv; Zi! admini stro.tivne orgaIIc. Srpski
39i
"
iupan je ponekad vrlio dunost kcfalij e. On je imao pod sobom

vojnike, porezne i, ak o sc odriao katastar. ka.ta starske i nov n i ke .
Osim carddh bilo je ; feudalnih _vlada lac.....
Makedonija postaje centralna pokrajina carstva. u koj oj nasta je i niz novih carskih prijestolnica (Prilep. Ser). U Makedoniji
se odr:!:;l\'a w:fi dio najvan iji h dr:!:avnih sabora (S kopl je. Ser.
Krupite na Ovcm polju). Ali budui da je ~tvarni temdj Srpskog carstva bila Srbija. Du!an o"a vlast u .zemlji carevoj . Romaniji. oslanjala se prije svega na srpske feudalee i vojsku.
Za ,' rijeme Duanova osvajanja grkih gradova u okolici
Soluna pos tojala je, gotovo u svima, pa i u samom Solunu. i
stranka sklona vie srpskoj negoli bizantskoj ,lasti. Medu srpskim pristaama na luile su se i vrlo "isoke li nos ti. Pristae protivnike strank e Duan bi poslije osvojenja dijelom prognao iz
grado,a. ali i vjerno51 preostalih gradana nije nikad bila sasvim
pouzdana. To sc potpuno otkrilo dodue tek poslije kod Kanta kuzenova pohoda u Makedoniju 1350. kad su otpali Ber i Voden.
a za pomo sc Kantak.uz enu ob rati lo ak i poslanstvo gr ada na iz
Skopl ja. No Duan je svaka ko ve prije upoznao tamonje pri
like pa je u gradove smjestio dosla jake posade srpske vojske i
njihovu obranu povjerio srpskim feudaJcima. T ako je 1350 bilo
u Beru 30 srpskih velika!a sa \.500 Srba i e t o m Duhnovih nje makih najamnika. u Serviji pod zapovjednitvom Prel juba 500
Srba. a u Vodenu su na elu srpske vojske bila etiri zapovjednika. D"ije DuJanove ispra"e spominju i naseljavanje $rpskih
vojnika izvan gradova. Upravo je ta voj na snaga bila prema
Kantakuzenu temelj srpske vlasti u lim krajevima. U osvojenim
pokrajinama glavni nosioci vlasti bili su nesumnjivo Srbi. kao
na pr. na podruju Makedonije H relja i kdali ja Dabiliv u Strumici. Se\'aslokrator Dejan oko Kuman ova j Vclbulda. Vukain
II Prilepu. sevastokrator Branko u Ohridu, Ug-Ijda i kcfal ija Ra
doslav u Seru, Brajan II Hr istopolu. Prel j ub u Seniji i Veljko
u Gine kokast ru povie Soluna. Ali ak i medu srps kom vlastelom naao se poneki potajni grki pristaa: joA su di bili
sluajevi lavi ranja izmedu Srba i Grka (roa pr. odmetanje !ireIje
oko 1340: primjer Bra janova i Veljkova kol eban ja 1350). a (0to,o svi su uspostavlja!i i dosla jake veze 5 mjesnim grkim
feudakima. koje su sc oitovale naroito poslije Dull. nove smrti.
392
<
<
<:>
,"
,
-- , ,
Z
"''"
VC
"'o
~.
~
,

l~
..I,
"
" ,
! .1
~----------------
Dubn je uklo nio gr ke episkope i na njihovo mjesto posta"io Srbe. T o je bilo n aro it o potrebno, jer sc visoki gr k i kler
nije n ikad potpuno pomirio ~ odvajanjem od carigra dske patri-
I
I,
I
j adije. Ureduj ui crkve-Ila pitanja u no\,oz3uzctim krajevima.

Duan jc sa uva o au tonomi ju Sve te Gore. Po volji Duana. srpski
Su se feudaki povukli sa zaposjednutih imanja s"ctogorskjh mamutira. Sto sc ti: Qhriciske arhicpisko pij e. oila je sa uvala 5\'Oj U
aut o kefainost, ali j e mll ogo izgubila od svoga nekad a1mjc&, znaenj a.
Njene sjeverne granice potisnute su srpskim osvajanjem

na jug do Debra. Ki e"a i Velesa. U vrijeme Dulana. oh ri dsk i
arhiepiskop sc javlja zajed no s ostalim srpskim ar hijerejima; on
je po rangu odmah posli je srpskog pa trija rha. Upadljivo je da
D uan ukida Morozvi!iku episkopiju, nekadanju eparh;j\! Ohridske arhi ep;skopije. a osniva IlOVU Zletovsku cpiskopiju II sastavu
Skopske mitropolije.
Dubnovo doba. prema tom e. svakak o znai za Mak edoniju
osj etlj ivo slabljenje opasnih grkih utjecaja i j a a n je slavenskog
elementa. Sve to. naravno. ne zn ai ni potpuno potisk iva nje
gr kih feuda laca i visokog kler .. ni opu promjenu njihova po lobja. K ao i crkvi. Duan je isto tak o izdavao ispra ve i svjetovn im
grkim feudal ci ma s potv rd om njihov ih posjeda i prava. to je
poznato naroi to za T esaliju. Grk a svjetovna i crkvena vlastela
sudjelu j u u radu dr!avnih sabora s isti m pravima ka o i srpska .
njihovi lanovi nav ode sc u ispravama kao ravn op ravn i, a pnj edince j e Dubn primi o i u red dvorskog plemstva. ela no,-i grk e
i grecizirane vlastele imal i su i vane du nosti II upravi. naroito u Ser u, jednoj od Duanovih prijestolnica. Izuzev episkopa .
nij e sc u s utin i promijenila u tim krajevima ni struk tura visokog klera.
I
393
mell1C, pum su propisa. kojima je svrha, da vlasteoskoj zemlj i

osigura ju stal nu radnu snagu. prijeko pot rebnu tim velikim gospodarstvima .
Veliina radne snage. kojom su vlaSleoska imanja u Srbiji
B. Druhvc:no-c:konom.ski .anj:a!;: i drav no urede nj e Srbije

" XIII. i
I. Polj oprivrEda. -
xrl' . toljdu
l'\aroit"
u prvoj periodi dad;,\Vme

N e man jia, privreda je " Srbiji imala pretci no naturalni
kar akter , ali se on za ekonomskog uspona i jaanja robno- nova ne privrede postepeno mij enja. Vlasteoski posjedi sa $Voj im
podlo!nicima hili SI! prava poljopriv red na gospodarstva. privTedne orga ni zacije ~atvorenog tipa . ija je proizvodnj:l im:lb
ugI:lvnom .Ill podmiri razn ovrs ne potrebe zemljinog gos podara
i potrebe onog sta n ovni~tva . nad kojim sc prostirala n jegova
vlast. Vlastcoska bal tin a. odnosno pronija sainjavala je zajedno
s meropa; kom ba!t inom organsku cjelinu dovoljnu samoj se hi.
('jeli nu, koja je postepe no razvijala poljoprivrednu proizvodnju
ne samo za vlastite potrebe. nego i Zli prodaju nu tritu. U usporedbi s prija nji m malim seljakim gospodarstvi ma, koja Sll po
stojala u Srbi ji neposredn o prije nego jc k onano zavl adao feu
dalizam, krupna feudalna gospodarst va, no sc od to ga doba svc:
" ae rat"ijaju, ima!a su predo...,t u pogled u veega i intenziv r.ij q;
ra zvi tka proi.tvodnill snaga. Im aj u i vel ika imanj3 i raspola!ui
dovolj nom radnom snagom. viasteosko je gos podarstvo moglo
da izvni vetu podjelu rada, podjelu. koja je omoguivab , da se
proiire i stvore no\'e grane l.! poljoprivredi i zanatstv u. d:! se
racionalnije i produktivnije iskoristi radna magli podlonog
l j udstva.
S obzirom na to. ria je zemlja k .. c osno\' no sredstvo zJ. pro
izvodnju $Iu!ila za iz(lrz:l\'anje j neposrednog p roizvodaa j (,je
lokupnoga pO" latenog stalea. Nemanjii Sll se narocito bri nu li
za to, da njihovi posjedi. kao i posjedi darovani crkvi i sv jetov noj l'iasteli budu uvijek snabdjeveni potrebnom radn om sna
gom. Ma nlIsti rske isprave, Duanov zako nik j drugi pisan i sp'"
.394
raspolagala. dostizala je prilino velike r azmjere. O na iK, dod uk.

moie utvrditi samo za one manastire, ko jih sa uvane isp rave detaljno nabrajaju osim zeml je i dodijelje no ljudstvo. a za posjede
svjeto,' ne da~tele potpuno nedostaju podaci. Tako je na primjer
vlastelinst vo manastira Deani imalo neko vr ijeme '2.09; k ua
mero paha (zajedn o s majstor ima i popovima). 69 kua $okalnika
i 26<i kua Vl ah a. Arhandelov ma nastir kod Prizrcna, osim meropa!kih k ua, imao je HI kua Vlaha, a manastir u Banjsko;
uz ostalo i 8 vlakih katuna sa 500 kua. Poj edini manas tiri imali
su ndto svojih ljudi i po gradovima ili na drugim vlasteoskirn
dobrima. Ako sc uzmu sve ve'like i male rabote nab roje ne u
isprnvama. i 10 nc sa mo meropaha , nego i drugih podlofnika .
veliina r~dne snage, kojom su sc manastiri koris til i, do sti!('
velii; opseg. Da bi manas tiri ho bolje iskoristili radnu snagu
svoj in ljudi. ti su bili oslobodeni od svih rabota u kori st vladar;)..
Mogu nos t da se izvr;i vea podjela rad", na vlasteoskom
gosJloda rstvu. naroito na onim prostranim pos jed ima. koji ~u
pripadali manastirima, Slvoril<! je sve uv.iete za inten1,ivniji
razvital, poijopri\' rcdne proizvodnje. U razli i tim pol jopri\'Tednim pa nam a. koje su tada postojal e, II rata rstvu, "inog ra darsl\' u,
ptdarst"u, voa rstvu. povrtl;:.rstvu. ribolov u i stoant" ll pro!iruju se po jedinc kulture. vri sc ua specijalizacija ne samo u
pojedinoj gran: proiz vodnje nego i u ljudstvu. (;Qspodarstvz su
imala takoder svoj~ vinogradare. pelare. stoare, imala su ze
mljilta detalj no kategoriz irana i odredena .ta svaku nsIU i za
.,aku poslojdu granu poljopri vredne proizvod nj e.
R a t;;'1 S t ,- o je u X IIL i XIV. stoljeu zauzimalo istaknuto
mjesto. Sijali su penicu. o,'as, uvelike proso. a bilo je p olja i s
lanom konopljom. heljd om i mahunastim plodovima. P r osj eni
godinji prinos pojcdinih i.."Uilura morao je bi ti prili n o nitak
s obzirom na pri mitivni na in obradiv:lnja zemlje. Al i je ipak tehnik .. ra tarske proizvod nj e pokazivala neki naprlak. Razlik o
395
$:
vanje jarih od ozimih usjev a dokazuje. da su s dvopoljnog plodo

retla ve bili preJti na napredniji tropolj ni plodored. O pos tojanj u
tr opoljnog plodoreda, osim Svctostefanske povelje. svjedoe i
lanci 31 i 65 Dub nova zakonika. po kojima popovi. koji nemaju
ba!t;ne, dobivaju tr; njive za konite. Glavnu su painju ohratali na
ozime usjeve. jer su oni najvi!" sluWi kao ljudska hrana. ito se
vidi iz Svetostdans ke povelje. koja propisuje: _Kto su merHpsi.
da oru ozime ralije t ri mati. a jar(' dve ma ti .. , i iz isprave cara
D uJana manas tiru H ilandaru. po kojoj su meropsi. uz ostalo. radiJi ~ ... dva dana oranja jes('ni. i dan proleriji ... Pri tadainj('m ekuenzivnom nainu ratarenja. p rimj('na tropolj nog pJodor('da znatno je pomogla, da se popravi produ ktrvnost tla. Po
svoj sc prilici ponegdje i dalje upotr('bijavao palj('vinski sis tem
obradiva nja z('mije. Zita su smjetali lJ itne jame ili rupe. a
postojale su i zidane fitnice_
Ratarska oru da za proizvodnju ostala su i dalje primitiv na .
Manastirske isprave spominju plug i ralo (,-ie kao mjeru ). kosu
i srp. a Bud,anski statut obvezuje. da sc radi trnokopom i plugom. Plugovi i rala su bili b'1'ubo istesani od dTveta. ali S\l imali
eljezni raonik , ho je znail o napredak u :ehnici proil,v<.>dnje
(tipovi rala s klj('zoim raonici ma \.I psaltirs kim minija:urama Miin<:hen, na freskama u manastirima Deani. Les novo i dr. ).
T akva or uda. koja nisu odvie dubo ko orala. odgovarala su ta danjoj vrsti usj<'va (strnim iitima). kojih plitki korijen nije
mogao da povea svoj prinos u razmjeru s I)rodubljiva njem oranice. Za pokretanje pluga i rala upotrebljava!i su volove ( ~i ako
ne rataj;' da meropsi redom crkovnimi volmi oru - Sv('tos tefa nska povelja).
Navodnjavanju zemlji!ta obraali su naroitu pain ju. U kra jevima. koji su bili bogali potocima i izvorima. vnd\l 5 \1 dovodili
vodovadama. a u kri('vitim i s<.>nim predjelima sluiil(' su barc
i lokv(' za na,odnjavanje. Isprave su nekim manast irima osiguravale iskljuivo pravo. da sc koriu(' vodom. Na vodo\'ade
manas tira $". Dorda skopskog nitko nij(' smio da postavlja kakvo
baltins ko pravo. T aka\' zah tjev kalnjavaH $U nova n o m ka m om
od iOO perpera u korist dravne blagajne. A ko bi netko samo"lasno odvodio vodu s manasti rskog imanja. pl a ao je ka znu od
12 perpera u korist manastira.
396
. Z~ m!je"enje ii ta slu!ili Su rvnjevi i mlinovi (vodenic(').

ko ~e J~ IJer~l~ : ekua :oda . N a imanjima manasti ra \I Banjskoj.
mimaTI $1.1 bIII obveza ni da sij('ku frvnj(' i grad(' manastirske mli.
no~.c. ~ ravo. na ~lran~e mlinova bilo je u Srbiji vatan privilegij.
~OJI. bl sebi. oSlgtJra.h. feu.dai ~ i p~~jednici. T aka,. su privilegij
I~lah rnn"gl mamistITi. l\a lrnanjIIna Arhandelol'a manastira
mI ko. nij~ smio osim manastira da posta,' i mlin. I'relubj su
k a~nJavah novanom kaznom od 500 perp<:ra i oduzimanjem
mima. Za upot rebu mlino va manastirski su ljudi morali da daju
znata~ dio .samljevenog iita. Izuzetno. kada bi manastir dopust io
dranJt mh nova. korisnik je bio duan da daje polovinu uima.
::a taj .su nain ~lIa~astiri i s pomou toga "ainog sredstva za 'proIzvod n jU ostvarivali dopumkc pribode u svoj\l korist.
Na merop~~kim ~aJtinama pos tojali su takode r u"jeti. da $('
ratarstvo razvIJe. hlm a . mala k oliina zemlj(, (od .5 do :00 ka.
bal~ prema P?pisu prihoda manastir a J-lilandara) i ogranieni
brOJ lanova ]edn(' meropak(' kuCe nisu dopu ta1i. da se izvri
veta podjela rada . Osim toga. rnnogobrojn(' obaveze u rabota,"a.
naturalnim dava njima. sitnim poslunim dufnostima u korist
neposrednog gospodara. ome tale su normal n; rad na lIIeror:l~kom
gospodarstv<.>. Ali lJ ono slobodno vrijeme. kad su sr ba"ili
svOj<'>Ill zemljom. osobito II doba razvitka robnonovanc privrede.
koja dj~lomino obuhvaa i selo, meropsi su nastojali da uveaju
prodllkl!" nost svoga rada. Kao posljedica joga poveala se pro.
iz.vodnj~ i na tim sku('nim kompleksima zemljita. Ta j(' inje.
~H:;a o~lg rala znaajnu ulogu li razvitku ne samo ra larstva. nego
l ostalih gra na poljopriv redne proizvodnje.
Upor('do s ratarstvom ratvijalc su K u Srbiji i d ruge g ran('poljoprivrede. Naroitu panj Il obraali su vinogradars l\'u i pe
larstvu.
V i II o g r a d a r lt voje imalo dobre uvje te. da se razvije
zbog povoljne Idim(' i zemljita li top lim krajevima tada~ nje
Srbije, napos(' u primorju. U r<.>kama p<.>vla.tclIog stalca vin ogradi ~u u pojedinim krajevima bili veli k i7.vo r prihoda. 1\emanjii ~u darivali manastirima \'inograd(', stavljali im na raspolaganJc potrebno ljudstvo i obvczivali manastirske ljurIe. da svi
ber izuzetka vde vinogradarske poslove. Osim vina od svoji h
vlastitih loza, ma nastiri su na osno vu isp rava dobivali \' ino od
39i
svojih podlonih ljudi. iz tono naznaenih sda, o obliku oba _

veznog d av anja (desetka. ab~inc. polovi ne). Na ,vojim sajmo.
vima manastiri su imali. uz o~ tal o. i is kl j u i vo pravo prodaje
vina. Tako su mana stirska vlastelinstva postala s redi ta vinogra .
darstva i igrala vdiku ul ogu na tr ilu.
Po uzo ru na bi~antsk o vinograda rstvo. vinogra de su u Srbij i
ograd iv ali la llcem. plotom ili trnjem. Vin o su obi no drali u
ve likim posuda ma od ilovae, a u prenoenje slu!i!c su ja ree
mjdine (freske u man astiru Dean i ). U pri maril!. gdje je vi n,, _
gradarstvo bilo najrazvijenije. strogi propisi, ti l ei interese vla "eJe i gradana. dopu!tali su obno" u sa mo starih vi nog rada. 2.
podizanje nol,ih bilo je ubranjeno.
Prema o pisu Srbije od anonimn og geografa iz g. 1308 ne bi
se mog lo smatrali, da je vi nogradar~ h'O II unutranjos ti bilo ta ko
razvijeno. 1'0 n jemu, ope pie bila je uz mlijeku neko vTsta pi va
(<;.e T1,isia), <l sa ru o S\l vladari i vlastda Iro';:ili u veim k o li ~i nam a
I' ;no, i tt.. ugla\' nom doveze no s primorja.
Medu razvi j ene g ra ne polj opri\' rede ide i p e I a r s t v o
Na vla steos ki m posjedima, izmedu Jivad~ i ~U ''':I . nalaz ili su ,e
pd injaci (uJjan ici) S:l svojim pcl:l r ima (uljari ma) iz reJova
podlona;:a. Proizvodi pe!arstv<l, me:d i vosa J: , imaJ i su ;i"oku
prodr.. u zemlji. a bili su i vaan predmc1 tOl i,,'ot. Vosa k je:
sluio za osvjC'llj enje. a med za zasbtliva nje hrane i pra,'ljenje
o'niljclog pia ~ medovine.
V (, il r s t vojo:: bil" razvi jeno \I prvom redu na velikim
posjedima, a mn ogu m:ln j e na r.leropaH::oj zemlji. Vunj a c i (""0'
Stije. per ivoj i, ki!lurij e) su dava Ji obi nije vrste \ oa. tJ primorj t; su naroito II zgajali m",sli nu u odrede nim maslini cima.
1 bslina St cijed :l a u primitivn im kame nim mlinicama. kojih se:
ostaci jo. i d anas nala ze pu nekim sta rijim manasti rim a _ SviIarstvo se TaZl'ijal" /Xlglavito II Makedoli iji i sj evernoj A lbanij i
N .. jvi~ je bi lo ra ~"ijeno na imanjima Prizrc nskog manast ira.
koji .ie imao vclik bro j dudova (hnica) za uzgajan j e sv ilen e
bube_ Ob.,veza da\';:nja poslojala je i u loj grani poljoprivrede.
Spomenu;i m~:hIJtir dohiv ..o je iz Donjeg Pilota slo li~ua SVIle ni h ahura ili II novcu JOD pe rpera.
t: privrednom ,vo:o srednjo\'jek(on,e Srbije ! ume su bile
veoma v<lZne . l'utopis: iz X I!!. i xr\'. SL gov,")re o prost ran ,"\
I
,
sumov,tuJt kraj ev ima Srb:j e. o g ustim. neprohodni m lumam a

kojih se drve' iskori ti \'alo golo\'o kao j ed in i mate rijal II gr ad evinarSh'u i drugim sva kidan jim Il0trebam .,. Seoske so kue bile
sast""ljell", od grubf' tesanih das ak a i brvana, a k~menih j~ k uta
hil o sam o \1 primorskim krajcvim u.. gdje nij e bilo taku mnogo
immov;til, [,redjela. U unlltra ;;lljo~l i zemlje prevladi va le so lITastove i bor(,ve ~urne. a u primorju cr nogo rica. vrlo pr;kladna za
hrodogra dnj u. U manasli rskim ispravam a spommJu se manje
ogra den c su me (zabeli ), koje su viie slu!ile kal> ko'are il i odmori~w za sto];". H~a.\tove ume i sl;:ori~i;i\'ane su kao painjaci (~i
ropa/Ie _) i im:Je su I'eliko lnil enje za podizanje sto:\rsh'a .
PO$!jedicorn eko nomskog: rat.vi tk .. bila je lc:inja zem lj inih
gospodara d~ posjeduju to v ee parcele obradivog zeml j ita.
zbog ega su m nog r um e iskrene. Nck~ ispr ave. osim !nm;: i
pan jab. pokla njaju i krcvi n e (I;).zi). pa ak manastirsk im ljudima ([0I)l;1I:aju da Sl b:n(, krenjem_ S::lsi $U dug-v bu smetnje
krili ume ; Dua no\' ~akonil: im je ograniio sjeu ~umt" sa mo
7.;;: potrebe rud."rstva.
l~ i b o lov jc lt xrn i X I V st. bio dost .. r;,zvijen . osooito
na ve likillJ jezcrim~ II Mak edo niji i " primorj!!. U urHlt~" ~ n io~t i
zeml j e ril.>olo\ j e imar. m:lllje: privrecino znaenje_ D" 'oi osig,"rali sebi rio u zu. vri.ieme po~tova . manas tiri su sc naru itco orinui: ZOI. ured i\';mje rihl,;ak~ ; 1,naluom broju svoj ih podloir,ih
ljudi nam etali oba"ez~. c;; iove fioe i odri:lva.i u ~ib"j;tk e. D .. tl!
,ib"lo" nije: bio nel.;; r~;o;,'ij '!n:: pr ivredna grana. viJ i se i:. inje
nic e. f;to su manasti ri sebi pri5vujili i sklju iv o pravo rib-ulo\':! i
kanjava li bespravn I, i5kori6vunje ~ion .;al:;, b.znon: od '.!() "0[on. i glohom oo t perr"-~:I. O I' raznicim;: S\~ pojedin i ma nast,ri
imal; p ravo na wc ulovljen u r ibu II rijd:am a i jezerima 5vof;:
"J .. slclimtv:l. :;: p,im"r.:. ,dje jl ri l:>ol,," hi o \'a~na p rivredn:,
g ~ana . r iiJar: Sll rib ,: izvozi];. :--:o.ipozna tiji izvozni centr i bil, su
Dra. U lcinj; Skadar.
Gu ste i ;~u, odne ~ um c.. l>1,)~-:lti panj,,~i. iivade i IUI>o\'i stvo ri li
S\i povo:jne uv jete. d ~ h
U Srbiji jako razvije ~ t " o. r ~ I "e.
O~im p()vuljn ih geograLi:o-ekonomskil: ln'je t;:. n" ra7.vit;:i: Slobrs!vu u:je~:.:.ln jl ve .. moguf n o~t pocijel( rada na vl asteod::OlD
~ospoclar~! 'a. Pril,,::; H . i r",zvijeni Irg(.\'a:,i odnosi l prl m orS;, tlli gr;,o(l\'im ... ;). ;m:;"" "iih l ~ u,iajj~r;; !I~ zem lj am a poveb-
l
"vali interes stranih
trgovaca
~a
~loars ko:
proizvode sro:dnjo-
\'jek ovllc Srbijc.

Po tipu s t oarske privrede postojala jc razlika izmedu planin skog sloars !'"a i stnl:arstva na vel ik im vlasteoskim imanjima. Prije uvdenja feudalnih odnosa II Srbiji planinsko je 5toarstvo
!I
imalo nomadski karakter. Ono se odliko"alo tinu:. ;:10
Vlas i, najrasprost ranjcniji
stoari ,
nisu bili nastanjeni na jed-
nom mjes tu, vel: su sc stalno kretali. Iraei bolju ispasu za stoku
i bolja trliha la svoje proizvode. Obino s jeseni Vlasi su silazili
s planina pa stoku gonili II primorje i tu 5VOj<c proi zv ode prodavali ili ih :tamjc:nji.-ali za so i drugu ro bu. Njiho,' nain stoa
renja bio je primitivan, Stoka je bila prepuhena prirodi i. l.ahv,,ljuju6 boga toj i5pa~i, mogla j e da daje dobar priplod. Kad
su sc feudaln i od nosi u Srbiji ra:t\' jli, njiho,' nomadski ivot bi"a
ogranien, a negdje i postepeno iezava . .Mnogi sc Vlasi na stanjuju blizu bkve plodne ispae u planinama. prikupljaju se u
ba i je i na tom mj~tu Sh'araju svoja sela-blune. II mjes.imin o prelaze u zemljo radnike. Kako su planinc prelazile u svojinu vladara. crkve iJi druge vlastele. velik bi .~e hr oj katuna
prikljuio vl astcoskim posjedi ma i inio sastavni dio jednog
gospodarstva.
Na svojim posjedima vlasteoski su gospodari imali golema
stada ovaca, opore sv inja. vel ike ergele konja. mnogobrojna
goveda i drugu stoku. Najvei posjednik stoke u Srbiji bio je
..Iadar. On je imao svoja staniha s,inja. osigurao bi svo je
svinje od krade. a za njihovu ishranu uzimao polovinu fira .
koji rodi u u!,i. Se!.a su bila obvezana d:. uv aju i hrane njcgovu sto ku. kad bi prolazila. Polovina svih konja oduzetih razmetljivom napadau ita je u korist "tadiLra. Medu na.ikrupnijc
posjednike stoke pripadali su i manastiri. Zajedno 3 panj:.cima.
pl.aninama. zahelima ikatunima dobi"ali SIl i stoku ( ~dobilak):
volove, ovce. konje , koze, zajedno sa s to ari",;!.. p3$tirima. ug\avnom Vlasima.
Uvjeti za razvilak 5toarst\"a na manastirs kim dobrima bili
su mnogo pO\'olj niji. Osi m velikog broja Sloke.- i JjudSh'a manastirska su gO$podaT5tva imala odredeoa zemlji!ta za razli fi tc
potrebe stoarske privrede. Isprave spominju panjake. ljeti la.
jesenita. zimoviita. \\\ ade. zabc\e, stani!ta . napoji!!a, jag njila,
I
I
I
Oh rid. tndava. ul.z
!iM
zaSllt nirn hla ma. X. II.
i
I
400
M IT~o,' ~ ra d
u P r llepu. Xl\' . 5t.
TA 8 LA
xxx
Oespot Olh'cr. Lesn"v" , truka II pn'C polovilIt XI\'.
It.
lorove. pland ila i \. d. Ruli k o"anje pla n ins kih od doli nskih
panja ka pokazu j e, d a su sc ohazirali na k va litet stone h n m c.
na kalegorit:lciju pa;nja k a p rema vrs ti s toke i t. d. Strogo ~
provodila za; tita ma naS Iirskih pa n jak a od uvodc nja tude sto ke.
Novanom bznom od 100. [,00 i 1.000 perpera k anjava ~t
svaki. Iko udt sa stokom II rn anastirs k i pa njak bez igumanovll
dopu!tenja. Z a is k ori.~ i \"anje rn a n as tin ki h pa.nja ka s dopu
hc njem pl a O! la sc Irav n in a. Od JOO ko b ilO! dava li su kobilu. od
100 ol'aca - OVCII. od 100 goveda - govedo i t. d. Tu da sto b
:lije .sc smjela mijeati s man asliu k orn stok om.
Kao u drugiIII granam a poljo privredne proizvod nje. i II SIO b rst"" jc bila provede n;) podjela rada. Manasti rska su gospo
d;:rslva imala svoje ovare. k obilare. konjo;are. ~vi n jare . Nl!
vlas telinstl'u ooilnas tira Deblll i Vla si Kustadi n ovci i Gojilo\" ci
napasali su kobil e. Rali;evci i Svc:tovraani ovce. Va rdi;ani tl"
vcda. Lepinjovci svi nje. So. prijekn potre b n~ 1<1 ~1"kH i su,cnjc
mes~. hil~ je osigura na u do,'oljno; ko l ii n i. S obzirom na eSle
ralOve o~obitu su pa tnju obraali konjMS lvu. Ru zliite p~sm'nc
konja spominju se u d u brovakim ugovo rim a iz xn. slolje~ .
Kobija sc vi~e cijenila od ko nja: za izgub ljenog konja Vlusi su
ph,tali manastiru 10 perJl<'n . a za kobil u 20 perpera. Osim zi moviJt:! za oSIalu stoku postojala s u i zinlOvita za kobi!.: i ol'ce .
Pravili SII ra7, lik u iz med' l jah .. cj;a i lova rnog konja . Cesti I)okloni
II k. ... njima i kobila ma spominju $e gulOvo u sI'im ispral'uma
K ad je palrijarh dolazio u manast ir ili jc postavljao i~l,m;.Hla.
dar ivali su mu k unja. a iguma n je uzimao tri konja ~odi;lIje.
Poz n a li stuarski p n)i7.vodi bili su: usoljeno meso. koa. ro):"O\';,
ovja "una, j naroito uveni \"Ia~ki sir hrnza.
2. Zanati. - Z ana ti su u Sr biji II X III. i XlV. Sl. n ~ (e u

dalnim posjedima veinom jo; bili po monom proizvodnJum
zemljora d nje. Svoja grubo otesa na o rud~ ratar jc SaUl izra
divao uz POlll o( seoskog kuvaa. kad je Irebalo isko"ati kaka"
e ljezni dio na plugu, trn oko p u ili kosi. Postojala je mOl;ui:llos l
da sc razvije i kuna radinost. U pfI'om $U redu ene preradi"ak
kudjelju. Ia n. vunu i tka le grube Ib.nine. Preslica \I TUci hog e'.
rodice pojll1' ljuje sc na m nogim fresk:ima srps k ih sredn j ovie.
kovni h ma nasti ra. Ali osim takvih zanatll. ko j i su hiii lISIo." "etan:
. k ..
0)0)'
vrs\i,
za ratarstvo, postojali su i drugi zanati. OJI su po sv

.
" .. ~bradivan)' 'Hoiz\'oda i po strunost; uposlenog
lJu~~
ponaJuv
- ' <1 1
stva imali samostalan ka rakter. Takvi S~. s,e 7.anatl J?S na a~~ I
po selima. ali su sc poneki o,d n jih n,alazll, 1 u gradov Ima. II \ ainiji", rudarskim i trgovakIm ccntrlm.a.
.
'Podjela rada vidi se i u razvitku cijelog, niza zanata. Pod~lk~
o tim zanatima daju najvik manastirske Isprave. Jer.su ~aTla
stirska imanja kao organizirana gospodars:va morala "mat', $."0 'c obrtnike za razliite vrsle l.anata. U Ispravama l popl~"n~
~anastirskih prihoda spominju se kovai. z~ata.ri, ~edlarl' ~av.C!
(krojai), lonari , strgunari. klobuar;. uzdan. zl,dan. drvodJe.JJe~
Iz n'ihovih oba veza prema svojim neposredn~m ~ospodanm
vidi ~, da se jo nisu potpuno odvojili od polJopr.'vredmh po slova, ali da im je glavna 'dunost da se ,bave svojl.m Zan~10n,)'
Tako su ohrtnici u prvom redu radIlI svoJ zanaL ah se nl'ho~a
radn<l snaga iskorii,'ala i za poljoprivrednc poslove, k ad JC to
gospodaru bilo potrebno,

. . ,' .. k
Od svih nabrojenih zanata, najraspro~tranJemjl hIJase. o~
"aki zanat. Kovai $U m. oslalo izradlv~.l l Qru~a. za :ad .p.. s
rema lome nosili ra7.liite nazive: k ovael alatnICI: kImaTI . m a ~ari i t d Savc; (kroja~j) dijelil i su sc na avce sVItare. na liav(C
kouha~e 'i avce skornj~ne. koji su pravili koine pas~i~ske do...
K
p reradiva!i strgunari. sedlari . u?daTl \ ccgan.
."
. ali
k'0, lenIcc. ozu su
U Junim krajevima spominju se klobul:an. ManastITI .SU "~
.
.d .)
. ,.
vrlu poznati i u Pnmorju. u oi svoje zld .. re (z\ CI, a I I so
.'
. ' b'l
toru i Baru. pod im e nom kam enara I klesa~a:, Po. sel.'ma JC I ~
neko vrijeme i zlatara, ali se taj zanat naJvIse razvIO u rll~.~ r
l
skim naseljima. Vjerojatno je bilo iskusmh vnskar? na .trulih
Prizrenskog manastira, gdje S\l KOlOral~.i podigli kuc.u .vost;:;nu.;
Vrlo Sit nlJlo poznati uvjeti. po<l kOJIma su podlozOl obrlnl.'~
, '. J ed
ino se zna
, .,. SVOI. ..an
ra(11
~
. , da su k ovai PnZTenskog m~ .
d
40 potkova
nastira dilyali
~vake go me po
. . .
. _ .., _ d
Vrlo su oskudni podaci o ,tllpnju tehm".:: \ " '.' ru~lm" Z~ r,1 ,
ko)'ill"l. s\: raspolagali obrtnici toga doba. SrednjOVjekovne n,'~, .'
k IJU p<Jneko<" <J)\ t
na~tirsk e freske i psaltirs k e ml11l,J3tu.rc po ~Zl ,
\ ._
nib s vrlo g rubim alalom, drvodjeljU sa SjekIrom .u, (~bll II
. ( .
k~\'a(a s lIezwrapnim k!'jes\lma, NJI iuka, zida r .. s I11IS flJOIn, v .
"
. "k'
h ol' jt ~l<lt bio sv ;:;\o:ako primiti,"n. ali suciei po umjctnl<:-un
402
djelima. koja danas nala zimo po ma n as tirima, a koj a su nam

ostavili nai srednjovjekovni rezbari, zla tar i i klesari, n jihova
vje t in~ zna tno prelazi sposobnost obinih obrtnik a. Moda su
i takvi vjeti obrtn ici nosili 'laziv protomajs tora - nazi v k oji
s u sreemo u nekim manastirskim ispravama.
T e ko j e govoriti O zanatima po gradovima, jer je o njima
ostalo vrlo malo podata ka. Uglavnom. sve nabrojene zanate
imali su najvaniji gradovi u Srbiji. Iz Duaoove i.~prave manastiru Sl'. Arh .. ndda v idi sc. da su i neki gradski obrtn ici (Rade
k ova, Ljda lonar i Dobroslav zlat a r) bili dodijeljeni mana st im. Z latari su u sred ini XIV. st. mogli da stanuju samo u gra dovima. da k uju novac i drugo. Po svoj su prilici obrtnici II
'gradovima imali svoje organizacije, sline bratovtinama II p rimor sk im gradovima. Utjecaj st ranih obrtnika. zlata ra i klesara
iz primorja i talijanskih gra<lova morao jc bit i velik. jer su oni
(]onosi!i savren ija orud a i nove metode ra da.
.3. Rudarstvo, -
Od sred ine XIII. st. Srbija se znatn o ek onomski podie zbog razvoja rudarstva, Prije su rudarski radovi
izvodeni na primiti,'an nai n. pa rudarstvo nije ni moglo imati
naroito znaenje. Kada su doli iskusn i rudari Sasi, s"akak o
iz Ugarske. gdje ih je ve i prije bilo, poinje intenzivnij~ ~ks
ploatacija rudnog blaga. Prvi veli k i rudarski centar bio je u dolini Tare u II r s k o v u, k<Jje jc bilo napredno osobito u drugoj polovini XHI. st. (Brsko\'o se spominje p r),i put 1254 ) i u
prvoj polovini XIV. stoljea. Pos li je je Brsko)'o poelo opada li
i naputeno j c. Godine 1433 Du brovani su ga navodili despotu
Durdu Bran k ovi" kao primjer jednoga od srpskih Irgova,
koji S II propa li i koje trgovci "ie ne posjeuju. Od kraja XIII ,
st. Sasi otvaraju no ve rudni ke na planini Rudniku, gdje su Vl:~
Rimljan i radili. R u d n i k je eksplo;l(iran mno go due neg"
Br,kovo i naj vei jc svoj ra~voj dostigao II prvoj polovini XY.
~tolje;:;. Sasi su uskoro prenijeli svoju aktivnost i na najbogatij a
r\ldarsb podruja srednjovjekovne Srbije. n~ k opaonik o oblast:
!30S spominj u "c rudnici na pL R ogozni, pa Trepa i
G r u i': " n i ca. Po jednom opisu i1. ISUS Srbija obiluje srebrom ,
olovom i eljezom. i kralj ima sedam rudnika srebra. Dvadesetih
g udina XIV. st. jal'lj~ se N { I " o B r d o. koje ubrzo postaje
naj"anijl rud .. rski eCntar srcdnjoviek{lVnc Srbije. Manja ruda r403
1ka naselja nastaju u Plani. O s tr a i . KOJ.ori l:.i ", a.

Jan je"u, K ovaima, L i,' ad u. Zaplan i n i. B ela
siei . Gluha" iei.
Va na SII rudarska podruja bila u Ku .... vu i Podrinju. l ;
sredi ni XIV. st. bilo je napredn o rud ars ko mjesto .2 e l e l n i k.
blizu dananjeg Majdanpeka. koje jc posl ije izg ubilo ~vo j ll vrijednost. U Podrinju . prema bosa nSKoj Srebrni ci. 60ih godin :'
illvlja sc rudnik
r n a. Nekolik u decenija poslijc na lom rc
pod ruju biti osobi to napred ni K r u p a 11 j. Z a j a a i B o fl 0 .
rlll a .
"
Sasi su, osuuit o kasu ije, bil i sam o s!run ; rudar i. i njiho,'
broj nije nika da bio naroilo velik. Grube ruda rs ke p~l ov('
obav ljalo je zav iSIlO domae stanovni tvo iz okolnih sela. Nema
podataka o poloaju rad nik a i nj ihovu od nosu prema ,Iasnicima
rud nika i dravnoj vl ast i.
Sasi su uvdi svoju tehniku rada po rudni ci ma. Rudarska jc:
tcrminologija bila vetinom njc:ma ka . Kada bi "uzbojinik " pronu.'ao rudu. radni.::i su otvarali ohino vertikalan "bhl. (Scha cht)
il i ~pravac " do slojeva rude. gdje su izgraivali tolne (S to llcn). " Pra"ac_ ,,:<tolnc . su po potr~bi osig urali od ocl ronja l'an ja
"ci mr o"ima~ (Zimmcrung) od d rv en ~ gradc. Isko pan u S\I ru,lu
hQ t "to'n~~ na koli cima do vozili do _pravca .... krOlo koji Stl je
s pomocu "bornja (Horn ) izvla i li na pO" rinu lj udskom snagom
ili. al:o jc bilo iz ve(:c clubinc. onda pomou _rata _ (Rad. 10ak ) .
koji su okretali konj i. Rudu ~u utim ispirali u ~pla kaonici_. da
bi od stranil i neis tou . i topili j~ tl _kolu_, u kom~ su 5C nala zile peti. Osiguranj~ rudnika b ilo jc dosta primitivIlO. pa je bilo
i nesrca. o koj ima ima spom tna i II naim ljetopi sima: u ni ima
sc govori tom .::. kak o sc upalin _ct h . bko su sc sruile _iiirin~ ~
i ka ko su izginuli mno gi ljudi,
Vrhovno pravo vlasniIv a nad rudnim blagom pri l)adalo jc
vladaru, Njego\'o je n:galn o pravo bilo. da od izvadene r ude
uzilIla jedan di o. urbu ru. koju je "birao orburar. Koli ko je
urhura kod nas iznosila. nije poznalO: v jerojatno j~. da se krelala od jedne osmine do jedne dvanaesti ne ka o i u dru~im z~
ml jama. l na c pojedinac ili druiioe. koje bi dobik koncesiju. da
kopa j u rudu, bili su po tpun i vlunici svojih okan a. T o su Ulo!!'li
bili i stranci. Ima vie poda taka otomt. da Dubro" an i posjed uj u
")4
r udnike i slo bodno ra spolal:u njima. prodaj u ih. zalau i osla,ljaju of>Or u n o. Nije poznato. da li su i ko liko sudjelovali
u eksploataciji rudnika feudalci , na i j im su sc pos;':dima oni
na la7.ili.
Os; "' urburt vladar je imao i dr ugt pri bode. koji su nastali
II vni s ruvojtlll rudarstva. Rud arski e.::ntri postali Su va~"i
trgovi. koj ih je cariue vladar izdavao pod zak up. Osim loga njegovo je regain o pravo bilo i kov anj e novca.
Na jvaniji metal, koj i se dobivao u srpskim rudnicima, bijae srebro, po negdje. kao u Novom Brdu. s nekim proce ntom
zl ata (gJama. glams ko sreb ro). U vetini rud nika kopal i su olovo.
Bakar su do bivali Il Rud niku, Ku~evu i Crn~ i . Bilo jt i dosta
rudnika !eljtza. koje ni su iz vozili, nego je sl ul ilo sa mo za domae
potre be.
4. Trgovina_ - U X III . i XIV. st .. kad sc rudarstvo snain o
razvija, a poljopriv redna i zanatska proi7.vod nja napreduje.
r aslC i dr uStv cna podjela rada , UO ujedno uzroku je porast robn e
razm jtne i vei razvi tak rob no-novanog prometa. Uporedo
5 osta li m gra nama privredc i trgovin a je t ada stalno i"a; njen i
SII centri grado,i. koji se razvijaju u rudarsk im krajevim a.
Prirodna bogatstva Srbije p rivukla su mnoge strane trgov.::c
IZ susjednih zemaJja. Dolazei najvie iz primorskih grado,a.
iz Venecije i drugih taJija nskih gradova. trgovci su nali u Srbi ji
iro ko ]Io! je za svoje trgova ko poslovanje ! Io se tie izvoznt
ka o i uvoz ne trgovine. U predmcte izvozne trgov ine. osi m poljo privredn ih. s t oars k i h i ! um skih proizvoda (s toka. kofe. ,"una.
loj, sir. vosa k, me. kr zna. drvo za gradu, drveni uglje n. smola).
pri pad aju naroito proizvodi ruda rs tv a. Od sredin e XIII. st..
kada je rudarstv o naglo napredovalo. razvija se i jak iZ"OI srebra. olova i bakra, t. j. onih ruda. koji ma je Srbija najvie obi lovala. Od stranih trgovaca Dubrovani se i Micani najvi e
interesi raj u za rud no bogatstvo.
Po vnl i predmtta, koje su lrgo,'ci uvozili . imala je uv ozna
trgovina sasvi m drugi karakter od iZVozne. Srednjovj ekovna
Srbija nije trebala strane poljoprivredne proizvode. U rukama
vlastel e gomilali su sc vHkovi takv ih proizvoda, koje su oni
dobrim dijelom prodavali stranim trgovci ma. U toj raz mjeno
' 05
sudjeluje i zaviSilO seljaitvo. koje se postepeno uvla i u robnonov ane odnose.. Ra s po!alui gole.mim bogatsIvom. vlastela su
, "remenom poveava la opseg svojih potreba. razvijala smisao
za ruko;. a kao posljedica toga javila sc idja za luksusniJn pruizvodima stranog porije kla.. Srednjo"jeko"n; pisani spo meni(i.
kao i freske uednjovjckovnih srpskih mana.stira pruaju mno gobroj n e podatke o skupocjenim odijelima. k ojima SIJ sc odijevali. i o skupocjenim predmetima. k ojim ~ Su raspolagali vlad;": r i i ostala vlastela. Sve te skUI)Ucjcne predmete n isu mogl i
proi zl'oditi u zemlji, jer o brt nije bio dostigao visok stu panj
razvoja. ve su ih uvozili sa straoe. uglavnom ul pomo dubwvakih i mletakih Irgovac,,". koji s u osim robe dubrova koga ili
mleta kog purijekla prodavali i robu dovezenu sa Zapada i Ist,,
ka . Na taj jc nain uvozna trgovina toga doha dobila pretdno
luksusan karakt er. U Srhiju su najvi! e uvozili tkanine. rijetka
krt-na. datni naki t ukraen dragim kamenjem. daln o i srebrnu
posude, zainc. juno \'oe i dr.. sve. ito jc imalo da odgo"ara
J)olrebama vladara i ostale vlastek ZlI potrebe zavisnog selja~ t\'a uvozili su so. ul je. slanu ribu. jdtini nak it. sitnu ~takl<lrijo.
grubo sukno i t. d.
U "anjskoj trgovini Srbije sa st ranim zemljama Dubrovnik
zauzima u Srednjem vijeku naj"an ije mjesto. Sve rio paria
srpsk e drlave Dub rovani su uspjdno suzbijali konkurenciju
oSlalih stranih trgov a ca pa su drbli u svujim rukama najv ei
dio Irgoville po srpskim zcmljama. T ome je uZ ostalo prido n ijela i okolnost. to je Dubrovni k bi o 1)0 svome geoG rarskom 1'0lolaju i po svojim trguvakim vezama sa stranim drlavama naj prikladniji trgovaki grad. preko koga s u lako mogli o"ozi,i
robu iz drugih zemalja i izvozi ti rudna bog-atsh'a i proizvode
poljoprivrede. koji ma jc Srbija obiluvala. 2i,i trgo"aki odnosi
izazvali su potrehu. d3 sc po glavnim trgova k im cenLrima Srbi je stvore male 1Jasto bine stran~C<l. \I kojima su oni ivjeli na
sv!>j narin.
Od Stdana Nemanje pa do pada D<:spotovine $rIlski su vla dar i zakljoili s Dubro\'anima titav niz trgo"akih ogovora
i ugO"ora o prijateljs\Iu. kojima su dubrovakim trgovc ima davali iroke privileGi je l.a slobodno i potpuno osigurano trgovanje
p" Srbiji. Ugovorom o miru od g. 118G dao jc Stefan Nem a nja
06
DubTf)vanilllJ potpunu ~lobodu trgovi n e II srpskim zemljam a.

U X III . i XI\', st.. uporedo s razvit k om t rgova k ih udno sa.
st aln o su,/;c dopu nja,oati privilegiji D ubruvanima . S tera n Prvo\'jen~~ni .(I~ZO) .7.ajam';;o im jc slo bod nu kretanje: 1)0 ('ijdo;
ze mlJ I. o$lgurao ,h od svake nepravde i nasi lja, regulirao njiho\'c:
sU(iske odnose sa S rbima i poh-rdin im prav o pr odaje vina i
meda na Iri t u II Brskovu . Osim \lC prije danog doputenja. cl:!
sc slubodno i nesmetano mogu krct .. t; po zemlji, kralj Uro.~ .it
dopustIO du b rovakim trgovcimn da mog u sa svojom robom
p.re];~tili i u drugu zcmlju, usta n o,jo obavezno suds ko rasprav _
lJa nJe sporol'a izmedu njih i Sr ba. ka o i izmedu nj ih samih. osigurao ih od zla, k oje bi im vojs k a u zc",lji m ogla da uini.
Kralj Milutin [)otvrdio je 1282 Dubrovanima prije dobi..ven e
povlastice. a poslije ra ta 5 Dubrovnikom obnovio 1308 trgovaki
ugovor , proirivi 7.nlltno IIjihov e povlastice. Pu lom ugovoru
nije nitko silom mogao oduzeti njihovu robu. a o sluaju ! Iele.
uinjene na pulu. naknadu je imal., da pl .. t; ob li.!nje selo ili
driava. Nitko ih silom n ije mogao natjerati da kup uju stoku.
ali im je postavljeno ogra nieoje. da Ile mogu trgo"ali stokom.
dok se na Irfiitu IlC proda vj;,darcva Stoka. U odnos" na svoje
I' jerovnike imali su takod er dO,I;\ velike povlaslice. Nitko ih ' Il
Srbiji nije mogao :atvorit; za naplatu duga ( uda,a ). niti im jc
za dug mogao zapeatiti kue . Carine su pl .. ali ondje. ~dje su
ro bu prodavali. Od vojne $lu!be. kao i od zidanja i u, an; ..
tvrda"a bili su potpUlIO osloboden i. U sluaju spora sa Srbinom
sudio im je mjtio,;ti sud sastavljen od srpskos , uc a i jedno;.:
Dub rovani n a. a samo za Idk e k riv ice. kao to so izdaj<l. ubi jst,o. tdka t jelesna povreda. odv odenje zavisnoG ovjek a, sudiu
im je iskljuil'o vlad a~" sud. Za krivice. koje h i uinio njih o,'
.. djeti . Dubrovani niso bili odgovorni.
Zbog es tog oktete nja r~be. kujc bi nastal o kod prije voza ili
na tritima. Stefllo Dea05ki je 1326 ob vezao .!upu. da nadokna (Ii let u. ili je u krajnjem slubju telu imala Ila snosi vl"da rcl""
blagajnn.
Car Du an je '.nalno pro~irio povlastice dubrc.... akim trgo,cima. Zbog stalrn: nestaliice iiIa u Dubrov niku. dubrovaki su
trgovc i dobili 133:! pra vo. da slobod no. bez ikak ve smetnie.
kupuju ito po sdima i gradovima o Sr h iji. Ne sa mo Dub rova -
nima kan kUI)cima. negu ni domaim prod:waima ita mJc M,

smjela in it i nikakva smetnja u toj trgovini pod prijetnjom ka~rw
"d 500 I""rpera. D"ijc sodine pusIije dubru"akim jc trgo\'.:im ..
OpCI l:!'aralltirano slobodno kretanje inesmelana trl:!'uvina I'"
nim trtitim;o i sajmovima II zemlji. U ispravi jc n~troitu i$ta],,nulo. da nitko u zeml ji, biu knez. dastelin ili vladar. ne srnIJ\'
uli Ilubrovaldh trgo"aca uze li silom robu. il da ne kupi . p.. JC
,do: i vladar m orao da plaa onu djenu. koju su plaali i drugi
Ijurli.
Veli ke povlastice dubili su Dubrovani Duanovom ispravu",
od 1!H9. Tom su ispra\'om potvrdeni svi za ko ni i ispravc. kojc 5 U
duhru"aki Irg ovci imali od DuOloovih roditelj .. i praroditel j a.
a doMli su i nove JX.',lastiec. U ispravi se naroito obraa pan ja
na po1])IIn1l sisurnosl njihovc trgovine. Ako bi netko dubru \"akulIl t rgovcu .. du7.el) robu silom, drava mu je morala platiti
nilkn ild u tete. a krivca ka7.niti. Trgovcima, koj i su ili u Ugarsku. Bosnu. Bugarsku ili Gr ku , osiguran je slobodan prolaz
kruz srpsku dravu s tim ogranienjem. da ne nose orutje niti
trguju njime, Dubrova n i. koji su dnIatili ili odlazili u Dubrov nik. bili su oslobodeni pl;.tanja carine u Trebinju, Il a c~stama
j skelama, 'I n,l oslalim
Illjes(irna. guj e .~e ubirala carin: .
"bbli su je po sIarim ~a konim a. Ispravom je regulirano pitanje
suds h 'a i nain pri ba vlj an ja svjedo ka II mjdovitim sporovima .
dana j~ Dubrovanima olakica pri trgo"anju konjima. ostayljelI
im je, u sl uaju rata izmedu Srbije i Dubrnynika. rok od 6 !llJeseci, da se sa svo j om imo\';nom uklone iz zemlje i t. d. hiC povlaslice potvrdio je Dubroyanima i car Uroi 135i .
05;111 Dubrovana i Mleana u Srbiju su dolazili trgovci iz
Genove. I;iren~t. Anconc, a po svoj prilici i iz Bizanta. Njiho,'a
jc trgovaka djelatnost bila zna tno manj~g opsega. S~e vei
uvjeti r.a jai rat.y itak robnog prometa zahlije"ali su i odgovarajuee zakonske mjere, koje bi trg ovci ma garan tirale slobodno
kretanje i sigurnost u poslo,anju. mjere, koje su. s obzirom na
reuda lno pravo gos podara ~emlje , bile prijeko potrebne za neSJUe tanu trgol' aku djelatnost. Tak ve mjere. osim zakljuenih
ugoyora ~a stra nim zemljama, propisao je i DubnoI' zakonik.
Trgovci ma nije smio nitko da onemogui ni sprijei slobodno
kretanje. n; veli ka ni mala vlastela. ni carinici. pod prijetnjom
408
novane bzne. Nov(anum kaznom od 500 perpera bio je binje"

~ ~, :,. tk'" tko bi .od trgovaca silom uzeo robu besplatno ili trgovca
s.j ,o nOI "rodaju: za naknadu hete bili su kolckti"no odgovorni

selo. grad, iupa il i okolina. gdje bi se dogodilo oheenje.
Kajvainiji trgovak i cen tri u srpskoj dda,i bili Ju I'cl.ani cestama. koje su vei n om bili ve Rimljani izgradili. Rudn ic i i tr govi" unutranjosti bili su u pravcu Jad rana I'(:t~ni Ztt~ kom
cesto m (\'ia de Zema), koja je spajal a Zetsko Primorje s P('III) _
navJjem. Bosanska je ceSla ("ia de Boss Il ia ) spajala bos:mske
krajev(' ~ Makedonijom i Grkom . Vana je Dubrov a b cena
(\' ia Ra glISi na ) polazila od Dub rovni ka i kod Nib se spajala
s Carigradskom c('stom (via mi!itaria ), najgla\'nijo/O ar tcrijum
izmedu Podunavlja i Bliskog lstoka. Zbog tal'u~te nostj ces te nisu
bile prikladne za saobraaj kolima. Stog ~ se trgovaka roba pre_
nosil~ uglavnom karavanama. Trgovci su konje iznajmljiyali orl
pilstirskih Vlaha, koji su u isto vr;jem~ bili glav no osobljc bra _
vana. Poslove oko prenoenja robe, sklapanjn \lgol'ora s trgov ,i ll1 ~. organiziranja karavana i vodenja do mjesta isto"ara robe
!Obal'ljao jc .. kramar. Karavansb jc trgovina traja!;1 eijdu
t:0dinu. ali je na,iintel1zivnija bila s jeseni. Put su prelar.ili pola gano. !;Iko da je tre bal .. katkad dva do tri mjeseca, d~ ruba
rlospije do odred enog trita. Karal'an skih stanica bilo je \I
lirsk""u. udakle su robu raznosili d;olje po srps kim zemljama.
II Prijepolju, koje je bilo sredinja stanica za Sjenicu, Novo
Ihrlo i Pet, zatim u KO llloranima. Bukovici, Crni i t. d. Razvitak
unutarnje trgovi ne ogleda st': u poveanoj \llozi sajmu,a. koji se
odral'aju na vlastcos kim posjedima. osobito manastirskillla. Na
lim su sajmO";ma ponajvie trgovali ratilrskim proizvodima i
l.a na lskom robom. Feudalci su na tim tritima imali povla:iteno
pravo prodaje proizvoda sa svojih ima nja. a to je za njih bilo
I'aian dOJH!Oski iz"or prihoda.
Prije nego su vlad ar i pristupili kO"anju vlastitog novca, u
srednjovjekovnoj je S rbij i bio u optjecaju metal ni no,'ac stranog
,)orijekla. u prl'om redu bizantski i mletaki. Iako je taj metalni
no"a e bio u optjecaj u. j oi su pos tojali i (ragoI'; trgovin('. u kojoj
je ka o opi ekvivalenat igrala uJogu novca razliita roba. Planin~ k i Vl asi dugo su prodavali svoje stoarske pro izvode' Dubrov('a nima za so, a na triitima u unutranjosti Srbije razmjenji\'ali
409
s"o j e proizvode '.a kakvu sitnu lrgovaCku robu. Manast irska

imanja II dolini V;lTdara (p rema popisu dobara Htetovskog ma nastira ) kupovala su zeml jita bilo za novac. konj e. volove. ovct.
ili kakov rata r~ki proizvod. Funkciju opeg ckv ivalenu najdu ~
je imala sto ka (ko nj; i volovi ). Razli;te globe i nameti n~pl~
i van i su u sloci. Ranijt. isprave predvidaju kazne samo u kunjima i volo,';ma. a u kasnijima se pojavljuj11 i kazn e u novcu.
U Dubno" u zakoni ku osim nova ne kazne jo su zadrhne kazm
II volo, ima (J. 56 i 5 i ). Osim opCeg ebhalcnta u ratarskim proizvodima kao roba za rU1-mjc llu sluilu j e i sirovo sre bro. k oj~'
su trgovci mjerili um':ama. litrama ili gu ispla iv ali u i pkama.
Ci n i se. da poeci kO" an ja srpskog novca idu ve II prvu po
lovinu XIII. st .. prije nego 1;to sc s dolaskom Sasa j a e razvilo
ekspioatiranje rudnog blaga. ]>01.nati su primjerci - svega tr i
komada _ hakren og novca kral j a Radosla"a (1228-1233). a I'"
jednoj nedovol jno provjerenoj vijesti postoji i jedan n j egov srebrni novac. No vc i s na tpisom _St efan Vladislov potj e u po svoj
prilici od Vladisla"a !. (E!33-12~2). ne od Vladislava II .
( 132 1-1324). Ima ak indicija i vje rojatnost;. da je ve Stefan
"rvovjenani kovao svoj onvae.
Sasvim je sigurno. medutim. da je la vrijeme Urola I. srpski
no,'ac kovan II vdikom broj u i da je poslije izradivan u sve
veim koli i nama i priman kao plateno sredstvo i izvan granica
S rbi je.
Razvoj ru danu' a o m og uio je i o bilnije kova nje domaeg
novca i jaanje novane privrecle. U va~nijim rudarskim mjestima pos tojale su kov ni ce. koj e su izraivale sreb rni novac (g ro.
dinar). P" 'a poznala ko"n ica bila je u Brs kov lI. zatim sc javljaju
u Rudniku. Novom Brdu i Plani. Bilo je kovni ca i po gradovima,
gd je ni su kopali rudu. Kralj Konsta ntin kovao je novae u Skadru
Vu kaJin u Prizrenu.
Pravo kovanja novca daval i su vladar i na jde pod zakup,
Zakupom s1.! se koristili ne samo s t ru n i knvni ari. ve i trgovci,
ponajdse Dubrov a n i. Osim usl(lll{lI'ljeni h kovnica u spomenutim
):'radovima bilu jc zla tara. koj i su besp ra vno kovali nova c po selima i gradovima. Zbog toga se es to pojavljivao lo; nova c. koji
j e ometao trg o,ake od nose sa susjednim zem ljama. Da bi sc
sprijei lu falsifi cira nje nove:., Duano v je zakonik zabranio 7.11' -
'SU
410
tari m a da stanujl1 ,zvan grada. Selo. II kome bi sc ndao nasta n j en llat:lT. imalH bi da se po kazni rasell. a zlatar da sc spali.
Ako bi sc u gradu nasao ~Iatar , koji b i tajno kovao novac, bio
bi osuden na kaznu spaljivanja, a vl "da r jc ima o prav u da na pla ti globu od grada ( l . 1(j8. ](j!), 170 D. z. ).
U Srbiji su kovali srebrni novac. Prvi je novac kova n po t ipu
mletakih srebrnih primjen1 ka. Zbog es te 7.amjene novca . nastajali su m nogi tipovi novca. koj ib broj raste osobito Ll XIV .
stoljeu . Tc su es t e zamjene bile za vladara unosan ;7.Vor priboda.
G radovi. - Grad o,'; su sc u Rakoj razvij ali d os\;l
S])Oro. P uto pisac iz 1308 za bil jdio je. da u n j oj nema pravih
gradova. \'e doua Ivrda"a i veih naselja od tri do etiri sit>line drvenib k u a. neutv renih i bez zidina. T o su bili Ir~ovi.
koji su se razvijal; uglavnom oko r udni ka . Prvo hitno su bili nasel j eni veinom stra ncima. Sasima. D ubro " anima i dr .. ili stanov nicima iz starih primorskih gradova pod S rbijom. naj,i'e
Kotoranima. Svi su oni Ils;m Sasa sainjaval i privremen i elem enat. koji su poslovi dovodili u trgove. Ja anje m tib prh'red nih
centara postepe no raste i hroj d o m a ega gradanskog elementa .
koji ipak nije uspio cla potpuno potisne i za m ijeni strance.
:j.
Ured enj e tib trgova nije nam poznato II Jl'ojedinonima. Ka o

obrazac poslu il o je uredenje s3skih kolonija u Ugar~koj. Na
elu jc stajao knez kao predstavnik centralne vl~,lti _ Ako je
trgov e postojala t v rava . njom je zapovijedao kefal ija. G radsk I'
je poslove s knezom na t.lu vodio jedan odbor od 18 ljudi, I. !v
_l'urg;lrao. koji S\I vrili suds ku vlast. O dbor su vjerojatno biral i
stanov n ic i trgova. U Brskovu ~e osim kn eza spom inje ~~a" narod., (totu s populus ei usdem civilati, ), koj i zajed n ik i upuuju
neko pismo II Dubrov n ik.
ll'.
Strand. uglavnom Dubrovani. imali su po gradovjm~ posehan polobj. Medusobne $POrOVe rjda" ali su pred svojim pred _
su.vnicima vlas ti. Sporove sa srpski m podauie;ma r jdavali su
mjdovit; sudovi. Stranci nisu sudjelo"ali u vo e nju gradskih poslova. P ojedinci su mogli biti zakupnici carine ili \'Ti ti fun kc ij:
kneza, ali su tada bili p redstavnici vl adareve vlas t i_
'"
I
I
ko j~ jc prvohitno i~laJa \' ~hovnu vlast. al i je POste peno, zbog ja.
anja vla,stck gubl!a svoJ(: znaenje, i najzad jc sku ptinu potpunu potls,nulo Vcl~~o vijece. II koje su ul azila is kl juivo vla stela. ,Ta JC c~oluclJa dovrena 1361 , ka d su vh:s tcla prcuzda
,'last I prcurcI!,la gradsku upravu potpuno II ari s tokratskom du hu
Us ko:o je u stanov~j cn o .i Vijece umo ljeni h (consilium rogalorum )
~d b l~ no.\'a ( ~ 3 / 2) oSi m Malog , ijea. koje jc ve prije posto~ alo. PotIs kivanje puana nij e iillo IJez tdkoa i trzavica. Nastao
JC otvoren sukob, II kome su pucanj prognali ,lastclu i uzeH svu
,last II svoje ru~c. Uznemi reni tim llu kim prevratom II susj ed_
stvu. DubrOl'c:am su, uza sve sta ro sup:Hn;tvo i7.med" ta (ka
~ ra da. "o~ogli kotorskoj vlasteli da svladaju bunu i u~vrste
Iz nova svoJu \'Iast.
U ekono ul skom iVotu Srhije: Kotor je igrao vdnu ulogu. U
udnosu prema Dubrov niku imao je: tu prednos t. h u se: nalazio u
saslav~ Sr bi je, i nj ego"a se trgovi na mugla slobodnije raZVijali.
Na. s\'.'m ~ vdnijim trgovima Srbije biJ o je i kotorskih Irgovaca.
POJedinCI su po~~iuli i v.ef:i uljeca j kao Nik ola Bua . koji je
postao p~ot~ves.tlJar .z~.:~I J em e Duana. Ali Kotora nc su pos te~no potiskivah broJIlIJI , ekono mski jai D ubrovan i. i oni su
~zgubj]i s~oj~ prijanje pozicije: u Srbiji. naroito karl je: grad
.spao IZ nJezma sastava PSil ).
. ,fi a r j,e ubo . ~ ~kJ~p nemanjike: Srbije u isto vrijeme kada
I Koto.r. J o{~ ~rblJom Je ostan do cara Uro~a. kada su njime za _
vJadill1 BalI !. Bar .Ie prij:: sl'ega bio vafan kao sjedi te katol i ~ e. nadbiskupije. Njegov "nuLra~nji razvuj mai n mtm je poznat.
Air Je on uglalnom ibo is tim p utem kao i ostali primo rski g ra dovi. Knez. koga je kao i u Kotoru svakako poslal'I iao ,'Jada r,
upravlj~ o }e gradom s narodnom skuptin om (se niur;s et pop" ,
lus). kOJU I tu u X IV. s t. potiskuje Veli ko v ij ee. pos tepeno pre~I'~ranu u .Ul"~'1Tl vlastele. Od 1572 j avlja sc i Mal(> vijee (ViJece umuIJ~Il1" nlJ~ " ostojalo). Ali u B.. ru vlastela nisu imakl
duvuljno snage. da potpunu oraniziraju sv oju vlast. zbog e!!:1
5U. na~t~!~ dt.Jg_~ ~"rbe izmed u nje i !luilIla . .lo u XVI. s(. .icdan
1~/etac.~1 'zvJe~t::J, gO"ori o -staroj i neugasivoj mdnji. izmedu
t'n dVIJU k\a sa. l~k(Hl ~ rnsb djciatnost H.. r<ina bila je uglavnom
ugra ni e n a n~ ~r!l"~rJe. U u n utrai n jnsti Srbije ni~u ima li svujih
k" Ionijil. Bar Jt: bIO dulan d .. pla.: vladaru J[}(: perper.: go-
'"
di!nje. ta ko zv a ni .. akrostih~. U ispravi, knj u je izdao m anallliru

sv. A rhandela. car Du i an je 7.amijenio ta j danak oba'ezom. da
daju njegovoj zadubini svak e gudin~ po lO lu,'(lra .mJ.s!a.
U I e i n j je po svome znaenju odgovarao otpri1ik( Baro.
Jaih e konomsk ih veza sa zalcdem nije imao. Stanov ni tvo se
"Slavnom bal' i1u trgovinom 1111 mOTIl. O "redenju grada i nj egovoj evoluciji imamo " ri o ma lo podalaka. Cini se, da poku5aj;
vlastele. da uzmu vl ast u svoje ruke. ni su uspjeli i da je narodna
skuptina zauv ijek os ta la vrhovnim o rg anom g radske uprave.
Inae se 7.na. da je u Ulcinju bila prij estolnica Vukanova si na
Dord a i da je po tk ra j X II I. st. pripadao Ma riji. senri kr aljice
Jelene, a za vrijeme cara U roh njegovoj m ajci Jd eni.
B II d v a j e bila najmanj a od sv ih primorsk ih grad ova II dr avi Nemanjia. aji nam je njezino uredenjc relati"no dob ro
p01nato, jer je sauva n njezin statut, koji je naIltao u d oba cara
Dua na. U purede nju s Koto rom nje7.ina prava b o alltonomn e
"pine bila su znatno vik s k uen a . Vladar je: postavljao kneza.
koj; nij e mo rao stalno bora vi l i II grad u. O stale inuvnike i la
nove Mal og vijea biralu je na godinu da na '-diko vijee sastal'ljeno orl pu noljetne vlastele (u statutu ne:ma Sl,omcna (I narodnuj $kup!tini). Sud~ka autonomija grada bila je ograniena. _G o_
spodi n CaT zadra"ao je za S\'oj sud s luajeve nevjere. ubijU"a ,
sporove o robov ima ili o kradi i ubijstvu ko nja. Budva je pn st<ttutu bila dufn;; da daje canJ 100 perpera gorli!njc i da pomae
\I ratu s 50 ljudi. ali samo u oblasti izmedu Sk,Hlra i to tora. i
tu u $! u aj u ak o ear li no sudjeluje.
K"d je palit 1.etska ddava. pod Srbiju su dospjeli S k a cl ;; r
; nekoliko m anj ih grado,'u u njegovuj uko li ni: Dri\'asL Danj.
Jblez. Sarda. Sapa i Sva, sjedita malenih kal{>likih biskupija.
U rl'.de nje lih gradova nij e nam upojed in ustima jlozr.at".
Osim stari h gradova Zet.s kog Priono r ja. trg na obali l3uj<lnc
k"d staroga benediktinskog samostana SI'. Sn:!;. i Bakha rilz\,iu
se u vrlo "ainu I>olazn u i zav rn u t o ku za ivu trgovin u na ,tli kom llgova k om ptJtu od primorja prek" Skadra i dolinom
OTim .. u Prizren i dalje " un"tra~ njost Srbije S v. S r d na Bojani iguo j( ulogu slinu trgu DrijenI na usu Neretve. ijo m je
dvlinom i! .. trg ov ina u unulra;njosl prema Bosni. Do Sv. Srda
<l"!ilziJi su i \'ei brodu,i s nlUra. i lu su sc fo rmirale k ala"an~ z..
415
TAIIl.A. XXXI
unutranjost. OhratIlO. tu jc pris pi jevala r ob;! iz taleda. i tu su

je od kan.vana preuzimali brod",,;. Tu su SI' odr!a vali sajmovi,
Naroito znaenje imao je Sv. Srd kao .~k ladilc so li. Vladari su
ponekad dodjeljivali pojedinin. manastirima od redenu kol ii nu
mlio T ako je MiJu!; " odrediu. da Banjska dobiva iz njega tOO
,pudova suli godj~nje. II Srd:.!) Uro! dodijelio je J)can;mJ
200 knbal a. Sv. Srd je biu Jedno "rl o na etiri mjcn .. na prostOT U
od Bojane do Nere!>'!'. ,t:dje se j edi no mogla prodavali SI; (ostala
su bila Kotor, Du brovnik i Dr ije,a). Najveu je '-ainost kao trll
ima o II prvoj pnIO\'; ni X IV. st.. jer je tada put od njega do P ri uena naj"ie is k orih;In. Kada ~ Srbija ras l)ala. a naroi to
kad .. su Turci poeli ugroa,'uti te kTajeve. potdo jc i njegovu
l\1(zadol"a Ilje.
U osvujenim ubhl5tima na jugu (Makedonija . AJ banija. sjeo

I'CTIl,I Grka) bilu je dosta starih j naJ. rednih grado,''! (S koplje.
~til'. J'rikp. O hrid. Kroja . .J anin'l. Scr i dr. ). Svj ~u oni ;nli. li
"drc6cne privikgije ulvrden~ pud Bizantum. koj~ im j e garan.
tirao i Du~an"v zakonik. Ali oni nisu onako izgradili svoju autonum iju ka" grad"v: II primurju. Na ':'::Iu upra vC na Jazio &e kefa .
Jija. koga je !,ostavlj;lO vladar. i .dobri lj ud i. predstavnici buga.
tijih grada na.
6. DruJtl'cni odnos L - Od doh~ Nemanje moicmo prali li
zakJjuni proces pret"aranja slobodnih seljaka II {cudalnn zavisne
(purici. merof.si ) do potpune izgradnje feudalnog po retka. Ali.
~ obzirorn na sauvane izvore. taj procel moemu pratiti samo
JU' razvitku j porastu posjeda nd.. 'h lIl;lnastira.
)\;e rnanja clair Il"vopndignutirn munast irima pr<)stra ll e pn .
~jcdc. Posli j e Iljcs;; p~oees se dal je ranjja. Osnovana je auto_
itefaJna crkva i sh'orene, "ik epi~kopjja. kojc dohil'aju nOv e 1'0"jede. Arhiepiskopija. po~lijc palrijaTiia. j svaka epis kopija
ill1~ju S\'oja epa rhijsb \iaSt~l;nS!l'a. Zika eparhija je "el od
S tefana Prvol'jena nog dohila 5; leki i zaselab i ~Ii porudic:!
Vlaha. HUIll.~ka ~parhija illlal:! je ti sredi n i XIII. sl. ~S sela i 3()
\' Ia~kih i'urvdica. Broj manastira. knji dobivaju nove posjede.
$talo o se uomoial'a. iJi sc p'ol'ccavaju posjedi sladh Illanas tira.
Vlas telinstvo manas!ir:! Hilandar/! IHlrasl" jc s vrCIll~nOln do 3r.O
sela rasutih od Suluna d <) i'ulIlu r;i\ Jja . KrnJj Milutin daje Banj-
I,
Cu Duh n. Ll'!'novo. freska Iz roll. !Ju.
TI\Y~
XXXII
I
,
"'rail \'ukdiR.
Psa a. Irnk~
II druJ:e polovine XIV. st.
,I
I
I
I
...J
skoj oko i:> sela i 8 katuna Vlaha sa preko 500 porodica. Deani
dobivaju 1'0 osnivanju 45 ~ela i [) katuna Vlaha. Duan daj e svom
manastiru S". Arhandcla oko 60 sda i i crkava s njihovim posjedima i ljudi ma , ~ a tim I ikatuna stuara. Knez Laza r daje Ra,-anici 148 sela .
Osim toga brojna vlas tela pod ilu ili obnavljaju crhe i ma nastire i da ruju im posjede. Mot n; vlastelin Duano'- J ovan Olive r obnovio je lesnovski manastir . podav sela i metoh ije i paiita i plani ne_ (1342). Zamonae ni vlastel in Dorotej sa sinom
Danil om podiie Dren u kod Kru e vca i daje joj oko 30 sela
(1382).
Na taj nain crkva postaje vlasni k golemih posjeda !a seljacima. Citave su f upe: esto pod nje nom vl a u. Tako na pr.
plodno I-!vomo, koje je p<lsl ije zbog toga prozvano naprosto
1-,'f etoh ija (metobija - crkveni posjed). Opseg toga posjeda ne
moemo danas ut" nl jti u svim pojedinostima_ Izgubl jen.: su
mn oge isprave. koje su dobi"ali pojedini man astiri i crkve. Za
Milcevu sc ma d:l je dobil:! .~ela . Vl ahe i oblasti ., :lli pojedinosti ' nisu poz nal e. Ne zna se, kolik o je bilo vlastelin ~ tvu So po ana. Manasije i mn ogih dru gih manastira. Naro i to nema gotovo nikah' ih potla tak a o mn ogo brojnim manjim manasti rima i
cr h'ama ras utim po itavoj zemlji.
I vlas rd a. " ij oj snazi i .tnaenju imamo opti h podataka u
najsta rijim naJim doma cim spomenicima, isto tako stalno umlloavaju svoje feudaln e posjede. premda danas nije pomato kojim
tempo", i II kolikom opsegu. Osi m starih bai tina i na~il n o prignIhijenih zemalja i1. prijanje periode. na kojima su slobod ne seljake pretvorili u fe udalnozavisnt. vl a~tcla dobivaju i nov e od
vladara. Od go lemOJg broja isprava. koje su izdavane "l asIcIi,
ouva n je sa mo ~as"im neznatan di o, i to iz doba carU'-a. jer su
S propau drave: i vlasleoskog stalefa uniteni i d omai arhiv i.
T a ko. Du ~a n .~apisuje- "lastcJiit'u h -a nk u Pro biltltovilu ~ d o
VCk 'l nepokoiebimo_ imanje oko Stilla. Ca r U ro;' ]lotvrduje udo ,-iei esara Prel juba Jerini i nj ezi nu sinu Tom; u ba~ tinu posjede,
I~oj e jc " jezin mu dobio od Du;a"a. Ali iz drugih izvora znamo.
d:. su pojtdine vJasttoskc porodi ce drak cijele upe i obla~ti i
da se njil\Ovo imanje stalno p ovea, al o. Najvei dio zemlje sa
zavisn im seljacima pripada o je nesu mn j ivo daste!i.
-,
'1 -
Jl I.1O>"i.Jo "" ..... a ' ......10.1,. I.
-'Ii i
imala pravo da t.a!i svoje ljude bez ikak va vre mens kog "1rani
enja. btom ispravom Milutin odred ujc: .. Gde se: o brete t lovek
erkveni ... da se v raa. da mu neje sta.i nc .. (Z:ls tOlrjctosli ).
Vladar ra spola! e m'posred no svim llosjed ima. koj i ne PrIpadaju vla dajucoj klasi. On ima s"oje: porodine: posj ede, koji
odgovaraju vlasteoskim ba ~ tinama , a kao vladar dri i QSlalu
semi ju. l n~ njegovim posjedima seljak podlijee istom procesu
pretvaranja u mcropha.
s c lJ . i.
Do SH,dine XIV. st. feuda lizam je u Srbi ji potpuno izgra~ en ,

5a ve': ustaljenom kla snom podjelom karakteristinom za kla sno
drutvo. Slobodni seljaci. batinic; go tovo su potpuno ie7.li.
N jihoI' je hr oj tako neznatan. da ih Duanov zak onik uope i1.r;lito ne spominje. Samo pos redno m01emo uk l jui t i. da ih je pon eg dj e m oralo bili. &bar je ponajvik mora o imati g ospodara :
"la(Jara, vlastelina ili crkvu.

Posljedicom pretvaranja slobodnih seljaka u feudalnozavisne
bi.l.o je, uZ ~stalo, i ograni avanje njih ove slobode sel jenja, t. j ,
njIhovo v(';Z'\' anje za zr:mlj u. VC; Nemanjina povel ja za H ilan.
dar iz I ~ 98.99 p redvia. da se seljaci moraju vratit i manastiru.
ako pobjegnu ~ ~od velijeg upana ili pod inoga koga". Isto je
tak o rnanasiJr blO duan da i7.ruu je dobjegle ljude veli kom u.
panu. l u kasni jim ispravama ima odredba o ograniavanju slo.
bode: prela~en~a seljaka I j ed nog vla stel ins tva na drugo. Du b.
n.ov . zakomk. Ima stroge l)fo pi se o zab ran i preuzima nja tud ih
ljudI na s.vo~e posjede: ~ N ik o niij eg love ka do. ne primo.. ni
earst~o ml III gospoda ca rica, ni crkva, ni vlastdin. ni ma koji
drugI lovek da ne primi niijeg love ka bez knjige carSh'a mi .
ako li ga ko .primi da sc ka zni ka o ne\'crnik" (l. 140). Zabranjuje
sc posebno l prelaenje sdjaka u g rad ove (l. HI ). Ako bi go.
spodar pro~aao svoga mer opha. vraa o ga je natra g i kanj ava o
gil. SlOudcnJ e.m kose. brade i ra SI)O ren jcm nosa (l . 20 1). Tim jc
mjerama najzad dovri;eno vcziv.mje sdjaka za zeml j Il. Raz um ije
se. n 'im tim st rogi m mjerama nije se moglo potpuno 7.austa\' iti
bjdanje sdjaka s jedn og das ldinJI\'ll na drugo, ~Io su est o
pomagal i sami feudaki. U nckim j e sl u ajev ima gospodar rnogao
zbog zastarjelosti izg ubili pravo na pnvra tak svoga O 'jeka.
Vlasidin je gu bio pra vu nad njim poslije tri godi ne. Tako M ih,.
ti n doputa manastiru Sv. D o rd a skops kog. da moc primi ti i
"loveb gospodita. koji jest p rovodil Iri godita bez gospodara ...
Ali za crkvena vlastelinstva ni je vrijcdio taj propis. Crkva je-
' IS
i,
,I
II
I
I
- Selja ko stanovnil h'o obuhvatano je pod opcim

pojmom scllri. Svi sebri nis u bi li II istom pololaj U prema svojim
feudalnim gospo da r ima . Po zan imanju i pra v nom od nosu prema
gospodaru scbri s u se dijeli li na mer ophe (par ike), Vlah e ili stu
are. sokalnike, obrlnih i otrokc (ro bove ).
Mccop! i (par ici) su s ainjavali najveci dio se bara. Oni su liiI i
podlo!ni ili vladaru ili s"jctovooj i du hovnoj vlaueli _ K ako Sll
meropsi bili ustvari v ei na srpskoga seban ko; stano\'niltva. u
ispravama ih esto na zivaju .. SrbIji". a njihove dunosti prem a
{euda1nom gospodaru ~ zako;] Srbljem~ .
Zeml ja. kojo je mer opa h drao , inila je tal;oZ"~ n :1 "pnt i
njenu batinu". !'\j egovo pravo ra spolaga nja tom z::::lljnm bi lu
je zna tno og rani eno. Nad nj om j e prije sveSo. ostajalo "sigu.
rano pravo feudalnug gospodara, da ona ovijek bude II rlll:am:t
ovjeka , ko ji e je mo i ob rai,' ati i ispunja" nti "hav~: c prr. m<l
gospodaru. A ko mer opa h ne bi oslav io mu;;kog po:om~lv::. u mliu
je uzima o gospodar i da\'ao drugome. Po D. z. (l. I H ) :':I CI'OIl~ h
je mogao 5VOjU zem lj u dati u miraz. podlo:ti c;\tvi ili !-'roda ti.
ali pod uvjetom da uvijek bude na njoj " ra!)Ilt:'l:k;J." gospod aru.
kojega je selo. Ina e je gospodar imao pravo I:a je odm,me. O na j.
koji je kupio m eropaiku temlju. morao je, prema tome. lliii
istoga d rIll tv enog pololaja .
Tereti. koji su padali na mCrQ phe, nazivani lt: r a b II t e.
T r. nisu bil e prvobitno s\' uda jednake. I'ostcpeno, s u vrivanjem
feudaln og poretka , na stalo je i "j ed na ivanje obaveza m cr"p~' h.-:.
IJrema gospodaru. Pri ja;nji oblik rabote sastoj ao sc pretdno u
tome, da je me ropab morao obraditi i oba"ili i sve ostale pos love
u vczi s tim na udredenoj pov.Jini zemlje. T ako je na pr .. prema
povelji kralja Vladislava za manast ir sv. Bogorodice k<ld I~i
sirice na Limu, osnovna ~ mCl'or;: ~ ka rabola~ bila da se poore i
zasije sedam i PO matova' manastirs ke zemlje, poanje ielva i
l M~1 j~ rnju~ zal ;'" i !"... Ior a.:ml)~. ~oj; l t ,:"ol(ao taJija,i j~d ni'"
maHm, ! !Ia. Kao "'Jcra za.,d".u mal JC ""'0'"0 ~ O lunI> (Iib,.,. ), a kao mjcra
t. povrIo nu '200 h.drau"h .molah. (hai lJ.
I
I
41 9
~Jukn().
izvri vridba. Osim tuga llleropah je bio duan da ianje i plijevi

po tri dan~ izviln svoga dijelil. Podije je prevladao ,istem odrcdivanj;: mcroIH.' kc ",hote pu danima. Po D. z. mCfopah je bi"
duan raditi na zemlji svuga guspod ara dva dana u sedmici.
Osim t0tii:. morao je nns ili sijeno i raditi u vinogradu po jedan
dan u gOlIini (ako gos podar nije imao vinograd. mcropah je rad io
druge poslove jedan dan ). Prema tome, mcropah je radio na
imanju s\'oga gospod ara sto i lest da na u godin i. Osim toga. meropah je n}(Orao da daje i desetinu od S\'njil, proizvoda. koja
nije uvijek morala iznositi lonu jedno desetinu.
Al i osim radnih obavcza prema f(!uda!cu , meropah je no sio

i druge terete. Od svak(: kue uzimala j" ddava s oe. koje je
iznosilo jedan perper godi nje u novcu ili mjeric i iita. Na mcropha je padala lakoder i p r i s e l i e a. t. j. dunost da smjdta.
hrani i sprovodi :<voga ,lastdina i slubene putnike: vlada ra.
njebove dvorane. ino\'n ike, poslanike i t. d . Davao je. dalje.
o b r o k 1.a izdravanje upskih ioovnika. Osim toga su ga titale vojnike obaveze: zidanje i popravljanje gradova (~gra
duzidanije*). dava nje ~ trae (~gra dohljucl eni j e") i
vojevanje. Bilo je i drugih razliitih obaveza. koje je imao me ro pah. One sc csto nabrajaju II man;utirskim ispravama bo
~,'e1 ike ; male rabote ... od kojih vladar oslobada crkvena vl astelinstva ili. bolje rei. pr.:nosi na cr kvu svoje pravo na njih.
Duan oslo batla nek e ljude manastira Hilan dara ~od pozoba;
priselice, provoda. sokolara. pSIHa. oranja. elvc, se"oko~e, vino grada, gradni ll rabota. vojske i prosto rei od sv ih rabota kralj<':"SIV;1 mi malih i velikih ... Ljude lcsno\'skog manastira oslobada .od wih rabotz $vetog,\ car~tva mi. velikih i malih. i od
pisa i od pozo ba i od prisc\ice. i od nametaka i od pripI ate i 1)0klona car skoga, i od grada; provoda poklisara i od globe i podanka i tra li n ine. od psara i ~ranara (sokoJara) i ,v:!koga poIlOS:! gospodskoga i od sola i dimnina i preperaa i desetka 1itnoga i vi nskoga i svakog dese tka iivo,,"" inametka winjskoga i
ovega i \'oj~ k e i oranja i kopanja i svakoga napadani;a rahot
noga i prosto rei od ~vih ra bot:' velikih i malih ~ .
Meropah je na jzad imao obaveze i prema crkvi. Pl aao je
hir. koji je iznosio prema povel ji manastira s'. Arhandda
420
ita ili dv;: dinara u novcu od oe njene glave ("naodr;-
com .. ).
Uz merOl)he je pu selima bilu i ~ o k a l n i k a
i razliiti],
obrtnika. SokaInici su davali ndto manje poljske rabote, ali su
zato bili obvezani da kao posluga obavljaju razli it e poslove za
svoga gospodara : prijencs robe. pra tnja gospodara na putu. popravak zgrada . rad II kuhinji i sl. Sokalnika je b.ilo II od nos.u
prema meropsima vrlo malo. Na d<':anskom vl ast.ehnslvu na .tn~
deset ku a meropaha dolaz io je 1'0 jedan 50kalmk. O b r t II I C I
su bili prem~ gospodaru u slinom puloaj u kao i sokaInici: smanjena rabota uZ obaveze, koje su bile u vezi s ohrtom , kojim sc
bavio. Po sdim:: je bilo ko vaa, l onara. drvodjdja. l.idara. kohra i L d. Ponekad SlI. osobito za potrebe drave, i ta\'a sda
b ila zaposlena izraivanjem nekih predmeta, to sc vidi i po nji hovim imenima: Kopljari. SIrdari. Stitar;' Tulari. Sedlari i slino .
MeTopsi SIl predstavljali 7.emljoradniki demenat lebar;.:. Ali

znatan dio njih bavio se iskljuivo ili barem pret dno stoa r
stvom. To su bili V l a s i. prvobitno romanski starosjedinei. ali
5 vre mo:nom srbi zirani. a uveani i pri!ivom slavenskog elementa.
tako da se od XIII. st. pod tim imenom ustvari nije podraznmijc,'ala posebna etnika grupa, nego sloarsko-sdjako 5Iano\' n i!l!\'o. P rvobitni Vlasi u vezi sa svoji m s t oa rskim zanimanjem
nisu bili staln o nudjeni na jednome mjestu. ali s posle!X nim
utvrdilIanjem feudalnog poretka i Vlasi gube. S\'oj~1 slo.bodu. a
time i mog unosI veeg kretanja. Ve Nemanja daje Hdandaru
1iO Vlaha. a u kasnijim se ispravam~ spominju sve "iile. Veza ni
za svuga gos podara. Vl as i Sll samim tim ~ili vezani .i zr. n;~!-,:~v
posjed. Oni t" da Slanuju u stal nim naselJIma. katunlIn::. Oualle
ljeti tjeraju stoku na ispau.
Vlasi su ka o i meropsi snosili neke te rete u kods! rendalni~
gospoda ra (_zakon V l ahom~ ) . Sam.o ho Sl! li tereti .odro,aralt
n jihovu zanimanju. Za iskoriivanje travnjaka da'alt SI.! t r ~ vfl i II U. koja je do D. z. iznnsila jed a~1 koma d sloh n.:: ~:ot.mu.
Osim toga Vlasi su davali svake god ,~e o~reden~ .po.dav~nJa u
stoci, negdje na pedeset ovaca jednu s pgn.letom I Jeonc. plOV I!,
n<:gdjl' dva konj;. i sl. I raLotu su z;.: Vlahe odre<l:vllll pfem ~
njihovu nainu ivoti:: pasli su stuk u svoga gospou;.ra, davalI
421
lov;ullc ko nj e 1.0 pTl Je nos nj egove' prtljage, kada bi putov ao.

t ,.,msportira[j sva ku vrs tu robc.
I?
odnosu prema meropsima [)ulohj Vlaha bijae znat no

!~kl. S~oll:a su IJl cropsi tci) i za tim da prelaze u Vlahe. naro'lo enJ~.bom . Feudalna j e \llast to energino spreal'ala. Mero~ a l~ sc niJe mogao zeniti od Vla ha ; ako bi to ipak uinio. morao
Je I dalje ostati na svojoj ~cmJji. Gospodari ma jc on bio potrebniji kao ratar nego kao stoar.
. Nai~ili d ruh'en; $Ioj .~al:i njav ali su o I r o e i (robod). Oni
msu b,I, osobi to Lrojni kao ni u drugim ze mlj am a. "'dje ih j e bilo
~ feudaln o doba. Sl ulili su kao posluga na dv or~v i Hl <l vladara
I IIlastd e ili su bilj nastanjeni kao ratari na njihovim posjedima
(all'rar ni robovi; liSI'. ime sela Otrne; kod Kraljcva). Otrok ic
~~atran kao pot puno vlasni tvo svoga gospodara, njcgova ~b ~
~ltna" .. l ako s<: kaie u D. ~. On je mogao svojim otroxima potpuno I slnh.od no raspn l<lgati (D. 7.. zabranjuj\': jedino dal.a nje
otr~ka u " mal). Ka o svuda drugdje. i u Srbiji je otrok m ogao
stecI slobodu sam~ inom oslobod\':nja od stra ne svoga go~po
dar.a. O~rok (r~~) Je . m~~ao bi ti i predmet trf;ovine : ona je postoJala I U SrbIJI. a], nIJe ),ila tako ra n' ijena ka o u Bos ni . Zakon~ki . otrok je ill100 vrlo skuena pra ' a. D. z. (l. 72) prcrlvida.
da se s,akome. koji dode na carev dvor. ~ "i n i pravda nsim
otrok a v!a5teoskoga ~.
J~olo~j sehara. kuje su S,'C vi\': pri tiskivala podavanja {cudak1lna

. p I "Iadanl, morao je izazvati n jiho,' otpor ,motiv takva
stanja: r~pi5i. o v\':zivanju seljaka za zemlju ni su se mogli potpuno lzvd.II<l h . Mero psi su us prkos Sl'illl fliH\':d ba ma bjdaJi
s imalIja J~d no~ fCII~:llca na imanje d ru,c: oga, es t o pil t:: samo
stoga. ~a hl .da h .o?usk~ .svome nczaaovol jst\"l! i ne z n aju:. na
ho e urugdje na.I" All I neke razlike II terc tim a, koji su padali
n,:: mcrophe. takode r su izazivale bijeg mcropaha. I'oiof.aj me.
rOPII!III. na crkvenim 1'laSl~linstvima bio je nesumnjivo lak;, nego
rolo~aJ meropaha kod s"Jc tov ne vlast ele: na crkve110 m vlasteli".
st\:~ meropah je bio osloboden nekih dunosti" korist driavc ,
pnJe ~I'ega vojske. lljehnjc pod erk,'u moralo se zbivat i dosta
esto. kad ~e i D. z. njime bavi: .. i ljudi .-Iasteoski. koji sede
pod crkol'nim selim;: i katun ima, da pohodi svak b svojemu
422
,I
gospodaru. - nared uje l. ~2. Neki su hjdal i i i~val1 zemlje.

ka o na pr. na te rilori j Dubrovnika.
Otpor seba ra prema vl asteli svlarla"ali su strogim p os t upkom.
Po hanjskoj povelji u ~im al i su vola onome. koji ne bi navrije me
izvrio obavezni rad u manastirskom vi nog-radu. Za pri siljavanje
sehara Ila pokornost {eudalci su ima li svoje pa tri mon ijal ne tam
ni ce za odbjeglc scbre vraen e svome gos podaru ili za on \':. koji
nisu mogli ili htjcl i ispunjavali o bavcze. Otpor sebara prOliv
fClIdalaca odraiava se u D. z.. koji iuii t o zabranju j e sa k upljanje sebara na z borove i strogo ka njava kolovod e i uesnike:
.Sebrova sahora da nest. Kto li se ohrete sabo rn ik, da nlU se ui
ureu i da sc osmude povod i je (l. ()9 ).
V I a s t e I a. - VI.u tela nisu inila saS"im kompaktan stald:
m edu njima su pos toj .. le neh ra zli ke osnovane na veliini posjeda. Najlnn ugobroj niji su bili l' I a ~ t e I i i i (sla ri ji nOIziv
- voj nici ). kojih s u po~j\':di obino bili sasv im maleni - jedno
selo ili samo jedno vc:e imanje. !znad v! a stel ii a s u v I a s t e J a
u pravom smi slu rijeli koja su se opet dije lila II dvij\': grupe:
"elik \1 I10I5te l\l ili velmoe. mali broj Ijlaji '1'1"0'
stra nim posjedima i na najvi.'im poloajima. i nl a I u "l a s I eI u. koja je sainjava la prel<lznu grU tHI iZlIleu velmoa i vla_
stel i ia. Kao klasa. i vlastcliii i velika i mala vlasIela ufi\"ahu
potpuno ista pra,,::. Z na e n je i utjecaj Iwjedin aca zavisio je.
ra zu mije sc. uglavnom od toga, kojoj grupi vlastelin priJ)ada.
Vl a s teli ti se mogao izd i i u vlastelu (Ba 1iii). a ko bi dobio od
vJadara veti posjed ili sticajem izvanrednih oko lnu. ti. D. z.
sam o izu~etno pravi neke r:lzlike izmedu kat egorija plemstva.
koje ne zarliru u s utinu j\':dinst\"a I'rava vl ad ajue klase. Veli ki
je vl astdin p<>zi\"an na sud posebni m pismom ~uca , a ostaliIlla
je sudac slao .alllo peat. Kad bi uvrij edio vlastelina. "lastelii
jc 111 01:","0 hiti ka in jen i7. uzetno i tj eles nom kaznom (koja je inae
vri jedila sam o za sco re): ~ V laslclin. koji opsuje i osranlOii vla ste1iia, da plati sto perpera . I vlastdiit. ako opsu j e vlastelina.
da pla ti stil perpera i (!a sc bije sta l )i~ (!. 50).
Temelj m oti vlas tele inili su nasljedni posjed i-baltini':.
Sloga jc naroito <:111'0110 pravo vlastele na batine. D . z. gar ant ira sl'o j ,I asteli; ~bahi nc da Sll tvrde_o Sam o u s l uaju ~ I~-
l
,,
vjcrc. vladar je mogao oduzeti vlastelinu njegovu batinu. Osim

ba;linc vla stela su mogla dobiti od v]"dara i p r o II i j u, 113\'0jenu i ~ bizantskoga feud aln og sistema svakak o II drugoj polovini
XIII . SI.. il rn oMa i prije. " ronijnr. "iivalae prnn ije. bio je 01.0,",czan na vojnu slubu sam ili s nd rcdenim brojem ratnika. vc':
prema veliini proni je. P ronija nije hila nasljedna: vl adar j u
j e rn ogao dati i sinu pronija ra , a ko bi ispunjavao potrebne uvjete
Z:l vojnu slubu. ali nije bio na to (obv ezan, Razumije sc. pronijari su nastoj ali da pretvore proniju II baitinu. Io im je jlonekad
i uspijevalo. naroito II izvanredn im prilikama.
Vlastela su mogla dobi ti od vlad ara grad ove, iupe ili vee
~blas t i _na drfavu., t. j . pravo da \' r~e II njima upravnu vlast
i da Ul mu neki dio prihoda. koji su vl adM l1 pripadali . Driav(<<
su vjerojat no inil e vci dio prostrani h o blasti pojedin ih v<:lmola. koje su oni u doha propadanja centraln e v!as ti potpuno
prisvojili.
Crkva je biJa II rl o motan fa ktor II feudalnoj Srbij i. Spomenuto je. kak o su je Illada ri. d .. bi imali ~ t o ja i os lonac u borbi
prot il' svje tovn e ll lastele. darivali staln o IIelikim posjed ima, N a
taj su n nin na stal a prostra na c rklIena I'lasteli nstva. Ona nis\l
bila veza na. kao lO j e to hilo ko(1 sIIjetoll ne I'lastele. za I>ojc<ti ne linost i ili po rodice: feudalni 5U pusjednici tLl bile I'0j<:dinc erklle. <:parhije i naroi t o manastir i. Prema tOlll e su Sili
crk lIe ni posjedi smatrani kao zaj(dniko IIIami tIlO itall ( cr kv(.
nisu upravlja!)i i (ksploatira ni ka o ope dobro. Ta ko se ona ipak
priJagodiva1a o poj st rukturi f<:udalnog porctka. Pojedi ni predsta vnici crk lIc mogli su izuzetno ima ti svoja li n a vlastelinstva.
T ako je, na pri mju. serski mitropolit Ja ko\' dobio 1353 manastir s\'. Ni kole na P inji za sebe linu. da doivo tno ubire prihode s man astirskog ima nja s tim. da se pos lije njegove smrti
lo vlasteli nstvo preda Duano"u manastiru s'-, Arhallde\a kod
Prizrena. Powati su i neki sluajevi. da su i pojedini kalu eri i
kal uerice imali svoja vlastelinstva.
SII eenstllo ka o cj elina imalo je po,lalen pololaj u d ravi.
N j emu je za sve kri vice mogao sud iti samo crkveni sud_ D. t.
mima u za titu uglcd Ive';enSh-a prema svakome hcz razl ik e (i
prema svjetov noj vl asteli): ,. Kt o (1)Suje svetitelja (episkopa) ili
kalue r a ili popa, da plati 100 perpera; i kto sc najde ubiv 5VC-
424
litd ja ili kaluer a ili popa da se tazi ubije i obesi. (l. 95). Ali
II krilu samof:a stal da pos toja k su znat ne r<l.zlih. koje su inile.
(la je jedan njegov dio pripadao v ladajuoj klasi, a drugi se po
svom Sl'-arnom I)oloiaj" nije mnogo radi ko"ao od mcropaha _
Vik svee ns tvo sainjava l i su episkopOIt. za tim starj ei ne
veih manastira. Oni su ustvari uprav ljali c rk vo m i nj e ni m vl a~tdins t vima. Oni Su zastup ali crkv u na dra lI nim ~ abo rima , preko njih je sveen stv o utjecalo na vladanl.
Niie svee n S i lIo sas tojalo se ud ka luera i po po"a. Poloiaj
kal uera u Feudal nom d ru lvu znatno sc ra zlikov ao od po loaja
popo n . Ka lue ri su bili upueni na zajedni~ki fivO I po mana stirima. gdje su osim vjerskih du nos ti imali da nad ziru eksploataciju manastirskug vlastelinstva. Sa svjetovnim ,'Iastima nis"
imali nCI)osr<:d nog dodira. Tel.nja je bila. da .sc JlO tpUIl O od voje
i "d l",wdi<:e. O. z. propisu je. fla onaj. kuji se za kalueri. mo ra
napl.ftititi <:rkvu svoga rodnog kraja i prij<:ti u drugi manast ir
(l. 18). Ka o pojedinac. kalud er nije imao nikak vih f>Oreznih
obave1-a ni prema c rk vi ni prema sIIjctovn oj vlas ti. Iz redo'-a ka l u era. najzad. ula1.ilo sc u vi~e sveens tvo , jer su sam o ooi mu"li
pOSlati starjdine manastira i lan oIIi episkopatil,
V e po pri rodi svoga poziva popo"i nisu mogli biti tako iz,,lirOIni od sII j etollnjaka _ Optereen i porodicom i rasuti po i tavoj
zemlji. oni su mo ra li ostati u mn ogo zavisnijem (biiiem) odnosu
prema feudalnom poretku nego kaluderi. Prem;! pri rodi posjed::.
koje su drali. mogu sc svrstati II dvije katego rije. Bilo je 1'0PO'il. koji m imali -svoju slobodm, batinu. Po p. koji nij e im ao
batine. do bivao je od feudalcOl . na zemlji kojega sc nalazil ~
njego ,-a parohi ja. _Iri njive tako nile aa ulivanje. Ak" bi mu
feud alae to uskratio i poslije in lerve ncije nadleinog episkopa.
po!, je mogao slobodno napusti t; svoga gospodara.
Parohijsko je sveenstvo bilo podlono neki m poda,'an,iima.
koja su ga pribliavala po loa j" sebr;!. P rije svega mora lo je
pla al i crkveni m " lastima. T ri pUla godin je morao je pop obavezno posjeilIati svog epis ko pa s .poklonom zako n ;m~. Po Sintagmi M. VlastOIra da\'ao je pop svome ep iskopu " ka no nik. lO!to
m i zovemo popovine.- - kale prevodilac - i to ta selo od 30
ku a ( dimova ) zlatnu perperu i d'-a s rebren j aka, jednog lO"n::'.
(i mjeriel! jem a. ie~t .mjera . "inu. I) mjer icJ br3 na i 30 kokoi.
,' O'
.0
Jo~ holje SC vidi podredeni pol obj popova u pitanju odnosa
prem~ gospodaru ~emlje, na kojoj su ivjeli. Ioni su bili opte.
~etenl .~abotama i poda,'anji ma kao merops;, ali s vremenom se

Ipak n jihov poloiaj popravio, jer je bilo izuzetaka u nekim slu.
l:aj evi~a. Po .bistril:koj povelji kralja Vl adislava i l'Op ~ morao
da . pr l pla.a I ~brok",: a na vla$lelins tv u Deana da kopOl vi nn grad kao l s~akl drug i. _kt o dri zcmlju. Prije svcga je on bio
05lo~odcn .~\llh tcrela u korist drave. Na imanju manastir..
BaoJske n.IJe morao izla~il i _na nakosicu (kolenje) niti da,'ati
svake gO~ lne ~ec ,'e kao ostali. Pri $vemu tome pop ostaje rlon~k~e. zavisan I po D. z. Po L 31 slobodni su sa mo popnvi ba!t UliO . .Za one, k,oji dobivaiu od gos podara .. tr i njive zakonite ...
odre:duJe se:. da JI' -popovska kapa slobod na ... t. j. da oll i li n o
msu oba~czni n~. rad. ali da zemlja. koju dre. ostaje zavisoa.
pod t~re:~lIla. kOJ I. su nu nju parlali. Ako bi tOlka, pop uzeo "ie
od tn ~JIVC, ta d Jc morao tu zemlju .. da rabota po zakonu .. _
da snOSI sve terete: kao imeropah.
. N~jzad - i to .. upuuje na niski dru!tveni poloaj popov;;,
S~ ~OVI pOpOV3. kOJI ne bi naslijedili oca II njegol'u ;,vanju. ulazlh su II red $c bar u: pos taja li SI1 mcrops; ili sokaInici. Znai. da
se pop sa ulu k.1U tak;!\' u1.dizao donek le il nad toga .\taleJ.
7. Privreda i lIrllJtvo II Makedo niji u X III. i XIV. ~toljetu .

- U X II I. i XIV. st. Mak edo nija je mnogo ekonomski $tradal~
zbog. e5tih r~t ova. koji su vodeni i Ila njezinu tIli. ~R azoreni
grk, gradOVI u Makedoniji spo min ju se vec u doba Stefana
P~ovjen~ n og.u 'eti sa Strezorn. a i Milutin je poslije osvaja.
nJa Skoplja nala (> u gradu i njegovoj okolini na mn oge ponj.
~e ne kute:. - _rpioije'" U pusl;: ~cii ta p retvorio se i vei Inoj
Kla, osobito na g ranici prema Bi~antu. T ako se, na primicr,
g. 1328 nascijena sela Br(:$t, Suhogrl. Lcskol'ica. Vile i Drenok
nekoliko godina poslije spomi nju kao pusta selita ( 1332). Mnogo .su stradali i neki feodal ni posjedi. ka o na primje: prije Miluti~O\.a,. o~\"3ja nja .~ k o plja m~n~sli: Gorga kod Skoplja i manastir N,klte. U vTlJeme gladI lj udI su bili prisilj~ni prodavati
s\l~}a im~ nja tl bescjenje. kao na primjer tura i njegova rodbina.
kOJI SIl Igllmaou Ictovs kog manasti ra Bogorodice prodaji njivu
kod Ca re va ~turle nca ~za 20 kabI ita u gladno vreme .
426
Tek kad je Makedonija postala dijelom l1emanjik.e drlan,

poinje srcdi,anje postradalih posjeda; neka ekonomska obnova
~cmlje. Prije svega sc konfiska cijom posjeda gTke "lastele, po
kl onima i kupo"i nom obna"ljaju posjedi s, jetov nih i crkve:n ih
feudalaca. napose manastira. koje: su bogat o darivali srpski vladar i, a i ostali feudalci. Najvei poznati posjedi bili su u rukama manastira Hilandara (u granicama danainje I\TR Makedonije so sela i zasela ka). Gorg~ kod Skoplja (H sela i ~aselaka),
Treska,'ca kod Prile pa (3? sela; zaselaka), Panttlejmona Aton skog (34 sela i :taselaka ), Bogorodice Periblcple u Ohridu (24
sela i zaselaka); manje posjede imali S\I manasti ri Lesnovo. Nik ita kod Skoplja. Andrija na Treski, K o n3 kod Rad o\'ila. Bogorodica T etovs ka, Psaa kod Krive Pa lanke i t. d. Poslijc su poj edini od tih manastira bili podredeni d ru gi ma. kao na primjer
Hilandarskom pirgu SI'. Nikita (1308) . a samom Hilandaru Gorga
kod Skoplja (13ii); prvi jI' mOTao za stariji manastir odva jali
dvije treine. a drug; polovinu svojih prihoda. Kao primjer za
opseg lih posjeda moe posluiti i Me nikejski manastir kod Sera.
k oji jc imao u.5G.S modija njiva i (,56 moija I'i nograda.
U vczi s pnjcdinim posjedimu isprave navode radi ita zemljiha, rar.liite druge ekonomske objekte. pa ~k i kanale
t u sistem navodnjavanja: njil'e. livade, panjake. vinogra de:,
.-rtol'e. z~bele. ribnjake. lov;5Ia. mlin ove. prist;Inita s bmcima,
nujn a okna. li,.nice i k ov a ni ce. a Treskavcn je pripadala i jedna
treina carine od prilepskog Irf!"a. Ti se Jlosjedi nisu nalazili II
jednom velikom kompleksu. n~go su pojedini njihO"i objekti
bi li razasuti po cijeloj zemlji. Za odravanjc posjeoa nedostajalo
je i radn~ snage. jer je stanovnitvo stradalo za ratova. a seljaci
su djelom in o bjcfali ili odlazili II _guse .. ; zhog toga su fe:lldaJci
bili prinudeni da jedan din sl'oje zemlje dodjeljuju na obradi
vanje: i tudim paricima. a rado su primali i n(ll'e doseljo;nike iz
srpskih iji grkih pokrajina, pa lak i !-oble Azije. iji 5 11 stano>'nici u~micali pred nadiranjem Turaka ; pritom 5U primali
podjednako ~!Iohodne~ (devterc) i ~gospoditc .., koji su uspjeli
da ~a tri godine izmaknu svome feudalnom gospoda ru.
Ut ratarstvo i stoarstvo iz\'ori spominju u Makedoniji i ru darstvo. obrI i trgovinu. RudarsIvo je bilo razvijeno u i stonoj
Makedoniji _ u ZIdovu i TrnoYcima, gdje su se razvila naselja
421
rudara.. Zanati su sc: razvijali na feudalni m posjedima (osobito

ko,-a ki i lonarski zanat), a i II gradovima (na primjtr. u Sko-
plju zlatarski i grehenarski zanat).

Srcdi Jtc p t'ometa i trgov ine bili .su gradovi i trgov i. a uz n j ih
su vani i godi~nji sajmo,';' na koje su imali pravo pojedini manasti ri. No: tim sajmovima. koji "Su trajali do osam da na. prodavalo sc najprije vino. fito i meso feuda!aca. pa tek o nda i
seljak;::, a nn sajam kOlt manastira Gorge uope se nije smjel o
donijeti \'; no i7.vana. Na ta j su sajam dolazili Grci. Ellgari.
Srhi. L atini. Arbanasi j Vlasi. Svi su prod a,-ai bili duni 1'101t ati _za konitu carinu ~. 11 osi m njc: koci le su trgovi nu i razliite
druge: takse. bor1x medu
vlastelom
razbojniki
napadaji.
2iv\je trgOI' ake veze - osobito II kasnije vrijeme - otdal' ao

j e i optjecaj razl iitog novca, koji su kova li mnvgi i~ta k nutiji
feudalei (u Makedoniji u daha Nemanjica Jovan Oliver i kralj
Vukain. a posl ije Uroiievc sm rt i kralj Marko, Konstantin Dejanovi i lupa n Grapa), pa ak i pojedi ni gradovi, ka o na primjer
Skoplje,
Politika prava pripadala su II 10 doba samo crkvenim i svjetovnim feudaleima, koji su se ok upljali na drbl'nim saborima
i u razliit im drugim prilikama, ka o na primjer na mal om saboru
u povodu os nivanja Gorge, Sam o izuzetno, u I'ezi s odrcdi\'anjem
ili utl'ril' a njem g rani ca IlOsjeda, mogla su n~ sa borima lokalnog znaaja i opsega osim vl.utele sudjelovati i ~hora, Manastiri ma su I I to doba I'ladari darivali i pronijarske posjede i
porlredi\'ali im njihove posjednike: lak o se. na primjer. u dmgoj
polovini XIV, SI, u skl ol'U hila ndarskih posjeda popisuju i seljaci nekih prunijara II Strumskvj ohlasti. Ipak, kao instihlci;a
pronija z:1drb"a II !l.hkedoniji \I dob;, srpskog carstva $voj "o jnik i karakter i svoje veliko znaenj e II struk turi feudaln og
drul\'a, sa mo ; to grke feudalee kao pronija re o znatnom b~o ju
tamjenjuju srpski, U p~avo preko Makedonije II X II I, i X IV, sl,
proi ruje se pro nijarski sistem uvelike i II ostale pokraj int srpske
rI rhvc , No ipa k o njihovu izuzetnom polobju govorc kako vc lik i posjedi, tako inaroila pra" a crkvenih feudalaca , Poma.l:uti
njih, dral'a je utvrivala svoga najboljeg pomagaa u adria vanju tadasnjega drutvenog por~tka. pa je pojtdinim manasti
rima dodjeljivala pral'a samovlasnih i samos udnih feuda 5 pot-
punim imunitetom (Gorga. Hil a ndar), Upravo zbog tih eko nomskih uvjCla ma nas tiri su i dalje centar p rosvjete i umjetnosti,
Seljaci. koji so se dijelili na .slobodne .. (elev tere ) i sos~:
elite _o ine golemu veinu dano"ni~tl' a , a ive ka o hura. ,h
.. zemljani_ "v lope, vlas tela naprotiv bora ve u utvrdenim gradOI'im a, Seljaci su bil i u velikoj vein i pand srpskih i grkih
feudalaca: imali su $"oju zeml ju, vrtove, vinograde. v onjake.
pelinjake. a po neki su raspolagali i sa zevgarom jarmom
volova, konji m a i svinjam a, Zemlju su batinili od ,.otaa st\' a
ili dobil'ali II mi raz, a i od feudalnog gos podara na o b raiv anje,
Popis posjeda manas tira H ilandara daje podrobnij i ovid II un utranjo st ruktur u seos kog s1a nol' "i !t~'a i polofaja seljaka, Taku
su, na primjer, u selu Gradac u SIromskoj oblast i pojedine po rodice , koje su brojile do sedam l ano va. imale obino ~ r tol'e od
kabla i po. "inograde od 4 do 7 ka bala. po:; muitna. 2-6
kruaka, a samo jedna kuca 100 kabala zt:mljita, i sa m o pom:ke
govedo. a vcei dio parika posjedo,oao je ~amo ncteglee~ sloku,
U tom selu bil o jt i mnogo elevtera, seljaka bez vlastItog zemljita, J II tom zavisnom selu upa dl jiva je .k oncentraci~a zna tn,og
imu tka II zemlji u ru kama llekoli ko po rod,ca povezanIh rodbmskim vezama, od kojih od sk ae velika veci na vtlo 5iroma~nih
seljaka, koji su morali uzimali u zak up zel~lju ~d l-,Iil~da rskog
mana.'ltira, Parici so bili vezani za zemlju I POP,sam u Kata stru,
a II korist feud alca su morali pl a at i pore7.e i ra botati, kao i i
niti razliite druge usluge, Osim nekih novih d davnih podavanja, u Maked oniji su se i dalje od rali i mnogi porezi il do~a
bi za nts ke vlasti: os novne danke su pla ali OG glave, zem lje.
kue ili zelogara: plaali lU ih nd to u nOVCIl, a ndll' u natur;
(i tu, villU i meso), Selo Gradac je. na primjer. plaa lo po~ez
iskljuivo u novc u, i to 36 perpera gl a varine. SO ptrpe n za ~ (le
seta.k .. od svi nj a i Ir,o perpe ra od parikih "stasa ~,
NaroilO !dak terct bile su za seljake rabote, koje su oijelili

na vdi ke i male, Za kon Hilandarskog manastira odn:<iivao je
Mda rabo ta vsaki koji je oddel1>n1> dv a dl,,,i u neOdjc.. : ova
dl>ni orallbja jeseni i d1>tn, proletiju i dl'II'" sena i \'inop-rac da
teie; i ~to poore izakosi. vse da Oi,l'T1>stne i ol> ... rii. i u~i!,e ~, ~
"rijeme Dejallo"ia poveana je rabou na tr i dana o ran,i:a : 0'- ,-
"")"
_"
kupJ janja itnice, Ipak je biJo zabranjeno, da sdjake pozIvaJu

na rabotu u nedjelju i I.>lagda ne,
Sdjad su morali sudjelovati u zidanju grad o'-a, mo~lov a i
putova. a feudaldma su dovozili drv a , slamu, ratarske i stoar
~ke proizvode ; radi li su na tere tnim ladama kod prijevo.ta !ita
I d ruge roiH:. a i u,'ali grad ove. strabrili pred tam nieama. bili
glason.ok. dava li pot ob, hranili gospodske pse i konje. prima li
psare I ostale inol'ni h na obrok i priseliCIl.
Driavna je blagajna u vc'lI'ala svoje p rih ode i razli ~i t i m
tak sama - taksom za pregled a m aca, prolazni nom za lade.
:aksom za so: ,caril~om od trgova i sajmova, mostarinom za pri Jd~z ?reko Tlj~ka , bara. Brojne su bile i sudske globe. koje su
I c l ~ .. c~ - k~ ~ I ta kse - plaali i u nahlri i u novcu. Osim toga
seljac, su blj, obvezan i da daju svojim gospodarima i odrede ne
poklone.
. 1!
nd. to bol~~m polofaju ~d ?arika bili su Vlasi i ~popov

I)amo<, U poveljI Gorge prOPISUJe sc Vlasima ~da oru d1,nb
bedbe. ; to. p.ooru,. t.ak~ i da p~nj ~ , i seno da kose ot1> kruga
O<.>r.b~ _ VIllil IZ AnlJ evlce kod Zegl'go\'n dnvnli Sll desetim, od
ol'~ca. no~ili po nos na Strumu, a n.iihovi primiur; trebalo je da
bIJU konje za crkvene poslo,'e i da prate igu ma na. ka d on to
zaldi.
Po~ba n poJolaj zauzimaju u drut ve noj struktu ri i otroci.
k ~ji su sc. p~ema ~zakonu podg rad ija .. , ho ga je H ilandar propIsa? za svoJe otroke u Stipu. dijelili na otroke s konji ma i be7.
konj~. Pr vi, SlI bili duni .. kbdi pohodi i na kotoru gode rllbotu.
a om Sb nim na konch'" a da im koni ne uzimaju t1> ni pod"
tovar da se ne podblagajutb, nl> sami $b nimi da pohodet na koji
gode p05011> cr1,kvn i". a drugi .. <la orutb cl"!.!!l' escnine i d'l>nl,
pr~lct i ne i da go pofnun, i zVrb hnut1>. i d'Mn , "inograd e da rabola)utl>. ~od. Gorge ~trok sc javlja kao sudsko lice, a u vr ijeme
des~ota UglJce naziva sc dvoranin Kir Nikita Pedijasim nj e.
govim otrokom.
Na ~Iu Mak,ed.oni.jc od xru. do XIV, st. bilo je i robova, Ato
dokaZU je spominjanje roba Po rnjc i roba Nikaije kod Ni kol e
pinjskog.
S. Driavno u reenje: nema nji ke Srbije, U feudalnoj dravi

Ncm~njia d adar je ima o najveu vl a~t. Njegov a mo potjecala
jc ot uda, ~to jc on, kao na jv ii II feudalnoj hijerarh iji. bio i
vrhovni vlas nik cijeloga d ravnog tcrit<wija pa je ka o takav
imao i mn ogobroj ne i raznovrsne prihode: to sc kao ekonomski
naj nwniji mog ao najvie koristiti najamnikom ,-ojskom. i to
je bio u naj tjcnjoj vezi s crkvom. na koju se najvie oslanja...
Koliko jc vladar ekonomski ja~a o i os,'aja n jima proirivao
dria,.ni teri torij, toliko je n jego\' polofaj u dda"i postajao j a ~i
i samostalniji. Taj usp on srpski h vladara ogleda se i II vladard,im naslovima: Nemanja je bio samo .. veliki upan ... njegov sin
Stef.m od 121; uze o jc naslo \' kralja, a Dulan sc 134(j proglasio
za cara.
Kao vrh ovni vlasnik ddavnog teritorija, vladar je mogao
prmla"at; ili pokla njali u svoji nu il i na dolivo tno uivanje cjelokup no slobodno (nezauzeto) zemljihc, kao i batine. koje bi
ustale bez nasljednika, i pronije oduzete njih ovi m uiivaoci ma.
bto je tako vl adar na tom os novu zah tijevao ra zliita podavanja
i $I uibe i zadravao razliita prava i s kl juivo za sebe (t. Z\-, rc!;alna prava).
Uporedo s ekonomskim jaa n j em vl ad ara rasla je i njegova
politika mo . i umno.f.av al e sc njegove funkcije. Osim vojnoorga nizacio ne i suds ke funkcije, omovnih funkci ja vla dara u
poetk u feudali zma (do XII. st). vladari u X III . i XIV. st .. a
osobito car Duan. uz imaju vre u $voje ruke i un utra; nj u
upra'-u. sami il i preko svoga sve razgranatijeg aparata "lasti, i
orga ni ziraju i zakonodavnu djel atnost. Stoga sc i broj raz l ii tih
zvanja vlastel e na vl adarevu , dv oru sve vik um noavao. U XI I.
i XIII. ~t. jo se ne pravi razlika medu dvorskim osohl jem. ve
svi nose zajed n iki nazi" .vladaoci dvora kraljeva : jedino se
izd\'aja zv anje .. tepije_. kojega fu nk ci je n isu poznate. Ali u
XIV. sl. ima na dvo ru mnogo "ie vlastele s razl i~itim nazivima
i raznovrsnim dul nostima, T u su, u prvom rl:'du. zvanj:! vo jnog
karaktera: veliki vojvoda ili vojvoda ili veliki upan. 1.alim veliki sl uga. pa veli ki elnik . Za velikog tepiju pretpostal'Jj<l sc.
da jc bio 1.apo\'jednik vladareve tjelesne sirae. VIlldarevom
blagajnom. ho znai u isto , 'rijeme i dravnim financijama,
upravljao je veliki kaznac. koji nosi i bi7.an tski nuiv protove-
431
"""1-,,
5tLJar. Ul'r:l\' nik vJadareva dvora nazivan je dvorodr!ica. Dvors ku

je kan celariju vodio lago lel, a II kancela rij i .su radili - pre pis ival j isprave - .dijaci ... U j ed noj i5pravi dvorska vlastela llose
tajedn iki naziv ~slugc., 510 izrazuje nj ihov vaza ini odnos
prema vlada r u. S proglasom carstva javljaju sc i novi , isklju;,'"
],<>tas ni (h' ors ki naslovi bizantskog porijekla: despot. sr;v aSIOkra lor, tesar. koje je car davao namjesnicima II junim osvojenim kraj evima. Osi m toga , b roj dvorsk ih naslOlva i sluhl:" ikih zII anja poveao sc vrlo mnogo po ugledu na bizantski dvor:
za vri jeme Du!ana loilo ih je oko 70.

U% vladara spominju st: za trajanja driave Nemanjia , a naj,ee Zil ,lade Dubnuve, i s a b o r i sasta vljeni redovno od sve
crkvene i svjetovne vlastele s vladarom na elu i njegovom porodicom. dvoranima i visokim inov ni tv om. Sabore je vlada r
sazivao 7.bog razlii tih pitanja, ka o to su: izbor arhiepiskopa
(poslije patrijarha). uredenje crk ve i suzbijanje hereze. krun isa nje vladara. izd .. vanj~ vl ad arskih ispran, ili njih ovo potvrdi"anjc , objav" rala ili za klju enj e mira. izdavanje za kona ,
rjdavanje o parnicama thog crk"enih posjeda. Sabori u nem an jitkoj dravi nisu bili stalni orga ni vrhovn e das ti. Njih je k"~!j,
odnosno car, sazivao od vremena do vremena radi ~zgovora~
(dogovora) ~ vlas telom. Ali istu jc tak o dadar o svim nab rojenim poslovima. osim o izboro a rhiepisko pa, II pojedinim sl u<'! a jcvima odluivao i sa m bez sa bora. Osim tih Ji rokih sabora
sve vlastele vlad a ri su s," zi\'a1i katkada. " sluaju hitne prin"ie
ili zbog kak ve p(lI'jerl jive stvari. i uii sa'je\. t. j. samo me tro
polita, ~voju porodi cu i od reden broj odab ran c vlastele.
Os nol' drlav ne orga nizacije predsiavljala su vlastelins tva .
koja su bila ne samo samostalne privredne organizacione jedi.
ni ce. nego i samostalne upra"ne i sudske jedinice; ona su bila.
ka ko se kafe u ne ki m ispravama, ~samo" lastna i samosudna_.
Vlastelin je imao upral'n\! i sudsku I'last nad stanovnicima svoga
"lastelins:va; on jc imao svoj dvor , svoje inov nike, svoje succ.
svoje tllmnicc.
Ali, uz 1last. koju je imllO vlasteli n nad stanov nicima svoga
feuda. l)Qs!Ojao je u dravj r\ema nji(ll i ,ladarsk i aparat I'ri
nude. koj i sc prostirao na fupe (ak o te upe nisu pripadale nekom
vlastelin u). U 7. upama se vc c u X II I. st. spominju ka o o rgan i
432
."....
'.
",-
v'
. ~""
- ....~ ....
"
,
.,
','
Se,ulokrator VI.lliO. P~a a. fresk_ I~ d.".e rolo .. lnt

XIV. SI.
~XXHI
,
I
vlaare"c
vlasti vJ adalci , il napose kaznat: (skuplja poreza).

scvast (up ravIl ik ) i kn el, a II Skopskoj hri sovulji od g . 1300 na vode sc mnogi takvi organi kraljevske vlasti; kcfalija gradski . scvasI, prah tor i kaznac (skuplj ai p!.reza). kaMrof ilak (sln-gradu),
knez iupski. tcpija mali, sudija veli ki ili mali, sudija gradu. sudija upski. Meu tim zvanjima sve vi~ sc istie II XIV. st.
zvanje kefalij e, koji jc opti upravni organ vladare" u upi ili
II gradu. Kefali ja je dobivao dohodak od lokalnog stanovnitva,
a osim toga kupo\',w ivdne namirnice II po cijene.
U XIV. stoljeu pojavlju je sc, II vezi s jaanjem centralne
vlasti, i jcdan drugi oblik vlasti: vlast vlaslele na dravi~. "Drava., je bila oblast ili upa ili grad, koje je vladar dava o nekom vlastelinu. ali ne II batinu ili kao proniju, ve samo na
upravu, najvjerojatnije do k raja vlasteli nova ivota. a moda i
njegovim na~ljcdnicillla. Za razliku od kdal ije, koji je bio
vladarev slubenik, vla~telin "na dravi~ bijae doivotni pomonik. nam jesnik vladara; ka o naknadu za slubu 1..Izimao je
jedan dio od l'rihod~ vladarevih s te ddave, a vladar mu jc
rnogao oduzt!i dravu~ samo II sluaju, ako bi vlastelin zloupotrebio svoju vlast.
jaajlli svoju centralnu vlast, Nemanji';i su nastojali da to
vi.e: ogranic ~amostidn ost vlastde i suze krug njihove vhm;. Zato
su oni neka kr;"i!;na djela, i lo tl prvom redu ona, koja su II to vrijeme zbog svoje rasprostranjenosti smatrana vje rojatno kao osobito opasna, i7.uzimali iz sudske nadlcnosti vlal;tele i zadravali ih
za dravne sudove. Tako je car Duan naredio, da dravni. >carski, a lit: vlasteoski SlilI ovi su rl e 1.a t, zvo carskc dugove~: izdaj stvo, ubijstvo, razbojnitva. kradu. pomaganje tndem mcrophu
da pobjegne od svoga gospodara. silovanje vlastelinke, jaanje
centralne vlasti . naroito II doba cara Duana. ogleda se I u mZ\1
propisa Duanova zakonika, kojima car odreduje dunost i vlastele prema caru i prema sebrima. izjedna,;ujc dunosti " ,ih
nleropaha prema svojim gospodarima. ovlau j e mcrophe ciil
Ille svoga gospoda,a. ako bi im on uzen vi~t no Ho mu !)O
zakonu pripada. nared uje vlasteli, da radi sigurnosti na puk-vima predaju putove sv og vlastelillstva kcfalijama Ila u'anJ e .
Vojsku su u feudalnoj Srbiji u sluaju potrebe sakupljala
vlastela na pojedinim vlastelinstvima i stavljala vl"dar u n~
T
raspolaganje. Ako vlastelin ne bi na po ziv vlarl:trcv sakupio i
uove .. vojsku. $matran je ;r;a i:tdajnika (ncvjernika ). Vladar jc
bh, '-rhovn; komandant voj ske. Vojsb sc dijelila po krajcvim:l
- J.lIpama i oblastima grarlova. Na elu vojske pojedinih upa
i gradskih oblasti stajao jc vojvoda. a nad svima vojskama ,-diki vo jvod:l . koji je katkada zamjenjivao ,ladara lI ralu.
DU!:lnoV zakonik naTednje. da sc voj vode II "ojsd moraju sl ulati isto ka o i car. Niie vojne starjeine od vojvode nisu poznate.
Spominju sc II nekim izvorima desetnici. pedeselnici. satnici i
~ t isutnic i kao uesnici sabora; vjerojatno su to nekada bili
vojne starj eine manjih odreda.
Osim tc
vlutdin.~h
vojske sakupljene od ljudi s pojedinih
vlastelins!a\-a, II Srbiji sc ve u XIII. st. pojavljuje najamnib.

vojska sastavljena od stranih. proresiona!nih ratnika. Ta stajaa
najamnib voj~ka slu;!ila jt kao jedan od monih vslvna vladareve vlasti. Kralj Milul in, na primjer, iziao je kao pobjcdnik iz sukoba s bratom Dragutinom zahvaljujui tome, to
su _mnoge ete_ naroda Tatara. Turaka i .Tasa dollc kralju i
stavile se u njtgovu slubu. C~lr Duan imao je u svojoj slubi
mnog(l najamnika veinom sa Z<lp<l(!a. medu kojima su bili i
"mnogi njemaki pIcmii ... Vladar j c kao eko nomski moniji
mogao uvijek unajmiti vcc" vojsku nego pojedina njcgova
, lastda.
U srednjovjekovnoj Srbiji nije se pravila ra zl ika izmedu
driavne i \Iadarcvc privatne imovine. Svi driavni prihodi. koj i
su naplaivani u obliku razli i tib poreza i nameta, mi su II vladarcvu li nu blagaj nu, koju su u is to "rijemc smatrali i ddav.
norn blagajnom . Ta 7.aj cdnika blagajna oosila je naziv r i
zlliea. kua kral jeva ili ku,3 car e va. Veliki izdaci
za izdr!ava nje dvo ra , esta daleka putovanja. izdravanje najamnike vojske j mnogobroj ne poklone ma nastirima, crk<'ama
i vlandi. crpljeni su iz gole:mih prihoda .-Iadar.::ve blagajne:. U
vladareve prihode pripadali su prije svega prihodi od nje:govih
reg-alnih prava: iskljuivo pn,,'o kovanja novca. iskoriivanja
rudni ka i pribiranja ca rin e. Carine su bile vaian izvor prihoda.
Pogra ni nih carina nije bil o. nego 5U zakupnici naplaivali carinu obino na mjestu prodaje, t. j. na trgu , i to na robu kod
same: prodaje. Naplatu carina davali su obino pod zakup. kojim
."
su sc: najvi;e koristili Dubroliani. Kotora"i i dr. Uvladarev.::

prihode poreznog karaktera prip;,dalo jt s O e (pore z nu ba.
tinu ), koje s.:: pojavij uj.:: na kraj u X liI. $t. i plab sc: dva [,uta
godisnje iii II itu ili II nov cu. zatim d i m n i II II (po rtZ na
ognjite), pOl.nata samo II bivim bizantskim oblastima. kojc su
pripojene tadanjoj Srbiji. U vladar,,'c prihod.:: pripadale su
mnogob rojne kazn e i globi:. koje su osud.::ni plaali u ~ toci ili
II novcu.
S obzirom na "clike prihode, kojima je vladar raspola gao. u
Srbiji je morala postojati d .... bro (>rga njzjran~1 financijsb slub:::..
koja se brinula la ubiran je tih prihoda. za I>oduzimanje kaznenog postupka protiv onib. koji ne ispunjavaju svoj.:: obaveze.
i la sve: ostale: poslove , kojih j c svrha bita da drav; osiguraju
pon:z na prava. Vrlo su oskudni podaci o tako razgrana tu rin;lncijskom aparatu.
Nad7.or nad dravnim financijama vrio .ie \. e I i k i k a z n a r
nazil"an i p r o t o l' C S t i j a r po \l toru na bizantski sisUm. Slu.
benici, koj i su prikuplj ... l; prihode. n >:plaivali por.::zc i kazne.
nosili su radii tc nazive prem>: \'T~ti prihud .. i po reza (k;:Znll C.
glob .. r, b ra\"niar. i t. d.).
9, Pravo. - Ix pcrinde d o XII. st. msu II Rak aj sallI'a n i
nikakvi akti zakonodavnog karaktera: pravne od nn . e toga vre.
mena regulirali su uglavnom po obiajnom p ravu, ije su n~ke
odredbe z<lddan" i poslije, ako sc nisu kosi le: s interesima vladajue klase. Prvi poznati pisani pravni propisi bili su bizantskog
porije:kla i poluvjerskog sadda ja. t. l l ' . .. nomohnoni .. (lbornici
i crkvenoga i svjttovnog prnva ). Prv; taka\' Ilomokanor. (t. 7-v.
Svcto~avska krmij a) prev.::den je 1219 po n;'logu arhiepiskopa
Save. Osim toga vladari su. kao Ato je ve retcno. izd<l\"ali mno gobrojne darovne iSI)rave osobito ukvama i ma nastirima. a za.
tim i I\'jttovnoj vlastc:li i gradovima. U nekima od ti h ispra"a
detaljno se izlau duinosti mcropah<! i Vlah a kao .. zakOIl Sr.
bljem i .. za kon Vlahom_. Z<ltim su vladari ftllfialne Srhi.ie reglllirali mnogobrojnim medunarodnim ugovorima oso bit,.. I rgovak e
i po li ti ke: veze Srbije: s Dubrovnikom; Venecijom. Ali najvaniji
pral'ni spomenik Ilr!ave N.::manjia jest Duano\' zakonik. d~.
nijCI '1:1 saboru u Skoplju 13~9 (pt>'ih [35 lanaka ). a dopunjen
435
T
na s:lboru 1.354, "jeroj3tno u Seru. Original Dua nova zakonika
nije sc sauvao, ali Su se sal.I\"a!i mnogobrojni prijepisi (preko
20), poe\' jo od XIV. stoljeta.

Glavni je zadatak DUSllIlO":l zakonika bio da uvrsti visoki
pol obj i mnoge privilegije vladara i vlastele. da ozakoni njihovo
~ pral'o~ na eksploataciju i rl rianje radnih masa (sebara) u zavi ~ n osti i pokornosti, a i da u~.vrsti prostranu DlI3novu drav u, da
izjedna ivanjem pravnih propisa zbliii i stva rno sjedini novo osvojene gradove.
Po svome sadda ju Duana' > zakonik je skU I) propisa iz razli itih
oblu!; prava. Najvie jc u nj em1l propisa o uredenj u dra ve, o organima vlasti - o vladaru i vlasteli svjetovnoj i crkvenoj.
o njihovim funk cijaloa i pra"ima. o njih ovim medusobnim od nosima i njihovim odn05i m a prema sebrima. Zbog toga, 5to u D u~anovu zakoniku prevladuju propisi drf.avnog pra,'a, neki ga
pisci O1ll,ivaju _ustavom srednj ovjekovIle Srbije.
Poslije propisa o driav nom i dndtvenom uredenju. u DubilOVU 1.akonikll ima naj"i.e odredaba o krivinim djcJima i ka m'lInll. Du;anov za konik hiti fe udal no drut\'eno uredenje tim.
ho propisuje kazne za sebre, koji bi se sak upljali na zborove.
i lJlerophe. koji bi bjehli od 'vo jih gospod;:ra. On u isto v rijeme prijeti kaznama i vlasteli, koja bi uinila i~daj ll prema vla daru ili udbila. d~ mu pb te $ ue. Z a kuni k, dalje , ti ti au toritet
suda i dru!>ih o rgana na taj nain. to nareduje, da sc kazne oni.
koji sami , bez suda, rjeavaju svoje spo rove (s.amosud - udava.
izam ), ili koji ne e da dodu na pozi,' suda (pres taj ), ili sc: protive $ulbkim ; d nl!>im izvrnim organima (odba] ), Da zah iti pr ivatnu imO"i n u, zakonik predvida veCinom vdo stroge kazne za
krade i ra zbojst va (tatba i gusa ), za paljev inu u selu i iz"an sda,
za povredu tudih granica i uope povred u lude zemljisne svojine (pO lka ) i za nasilno napa sanje stad o na tudim pasiti ma (poI'a~a ). Dalje zak oni!: propisuje kazne za k rivi na djela proti ..
linos t i. i to: za ubijs(\'a (namje rno i nel,otiM), za tj~les nu pov redu. Z:l $ilo,-anje, za uvredu djdom i r ijeju. Naj7.ad. Dui ano\'
zakonik. naruilu u pn'im svojim lanti ma, nartdujc. do ~ ka7.ne sv; oni. koji rade l)rOliv religije i crkve ili ne pohuju crkvene propise. Napose sc kainjava hereza i upotreba ~babunske rei.
(nedo\,olj no objaJmjen izraz. \'jerojalno II vczi s bogumi!slvom),
436
prijel a z i~ pravoslavlja u btolianslvo i propaganda ka tolia n

stva. "adcnje iz grobova i spoij;vanjc mrh'aca, kao i dru g ~ farolij e i vradbine,
Kazne su bile r:l7.novrsne: najeUe su prim j enji\'ali im o";nske kazne (globe u novtu ili u stoti), zatim te~ke i suro\'e tjdesne
kazne, kao slo S II s aka enje (odsijeta nje u biju ruku, jezika. sjeenje IlOS;. i u!;iju, osljepl ji va n je, igosanje po ob razu ili paljenje
kose pu glav i i bradi ) i batinanje. Smrtnu kaznu 7.a ubijs tvo pucli .'lU primjenjivati poslije, vjerojatno tek od Duanova vr("mena. Joi Ll \' rijeme kralja Milutina za ubijstv o se plaala novana kazoa vralh, - (Id 500 perpera. Rjee se spominje kal:na progonstva sa ili hez oduzimanja imovine. J ~ t o je tako u Dui anovu zakoniku rij etka kazna liavanja slobode, iako je poz nato. da su II ddav i Nemanj i a postojale nmog ob,-oj ne i raz novrsne t:lInniee,
Pro pis~ iz oblas ti privatnog p"ava, a osobito o ug ovorima
(ubligaei ol1o pravo), ima II Duuno, u zakoniku izvanredn o mal o,
to j e i ra zumljivo s obzirom na pn:tdno nat uralni karakler lacla;n j e privrede. Dok su god r o b no - n ov ani odnos i bili nera zvi jeni. nije moglo biti razvijeno ni ob!igaciono pra,'o , koje Sl na
lim od nosima osniva i koje tc odnose pravno ;zraia" a ; reg ulira.
Ipak su bili I)ozna ti i vie manjc: iskori~tiv an i neki pri"atn; ugovori. kao ho .'lli ugovori o kupoprod aji. zajmu, zakupu. ostavi.
poklonu, r .. zmjeni.
I u krivinim i II grad amkim sporovima pO~lupak pred sudom je zapoinjao na taj naiII. da j e s ud. preko tui;oea, slao
tuenoj stran i pe at (o li,;,1I: peata ), a samo u sluaju , kad je
posrijedi bio veliki vlastelin ka o tueni k. sud mu je sJao ,.knji;ru
sudijinu t. j. pisme ni pozi, .. Osim toga. vlastela, i velik;: i mal a,
imala su po vlasticu, da ne smi j u biti I' o zi\'a na u s"ako doba na
sud. ve samo u zak onom predvieno vrijeme (prije ruka ). I vla stela i scbri nisu sc Inorali odazvati sudu odma h p u s"om pO"f~t
ku iz rat a. vel: su im ali pravo na odmor od tr i nedjel j e. Nedolaiak na sud (" I,reslnj . ili "pd:!at .. ) kanjavali su sa (; "olova, od nosno sa 18 dinara. Glavna su dokazna sredstva na sudovi ma
bila: zaklet" ... kldvenici. boji slId , svod, obli enj e, svjedoci ,
isprave i priznanje. Ne samo u graanskim, nego i II krivi nim
sh'ar;ma op tu!eni sc mogao o pravda ti za kletvom. Klctl'lm iei (ili,
43i
T
Duanovu zak on iku. "porotnici .. ) ima li su du nost da op tuenoga _opraye,", ili _okr;ve: po est. dvanaest !li dvadeset i etiri
poro1nib (prema tdini djela ) zak linjali su sc II crkvi II kori st jedne il i dru ge strano::. Boji sud pr imje njiva li su na taj na in. da
je optuenom bilo dos ud cno, neka, radi !"hga opravdanja, golim
rukama izvadi iz kotla uzav rele vode komad usijanog eljeza iJi
kame n (_ko tao" il i ~mazija .. ) ili <I" komad usijana el j eza iz vatrc prenese od crkvenih vrat .. do oltara (.. leljezo... primjenj ivan o
II sl uajevima razbojni Iva j krade ), Svod su pr imje nji vali kao
'iloka zn o sredstvo na jv i;c II ~l u a jev ima krade stoke: onaj, kod
kuga sc na~lo ukraclc nn ivine, mora dati _svod. , t. j. rei. od
koga je lo ii,-ine kupio ili nobio. i ta ko da lj e, dok se ne <Imle
do lie;l . koje ne moe da kae. o tkuda mu i ivin<:e. ~ Oblienijt.
je z na ilo hvata nje kri vca na djelu; to je biJo najjae, presud no
dokazno sredstvo. Sudsk e presude. I>oev od Dua nova zakonika,
morale su biti pi ~menc i sastavljene II dv~ primjerka, od kojih
jr jedan primjerak sud predavao onoj stranci, koja je dobila
s]}()r. Izvrenje presude padalo je " po tku na samu zainteresir a nu stranku. onu koja je dobila spor, a posli je j e izvrenje presude prdlo na pristave i gJobare.
Prekini oblik porodine zaj ednice II s,'ednjovjekov noj S rbiji
b ijae jo; UIijek vdi ka porodica (poslije na ?vana: zad ru ga). ma
da ima podatak;, o tomt, da su se velike porodice jo II lo vrijeme raspada le. di j el ile na male. inokos ne JX>rodiee (sas tavl jene
samo od roditelja i djece).
Sto se tie braka , oballe?an je bio i pravno vr ijed io jedino
brak zakljucn u e rk"i i 1'0 crkve nim pro])isi ma. Ali ~ po svemu
i n i. da je laj i ki brak. L j. brak zakljuen izv:ln crkve. otmicom
ili ku povanjem nevjeste, bio dugo veoma rasprostra nj en u sredn jo"jekollnoj Srbiji. iako su i vladar s vlastelom i napose crky<l.
ulagali mn ogo napora, da c rkveni brak bude ona j. koji jedino
,riied i. Biografi arhicpiskopa Save tvrde , da je on preko svojih
izaslanika saku plj30 u crkvi sile brane parove, pa mak ar to bili
i sta rci ili star iec, koji su sc vjenali ~kao poga ni .. . bez blagoslov~ i m olitve , pa ih naknadn o vjcn bvao. Cak i u polovini
XIV. st. car D uan je srnairao potreb nim. da u prve lanke
$Voga zakonika unese odredbe o obaveznom crh'enom braku
kako za vla st.. lu, tako i zn sve druge ljud e. Po DU3I1Ovu zakoII
438
nik u, brak. koji je zakljuen ~be z blagoslollc nija i llrro.~e nI Ja

crkve, mo rao se rastaviti. Smatrali su kao nevaljan bra k izm c:u
katolika i prallosla"ke. i o n bi se razv rgao, osi m a ko bi ka tolik
prista'O da prijede u pravosla vije. Is to je tako bio za hran jen i
brak i~mcdu S rba-meropaha i .vlaha -stob ra.
Zena je II braku imala sas vim podloan poloIaj. Zika hr;sovulja. na primjer, predvi a, da muf sa m moe kazn iti. i to vrlo
strogo enu. koja bi na pustila brak. Mi raz (pr iki ja. tutnilla ) ]Hl pada o je m ufu , i on je nj ime raspolagao.
Red u na sljed;v:lnju "laste oske b3Jtine reguli ran je Duan\>lIi m zako nik olIl na ova j na in: ak o vlastelin umre. njegovu bahi n u nasljedaju njegova djeca (vjerojatno i ienska ), a ako nema
djece, o nda ga nasl j e uju r oda ci do osmog stupnja po bonug
srodstva. Sin popa m ogao je naslijediti gospodarstvo svog.. oca
sam o u 5luaju. a ko $I;' spremao za popa.. S l ino tome a ko bi
obrtni k (majstor) im;,o vi;e djece , njegov ob rt i njegOlI o imanje
na slijed io bi samo jedan sin, koji bi izu i o obrt, il ostali su mo rali rad iti kao meropsi.
439
KARTA XVI
C. Opad anje Srbi je. - Srp5ka dU polov;na kao vau jna dria n.
Pad Mil kcdo nije pod Turke
l. Rupadanje Duaoov!: oriave. _ Si renje Srbije za vrijeme
cara Duana uzrokovalo je: jaanje: krupnih fcudalaca, koji su
dobivali prost ran e: posjede: II osvojenim oblasti ma i polo!aje na mjesnih pojedinih pokraji na. Pr vi znaci opasno~ti. koja prijeti
centralnoj lllasti , tc: strane, opaajn sc: ve pod Duianom. kada
se. kao ~lo je gore reeno , vlastelin }-!relja odmetnuo II jugo-
is tocnoj Makedoniji i golo\'o dvije godine: istupao samostal no

u odnosima izmed u Srbije i Bizanta. Kad je: doao na vla ~t car
Uro (1355-13,1), nastupilo je naglo slablj enje centralne vl asti
i Siva ranje: vie manjc samo~ta!nih feudalnih oblasti. Car U ro
-d oek a vc:liku bijedu od svoje "laltde_, kaie jedan suvremenik.
Drllgi sm'remenik, Ivan Kantaku7.en. o"ako opi~lIje prilike u
Srbiji poslije Du~ano\'e smrti: ~Oku togll vre me na i kr:. lj'. guspo dar ~rpski. preminu. a lll eu Srbima nasta ne malo komdan;e.
Kralj ev brat Simeon (Sinia). koji je gospodovao tJ Akarnaniji .
Slarle trafiti vlast nacl svim a srpskim 7.emljam a. u misli. da su
njegovll prava pretdnija. i uz:: nj bijahu mnogi izmedu veli kaa
srpskih. Uro pak. ~in kral je,'. dile vojsko. da oevinu orl strica
brani. Majka mil pak .J elena niti pristane uza si na , ni ti O1.a ll r_
j aka Si meona. nego odvoji !iCbi mnoge grado"e, okruii sc dosta
t nat nom silom i POIIC vladati sama za sebe, tc niti koga napade
niti koga I'omagak Na jmoniji pak velikai poistjeril'a~c nie
i slabije, prig-TabiJe svaki se bi koje SII ,l:od mogli okolne gradove.
pa jedni pris tadoe uz kralja (I. j. cara Uroa). jedni pa k uz Si, Kaolak"."" ne pri.n~j c srp.kim vladarima prav<>
o"lan~ h .. ; Drob " ... in uvij.~ kraljevima.
440
na c... ki n..lo\.: i
,
o
,-,
,, '"
''"" ",,"
--
'"
'======4
~
N
CO
Ch
co
e
W
:oo
z .l
<
V_
::> ,
co
<
~ CI:
oS
.1
"
mcon;;. strica mo. ali ne kao mladi im i ka o gospod aro podinjeni,

ne/!o kao saveznici i prijatelji. koji alju potporu. Neki opet ne
pri$tadoe ni uz jednog ni uz drugog. nego sc ddahu Ul onoga.
tk n je jai. oek u jui, h a e biti. i sprel1l ni da pristanu ut onoga.
koji n;'posljetku osvoji. I na hilja du Hrana ra~turen i po ek se
meusob no gloii ti .~
Oi t
znak ja anja m o i feudalaea opda se i u ugovo ru cara

U roa s Dubrovni kom od g. 1300. Prvi put se u jed nom ugo voru.
kojim .~c dubr o ,'akim trgovcima garanti ra sloboda kretanja. izri i tu spo min ju i zemlje po jed inih velikaa, .. da gredu s trgom
i s vS<lkom kupljem slobod ne u zemlju carstva mi i na "cru carstva mi da gredu il i na Zetu na B aUie; a ili na dravu kne za
Vo ji~ la "a i u ~CInl ju ca rstva mi ...
1~'lSpadanje Duanova carstva zapoelo je Simeonovim (Siniinim ) pokuJaje m. da svome sinovcu Urou preo tme vlast. Smrt
DU<l nova za tekla je Simeo )l~ ka o namj esnika " EI )iru. Njegovi
su pristae bili ugla vnom iz najjunijih nesrpskih obl sti carst va. Poto je sakupio nd to vojske. oko e t i ri d o pet t isua ljudi,
Simeon se u Kosturu proglasi za cara (1356). POli/OTe je naao
i u Alba nij i. gdje je na nj egovu stranu preao despOl Jovan.
Uro;e" ujak. Ali borbom protiv Uroa Simeon nije mogao da se
potpuno zaokupi. jer ~ U i Grci poku~a\'ali da isko riste nerede u
srpskoj driavi. Bivi epirski despot Nikifor upao je u T esaliju i
brzo j e zavladao ne sa mo njo m, nego i Erirom. Njegova nastoj a nja da potisne feudalee, najvie Arbanase, koje je dovela srpska
vlast, i vrat i posjede prot jeT.mim Grcima, izazvala 5U bo rhu s Arbllm1sima, u kojoj je Nikifor pogi nuo (1358 ). Po!!o je obnol'io svoj u vlast u sjevernoj Grkoj. Simeon je mogao opel podUZeli napadaj na U roa. Preko Albanije dospio je do S kadra. a li !Oa nije
moga o osvojiti. Ubrzo je morao napusti ti borbu za srpsko prijestolje, jer su se vlastela u Srbiji dra la Uroa. Pod njegovom ne posred nom vlaitu ostala je samo T esalij a, kojom je on kao _car_
up ravljao iz 5voje prijestolnice Trikale. U Ep iru je postavio za
d~spo t a svoga zeta T omu Prt!jubol'ia. sina Dua nova es ara
Preljuba. T oma je oko 20 godina tiranski upravljao Epirom oslanjaj u6 se na $vo je srJlSke vojnike, kojima je davao crkvene posjede, ka o i posjede grk e vlastele, do k najzad nij e bi o ubijen
g. 1385. Simeona je u T esaliji nulijedi" o. 1370 nj ego\' sin .Jo-
441
I,,
van Uro, koj i sc uskoro zahluderio (1381) i p<l\'ukao u mana$1i r, a upravu temlje predao esaru Alehiju Angelu. Dok jc Simeon nastojao da sinovcu otme prijestolje, opaaju sc 7.JJaci ra sula i na sjeveru. u PodulJa"]ju. Car Uro nije mogao stati na
put borbi izmedu dva po iIIIenu nepowata fCl/dalea, od kojih j c
slabiji zatraio pomo od Ugars ke i pobijedio svoga protiv nib.
Puslije toga ugarska vojska upadne u Srbiju do Rudnika (1359).
ali sc uskoro povue. I)ritisak Ugarske na Srbiju , s pomou banova Mavanske banovine. od loga ~ vremena znatno poj .. <:al'a.
Centralna je vlast samo prividno postojala. l vlastela. koja
ni su otv oreno ustajala protiv cara Urola. postaju sve utjecajnija

i samos talnija II svojoj ak ciji. Kn ez Vojisla\ Vojinovi';. !;,OSI,odar
prostrane oblas ti od Kosova do pri morja, vodi. doduk u su:;!;,snosli .s U rokm. ra t protiv Dubrovnika, ali se osje';a. da j e 10
vie njego\'.l Sh'ar nego st,'ar Srbije. Pri zakljuivanju mira car
daje vie utisak posred nika nego ra tuj ue strane: ~Beh u se Dub rovani poplaili od carstva mi i S\'adili se s bratom carstv~ mi
s knezom Vojislavom i s gradom carstv~ mi s Kotorom ... J srnirih ih s bratom carsIva mi s kn e7.o m Vojislavom i 5 gradom CIIrstva mi s Kotorom (l3G2). P redvia i moguenost. .. ako Ii sc svade s kim gode I'lastelinom carstva mi. trgovci da hode po zemlji
car~ h' a mi , a da za tuzi vlasleosku svau ne imaju ni zabave ni
ilete ni od koga ...
I u Zetskom Primorju ubrzo poslije Duiianove smrti nastaje
sla bljenje centralne vlasti. Vlastelin Zarko. koji je upravlj ao
krajclll oko Bojane i d riao pOZlla ti trg Sv. Srda na Iljoj. poeo
j e samovoljllo postupati s dubro"akim trgo,ci m a. Njega su ,,a
kako potisnula tri brata B alia - Straeimir. Durad i Bala. koji
su od 13(;0 gospodari Zete. Oni su ntvoreni neprijatelji svoga sjevernog susjeda kne ta Vojisla,'a Vojinoviea. On ratuje s DubrovIlik om. a Bal ii su dubrovaki saveznici. Sukob iZUledu zetskih
gospodara i Vojinovi a nastavlja sc i poslije zaklju enja mll'a
s Dubrovnikom.
U sjeverozapadnim oblastima Srbije doepao se potkraj Uroeve vlade velike moi sinovac Vojislava Vojinovia. upan Nikola Altomanovi. Prve vijesti o njemu potjeu skra ja g. 1366.
Njegova je prvobitna oblast zahl'atala krajeve oko Rudnika i
Ul ica. sa srpskim dijelom srednjeg Pod.-inja. Odatle je on bez44 2
obzirno nastojao da se ho vise ra;iri na r:lun svojih susjeda.

Najprije: jt' navalio na prijasIlje zeml je: svoga strica Vojisla\a.
knj ima je IlOs lije smrti svoga muia (1363) upravljala njego\'a
" do"ica Gojis\ava. NikoJa je dosta lak<J uspi" da jc protjera
(1368) i da zavlada itavim krajem oko sre(lnjc!>a i donjeg Lima
i ,::-nrnje Drille i Trebinjem. Njegova sc: v1".t prostirala tada nad
]lroslr<lnilll podrujem od Rudnika do Duhrovnika: (In jc poslao
j ed ~Ul od nnjrnonijih ljudi u Srbiji. Odmah jt doao II sukob
i s Bos nom p"m"ui hUJ!lskog velika,a Sanka Miltenuvi:l, koji
sc bio odmetnuo od bana Tl'rtka.
I'ost;'\vi susje:d Dubrovana, Nikola Altomanovi je i prema
njima zauzeo neprija teljski stav. Zahtijevao je. da njemu isplauju $\'etodmitarski dohodak od 2.000 pe rpera. Kad a su to oni
odbili. ;1.go\'llrajui se:. da taj dohodak pripada samo l'iadaru
Srbije .i nijt'dn oj drugoj linosti_. poslao je svoju ,ojsku. koja
je: nemilosrdno opustoila dubrovaku okolicu (jesen 1370). a dao
je: ~~tvorit i i sve njihove trgovce. koji su se zatekli u njegovoj
obla sti. Suvijajui ih n" muke. iznudio im je uime otkupa oko
4.000 dukata. ]>usto,1;c nje: dubrovakog teritorija nasto.djeno je
i u proljee idue !:,odine. Uzal od je Republika preklinjala ugar.
skog kral ia I.udnvika. da je \IUlle u za!ititu ; Altomanovi je imao
na lI1'arskon. dvoru potporu monoga m~vnn skog bana Nikole
Gorj anskog sta ri jega.
A(!,ruiv an na sve strane. upan Nikola je stvarao sebi motne
neprijatel je. D ok je on bio zauzet borbom protiv Dubrovnika.
\tnel La zar je potkraj 13;0 navalio illi. Rudnik. njego\' najvaniji
i naibogat iji grad. i uspio da ga pri l' reme nu osvoji. Protiv njega
sloili su sc na drugoj sIra ni Balii i kralj Vukain. !'\amjera
saveznika bijae. da iz Zete prodru u njegovu zemlj ... Medutim,
neposredna turska opasnost. koja je prijetila Ugljcinim i VukainO\lirn zemljama omela je ta j pohod.
Vrlo se malo zna o tome. kojim je kraj crn upravljao knez Lazar I1reheljanovi 1." ii"ola cara Urob. U nj egovoj vlasti bio
.ic svakako NOl'obrdski kraj. gdje je La zar roden II gradiu Prilepcu. Njegov ota c. Pribac bio je logotet cara Du bna. l Lazar
je vet pod Duano m postao ugledna li nost. On ga j e postavio
za stavioca i ofe nio Milico"" kerkom vojvode Vratka, potomka
Nemanjina sina Vukana. Za vrijeme cara Urob njegov je ut je_
r,
!
eaj stalno raSlao. M o njego"a morala je biti znatna, kada je

1370 mogao o<luzeti Nikoli Altomanoviu Rudnik. A i njeso,o
naglo uzdizanje odmah poslije nestanka posljednj~g N~m:lnji a
pok;uu je. da je temelj za lo "e prijo: poloen. Knez Lazar je bio
od onih feudalaea. koji nis\I otvoreno \Istajali protiv centralne
vlasti. ali je ona bila toliko oslabila, da je i on mosao samostalno
islupati.
U jugoistonoj Makedoniji brzo sc takoder osjetilo, du ddav.
no jedi nstvo poslaje slabije. Na poetku vlade cara Uroa dTfala
je njegova mati carica Jelena grad Ser s okolinom, a Dramu t esar
Vojihna. Pokuaj Kant akuzeno ..a sina Ma tije. koji je uprav ljao
bizantskom oblau istono od Srba, da ih \IZ pomo T uraka po ti.
sne iz tih gradova. nije: imao uspjeha. Kod Sera ga je po tukao
Vojihna. zarobio i predao caru hanu V. I>ale:ologu. Uskoro $u
u toj pog ran inoj oblasti prema Bizantu nastale znatne promjene:.
Carica Jelena se zaka.ludnila. a tesar Vojihna je: umro. Vlast
nad Serom i Dramom s njihovim podrujem preuzima Vukaino" brat Ugljea, zet esara Vojihnc po keri , koja nam je poznata sa mo po svom kaluerskom imenu - .TefimiJ<l (po~nata
i kao prva ena pisac II ~rpskoj knjievnosti). Ugljda se javlja
najprije kao yeliki vo j voda (1358), a zatim kao despot. Zapadno
od Usljce upravljat> je o bla u izmed" Sera. Soluna i SIrumice
velikaJ Bogdan. o kome se inae niha ne zna. a Serom i Vodenom vojvoda H lapen. koji K. kako se ini, tu odriaa, 5Ve dok
T urci nisu zaposjeli I C gradove (o. 1386); bio j(: jo! u fivo tu :ta
vrijeme kralja Marka. koji je bio oenjen njegovom Huko m
Jelen om.
I u ostaloj Makedon ij i ja"ljaju ~e sli ne pojal'e. Despot Olive r. jedan od najmoenij ih feurlalaea za vrijeme ca ra Duana. gospodar krajeva oko Velesa. Stipa, Kratova i K oana. ubrz o i.ie
l,ava. Da je nadivio Duana, vidi ~e samo po lom e, ~to je kovao
novac s natpisom ~Uro~ ~ar~. Sjeverno od Olivera, u dolini Krive reke, ve u doba Dubna imao je ka o svoju batinu upu Slavihe velika Vlatko. Mo nj egova pod Uroi;em je znaino porasla. Car Duan ga u jednoj povelji naziv;! samo ~"lastelin carstva
O1i. a posljednjih godina Uro!eve vlade on je >o$C"astokrator
we sroske zcmlie-. N jegova sc vlast pr05tirala prema sjeveru po
'''oJ prilici i na iupe Vranje. Inogo: i Preevo. kojima je poslije
<4.
;tav lad:1O njcso, si n tesar Ugljda ka o \ozemljom svojom otaa

skom ... l Vlatko je kO" ao svoj novac. U kraju oko Radovita bio
je "eliki vojvoda Nikola Stanjevi . kom e je car UroJ 1366 odobrio. da mole pokloniti ,,'oju crkvu u K o n i sa vi!c sela manasti ru Hilandaru. Nije blie pozoat o. kako jc:. mjeslo tih feudalnih tv orevina, nastala prostrana oblast brate Dragaa i Konsta ntina Dejanovia. Njiho,' otac, seva.ltQkr:otor, a l,atim despol
Dejan. drbo je. koliko sc zna, Zegligovo, kra j oko Kumanova.
i bio je oenjen Teodorom (Evdokijom). ses trom cara Duana.
U os taloj Makedoniji glavna linust Jlostaje Vukain. O n je
o. 1350 bio lu pan u Prilepu. a pod Uroem. koji mu je dao na slov despota. postaje vrlo utjecajan na dvoru: prema njemu i Dubrovani pos taju sve paljiviji ; \361 oni skidaju sekvestar
s VulcaJinova depozita. a idue: godine obra aju se i n jemu za
intervenciju kod Uroa. Vuk.ain postepeno l,otiskuje Mlak ,'c:Iika!e ka o tesa ra Grgura, koji je Jl oslije svoga oca se"astokratora
Branka M ladenovia upravljao Ohridskim krajem: Grgur je joi
bio ondje 1!l6 1. ali nekoliko godina poslije nal azi mo ondje ne kak va tes ara Novaka, Vul'ainova ovje k a. Po svoj prilici ve
1365 V\lkain uzim a kraljevski nasI OI . jer II januaru id\le
godi ne ka o ~ kralj Srbljem i Grkom potntiuje da r nekoga svog
v la~tcJina ruskom manastiru na Sveloj Gor i. Ali la promjena ni je
zna i la i formalno izd"ajan je njego,'c oblasti iz srpskc drave.
Poslanici ca re" i i kra!je,'i do l a~e ;tajednilki u Dubro"ni k po svetodmitanki dohodak; u crkvi u Psai nala ~e se suv remeni likovi
cara Urob i kral ja Vukaina jedan do drugoga; kn"a n je i zajedn i ki novac s na tpisom .. UrosiU$ imperator_ na jednoj. II
~kral j. na drugoj strani; Vuka;i n najzad nnsi naslov _gospodin
ze ml ji srps koj i vsem Grkom i Pomorjll i Zapadnim ~t r :lnam "" ..",Ii
~ve je to bilo sa mo prividno ; kralj Vuka~in. kao i H i na osta!;;!
feudalaca ponaa sc kao da cara Uroa uope Ill"ma; oo ~ BaBiti ma sprema napadaj ml N ikolu Altoman(."i a; potvruje Dub rovanima povlastice. koje su od cara Duana dobili_ a da ni
jednom rij eju ne spominje Uro ~a; ral s Turcima je ~amo st var
nj ego,'a i njegova brata. de spota Jovana Ugljde. kr'ji upravlja
oblau oko Sera i olt ro osuduje cara Duana zbog prc;::iasll carstva i palrijarije pa crkvu u s\'ojoj oblasti pod vrga va carigradskoj patrij::riiiji.
.45
T
,
,I
I,z posljednjih godini! ivota cara Uroa nema uope: spomcn~

nJcgn~'nj unutranjoj djelatnosti, koja sc jo! osjeala na 1'0~Clku njegove v]:l<ic, kada on sa saborom ustupa DuhrovanillH\
Jedan dio teritorija. po t vrujui njih()\IC povlastice:, i poku!;,"'a
ak da obnovi srpsku vlas t nad otokom Mlj etorn. Poslij e 1357
nema vie spomena ni o srpskim dravnim saborima.
I
I
II
kojim;, sr:
odral'alo jedinstvu d rbvc. Kad jc Llmro car U ro (1.1171). nestalo je j sjenke centralne vl asti. koja je joi! lebdjela nad ve
osamoslal jc:nim oblas tima monih fClIdaiac;a.
2. Osamostaljenj e poj edin ih oblasti u Makedo niji i njiho v
pad pod tursk u "las t. - Vuk aJin je uvrstio 5\'oju vlu! u zapadnom dijelu Ma kedonije:, nad teritorijem, koji se ~irio od Pri1.TCn:l do ispod Kostura i od Vardara do alban skih planina. T u
JU najglavniji gradovi bil i; P rizren. SkOI,I;e i Ohrid. Vukai n
nije i ~a~ stalne prijcstolnice. nego sc pojavljuje cic II Prilepu,
SkopljU I na Brodu. On je kovao i svoj no\ac. U poetku $ likom
c~ra i kralja. a poslije samo! lik om kral ja. U nj egovim 5e oblastlm:.odrala tn.a.tna trsovin~. Ito sc ::lIvila II prija!noj puiodi .
nar~clto . llZ.uc5ce Dubrovmka. Godme 1370 on potvrdll;e za
svoJ tenjarij dubrovakim trgovcima povlastice. koje su 1349
bili. do~iIi ~d ca.ra Du!ana . lenidbenim vezama "'oje djece sa
sU~.lednJm dmastlma (Balii. Hlapen ) on pokual'a poveati sl'oj
ugled i uvrstiti svoj poloaj. U neprijateljskom je odnosu bio
s Nikolom Altomanov i em. U zajednici I Durdem BaUicem pr ipremio je pohod prOliv njega i sa svojom vojskom do~ao do Skadra.
ali je na. poziv svoga brata Ugljce krenu o natra",
kako bi
.
b
pnprelm o VOjnu protiv T uraka.
Vukaiinov brat, J ovan Ugljda. bio sc uvrstio II istonom
?ijc1u .rv:akedonije s glavn im gradom Serom. U jednoj svojoj
lSp.avl IZ 1368 on upotreblja,' " nasl o, despot. ali se u nekim
ispravama naziva i sa m od rcem. Uoavajui opasnost od Tu raka.
a. stojei im prvi na udaru. despot Uglje!a se zalagao, da sc p ro!tv T uraka stvori koalicija svih ugrofenih zemalja. u koju bi
ujac. naroito Bizant, a koja bi Turke protjerala li Balkanskog
poluo toka. U vu i je s tom poli tikom i njegova osuda Duanova
proglaenja carstva i patrijarije. On je pn:rllagao Carigradu savet. protiv Turaka i nudio mu i novanu pomo , a kao prvi korak
k normalizaciji odnosa! Grcima prihvatio je izmirenje s cari-
446
gradskom pa t rijadijoOl i l)r izllanjc njenih ne ka da.\njih prava na

svome te ritoriju _ lako ni jc postigao u svemu pozi tivan rezultat.
Ugljda je od proljea 13il vrio pr.ipreme za borbu proti, Tu!":lka. Njegovu se p01.iVlJ odazvao Vukain i prekinuo pripremani
pohod proti\' Nikole AltomanOl'ita. Vukain i Ugljda krenuli su
sa svujom vojskom prema Adrijanopolu, u bliz in i ko jega su se
susreli s Tnrcima. Kod mjesta Cerno mcIl a. na desnoj obali Marice . .loi" je 26. IX . 1371 do bitke. II kojoj 5u Vuka!in i Ugljea katastrofalno poraeni. Obojica su izgubili ivot. vel iki je dio
njih ove vnjske na st radao u borbi, a samo sema!i dio spasio.
P osl jedice MaTi k e bitk e bile su sudbonosne kako za Makedoniju. tak o i za cijeli Balkanski po luotok . Ne samo to nije postignuta s\'Tha. i ~to Turci nisu izbaeni s Balkanskog poluotoka.
ve su se oni naprotiv na njemu k onano uvrstili. Dalja njihova
oS"ajanja, li obzirom nil prilike II balkanskim zemljama, bi jahu
samo pitanje vremena. Iskoristivi s"oju pobjedl!, Turci su JSi2
upadali duboko u Makedoniju i Grku. Tc provale bijahu praene pljaaom. ubijstvima i oo,'odenjem stanovni ha u ropstvo.
a u opusto5cnim oblastima 1.avladali su glad i pomor. Pod udar cima turskih et a pro pale su i samostalne politi ke tvo revine II
Makedoniji. Zemlje despota Ugljtie biH su na krae vrijeme
Zal' U! jeli Grci, pa su zatim pale I)od tursku vlas t. U \'ukainovim oblasti m" vlada o je njego, sin Mark o ( 1371-95); (Jn jo:
zadrlao nasioI' kra lja. ali se morao priznali turskim "azalom.
Njegovi su susjedi iskoristili tdak pololaj. t" je naSlao poslije
Marike bitke. i oduzeli mu nek~ gradove i oblasti. B:lUi i su
zauzeli Priuen_ Vuk B rankovi Sko plje, a veliki lupan Amirija
Gropa Ohrid..
U sjevcroistollom dijel u Mak edo nije jJvljaj\! sc ka() tllrski
vazali braa DejanoviCi - Jovan Draga~ i Konstantin. Njiho,
je teritorij obuhvatio - ne zna sc. da li jol za iivota ca,.:) vroa ili poslije njegove smrti - osim oevih posjerla i zemlje despota Oli vera, se"aSlokratora Vla tk a i vojvode Nikole_ s gradovima Kumanovo. Kratov o, Stipo Koane, Strumica. Velbuirl i Petri . Politi ki centar Dejan ovia bio je VclbuM. J ovan Dra ga~
nosio jc naslo,' despota (umro J3i8). a Konstantin sc jadjli.
kao ..gospodi n _. Priwill'ali su lursku "rhovnu vlast. ali su ta~
drh1i samos taln u unutranju upravu.
44i
Kao turski vazali bili Su Dejanov i ; j kralj Marku ohvez.mi

da plaaju godinji danak i daju pomone vojne odrede_ Pr~d
Kosov~ku bitku 1389 Konstantin jc propustio tursku vojs k u kroz
svoju oblast j snabdio je potrebnim ivCom. U pohodu turske voj.
skc protiv Vlake sudjelovali su takoder Konstantin i Marko_ U
bi tk i na Rovinama 1395 izgubili su obojica ivot. P oslije llJ ihove smrti Turci ukidaju do tadanji samostalni poloaj njiho vib zemalja i uvode svoj u neposrednu vlast. U Makedoniji sc sve
vie utvrduju turski {.. udaki, koji postepeno dobivaju posjede
srpskih crkvenih j svjetovnih feudalaca.
s. Sr bija II doba kneza Lazara i bitka na Kosovu. _ Borb"

izmedu srp skih (cudalaca, koje su z apoele jo za I'ladc (;Ira
Uroa, 1I:;le su pos lije 1371 u fazu ogorenog obraunannja
i prisvajanja susjednih oblasti. Najrato bornijim sc pokazao upan Nikola Altomanovi. is crpljeni dug im ratovanjem; onemogu i l'anjem trgovine sa zal edem. Dubrovani so tada. kan je nestalo formalnog razloga, iza koga su sc zaklanjali. morali pristati da mu plaaju svc\odmitarsk i dohodak (13i!!). Od kneza
Lazara preo teo je opet Rudn ik, apokuilo jc d" osvoji i Prizren,
koji su poslije M arike bitke zaposjeli B al ; ii, ali II lome nije
uspio. Ubrzo je, medutim. doivi o svoj ]lotpuni slom. Knez La zar i bosanski ban T vrtko , koj " je upan Nikola podjednako
ugroiavao. sloili su se. da ga zajednikim nal'orima uni~te. Prije
nego to e poduzeti napadaj , hil o je potrebno osigurati se od
Ugarske. koja je titila Altomanovia. Priznav anjem ugars ke
vrhovn e vlasti i uz obavezu da c plaati danak, knez Laza r je
postigao. da Ugars k a ne samo napus t i svoga nekadanjeg stie
n ika. nego i da vojskom pOnlugne sO!ve znikc protiv n.ieg";!. Prilisn ut sa svih Sirana. upan Nikol;, Altomanovi. koga su I IlJtgova vlastela pucia napu tati. sldon ;n se I I Uice. Jli je lu bio
opkoljen. zarobljen i oslijepljtn (13i3). a njegovu prostram:
oblast podijelili su Lazar i Tvrtk o izmedu sebe. Laz;!r jc dobio
uiko; rudniko podruje. a Tvrtko kr;!jevc oku gorIlj c Drinc i
Sfcnnjc i donje Polillllje. Balii su iskoristiii p rili ku. da Z~lIZIllU
Trebinje. Konavle i Dracvicu, dodue za kratku vrijenJC. jer su
II poetk" J3ii I'Jastci" t ih up". koje Je ban Tvrtko podbadau.
di!,,'-la bunu proti\" Ea\ia, i upe su prdlc pod vlast Bosne.
4"
lIur evi St~l'o vl ~od
Nov OIl: I' a zora. drU li:3 pOlov ina XII . SL.
S l ueni ~a, HOlI:orol in a
e rk " I , kraj X II. Sl.
,,
,... u .... " XXXVI!,
I
I
Grad RIbnica
~od
l ilOtrlda. XII. It.
,,
Posl ije pro pasti fupana Nikole ostao jc: u Srbiji b o naj mo
niji feud alac kn ez Lazar. On je nastavio irenje svoje oblasti.
Svladao jc i Radi a Brank ovia. gospodara Brani cn.. i prisvojio njegovu oblas t (1379). Biograf Stefana Lazarevia . Konstantin Filozof. spominje vclikaic "koje ota c njego\' od pocdka pokori pod $Voje: noge. A ovi b ija.hu Nikola Zoji i NOI'ak Belocrkvi s drugi n';! nekima .. , T ako je itavo Pomoravlje i sjeve rozapadna Srbija do Drine i Save bila ujedi njena pod v la u kneza
Lazara. Dva naj l'doija srpska rudarska mjesta, Novo Brdo i Rud ni k. bila su pod re ena njemu. Ka o to se iz R avan ike povdje vid i,
kn ez Linar je imao pod svo jom vla u i oblasti Mavanske hanovin e. On danIje manas ti ru vei broj sela u Ma vi i u Bitvi ka o
i d,'a saj ma u Ma "i i Podgo rici ( ISSI). Nije dovo lj no jasno, da
li je on te oblast i dob io od Ugarsh, kada je pos ta o njezin vazal.
ili se ub r1. o poslije pobjede nad Nik olom Alto man ovie m oslo bodio tc zavisnosti i zavladao njima.
Knez Lazar se u ja a nju svoje vlaSI; osla njao mn ogo na srpsku crkvu. ko j u je obilato pomagao. Njegovom inicijath'om ;zmiTilc su sc grka i srpska crkv a (ISi 5). On podi e veiik broj manastira i crkava. N jegn"a glavna zadu bina Ravanie .. do biva pri
usn i"anju vee vlasielins tvo nego ma koji od prijalmj ih mana
stira: 148 sela rasu t ih po itavoj zemlji - u Pomora,lju. B: an i
evu. Peku, Zv;du i t. d.
Kn n Lazar je uspio da na sje veru nametne sv uda s,oj.1 n ~
posrednll vl ast. al i sc na jugu odrfava;u i dalj e neki fcurial ci.
Vuk Br:mk o\' i je drao kraje"e oko Prihine. T repe. Zvea n a
i Sjenice i Polimlje juno od Prijepo lja. Od prijanj ih gradova
kra lj .. Vukaina prdli su ]lod njegovu vl ast Prizren i Skoplje.
S Vukom. koji je bio o!enjem njegovom k erk o m Maro m. bio
je knez Laza r stal no u dobrim od nosima i prisnoj suradnji. Jedan suvremen i tapis spominje " bl;::,~o\'jernog i hr istoij uoiv og
i bogom prosvje e n og kn cza Lazara i ljubaznog 11111 s in~ gospodina Vuka. ka da su vla dali s\'im s rp~ki m zemljama i pomorskim
i tako u $Iozi i ljubavi pobjed ivali neprijatelje svoje .. (I3Si).
Slia n je od nos us pos ta vio knez Lazar i sa Zetom. Ve 13i 5
kada je trebal o birali nov og patrijarh;::.. sas tao se sabor ~pove
!enijem kneza Laza ra i uril a B alia _. I poslije st taj odnos
odrfavao, kada je Zetom vla dao Lazare\" zet ura SL a c;m iro\";.
449
Grad
Novo Brdo na 1\0$11 "". Xv. SI.
r
od manje utjecajnih " elikab bio je uz l..azara
elnik
Musa.
gospodar oblasti oko donjeg Ibra I gradom Brvenikom. ofenjcn
njegovom sest rom Draga nom. koga $U naslijedili sinovi S tefan
i Lazar Mu si i.
Poslije Mari ke bitke i priz nan ja turske vrh OVIl C vlas ti od
siran e dinasta II Makedoniji wpoclo jc tu rsko prodiranje i II
srpske zemlje, i to najprije manjih p! j a ka!kih odreda. koji su
upadali prije OZbiljnijih voj n ikih po th vata. Prva proval a Tu
raka II Srbiju zabiljeena jc 13Sl. ka d su L azarcv3 vlasIel a
ercp i Vitomir razbili jedan nji hov od red ~ na Duhra ... n ici_ (k",1
Pa rai n a ). Uskoro jc sam Murat l. zauzeo Ni i upao II T oplicu.
ali ga jc knez Lazar suzbio kod P lon ika (1386). D" ije godi ne
poslije pretrpjel i su Turci poraz i II borbi protiv bosa nske vojs ke
kod B i l ee.
Posljedica je turskih neuspjeha bila, da jc Mural za poeo
ozbiljne pripreme za velik pohod proliv S rbije. Osim kontingenata iz Male Azije i s Balkans kog poluotok a pozvane su I pomone tru pe turskih kl etvenika i S Istoka i sa Zapada. Sam je
sultan vodio vojsku, a s njime su bil a i oba nj egova sin a. Jaku b
i Hajazid. kao i mnoge proslavljene vojskovode iz pri janjih
ratova (E\"renos, Saride. Balaban i dr. ). Preko oblasti Kon stantina O . . janovia. ko ji sc i sa m sa svo j im odrtdom morao prikljuiti Turcima. izbio jt M ura l na Kosovo u oblast Vuka Brank(lvia .
Knez Lazar je i sam vrii o dip lomatske i voj n ike pril.reuu:.

Prije s,'eg" je nastojao da se osigu ra od stra ne Ugarske. s kojom
jc bio raskinuo vazal r>e oba,'ue primljene u vrijeme borbe pru _
tiv Nikole Altom anovia. On je. zajedno s kraljem Tvrtkom.
bio na strani napuljske stranke i ratovao u Posavlju p ro tiv IJTI staa kralja Zigmunda pa zauzeu privremeno i Beograd. Tada.
oh:kujui navalu Turaka. izmirio sc posredovanjem svoga zeta.
mah'anskoga bana Nikole Gorja nskog m!adcga. i prilUio opet
is\(" one valainc obaveze Io se tie vojs ke i danka, koJe je imlw
prij" premu kralju Ludovi ku. Zajednika opasnos t jo vi'e ga
je zbliila s kraljem Tvrtkom. 5 koji m je i i na e bio u srdanim
od nosima i prisnoj suradnj i jo od po<:tka svojc vlade. Osjea
jui. da je Bosna isto tak o ugroiena ka o i Srbija. Tvrtko je i
vojniki pomaga o kneza Lazara Obustavio je osvajanje Dalma-
CIJe i UI.utio u S rb ij u svoju vojs ku pod voj vodom Vlatkom

Vuk ov icm. S Bosanci ma je doao , kak o $C in i. i jedan odred
Hn'ata ]lod ba nom Iva niem Paliinom. od srpski h feud alaea,
koji su pomogli Laz ara. na jvaniji je bio Vuk Brankovi. na
teri torij u kojega sc boj i odigrao. Uz Lazara su bili i nj egovi
scstrii Stefan i Laza r Mu s i . Nije poznato, da li je drugi njegov
zet ura St racimirovi-Ba1i sudjelova o u buju. Sasvim su
fantas t ine kas ni je turske vijesti. po kojima su kneza Lazara
pomagali i Bugari. Arbanasi. Vlasi. Maari , Nijemci i Cesi : tre balo je p ri kazati tursku po bjedu to teZOIll i va nijom. Sudari li
su sc na Vidovdan 15. lipnja 1389 II blizi ni Pri:ltine. O borbenom
poretku imamo sa mo kasnije vijesl i. koje ne mofemo provjeriti
suvremenim izvo rima, premda sc same po sebi ine dosta y jerojatn ima. Centrom turske vojske. koji se na lazio svakak o ondje.
gdje je Muratovo tulbe. zapovijedao je sam sul tan. EI'rupske
trupe nalazile SIL sc na desnom krilu pod Bajazidom. azijs ke na
lijevo m pod Jakubom. ' Prema hIuratu nalazio sc knez Lazar S3
glavnim d ijelom svuje vojske. Srpsko desno krilu vodio JO': Vuk
B rankovi (prema Jakubu ). a lijevo Vlatko Vukovi s Bosancima
(prema Bajazidu). Sam tuk b it ke malo je p01.1lat. U poetku su
Srbi imali neki us pjeh . koristeti se zahunom, ko ja jc nastala kod
T uraka, kada je .. ne ko. veoma blagoroda n_ - to je po kasnijim
vijestima b io Miloi K obili (O bili ) - .. koga oe rni e zavidnici
svome gospodi no i osumnji i!c kao nevjerna . p re t varaj ui se.
da kao prebjeg prelaz; na tursku stra nu, ubio sulta na Murata_ U
pn'i mab odolij<:vali su Lazarev; ljudi i pobjed ivali .. - ka fe
dalje izriit o Konstantin Filozof. Ali B.. jazid je odmah energin o
preuzeo sultansku ... Iast i komandu u svoje ruke , naredio, da sc
pogu bi i njegov brat Jakub, i Izvoj<:vao pobjedu. Knez Lazn je
pao u tur sko ropstvo i pogubljen jc po Ilaj azidovu na redenju.
Pozna to je i to, Ja su neki bosa nsk i velikaiii bili ~arobljeni i
oJvedeni u Ma ~u Aziju; ~a njih sc te k poslije Angorske bitke
saznal o da su II ivotu. Cini sc ipak. da Turci nisu potpuno satrli
srpsko~ bosansku vojsku . Vuk Brankovi jc uspio da se spasi,
, Po "'rokom obiaju. kada je birka bita u I'....opi. cV""P'i<c ou 1fUf'C
Jtuljane ~ dnoo h ilo ; t o je mjeno pripadalo a.;jslim !Tupam.... alo su ...
borilo u Aaij;.
451
. 50
l
,
isto tako i vojvoda Vlatko Vuk ovi: strada o bi bio prema lOme
naj \'i~e centa r srpske vojske.
Vi jesti o bitki na Kosov u brzo su prodrle dalek o iZl'an Srbije .
Zaniml jivo je. da su prvi ut isci bil i, da Turci nisu ostal i pobjed
Did. Najstarija zasada poznata vijest zabiljdena je sa mo (h'anaesl dana poslije bitke u dnev niku nek oga ruskog hodotasnika.
koji se zateka o na tursk om teri t oriju II gradu Astra" ;j i na C rnom
moru: .U ne djdju (27. lip nja) stigosmo u grad As tra";ju . Met ropolit sc zadda ondje. da bi $u nao vijesti o Mu ratu. Mura l j e
bio otiao u rat protiv Lazara , srpskoga kncza ; a kru io je glas.
da su obojica. Mu rat i La7.a r. bi li ubij eni u jednoj bitki., Tu rci
su, kak o se ini, bili prilin o smeteni poslije bitke, jer isti pisa<
biljdi dalje. kako su odmah olili iz Astravi je za slraieni ovi m
nemi r ima , jer smo se nalazili u dravi turskoj... I druge poznate vijesli. koj~ su nastale kao nep osredni odje k samoga do g a aja, ne govore o turskoj pobjedi.
Ka da su potkraj srpnja
odluili u Venedji. da pohlju posla nika k novom sultanu, jo se
n ije znalo, Iko je lO. Jakub ili Bajazid. Poslanik je dobio dn
pisma s tim. da I)reda namij enjen o onom Mu ra tovu sinu, koga
zatekne na prijestolju i da mu izjavi. ,.da smo prije odlaska
ovih gal ija iz Mletaka d ouli. ali ne jasno, o ratu. koji je bio
izmeu vd emolnoga gospodara M urat a. oca njegova. i kneza
La?ara. o kome su se rawe stvari go vorile, kojima sc ipak
vj erovati ne mol e; ali smo ipak doul i za sm rt reen oga gospodi na MuraIa . zbog koje mnogo falimo ... Kad sc: ima na umu. da
je izjava. prema kojoj sc: "jerova ti ne mole .. onome. !ilo se
govo ri o boju na Kosovu. namijenjena samom sul lanu i da sc
m letaka vlada ogra ni ava sam o na izjavu sauea II povod u
smrti njegov a oca. onda je prilin o vjerojatn o. da ono, ho se
est ned jdja poslije boja u Mleci ma govo ril o. nije bilo oso bito
po\'olj no po Turke. Najud n ovatiji su izv jeHa ji, koje je slao
sam bosans ki kralj Tv rtko. i to u vrijeme. ka da je mora o t ono
znat i, i to sc na Koso"u dogodilo. Sau "a no je jedno njegovo
pismo od l. VII L 1389 "pue no trogirskoj opi n i. koj im ja,lja.
da je tako pora zi o Tu rke. s neznatnim gub icima na svo joj st rani.
da je malo njih iznijelo glave: o Srbima i o kn ez u Lazaru uope
ne govori. U istom smislu pisao je i Firenzi. koja m u je odgo"orila oduevljenom es t itkom, napominjui , da je za njego\'
452
us pjeh vel: odavno .. saznal a _ka ko iz donesenih s l3.$o\a. tak o

i iz pisa ma mnogih lj udi ... Da se i mimo Tvrtkovih izvjd.laja na
Zapadu bila rairila vijest o velikoj kr.a n skoj pobjed i, svjedoi
i Filip Mezieres. poznati poznavalac hto ka. koji je zapisao na
kraju nekosa svoga djd a . lto ga je dov rsa\'ao u Parizu. pri je
listopad" ]389: .A da bi bol jom milou bio sputa n ma reenog
Amorata. ove iste godine on je potpuno pobijeden u krajevima
Albanije: i on i njegov sin pali su u boju. ka o j najhrabriji iz
njegove ,oj$ke ...
Ndto poslije izvori govo re. da je Kosovska bi tka ostala n~'
rijdena. Po jednom .slovu o kn ezu Lazaru pisanom us ko ro poslije nj egove sm rt i. ~\"akak o prije 1402, krvavi je sudar prestlw.
jer su obje st rane bi le izne mogle: .. obojim lc sIranam iznemoglim
i brani pre$la,~i ... Is ta se I\' rdnj a po navl ja kak o u jednom dubrova k om. tak o i u jednom tali janskom ljetopisu.
Posljedice Kosova . blie i dalje. bile su porazne po Srbe.
P remda sc Bajazid nepos red no poslije boja povu ka o. d;: bi uh rstio svoj u vJa$l, Turci su ubrzo mogli da izvuko 5"U korist od
postignutog uspj eha . Sr bi ja je poslala vazaIna turska dr~'a.
Oblast Vu ka Brank ovia. izv anrednu vana Z" dal.i~ tu ,.~ka
osva janja, Slavlje na je pod njihovu vuj n i ku kont rol u : S koplje
su mu odu zeli i od n jega n ai nili svoju vojn u bazu prema Srhiji.
Z eti i Bosni: u os tale van ije nj egove gradove. naroito u Zveiln. smjestili su svoje posade. Centraln a oblast Ualkanskog poluoloka nala~i!a se na taj nat in \'rs t o u nj iho" im rukam a. Ve su
~uHelr1enici osje tili znae nje bit ke n<l Koso'u. i ona je brz u p(>stala predmet legende. ije je stvaranje bi lo olak!a"c> i ar<lmali n im p()jedinosti lll a .~am og;l sukoba . poth,~tom Mi loa Koh ilia
i pogibijom obojice vlada ra. Poslije je Kosuv" u narod noj
IIOCZ;ji pu ti snulo u pozadinu sve d ruge dugadaje loorbe ~ Tu rci
ma. koja je trajala vie od jednog s toljea i ukra enu jt cijelim
niwm ir.l\li~ljenih po jed inosti: Kusovska veera. odluka kn eza
Laza ra dll sc prikloni "nebeskom carstvu . izdaja Vuka Brllnk(\
vica. za kdnjeli vi tez. Kosov ka djevoj ka. smrt m ajk~ Jugovi;!
i t. d. Po \"ij e s t im~ XV. ; XVI. SI. mof.emo dosta dobr\! pratiti
raz voj tc lege nd e. ko ju nal a1.imo II glav nim crt ama iz!'"radcmi
u djelu Mavra Orbinija ( HiOI ).
'53
1
4. Sr bija u vaninom odnosu prcm3 Turdma. _ Poslije ko sovskog poraza Turci nisu pokori li Srbiju . Bajazid I (jilderi m)
ponudio je Lazarcvoj udov ici kneginji Milic; i njegovu mal oljetnom nasljedniku knezu Stefanu vazaln; polotaj. Oni su ga
prihvatili, jer je sjevernoj granici prijetila opasnost od ugarskog
kralja 2igmu nda. koji je, nastavljajui Ludo,ikovu politiku.
na!l tojao da uvrsti vlast u Mavi i osigura posjed sjevernih
srpskih ohlasti. Milica je "anlni poloaj morala da prihvati
i zbog toga , Jto su opuSloicnoj zemlji prijetile i unutranje
borbe:, jer sc gospoda r Kosnl'a Vuk Br ankovi, u nadi da c:
uv rs t iti svoj polnbj u Srbiji, oslanjao na :2igmunda i iz Pri!tine nastavi o da prub otpor T urcima. Da bi se bar izbjegla
.. bijeda od Ismailjana .. (Turaka). Milica je poslala Bajazidu u
harem k er Oliveru i preuzela obavezu. da njen 5in Stefan s bratom Vukom pode da se pokloni sultanu i da Hpske trupe kao
p omona vojska sudjeluju u tu rskim pohodi ma. Uz te obaveze
nam etnut je Srbiji i godi!nji tribut. koji je poslije iznosio 40.000
dukata. Osim toga. turska je posada ula u Golubac. utvrdeni
grad lili Dunavu, i u nekoliko vanij ih tv rdava. T ime su T urci
osigurali sebi pu tove za Tat protiv Uga rske, koji je odgovarao
momentan oj politici L;narev ih nasljednika. Otada su Srbi rato vali na sjeveru zajedno s T urcima p rotiv ugarskih tru pa. koje
uglavnom nisu postigle nika kv e uspjehe ni 1392, kada su prod d e
u oblas t Branieva .
Vuk Bra nk ov i nije mogao dobiti nika kve pomoi od ig.
munda, pa se i on. preputen sam sebi. morao pokoriti 8a jazidu,
obvezati se na godi!nji danak, pustiti turske inovni k e u 5VOje
gradove i 1392 odstup iti Skoplje. U Skoplje se odmah doselila
turska kolonija, i ono je postal o sjedite sa nd!ak-bega i j::'1avna
baza za dalje turske operaeije na Bal kanskom poluotoku.
I due godine 1393 Bajaz id je po korio i T rnovsku Bugarsku
i tim e stvorio povoljne u"jeh: za rat pro ti,' ugarskih ,'azalnih
drfavi ea na Dunavu (Vidinske Bugarske, Vla!ke i Dob rud!e), ka o
i Barne Ugarske. Zauzet unu tranjim borbama. igmund joi nije
mogao poduzeti vee akcije pro tiv Turaka_
U doba uhriivanja turskih pozicija na Balkanskom poluotoku, potkraj 1392 ili g. 1393 kn ez Stefan Lazarevi. postavii
punf>ljetan. uze vlast l j Srbiji , a Milica se kao monahinja je,, -
454
gemJa povukla u manastir_ Vrlo obrazova n i s knji!evnim ~klo

nostima. ~prv; u Sll'arima ra la i borbe i um jetnosti po rijeim a
njegov,l biografa Konstantina Filozofa. koji h" al i kndevu ljepotu. snagu i govorniki dar, Stefan je nas tojao da obnovi opusto~e n u zemlju. al i jc svoju politiku morao da po-dv rgne sultanovoj vo lji i ka o vazal sudjeluje tl njegovim rat ovima.
N ije sudjelovao u os,'ajanju Grke. ali kada su Turci zapoeli borbu iz VJa! ke protiv Ivana Mire. koji je svojim navalama
uznemi rivao T urke u novoosvojenim bugarskim oblastima. sudjelo,'ao je i on uz kralja Ma rka i Konstantina Dejanol' ia _a ko
ne i sa voljo m. a ono po nudi ... U bitki na Rovinama (1.!l95) ,'o jska Ivana Mire. uZ pom o Mad llora. koje je sam 2igmund vod io. odnijel;) je pobjedu nad T urcima. Medu mrtvima na turskoj
strani bio jc i kralj Marko.
T a je jlobjeda izazvala oduevljenje na Zapadu. pa se id,,':e
godi ne. na pozive za pomo':. koj i su stizali iz Carigrada, ok upila
oko :2:igmunda vojska . u kojoj je bilo dosta vitezol'a iz Francuske. Engles ke i Njema ke. Nediscipliniran u krihnku vojsk u
pobijcllio je Ba jazid kod Ni kopolja (1396) za h va l juj u i naroi t o
aktivnom u du Stefana L azarevia i njegovih odreda.
Pobjedu kod N ik opolja ni je Baja zid is}(()ristio za dalje akcije
prema Ugarskoj, nego za uvrivanje turskog poloaja prema
novoosvojenim zemljama _ Kao to jc poslije bitke n:t Rovinama
pretvorio Konstantinovu oblast \1 ustendi1ski sand:lk i postavio ondje svog sandak-bega , ta ko je i poslije bitke kod Nikopolja uklonio "idinskog cara Stracimira i stvorio I'idinsku .livu"
kao upo rilIe prema Vlakoj. Srbiji i Ugarskoj. Nepouzdanom
Vuku B rankoviu oduzeo je vei dio njego"c oblasti i preda o je
Stefanu.
I po red pojedinan ih neuspjeha tursh \'ojske doba Ba jazirla
J. obiljdeno je velikim oS"aja kim uspjesima svc do veli kog po
raza u suko bu s Mongolima_ Ali jc taj poraz bio tijesno ,'eun
i za unutranje sukobe u Osmanskom carst\u. U razvitku turskoga feuda lnog :;istema Bajazidova je vlada zn:aila dalje skI!'
a,' anje vlasti pojedinih voj nih komandanata. krupn ih fe uda laca.
i njihovo podv rgav anje centra lnoj ,lasti. Neudovolj ni maloazijski emiri protjerani iz svojih bejluka oku pljali su se oko mongolskog osv:i.ja';a Tamer1ana (fimur-Lenka ). koji je ,'e 20 go-
455
dina vrio velika osvajanja na Istoku (Indija, Perzija). Kad je

Tamerian provalio u Malu Aziju, dolo je do bitke kod Angore.
28. VII. 1402. Uz Bajazida su se borili i njegovi srpski vazali Lazarevii. Stefan i Vuk. i Brankol'ii, D urad i Grgur. Turska
je vojska bila sa trvena, a Bajazid odveden u ropstvo. premda je
Stdan tri puta poku!avao da ga oslobO<li. Osmanska je vlast u
Maloj Aziji bila, u ra3ulu, jer je Tarnerlan obnavljao maloazijske bejluke. Jedino je os ta o netak nut evropski dio carsiva. kamo
je odmah pohitao Bajaxidol' sin Sulejman. da osigur a vlast. 1'0slije porau kod Angore poela je u Turskoj perioda borbe izmedu feudalaca i centralne vlasti i ustanaka pokorenih naroda
protiv feudaln og ugnje tavanja. isprepletena dinastikim borbama.
,,
5. Pro mjena srpske politike poslije Angorske bitke. - Unu tTa~nja kriza \J Turskoj poslije Angorske bitke omoguivala je
Stefanu Lazareviu da sc oslobO<li va za inih odnosa prema sultanu. Odmah po,1ije bitke on se sa svojim trupama povu kao prema Carigradu. Grci su ga svea n o doekali , i bizantski mu jc caJ'
podijelio prvi nasJo\' poslije cars koga - naslov despota. Od toga
se vremena Srbija u XV. st. rcdovno nazil'a despotOl'inom.
DI:SPOIOI' sestric UTad Brank ovi, u elji da popravi svoJ
poJolaj u Srbiji, naginjao je vezama sa Sulcjmanom. pa ga je
stoga despo t jo! u Carigradu bacio u zatvor. Ali je urad uspio
da iz zatvora pobjegne k S Ulejmanu, i kada su sc Stefan i V\lk
preko Zete vra aJi u Srbiju, doe kale su ih na Kosovu Sulcjmanove i ureve trupe u namjer i, da im presijeku povratak u ~c
miju. Zahvaljujui pomoi svoga zeta urda Strac i mirol' ia. s ospodara Zete, Stefan je odnio pobjedu nad protivnicima kod T r ipolja na Kosovu, Koliko su posebni interesi i samih lanOl' a vladarske kute i pojedinih feudal aea odredil'ali njih ov stal'. pokazuje injenica. da je i StefanoI' brat Vuk zbog su koba s bratom
poslije tc pobjede pobjegao k Sulejmanu.
Ugovor. to ga je Sulejman sklopio potkraj 1402 uGalipolju
s Bizantom. M leani ma. GenOl'ljanima. rodskim vitezovima i hercegom otoka Naksosa, kojI su imali posjede i interese na Lc van tu.
predvidao je i dalje za despo ta Stefana "azalni od nos prema sultanu. Taj ugo"or i sukobi \I zemlji naveli su despota, da prihvati
sporazum sa ligmundom (na kraju 1403) : po njemu je despo tu
456
Orad Sm eder~ o n3 Dunav u. podl~nut l1:medu U28 l tHQ I:Od.
Zld~llje Il'uda. De anl. freska iz s re dIne Xl\'. fl .
"""LA XI.lJ
I
I
--"
-~
,
,
'-"
<
--
-"
<
"
o.
>
",
"&
z"
priznat posjed Mave i Beograda, koji je b IO poruen jo~ Z3 bClr bi

kn eza Latara protiv ligmunda uk" posjeda lih krajeva. pod
uvjetom da bude vaza l ugars koga kra lja. Zbog nesn:denih od nosa
II samoj Ugarskoj :ligmundu jc bilo stalo do savet .. s monim
gospoda rom Srbije.
Despo t Stefan ute Beograd za svoju prijestolnicu i ulo!; velike napore, da sc 8rad obnovi j raz,ije. Obno..!;"n; Beograd bij ae jaka tv rdava s d"oslrukim zidi nam a i pet utvrdeni h ku la. od
kojih su Iri bile na brdu. II dvije na Dunavu. Izmedu tc dvije kule
nalazilo se lancima utvoreno pris tanite, Grad je branila artiljerija i " ajamnika vojska. Izvan grada nalazilo sc podg rade. II kome su fivjeli trgovci i obrtn ici. Despot je u Beograd u podigao
crk-' u i bolnicu i nas tojao da tu na seli to vei broj Srba iz itavc
ze m lje.
Uskoro jc Stefan sklopi o mir ~a Sulejmanom i s BrlmkuviCima. Za taj se mir zalagao i ligmund. a i Sulejman ga je la ko
prihvatio. jer pred opasnoSu. da se T amerlan prebaci u E,ropu.
nije lelio da za leima ima jaeg proti,nika. Isk oristi,. i su kobe
medu svojim protivnicima. on jc uspio da sauva Turcim,l posjede na Balkanu. ali S~ ubrz o su k ubio s braom Musom i Muh ... medom.
U Srbiji. i nakon sklapnnja mira. nisu izgladcni su kobi medu
Brankoviima i L;lZarcviima. Poslije maj ine sm rti (I~05) iz bio
je svo m ohrinom su kob izmedu despota Stdana i njegova hrala
Vuka . Vuk je posta,io zah tjc,. da s bratom podijeli zemlju. Sulejman je podupirao Vuk a. i turske su trupe u d"a maha pro'
drle do Bcograda . strahovito p l j akaju i zcmlju (1409). Pritisnut
~ilom. despot je m orao da ods tupi bratu juni dio Srbije. gdj c je.
k ao i Brankovi. priznao i vrho"nu tursku vlast. Ka d je Musa
prda o na Balkanski poluotok. uZ njega su II prvi mah pristali
; Laurcvii i Brankov ii za\'edeni njegovim obeanjima. Ali ga
je Vuk napustio uoi same bitke sa Sulejmanom. a B rankuvi i
odmah posli j e poraza. ZbOG" toga su Musi ni ljudi ubili ,"ub.
i Grgura. Kada jc Sulejman 1411 ubijen. Musa je postao jedini
gospodljr II cvropskoj Tursk oj. ali je ubr?O doao u sukob ~ bratom Muhamedom. koji se borio za uspostavljanje j ake ce ntralne
vlasti tL Turskoj. Kako se Musa oslanjao na one balkanske demente iz balkanskih oblas t; - a kindl ije II njegovo j VOJ5CI -
457
1,
koji su bili spremn i da Le borbe i, koriste za osloboen j e od feudalnog ugnjetavanja, napustili su ga svi halkanski saveznici
_ knewvi i feud alei . Pred opa s n oll od Mu~e , des pot Stefan se
potpuno pri b1ilio Zigmundu i dobio od njega veli ke posjede u
Ugarskoj i ru darski centar Srebrnicu u Bosni. Despot Stefan je
poslao voda pokreta proti,' Muse i okupio oko sebe vlanare i reudalec. koji su pred uj ednikom pogi bli zaboravili medu$obne
politike suko be. Njemu su pr ili ~a ndfak- bego,'i Skopl ja i Custendila. izmirio se s njim ses tri urad . a za borbu protiv Muse
spremili su ete i bosanski vojvoda Sandalj i 2igmund .
ZaLO je Musa provaljivao u despotovinu i plja ka o zcmljll .
Najveu pusto p oi n io je 141 !1. kad su u njegovoj vojsci ostali
samo ak indfije, p lja k a!ki dio vojs ke. Despotova je vojska bila
potu ena na Vrbnici, njegova e t iri tv rda grada oko Aleksinca
i NiJa zauzeta. a njihovo stanovni!tvo zarobl jeno ili po bijeno.
Uspomena na jednoga od " ojvoda. koji je branio Sta l a . jedan
od ta e t iri grada . sauI' ana je u narodn oj pjesmi Smrt vojvode
Prijezde .
T ada sc na despotove pozive odazvao i Muh amed iz Male
Azi je. Kad je zaobilaznim putem stigao u Kruevac. ondje su ga
" cC: ekale srpske, Sandaljeve i ugarske trupe. p od zapovjed niJh'om urda Brankovia ta je vojska razbila Musine od rede kod
sela Camorlu pod Vito!em u Bugars koj 14 13. T ako su krtaruki
vladari pomogH da pobijedi centralna vlast u T urskoj .
Za pruenu pom o u borbi protiv Muse despot je od Muhameda dobio neke oblasti nil istoku Srbije. Da bi odd.ao dobre
,odnose s Muhamedom l. ( 14! 3-1421) i s njegovim nasljednikom
Muratom Il. (1 421-\0151 ) morao je da pristane i na neke us tupke.
da se iznova obvcf.c na plaanje danka i slanje pomonih trupa.
ali jc: zato u toj periodi Srbija u!iva.la c1rnaest godina mira .
to se odruilo u njezinu ekonomskom i kulturnom razvitku.
Despotovini je 1421 pripojena i Zeta poslije smrti posljednjeg Balia _ Bale I II. Ondje je despot morao da nastad ve
zapoet i fat s Ml eanima oko zetskih primorskih gracio,'a i za vrio ga 1423 skl apanjem mira , po kome su Mle ani 7.adrali gra
dove Skadar, Lj e!. Ukinj i oblast Patrov i a.
U lo je doba despotovina imala najvei opseg, prubla sc od
Save i Dunava do Zetskog Primorj ... na is toku je dopirala do
45S
oblasti T imoka, a na jugu do planinskih greb ena Sar-planine

i Skop.~ke Crne go re; tada je bila na vrhuncu svoje mo i .
6_ Pri vred ni ra:tvi la k Srbij e u doba del;po la Stefana.. _ Godine

estih ratova na srpskom ter itori ju negativno su se odraz ile na
osnovnu prh' reci nu granu srpskoga feudalnog drutva - poljoprivn:du. naroi to na ratarstvo. Za vr ijeme turskih provala i opuda gra dova T urci SII pustoi li polja i vinograde, pJ j a ~kali sela.
koja nislI bila niim zatiena. j er je naoruano ljudstvo prualo Turcima otpor oko utvrdenih t oaka i na strategijski naj\'anijim komunikacijama . Posebni odred i konjanika. akin rllije.
imali su jedini zada tak da pred turskom vojskom sve pljilk aju
i uni!tava ju. Osim toga. turske su trupe II masama odvodil e robl je. pa j e nenaoru!ano stanovn i!lvo moralo da napu!ta polja
i skl anja sc u g radove ili da bjdi daleko ispred turskih el a .
Turci su, ka ko opisuje Konstantin FilozoL "jedne odvod ili. druge
zaro b!javali. jedne plijenili. druge klali, kao oganj lome i i sve
satirui". I ka da je kneginja Milica, u v rijeme poslije h: osol'sh
bitke , obnavl jala posjede D eansk og manastira. istakl a jc u daravnoj ispravi. kak o je u manastiru ,ve zatekla od zloas tivih
jezik izmailskih poc!eno i opovrfeno ... a njegove ,"erohe ,.bliz
upustenija ...
Ratarstvo sc dod u!e obna vljalo u (loba. ka da je des pot ST<: dio prilike u zeml ji i kad su prestale turske pro,'aJe. al i kad~ sc
uzme u obzi r. rla se poslije turskih provala mnogo stanovnika ni je
vratil o na stara ognjita. da su mnogi odvedc ni II roblje. jasno
je. da se ratarstvu nije mogao osigurati prijanji razvitak.
S t oar i su liv jeli u svojim katlIn iIlla II goro viti m krajevima.
daleko od prometnih lini.ia, kojima se obi no kretala vojska. pa
ih pustoenja n isu pogadala onoliko, kol iko ra tare. Osim to~a . njihO"a sc imovina sastojala u stoci. a ona se mogla s kla n j~tj ~:ljed.
no s ljudima. pa su Vlasi, kao st oa ri i in ae pokretljivi, podnosili
povlaenj a ispred Tu ra ka bez om: j tete. koju su trpjeli ratari.
T u tre ba tra iti i ralloge. koji su u nekim kraje"imn nui no U1.ro
kOI' ali pre1afenje stanovniJtva sa ratarsl"a na stoarstvo.
Nasupro t nazadovanju ratarstva rudarstvo je u Srbiji upra vo p otkraj X IV. i na poetku X V. st. doivjelo neviden procvat.
I uza sve turske ratove i pustoenja rudnici su u doba despoto459
vine eksploat iran; vrlo intenzi\'no. Strani trgovci.
il
Dubrovnika i drugih primors kih gradova. bili su f ivo zain teresi rani za izvoz balkanskih ruda. Srpskom despotu biJ i su potrebni
veli ki prihodi za ratove i vojsku i ka o materijalna osnovica za
ubrenje centralne vlasti. pa jc poticao i angairao sve raspolofive snage za dalji razvitak fudanh'a. U njemu su bogat izvor
prihoda
veinom
rI
poela
nalaziti i srpska vlastela. Rudarstvo se u doba
despota Sldana toliko ruv ilo. da JI' turski kroni lar Dursun-hc:g
mogao odio poslije re i za Srbiju. da jc ~sva jedan rudnik zlata
i srebra ... a bizantski pisac Kritobul , da dalO i srebro II Srbiji
izbija iz zem lje kao iz prirodnih izvora i. gdje god ovjek budakom udari, nailazi na ldi!ta zlaia i s rebra. bogatija nego u
Ind iji.
Najvei rudarski cen tar despo tovine postalo je Novo Brdo.
u okolini kojega su rudari kopaJ i srebro. F rancuski putopisac
Be rtrandon dc la Brocqui ~ K zabiljdio je ks t godina poslije
smrti despota Stefana, HSS , da novo brdski rudn ici do no~ godinje 200.000 dukata prihoda. U drugom rudarskom ce ntru. koji
je da,,:.o srebro. Il bosanskoj Srebrnic;, prihodi su, po drugom
izvjctaju. iznosili 30.000 dukata go disnje. U doba desI,otovint
porasla je va!nost i rudanke oblas ti oko Rudnika. gdje su uz
sreb ro kopali i ba krenu i olo"nu rudu , jer je i tc!ite s rpske dr!avc, zbog pritiska T uraka. poma knut o pKma sjeveru. Najvea je
rudarska oblast bi u Kopaoniki kraj. gdje su kopali srebrnu.
olovnu i eljeznu rudu. il zatim je taJ ili u ,elikim peima. kojih
su tragovi do danas sau,ani. Uz n ajvee cent re Planu i Trepu.
kojih procvat takoder pripada u prvu polovinu XV. SL istkali
su se Ostraa. KOI)Urii. Janjevo i drugi cen tri, Vaini su rudarski
ce nlri bili i Rudita kod Ripnja. Krupanj i Zaj:.bt II Podrinju.
R ude su preradivane u sallloj Srbiji, gdje su gradili talionice i
idjezare. a xa rastavljanjt dala od srebra sam je despot uvozio
ulitru.
Upored o s rudarstvom cvje tala je i lrgovina. mnoili su se
i .~irili trgo vi i gra dovi. Najrazvijeniji su bili oni gradovi, koji
su usto bili i centri rudarske oblasti. al i je bilo i drugih vafn ih
trgova. Uz Novo Brdo. Srebrnicu, Planu. T KpU. Rudnik i BeogTad isticali su sc trgovi Bran icevo. I'arain. KruJe'ac. Zaslon
(poslije !iabac). Valjevo. Caak. Pritina, Trgovite. Vuitrn. Mi-
460
,I
trovlea. Prizren i drugi. U njima su sc uz ko lonije Dubrovana

nalazile i kolonije Kotorana , Barana. Trogirana. Spliana. Grka.
Mleana i drugih stranih trgovaca. koji su u svojim rukama
drali do bar dio vanjske i jedan dio unutranje trgovine. Najvaniju ulogu i dalje su igrali Dubrovani, koji su sn'a bdijevali
r udarske centre hranom. a feudalnu gospodu i dvor finim vunenim i S"ilenim tkaninama i luksusnim predmetima, a iz Srbije
izvozili. osim kob. voska i stoa rskih proizvoda, rude i metale
u ipkama. naroi t o olovo. sreb ro i zla lO. Mnog i od tih trgova nisu
vie bili naselja (Id nekoli ko stolina drvenih kua, ve izgradeni
gTadovi s mnogo ljudi. Opseg trgovine i vrijednos t roDc znatno
su sc poveali . Za "rijeme nekog sukoba s despotom Stefanom
141 i Dubrova n i su mu poruivali. da sc glavni predmeti nekadanjtg izvoza: vosak. koe i stoarski proizvodi, i sada i?v{]ze iz
malih trgova. ali da postoje "veliki i slavni trgovi ka o II Novom
Brdu i 1)0 drugim veli kim mjestima gospodn"a ti ... gdje oni d,,nuse najskupocjen ij u svilu, bisere i druge dragocjenosti. a za nabavljanje te rohe Dubrova n ima su potrebni tO" ari srebra i vree
dukata. pa zato ih moraju izvoziti iz Srbije. Despot jc osob ito
nastojao da povea trgovaku vanost Beograda, pa je njego \e
trgovce oslobodio od carine i isposlovao od uga rskog kralja i
drugih vladara. da ih i oni oslobode od carine u svoji m zemljama.
R a zvitak trgovine prekidali su turski ratovi. smetala su JOJ
ogranienja. koja s u uvodile turske vlasti na jugu despOlovi ne,
n apose zabra na izvoza srebra. i sukobi u samoj z~mlj i. osobito
izmedu Lazarevia i Brankovia. Dubrovani $U isticali tC su kobe
ka o smetnju razvitku trgo vi ne, iako su im sve ne kadanje povJas li~e potvrdili i jedni i drugi, a Brank ovi';; ~veano iz ja,.Jjivali
svakome, tko hoe da liode na njihov trg .ili Srbin ili Latin ili
Turin da ide slobod no i da mu n(ij)e nij~dne zabave ni ot koga .
Ra zvitak rudarstva i trgovine pomogao je. da jo~ vie ojaa
robno- novana privreda u starom okviru srpskoga feudalnog
drutva.
T urski ratovi i pustoenja S jedne. a razvitak robno-novane
privrede s druge strane uzrokovali su i neke promjene u drut'~
Il oj stru kturi zemlje, u po lobju i meu sobnim odnosima pojedinih klasa.
46l
II
7. Druitvene promjtnt u doba dea;polovinc. - Poloaj zavIsnih seljaka i u godinama, kad nij e bilo ratnih Pu&tocnja. postajao jc sve teii, jer lU sc poveavate ra boto: i porezi. S razvilkom robno-novane privrede rasli SII i zahtjevi fctldaln ih gos podara. vlas te le i crkve, a poljoprivreda je. zbog ralnih pustoe nja
i smanjivanja broja zavisnih scljaka.rat:ua. davala sve manj c_
Fcudalci su zato po kuali da visinu feudalne rem c odre pritiskom na zavisnu sclja~lvo i zahtjevima. koji su naclm divali privrednu snagu proizvodaa . Ratna pUSloJcnja zahtijC"'ala su 1>0pravljanjc po ruc nih gradova i ut vrden ja i podizanje novih. pa
jc i drla"na vlast poveavala rabot e, tl \0111 sluaju . gradozidanije , do neizdrljivosti. Danak Turcima, koji su plaali Stdan
Lazarev i i B ra nkovi i, takoder je padao na leda osnOl'nog proizvodaa, Od njega JI! u oblasti B rank ovia odmah poslije priznavanja tu rske vrh ovne vlasti. a II S tefanolim zemljama oo 1395
ubirana nOI'a daa - turska pl ata .. ili danak gosIloduva mi_.
Kada j e despoi Stdan uveo stajau vojsku, za njeno je u~dria
vanje napla ivan voj!tatik. ili .vojnica .. . Od ,,"vojitatika_ i
.danka_ ni8u bili oslobodeni ni sc::Jjaci na manastirskim posje.
dima. Stov ik i za njih je II nekim slu ajevi lll3 bil" pred,idcno.
da moraju ii tl rat. na rabotc u Beograd ili na drugo mjesto. ako
to desIlOtu bude potrebno. I druge or!a\'nc "pabirice male i I'elike:. bile su mn ogobrojne.
Zhog tdkih obaveza, esto se sc:ljati. i kada bi pro;la opasnost od osvajaa. nisu vraali k starim gospodarilIla, od kojih
su i iml e bjdali. Bl I(l je: seljaka, osobito selja k e djece. koji su
napuhali svoja sela i odla tili ne samo na zanat i pomone trgoI'ake poslo"e izva n Srbije, ve se ukljuivali u trgovake poslove i po srpskim gradskim centrima. Taj je I.roce~ nametlluo
dalji razvitak robno-nov ane priwede, Zato je despot Stefan,
potvrdu jui 1407 monasima lal're SI'. Atanasija sa Svete Gore po'
sjede II Srbiji, istakao u svojoj ispravi. da _imajut kalu ge rie lavrascii "saku oblast. gde koga lol'cka ot n jih nahodc da ga vra.taju TI predreenaa svoja $ela. ili hotel. ili ne hotet ... Zhog oskudice radne snage i vlas tela su otimala kmetol'e i od\odila ih na
svoje posjede, oso bito sa nezatienih manas tirskih ima nja. Kada
jc 1405 despot Stefan nastojao da II Srbiji obnovi opustoene posjede rUJ1\'lIljsk ih manastira Tismena i Vod ice. ne samo d<l je do.
I,
pustio kmetovima. koji su s njegovih posj eda i posjeda njegove

vlastek ]lobjl!gli u Ug<ltsku i Bugarsku. da sc mogu slobodno
smjestiti na lim manastirskim posjedima. <Iko nisu pobjl!gli zbog
nekoga kri vinog djel a . ve je dao jamstvo kmet ovima. koje su
vl astela odvela na svoja imanja. da sc bet ikakve bojaUli od vlastele mogu vratili na crkvenu zemlju, a manastirima obea"ao
zutitu ~o t vsa ke najezde vlastclske ...
I rudari su radili u oknima pod vrlo tc!kim uvj etima. Tcnja
je vl asnika i poduzet nika poslova u rudnicima bila . da izvuku
Ito veu dobit. Rudare su slabo plaali . a okna. u koji ma su kopali. slabo su osiguravali, tako da su esto nastajale nesree i
bilo je irta \'a zbog od ronjava nja _Jirina ... poara i cksplotija
podzemnih plinova. Surova eksploata.cij<l i nasilni postupci premu rudarim<l po buivali Su nezad ovoljs tv o, koje sc poslije
kakv;! nC]>osrednog povoda pretvaralo II pobunu. Potkra j vlade
despota Stefana pobunili su se rudari tl Srebrnici proti, svog<!
nadzornik a, vlaste lina Vladislala. ub ili ga i bacili s palat<:. Odobravajui takvu eksploataciju. despot je o.lro i51ullio proti,' lih
radnika. Lin o je krenuo u Srebrnicu. da kazni pobunjene !"udare. Pobunjenici su sc doduSe ra~bjcali, ali je despot poh vata o
one. koji nisu sudjelovali II ]lobuni. pa im. kako kafe Konstantin
Fil nz.of, .. od5jeea!e ruk e i 1I0ge. Med u n jima nast radalo je ;
nekolik o Dubrovana , ko ji so bili zatvoreni i kanjeni odsijec:l"jem ruke ... adcnjem oka; zal'ljenom imovi ne.
lbzvitak rohn o-nova nih odnosa u Srbiji pridonio je jaanju
dU1llaega srpskog gradanstva. naro ito II periodi mirnog re,zvitku 1-a vlade (les!,ota Stefana.
Obino se smat ral o. da je trgovina u S rb iji bi la $I'a II ruka ma stranaca i da su gradovi u Srbiji imali is kljuil' o .. lalinski
kar akter.. S rpsk i su sc gradovi do ista razvijali pao specijalnim
uvjetima. Nim sc T1I1.vijali kao obrtni ki centri do tog stupnj;:..
da bi sc obrtnici organizirali. da sc oslobode od feudalne zav isnosti i stvore gradsku samoupravu. Srpski su sc gradov i razvi jali vi'e ka o centri trgOl' inl!, iji je karakter uvjetovan n;::jpri je
napretkom poljoprivrede. a zatim ra zI' itkom rud arSlvll do opsega. koji je II tadanjoj Evropi imao svjetsko 1.naen je. Ti iS li
faktori uvelike su utjecali na nagJi \Is]>on obrta u primorskim
gradovima. na prvom mjestu u Dubrovnikn. j na proirenje mrr -
'"
463
,
,
I
I
h: n jihovih prekomorskih veza i vdio!inu njihove prekomors ke

trgovin e. Njihova je razvijena privreda utjecala tad a i na razvitak srpskih trgova, \I kojima Su ivjele njih ove kolonije: ili s kojima su oni Dddavali ive t rgovake veze. Njihove su kolonije:
na srpskim trgovima uivale: iroke privilegije i nisu bik zain teresi rane: 1,3 samoupravni r37.vitak grada ka o cjeline. Zato je njihova
prisutnost ometala puni razvoj dom atega g raansk og stalela. ra zvoj gradskog obrta. okupljanje: domaega grad anskog elementa
<I kompaktnu snagu. koja bi sc supr otstavila feudalnim intnesima i postala pol iti k i faktor II zeml ji. Strani trgovci rjeavali
su svoje '.n cdu so bnc odnose na os nov u svoga domae-g pra va. a II
sporo" ima s domacim ljudima osiguran o im je bilo u ce u mjel ovitom sudu, jedino su ima li odreene oba veze prema ,Iadaru
(obrana grada . grado~i danijc), jer su sc srpski gradovi na lazili
na njeg ovoj u :ml ji. Osim toga su Dubrova ni znatnom broju srpskih trgovaca podjel;i,"ali svoje g raan s ko pravo. pa i tim pUlem
po tkopavati proces stvaranja snaf nij ega domateg graa n s tva \I
Srb iji.
Ipak su i despotovi poda ni ci iiIi ka o trgovci u gradove, ~ knji ma jc S rbi ja odriavala trgov a k e veze. i tivu sudjelovali u
Irgov ini. M nogi su $Tpski grado,i ~b og velike trgov a k<e- \'alnost i
imali ~a to vr ijeme vel ik broj stanovnika. Kolonije stran aca. ma
koli ko bile ve like, mogle su biti samo jedan dio st;movni! t,a. a
tako je bilo i po ma lim trgov ima , gdje su i kolo ni je st ran aca bik
malobroj n<e-. T amo su S(C naseljav31i doma i ljud i, koji su sc svc
I'iie uk l j u ivati u r3Zvijenu trgovinu , osobito po tkra j XI\', i u
prvoj polov ini XV. stoljca . To nisu bil i samo boga ti prod ava ~j
svo je ro be i kupci stra nih proizvoda. vd pos red nici izmedu kupca
i prodav aa u unulr anjoj, a es t o i u vanjskoj trgovini. T o su oni
isti ljudi, kojima e, na primjer. despo ti osig uravat i trgovinu robom, koju su na veli ko kupoval i Maa ri u tr govaki m centr ima
na Du na'u. Bil o je m eu n jima vt aslde i " lastdi i ta , kod koji h
je trgovaki interes es t o pr<e- vl adivao nad nj ihovi m intere5ima
u privredi feudalnog karakt era, bilo je Vlaha; <cbaTa , koj ima jc
uee II t rgo"ak im poslovima obeav al o bolji ivot. Ne gubei
jo vetu sa svojim kla snim porijeklom, oni $U se boga ti li, raspolaga li znatnim nova nim sredstvi ma, radili sa strancima. Postajali su i veliki lifer;'mti boga tih trgo\'a kih k ua i drui ta"a u pri
...
"
Sol'oanl, Uzdd(,c BOKIJToice, lre~ k~ lt
,
. ~
sredi ne XIII. sL.
Sludenl .... , crk va s,', Joa hlm . f An e, delali Iz ' od'.tnjll BoJ::orod ltc,
pTl. pol o,in. XI \' . SI,
S v. Ivan b: e rhc
iV.
Nikole. !IIunllr S ludeni el . XIII. il.
m orskim gradovima. uivali nj ihovo poslO\' no povjerenje. pa 5C

u dubrovak i m kn jigama javljaju kao dunici. koje e Duoro,"
tani kred itirati. dokle gOli se trgovaki poslovi udespo tuvini ourl"
obavljali s neko m .sig urn ou . Poznato je. da jc i sam des pot. u
elji da podigne vanost nove prijestol nice. doscJj av~o II Beu
grar! bop. tc lju de iz cijele zemlje. da sc u njemu razvije to i\'
lja l rgo,'a~ k;, djelatrHlst. On JC i inah' l. i,o na stojao d" ojaa
trgnv;nu i stvorio srpsk im trgovcim:;J pov<l!jne uvj etc razvit ka.
O pra"!)u m poloaj" srpskog gra dan sIva ne moemo mn o<:"
rti. Gradovima je up ravljao despoto\' knez ili kefalija sa (h' anaesturi co m ,.ijenik<! i sudaca . lt izlaganja i\.unstantin;l F il,)zofa I'idi se. da j ... stanov ni tvo Beog-radOl imalo povlastice: ~A
dade i uslo l.odcnjl!" gradu lome od svaki!' Uvari, i dad,. pu,I .. stice 11\' ;'11;: SOl waki m u tvrenjem da sc ne p.. kole bOl, .. 010 I o
bndi od pur;:boc n ja. i I'cat zlatni ovim .. dad e koji
ima sliku grada. rt;l koji hoe koju kup"vil1u <In in: II svak i kn.. j.
dobije knjigu (t. j. isprav" - R ~d. ) s peat<.>rn da j~ sta no vnik
toga grada. ]la da ne daje ni gdje cari n ~ ni prolaza . Za druge
gr;'l dove 1ll07.~ se S;'l Ul O pretpostaviti. d;: je pOl'lbj njih"va ,;:radan.
~Iva bio 11 skl;ldu s njiho"im f akti k im r;lz\'itk(>llI. Tome b i u
prilu/; gOl'orila i jedna napomen<l _Z ak ona NO" og B"da_ iz 1~3~.
kao i k;. snije nal>OlrlCI1C srebrni k ng zako na. flok je ):rad bio pod
vh.tu de 5l,o ta.
Despot Stefan j:: a k pok uavao da. u korist sTI,skog grarlan.~ h" sva ka ko i 11;1 osno\'u tendenci j a. koje je ono samu pokazivalo - ogran ii gotovo mo n opolistiki poloaj stran ih trgovaca. na prvom mjestu Dubro\;l na . I od nj ih je z;: ht ijevao ea
r i~ i namet e. kO.ie je plOlalo nomae sta nov nitvo. $I're<:a vau
da bez kontrole iZV Oli!" srehro. po kua"ao da skui njiho"a pra\";:
na vlastito sudstvo,;: n .. njihov otpor udgo\"arao zatva ra njem
d ub rovakih trgo'aca. plijen j c n j~rn njihove imo\'in ~ i protje
"Iva nj em sa srpskih trgOV;!. M ci1utim. ta borha. da d omae
grud anSIlIO oj a a. ;J C;). se privredni lit jecaj strall;'COl ~ k ui . po.t;.:ln
je ugb"tlom nemogua u "anjsk o.poli t ikim prilib:r: a. koj., SI:
nasl ale poslije smrti desl)O\a Stl!"rana i utjecale takuder );~ sbhljenjc materijalne podloge za la knl bo rhu.
U sva kom sluaju. Hpski su sc gradani. iako niSI! p~!'nsLa"
ljali potp uno formiranu gradall5ku klasu. s"ojim h"r.z15tl'om 1
I
na i nom nj c~()\'a stjecanja vc bili izdvo j ili iz svoje: ~lare k l a sn~
sredine i stvorili domai graanski stald, ako i ne formaln o l
prav no. a ono fakt ilki i sad rbj no.
Brzo odvija n je idu i h dog ada ja i stalno kidanje niti. un.utn.;njcga privrednog i dru tvenog razvi tka (\tI rs ka o~vaJ'l n:,~ ,
u"oden.ic turskoga feudalnog sisiema. m igracije) nisu dop\lstl:~ .
dil sc pr occ~ form iranja domae grada liske klase potpu no clUVTS l .
iako Stl Z<:llo postojali, clodut vrlo specifini. uvjcti.
Srps ki trgo" ci su t a vri jeme t urskih proval .. i II krit i n i,m g~
dinama na l)U~tali g ra do"e i skl a nja li sc s im ovinom II pruOOTJ!:
ili II dru ge g radske centre. Do! lo ih jc dosta i II Dubro, nik. gdje
sc spominju kao veliki trgovci. koj i II n ~)Voj sredini n a~tavlj aju
svoje pri j a! nje poslove. Upravo iz njihovih red~,a stvoren ~e
kasnij'" u Dubro,'niku ~natall dio povIaj te nog slop dubrovak'~
grad.:lna ( ~nlu n in 3). koji su u1. \13sle!u imali nlll"ii ekonomski
i drut veni poloaj u gradu. Mnogi Su ostali \I zemlji. da nasla ve
puslove i pod tll rskom vlaitu.
8. Uv rU i va n jc ccntral ne vlasti. _ Tak~v p<ll pl'ivrt:dnog

raz"itka Srhije pri donio j e, tla se promijene odnosi Sfllske vla~
s tele prema "ladaru i u nekom smislu prcor;jentiraju nj ihOVI
inte resi. Despotovl prihodi od zemlji~nih posjeda. (feudalna
renta' I)Ost.:l, ali su sve man ji zbog opces" nazad ova n jU ra tar!tv"
i dar;-'anja zemljinih posjeda crkvi i daue I. 'ore u' ncpo~
srednii> proi7.vm!a~a. iako povecani i ~mn ~en L td ko. su l~og.J.
pok rit i \' el ik e iz<btke 1.a \'ojsk<l. utvrdivanje g~adova ] ~)13canle
danka Tu rcima. D ..... pot se financijs ki osamostal".. 1 Mv~rl.o ~~at~
rijal nu oSOUV;::::1 za univanjc cen tralne vlasti. ~ah ,.alJuJuel pTllH'dima. kuje Ml mil osigur""'ala regaina prava: carme na trgo
vinu. rll(bf~kl' urbura i kovanjc no ,"c.:l.
.
DC~i.ot je od razvoja trgovine imao znatne prihode.- U m?~r.tu
procaje njql:ov je carinik ubirao ca rinu. obi n o desct.'nu n iJeti.
nosli robe. Sy. ul'ljanjc carine l l~l jednom lrg" d::."ao Jc II zakup.
obinu Dubrod:aninu. a t.akur,ni k mu je ispla,;ivau gl obalnu
~mnu go<li1;nje. Z;: zakup carine u Ru dni ku zak.llpnik .jc .. n;: IlT!'
mjer. p!ab(1 U\OO dukata godinje. J U7. svakI rudmk l~nao. Je
de sput s" oga c;: rini k.:l. koji je od proda ne rnbc ubl r a~ ~lesc h ~u
\"Iij~,~n" Sli. Taliullil:ari nisu mogli sIn hodno raspolagati l~topIJe
451-;
" "
nim s rebrom. ne go s u ga nwrali proda" at i d d.a,ooj kovn ici. a

za iZVO l tra iti dopu!\e nj c. kojc Je davano ud ara njem peati). na
ipkc snbra (~ bolano s rebr o,, ). Kova nje novca takode r je don osilo prihoUe. Bu dui da je rudarstvo ..nigura\'alo despotu Hlika
financijska sredstva , on ga jr sve "ie podvrgavao svojoj
kont roli.
Financijski osarnostalj en. despot Stefan je moga o da ojaa
ce ntral nu ,last i suzbijc feml al nu ra.Qulo. o$lanjajui ,c pritom
na sve onc clemente. koji h je interesi ma odgo"arala jaka elOn.
tra lna vlast. Osim <l om aih .nadana pomagali su ga i strani
trgo"ci u nastojanju. da se na cijelo m d ra"n om podruju uini
kra j feudalnim sukobima i uv ede j;",na sigurnost. U povodu Sll'
ko ba izmedu La z a revia i Bra nk ovica pisali su D ubrovl:ani II
S rb iju: ~ lrgo\"ac IlC more bit i ino ne ite raz,'e mirnu i goj n u
zemlju~.
Jui dok je Stdan prizoav3o vrho\"nu vlast s ultana Baja ziu a.

potl u~ima o je mj e re da suz bije se parat istik e tdnje srpsk ~ ,.la.
Slele. Baja~id ga je u lome pom agao. jer j e j sam odluno is tupao
protiv sam ostalnosti fe udala ca II T urskoj. Z a to je Stefan ve
tada hezobzi rn o uklanja o sve predstavni ke feu dalne ono1.ici ic.
koji s u ga . klcvetali i bune dizali~ (Konstant in Filozof). Nepouzdanoj i ncvjcrnoj vlasteli oduzimao je batine i dodjeijh'ao ih
ka o ]Ironije ljudima. koji su uiv al i nje!,"ovo I)OI'jerenje. V lasteli na No"aka Bduc rhiea je poguDio. a Nikoli Zoji u je dopustio da sc s porodicom pO" u e u manastir.
Cesar Ugl j d a. koji je samostalnu upravljao svo jom ob lai u .
Vranjem. Pree"<Jrn i ln ogo tom. pr"ao je 1402 Stefa m: La z;,
rcv iu i priznao njeg o,u vl .. !!.
U periodi poslije 1402 despot jc II1 og.. o da central n u vJast
jo vie u l'rs li i tako postane jo nezal'isnij; od svoje vlastele.
T ad" j e i~vrio vojnu reformu. Pri je je zavisio od feudalne
" ojske svojih pron ijara i bahinika. a sada je II veo stajau vojsku. Staj .. a mo je vojs ka na prvom m .iestu Lila potrebna zat<".J.
da brani tl'raa\"c. Njom je on salll ~"f)(ll' i jed a o i raspolagao i
t.. ko postao potpuno nezuvisan ud raspolocnja 'voje vlastele.
I r istom sm islu preureena je i ul1u lra;nja Ul)ra' a. Skuen je
Uljce:!j vlas tel e i sman jeni crkve n i i manastirski imuniteti. SI'a
je zemlj;: v rsto podvrgnuta ce ntralnoj upravi. koju .lc despot
46j
o:.rga nu,rao oslanjajui sc na ljude. koji su mu bili najpouzda niji. I'roiirena je kompetencija lokalnih urgana. koji su bili podloIni cen tralnoj upra vi. I znaenje drbvnih sa bora postajalo je
sve manje. Sazi"ani su u manjem SlISU"u i imali neznatnu kompct ~nciju. Raspravljal i su i rjd:lI'ali o crkvenim pitanjima O
p olitikim stv"rima despot ih je pitao za sav jet. ali je sam odlui,ao.
Desput Sldan .ie tim refo nllnma postigao svoju svr hu. Skr;enn je mo dastel!':. a lim Sl' II to doba. kada su oekivali lekc
horllc protiv Turaka. ukl onjen i unu tralIji neredi. koje su re dovno uzroko"ali su kob i {eudalaca . Niti je moni uzi man zemlje
blj~njih, uiti je vaden ma silnih. niti se krv pravednika proli.i cvala ... ~ , to su injenice. u koji",a Konstantin Filozof vidi
posljedice d!':spotovi h nnpora. da ojaa cen tralnu vlast,
Kada su zbog ratnih pustoenja i smanji,'anja broja zavisnih
seljaka prihodi s feudalnih posjeda srpske ,Iastele poeli da .ic
~man.iujll ili postaju sve nesigurniji. ona su sve "ie- vezi"ala
~voje interese l.a monog vladara i oek ivala \lvrenje n'oga
pol~lI.ia i uzdizanje ugleda II dr;,vnoj upravi. Osim toga je ve
t~ d;, i poneki krupniji "lastelin 1'0~eCl da sudjeluje \I pri\'rednim
poslodma robno-novtanog karaktera. II trgovini i rodarst\"\~. i
d;t t u stjee bogatstva. Kasn ijI' nalazimo i !amoga desp<ltova
velikog- elnika Radia kao da snika dijelova rudnikih okana
i t:!li oui ca (.k,,]o ho $m . gr adil II mom selu Kamenicu). K:!ko
.ie nesig uran hio pri hod od z~ll\ljc . najuolje ilustrira injenic:!.
da pojedini svetogc"'ski manastiri trafe od Stcf:lnova naslJednika dC.'i]lota urd a. da uzme nalrag ~ela. koj:! im je dodijdio
II Sr biji .z dohOlki . il njim<: neb ",ujesIt> rent>:: daje godinleodredenu koli .inu srebra.
U novim prilikama postepeno su ~(" mijenja li ne samo d",
~tveni odnosi II Srbiji. nego jc i njezinu dravna organizacija
dobil;: no\'e oblike.
,I
,
liko! lJo )402 despot Stefan jc I.ivio II K ruilevcu. Jagodini. Pri_

:'tin, ii , Nnvnm Brdu. a zatim je sv().i dvor prenio II B ~(lg rad .
tJ dob::. despota unlltr<lnj;l je upraxa bila reorganizira na.
Iz (:"5Ia nejasnOG izlaganja Kon stantina filozofa ,'idi se. da je
upravljanje vladarskom kuom izdvojenu iz central ne uprave.
Cemrn lnu je Upril\'1I despot S tdan podijelio \I tri .ina .. (st"ukc:);
l ' unutranje poslove, kojima SII upravlj.lli _nad vdtmi "a (. In i k i~ ili. kako sc II ispravama n;,zil'aju, cl nic i ... nad kojim~ .\e
nal;lzil' ~vel iki eln ik .. (cI>,n'!!s pa1:!iim,s \I latinskim i$praya.ma).
~ "ujne poslove. na elu s vojvodom ili "elik im vojvodom i
S, "anjske poslove, koj im:! je upravljao logotet (kancelar). u
koje,!.";, je nao ldnos ti osim odnoS:I sa stranim dravau".a bio i
naOl"" lIao crkv:llna i pravo5ude. Despotova tjdcsnn gard:: bil n
.it" II sklopu unutra nji h poslova. Zli vrijemc despota urda od" ojene Sll il: unutrainjih poslon~ kao poseban .tin~ finanCij e.
na telu ~ "protovestijarom, koga je s vremenom za mi jenio .. el
nik riznik; ... Osim tih naj"ilh driavnih ino,nik .. nalazimo na
(iespUlu,'u dvoru i _sudiju d" onkog i .dvorodriicu .. (uprtl"nika uvora). Silni S\l inov nici bili .dijaci (pisari), globari (s ahi
" Ui novanih kazni ) i deseari (s,t!)ir,,'::i de~etine). O I'lllltr;,~niem I,redenju zemlje znamo samo .Ia sc mj estn naz;';:: iUjla
j tl"h:: .,'lasl o:, iako se sta ro ime u narodu i dalje oor!ava. p,,j!'raninim oblastima. koje Sl! hile na prvom mjestu vojniki orfa niziranc. up ravlj;;o je _vojvoda kraji! tni ... Srpski (cudalei ni ~ u
vik nosili zvune naslove iz vremena Nemanjita. Nazivaju se
,iednostavno - .gosl'oda~. Velika S\l sc vlastela nazivata i .vuj"odama~, kojim je naslovom uila nesumnjivo ozna ena J llJ'ho\,;:: ulog .. II organizaciji obrane zemlje.
Uz staj a u vojsku. koju je uveo despot Stdan , u ral je p ... _
l.inl1l <: i starr. feu{i:!lna vojska. Jezgru vojske ini la je ko njica _
ldk i oklopnici. Vojsku su sve vite nao r ua\'ali vatrenim orll je m. na prvum mje~lu opsadnom artiljerijolll.
I(i . Srbija izmedu T uraka i Mil~ra, -
!l. U nutranj e uredenje dcspoiov ine. - Despotovina je prekinula ~ve veze! tradicijama ~ rpskor carSha. Ali, kako su njeni
vladari od 1402 nosili bizant.ski naslov despota. oni 5U uJlornim

uvr~i"anjem centra ln e vlast i postali vrlo moni . Udespotovim
rUKama bila je vojs ka. sudstvo . drlavna uprava i vanjska poli-
468
Despot Stefan Laz;! rc' it Ilije ima.o djcce. a kako je (Iuie bulol'ao , lelio j:: da uredi
pitanje nasljedstva. Zato je s;:zvao sabor II Srebrnici pa je pred
vlll~tdom i klerom proglasio l,a nasljednik:. svog;: sestria
Olin' ;). Odnose s MadOlrima utvrdi o je I; maju 14~6 na .~astankll
",
l
I
sa Zigmul)fiotl1 u Tati. Tu jl predvideno. da ec f)lIr~d kao na ,dje(lnik dcsl)()ta Slefana prih"aliti vazaln; odnos prema uga) s~nm kral ju i predati mu Mal'u. Beograo i (;"l"bae. Despot
Steran je IIIn rO 142; 7.a vrijeme lova II blizini Kruguje.-C(!.
Kad je 5tllpin na pri.jes tn!jc, Dm'ad je ve bi o zreo ov jek od
..'i2 godi ne. 11110.0 jc bizantski ..dg-oj. bio ofenjen Grkiniom .Jc1inuo. iz porodice Ka ntakuzen i okru1.en G rd ltl:1. Bio .lc duhru
upuen u vojne. dil)lomah ke: i finan cijs ke poslo\'e.
\'e': prvih gndina vlade deSI)ot sc naao II vrlo teku I,olofaiu. Poslije pro\,::tle 0(1 g. 1425 Mur::tt II. je i 142i. jo~ prije
. mrti Ilcspot" Std;nw.. Op':l pr",":!l;o II Srbiju. Uz pomo Du _
br{)vana Srbi Su ooran;li N<.>vo Brd o. ali Ml TlITci zauzeli Ni .~
i Krucvac i u njima. pos lije po\'laenj::t. oslovili ~"ojc garnizIme i ka o Il~ mj~snika Sinan-bcga. fl kOG Stalat<. 100 m::tniir.
lada. Despol f)nr od je prema \lg-OI'Or" II Tati pl'e,;ao Malbrinll'
Brllgrad s oko licom . u kom ~:ndar:l Golu])ca jeremija prcdao je
{:' rad Turdma ulIlj~~lO Mndarima, Prelila nckom sporaZU1nU
~ Maduima despot je zaorfao Ma\' II , Burlui da su u ~voj;lT' rukam::. im::lli G<.>luha c. Turci ~It i na D"n"vu drdi SIn brodo\':>'
la f::tt proliv Ma/b ra. Ti su uzalud I'llkua vali da jakim homhardiranjem primoraju lurdcl.1 posadu u Golu!,el! na I'reoaju
Prito m su 5amo slraboviio opustoili /!rudsku nk"l;cu. t isto 5\'
vrijeme BU S~ l1Ci napadali Srcbrnicu. Svi trgova];i putovi pu
Sr biji bili su tad a pre&jccni. U ita"'.lj z~mlii. 1)0 rije i m:: Ko n.~t::tn tina Filo7.0fa. nils ta!:: je ~mrZ( '~l I'uslo.'i~ .....narod je je
<I<lmplIl bio izgonjtl!. a drugi pu: Ullll lrll "sel,j ava,e se~.
Kao I"az<l! ug;!rs];o~ kralj;! (ks])()1 je osim naslij e<!cnih po ~ieo .. II Ugarskoj dohio i nove. F ranc\lski putopis::te Brocquihe
~ah i)jdi{) ,ic. <I" ~tI \I CS pOI''''i ):odinji prihndi ~ tih imanja iz ,
n ".il i !>O,O()(I <luka la. Ali v.:'; II pro!je';e 14211. ka,l je Jespot
1l~I'io sklopiti sa mitanom mir. mnrao je da IllU nhe::t voi nu
P01l10,: od 2,000 konjanii:a II ratnim pORorl ima i da ~~ .. hvcie
na godinji danak oci 50.000 oubla.
Kako je Sr bi ja gubitkom Beograda. Golupca. Ni.'a i Kruev ca
051ala bel. vetih gra dova. de$p-o: je podigao no\'u pr ije~tolnic u
- Smedcrevo, a II unutrunjos ti Srbije osobito utvrdi o Ostrov,cu kod Uudnika i Bora II Gruii _ gradove. koji Sll uvali
4iO
i
,
I
ekonomski , .. ne oblasti j oko kojih ~1I ta i<lu ih tur-ldb I'ro"al~

voilene ~l;lvnc ralIlC operacije.
Smerlerc\o. najvei srednjovjekovni grad 0,1 Dunavu. 1'0 ciignuto je zapadno od Morave. na ilIu Jeza"e II Dunav, po na
crtu bizantskih fortifikatora. " "bl iku trokuta sa 24 kuje. Zi,Ianje jo: Z;1\'r~e Il O brzo. ve g. 1430. Zbog oskudnih sredstny;!
sred njovjdwvoe tehnike ~idanjc tako velikog grad" ~ahtijc\ .. l"
je vciik" i bezobzirn" primjenu ljudske snase. Naro(lna je tratlicij;( s,luvaJa ldk u uspomenu na p:unjc nar odnih masa. koj.,
su zidalc grad: una jc puna mrnje I'rema Jerin; (~pr(Jkl da ,,).
ij i je bnll TlOma Kantakuze n uprOlvljao zidanjcIlI .
lak o je 1l0V; despo: zapoeo svoju vladu II \' rlo tekim pril;
kamil i s dvostrukim 1' .. ~alslvuUl, Srbija sc ipak IJrzo oPGrav\jab
lako oa jc na Brocquii: ra . k..oa je 1<133 kroz. nju proao. ostavil..
IIti$ak iJO~al e i napredne zemlje. ura doduSe nije mogao n:) sla"iti odlunu p<) lit iki; despota Stefana. koju je on vodio II n;!mjeri. o ... oja';;: doma':e gr:laIlS\\o. ZIJog tc!lkih vanjskih pri _
IiI::: oio je po pusliji v prellll: st ran cima. tak o da su Dubro,ani
mog;; be1;obzirno da eksploatirajU O(;UlaC [jude i da ib I)r;
lisIlu svojim lihvarskim kreditima. Stranci ~U se pOl'eii 1Ia vi so!:e
driavne po loaje j postigli jak utjecaj na deSIlo tovu avoru.
Despm urad je nastojat! da politik i poloaj Srbije uh-nt;
diplomatski"l put em P" ,k kClr Kal<!rilll: "n.w za Ul rib
Cdj~kog. 11 Maru je I-\,H I)osiao & velikim mirazom u Muratol"
harem. [Sie jc gOli ine skiopi(> s Mleani m<l pogranini ugovor. a
l-lnfo ~ cijelom porodicom primio mletako gra<!anst vu.
Ta poli tika ipuk nije vndena dosljedno, Umjesto da mohiliziraJu svnje s na g--e :t::t otpo, proti, zajedn i kog poroblji,ac~.
deSpOlnvina i Bosnn su se i dulj.: borile oko Srebrni cf., i to u
dob::t. bd .1(' \lJ nki uljee .. j i II Bosni poslaj~o ~ve jai. bd je
skopski sanda k-b cg poduzima" pljab.ke pohode sve do Ben/-,"rada i podv rg-al ao pod IUT5hu v[as t jedn08~ za dru~im reudal ne gospodare u Albaniji. a Mu!";)t odnosio "dike pohjcd~
u Epiru. U \0 ~U vrijeme Dubrovani mogli pisali Zig rnundu .
kako Turci im aju veliku vJ aSI i mo i " Srbiji. i II Bosni. j II Z eti.
ne sa mo u kraje" ima gdje raluju. nego i u drugim oblastima
~ve do dubrnl"ai'kc gra nice:. k" ko svi od njih strepe i ni tko se nc
'.Isuduje dOl im sc odupre. Osim Iroenja snage II borbi s Bosnom .
47!
KARTA XVII
Srbij<l je bilOj i 51rahuvilO !,u510ie ml. llI) oc! Madar;).. koj i su 0:,,-aljiv:>l; nu l urske uh-rdent: luk e " Srbi.ii. io od Tura ka . koji
~ U preko srpske zemlje rat o,'a li 5 M:ld:lrima. N;:; krllj l1. b l.! 511
T urd zbog poraz a. koji su im n,mijeii Madari. podi d a ~~
osvetu.!" Srbi mu, des],,,: je 1IIur;", L.ku!'il; mi. ,>dsIUp<lnjclI1 hu

Iwto!;" gra da Bran i e";!.
ll. Prvi FOld i obn oHl dC~I'''l o v i n c. - Karl ,ic !,utkr<l ,i l J.~ ;
Zigmund omro. Mural II. jt'" SI]l,:l rao. d~ mn Se prui!:.. povo! jm.
pril ib 1.:1 u f ~n7.ivll proti, U l!"ar~k e. Ve HS!i Turci su prO\';Jlih
II Er.lo:li j Srbiju i lom prilik on i zauzeli R'JI'a n; t " i ":lina ut,,! dcnja Ostro"ku i Bora. l':j ih o\ je p!an bil' Coa zauzmi: it avu
dcspotov inu i tako pot p uno osiguraju pozadinu " o(cn7.;vi pn'li,'
Mad a:a_ Stoga je 1439 $::t m sul ta n opsjec Smederevo. II Ste fan
\' "kic je kae. tur ski SllveUlil, p us:o io obl::tsl zapadne Srbi je
Madari nis" ]lomof(!i despotu. l:1 ko Je <iesr"[ nn vojs!;" ,,"lIola ;;estok otpor. Turc i su podij~ (r om ;cs(:noll bomba rdirani:zauzeli Smederevo T"k (\ je de~I'()I O \' lIIa bili! p"korena. Tur~k~
~ II po~a{le ",lt: " grad..,v..,. II Smedcn::v" jr k;lO' tur ski narnjt sn il,
dt\~U" tlotada~r.ji ~k"ps k i ~ all{lbk - be !\ Isal:_ f, P" Srbij; $11 bil t
razmjdfene mrske kadije. 011'''1" ic P1"uJ:alc> r"(>v,, fink i d rl'~_l"
~e rl" !H!. Srbij<l jc 7.01 " rijeme (Ogil rafa hi!:I strahovilo ol'u-i"Sena. grado"i por,, ~ eni i odveden(j I~?hrojn{) robli e Koli k" i~
robl.i" odveneno. "idi 5e po ci ieni od ~O "I;.i. ko liko ie tada .,
Skoplju pl aan" la dje ::tka " rl ~ !,odi ne. il i ..at:: j c, u d ru:'1> unha.
cijcn;: odraslom robu bi la i flO(1 :\I:i. .. Za j ed n ~ izme proda .. ni:
su jednu robi nju ... 2:-.biljeiio jt: i suvremeni tHrsk: kron;t;.r
A ~i k ]l a;'a Z",k Iz d;:SjlO!..,ve p .... wdi ce olh'c den:: S;.J r.... ps'v"
. h'a espotova sinOI. Grgur i Sleraa. i u za rohijenitvu "dijepljen;: zbog dOl'i.\ i\'anja s .... cem.
S:Ull sc despot naao tl Ugarskoj 5<1 sinom Laz;:rom II d"l,:!
kad je pala despotovina. Ondje Ul ~C poslije smrti :::'igm llmlm'll
n: dj c'l nik~ A !hreht:, bile r::.;plamsa le borbe "kn p rijest(ll\a ,
Durad ,il.' p"ku;an kandidirati sina La z;>r.. na lIf!anko prijestoi;c,
:.li ni je u io mc uspio. Z~( n je J)oslij ~ i7.oM:". malol j emog Vbd i$Ia vu 111. Jagc1o\'ita pribo on(.j st:'ani , k o j~ je , ra zila, d:. ,e
m: prijes tolje d"vede Albrchtu \' sin I:o j i je roen poslije njegove
~mrli _
~d;!1:l\' POSlI\re. Zoo,!!" l::tk v;a st<l'-" odllu!a su mL
"
(.
I
I
Ima nja u Ugars koj. i Or. ,;< ~ J e rinom k ucnuo p!'"k v DaiHl" c:ije
II Zelu. {b orga n iz ira iwrbu la o~ j obo6 cnje rle~Jl(llo"ine Meduti m. II Zeti su m u sc i ~prijc'::ili C mojcvii . domab por od ic,:, k oje
~;: uprav ... " tu "nJe me puh' la ;7.dIZ3Ii. i OtSl/nl If vratio u
lJ!(ar~ kl!. p osiijc Let iTi m jeseca. k oje! j c proveo II Du h n wniku,
Poslije pad:> fies l'o tov; I1'" Turci su l"',$ u$sijedali B~(Jl!:T;I<:,
II obrani kniega su I,n(; \<ods l\-om Hrvat;: ha n a Tal (",,;, .<11djeio\'al i : Slove n ci. pa ~U upadali i u U.tr;\rskll ali ,'ct" ,,1c11 ~i "l_
nisu mogi: ]loduz....!i_ Enlelj~Ld ple ul it h;m H U!lj aJi (Sibinianin
Ja n \w iz n a.~e n aTolinu FjcS!1lC ) ~ lI spjehom jt ratol",W pt,,!;,
Tu raka II Srbiji. Vl:!!li.;oj i Errlelju. Njeg ovi uSl'jc5i utjecaji SI'
n ~ skupI!i u u stalca II Budim,:. da pr ih" a t; pr ijed log rapin~ku~
leratJ Cesari n ;j;] i Dur(] .. Bra nkovi ;, n velikom ra ! non~ pohodI:
proI;" Turske. \'njska , u koioj j e bi lo i Srba pod vo<\s:v(IIn
~MIlOK;; despot;), u~l' jdnu it !,roorln sve dn Sofij e. J~a dn il'
zhu!," giadi 1 :tim e moralu preki n uti n;)l'rcClo,'allic. pub ;'"
lI iv;::.!a .ie i r. a pO\"f;ltku T u rke . Zhnr; l'"tdkoa II snah.fjie ,'anju n ijc se mo;:-I " i~pllnili ciCI'pntO'-;l. l.elj., cln t::c vo.i.~kn pre
zimi u Srb ij i. Turci su tacI.! p,m,,"" zallzdi Srchrnicu b,;t 1~
za tog a pohod" bi o n~loh"dio vojvoda Peta r KO"acv;c, i II .CI"
iti ]lubunu. 'In jc bilOl pl;mula u Novom B'flll nu vi j es' o 1I.'[1i(si m:: kr;canske ' ojsk e.
Mura: If. je imu" pune ruke posla. jcr j e mIlniO r;uw:al; n;;
isl!)kii. I: Grkoj i Albaniji. g d jc tu ti n aomi i bi li upr;l\'O "<'eii nrg u ll i lirati;a i otpor Ilro~i,' TI\~ak a. pa je hko l':-iS,;l"
d n u Dri"o!.... l j u p~ego"nrn o sklapanju p rimirj~ n~ otie t f'<'(lill!<. Primirje je trel .OIl o .1:.1 s til!' ; na snagu, b drl ga prihva1-i
skup1ina u~ars k;h sl:l\ea i :'ati ficira u,e-arsk i kralj. t" .; ~ i
li i njeno " Scgcdi lll'- i lU je lamo 'ligi., tu rs ko puslan5l'{> ;l-oA-!:.
D~ Sl'Cl D"rad je "ti" o.i~ no sk lol'i.-. mi r S<1 sultano m : ohno"io
dra"u ukljlliv ~ i i gr;ldov(" Krucv a c i Gobbac, k oje ~L Tc-rd
drb1i prij e 1';).<\;'( d cspn lo\'lnc. J IZ zarobl jcni~ l l'n ~U ~~ !lI"cma
ugovO'II. "ratili si n ovi. Aii Je zem lja lJil a S\'? II n l~evi n~ nl::. il
II 0 1Jla51i Brank ""'i,;;l Turci SIJ kao i pr,je Od;l\, Iv C!je iO<l' ni" ~ .
I\ ak .. je krb.msk o b rod ov!je. \\ \wn ,e SH sc nali1~.i i e i nv ij e
du br ovake bal ije. vec b il o kud G a lipolja. 0<1 I)o ", ogn~ orera
cijc p red"jdcne prije sk!"I',."j;! pri nHI' .I'-:. krnlj Vla,hs;;:' jc
olkilz11(, Ut:o"", nl poslij:: nc!:oli k(, d ri nu. a z;:t illl ie $~ l 1i,(lOO
konjanika krenuo prema Bus-a rskoj. MedUlim . brodovlje koo

Galipolja nije uspjelo da sprijei prebacivanje turskih trup a il
An~dolijc u Evropu. i ugarski su kriari bili razbijeni kod
V;trlle 144~. Poginuli su i VJ<ldisla" i Cesar;n;. 3. Hunj;u]i je
jed"a uspio da se spasi bijel!'om. Tako se potpunim neusl,jeholll
svrio laj pohod. prol;" koga je despot odluno uSlajao.
Despol ura je za 10 vrijeme nas tojao obnoviti stare granice de~p(llovine. [zmirio sc s "ojl'odom Stefanom Vuk iem.
koj i mu je n~t io Gornju Zetu. a zalim je poeo rat s Mlel3. iwm
republikom da obnov i svoju ,Iasl \I ZCbkom Primorju_ ll~pjo
je d~ po"rati i Srebrnicu. iako za knl tko "rijeme.
Kildil je: I"an Hunjadi 1448 pripremio no" pohod prot;\'
Turaka. despot je odbio da u njemu sudjeluje, jer je smatrao.
da pohoo nije dovoljno pripremljen. Hunjadi j~ ~ malom voj
skom pro.'ao krOlo Srbiju. pljakaju':; uspu t. i nn Kosovu do!ivi\}
p"tpun poraz. D ... k je bjdao prema Smederevu. zarobili su ga
<lc5 poto,' i ljudi. i despo; ga je pustio. lek kad3 je ugarski sa hot
obeao odtetu od 100.000 dukata zalO. ~to je Hunjadije"a "Q.isb
plja<'kala po S~biji. i "bve?ao sc. da ugarska "ojska ne c I)relaziti preko Srbije. :tko ral n~ bi bio vezan uz obranIl despota;
.
.
n JegOI'a smao
1'2. Pohodi Md lmcda U.
On'ajaa
pm ti" despoto"i ne. eim je na prijestolje stupio sult;m Mehmed n, (1.151-81), odmah
se pripr;wio ela "'''OJI ost;,tke balkanskih drlava. NOI' i je
~ltltan najprije. 14053. zauzeo na jurii Carigrad. poslje!]nji
ost<l:ak Bizantskog carst .. a. U njegov oj se vojsci bor;('I i f)urde.
odred 011 I.SOO ljm]i. DUIdu se i n il.., <l;: <k~pnt,wini ne priieti
p('Igib<Hl. je: ~e il,lllirio ~ HUlljadijer.I i ~ hos.anskim kraljem. ~
od Mehmed;1 dobio ohei\nj.: . tl~ 1,;: njegu"" i ..ota ne l: napa'
dati de~])otovlnu. Ali odmah poslije pad;! Cal'igr .. rla sultan ,je
otkazao mir I 145~ s "eli kom vojskom kreono proti,' Srbi.je, Du
bno"aki su trgo"ei potra!ili Sp<lS u biiegu i donijdi II Dubrovnik
vijesti. kako tUTSka I.ojska nadire u Srbiju sa str~hovitom silom.
kako usput sve pljaka i pali. mukarce starije od H gQdina
ubija, 11 ene i djecu odvodi \I rop~tlIQ. kako dovlai r~lIle stro
jeve za opsadu grado"a i do"ozi hranu za ljude i stoku iz najudaljenijih kraje"a. kao d3. se sultan sprema da osvoji djdi
474
svije\. U tum pohodu 5ult3.n jc: usp;" dn. taUZIII(' velik dio de Spot~l' i~c. u prvom redu njezine centraln.: oblasti. op ustoi
zellll_!.1l : odvede II ropstvo oko 50.{}()(l ljudi. Ali on nije 115PIO d;1
o"'oJ' StII('/Ic"evo pa sc povukao prema Sofiji. Vojsku je ostav;u
kod Kru elClI. II po zauzetim oblastima razaslao inovnike i ca ri nik_e da preuzmu 1'13.$1. Medutim. "elika despotova "ojsk .. nij e:
prekld;.:la uperaci j e. St igao je II pomo i [van H unjadi i uspio da
razbije tllr~k\l vojs ku. a nje1.ina je zapol',;ed nib sa IS najist"k _
nuti jih stilrjc.::ina poslao kao zarobljeni k<i k despotu li Smederevo.
Kako ~U Turci J45~ zauzeli uglavnom eentraJne oblasti ,k.~pot""; n<.:. dvije milk ~rps k e "ojske pod zilpovjednitl'om Nikule
Skobaljia ostale su na jugu. u S itnici i Gluhoici. odsjeene nd
srpske ~htl'nine, la ko im je despot savjetovao. neb se: predj!!
nadmonoj turskoj vojsci. jer iru ne mof. e poslati pomo. i oh~'
a~'ao da e ih kasnije otkupiti. mal3 S k obaljic".l vojska nije
hlJela predali se. "e je navalila na vdiku tursku vojsku;
IIspjela da je razbije i na nese joj velike gubitke. Biio je 1'1'trehno. d;! S<lm Mehmed dode s pojaanjem. pa da Iai !lIa!i
odred poslije ilavog otpora i herojsk e borbe hud e: s~'i"ri:1I1
IstonI' od \talJja. Voda otpor:! Nikola S kobalji i nj~Il""" stric
pali su u lutsko '-oPSI"" i bili nabijeni na kolac.
Idue gudine 1455 Turci su krenali protiv Novog Erda ...Gl <1s
o SO<lzi i ueosvojivosti N""ug Brd? .lupi rao je do neheskih
uiju " . zabiljeit, j~ tom prilikom ~u\'reltleni tunki Ij~topisa e.
Grad je pmi:", ie~tok otpor. ali 5C morao predali po~!ii~ Hl -ca na
bombardiranja opsadnom arliljediom. Ugovorom ' " predaj i
sliltan je oheao. da e po~tedjct; cjelokupoo 5t<1n(\vni~tvo. oli
ie poslijc [lreda,ie ,fr:lci:: n:lrcdi(,. da se naj\,gicd ni ji ljudi 1'0u?ijaj". Posli je Jlada Novo!" Brda Tur~i su zaposjeli ~a, juin i
d,,, dcspotol;ne. De~pot nije rImga" dobiti nikaklu pomoc ni
u Ugarskoj ni u Aus t riji. po je pristao na mir. koji mu ic 5:llIal1
ponudio. Po tom miru zadrao je ~amo oblasti. koje su'se nala
ziJe sjeverno od Zapadne Mora ve.
.
B~;: obzira na sklopljeni mir. sultan je 1456 krenuo na Smederevo. ali jI> ondje imao velikih "ubit~ka. pa je svoju vojsku.
naoruanu tekom ar l iljerijom. i dunavsku notu bacio na Beograd, kome su najprije pritekli \I pomo sla bo naor\llaoi nje475
m~ i:k'.
ugMski i pol j ski kri zari pOlI vodMn!m vatren,,!; propoI itd n;ka
krihr~k(or nJla proti\' Tu r ak",. frnuje"c;' !",I!la K.tjllstr;.n::.. a latim i h' an l-iunjad i. koj , jc ~vojom flolil om ;'
m'lc;: I'a~bio lursko brodo vlj e na Dunavu. Za obranu Beog rada
pl , ~l a" .i~ despo t ; ~rpske In' I'~' " njq:ol'i su ljudi om~t~l; dul
n,la tursku maIH1i;c\'anjc. II hMb i za Beo!:'w(!. ~ kOJoJ su sc
llawito i.~ t a ki i sqnki odredi . tursk:! j e vo jska bila odbijena. Za
I'rijelllc i)",. bc Hu nj;.,l; i KapiHra n ~u umrl; od kuge. Despot j(
zalrai i\) mil ul: su[l:m<l. al i j ~ I',,~k":l.i godinr i on um ro.
15. PrGpOlst despc:o vi:1c ;t;, vrJleDl~ D uN:!e\ih na.d jedn;k.., Poslije ~mrli der.po l;! ur(h, izbio j ~ Sl'om estinom s ukoh TllZli;-itH. int ~l'cs:1 II npk;)j icuda! no j kla si, il I)On nj pr ije medu
~Ian"vinla port..:;ict" CIlld<l Brall"ov:ta, r lo duba. kad je S rbija
v~~ bi ir, i~crl'lje n :l " str<l ~ nim hurh~ml1. koje su l.rat;li glo<l
i kll ~; .. lalw '.. i ,k~l'uioye k ute. ~ o non , vlastelom, kojn SII im
l,i\., 'priv rene.. gledai u n:: uz )lOmot T urak;: i Madara. glav nih
'lIp::. rn;k;:. l:uj; s{ OI;l;;;:.jll (\ vlast; utjecaj u dcspO( ol; n;. S!':iSU
".,::Hh ~I "j~ vlas(; i '<oi ekonomsk i poloaj. U mednsobnim
~ukui;ilL1;: Jedni rlL l ano"i j)urdev~ porodice yezi\'3!i ~voJe "'len:st:" 7.a V r:lrsku. a ri ru/!,i Sc pok u~a v3 1 i dll osilI nj anjeITl na
T II.k t' ~kr~t svoj" lIlad~rofils ke protivnike i uvrste svoj pnloiaj,
Y"a iurk nfi l.kc ,..r upe hi" j~ M ihai lo Andelovi, G rk po 1'0rije!:. il!. koi; je Z :.l desl'ot" f)urd " pust<l" "ic.l1"v "d;ki e:ni!':
Njeg'" urat Mahm:'o hil> i~ II lurskoj sl ub i i za u ~imao V,SOK I
PUiflZ:lj run,dip\(llg L.cr!c r- hega. Mihailo Andelovi je uspio.
d:, urd ev n::.slj c(lnik sin Laz;;r. 1'10':: poetkolll 145; ~ !:.Iop: SlI
1U1t;:llOI" mir i dobije cijel u (\ctl'otol'inu osim Novog Br<l~.
U nu tra~n j i sukoI; " (\CSI)OIOl'oj I)Oronici buknIlo je svmn
~ iiL'm odmah po~lii c .1erin ine smrt i (s \"ib<lnj 14 58), ka d Sl! Grgur,
Mara i Tum .. K antak u;;~: ' po ujegJi k sultanu . Sukob je izbio i
medu lanol"i m r. regents:l'a. I:.oje je poslije Lazareve smrti u
p, 'cet"\! H!ili vudi i" ti~:::'""1: posl"v!' \I illl~ njegove k eri .l etae.
Ka kI' sc ta d" go,""ril" (. "l'asnos\i . d;: Madari \IZOlU S lll eder~vo,
l a n r"g entsh';! Mihail" iI,nddo\"i plIstio je u ~rad Tu r!:.e. ProlIvuturska g rup::. u ~p i ~i;! jI' cl;: pobije tur sku posadu. cl a Mihaila
i\ndci ,,,,ia zalvuri i Ul d <!':sl'ul;; prnr,i;,si ~Iijepog Slefana. koji .it
I",al. bi" pripravar n.! velike Il~lujlke n"vom ugarskom kralj u
4 i(,
!
l
I
l,
I
M a tija," Kon'inu { JHli-I .I!/O} . si,ill hana [;unjMiij'" Aii JC

II isto vrijeme
stigao uS rhiju kau prclendent ~li j cpi Grgu ,
S t urskim lI"upam<l. I tak o $ \1 s ukob i \I feudalnoj klasi na i ni li
od Srbij.:' plijen, o koji SII se otima le T urska i Ugarska,
Mahmud Andcl(wi. koma ndant turskih tr"pa. uspi o je da
t a uune itavu Srhiju. ".;m Smcdel'e"a. U Srnrrlere,'c su posljednju nOldu polagali u ,,!an, koji su pri!",atil i ; Maila ri. u::. sc
skl apanjem br<lkOl izmedu hosansko/{ Ilrijeslolonasljednika Slefana T",n" ie via i Lazarcv( keri Jelae ujedine Bosna i S rh; j;:
Vj(n anj e j c o bavl j ( no " tra vn ju 1459. ali nij e sp<lsilo Srbiju, ka ..
IO je ni su $pasi!c ni ugarske trupe, koje su posli j e vjenanj a u~1e
II Smederevo. Sullan je 7. a Srbiju v e hio odredio s:lnd:.k -hega.
b dije i s"b"e. Got ovo bet horbe ".~li su Turci tl SllIed<.:re"u II
lipnju 14 .~'J, T o bi ja~" i kraj des pot ovi ne.
la ko su despot S tefan Lazare,it ; D,u'ad Brankov;i: u.lpj eli
da. jaaj" ,:i centrlllnu vlast. skupe srpske ~ nagc ; os po,obe
de$potOIin u. da I'Tui; dUJ:
i ilav utpor TU Tci m<l. stain i su
ratov i pOSlepeno iscl'pljiv"l; n.t(zmu I)rivreanu s na g u. I:)urdev )
na sljedni ci nisu I'i~e imali llI;lterija!nih "vjeu . da ,vri. c m.n,l!
vlast" sv"je r"k~. S t ol'i~(. "n; su pustal i igra ka feoda Jaea. koit
su razdi rali s ukoh i ' 1,a1,v3 I\i 115k;'1I linim isc hitnim inlerCS; IlI<l .
Zbo g ti h ~lI koba fI<I .~t;l I" jc ))nUlrll~njc r;uulo II despntt" in; . },:"rl
T ura ka. nllprot;\'. voj no-feudaln i ~is tem bi" je ha ~ tada II period;
S\"0ll .l proc"<l ta. S"e feudalne sna gc vezivala j~ jaka centralna
vl;' $t i raspulaga la vojskom , koja je po sv"m brojll. orFar.iz~
ciji takli ci i naOl"u 7.n nju loil a mnogI! j aa od v"jske balkanskih
i sn:<lnjne\"fups kih dd .a,a. SvIO su ll' inje n ice l,ile uzrokom propasti srp!h sred njo"jekov ne drave. Uklap:ljuCi sc " usm3n~k i
fe",!alni s i ~te ", ; poj cu ;n; fcud<llci SIJ usp; iel'"l; da s!ln~ u slu.ic
poloiilj~. ali sam o I)uj edin ano i privremeno. Njihov o pr is \.O.
I)::nj<: II usmanski {eud<l\n; sistem tnail o j<!' propasI s rpsko;:, ,,
feudalnug d1"\lstva ka o cjeline. A k.ida pum isli mo d:: su veinu
HP~ !:. OI> pl ~ m.~t\'a Turci , fi ziki unitili. unua !l<lrn Je !asn"
pred"d zha " propa,li srpskoga ("" dal no g (ir" ' tv;!.
J>adl'tn despoto"ine i propa'u nj Cline f~u d al ne klaJe ra zo;jt'n" je i nj elm~ upravna "rganil.~dj a . Crl~,,~ jc donekk n~
$Ial';la tradic iju stare drh,'IO. ddei sc slarih srpskih ~ .. kona
F i
,
Ali sc ugasi la j srpska patrij:lTija. koju Tu rci nisu ])rizna1i,
velik i crkveni s3bor nije st "ie: okupljao, a mnoge ep isko pije
ostajal e su dug o nepopunj e ne.
H. Poled mig racija. _ Pred tunkim nalet ima svijet jc napu~tao ognjita II strahu od Turaka ili zbog gladi, pa s u mase
trladnih i bolesni h IUlale zemljom i pljakale. Karl a jc Sr bi j;l poslala poprite estih ra IOI'11 . narod sc pred Turcima skla njao
prem a sjeve ru i j )rc:ma jadranskom pri mo rju.
Ve po tk raj X IV. st. nagrnllie su II Dubrov nik tolike ma se
sirotinje, da je vla<la odluila d~ ih prehaci u Apuliju . ako ne e
da se vrat e natra g. /\ l at im su od godi ne do godine stizali u
primors ke gradove i pojedinci. ostajali kao seljaci na gra dskim
posjedima il i se za[>o;Jj.l\'aJi kao sluge i egrti . na ruil" u Dubrov niku kao ra d na snaga u mnogobrojnim obrtima. koj i s u
tada bili u punom razvitku. u pomorstvu i trgovi ni . Poslije. kada
im ta mo nisu nala?ili posla. prebacivali su se u Apuli j u.
Mnogi Su sc Srb i pn:selili u Ba ku i Bol nat jo II doba despolovin e. Poslije pada despotovin e sel ili su se u masam a. Dok je
pos tojala do:spotovina. Mad ar i su na nju gJ edali kao na bedem.
koji ih titi od Turaka. Pos lije nj ezi ne pro pasti bilo im je u inte res ll . da Srbi prijedu u ju~nu Ug arsku. da kilo mOTl13ri sluh
u <Iunavsk oj fl oti i kao vujska brane njihove juoe gra nice. Kad
god SIl Madari upadali II Srbijo. za "rijeme borbi ~ T"rr ima.
voj ska se ,'ra"la ~ mno~tvom Sr ba. P rdli su II Ugar sku i ueki
predstavn ici srpskog plemstva. kuji ma su Madari obeali posjede. Dok su se Srbi tako naseljavali \I Srijem i kra je,'o: izmedu
Tise i Mori.i'a i sve vie dav,.!i tim krajevima sq)sko etn i ko obiIjelje. sami 5\1 se Ma da ri. medutim. pred turskim n~l\'alama po,laili l)rema sjc'cnl. DOl je prcselj:W,lIlj c S" h~ !J lT ~~rsku hilo 111:1SUI'I1O. vidi se iz pisma kralj a Ma\ija~a. tl kome t'O kail'. da se
ud I~i ! ) - KS Il1"CseJi:o II junu U prs k u 200.000 Srba. Ta broj ka
!"I t mor;: biti tona. ali sl'akako gOl'or i o I'eiikom upsegu seljcnja
Srba" XY. sIOljetu. Seljenje jc nastavlj e no i II XVI . ~(uJjetu.
Da Sl) tc seobe bile "coma op~coe. mole se zakljuiti iz poda(:,ka k"d putopisaca , koji su p:ola~ili Srbijom u XVI. st . i koji
se pndud:oraju u tomc. da je ona sla bo naselje na. pusta i
neobradena.
4i8
:"1.0
je sq)~ki fi"a lj preseljavali na is tok. prc_~ctja"an jc

nasl1n~. Tako 511 I4 G: nasi lno preselje ni s tanovn ic i N ovog Brda
u Cangrad. U O""oJene oblasti dosclj;n' al i SII sc Turci. il 1Ir.
Turke i C iga ni. To su bi li o"" i etniki e!emcnill l' naim
l C1n1 jama.
i,
i
!
I
i
,,
4i9
1
t
D. Sr pski despoti
II
I. Srb i II junoj Ugarsko j. -
,
I
j ui noj
Ug~rikoj
U j ul\ u sc Ugars k u preselilo

ma lo ,' lasl~o~kjh porod ica. T o su hili Jakii i. Steran i D I1l;t;l",
~:t)ji su Jobili ka o fJosjcd :-.!agylak n::: sjcvcn1Uj obali Mori.a.
k;J(1 "" usko ro I)Os1i jc pada Smedereva prcli II ju~nu Ugars ku.
Vel ika jc imanja dobio Milos Bdmu cvi iz Zete. koji jc u
Uga rskoj iviu od 14itJ. a kasnije su se i$lakli Pdar Ov are";';
i Pavle Bak ;, (1:i::!5), Osim njih jed,1n jc od najistaknutijih Srba
" XV I. st. bio Peta r Petrovi':. rodilI; Ivana Zapo lje. Predstavnici
s rps kog plcms\\'a i~t:lkli su sc II Usarskoj lujO ,""jni zapovjednic i II bor!.i pml;\" Turaka.
Osnov nu lI\a~u presel j enih Srba sal:injavali Su seljaci. koji su
!l"!" dllrskirn fcuc!alcima bili potrebni kao voj nici i kmetov i. Zal('
SlI od dosclj\:nih Srh a rormir.ma iS lo km elo\'s ka i ~i~lo voj n ika
ili mjdovita n"selja Poloiaj srps kih kme tova hi o je isp"et b
" laUa n lime. io ~l: "dl"kama od 1481 i H<i\ bil i oslo bodeni
od plaa ni'l deseti ne k :nulilwj crkvi.
Na .iunuj gra nic i Madari su dria li prema Turcima Beograd
j Sahac. koji su zauzeli HU. ~jih(,,"a d un:lVSb nota imala jc
::13(1 b)"<><I(I\'". I II fio li i II vojsci glavna su snaga bili Srbi. NjihOIa je J:.mjie<l it ncnada n:' l'alji va!a na lu rsh posjede. Osim
\(>,1:"" od Srba jc vei n om bila sastadjcn.:t Mnti;a;ela litajab
'"jsk<! . nj eguva .cr!l a teta-o koj a jc \"i~c ratova!;;! ll;) z<l.!,adu ner,o
prut;' T urlIk a.
D.:t bi j aI" " d uevio Srbe za horb u !'rutk Turak:: i d:l<l ;m
nade. tl;) e njiho ve porobljen;). 7.cmlj:. hiti osloboena. kralj
Mat ija~ jc podijelin
naslov srpskog despota nezakonitom lin u
slijepog Gr;uTa Vuku. koji je l ~ fi5 napustio Ilirsk u slutb ... j
preao" Ug:trsku. S r: a5lovom despo ta Vuk j e do bio velika
lIllanja u j"llloj Ugars koj. Hnat$koj i Sl"v<>niji. Otada je ~a
4~{J
!
TAlIl,.A XI.\"I
srpskim odredima ~vakc godine sudjelovao tl ratovima protiv

T uraka. Njcgu,' jc glavni zadatak bio da uva junu ugarsku
grameu od turs kih provala. P omagao je kralja Matijaa 1476

pri zauzimanju Sapca, II zatim je provalio u Bosnu do Srehrnice i vratio sc s vel ikim plijenom. Sudjelovao je u svim operacijama, kojima jc snha bila da os lobode Smederevo. ali je jaka
turska vojska uvijek osujetil a tc pokuaje. K ada je 1480 kralj
Matija poduzeo ofenzivu II Bosni. despot Vuk jc prodro sve
do Vrhbome (Sarajeva) i drao jc tri dana. l'ri provalama II
Srbiju uvijek SIl se s njegovim trupama sklanjale II Ugarsku
nove mase Srba. Pj evaj ui o njc go,im borbama. narodna ga je
pjcsma zapamtila kao Zmaj Ognjenog Vuka.
Poslijc Vukove smr ti (l485) kralj M atija je pozvao ud ovicu slijepog Stefana. Angeli"u, da sa djecom dode "ll B udim.
Za despota je najprije postavio njezina sina ura (1486-96 )
i dao mu u Srijemu Slan kam en i Kupinik. Ali se ura po,' ukao
u manasti r, pa je za despota postavljen njego" orat .Jovan
(14!J6-1502). On se zanosio veli ki m planovima o obnovi desp otovine u n)ezJIl!m starim g ran icama. Nepreki dno je ratovao
s Turcima na Dunavl! i u Erdelju i provaljivao u Bosnu. Ali,
planovi se nisu mogli ostva ri ti. On je umro 1502. a 1503 ugarski
je kralj bi o sretan. to je mogao ~ Turcima sklopit i mi r .
Kakl> Jl>van nije imao nasljednika. za srpskog j e despota
postadjen hrvatski velika Ivani Be rislavi (1502- 14 ), koji se
oenio ]ovan l>vom udovicom i na:olijedio pl>sjede Brankovi;:..
Poslije njegove smrti despotica je vod ila poslove umjes!!) mal oljetnog Ivanieva nasljed n ika - novog despota Stjepana Beris l avia (15 14-35).
2. Sud j elovanj e: Srba u Duninu ustank u. Kakav je bio
polubj srpskih kmetova u novoj dom ovi ni. najbolje pokazuje
injenica. do. su i oni prili velikom pokre tu ugarskih seljaka
proti\' fwdal ne eksploatacije. I nj ih su pogadale ~ve tekoe .
koje su pri tiskivale ugarske kmetove (joh agioncs ). Jo 1492 kme tovi m a je ogran i eno pravo. tla mijenjaju gospodara. a mnogo brojna podavanja nadilazila su njihovu privrednu snagu.
Stoga je ogorenj e km etova protiv feudalnih gospod ar a stalno
raslo , tako da se svakog asa moglo pretvorit i u otvorenu po-
Poh ,-ala knez" Laza ru. le k ~t l vU monahinje Jelimlje. kraj XI\', SI.
481
1
bunu. Prilika st: za to pokazala. kada je objavljen pOZIV za krifarski rat proth Turak:\ .
Ka ko ostrogonski nadbiskup Toma Baka nije uspio da budt:
izabran za papu. morao se zadovoljiti papinom bulom. koja ga
je ovlaUiva\a, da u Ugarskoj i1.vri pripreme za kriarski rat.
l ako su ga vladajui ljudi savjeto\'ali. neka nt: objavljuje bul:,.
dok je zemlja u kOLIle3njU. on ju je ipak objavio \514. Odazl\,
kmetova hio je tako veli k. da je feudalnim posjednicima zapriJetila opasnost, da ostalIII uope bez radot: snage. Kmetovi su sc od
SUdjelovanja u tom ratu nadali oslouodenju i od mah su z.atrafili od svojih gospodara m:ke olakice. Kad su im feudalni goIpodari zabranili stupanje u redove kribra, k~iiari ~u pod vo~
stvom osiromdenog plemia Jurja D6zst: ostah prol!\' feudalmh
posjt:dnika i poeli da pale i pustoe njihove dvorce. a njih d.a
zarobljava ju. U nekim krajevima ve su vrlili i podjelu zemlje
oduzete feudalcima.
Srpsko plemstvo podrb\'alo je stav ugarskog plemstva. Ali
su zato srpskim kmetov ima bile bliske patnje madarsk ih kmetova, jer je i njihov poloaj postajao sve gori. Nasljednik
Matijaev Vladislav II . (1490-1516) ukinuo je njihovo pravo
da budu oslobodeni orl crkvene desetine. Zato 511 Srbi sudjelovali u odredima Jurja Dozsc. To je razumljivo, jer se 'ustanak
ra!vijao U krajevima. gdje su Srbi bili naseljeni. Kad su pobjednici nad jednim Diminim odredom svratili u Nagylak. da s Pctrom Jaldiem proslave pobjedu. iznenadio ih je pred zoru D67.Sa
sa svo jim odredima. ,.A s njima bijaJe II veini srpski narod:.
zabiljeio je suvremeni kroni ar Juraj Srijema~: :rada ~\l Srh~
ustanici iskalili svo ju mrnju na fe\ldake paleel I rue I Jakl ~
ev Nagylak. Medu njima su se naroito ist.akli !edan .~anadskl
trgl)VaC i ncki Radoslav, koji je poslije pnbo Zapulji. pa ga
je D6na ubio.
Ustanak je u krvi uguio erdeljski vojvoda Ivan ZailOlja.
D6ua i vode ustanka bili su stavljeni na muke i umo reni, a sabor
je donio odluku o vui,' anju kmetova !~ zeml.ju ~ utv~io .njihove obaveze. Potpu no I.ritisnuti. kme tOVI se msu mtereSlrah za
sudbi nu zemlje.
."
!,
,
,
S .. Car .. Jova n Nenada. Do stupanja Sulejmana II. na

prijestolje s uko~i ~a tuuko-~gankoj granici imali su pr ija!nji
karakter pogramllIh sukoba I povremenih naleta n~ nep rija teljski tui torij. U tim Sc opcr:..:ijama isticao Ivan Zapolja u elji.
da. yostigne uspjehe. koji bi mu pomogli da dode do ugarskog
pTJJe.stolja. Ali je Vladislava naslijedio njegov sin Ludovik II.
Sulejman II . je odmah po stupanju na prijestolje pripremio
veliku ofenzivu protiv Ugarske. Ve 15~1 osvojio je Sa ha e i sagradio most, da I.rebaei vojsku preko Save. Desl.otiea jc. ponudila
sulta nu, da e mu se pokoriti, ali sc brzo predomislila i pobjegla
II ..Ugar~ku: Turska je vojska osvojila i opustoi!;i Srijem. 1'0s!'Je dvomjesene opsade zauzet je i Beograd i pretvoren u jako
pog ranino ut vrdenj e.
. U b? rb;una s Turcima. koje su se odigravale u Srijemu idu~'h god ma: I."edu Srbima su ~e nanKito istakli Radi Boi. koji
Je reo.rgaIll ura.o ugarsku flottl. i Pade B aki , kuji je '$ itavom
porodIcom presao II Ugarsku 152.:j.
Ka d je 1526 Sulejman l l. provalio u Ugarsku s velikom vujskom, Lu~ ovi.k lJ. je mogao da mu suprotstavi vrlo malu vojsku.
Ugarski. Je bIla u rasulu. FeudaJc, su se borili. da osiguraju sebi
sve \'~a pra.va, ugnjeta"ani su kmetovi mrzili svoje gospodare.
rudan se u sjevernoj Ugarskoj bunili zbog slabih nadn ica. nrvat_
sko je plemstvo pomiljalo na od(jepljenje, a odnosi sa zapadnim. drfa\'ama bili su takvi. da nijed na nije hljela pomoi U'j!arskOJ. Mala uga rsb vojska. u kojoj je bilo i 4.()OQ Srba pod vodst vom Radia Bo ia i Pavla B ak i a. unihena je n.. Mohilkom
polju za nepuna dva sata. ~I sam se L udovik utopio u blatnu poto ku. kad je pokuav;1O pohjei. Sultan je tada uao bez smetnje II
Budim i strahovito opusto~io itav u zemlju. Iako je on zbog
ustanka u Maloj Aziji morao napustiti Uga rsku, to ipak bija;e
njezin krilj. Ona jc postal:! poprite unutra~n jih horbi izmedu
prista!a kralja Ferdinanda Habsbud koga i IVilna Zapolje. koji
se odm .. h okrunio u Stolnom Biogradu. Srbi su u toj borIJi ponajvi.e priU i Zapolji.
U doba opteS" rasula u Ugarskoj i borbe izmedu Ferdinandovih i Za poljini], pris taa. u doba strahovitog stradanja seljakih
masa i od turske vojske i od feudalnih gospodara ja\'io se II
listopadu 1526 medu Srbima ovjek nepor.nata pori jek!::., aH iz-
' 83
l
,
"anrednih "ojnih i organizatorskih sposobnosti, vrlo otrouman

i r jeit - ~ar. Jovan Nenada, koga su zbog crne hojc koe nazivali j Crni lovjck. On sc pojavio propovijedajuci. da je njcgova misija spasa"anjc prave vjere i nepo~ tedna borba l'To!;\'
Turaka. Odmah su k njem" prili vrlo mnogi Srbi. si rotinja i be skun ici. a i nclto Madara, pa je brzo stvorio veliku. dobro .. rganitiranu i jaku ,ojsku. 5rbi su se k njemu stjecali kao k !>ovom
svecu" (Juraj Srijemac). dolazil i su k njemu i iz T urske; od
nj ega oekivali , da c ih izbaviti svih bijeda. pa ~e II .njcgn'im
odredima lako okup ilo oko 15.000 ljudi. a toliku ,ojsku nije
tada mogao skupiti n j Z .. polja ni Ferdinand. Zato su sc o bojica
otimala o njego vo saveznitvo.
,.Car Jovan Nenada obeao je u poetku vjernost Zapolji
i krenuo u Baku , gdje je bilo dosta naputene sloke i nagomilane hrane, oistio j e od T uraka i sa svojom vojskom zaposjeo
sve kra jeve. koje je ugarsko pkmstvo bilo napustilu bjeei od
Tu raka. Za svoje sjedite uzeo je Suboticu. posjed ugarsk og 1'1",mi a Valentina T oroka. gdje se okrufio svojim ~j aniarima. i
organi zirao dvor s r izniarom Subo tom V rli",m. palati nnm
i vojnim komandantom - elnikom Rad oslavom.
Kada je ugarsko plemstvo lKIkubIo da se vrati na svoje IKIsjede. pruile su mu J ovanove ~ete snaan otpor i odbile ga. l Valen tin Torok je poslije sukoba s J.,:,vanom Nenadom mogao spasiti preko Dunava samo malo vojnika. Tek 1527, kad je ca r .J ovan osvojio grad Comu na Mori!u. T orok je opel zauzeo Suboti cu. Ali je zato Jovan u tim borbama oko Come u Banatu odnio
sjajne pobjede. ~l mnogi su plemii tamo poginuli II dvoboju
s Carem j ovanom _ (Juraj Srijemac). Na oduzetim ,'IaSleoskim
imanjima dijelio j e Car Jovan zemlju svoji m voj ni cima. Mada rsko plemstvo alilo se Zapol;i i tra1.ilo. neka ih uitili od
.poganske iivotinje". ali im je Zapolja odgovorio: ,.Kad ja ne
m ogu da vladam vama. jer ste proti,. mene i odmetnici. nek<:
vlada on, koji ima mno$tvo Srba ka o svoju vojsku. Ja sam si tan ... ne m ogu ja p~otiv njega ustaja ti. (.J. S~ijemae).
lak o je jovan Nenada istupio s vje rskim parolama borbe
protiv islama. mase je Ik upi o otvarajui im perspektive slobodnog !ivota na posjedima, koji budu oduzeti ugarskim kudale>ma. Zato su tc mase u njegovoj vojsci vodile nepotednu bOTbu
484
pr?t.i,' .ugn~eta:a~k?g plcm~t'.'a i t.ak.o davale pok~etu socijalno

ol.>>lJdJc. I ost >S'nul! Sl! vel>k, uspJesI upravo zato. to su mase
bile s"ijcsne:, koja je neposredna svrha bo~be , i ito su se za to
potpuno zalagale. MedUlim. sam ca r Jovan Nenadil i vods tvo
pok~cta: rllJe~ svo.je protivnike iz redova plemstva. pokazivali
su tdnJu da >skoTlste velike uspjehe svoj ih e t a.. kak o bi se i
sam i ul/.digli u redove feudalac:a.
. Izva.medoi lI~pjcsi .10v.anove vojske i nje:gova pomalo legend~rn~ hnoSI zallllereslrah su turske. frarn:us ke i engleske iZ"jestlt.~IJ.e. a na PT\"OI~ mj.e-stu ~ a~noga Ferdinanda Habsburkoga.
kOJI Je u..10~~novo~ V?JSCI ~,dlO snagu. koju hi on mogao dobro up~tTlJCl.>ltl protiv Zapolje. Obeao mu je novaca. oruje, ne kad.dnJe despotskeyosjede Brankovi a i svestranu pomoc pa je
~$PIO ~a ~a pre~o.hIJe ~a sebe. Tada mu je borba prOliv Zapolje
I .~dvaJ3nJe mocfllh. prlsta~il od njega bil" glavno", ~vrhom. Jl:!
Olje. mogao obr a :!!> panjU na klasni sastav vojske oko Crnog
O"Jeka: pogolo'.'u k.ad je taj bio sp rema n da sc It a vi u n jegovu
slu!bu I kad s.e IspTIavao "za estinu i okrutnosti. koje je inio
prema k rmllma. jedino mu je Ferdinand II pismu istakao.
k~ko ~ek uje. ~a e zadrati svoje: ljude. ~da se ni jednom plem:':u OI kr!anmll ne ui n i nikakvo nasilje",.
ii
Car j..,van se postepeno safivlja""o s nov om ulogom, Osim

onl~ja trafio je od Ferdinanda i crvene tka nine. da odjene
svoJe dvorane. zatim t rubae i bubnjara, podaenu zastavu i
~ncko odijelo. koje ml, dolikuje ... Stovilie. nudio je To ruku. svom
glav nom protivniku iz redova p1c:mst,a. Tuku izmirenja. Medutim. iako je Torok bio Ferd inando, pristaa. feli o je. da bude
unitena ta vojska. od koje je lIgarsko plem~lvo pretrpjel o tolike gub itke. Podjed nak o je to ~e1je1o i ugarsko pJem~lvo okupljeno oko Zal)olje. S toga je Petar Pcre nyi pokrenuo ukribrski
rat. P~Oliv Jovana Nellad e uga rsko plemstvo i popove iz kra;c:"\'a,
kOJe Je jlokrel neposredno ugroiavao. J o\"an je pre,] bitku pOTUivao , kak o bi bolje bilo, da 1.a jedno ratuju proti,' T uraka. ali
njego"a poruka ni je bila prih.>aena. U lipnju 152i jovano .. e
su ete uni~tile tu plemi ku vojsku. U Ugarskoj sc prialo da
j e II toj bitki , koja je zapamena kao Hpski rat~. izginulo '"ie
p1c:lfJ st"a nego na Mohau. Pcrnyija je ~pasjo Mark o jaklii ,
,
koji jc bo preds tavnik srpskog plcmsh'a i~ klasnih in teresa po _
magao II toj borbi ugars kim feudakima.
raka. Z a to je Ferdinand post a vio Ba ki a za deSpota, kad j e 1537

navalio na Turke, da bi opet os\'ojio izgubljene l)Osjede II Slavo niji. Ali v ijesIo tom imenovanju nije ni st igla do B akia , jer
je on pao kod Go r jana u borbi protiv T ura ka. Posli j e njegove
smr ti naslo\' despota nije vie nikom e dav an.
Najzad je sam Zapolja mobilizi rao p~oti\' Jo\'al)a , koga na
ziva ..(loijakom. lopovom i razbojni kom, ugarsko i erddjsko

plemstvo i uspio da u dva pohoda razbije Jovanovu vojsku. Qila
jc tada. kad $U ciljevi bor be bili promijenjeni. kada je vujeva ):.
prema Fudinandovu pla nu protiv Zapolje i svojom krvl ju
trebala pridonijeti klasnom uzdizanju svoga vodstva. izgubila
mnogo nekada nje borbene snage. Car <l o\'ao je mogao da hene
sa svega J.500 ljudi prema Budimu ususret Ferdinandovu; vojsci.
Dok jc spremao taj pohod. bio jc ranj en II Segedinu n... ul ici.
Kada se ranjen sklonio II selo Tomjo~ blizu Subotice. domain
ga je izdao Valentinu T i)ri)ku, i taj mu je II julu ! 52i odsjekao
glav u. Tada se jovanol'a vojska razi.la na razliite strane. Pojedince iz vo dstva pokreta nastojao je okupiti Ferdinand. obea
vajui im .. posjedn ika do bra i pra\'a ~, ali oni I ta kvim tdnj:. ma nisu mogJi da okupe masu.
4. Posljednji despoti u juooj Ugarskoj. _
Uloga despota
St j epana Beri slavia bila j e neugledna. Kako jc on prista" uz
Ferdina nda. Zapolja jc za upskog deS]lota postavio I~adi a Bofia. koji se od 1502 isticao u borbama protiv Turaka. A li je on
umro vec 1528.
Poslije R adieve smrti medu Srbima je najistaknutija linost
bio Pavle B aki. On je II poetku prista j ao \11. Zapo ljII. ali jc poslije njegol'a po ra7.il kod Toka ja priao Ferdinandu. Kao vojoi !apovjednik u julnoj Ugarskoj on sc dosljedno borio protiv
T uraka. organizirao dalje prebacivanje Srb" u Ugarsku i uhode nje T uraka u Srbiji. Njegon razgra na ta oba\'jctajna mrela
b ila je sastavljena veinom od sq)skih kalullera, koji su javljali
Bak iu sve turske pokrete i pla no,'e. Za velike usluge. koje je
tim svojim radom uinio Ferdinandu. dobio je od njega velike
posjede i stekao ugled. koji je: zna o ;sko ~i 5 Iiti .ta svoje )>oslove.
kao na primjer za tu da otprema volove: II Austriju bez plaanja
earloc.
Dok jc Stjepan Beri s lavi za vrijeme Sulejmano"e ofenzive
pTi~ao Turcima i primio od sultana svoje posjede u Slavoniji.
B akic se la turskih ofenziva (1529-32) estoko borio protiv Tu-
'86
I
I
I
48'
I
TM'!." :1.1.\')1
E. Zeta
II
drugoj polo vin i X IV. i u XV.
s toljeu
Zeta. koja jc od vremena Stdana Nemanje uila u sklop srpske driave, odig rala je veliku ulogu u procesu samog njczina
st,-aTanja. Razvijena srpska feudalna drava fXHl Nemanji Ci m..
hila je r ezultat dugoga prethodnog procesa, koji sc dobrim dijclom zbivao u Zet i i susjednim primorskim oblastima.. Na taj proccs dda,' nog stvaranja upuuju nas j naslovi srpskih vladara,
koji ~U odmah poslije rijei svc srpske zemlje" navodili D uklju", Za vHe od jednog stoljeca i po, koliko je Zeta bila II sklopu drhve Nemanjita. proces uvrii"anja feudalnih odnosil., kuji
je obuhviltio itavu 7.cmlju, vr io sc i u njoj. Feudalni odnosi.
na jprije Uh'T"':!:n; u plodnim !upskim hajevi ma. zahvatili su
postepeno i stoarske zajednice planinskih Vlaha, koji su ve
u XIII. st. gubili svoje etnik o obiljejt i stapali se sa srpskom
etnikom mMOm. osta,-ivli tragove etnikog porijekla u toponomastici, kao i albanske oaze. Planinski katuni , koji su sauvali
ostatke staN: rodovske organizacije, ukljuivali su sc II feuci:tini
skl o!, drutva kao cjeline. Iz N:dova njih ovi h sUlTje'ina nastajala su u procesu feudalizacije nnva vb.stela. Stara Duklja stopila se sa _srpskom zcmljom ~ u jednu cjdinu, kojom je za feudalni skl op dru h 'a jaka centralna vlast Nemanjia jednako
raspolagala. sve dok nj ezin unutranji razvitak nij e prouuoio
feudaln o rasulo i dok velika Dubnova tvoN:vina nije poela da
puca na svim linijama. pa i II Zeti.
borbi ul proirenje teritori ja. - Ve prvih godina poslije Duanove smrti carska se "last ni u Zeti _ra ije mogla
suprotstaviti vlasteli . Jo 1361 pojavila su se ondje tri predstavnika dotada nepoznale porodice. tri Bal ~ina sina: Straeimir, Durad i BaUa I l. - Ba liii. ko ji su tada kao upani drbli Bar i
I. Baliiti
II
488
I
Ohrid, s,', Ktim..,,,!, Jrcbrom o~onna ik ona: Arhandeo iz BlarovlJes ti.

XIII . 51,
Budvu. U doba. kad su sc motni velikai srpskog carst'~ otimali

o njeguve d ijel o"c. i njima j c: prva s\'rba bila proirenj.: terilo-
rija. Da OSh ' are tu svoj u tdnj u, bor ili su sc na sve s tra ne. pri hva al i ~\' C: mogue politi ke
saveze, ne
b i rajui naim,
LI
pro-
nalaenj u materijalnih sredsta,'u. Potporu su odmah na; ]i kod

Dubr ova na . kojih su g radani postali 1361. i kod Mle an a. koji
su im tak oder uskoro zatim podijelili svoje gra a nstvo ( 1362).
a zatim i medu a lbanskom vlutdom; p<)kaziv ali su sc - priprav,
ni ma i za s,-a ki spor<lzum s papom.
Za vrijeme d ruge navale jednoga od najmo n ijih srpskil, fc -
udalaca Vojislava
Voji novia
na Dubro"nik,
Bagii
su kao du-
brovaki
sa"nnie; uli II borbu za Ko lor i sol ane II Bo ki K oto rskoj. I kad je izmedu Dubrov ana i Voji no,ica. zau zima njem
samog cara Uroa. s klup!jen 1!36Z mir ~l Onogo tu (Nik!i u ), Bal!lii w. uspr kos mleta kim nastujanjima. da se uspostav i mir potreba n njihovoj trgO"ini . nasta vili ra to"at ; ; proirili ~voj e posjede od T rast a do Ulcinj a. Ndto poslije uze li su pod svoju ,laSl
; Skadar. Ratova li 5 \1 i na jugu, u Al baniji, $ Karl om Tupijom.
Ak o S\I do 1366 bar formalno priznaval i ea n ku vlast. tada
su se od nje potpuno otrgli. Z a svoje operacije ve su gradili
i brodove. Iako su im bili prija tdji , Mlean i su na jprije 1.01htijevali, da sc brodov i BaBi a zapli jene i spale. toboie da ne bi
pokva riti cl obre odnose sa srpskim u rem, koji je poru ivao II
Ven eciju, da je ura Bali _njegov odm etnjk~ , a zat im dopu
stili Bal ii ma da dre nekoliko brodova U7. obaveZll. da II C e
initi ni kakvu ~tetu ni njima ni njihovim pr ijatel jima.
Upo rna borba Ba Uia za Kotor dovri la se neuspjehom . Oni
su se uzalud obra ali papi. obeavajui mil. da (;.: nap us ti li pravo slav lje, Io su I SGS i uinili , jer sc papa zauzimao za Kotor ,
koji je trpio od blokade. Mleani nis u mogl i da ut.mu Kot or ..ier
su sc m irum u Zadru odrekli svih posjeda od Kvarne ra do Dra
a , al i s u zato voj nom intervencijom pos tigli. da sc skl opi mir.
Balii 5U se morali ob ve zat i. da tr: m letaki m trgovci ma nad oknadili ~vc l tetc pretrpljene zhog loga rat ovanja, a Kolor je od
ZSiZ priwao vrhlOvnu vlast ugar skoga kralj a .
Iste su se godine Ba!iij pripremati da zajedno s kraljem Vukil in om krenu preko Onogota protiv Kikol e Allomano, ; a. novoga gospodara Podri nja, koji j c ratovao s Dubrov nii;: om i pro
489
Sinn a Iz tetlnjslrot Ok tol l1 l. t rlr u nl pjnnlci.
poetak
XV.
M.
da e poslo\'i i jednih i dru gih pomoi da oivi trg ov aki promet, a to e OlIenito poveca ti carinske prihode. Kada se k to n~e
!loda. da su i prijelazi preko Bojane donosili prihode, posta je
j Mno. da je borba za svak o proii renje terito rija zn a ila uje!lno
i borbu za 1)(ll'Ceanjc nckog prihoda. Zato su ulagali sve snage
da za\' lada j u Kolorom, koji j~ . usprkos opadanju svoga privr~dnog znaenja u loj pc:riodi. ipak bio vaan trgo vak i ecntar
i zato na jp r ivl alj ;vija t oka za Baliee.
Ali su se B ali i u toj borbi su kobljavali s albanskim. sqlskim , ze tskim i bosan skim feudalcima i dinastima. koj
. ih su po.
litiku vo dil i ,l i ni interesi. pa su oni tro!ili na nJu sva ~voJa
materi jalna sredstva.
Opasnos t od T uraka. koja je tada stalno prijetila urdu
Strac imi rOl'icu, no vom gospodaru Zete. omoguCila je Crnojeviima. da mu s~ od lunije odupru. Oslanjajuei se na T vrtka. ponab li su se kao net uvisni go~podaTi svoga planins kog kraja.
Albansk i fcuda!ei Le k;. i Pavle Dukadi ni samostal no su vladali
Ljd om i Zl.drimljem. .Jedan je "d njih p07.ivao D ubrov a n~,
neka b~ z siraha (lo l a7.~ u njegovu ?emlju - cr sc umirih s Tu rci. hlll edu D raa i Drima sa mostalno je upravljala .~vojim posjedima pO" odica .I onima. U ta kvim prili b ma D urIl u su bili potrebni prijatel ji i saveznici. Oi'.enivi se k erkom srpsko g kn eza
Lazara. Jel enom. osig ura!! je srda nije odnose sa Srbijom: l)otvrdh';i slare po--rastiee dubro"akim trgo"cima, obnovio je staro
l)rijateljs\I'() Ba Bia $ dubro\'akom op i nom. a ka snije je, pritisnu! sa svi h st ra na. nastoja o da u v rs ti $a v~z s MI~a n ima.
l ako su t)urdev~ oblasti bile vrlo malene - Skadarska oblast
i uski prostor il1l1cdll Skad arskog jezera i mo ra - on sc jo na li\"ao gospodinom ~vsoj Zeti i Pomorju. driao j ~ kao pravi
vladar dvo r s logotdom i pro!ov~stijarom. kOl'ao s\'o; no\' a~ i
pok us3 vao da se okrui bar pri vidnim sjaj~m. Nasta,'lja" j~
i stare borbe BalJia za proirenje svoga uskog ter ito rija. Za"LC" j~ i t av kotorski teritorij i prodro svc do Kr ivoI ija. a kad
j~ , na posredovanje Dub rova na , sklapao sopkolje nim Ko lorom mir, uspio je da mu nametn~ godinji danak. Ali nJ ti uspjesi
hil i kralk otra jni. U jed nom suko bu s T urcima urda j~ r.a robio
skopski sa nda k-beg Pa.a J igit. a R ad i Crnoj~vi je tada zauz~o okolinu Kotora ; proglasio ~ gospodarem Zete. Bud,'c
492
i t. d . Durad je uspio da se iskupi iz ropstv a time, to j~ Turci ma ustupio Skadar, D ri vast i S". Srd na Bojan i. Njegova j~
oblast bila tada svede na na Bar i Ulci nj s okolinom. I kad j ~
izgubljenc oblas ti opet 05voj io od Turaka. nije imao snag~. da
ih sam brani, nego ih jc nudio MI ~a nim a.
2. Borha proti v MI~l aka. - Iako SII sc i Tu rinskim mirom

(138 1) MI ~ani ponovo odr~kli s\'ah pretenzi je n" i stonu obalu
Jadranskog mora, oni ~u 11 njezinu najjuinij~ m dijelu poleli da
uvdcuju svoj utjecaj. najprije preko pojedinaca. koji su ula~ i li u slufbu silnih albanskih ize tskih di nasta. Jedan od kredi tor a Ba liia. Filip Barcli. bi" je protov~sti j ar urda II. Stradmirovica. koji j~ njegovu sinu povj~ ra\' ao i diplomatske m isij~.
U borbi protiv Crnojevia ura II. je morao Iraiti dot'ut~nje
od ml etaH. c sinjorije. da naorua dva brig~ntina na jezeru U~
obavezn. da s njima ne cc isploviti na more. Organi ziraj utj borbu
protiv T uraka. M leani SlI u Albaniji "z im,tii vlast u pojedini m
gradov ima. Godine 1392 formalno su zavladali i Dra e m.
I Dunu:: JI. je. nemoal) da sc lIbrani i od Turaka i od CrnojC"ita, poslij~ dugih pregovora predao 1396 Mlc :lIlim<l Skadar
i Drivas\ s n jihovom okol inom i s pristani ;lcm S". Srda. Oni
su t)urd\, podijelili m l etak o plemsll'o, obeali mu 1.001U dukat::
godinje od svojih prihoda II Skadr u i pomo. ako g<l netko 113padne. <lli su za to postali gospodari k l junih p07.icija u Zeti i
od mah se pOSlarali. da dobiv~ne gradove doon. "lI'rde i pripreme za b orbu protiv T oraka.
Ml~ ani su U novosteenim kraj evima ostliviIi zalecno uredenje, ali su na elo uprav~ postavili visoke m l etak ~ inovnike.
Sist~m gradskih prihoda od po1"~~a i carina u osnovu nisu mij~
nja li. ali su st rogo pa tili na njihovo sakupljanje i na s" aki oain
nastojali da ih pove<ajll. Velik di o zemlje izva n g rad on nstao
je u rukama p ronija ra. koji su mjesto vl adara d obili tada ~a seniora m leta k o Veliko vij eCe. Posjede bi zadriali, ako bi se lazak leli R~publ ici, da e prema veliini p r on ij~ dava ti od reden broj
konjanik a-ratni ka i sku pl jati od seljaka por~2. Osi m na p ronija re.
mleta k a se vlast oslanjala izvan gradova i na seoske glavare.
koj ih su funk ciju esto "rili i sami p ronij ari. Polofa; $cljaka
poslao je tdi. jer su ih. osim obaveza prema feu da lci ma i mi c-
493
takoj
vladi , priti~nu1c i rabote oko gradenja i popr~vlja nja

[vrdava.
Odstupanjem SkadaT$ke "blasti i prebaci,anjem borbe proti,'
Turab n~ Mleane , urad II . Stracimirovi nije uspio da u vr
sti .~voje pozicije prema ll" ki Kotorskoj i planins koj oblasti
Crnojevi a. On je dorluk u jednom sukobu ubi o .prokletog ru lioca otadibioe~. kak o je nazi"a" Radia Crnojevia. i zavlada o
dijelom nj egova terit orija. ali je nep osredno poslije toga San dalj H rani t. ko ji je do tada I'jerojatoo pomagao Crnojevi irna. zauzeo it~l' te ritorij od ulaza u !lob, Kotors ku do Budve (Lutiea i Grbal; ). Tek je posli.ie dvij e godi ne i)urad dobio natrag
Budvu.
.
Kad sc ugarski kral j Zigmund poslije poraza kod Nikopolja
vraao preko Dubrovnika u Ugars ku, postavio je Durda II. za
kneza Koru l e i Hvara i !l"dijclio m u naslov ~go.spodara Albanijc~. T e Ul poasti bile us"'ari opomena zetskom gospodaru,
neka bude "prezan prema Mleani ma . kojih je utv riil'anje na
jugu znailo opasnost i za ugarsku vlast u Dalmaciji. I sam je
t)urad uskoro shvatio ne samo svu Idinu svoga te ritorijalnog gubitka. ve i prave namjere mletake sinjurije _ da i ostale dije love Zete Iwdvrgne ,)Ud svoju ekonoms ku i p oli tiku kontrolu.
Mlean i su nastojali da prodaju soli uine svojim isklju~ivim
mo nopolom ne SOlmo zato. da osiguraju sebi veli ke prihode.
nego i stoga, da i tavo l.ets ko .stanovni!tvo. pa i ono, koje nije
bilo pod njihovom "Ia~u , uine o sebi zal'isnim. Zato su ba, oko
soli i solaoa slalno izbijali suko bi. koji e se pretvoriti u iestoke
i kn ave borbe. Kad se tome doda nezadovoljstvo zavisnog stanOI'nitva pa i samih pronijara. koje je nesum njivo i ura
poticao proti\" mletake vlasti. nimalo ne iznenauje I'ije~t.
koju jc nek i Skadranin II listopadu 1399 donio mletakom se natu.
du sc ital' a skadarska oblast odmetnula od mletake vlasti i da
.u joj pokorni ostali jedillo Skadar i Drivast. Pob una je odjek.
nula i u gradovima. jer su s,i slufbenici iz redova domae&"
stanovnitva napustili svoja mjesta. Kad su po bunu iskoristili
i Turci i provalili sve do skadarskih zidina. pustoki i palei
kue iZl'an grada. Mlea ni su bili skloni da najblifem turskom
komandantu I)laaju 2.000 dukata godi nje. ako prista ne. da im
u tom kraju osigura mir. Stanovnihvo je pljakalo mletaka
494
skl adita soli , urd cvi su ljudi sna bdijcvali Tmk<::. pa je u

taboj situaciji mletaki senat raspral' ljao i o mogun ost i. da sc
k.rajevi iznova vrate urd u II. Straeimiro, iu. jer njihovo
drianje za ht ijeva goleme izdatke, a ne donosi nikakve ko risti .
urad II . sc ispriavao mle t a k om senatu i obcavao naknadu
trokova, a ustl'ari je i dalje zauzimao neprija teljsko drlanje.
Poloaj Mleana u' llOpra" io tr:k poslije bitke kod Angore (1 '402).
kad su u T urskoj nastali neredi i kad su i pojedi ni 1\ll"$ki vazali
medu alba nskom 1,lastelom priznali nji h ol'll vlast. I urad l l.
se mora o prl':d smrt (1403) potpu no priklooiti Mleanimu.
urev sin BaUa Ill . (1403-21 ) poveo je od samog poetka
estoku borbu. da obnovi posje<l~ svoje porodice. Nije birao
$Tedstva. da dode do novca potrebnog za rat. Krijumario je
mletakim fitom i dubrovakom solju. udario nove car ine. U
svoju je vojsku dovl a io bo najam nike i Arbanase i T llr ke.
Medu komandnim osobljem nalazio se i njegOI daleki rodak
Stjepan Maramonte. koji je bio tipia n talijansk i kondotije r.
Balb je te ko i u najveoj nevolji pristajao na mir; ponesen
plamenom rata. bio je bezobziran i okrutan prcma protivnicima
i i1.d'ljnicima: odsijecao im je ruke , noge, nosovc. upao jezike.
U toj je borbi. i za vrijeme. dok je on bio mal oljetan i poslije.
aktivno sudjelova la i njegova majka Jelena. koja je izj;lv i!a u
M lecima. kako je ona glavni pokreta svih tih borbi. V id ei u
Mleanima glavnoga j tlcposn:doog neprijatelja, ona je priznala
vaza lnu 7.avisnos t Zete od suitalHI Sulejmana i obvczala sc na
tri but, la i je je pla anje uzimala od svakoga seoskog ognj ilita
po jedan dukat, ho je vjerojatno inio ve i Durad Stracimirovi i io su u borbama ncto poslije mo rali da uine; Mleani
na svojim I)osjedima.
teleci ostvariti stari plan B a.Bia . Bala III. je najprije
provalio na teritori j Kolo ra, koji je pod. bosallskom vlau gubio
s"oju privrednu ,dnost. Zatim je. uz potporu Turaka. estokom
naval om opet osvojio od M lea n a okolinu Skadra i Drivast.
gdje se $lanovni!ill'o bilo ponovo pobunilo prot;" mletake vlasti
(1405). i prodro sve do Ljda. Mleani su uzalud r aspi~ivali vi soku ucjenu na BaBinu i Jdeni nu glavu i nudili Sandaiju savez,
ali se zato njihova flota ~ t o izdajom. to prijevarom doepala
Ulcinja.. Bara i Budve. a zatim uspostavila mletaku "last u
495
..J
' "~L
TIrivaslu i okolini Skadra. "Iko potisnut u brda. Bala je odbijao

sve pokuaje. d a se sklopi mir. osobito jer su Mle a ni staIn,)
pokazi vali ielju. da prol i re svoje 1)05jede u utio N as tavl j aQ
je borbu, okuplja o mletake odmetnike, stal 110 pn jetio mle t akim
posjedima i ak ih iznenaivao pojal'o m S\ojih brodova na Skadarskom jezeru. U tim ~u borbama Mleani predobili ~a sebe
Bali na 1lastelina Koj u Zabrija i br au urda i A1cksu Crnojevi<:. ali je Baga poti snu o urda Crnojel';ca s n jegovi h 1'0sjedil. tak o da su Mleani Illorali da ga skl one u rata ki zamak.
Ka d su kupili prava na Dalmaci j u od Lad islava Nap uljskoga
( 1409). Ml eani su postigli veli k uspjeh na i stonoj obaJi J adransko g mora. Ali borba. da steknu vlasI u d;.lmatinskim grado.... ima. postala im je sada "Iavnom brigom, pa su ih sve ei
BaJli ini napadaji primora! i. da sc od reknu pretjeranih pretenzija u Zetskom P rimo rju. Na posredovanje Sanda!j a H ranii:a.
za koga sc hija udala Jdena Bali . skl opili Sl! 1412 s BaUom mi r
s istim granicama i pod istim u"jetima.. koj i su bili ut"rdeni u
ugovoru S Durdem ll. S t ra c im i rovicm.
HaUa IJI. ni je smatra o. da su t im mirom sre cni njegovi
odnosi s Ml ea n; m " . 2c1io je potpuno isti sn uti Mleane i7. Zete
pa je pokui a,'ao da pojedi na albanska plemena otrgne od Mleana . da na s"akom korak u omete mletaku trgovi nu i (la okup i
oko sche ot pu~tene i odbjcgle mleta k e ,ojnikc. Od 141 8 poe li
su njegoI'; ljudi staln o uznemiri,'ati mletake posjede. T ime su
obnovl jeni oh 'ore ni sukobi. Zauzeti ratom s ugarski m kraljem
u Furl:lIlskoj, Mle a ni su eljeli to prije dovriti tc sukobe. Iako
je Senat raspisao visoku ucjenu od 8.000 dukata na BaBinu
glavu. on je ipak i dalje postizavao uspjehe u okolini Skadra i.
ka d je Koto r 14 20 p.riznao mletaku "last. on je udario svim
snagama na novi mletaki posjed. Ali tu je Balina vojska pre _
t rpjela velike gu bit ke i poela se razilaziti. Teko bolestan.
BaUa III. je Oliba k dcsp-o tlJ Stdan\!. v jerojatn o s novim politi kim kombinaci jama. ali je ve 11 2 1 umr o II Srbiji. ostaviv!i
svoje zetske posjede u nasl ijede despotu. Mle ani su ga dug"
pamtili ka o ~neprijatelja gospodi na duida i opine mletake c.
Za vrijcme posljednjih dvaju Ba lia, koji su se og oren o
borili za ostatke svo jih pos jeda. srdane veze Zcte sa Srbijom
bile su posljedica i rodbinskib od nosa . Ali jo! nije bila nestala
Nerul.
Ol't~kl\"an j~
Kri s ta.
ttc ~ k' I ~
11:0(1. t1 61
I
I
496
l ei nov"" bo rb a pjehdljc. SCe n; iz U S. psatma. treska
iz
I:od. t34';
1.1
T,
,
ni misao o politikoj pO\'ezanosti Srbije i Zete. Za ugarskih sukob a s Ml eanima. dubrovarki su poslanici (14 12) upozoravali
i!,"TIlunda . da je duan mislili na Zetu isto ka o i na Dalmaciju.
jer JI! Zeta dio Srbije. iji je vladar ugarski vazal. Balinom
smru trebalo je sjedinjenje Zete sa Srbijom posta ti st\ arnou.
Ali su Mle ani odmah, uz prija nje posjede. zauzeli Bar i illeinj
i razvili ivu akciju. da oko sebe okupe albanska pkmena.
albanske i l~tske feudalce. na prvom mjestu CrrlOjcvie (koji s<:
II to vri jeme ponajvi!e nazivaju ura evii ) mletake saveznike u ratu s Bagom III.
,
I
Lesn">'o, guba vci
scena" krmi, lt iluSlr~c1j3 /:"da

treska Iz pn'e polovi"e XI\', sl .
i
Arband~lo" l~
S. Zeta ud espotovin;. - Despo t Stefan ni je postigao diplomatskim putem, da mu Mleani priznadu Baline posjede. pa je
provalio s vojskom u Zetu, zauzeo Drivas! i Bar i opsjeo Skadar
i Ulcinj. Kad su se idue godine (1422) razbili u Mlecima pregovori, koje je vodio njegov poslani k Vitk o, despot je obnovio
vojne akcije. ali je njegova vojska potkraj godine bila potuena
pod Skadrom. Mleani. svakakn. nisu ni tim uspjehom rastavili
veinu srpske i albanske vlastele od despo ta . Jedino su uspjeli da
privuku na svoj" stranu ne ka albanska plemena i primorsku
plemiku opinu Patrovia (1423), obeavi joj neke povlastice.
Kad je despoto\' sestri ura Brankovi poveo veu vojsku
od kojih 8.000 ljudi na Zetu i usredotoio akciju po klan cima
oko Bojane u namjeri, da presijee veze Skadra s morem. a Mleani se bc" uspjeha obraali Tureima, sklopljen je 1423 mir. po
kome Su Mleani zadrali skadarski kraj S g,adorn, Ukinj. Pa! tro\'ie i K olor s Grbljem . Tako su Mleani tim ugovorom ne
samo uvrstili vlast na svojim prijanjim posjedima, nego ih
i znatno proirili . Nerijeena pogr~nina pit~nja do\'ela su medusobnim popu tanjem ,to novih ugovora u Vuitrnu i DriI' asln 1426.
Sjedite dcspotove Z"'te postao je Bar. II k ome je ivio despoto\, namjesnik Altoman. Despo! nije mogao u Z"'ti uvesti
vrstu centralnil vlast. koju Je bi o uveo II Srbiji. Vlasteoska
bratstva p(! brdima Zete. na prvom mjestu Crnojcl' ii. odmah
su zauzela neprijateljsko dranje prema novoj vlasti. Kad su
se Mleani alili Altomatlu. kako su Crnoje\' i i s Njeguima na-
49i
r.
I
I,
[
" alil i na koto rski teritoriJ, on im jc moga(l sam o odgovoriti. da

nad spomenutim D u raevii m a nemili vlasti.
Novi Hpsk i despot urad Urank ov i naslijedio j e II Zeti.
osim ncsredenogstanja, i mnoga sporna pi tanja s Mleanima ,
osobito jer su oni, koristei sc njegovom zauzd oUu
J,
II
Srhi ji prvih
nekoliko godina njegove vlade, pres tali da mu isplatuju godijnji

tribuI 7.a posjed Skadra i iskoristili borbu protiv Crnojevia. da
uvrste I,'oje pozi(ijc. Despot t)urad je uspio da rijeii sva sporna
pitanja le k 1435, kad jc s Mleani m a sklopio u Smederevu pogra nini ugovor.
Po lo m ugovo ru M leani su vrat il i despotu Lu~ticu, koju su
zauzeli za vrijeme odmetni!tva Crnojev i a . a za driali pla ninski
kraj izmedu Kotora i Bud.-c. koji se II ugovoru spolll inje:: kao
.. katuni Cr II e G o r e. Nazi> Crna Gora. pod ko j im se u XIV.
st. mislilo na manji kraj na sjevernoj strani Skadarskug jnl'Ta.
upotreblj en je lada za planinski kraj izmedu KOlo ra i Budve.
hli laj naziv ~Crna Gora .. kunije e zamijeniti i potisnuti prijanji muh, Zete i protegnuti se na velik dio nje~itle ohIOIsti. T aj
jc ugovor skloplje n. kad je des pot Dura d mogao da m :di zcts ke
prilike i da u tom kraju uzme vlasi vre u $voj c rukc. Ali on
je morao raunati s mletalkom vlalu u Zel5kom " rimorju kao
s nepromje nljivom injenicom . Oni su sc prije vjdtinom i snala!cnjem prikradaJi Ze ti. a s;ula su vc propisi,' ali despotu. kako
e Budvu sna bdijevati solju. nav o dei. da mo re prillada mletakoj vladi i da osim njc nema na njemu nitk o vlasti.
Kari su 1439 Turci zauzeli despotovinu. Zeta je bila p~te
dena. Despot je iz Ugarske. pre ko Dalmacije, stigao u Bar. da
organizira borbu za osloboenje despotovine. ali je u Zet i nailiao
",. otpor Crnojevia. Mlea ni su odbili da mu odst upe Ulcinj.
jedino su mu obeali pos~ ovanje na Porti . U takvim prilikama
despot nije mogao nita ui niti , pa sc vratio u Dubrovnik. a
od3tl e u Ug3rsku. Tada je Sandaljev nasl jednik. vojvoda
Stjepan Vuk i. pol,ivajui sc na rodbinske veze s Bal iima.
zauzeo planinske krajeve Zete I poeo osva jati primonkf' gradove. Zn Mlea ne je to bila zgodna prili ka. da zauzmu itavo
Ze\sko Primorje pod izlikom. da brane despotove posjede. p odvrgli su pod svoju vlast Bar. Budvo i D rivast. pOIvrdujui im
pritom stare povlastice. K oris tei se nezadovoljShom trojice
.'"
b rae Crnojevia, etv r ti m
bratom Stefa nom. koji je pomogao

Stjepanu Vu k iu. po tisnuli su Vukia iz j ednog dijela Zete.
f)uraiiin i Gujin C rn ojev i i s ita vim bratstvom i " Iastelom priznali su mleta k u vlast i posta li m leta k i gradani. a Mlea ni su
zaposjeli kla nce i prola ze u planinskim krajevima, da osiguraju
svoje posjede u pri m orju. Na kraju su 14 44 predobili i Stefana
Cmojevia . koji se obvezao na lojalnost prema s kadarskom
knezu. kad su mu priznata prijalnja pra va. na prvom mjestu
da sudi svojim .. azalima _
Kad je despo t urad obnovio svoju vlast u Srbiji. Ml eani
nisu htjeli da mu vra te njegove ze tske posjede. Jedino IIlU je
vojvoda Stjepan Vuki, s kojim se izmirio, vratio posjede, koje
je drao u gornjoj Zeti. i tvrd a vu Med un. tako da se despotov
namjesnik A ltom a n smjestio u Podgorici. Mlean i su doduk
kasnije u.spjcli da rastave Vuk ia od despota. al i je o n ipak
144 8 poslao svoje trupe. da za uzmu primorske gradove. odbivi
njihovu ponudu. da e mu poveati god i nji tribu t na 1.500 du kata, ako im prepusti zetske gradove i dopusti svojim podanicima da s nji ma oodavaju trgovak e ve ze. Kad je A1toman
provalio u Zetsko P,-imorje. nal)UstiH su i C rnojel'ii M l eane.
pridruilili se despotovim trupama j prodrli do Ko tora.
Mleani su tada bili u vrlo tcku polo!aju. jer su im stizale
.. ijesli. d3 je itava A1ha nija u plamen u borb<:. da je Skadar
toliko postradao od poilara. te sc treba pobrinuti. da sc sta nO\' ni tvo sasvim ne raseli. da su selj aci u Zetskom P rim orju prijateljski doekali despotove trupe i da ni " gradovima. osim ndto
Barana. nitko nij e krenuo. da brani mletaku vlast.
{. G rbalj ska bu na. _ Tada je pro liv mletake vlasti ustala i
tava Grba!jska lupa, pJodni kraj izmedu Prevlake i Budve. za hva tivi f>Obunom i $(:Ia u L u;tici. Krtolama i dobrom dijdu
P 3uuvia.
Grbaljska je upa pripadala Koloran ima od Milulillo\'a \' re mena. Kotorska vlastela i puani imali su u Grbiju svoje dioni ce. koje Tli.~\l mogli otuivati prodajom ni zalaganjem. U i
tavoj periodi od DuaIlove smrti nis u Kotorani zhog ~estih ratova mogli neprekidno i mirno ddati u svojoj vlasti grbaljske
pw:jede. Kad su priznali m letaku v1351. Kotora ni su uveli svoju
".99
vla~t u Grbiju tek Vuitrnskim ugovorom 1426. a li i tad,j za
kratko vrijeme. jer su Grbljan; pruali esto k otpor feudalnim

gospodarima iz KOlora. Pa i kada je. na mletaku intervenciju,
postignut sporazum. po kome su sc Kotoran; obvezali. da ne e
mijenjati posjedovne odnose i da e smanjiti podavanja u na ravi. opet su 14 3~ Grbljan; iznosili svoje albe u Mlecima. kak o
su kotorska vlastela "pri svojila i podijelila zemlju. ' inograde
i polja. koja ve t isuu i vi~e godina pripadaju Grbljanima.
Kada albe nisu pomogle. Grbljani su sc pobunili proti I' kotorske
I'lastele. Tu je bunu m l etaki pro"izor nekako smirio potkraj
'4S.'I. prognavi trojicu I'oda s mletakog teritorija.
Kad su Mleani poslije prvog pada dcspotovi ne zauzeli zetske
gradove, izbi jal i su oitri su kobi izmedu seljaka i g raana. koji
nisu dopu!ta1i .seljacima ria sade vinograde. kako bi prOizvodnju
i prodaju vina zadrh1i ka o svoj monopol. U tim su kobima
Ml eani su poduJlira1i gradal}(' i dopuhali. da si jeku vinograd e.
koje su seljaci zasadili. Takvo su dopu!tenje dobila 1446 i kotorska vlastela. pa je i mletaki knez u Kotoru naredio. da se
gr baljski I'inogradi ponu sje i . Osim toga, seljaci su sudjeloI'ali u graenju solana i proizvodnji soli. al i su svoje dijel ove
50li morali prodavati Mlean ima po utvrdenoj cijeni kao drb"ni
monopol. Usto su i feudaln i posjednici pokua"ali poveati na _
turalna podavanja. Zato su grbaljski seljaci. krajnj e ne7.adovolj ni. iskoristili provalu rlespo tove vojske i sa seljacim a okolnih
sda ustali proti v kotorske vlas td e i mletake vlas t i.
Ta sc buna u mletak im do kum entima spominje ka o trea po
redu. otka ko je Kotor priznao mletaku "la51. Bila je sva kak o
najirih razmjera. I'\a zajednikom zboru zakldi su se Grbljan .
l_ u!tiani i Patroviti. da e ~radije umri jeti negoli se pokoriti .
Poslali su s"oje posl anik e k dt:~potu i uskladili svoje akcije
s vojni m operacijama Altomana i C rnojevia . Najprije su
opljakali mletaka skladata soli. a zatim su poeli sjei vinograde Kotorana i pa!iti njih ove ku e izvan gradski h zidina. Potpuno pritisnuti. Kotorani nisu mogli ni da izau na svoje po_
sjede, jer su i kotors ki seljaci. naseljeni na prija~ njim gradskim
posjedima, priili pobunjenicima, Oni su naJli potpore i medu
stanovnitvom Budve i drugih gradova pod mletakom "lau.
koje ih je pomagalo hra nom i davalo im utoiIte. Bark ama su
5O<J
odr:n;.l i veze s Dubrov nik om i ondje nabavlja li ulje, tkan ine.

eljelO i dru so.
Seoski su $C gla,ari ipak uputali u pregovore s kotorskom
I'lastelom i izjavljivali, da e sc pobuna stihti. ako sc pojave
mktakc galije. Kolora ni SII s tim porukama vet objanjavali
M kanima. kako e sve tete nadoknaditi nametima na gr-baljske
K ljnke. koji e sve moci da plate. jer su sc >out!ojili od koton;ke
krvi . Ali krstarenje ml eta k ih galija ni je primi ril o Grbalj. pa
su kotorsk e "lasti trail", ndohrenje. da dovedu tisuu Vlaha _
i drugih najamnika. kako bi u suradnji s galijama uguili pobun u. kan i da sam i opreme jednu malu galiju. da bi omeli sna bdijevanje Grbljana u Dubrovniku.
Bez obzira na to. to je despotov a vojska ratovala u Zeti
cio$ta mJitavo i bez naroitih retuita ta. po buna grbaljskih seljak a
nije se stiavala. ali su zato mletake vlasti u Kotoru sitnim obccanjima uspjele d .. od despota rastal'e Stefana Crnojevia. ti pinog feudalea. koji je u borbi izmedu mocnijih od $(:be pri_
stajao as U7. hercega Stjep;lI1a. as uz Mldane. pa Ialim Ul
de~pota. da bi najzad iznova prihl'atio mletaku sluhu. Pritom
je gledao. koja stra na manje sme ta ost"a r<:nju njegol'ih namjera.
a momentanu zbog politikih odnosa ";~e nud i i ust o ima vie
nad e. da. e llUbijediti. Da sc on opredijeli 7.a Mlei;ane ]451.
p,.idoniu je i njegul' 6ukob s bratom Durainorn i Goiinom.
P rim ajui ga II svoju slubu i potvr u jui mu ]1O\'lastice. ~1Jei;ani
su mu priznali kao batinu sve. ito je drao pod despo tom. i
_sv e katune i cijeli teri torjj. koji je lIzeo od svoje brae i koji
ubudu<; hmle uzeo_o Postavili su g.. za kapetana Gornje Zete
pod uvjetom, da u znak podlonosti Mleanima daje ~vakc: godine kotor$kom kn ezu dva jastrijeba. On Se obvezao. da cc
umiriti i pokoriti Grb:t1jsku fupu uz uvjet. da mIl Mleani poslije
toga ponu ispl a ivali 600 dukata godinje pla e.
I ba II to najkriti n ije vr ijeme saz"ali su _uporni odmetnici
i "jerolomni seljaci Grblja i okolnih sela non i zbor. s koga
MI uputili despotu poslanika s molbom. da krene ~ vojskom
proth, Stefana Crnojevia i da ga uni ti. Despotol'e su trupe. na
njihol' pozi 1', dole do granice Don je Zete, sjale poklone grbaI jskim seljacima i hrabrile ih, neka ustr aju u pob\mi. Ali je Stefan
Crnojev i krenuo proliv pobunjenih seljll.ka_ i I'e je prvih mJe-
50t
"
seci 1452 bilo na prijevaru pohvatano 80 voda i pob-da!'a pobune. Odmatda je bila teka. od njih su odmah 33 II Kotoru
objdena, il ostali ~U sa sinovima prognani iz Grblja i s kotorskog
teritorija s napomenom. da e i svaki od njih i od njihovih potomaka hiti objeen, ako se vrati. Crnojevii i kotorski odredi
opusto!ili su i popalili Grbal; i sasjckli grbaljske vinograde.
Bjegunci su sc $ garita dubrovakim i budvanskim brorlo\'ima
sklanjali II Apuliju. Preostalim seljacima odmah j~ poveano

osnovno podavanje po ognjitu na duka t.
Pohuna grbaJjskih seljak a protiv mletake vlasti. koja ih je
,,
,I
I
,, .
s pomou svoga kneza II Kot oru i kotorske d;:::ld:: tc;J;" I:.;n;.:_

lavala, imala jc: svoje druJtvc:no-e koDomsb kori jene. To je: bio
otpor protiv feudalne eksploa tacije poj aane razvitkom robne
pri"rede i tdi nim interesima njihovih gospodara. Grb!jani !u
U S\'ojoj borbi iskoristili pom o mletakih poli t ikih protivnika.
na prvom mjestu pomo srpskog despota. ali ih ta pomo nije
spasila.
Sam je despot moga o njiho,'u pobunu isko ristiti u .~voje svrhe.
ali je bio zauzet ghwnim brigama u Srbiji. a II Zeti sc s:uno
napre:tao da odrii svoju vlast. pa su njegovi napori os taja li bez
uspjeha. Njegov veli ki feudalac Stefan Crnojevi iskoristio je
sve te sukobe. da se potpu no oslobodi od centralne vlasti i u
tome je i uspio oslanjajui se na MIetIce.
5. Uvri(iv3oje Crn ojevi a. - Stefan Cmojevi. "rimljen
s djecom za mletak og graanina, priz nao je Mleanima posjed
zetskih primorskih gradova s njihovo m okolinom. i svoje O'.!nove
poeo da ostvaruje u Gornjoj Zeti. ije je privredno znaenje
stalno raslo zbog priliva stanovnitva iz okolnih zemalja. koje
sc sklanjalo u crnogors ka brda pred navalama Turaka.
Sjeverni krajevi Zete nisu neposredno interesirali Mleane.
pogotovu kad su bili pod vlau feudalca u njihovoj slui bi.
Stovie, oni su pomaganjem Stefana Crnojevia postigli i to. da
sc njihovo ratova nje s despotom pretvorilo u borbu izm"du despota i feudaka. koji sc od njega odmetnuo. a tada se b ori. da
svoju vlast proiri nad itavim teritorijem Gornje Zete. Kad je
Stefan Crnojevi u rujnu 1452 pobijedio kod tvrdave Meduna
despotovu vojsku. u kojoj je hil o i od reda iz Gornje Zete, i
502
zauzeo Podgoricu, Mlean i su mu poslali pozlaene tkanine oa

poklon. Despotova vojska pod komand om Tome Kantakuzcna
postigla je neke wpjehe ve idue' god ine. Zauzeto je bilo CrnojI:Vievo gnijezdo :2:abljak i opustoena njegova sela. Tr aei od
Mletaka vojnu i no\'anu POID(> . on je javljao, da je od M)O
selj akih kua despotova vojska popali la 560. Ali ofe nzive
Mehmeda II. Osvaja a. koje su sc od godine do !('udinC' pona\'ljale proti\' despotovine. zaustavile su des Ilotove akcij~ i naj zad odsjekle despotove posjede u Zeti od Srbije. Osvajanjem
Meduna 1457 Turci su zavladali i ostacima despoto\'ih posjeda
u Zeti. Tako je rat. koji je despot po<:eo protiv Mletaka, prestao
bez ikakva forma lnog sklapanja mira.
Dijelovi Zete zapadno od M orae . koji su bili pod Stefanom
Crnojcvitem. priznali su i formalno mleta ku vlast 145.5 na l.boru
zctskc vlastele u Vranjin; na Skadarskom i",-eru, II prisutnosti
\'oj"ode Stefana i mletakog providura. Okupljena vlastela
predsta\'ljala su 51 _zajednicu ili bratst vo. pod koj ima sc nalazilo jedno ili vie sela. U nazivima tih ~bratstava. \'idimo neka
od ka snijih crnogorskih plemena. bilo da su se sau\'ala do
XX. sl. (Matagui. Cuci. Bjelopavli6 i I. tl. ) il; su sC' s "remenom
izgubila (Lu ani. Malonii ). Vlastela su prihvatila mletaku
vlast pod uvjetom. da se zadre odnosi. koji su bil i II praksi u
doba BaJiia . Polobj zavisnih seljaka bio je pogoran. jer im j~
zabranjr;no da se parnie sa svu jim gospodarom. Na ~elu tih
vla.steoskih brat5tava~ nalazio sc mletaki vazal - vojvoda
Stefan C rnojevi . Njegova vlast nad Gornjom Zetom bila jC'
uvrena ; ugro1.iti su je mog li sa mo Turci.
Turci su drfali veinu mjesta u Albaniji. a u Medunu u
Zeli nala7.io sc od 1457 njihov 5ubaa. Herceg Stjepan odrb \"ao
je s Turcima prisne veze. Posjedi Crnojevia bili SII vt S ne koliko st rana pritisnuti. Ali sva farilta otpQra proti Turcima
ni su jo~ bila ugaena. Borbu Arijanita Komnena iz vremCTla
srpsku-ugarske ofenzive proti v Turske (1 44 3) nastavio je 1444
~in Ivana Kastriota Juraj Skcnderbq;, pobjegavi iz tunke
vojske. u koj oj je sluio. poto je kao dijete bio odvede n i od
gojen na Porti u islamu. U poctku j~. pomaiui despotu. ratovao i proliv Mletaka. ali su Mlean i 1448. u nijeme ozbiljnih
sukoba ~ despotom. uspjdi da s njim e sklope mir. On je ta da
,,
koordinirao svoj(C akcije s mlet a ki m a, ali je oddavao j veze
, Ugarskom i Napuljskom kralje,inom. Svojom herojskom
borbom protiv Tu raka za divio je zapadni svi jet. Iako je svojim
otpo rom uglavnom vezivao glav ne tur ske akcije, Tu rci Su ipak
provaljiv al i i na te rito ri j Crnojevi a. Njegove manastire ~ posjedima na Skadarskom jezeru oni su vd imal i u svojim rukama.
Stdan Cr nojevi je sa svojim ljudima m orao biti ~talno pod
orufjcrn. M le~a n i su mu $lali novanu pomo i naredili kotorskom
kne~u. da mu isplauje godg nju proviziju. lek kada su saznali,
da je herceg Stjepan. koji je kao ("rski vazal ve imao gr<lni.
nih su koba s Crnojcvi"m. istakao svoje pretenzije i na mletake posjede u Zeli . Stefan CrnojC"'i je odolio u toj borbi i
ak pomiljau na ofenzivu protiv Turaka ; g. 1463 uzal " d j e
tralio mleta ku pomo. da osvoji Medun _ .klju obje Zele .
. Njego~'u sc nasljedniku u vlasti, si nu Ivanu (1465-90). koji
Je zap:uncen kao .Ivan-beg. in ilo. d~ bi prekid oeve poli tike
naslanjanja na Mletke rnogao popraviti njego,' polofaj. On je
proval iv u mletake posjede. Seljail1'o izmedu Ko tora i Bara
pozdravilo je njegovu akc ijll pobunom prntiv mletake vlasIi.
Ml ean i Su lada raspisali veli ko ucjenu na njegovu "lavu. a on
je j 5l1m uvidio. da nema snage za rat proti, Mleana. pa je
prihvatio posredovanje hercega Stjepana. i sklopio mir s Mle_
anim a. Otada je ka o mleta ki vojvoda s planm od 1.200 dukata i prijestolnicom u 2abljaku upravlja o Crnom Corom .
Njihovu zbliien j u pridonijela je nesumnjivI> i opasnos t od
T urak a. Velika turska vojska pl1S toila je Albaniju. odvodila
rob lje i nastoj ~la da skdi otpor Skenderbegove Kroje i ~ Io prije
osvoji Dra . Iako su turski pok uaji ostajali tada bez uspjeha.
ipak je obrambena linija poputala.
Poslije Skenderbegove smrti Mlebnima je u dugom ratu.
koji Su poveli protiv Turaka. mogao biti od pomoci jedi no Ivan
Crnojevi, osobito jer su na njegove skadarske pronijare st izale
tuibc. da slabo ispu ujavaju svoje oba"eze. Z;! pomo . koju im
je pru!ao, dodijelili su IllU 14;3 i svoje plemstvo. Ali, za vrijeme
tih borbi Tur<:i su zauzeli dio n jegove zemlje. a I\"an je T urcima
morao da p la a 700 dukata danka. Zalo je traio od Mletaka
novanu pomoc. da sprijei Turke tl obna"ljanju poruJene Pod
gori ce i u njihovu planu. Ja ondje nasele 5.000 Turaka. Mleani
504
su mu obeaJi pomo. ako prije toga o tpone a kciju protiv Turaka. i prista j al i su. da obno,i svoju vlast u Zeti pod istim
uVJetima. pod kojima 5U ga i Turci priznavali. On je uskoro nesllm nj;v" otpoeo ak cije, jer su mu Mleani poslali na poklol1
tkauine i 3.000 du kata. a proviziju za skadarske posjede p<weeali na 2.000 dukata. Pri ob ran i Skadra han.bcg je inio Mleanima dragocjene usluge. uznemirujui Turke uocnim nal'a dajima preko jezera. Ali je turski pritisak bio isuvie jak. U
opsadi Skadra $udjdovao je i sam sulta n Mehmed II . Najzad je
mletaka linija popus t ila.
Rumelijski je beglerbeg osvojio
ZabI jak. a anadolski - Drivasl. Naputeni L jci bio je II plamenu. Budui da je dugotrajnu ratovanje nanosilo velike tete
mletakoj trgovini. o ni su rado prihvatiti turske uvjete za sklap~nje mira. Po tom miru (1479) Mle ani su Turcima osim ostalih
posjeda odstupili iS kada L I"an Crnojevi nije uope bio ob .. haeen mirom . On j e napusti o Zetu i sk lonio se II Italiju. jer nije
mogao odoljeti turskom pritisku. Tada s u Turci pok orili Z etu i
podvrgli je s kadarskom sa ndhk -begu Si nanu.
li. Os ta ci srednjovjekovn e n pske drave
obuo vlj enoj Zeti.

Kad su u Turskoj poslije smrti Mehmed;! ll. ( 1481 ) nulak
borhe izmedu njegovih sino"a Baja1.ida i Dema. han Crnojevi
se vratio u Zelu i us pio da njom e Zilvlada. Mlea n i TllU nisu
pomogli, da ne bi pokvarili mirne odnose ~ Porto m . Dubro"ani su mu II srpnju 1481 izglasali ma lu pomo od ~O dukat .. za
trok ove oko pri j evoza porodice.
Jo II poetku 1 4 8~ Ivan je ratovao I'rot;\ Turaka. a zalim
je. pritisnut silom. morao p rizn ali njiho"u \'rhovnu ,l ast. za dravi skuen; prostor kasnije ufe C rne Gore ~ prijestolnicom
na Ceti ,..ju. Sina Stan i;u poslao je na Po rtu. gdje je primio islam
i dobio imc Skender.
l stara se Zctska metropoli ; .. I)ovukla u c rno gorska brda.
kamo sc u XV. st. bjdei zaklanjalo stano'ni tv'l il. kraje\"a
zahvaten ih IUC$kim provalam a i pu.sto~enjem . Ve 14 83 Dub ro,ani su dopustili Iva nu da izveze odrede nu k<!liinu eri.itpa. vjerojatno za gra dcnj e manastira na Cetinju. kome je , C II poctku 14S5 poklonio za izdrb"anje po~jede s kmetovim;! i odredio ga za sjed ite Zetske metropolije.
II
.'
Pograni ne jc sporove
Grbiju i Pdtroviima
rij diJa mj cio"; !a komisija. koja jc povukla g rani.::<!. Za po.
sj;dc. koji h sc Ivan udre kao. Mleani su mu obeali godinji
tnbut od 600 dukata . Uza sve to nji ho vi medusobn i odnosi nisu
$
Ml ea n i ma
II
bili dobri. Sukobi su iz bijali oko Iva novih solana. prekidan.: su

trgo,-ake vczc. a bilo je i kn'avih okraja
II
pog rani ni ni obla_
stima. Mleani nisu protiv njega Oh'oreno istupali. nego su podnosili tube sultanu prOliv njegoll a . podanika i sand!aka~ . S
Porte je tad a Ivanu bilo naredeno. da mora nado kna diti M lda_
"nima sve hete. Njegovi su se odnosi S Ml eanima poprln.jJi tek
potkraj nje gova ivota. kada je sa sultanovim dopu.tenjem
Iraio sinu urdu za ienu J"'li savet u i~ ml etak e patricijske po_
rodice Erino. Tek je tad a obeao. da tc nad o knadit i tele i odrb,'ali dobre lusjedske od nose. Kad je J eli save!a stigla u Crnu
Goru, njje zatekla Ivan-bega u ivotu.
Tada je vlast u Crnoj Gori uzeo Ivanov sio urad zajedno
I bratom Stefanom. Turci su takvo Slanje prih"atili. zah,'alju_
ju i donekl e i mletakom ~au~imanju na Porti.
Tako je Zeta pod Crnojcvitima. iako zavisna od TllTaka. joi
uvala ostatke slobode. stare driave i staroga fe udalnog drutva
izgradenog u srpskoj driavi _ Zctsko Primorje. gdje l U nekada
bili glavni posj edi Bamt a. bilo je u mkama Mleana. koje $U
S juga pritisli Turci. Kako su Turci i U Gornjoj Zeti drali
oblasti do Zete i Mora e. centar driave Crnojevia bio je na
Ceti nju. usred crnogorskih planina. Ti kraje,i. gdje su prije
ivjeli stoari po "'ojim k:ltunima. o1.ivjc1i su u XV. $I. kao pribjdiha iz srpskih. herce govakih i junih 7.et!kih krajeva.
Zemlja j e bila ponajvie u posj t(]u samih Crnojevita. a zati m
LI posjedu pojtdinih vlaucoskih ku ca. koje !II krv nim vez:l1na bile
udruene u bra u t va. i crkvenih zadubina C rn ojevia . Vlastela
su ze mlj u dral a ne samo kao batine. vet i bo proni je. koje je
vladar (01 gospodskoga podanka., ) dodijelio za vjerml slubu.
io "-akako pokazuje, da Su podijeljene u neda" noj pro losti.
Za nevjeru iH ubijst vo pronija j e oduzimana ipodjeljivana'
drugoj vlasteli ili zadda\"ana u po~jedu samog Crnojevi a. U
svakom sluaju granice posjeda pojedinih ,Iasleoskih kua odrcd ivale $U uvijek ton o komis ije. koje su. uz v\adareva pristava.
kao i II Duianovoj paroli. ini l a d"ad eset i e h'or ica_ sve "vlasuli
506
pogla viti, .. vlasteli okolnijeh ka tunah ... Uz njih bi se nabo i

. ma jst or. koj i g ranice sijee , ber. obzira da li one treba da
zahvale odreden dio polja. luga, vinograda, sjenokoc. go rt.
vode ili planine.
Pos ljednjih den ija vlasti Crnojcv it a u Crnoj Gori na ba!tinama i proni j ama. koje su vlas ieli podjdji,-a nc i s pra vo m
nasljeivanja. hil o je i kme tova. kojih s u podanikt batine na zh'ane . kmettinama ... Njihove 5U o ba veze prema feudalnom
rospodaru bile t ono utvrdene. ali su. prema prirodi terena. na
kome su ivj eli. bile razlii te, Ivan-begovi seljaci iz sela Vre ljana i Ugnj a na m orali su po og njitu da mu donose 80 bremena
drva. Manastirski kmetovi bili su oslobo eni .. danka gospodskoga: oni nisu m ogli da budu poz,-a ni _na rabotu iju.,. Bilo
je i sdjaka. koji 5U uzimali roemlju pod zakup. Sam Ivan Crnoje,i {\avao jc seljacima zemlju pod lakup za jednu !retinu
ljetine. a kad j e svoju batinu Lovc n ustupio cetinjskom milna sti ru. smanjio je zakupninu na ttintinu ljetine.
T emel j moi Crnojevica inile su zem lje. koje su bile u
njihov\1 neposrednom posjedu. vinogradi, koje su sam i zasadili.
prihodi od vodenica , carine na sol i ribu. Pronijari ~u im plataii
samo dukat za posjt d zemlji.:i ta. Oni su t im prihodim::: podmi rivali ralrn: potrebe. gradili tvrdavc. pod izali c rkve i_ najzad .
odvajali i za kulturni rad . urad Crn ojev i. ; inae prija telj
knjige, osnovao je 1493 na Ce ti nju prVI' tiskaru u junosla,,~n
skim zemljama. za koju znamo dil je radil a o tprilike et i fi godi ne. tiskajui crkvene knjige.
U takvoj sredini mnogobroj ne sitne vlastele trvenja su Dila
esta , naroi t o oko zemlje. Sukobijavf\le su se i porodice iz jed.
noga bratstva_ Posredovanje Crnojevia esto nije imalo uspjeha.
U tah-im prilikama bilo je Crnojevi:ima ,eko d;: IC. inae
slabo povezane. elemente pokre nIl u borbu proti v mn ogo nadmonijeg neprijatelja, pogotov \l kad ta borba nij e nis ia obea,ala.
Sa snagama. $ kojima je raspolagao. Durad je morao prema

Turcima pomirljivo istu pa ti. Ali je on sam takv o sta nj e sma trao privremenim. dok ne bllde mogute da i Crnu Goru ukiju i
u neku akciju !i rih razmjer .. protiv Turaka. Kad je irancuski
kralj Karl o VII I. zauzeo junu It aliju i poleo se bayi ti pla no m
507
,
o dizanju ustanka protiv Turaka u Albaniji, laj JI: plan rado
prihvatio i ura s namjerom, da 5C ustanku u Albaniji pri_
k ljui i Crna Gora.
Nasta o je medut im rascjep j tl samoj porod ici ernoje,,;':a.
Stefan Crnojevic, iz zavisti prema bratu, koji je imau Ilast,

optuio je ura na Port i i donio mu poruku, d a ode u Carigrad ili da za tri dana napusti Crnu Goru. Tada sc Durad, po-
rodi com skl onio u Mletke.

Vlast je u Crnoj Gori uzeo Durdev bral Stefan. ali je vJadao
nominaln o, jer su pravi gospodari bili Turci. Uskoro je pao u
nemilost i bio zatvoren u Skadru. Tako je nestalu i posljedn jeg
ostatka slobod nog ivota u brdima Crne Gore. Ona je hila pripojena Skadarskom sandakatu (l499). U ist o Su ni jeme Turci
uzdi i Grbal;, iji su seljaci. zhug stalnih sukoba ~a svoj im gospodarima it Ko tora. rado prihvatili tursku ,last. oe kujui. da
im ona pr iz na potpunu dasniJlvo nad tem i j om.
Po~lije lutanja po !taHji i ~ukoba s Mletanima I)urad je
1500 kren uo. bez prista nka mletake ,lade. u Cruu Goru. Kak o
sc sam nije nikako nadao u~pje h u, stupio je u vezu sa skadarskim sandak-begom. a taj ga je poslao u Carigrad. Sultan je
pristajao da ga vrati u Crnu Goru. ali U~ uvjet. koji on nije
mogao ispunili: da tamo prebaci i porodicu iz Mletaka. Zelja.
kuja ga je vukla u rodni kraj. ostala je lleo~t\'arena . Umro je
u Anadoliji na imanju. kuje mu je sultan poklonio.
Crnom Gorom je upravljao od Crnoj e"i a joi njeg~' sin
Skender kao sandiak-b.og sa sjeditem u 2abljaku. odriavajui
stare tradic ije i obnav l jajui i~te sukobe s M leanima , koje su
imali i njefj"ovi pre thodnici.
1-". Kultura
II
xn.-xv. 5tolj cu
K ad sc uvrstila ddavna neta,isnost u doba Stefana Nemanje i Hpska crkva dobila samostalnost. stvoreni su i uvjeti za jai razvoj ~amostalne i originaloe
~rp~ke sredojO\'jekovne knjievnosti, umjetnosti i kulture.
U srednjovjeko" noj srpskoj knjifevnosti razvit e sc neke
k.njiev ne vn te. koj ih nt e biti II ostalim jufnoslavmskim srednjovjekovnim literaturama i koje t biti izraz .spceifimog ra.z:
voja srpske feudaloe drbve. a li ce ouale knjievne v r~t e biII
ipak ponajvie o nc iste. koje pos toje i kod ostalih Junih Sl~
vena. To e biti upravo isti tekstovi. koji e, kao u irilometodl
jevskoj epohi. Iak o prelaziti iroke prostore bez obzira na drbvlle.
vjerske i jezine granice. Bilo je to i sasvim prirodno. kad sc
ima na umu najprije, da su ,l uni Slaveni u ono vrijeme .f:ivje1i
u manje vie istim drutvenim prilikama, a zatim. da II doba
feuda!itma ni politike ni jetioe granice ni su bile ni pribli no
tak o ustaljene i tak o oltr.. posta,ljene kao II novije doba.
Kao i u ostalim juinoslavenski m feudalnim zemljama. Iako
su i u srednjovjekovnoj srpskoj ddav; manas tiri bili glavni k~ji
l.evn; centri. a glavni pisci - k,IIuderi. Pritom treba istaI u
prvom redu veliku ulogu, koju je uratvoju sredn j ovjeko\ne
srpske knj iievn os li ig rao manasti r H ilandar. Otkako ga je 11 99
Nem a nja sag radi o. a njegov sin Sa\"a napisao II njemu svoja pn'a
knjiicvna djela , pa sve do propasti srednjovjekovne srpske dr!ave. Hilanda r je bio glavno sredite knjile\'nog rada. Dobro organi7.iran i bogato obdarh-a n od ~vih srpskih vladara i "clmoh.
on jc za sve vrijeme bio neka v rsta visoke duhov ne kole. iz koje
su izali najuolji srpski srednjo\'jekovni pisci. O sim Hilandara .
\'alna sredijia knjievnosti i k ul turne djelatnosti bi.iahu manastiri S tude nica. Zia. Milc.eva. Graanica. Deaoi . .Manasi ja i dr.
I. Srpska knjie vnost. -
--
Njegovana tako u manasti rima. koji su uivali punu ~ahitu

vladara i visokog plemstva, p isana od kalu dera, koji su I>orijeklom bili najee il vladaju~ feudalne klase. srednjovjekovna
srps ka kn j ievnost morala je postati \Ijeran izraz srpskoga
feudalnog drutva i duili u prvom redu njegovim klasnim in\(: _
u~ sima. Kako su 115to manastiri bili jedino mjesto. gdje je o
vjek mogao stei osnovnu pis menost, a k alueri jedini uitelji
i nastavnici, sasvim je pri rodno, da ru i i t alaku publiku II to
doba sainjavali uglavnom predstavnici crkve i vladajue feu_
dalne kl as!::. Z bog tc svoje klasne pove zanosti srpska jc srednjo_
vjekov na knjifevnost bila iun naro i to onih osnovnih nazora
dru tvenih, politiki h i moralnih. koji su odgovaral i potrc:bama
feud al nog drutva i drlavc.
Kako su i srednjovjekovna srpska crkva i feudalna srpska
driava, poev od svog osnutka pa sve do propasti, bile u s talnoj
i bliskoj vt1.i sa susjednom monom bizan tskom crk vom i car_
stvom. sas"im je naravno, da sc i srednj ovjekovna srpska knji_
ev nost u cijelom svome razvitku mnogo nas lanjala na bizantsku
k n j ievnost, koja je do X III. st. bila jedna od najja ih u Evropi.
Ali samim tim, to je srednjovjekovna srpska knjievnost na_
stala i razvijala sc paralelno s feudalnim srpskim drut vom i
feudalnom dravom. ona je morala izr"bvati, osim opih crta.
koj e ide od kraja XII. pa sve do sredine XIV. st.. kada je praone s pecifinos t i. kojima sc srpsko feudalno drutvo razlikovalo
od svih ostalih junoslavenskih i drugih kuda inih drav a .
Svoj puni razvoj dost igla je srpska srcdnjovjeko,'na knjievnost za vrijeme vlada,"ine dinastije Nemanjit a , I. j. u doba.
koje ide od kraja XII. pa sve do sredine X IV. st. kadn jc pro
patu D uanova carstva dovrena perioda neprekidnog uspona
srps ke feudal ne drbve. Ali postoji po te koa, koja uvelike
smeta kronolokom povezivanju pojedi nih knjievnih vrSla i djela
s odgovarajuim his torijskim I'remenom i sredinom . o kojima su
nas taj ala. Ta poteikob nastaje otuda. ~ t o '"cina Imjievnih
djela stare srpske literature Ilij~ sauva n;, II originalnim ili
bar starijim sO"TC menim rukopisimlj. nego ponajvie u kasnijim
prijepisima. O si m toga. nai srednjovjekov ni kaluderi esto nisu
smatrali potrebnim da zahiljde ni gaJi nu ni mjesto. o kome jc
nas talo neko originalno ili prtvedello djelo. i ak ~u izostavljaE
510
ime pi~ca ili prevodi ()ca: ta ko kori pojed inih djd a i pisaca j08
nije Ivno utvrdeno. kojem stoljeu pri padaju. To osobitu "~ rio
jedi .>;a prijevodnu knjiie,"nost. koj u je najtde podijeliti na
vremenske periode. Z hog tih potekoa. a radi lakeg pregierla.
maramu knjiemosl tc najplodnije periode podijeliti u dvije
grupe: p r i j e v o rl n u knj ievnost i o r i g i n a I n u knj ic,"'
!lOSt.
Prije\'(xlna je knjievnost bila vrlo bogata. Prijevodi su
ponajviic iz bizantske knjievIlosti. iako ima djela. kuja sn dvla
iz 1.:lpadnocvropske knjievnosti. Od onih knjievnih vrsta, koje
su najprije Ilfcvode ne. treba u prvom redu spome n uti h a ~ i o
g raf i j e. kojih jc sv rha bila, da , opisuj ui ivote i$laknutih sve
taca. njegoju ne samo njih ov kult. ncgo j da daju ideali7.iranc
lipizirnne obrasce, po kojima su ud ela vali svoj ivol i rad pri
padnici monakoga i pus l injakog reda. Taho jt; djelo. na pr i.
mjer. bio 2:ivol Georgija I\apadok ijs kog. II ko me jt; idealizira.,
tip feudalno ga kranskog viteza. koji kao vojnik postaj e horac
i mue nik za pravu vjeru. Takva jc i hagiografija o Pavlu Ce
zar(:jskom. U kojoj jc moti v" r odoskvrnuu iz mitoloke prie
o kralju Edipu obr<,den l"no onako. kako je on morao biti
u" jctovan druilvenim odnosima u doba feudalizma. IsIO je tako
bio jlvpu!aran 2ivot Aleksija. bojeg ovjeka. koji jc - ka o to
je pozna to - opisivan vrlo m nogo lj svima svjetskim knjil:e,"
nostim a toga doba. S"a ta i s lina hagiogra fska djela hil a su
neb vrsta odgojne literature. koja jc vrta mnogo utje cal a na
formiranje temeljnih nazora i sh\'aanj~. srps koga feudalnog
dro~ t'" a. i bez njiho,"a poz nava nja tci ko bismo mogii razu mj eti
psiJ.ologiju i opu almosferu. u kojoj su !ivjcli i radili !judi II
Srednjem Iijeku.
Od ostale prijevodne literature isto su lako popularni. Ilk o
ne a k i poznatiji od hagiografija bili a p o k rif i, koji "uk"
porije klo jo.! iz stare idovske knjievnosti. Oni St obino uijele
na s t il r o z a " j e t n e (knji ga o Adamu, knjiga Enoho..::.. i sL)
i rl u voz a l' j e t n e (Jevanddje Mladenstva. razli ita Olkro
ven ja. vizije i apokalipse). Apokrifi su poznati ka o " rl o popu
larn; $pisi u s vima svjetskiul lileraturama Srednjeg vijcb i pred.
slavljaju jednu od najbraktcristi n iji h Hednjovjeko\"nih b,ji.
tevuih vrsta. Pisani lakim i iv im pripovjeda k im SIHon:. oor~
J
Sl l
,
1'/\ 111. /\ t.J"
-deni u o bliku tanimljivih pria. bajki i legendi. oni sc esto od.

likuju i uspjelim epskim sli kama. ta ko da su sa dosta razlo~a
naz"an; religiozni CI)()S u prozi .
Vrlo ,'aan dio srednjovjeko\ne srpske prevodilake lilcra_
"Iure
ine
romani
pripo, i je l kc. Odromana o!o bi loje
vrlo popularan bio roman (> Aleksandru Velik om. koji je u srpskoj
srednjovjekovnoj knj i!ev nos ti bi" tako mnogo prevode" i prcpi_
si"an. da je pre ko nje dospio i u rusku lito-alUn! pa ~ i LI dana.
'~n j im rus kim udbenicima spominje kao .srpska Aleksandrida .
Tako je: is lo bio vrlo poznat Toman 1,1 T roji, u kom e su an tikn i he.
roji iz H omerova ep.. ob r~d cnj pn:ma s rednjoyjeko\'nim femlal_
nim uzorima. Zanimljivo je samo. da su la dva romana , kao j svj
,ostali. koji su k nama dolal;ili $a Zapada ili iz Bizant a (roman
o Va rl aamu i o J oasafu. BOI'o oo. Antom:. Tristan i Izolda. i dr .)
bili kod nas I)revo deni redovito u prozi, a ne u stihu. kak o su to
radili bizantski i ~aradnoevropski knjievnici. T o se dogaalo
stoga. to je u srednjo"jekovnoj srpskoj knjievno~ti poezija
j inae vrlo sla bo zastup an a i svodi sc sam() na rcli gio1.ne himne
be? rime i razvijenih met ri k ih obli ka.
Uporedo s ravnomjernim i stal nim usponom. koji je npska
feudalna drhl'a imal a pod dinastijom Nemanjia. jalila se vrlo
rano i potreba. da sc u srednjo\'jekovnoj ~rpskoj knji ev nosti
osim prijevodne li terature p o nu njegov at i i man je vie o r i II inalni knjiiev n i rodovi. koj i Su imali du jo mnogo
blile i odredenije izraze sve specifin osti razvoja feudalnoga srpskog drultva. Od tih origin alnih radova. koji su ne samo najranije
poeli. nego se i dugo i pravilno razvijali. dolaze na Iln'O mjesto
stare srpske b i o II raf i j e ili stari srpski ivotopisi. One su nastale uto. ho je mladoj ncmanjikoj dravi bilo potrebno, da 'Iu
jae uvrsti autoritet sumostal ne srpske drave i crhe. Ka o knji iev na vrsla Slare su srpske biografije proizale iz hagiografija.
Opisujui fivote vladara i arhiepiskopa srpskih. koji su obi~no
usko ro poslije smrli bil i proglaii,.ani za svece. one su. osobilo
u prvoj fu i svoga ruvoja. imale dobrim dijelom hagiografski
karak te r. Kao i hagiografije. one 5U ob ino poinjale obaveznim
teo loSkim uvodom, da zalim. uz mnogo citata i paralela iz Bi'blije i os talih religioznih spisa. izloe cijeli iiYot i rad pojedinih
vladara i jlogla"ar3 c rk ve. tako da St sI'i nj ihovi ospjesi prikaiu
.512
Le sn ovo. kOlo. Husc ncij '
I~S.
pul ma. freska h J od. 134.
'fARL" LlI'
I,
!
I
Kral(l VO. r pd arskl cenlar U Sred nj em vIjeku. kula
kao posljedica njihovI: pravovjernosti i svetosti, a eventualni neuspjesi kao rezultat grijehova njihovih suvremenik a i suradnika.
Na kraju bi . kao j u h agiografijama, dolazila uvijek retorska
pohvala. a i ~udesa poslije smrti, ako je dotini v lad ar ili crk ven i
poglavar bio ve proglaen Z<l sveca. U tom daljem ra7voju . medutim. sa sv e vd:im j aanjem drave i sve jaim uvr iv anjem
autoriteta poglavara rirav e i crk ve. u biografijama e pos tepeno prevladivati svc viiic historijski nain prikazivanja. One e
dodue do k raja 7add.ati usnovni pan<:g irini ton. ali c ipak
hagi ografs ki nai n izlaganja sve v ie ustupa ti historiji. da ",.j.
lad na kraju svoga razvoja postanu gotovo pravi historijsk obiografski spisi.
Stare su srpsk e biografije u doba drave Nemanjia bile ne ka
vrsta dvorske lite rature i namijenj<:lIc malnm hroju italaca.
Zbog toga su i pisci biogn.fija bi li ili lanovi vladarskih porodica ili predstavnici vie crkve n e hijerarhije i taj su posao radili
ponajvie po nalogu vladara ili I'o glal'a ra cr k ve. Kad se. dakle.
ima pred oi m a taj k" rakter ~tarih srpskih biografija i njihova
velika povezanost s potrebama d dave i n k ve. onda Je sasvIm
naravno. to sc o ne Jilvljaju ba tl momentu, karl ~U i\ ~manjiCi
osnivali samostalnu ddavu. Nije zbog toga nikakav sluaj_ d::
je prvi srpski origi n alni pisac, najmladi sin Nemanjin Sava
(Rastko ) Nemanji . bio tl isto I r ijeme i osniv a i organizator nezavisne srednjovjek ovne s rp_<; ke crk vc , Piui svoje glavno djelo
Zivot sv. Simeona (N(';mallje). koje pn:dstav!ja najsta riju sTpsku
biogr afiju. i postavljajui tcilc svoga izlag a nja na Nemanj;"
monaki ivot. Sava je elio da II prvom redu " vrsti Nemanjin
k ult kao sveca. a ~"m i m tim da os niv anje dinastije Nemanjia prikate kao djdo providnosti i da joj na taj nain za dugu periodu
vremena osigura zakonitost naslijeda, Ali i bez obzira na znaenjc,
koje lo Savino djelo ima ka o odraz Savinih dravnikih i organizatorskib sposohnosti. Z ivot Si me onov je i s k njievnog ~lcdita
j ed no od nujb ol jih djcla srpske srednjovjekolne knjiievnosti,
l ako je po obliku mal o i skromno. onn "C od likuj e vrlo dobrom
kompozicij om. lakim i ivim izlaganjem. dramatski jakim opi
sima i iskreno proivljenim osjeajima. l kao historijski izvor
djdo sv. Save ima svojo vrijednost. jer. uz ostalo. daje i kron oloke podat ke o Nemanjinu ivotu i radu. Lijepu dopunu Savi
513
Ii
kao prvom piscu starih srpskih biografija ini njegov brat Slcfan Prvovj~nani, koji je ne samo vrlo opirno opisao .2i"ot sv.
Simeona (Nemanje,), ve i dobar dio svoje vladavine. N~ t<lj je
nain Stefan dao obra~ac za pisanje biugrafija kasnijih vladara
iz dinastije Nemanjia. Po lome. kao i po dobroj kompoziciji
i visokom knjievnom stilu. kojim je vladao, Sldan Prvuvjcn_
ani zauzima vrlo ugJc\lno mjesto meu naim srednjovjekovnim
p,sclma.
Poto su na p oetku XIII . st. Savina i Stefano,'a djel<l do"oljno uvrstila autoritet Stef ana Nemanje kao osnivaa drave i dinastije. II sredini istog stoljeCa ve se name tnula potreba
za uzdizanjem i u vrivanjem kulta .>1'. Save kao osnivab j pr\'og poglavara samostalne srpske <:rkve. Taj su posao izvrila
jedan za drugim dva hilandars ka kalud era. Prvi od njih. Domentijan. jedan od posl j ednjih uenika Savinih, napisao je 1253
opiran Zivot arhiepiskopa Save. Njegovo djelo irno. lijepu dokumentarnu vrijednost, ali je pisano tckim i Ilzviicnim stilom
i zato nije bilo mnogo popularno. Zbog toga je potkraj istoga
stoljea hilandarski kalUer Teodosije temeljito prerarlio Domentijanov spis, tako da je njegov ivot sv. Save ne samo potpuno originalno djelo , nego predstavlja i zanimljiv i dobro pisan
srednjo,.jekovni roman Njegovo jt pricanje lako i ivo. opisi
realistiki i slikoviti, izlaganje teno. dobro povezano i esto
dramatino. Zbog svih tih odlika Teodo!;ije JC u doba reudalnoga
srpskoga drutva i kasnije bio jedan od najboljih i no.jitanijih
naih srednjovjekovnih pisaca.
Up<Jredo s neprestanim jaanjem i irenjem srpske drave,
ras la je sve vise i potreba Z" to svestranijim i potpuuijim opisi"anjem ivota i rada cijelog ni?a nemanjikih vladara i poglavara crkve. T aj posao sis tematskog opisivanja ivota wih drilvnih i crkvenih poglavara izvrit e s ]luno uspjeha srpski biograf
XIV. stoljea - arhiepiskop Danilo. Njegovo glavno djel t> Zivot
kraljeva i arhiepiskopa srpskih predstavlja sistematski zbornik, II
koji su ule biograrije svih nemanjikih vladara, po"vi "d siIlova Stefana P rvovjenanog pa sve do Du~ana, kao i sv ih
arhicpiskopa. Dodue, Danilo Ilijc stigao do svoje smrti \33; d~
potpuno dovri svoje djelo. ali su to uinili njegovi uenici J
nastavljai. Steta jc samo. to Danilo kao pisac nije imao vie
514
knjievnog talenta. On nema dovoljno dara za lak" i ivo izlaganje. stil mu je isuvie kitnjast i uzvien, a mjestimino Ima
i nejasnoa i nepreciznosti.
S mnogo vik knjievnog talenta nastavio je Danilov rad
na pisanju biografija srpskih vladara njegov bezimeni uenik,
koji je svaka ko bio hilandarski kaluder i ivio u doba cara Duana, S mnogo topline i pravog pijeteta uenika prem," uitelju
on je napisao 2ivot arbiepiskopa Danila. PO knjievnoj vrijednosti je isto tako dobro i njegovo djelo Zivot Stefana Deanskog.
Tom Danilovu ueniku sc pripisuje i poetak biografije 2ivot
Duana.
U doba naglog nazadovanja srpske drave poslije Duanove
smrti nastaje privremen zastoj i u razvoju srednjovjekovne srpske knjievnosti. Ali ve p rvih godina XV. st. despot Stefan Lazarcvi , nastavljiljui tradicije nemanjikih vladara, podie niz
manastira. od kojih c naroito njegovi! Manasija na Resavi pos!ilti centar tadanjI; Hpske pismenosti, kniicvnosti i umjetnosti.
On ne samn da srdano prima sve killud ere. u<;ne l jude j umjetnike, koji su sa razliitih strana traili utoite u njeg<>voj zemlji. nego i sam poziva sposo bne pisce. daje im odredene knji evn( i prosvjetne zadatke i pruia im sve Illilterijalne U\'jeIC za
uspjdan rad. Sam on_ kad uije zabavljcn ratnikim i rirl:av ni lll
poslovimil. bavi sc aktivnim knjievnim radom , prevodi s gr
koga i pie kra e originalne ~pjsc.
U tvj svojoj periodi obnavljanja i jaeg izgradivanja knjievllost despotovine ide uglavnom utrtim siaZilma periode Nemanjia. Pisci se i dalje bave svim kn jievnim vrstama. koje su
prije njegovan e. Rad oko prijevodne k njievnosti ne samo io ne
slab i. ve ]l<J.taje int(llz;"niji i siri. Originalne knjievn'" vute
(biografije, hagiog rarski spisi, pohvale i sl. ) javljaju se i dalje,
prilagouju se s;lm o novim dru.iivenim i driavnim potrebama.
Ali iako je cjdokupn; tok knjievnog rada toga vremena. i to
se tie tematike i IO se tie forme. II osnovu samo prod uenje
prijilnje srpske srednjovjekovne knjievnosti, ipak sc u sk romnim. ali zamjetljivim razmjerima moe nai u knjievnost; despotovi ne i neko nagovjei"anje novoga doba. To bi naime
bili prvi tragovi hllmanizma. koji II \0 vrijeme zahvab ne samo
Bizant i ltaliju. nego i nae P rimo r j e. Te prve tragove humani_
515
"
,
!
,:,
zrna, k(lji su nagOl'je":;"al; postepeni prijtlu od srednjovjekov_

nog asketizma k novom r::nesansn om dru~lvu. m olem" opazit;
i u knjijevIl om i u drutvenom livo!u Stefanovc tlespotovinc.
iako u vrlo sk romnim razmjerima. Ve u samoj li~nostj desIlota
Slefana vidjeli srnu. da sc zamjeuju neke nOI't erIc \'bdar~
a psolutista i zatitnika knji! cv no sti i umjct!lOsti. S te je strane
vrlo karakteristino j silnu jaanje hislorici~ma. koji sc " " lcda
ne samo u knjievnim " rstama . .IO su naslijeene iz periode Nemanji" II biogra fijama. negu i \I pojavi novih. istu h i ! t or i j II k i h II I) i II a. Nije nik a ko slua; . da sc ba u to doba i ini.... ijativolll s<l1l1oga dC5f}O\;I Stefann sastavlja prva g e II e a I og i j a , koja j e imala zadau da dinastiju Nemanjia. a preko nje
i despota Std:ma vdc 7.1' staro Rimsko ca rstvo. Jto je - kak o je
poz nato - bila opa tdnja s,' ih humani~t;kih ,'Iadara i velika;a.
Karakteristin o je isto tako. da sc u lo vrijcme. ; opet po naredbi
desl.otovoj. nsni"a posebna koja za reform u jezika i pravopisa.
P rijevodn:. knjii cvnus t tog doba. kao i ona iz
periode Nemanjia, ponajvik JI'; anonimnO!. Osim prevoenja
hagiografskih i apokrifnih spis, kao i romana; pripovijedaka u
to vrijeme osohit ... jata rarl oko prevodenja historijskih djela.
Tako je osim .. Kroni h hana Zon:lre~. ~uvenoga bizantskog kroniara X II . stoljeCa. koji j e kod nas u Dubno,'o doba bio prepisan it prijanjega bugarskog prije,'oda. hilandarski kaluder
Grigo rije na i ni o. pu elji dl';sl'ot:. Std ana, iz njr izvod. takoz"ani
"ParalipomerH. lJ to doba "eeg interesiranja 7.;;> historijsh spise
prevedena je i _Kratka kronika .. Georgija Hamartola. hizantskog
k roniara iz sredioe IX . st.. koja kau i Zonarina kronika obuhvaa dogadaje od stvorenja ~vijeta pa do I'i;e"ih vremena.
:zadda"ajui Sc pritom puglavito na hi storiji iidovskoj. rinl5koj
i binntskoj. Slina je njoj i kronika ~ lIistorijski pregled Kon
s t antin~ M~nasa. hizanukog kronia ra XI!. stoljea. koja je u
originalu pisana u stihovima. a kod na~ je prevedena u prozi.
Za lO veliko interesiranje za historijske spise karakteristino je
i to , da sc u XV. st. srpski pi sci ni su vik zadovoljavali samo
obinim prijevodima bil~ntskih kronika. ve su na temelju njih
poeli praviti kompila cije lih kronika , upleui u njih jufnoslavensku i slavensku historiju. Tako su naSlali t;;>kozvani kronografi (s tarosta"ni ci, carostavnici . knji!("e StaroslavnN), koje je
516
kako sc ini. prvi poeo sastavljati s rpski kaluder i'ahomijc za

.. rijeme svoga boravka u Rusiji, a koji sn sc ka snije vrlo rairi li
kod Srba i Bugara. U srpskoj ih je knjievnosti .Ionda pomato
trinaest. Slavenska hislor ija 11 n ji m;;> uvijek poinje radom irila
i Mel odija. a srpska Nemanjom . Gradu za srp sku hist o riju kronografi su uzimali obino iz starih srpskih biugrafija. osobito iz
Teoilosija.
_
I u originalnoj knj iev nos li lOga doba. hitnu je odlika postepeno. ali stalno jaanje hi storici zma. U tome je vrlo karakteri stina pojava novih historijskih vrsta. kojih II doba Nemanjia
nije bilo. T akvi su najprije r o d o s lov i, to jest. genealoki pregledi l anov a d inastije N emanj i a: njihov puni razvoj pada u
doba Stefana (iullcdu 1402 i H2i). koji je ne samo davao inici_
jali"1I za izradi,'anje rodoslo"3, ve je vjeroj:.tno i sam sudjelovao 11 tom poslu. Osim rodoslo\a. ilOVU historijsku vrstu ine
i l j e t o II i s i, !ito nasIaju u lo doba. a po svo rn e su sadraju vrl o
hliski rodo slovi ma. Znaajni su i stari srpski Z a p i s i. kojih dodue ima i ;z periode Nemanjia, ali koji ~u sc osohito razvili II
to doha sudhonos nih dogadaja. O sim svoje hi storijske. dokumental'ne v rijednosti on i estu imaju i knjievonih odlika. napose
kada sadre lirski: izlive boli i o ajanja, ho s u ih u piscima ti h
zapisa izazivali tragini dogadaj;' koje su proivljavali i biljeili.
U to se doha javlja i jedna ena knji!evllica - m onahinja
Jdimija (svjclovno imc J elena), udovica despota Ugljde, koja
je poslije smrti svOgOl mua ivjela "" <'Ivoru despota Std ana.
Od njezinih je SpiSOl osobito uvena njezin11 _Pohvala knel!u Lazaru ... koju je ona zlatom izvezla na svilenom pokrivau za m i<nastir Ravanicu. Po toplini. iskre nosti osjeanja. s kojom je pisana. ta po hvala ide u rl';d na jboljih knji fcv nih sastavaka nae
ITcdnjo\"jckovne knj ievno~ti. - Od ostalih poll"ala, koj e su pO
sveene knezu uzaru i koji h ima \'i~e, naroi t o je ,'rijedna pohvala knezu Lazaru, ko ju je o. 1394 napisao pa trijarh Danilo.
Od ostalih pisaca tc periode n ar"itu pafnju zasluuju tri
biografa XV. stoljea. Prvi od njih. peki episkop Marko (I.3UO
-1411) II svom djelu Zivot patrijarha Je"rema nasta,'I.;a donekle tradiciju T l';odosijeva naina pisanja. Mnogo vafniji su kao
pisci starih srpskih biografija II doba despotovine dl'a st ranca.
5J7
koji su pos lije propasti Bus-arsh (J.393) nali utoi te II sTI.skilll

zemljama_ Pnj od n jih, Gligorije Camblak (1364- 14 19) na_
pisao jc za vrijeme svoga boravka II mana stiru Deanima Zivo t
kral ja Stefana Dcans k og, II kome je. uz hagiografsko prikazi_

,'anje livola Stefana D eanskog. pok uao lijep dar za ivo izlaganje i sli ko vite realistike opise. D rugi je stranac Konstantin
Fi lo:tOf, s kojim sc sjajno svrava dugi ni~ 1I3m, $Tct!njovjckov_
nih pisaca biografija. I'objcgavi jo ka o mladi iz Bugarske. on
j e najvei dio svoga ivota mveo na dvoru despota Stefana. Zaniml jivo jc. da je on - kako se po svemu ini _ bio I)TV ; naj
srednjovjekovni pisac. koji po zanimanju nije bio ni kalnder ni
crk veno lice uope. Po svemu onome, !to o njemu znamo. on je
bio neka vrsta profesionalnog uenjaka i dip lomata. Njegovo je
glavno djelo Zivot despota Stefana Laza~"ia (pisano o. 1-133),
koje sc II O.~IlOVIl mnogo rulikuje od ~vih naih prijanjih djela
tc vrstc, a po na1:inu prikazivanja histurijskih dogaaja prt:d_
stavlja pravu prekretnicu u razvoju starih srpskih biografija.
Konsta ntin Fil ozof prvi poinje svijesno pisa ti na nain , koji je
mnogo vie historijski nego hagiogra rski. Po tome. kao i po mno'
gim drugim ~vojim odlibrna un zauzima jedno od naju gledniji h
mjesta u srps koj srednjovjeko,'noj Imjih".nosti.
Poslije smTti despota Slefana. kad je iloiao na p rijestulje njego,' sestri ura Brankovi, srp.sb sred njo"jckovna knjifevnost
ulazi u najburn iju periodu svoga ivota. koja cc turskim osvaja,
njem srpskih zemalja ubrzo biti po tp uno presjeena. Sasvim je
prirodno. ! to jt" u tom burnom i sud bonosnom vremenu propa _o
danja srpske feudalne dra"e bila naglo zadrana u s,'ome punom razvoju i srpska srednjovjekovna knjievnost. koja je u
doba despota Stefana bila pot:la tak o lijepo da napreduje i da
dobiva ele men te novih drunvenih promjena i novih kulturnih
i knjifevnih nastojanja. Razumljivo je isto tako, !ito ~ se ona
poslije propasli srcdn jovjeko" nc drJ.ave svesti samo na obian
prepi siv a ki i &akupljalk i rad. Manastiri. koji su do toga "re'
m ena hil i cenlri kulturn oga i knjifevnoga rada. bit e za dugu
periodu \"remena izloeni pustoenjima i raza ranjima, a kalu,
deri. koji e II njima svakoga dana strepiti za svoj ivoL tru,
dit e se s.. mo da sa mnogo portvovanja isamoprijegora sau
vaJu i njeguju nde kult urno naslijede.
5lS
Tako je srpska knjiievnosl loga doba nasta,ila da iivotari

u tradiciji sTednjovjeko, ne knjilevnoSli feudalnog d oba. i to
ba u vrijeme. kad se u cirugim zemljama. koje ni su pale kao
rtve turskih os,'aja nja, pronala za k ti ska i osnivanje tiskara
stadjaj\! u slubu novih mOIlIh re volucion arnib po kreta. Sto
se toga tie nista bolje ne pokazuje nesretne prilike. u kojima se
lada nalazila srpska knjie,nost. nego injeni ca. da su eva n elja.
oktoi,i. psalti r; i rat1iiti zbornici a pokrifnih i ha giografskih
spisa bili jedine knjige. koje su ti skane u najstarijim srpskim
tiskarama XV. i XV I. stoljea.
P rve su CiriIs ke tiskare II srps kim zemljama osnovane rela,
li"no "rio r~n o. Celrdesct i osam godi na poslije tiskanja prve
s" jctske inkunabule. a d\' adesel i etir i godine poslije prve tiskane tal ijanske knjige II Veneciji, izi5la je il'. ti ska -4 . sijenja 1-494
prva srpska inkunabula. Okto;h 14 glasa (t. ZI'. ~p rvoglasni k ~ l.
O na je radena na Cetinju. u tiskari . koju je Durad Crnojevi ku pio u J..-Ilecima i prenio u Crnu Goru vje rojatno pr ije g. 149S. Vie
primjeraka. tog Oktoiha uva IC po razliitim bibliotekama kod
nas i u ino1.emstvu. U isto vrijeme s tim O ktoihom tiskan je
g. 1--194 II istoj tiskari i Okto;h 5-8 glas~ (.petoglasnik~ ) . ko ji je
jedina srpska ilustrirana tiskana knjiga. Danas je od tog okt oih ~ sauvan samo jedan list (u biblioti D. Vuksana na Cetinju).
Osim ta dva OktQiha \I tiskari CTnojevica su tiskane j o svega
tri knjige. i to: P s~lti T s posljedov:lnjelll. ukraen lijepim inicijalima (dovren 22. IX. 1494 ): Molitvenik (do vren u srpnju ili
kolo,'ozu 1495). od koga je do danas sauvano samo sedam listova \I Le njingradu i jedan lis t u Pragu: Cctvoroevanelje. tiska,
no vjerojatno u dru goj polovini 149:i i na poetku 14%. Od I C:
p()sljednje knjige nije sa u van ni jedan pr imjerak. - Sve te
knjige .. rukoddisao. je .monah M ak a~ije od Crne Gore_. koji je
bio glavni tiskar u tiskari C rn ojevia i u tom poslu imao i pom~gae, koji su vjerojatno bili kaluder;' T iskara Crnoje.
,ia radila je. kak o se po svemu ini, sam o do g. 1496. kad je
nje~in vlasnik ura Crnoje"i bio primoran da bjeli u Mietke.
Dalja sudbina tc tiskare nije poznata. J ed ino, to se moie sa sigurnou tnditi. je to, da je njen gla vni tiskar. mon ah Makarije.
otiao poslije propasti C rnoj evieve drave u T rgovite. u Vla i koj. gdje je izme u 150; i 15 12 liskao tTi knjige: Liturgijar od
519
g. 150S, Oktoih od g. ISlO i je"anddje od g. ISI :!. - G. 15 14

nam jerava o je dobro"ak i kancelar Luka Prim O"i osno,"ati u
Dubrov niku tiska ru. u kojoj je. u% os ta lo. idio tiskati i iriiske
crkvene kn jige . .. koj e upotrebl j avaju ra ki k;olud eri II svojim
er kvam;o ",. al i nije mogao os tvariti tu SVOjl1 namjeru. Z anim I jivo
je samo, da je Primovi( tom prilikom isticao, kak o su knjige iz
Crnojevica tiska re svuda h .'aljene zbog svoje od line iuadbc
I opreme.
,i
I
I
I,
,,
I
I
I,
,,
,
,
i
I
II
I
,~
2. Srpska umj etnos!. - Prva vel ika epoha staroga srpskog

monu mentalnog sli kars h 'a i arhitekture po i nje pri k raju XII.
stoljca. Cita" ni z "ainih historijsk ih injenica. koje su se II isto
vrijeme stekle. pridonijele su stvaranju tc um jetnos ti. O ni h istih
godina. kada je osnova na drlav a Nemanjia i kad je srpska
crk .. a dobila ra ng autokcfa lne Ilrhiepiskopije. udareni su i temelj i sam ostalne umjetnos ti.
Umjetnost X II . i X II I. st. rair ila sc u oblastima sta re Ra' ke. Spomeni ci srpske monumentalne arhitekture u drla vi Nemanji a nastali su u blizi ni stariji h vojnih i crkvenih ce ntara,
koje je prij<.: ddao Bizant. U T oplici kod Nii! Nema nja podiie
d"ij e crkve: s.'. Bogorodicu i S". Ni kolu: u starom Rasu S" . Dorda - DUrd <':"e Stupove. Te gradevi ne pokazuju joi veliku zavi_
m ost orl bizan tskih i i5to': nja lcih uzora. Pri kraju X I!. st. Ne
man ja zi da Studeni cu kau nad grobnI' crkvu II mramorll OS hoga
tom plastinom dcko racijom. Na B ogorodiinoj eTkvi u Studenici rani stil stare arhitekt ure doloiva vec sasvim odredene
oblike. Ukrtavanjem i slobodnim i.t.oorom eleme nata istonoga
i r omanskog porijekla rormira n je II R;okoj originalan stil. koji
.ie ita\'o s t olje e domin irao u srcduj<> .. jck o,'noj Srbiji. Arhitc ktu ra ra!kog stila iri se j u susjednu Zetu. Kao glavni spomen ici
r a ke arhi tekture X III . st. - uz vee spomen ut e _ istihl sc:
Z i a , urdevi Stup(..- i kod &erana. Rog-orodi ea Hvostans ka. cr kva
sv. Apostola" Pe i. Mi lcievlI. Moraa. Sopoeani. Gradac i Arilje.
Cijel o jedno stolj ee zad riale ~" crkve Ra i ke ;;kok ug!,lV nom
svoje os novne oblike. T o su jednobrod ne; grade"i ne s jcdn im ku
betom. Potkupolni prostor proiren ic u poetk u prema sjeveru i
jugu ni fim vest ib ul ima: kasnije oni \I stupaju mjesto ko rskim prostorijama pravo kutn og oblika. koje tvure neku vrstu nisk og trans-
520
perta. C rkve X II I. st. oloi tno imaju veli ke pri pTate s hon i m ka;>elama i zvoni ci ma. Arhitekti pTv ih crka"a udriavi Nemanjiea
bili su i~ Bizan ta. Pri kra ju X II I. sl. vec sc u his torijskim iz\'orima spomi nju na i Primorci kao gradi telji. Svjetovna arhitektu ra \J Ibkoj XIII . st. sasvim jc ~lab o sauvana. Kak ve su bile
tvrda,'e te najstarije periode. moemo zakljuiti jedino POl n{"kim dijelovim a "rada Z"ea na i 1'0 najsta rijim zidinama mana sti ra S todcnice. Gol ema ve(in a utvrd<.:n ja. sta nova i manj ih crk a va gradena je u XIII. st. od drveta.
U crkva ma jednosla,'n<.: konstrukcije II -irokim i s"ijetlim
prostorijama razvijale su se freske Rake kole. Etape s<lzrije,'anja toga slil:l obi ljciene su ne prek idnim lancem Sj)om~ nika .
Manasti r Du rd evi S tupovi u Ra su (prije 1 tGR) stoji na l:clu. za
njim se niu: rre.~ k e \I man<lstirll Studenici (skraja XII. st ..
iz g. 1205 i iz g. 123.'>34). u Zii (o. 1220), \I Mi lcevi (o. 1235),
II crk" i sv. Apos tula II P.,6 (o. 1250) i u t-.l" rlli (1252). Sl"oj
vrhonac dostie srpsko slikarstvo II XllI . st. u monumenl.1lnim
freskam a manastira Sopoana (o. 1262). Freske u crk vi SI". Ahilija u Arilju i1. g. 12% i \I Grlldcu iz p rvih ).::odina XI V. st. po
kazuju oso bine prelaznog sti la. koji stoji na pr{"kretnici izmedu
monu mentalnc um jetnosti X III . st. i nO"o g sli karstva II crkvll ma kralja Milutina.
Sadrbj i obl ik srpskog slikantva XII I. st. potpunu odgovaraju karakt er u d"" I\'ll i drave ~I' oga doba. lsl ; duh. koji domini ra II biografijam a prvih N<.:manjia . u dj el iilla Stefan:: PrvQ,jenanog. sv. Save. Teodosij;) i Dome ntijaoa. prevlada"a i u
grandioznim korn pozicijam:l Milek,e i SopoC;:oa. Sadr<lj fresa ka tc periode U\' ijek je jednost:llan .
Monumentalne scellc pokazuju prizore iz zemaljsk og ivota
Kr istova. ilustracii e vcli ki h hl agdana . povurh $vetitdja i hist("O rijskih l inos ti . T ek u sta roj pr il)Tati Sopoeana poka zl!ju sc u
\'ecem broju Ilo,'e teTllc: loza .lcseje,'a. sta roz;,wjetna prill o Jo si l> U. ekumenski koncil i i Strani sud. Sadraj fresa ka u erk"ll ma
XIII. st. ugl:lvnmn .lc uvij ek isti. Ipak. u toj koncimoj. snaznoj
umjetnosti ne I>ostoji nck o strogo j<.:d instvo u shvaan jima slikarsl\a. jasno sc razlikuju (h'a pravca. ja i. dvo Tsk i stil s mnogim elemcntima laikog karak ter;.! ima iv kolo rit. intenzivno
Os\jclljcn je. krupne ronne j jednostaVIlu svea n u kom pozici ju.
521
iz XIV, st. sauvane su utvrdene prijestolnice (Prizren ), utvrdeni

dvorci ( Petri), gradovi (Zvean) i zidovima i kulam a opasani
manastiri (Hilandar),
S likarstvo monakog slila XIII. SI. ouvalo sc .samo II staroj pri_

prati manM!ira Mildeve i II crkvi sv. Apostola II Pcci. Velike
figure zapu;tcnog izgleda , II jednostavnoj odjei slikane su \J
znatno priguenoj svjetlosti s jakim sjcnb.ma i tamnom pozadi_
nom , bez ornamenata, bez nakita na odjei, bez oruja i bogatog
namjdtaja,
Osim fresko-slikarstva bilo Je \I XIII. sl. Il Ra~koj razl'1]cno
i slikanje ik ona i minijatura. Nisu n~"n S:l\:u\'ane ori gi nalne
ikone iz tc periode. Iluminirani rukopisi srpske red:1hijc iz XIII.
st. dosta su est i, :tli ni priblino ne pokazuju OnC visoke umjct_
nike kvalitete, koje ima monumentalno slikarstvo toga doba.
Ka d su doli II makcdonske oblasti, Srbi su potkraj X l ll . st,

stupili u neposredni kontak t s umjctnou starih makedonskih
crkvenih centara i manast;ra, Ekonomski napredak tih krajen
i novi politiki uvjeti, koji su srps ke i makedonske oblasti u
XIIi. i XIV , sL vrlo zblii!i, utjecali su ; na razvoj likOl'ne
umjctnosti , Zajedniki ivot II istoj dravi naroito St' jasno nl!'ltda u mcdusobnom pwima nju na polju arhitekture i sli kantl'a,
U ..,-hitckturi, na kojoj sc istie ljepota plasticnog oblib .
koja ima razbijene prostore s malim p uvrinama i nemirnim
oS"jelljenjcm, razvilo se zidno slikarstvo novog stila . Ta druga
perioda staroga nakg slikarstl'a obuhvaa vri jemc od 1300 do
13jL U pusebnu sc grupu izdvajaju nb'e slikane izmedu 1300
i 1321, koje je sagradiu ili potpuno oonovio kralj Milu!in: S",
Bogorodica Levib u Prizrenu iz g, 130i, sv, Nikita kod Skoplja
iz 1308, dio fresaka lJ manastiru Zii iz 1309 do 131 6, crkva s,.
Joakima i Ane u Studenici iz L~L~, s\', ora u Starom Nagurianu iz 13ti i erkv Uspenja Bo gorodiina u Graanici iz 1320.
Medu majstorima Milutinova doba najvie su rad o"a oswvila
dnI slikara: Mihailo i Eutihije, Oni se prvi put p"j a'.'i,iu,iu n;]
kr ju XIII, sI, u ohridskoj crk vi 5\', K!imenta, Ok o 1308 ohoj;ca
p"staju Milutinovj dvorski majstori i sli kaju II svimi] l'eim kraljevim crkvama do 1320-1321, Od crkava ";50k"g sveenstv," II
XIV, sL najuglednije su gradevinc u Pdi : sv. Dimitrije, podignut izmedu 1317 i 1324 , Bogorodica Odigitrij<l s cr kvicom SI' , Ni kole; ,'eliki narteks arhicpiskopa Danila (o, 1330),
Umjetnost xrv, st. pojavljuje sc II sasvim novim geograf skim gra ni cama. Osvajanja kralja Milutin:! i Cara Stefana Duana proirila su granice srpske srednjovjekovne drave preko
Makedonije, Albanije, Epira, Tesalije i Trakije do Eg ejskog
mora, Srednjo"jekovna Srbija postala jc etniki raznolika dra_
va s kompliciranim drutvom, Umjetnost ne sloji vie samo pod
zatitom dvora i visokog kl era, ona se iri, nju njeguju plemii,
gradani i seljaci, arenilo drutvenih odno~a, n:!cionalnih razlika , raz liitih tradi cija i struja II religioznom i"otu ogleda se i u
liko"Ilo j umjetnosti, Nekadanja razdvojeno"'t stila razvila se u
dugu skalu varijanata, koje ~U ipak zadrale neke zajednike
osnol'ne crte,
Arh itektonski spllmenici XIV, s\, sall\'ani su u impozantnom
oroju, Kralj Mi lutin podie niz mOnumcJ)la!nih crkava, pop ravlja mnoge napola sru~enc i zaputcne manastire u Makeduniji,
n:! Svetoj Gori i na teritoriju stare Ra~ke, Srpsko-biz:!ntska kola,
koja sc razvila pod jakim utjecajem tradicija makedonske arhitekture _ maln o se razlikuje od Rake kolc,
U toj grup i spomenika naroito sc istiu: Bogorodica Levika
u Prizrenu, crkl'a S", Dimitrija i Bogorodiina crb'a u Pei i
Gracanica, P etok upolna Graanka na Kosovu po ljepoti svoje
arhitekture pripada medu najljepa djcla evropske srednjovjekovne umjetnosti, Tradiciju ~tare raAke arhitekture odravaju'
i dalje Nemanjii II XIV, sl" podiui ",rmorne crk\'c-mallzoJeje: Banjsku (na poetku XIV, sL), Dcane (dovrene 0, 1335)
i s\', Arhanela kod Prizrena (o, 1350), Od svjetovIJe arhitekture
.522
najjaeg politikog uspona srpske srednjovjekovne

drave ostala je najvea gradcl'ina stare srpske arliitckiure,
crkva manastira Deana Sa gotovo kompletno ouvanim freska -
Iz doo:!
ma (1335-46), P oslije smrti cafa Duana dovrene su fresh: u

manas tiru Ma tejiu (o, 1360), u kome je pMI,iednj~ ocu,'an:!
crkva Nemanjia, Medu plemikim crkvama tvga dob" ima ju
freske dobrih kvaliteta: hram Blagovcitenja \J selu K"ranu (Bela
Crkva), jz g_ 1332-3i: s,', Nikola uLjubotenu (133i ), sv, Arhand eo u Lesnovu (poslije 1346)_ sv. Dimitrij e u sclu Suici (~ Mar-
523
,
,
;
i
I,
I,
,,,
i,
I
I
,,
i
,,
kov man;;:~lir. ). 5", Bogorodica Zaumska u Oh ridu (13GI) i S".

Nikol<J uPsai (u _ 13(6).
Saddaj fresaka II X IV. sl. neobino je bogat. Um j etni Ci sli _
kaju mnognbrojne cikluse sastavljene u cjdini enci kl opedijskog
karakt era. Freske goto\'o doslnvno ilustriraju tekstove e,ande.
lista. djela ;).postohk;).. apokrifne p rie. itija. liturg ijske ~cene.
st iho"c cr kvene poezije i odlom ke Starug zavjeta U manastiru
Dea n ima sau" ano je 19 ei klusn I kompletnim ilustriranim ka.
lendarom. koji sam ima 365 seemt. Nnra ti vni karakter toga sli.
kn rst ' ;! oivljen j e dr;!m at i1:ni m. poetinim i si mooli nim detalji_
ma. U ~adriaju sc est" osjeaju ~ u]lr o tn osti ra~li itih tendencij;)..
koje sc l j nekim crkvama Il kTt;).vaju u slikarskoj dekoraciji istih
pros tnrija. Uz mistine teme is t onog monah'a javljaju se Idasi.
cIstiki ",otid dvors ke: poezije POllcologa i iivi Tcalist iki dct;).lji
sa domaeg Il a . l~ea1isti k e tend encije \I ~ a drin i frcsaka XIV.
st. najvidljivije sc pokazuju u estom slik;).nju portreta: vladar.
skih. svee n ikih i plemitkih. Prizori. koj i ilust riraju detalje
svakidanjeg ivota. upleu 5(: u kompozicije iz e,andclja. p~al a
ma i ostali !1 popul,unih crkvenih pjesama . Ista knuti realistiki
elemenat imaj u na r oi l '" kompozicije. koje il ustriraju h jstorij~ ke
dogaaje ~voga doba: SVeOl nO prenoenje Nemanj;na tijela u
Studenieu, sabore vJad:!ra i prizore it i"ota ugJedoih 5, eenika.
U formalnoj stro kturi s"ojih fresak:.. majstori nove periode sasvi m pre kid;jju s (r ... dicijamil slikars tva XIII. stoljea. Kao ope
osuoine novogOl ~til a istiu $C: ,<ert ibIizam, svc intenzivnije izra.tavanje nnutrainjeg fi"o ta naslikanih i svc realniji odnos figure
prema arhitekturi . !'reeitno mod elirOl Il e plasti ~T1<: formc II jasno
opisanom po)ulilmnom prostoru ko!oriran(, su sU7.dr!jivo. Novi
svijet nem irnih ratnika. fantastinih m ue nik ::. irta v:! i as kela
poja"ljujc st na hes k.lma iz pTVC polo" ine X IV, st .. osobito II
erh'arni! kr aljil Mi lutill;) i II r.adu binama m uni h plemi a cara
D II~ana u Ma kedon iji. lJ naglu porasloj "moini tellli! izgl Jbila
se visoka h 'alitcta starog slikan ' va. J u~a 5VU ugl ad enw;t plastine fomle. freske Su postale gru bi;", i na;vllije. a u isti rnah i
izrazitije i ivl je. Golema koli ina novog sad riaj::. kome su majstori obrabtli s"u pa nju. potisnula je privrcmeno forma ln e pro
bleme u pozadinu. naroito za vJ adavi ne cara D uana. No ve u
iduoj generatiji umjetnika bio je komp licirani o biln i 1I0"i sa
524
draj i formal no svl adan i virt uozno o braden II oblik u. boji. a

naroi t o u iz .. anredno finim rjeenjima problema kompozicije_
Dragocjene srP$ke ik one iz tc p~ri!)d e .~auvane su u Rimu
(u Vatikans kom m ozeju). u llariju (u crkvi s,', Nik ole). II Dea
nima i H ilandaru.
M ed u srpski m ilUluinira nirn rukop isi ma. koji su nastali p rije
sedamdesetih gudina XI V. ~ t . osobi to se is l i u svojom viso kom
kvalitet om et voroevanrlc!ja s por tr et ima autora.
Trci sti l. st il Mo ravsko:: iko le. razvijao se II tra ginim VTe"
menim a borbe s Turci ma. ()(I bitk e na Marici du 1 ~59. On poi
nj e u do ba prvi li "c:!ikih poraza ( 1.~71. l389). a S\'r~vol .~e padum
Smederel'a (1459). Politikc katastrofe balkanskih k rana pri
vrell,eno su pozitivno utj ecale na ra zvoj knjiievnoga i umjetni k og li,ota.
Nagli priliv snaga sa svi h ugroenih st rana brzo sc osjetio
i u likonlOj umjetnosti. Za I'osljcrlnjih dl'adeset god ina XJV. st.
fonnirala sc Mura vska kola. najoriginalniji i na jjasnije ddi ni
ra ni stiJ stare srpske umjetnosti. :>'1nrallska se i kol a nije formi
ra la unoenjem stranih m.ora i njihov im prilagodivanjelJl doma
im prilikam<:: ona je organski izrasla iz tradi (ijll makcdollsk ih
i srpskih majsto ra XI V. stoljea.
Nasuprot are nilu umjet nosti X IV. st .. koja je II ~ebi n<lsi1~
_ u sadr a ju i u oh!iku - mno tvo kontra sta. mora"ska sc
umjetnost pojavljuje ka o primjer ujednaenog stila. koji sVOJ e
zakone pod jednako namee ~rhitektons k om obli ku. fres ki. ikoni
i mi nija turi.
SIIC do posljednjih decenija XIV. st. domini rala j e II historiji
srpske arhitekture crkven;t gradevin a . U doba turske naj ezde i
stalnih ratova pos tala j e vainijom vojna a.rhitektura. Na cije
lom teri torij u. koji su T urci ugroavali. podilu neslo ni feudal ei. od D ubrovnika do ])\lnava. tvrdave. sis telllc tipino deferu ivnog ka ra kt era. U ddavi Lazarcvia i Br;",k".. ;a podiu
se gradov; (Kruevac. Stala t. Soko i Golubae). velik<. grarlska
naselja dobivaju non ul" rden)a (Novo Brdo i lkograd). r ma nastiri su opasa ni SIIanim 7.idovima i kulama (Resava). Kao posl jednj e svoje up orite Brank Ol'ii podiu Zol XV. s toljee gole.
ma utvrde nja u Smcdercvu, Crkvena se arhitck tur a sas"im razli
kuj e od masi" ne "ojne nrhitek ture dimcnlijama i opim kara k-
o,
'-,-
terom oblika. Vrlo de korativne. bogatom plastikom ukraie

c~k:e M ora\'S~e likol~ imaju neke osobi ne, koje s~ slalno pOlla~~
ljaJu; t l o.c.~t Je re.do~n o uI~isani kril sa trolistom. U gornjoj
konstrukCIjI dominIraju "~rtlkalno raUlanjcne mase. kupole o bi .
nu pobvilju na k ubinim postoljima.
. U grup~ starijih gradcv ina MOTlI\<ske kolc pripadaju: J..1ava _
OIca. Lazan ca. RavlicOl i Ljubostinja. a u grupu mladih: Rude_
nica. Ka leni i Resa'a.
Na i.~ti se nain dijele i freske tc j><:riode. Prelazni stil I'okaZlIju freske u Ibvanici (ISiI). lj t1l;lIlastiru sv. And rije nil T"c~ci
(1~8!)) ... u Novoj Pavlici (lS9i-9S) i Ljubostinji (o. HOO). K;w
naJbolJ J reprezentanti moravskog stila istiu sc sli kari manastira
K alenia i Resave. koja je dOI'rena i7.mcdu 140i i 14 18.
Sadraj fresa ka ne ud aljuje s( mnogo od inozemne te", .. tike
XI,~'. stoljea. Osjea se ipak tcnja. da sc saddaj prober~ . Sudccl 1'0 sau\'anim ciklusima. umjetnici su naroito rado il ustri_
~ali Kristova udesa . l--ormahlO obradil'anje motiva poKa7. uje
,~~'anrednu rutinu is kumih umjelnika. Crte! jc mekan. modela_
~' J a ~fek t na s nerVOll1i~l refleksima. puna naglih osvje tljenja,
~oluTlt. bogat 1 lrl a lakl uskla(i<.:n. P retjerana me k oa oblika.
Jtraza I geMoI'iI daje toj umjetnoui neku iensku. sentimentalnu
ntu: osobi nu. koja s; u to doba pojavljuje i u plemikoj umjet.
nostI na evropskom Zap:ldu u kasnoj gotici. l arbai1.;,m kao znak
?tmjenosti ist.ie se LJ umjetnosti srpskog plcnJnva na isti na in
I gotovo na Jstim motivima kao i o dekorativnom slika rstvu
plemia II za padnoj EI'ropi .
Dragoc:je ne. dos ta oSleene i neprou ene ikone XV. st. nal:.lC
sc I'einom u velikim manaSIirima. 05obito u Pei iDeanima.
. Minijaturno slikarstvo u npskim rukopisima kasnoga XIV.
I ran?ga. XV. stoljea pripada medu najljep~e spomeni ke naJe
~redIl J ov~eko_vne umjetnosti. Posljed njih godin:. XIV. st. nastao
je. .u.venl Mun~henskj lIsaI Iir. najopiirnije djelo sta roga s'l)skog
Im1l1pturllog sl.'kars t ~a. Oku 1 4~) slikane SII minijalure u jednom
~ II.oroc~'a nd.c1ju. kOJe sc sada nalazi u lenjingradskoi Puhlinoj
I"bl'otecl. a Ide medu najljepe ilustrirane knjige i r iisk e pismenosti u XV. stoljeu.
Razv oj stare srpske monumentalne umjetnosti privremeno je
bio zaustavljen padom Smedereva 1459. Gubljenjem i posljed-
526
njeg uporiha slobode. umjetnost ,sc gotovo ugasila. OSoflilo u

sjcvernim srpskim o bla stima. Ali izbjegli majstori. koji su poeli
da emigriraju u Ugarsku. u rumunjske zemlje i u Rusiju. prenijeli su mnoge cleme nte srpske umjetnosti II s\"oje nove domovine.
Srbi su \I XVI. st. so:' no ut jecali 01' razvoj ru munjske arhitek
lure. Preporod ruskoga. novgo rodskog slikarstva XVI. st. izvrSeo
je najvie zas lugom naiih majstora. Tamo je sta ra srpska umj et nost i u najteoj kri1.i $"oga razvoj a pokazala ekstenzivnu snagu.
koja je dala tnoravskutn slilu despotu vinc "rijednO$t internacionalnog karaktera.
Ta se umjetnost ilije m ogla iskorijeni ti III na n3em tlu
Potkraj XIV. st. prenesen je stil Moravske 'kole u Zetu. Na
obalama Skadarskog jezera Ba lii pooiiu mana~ t ire. dajuCi pojedinim crkvama. koje su namij cnili sebi za grobnice. skupocjene
umjet n ike predme tc. Din;Istija Crnojev i a istakla se ka o za~ tit
nica nove ti skarsk e umjetnosti. Knjige iz liskare na Cetinju s ilustracijama. iz posljednjeg decenija XV. st . pripadaju medu u
I'ene inkunabule II Ev ropi: o ne su najljepJe tiskane t;rilske
knjige kasnoga Srednjeg vije ka.
Vitalnost s r p.~ke ~,.edn.i()" j ekov ne kult u rc - l1:.pose umjet m.s ti - pokazala sc jasno vc ].lTl'ih decenija XVI. stoljea. pol it iki razbije ni. stalno uzmiut; pred T urcima. ali navikli na
svoju kulturu i umjetnost. izbjegli Srbi umjetn ici na.n av ljaju
svoj rad i u kr;ljevim:!. u koje pry; put dolaze. Srpske se crkve
pudi::!u II Bdgradu u Furlanskoj (14i6) iKomoranu ( 151 8) u
Ugarskoj. a jedan prepisiva minijaturista pojavljuje se 1454
u Varaidiou. U poetku XV I. st. osnivaju sc nod kulturn i centri; najjai je bio 11 Srijemu. Tih .leeenija Srbi su sagradili naJstarije f ru!lkogorske man~stirc: Ho povo ( 1 49!)-150~) i Krukdol
(o. 1514). zadubine Maksim<l. Brankovia., i neto mlatii .J :l7.ak
(lj~2 ), Sii;:r.tOIac i Veliku Remetu (15S4). U ino sc doba i u Hercegovini iznova organizira crkveni i kult urni livot. Na poetku
XVI. st. opet poinju da se spomi nju Srbi arhiepiskopi. PTIi
medu niima. Jovan, podie crkvu USj><:nja u T vrdolu kod Trebinja. ~1onasi iz herccgo "akih manastira i Junog Primo r ja
osnivaju u poetku XVI. sl. slikarske kole. koje su davale maj
store gotovo dva SIoljea. ne samo za svoj kraj. nego i za sjevcrnc oblasti Crne Gore. Bosne i Srbije. Koliko je u prvi mah
52i
i
T"" l..A 1.\
llOslije slo111;! poli tia c vlasti rastrojena staro srpska lImjetIlost

imala" sebi l.ivo ta. po ka zalo s<: poslije u XVI . j XVII. stolj eu.
Ona je ivjela jo; dViI st olj ea poslije pada Smedu!.':,a. i na
polju slikars tva odigral a vainu ulog u II cijeloj kasnijoj umjcl_
nosti pravoslavnog Istoka.
,
I
ll. Kult u ra II Makc:d o ll iji od X II. do XIV. st oljea. - K II j if e v II S t. Makedonski pisani spo menici od XII. du XI V. SI.
nose u sebi tr,lgove posebnih pravo pisnih ko la , koje su radile
II Makedoniji: od njih su najizrazitije Oh rids ka i Kratov ska
l kola. U njima sc u],otrebljava maked onsko redakcija crkveno_
,,
I
..
slovenskog jezi ka. Od spomenika Ohridske kole najpoznatiji

su Ohrids ki apostol i Bolonjski psaltir. a od spomenika K ralo\,_
ske kole Lcsnovski pare:nczis. Gri goTOviev minej i dr.
Od XIV. st. dalje: u Makedonij i sc i ri upotr cba cr kvenog
jezika srpske redakcije. koja prevladava sve do pojave knji_
evnih dj da pis;wih na mak edonskom govornom jeziku.
Pojedi ni Makedonci pisali su u tuj periodi i na grk om jcziku. N,Ljpoznatiji od takvih pisa<:a je pozna ti filozof Gri gor ije
Akindin iz Pril epa. koji je u "jersko-bogo,lo\'skim raspravama
u Solunu i na Svetoj Gori u sredi ni XIV. st. ivo sudjelovao ne
salll o rijej u . !lego i polemikim spisima i SIlisima fi lozofskog
kara ktera.
U m j e t n o s t. Za vrIJcme bi zantske vlad;wine LL XI.
i XII . st. jaa bizantski utjecaj u makedonskoj umj etnosti. ali,
zah vaJju juti aktivnosti makedonskih manastira. os novni elementi Makedo nske bkole i ,blje sc razvija.iu. Prva je pol ovina
XII I. st. 7.a Makedo nij u poetak novog jaa nja sla ve nskih elemenata kako u litera turi. tako i u umjetnos ti. Makedonija uJazi
ta da II sasIa" b ugarsk e drh'e. sto omoguuje:. da sc grk i
uljecaj potis ne i j ae istakne slavens ki karakt er ne: sa mo Oh ridske arh iepis kopije. nego i cjelokupnoga ku lturn og iivota . Posljedicom toga bija.te jaa djelatnost prep is i " aa slave nskih tekstova. a u vt.ti s time i razvija nje rada oko minijatura.
Poslije obnove biza ntske "Iasti (u X I. st.) II Makedon iji sc.
ka o rezul tat razI-i tka feudal izma i veeg interesiranja za antiknu
kult uru. osjea u slikars tvu pojaana tenden cija za realistinije
prikuivanje ne sam o ovjcka kan l i n os ti. ncgo i sredi ne. LL kojoj
-
-,
,"
528
I
,
je
Umjet nici slikaju likove svetaca. koji viic:

nali e na portrete nego na ukalupJjc:nc kano nske crkvene li
llost i. Nekadanje karakteristino linea rno iuah.vanje m'dike
M a rko,< m; nas!l r. d io bo rou. k olu~ ~ im ~ " 0I1I k raljl

\' u kaSina. dr~ l:' !,olo'-in. XI\' . SI.
ovjek
predoen _
zamjenjuju plast ine forme _ Monume ntalnost ustupa mjesto narativ nosti. Broj ko mpozicija II crkvama se poveiava. U njima sc
veino m prikazuju scene pristupane shvaa n ju ohinoga tada Injcg tO'jeka.
No,'o s h v aanje umjetnosti osobito se I){)javljuje potkraj
XIII. i II XIV. stoljeu. Feudalni gospodari. koj i vdinom g-radc
crkve kao svoje zadubine. nastoje, da im slikari nul ikaju por.
trete kao kl ilorima crkava. Osobito se izrauju portreti II XIV. st..
u doba. kad sc Makedonija nalazi u granica ma drzave Nemanjia. Medu najpozna tije port rete pripadaju portreti sevastokratora Vlatka i njego"e porodice u Psai , cara Dubna i carice Je lene II Lesnovu. sjajni por treti u ohridskim crkvama. portre ti
dvojice episkopa u Lcsnovu, portre t episkopa serskog u jednom
cvandelju, koje sc nala~i II Londonu. i "'jdi portreti esara
NO"aka u crkvi na Malom grad u na Prespi. Tada sc u Makedoniji razvija iva kulturna djelatnost kako II granicama drave
Nemanjia. tak o i in'an njenih granica. Podiu sc i ohnavljaju
mnogobrojne crkve i manas tiri, od kojih su ne ki i do danas sauvani (Sv. Klime nt u Ohridu, eksonarteks Sv. Sofije u Ohridu,
S". Nikola u "ritcpu. Sv. Nikita II Skopskoj Crnoj gori, Sv.
Dorde u Starome Nagorianu. Lesnovo, Mateji i dr.). ArhitcktUTa tih crkava je nas tavak prijanje arhi tekture makedonskih
crkava s upisanim kriem u pravokutnom prostoru. Graditelji su
specijalnu panj u ob r aali fa sadi. H armo nino m porljelom
zidn ih pov rina j k ombinacijama zidnih otvora i zi.lanih d ijelova
IIO$tiz;1\'al i su visoke umjetni ke kvalitetc. koj i - ka o k od fasarla
eksonartcksa crkve sv. Sofije u Ohridu - idu medu najvea
postignua svoga vremena. U arhitekturi tc pcr iode " ano mjesto
nuzima i keramoplastika. Ona je bitan izrabjni elemenat arhitekture. Fasade crkava su slikovite. T o je postignut o mnogobrojnim umjetnikim kombinacijama meande ra . !ahovskih polja .
wpanih vijenaca i drugih eleme nata. Na crkvama le periode.
osim bitnih elemenata makedonske arhitekture. nalazimo i neke
elemente srpske arhi tekture. Te elemente moem o ob jasniti i
njenicom, da je kulturni i politiki razvitak Makedonije u toj
.29
periodi unerazdjeljivoj vczi sa suvremenim razvitkom srpskog

naroda. Razvitak makerlonskc i srpske umjetnosti te periode
moe ovjek pravilno pratiti, samo ako ih prouava usporedo.
Utjecaj srpske umjetnosti na makedonsku konstatiram u i II sli_
karstvu. Nekc kompozicije srpskih sli kara XIII. sl. nalazimo i u
makedonskom sl ikarstvu X IV. stoljea. Makedonski i srpski
cr kveni slika ri rade za istu vlastelu . T o je bilo uzrokom da su
unokne promjene kod crkvenog slikarstva kako u rasporedu
scena. tako i u rasporedu pojedinih figura. Slavenski karakter
makedonske umjetnosti je najjai u toj periodi .
Najvaniji slikari skraja XIII . i na poetku X IV. st. su Mi_
hailo i Eut il,;je. Oni su autori fresaka u crkvamn sv. Klimenta
II Ohridu. Nikite i Starog Nagoriana. Narativni dramatizam je
glavna odli ka njihova slikantva. Na njihovim freskama nala_
zimo i neke ikonografske clemcnte, koji su primljeni sa Zapada
(Italija ) i po kojima se vid i pojaana vcza iz meu Zapada i Makedonije II toj periodi.
Tvrave su posebn:l grana makedonske arh itekture u toj
periodi. One su graene na visok im i tc.ko pristupanim mjestima. U Makedoniji ima tvrda va. koj e su izgraene ve prije
dolaska Slavena na Balkanski poluotok. S "remenom su mnoge
od njih obna,'ljane. a podizane su i nove. Nema gotovo gra da
u M akedo niji bez srednjo"jekovnih tvrda va. NJihov oblik najce zavisi od samog terena. Ctvrtaste i okrugle kule nala~e se na
vanim stratckim tokama tvrave . Srednjovjekovnih !vra,'a
ima u Ohridu, Prespi. T itovu Velesu. Prilepu. Skoplju. StruJJlici
i drugim gradovima.
2;;"a umjetnika djelatnost u Makedoniji traje i za vlade
kralja Vukaina. Kraljevia Marka i ostalih suvremenih fcudalaca . Tada su sagradeni (ili ohnol'ljcni) Marko\" manastir Sv.
Arhaneo kod Prilepa. SI'. Andrija na rijeci Tresei i dr. Slike
tih crkava su kara k ter i stine za makedonsko slikarslv(". druge
polovine XIV. stoljea. U Markovu manastiru ima hogatih motiva i scena punih pokreta i dramatike. U Sv. Andriji prevladavaju fi gure pune energije i ivota. One su prika~ane nemirni m. ali sigurnim crtdom. koji tei k odstupanju od poznate
bizantske stilizacije. Ik onografija fresaka XI V. st.. na pose druge
polovine XIV. st., uvelike se razlikuje od ikonografije prethod-
530
nog stoljea. Pustinjaci. koji su nekad a sli kani u donjoj wni

crkve. u SI". Andriji n isu nas likani. T o je u vezi s nastojanjem
umjetnika, da ;;to vie istakoe glavne crkvene l i nosti (glav ni
sveci) i sv. ratn ike i da crkvi dade borbeni karakter. U slikarstvu
sc tada opah nastojanje umjetnika, da dogadaje predoi II prostoru. U opoj tenji bizanhke umjetnosti. da rijei taj pro blem,
ini sc. da Sll makedonski um j etnici postigli n ajvei uspjeh (Sv.
Andrija na Tresci i druge crkve). U Makedoniji j e stvoren;1 cijcla .kola. koja u tom sm islu radi sve do sredi ne XV. stoljea.
Glavni su predstavnici te kole metropolit jovan i njegov bra t
Makarije. jovao je s Jlomonikvm Glig-orijem izradio fres ke u
cr kvi sv. Andrije na Tresei. jovan i njegov brat Makarije. koji
je isto tako bio crkveni slika r. jesu Makedonci iz okolice Prilepa.
to se vidi po sauvanim slavenskim natpisima u crkvi SI".
An dr ije i manastiru Zrze blizu Prilepa. Makarije jc slikao
Ljubostinju.
Uz tu ~k olu, koja jc ustvari nastavak slubene umjetnosti u
Makedoniji XIII i XIV. st. i u kojoj sc jae pojavljuju gr ki
elementi. postojala je umjetnost. koju su kao i prije njegovali
priprostiji kalueri, ljudi iz irokih narodnih slojev;: . Tragovi
stila te kole sauvali su sc u slikama Lesnova, t\1arko\'ll mana$lira i Zemenskog m>lnastira II Bugarskoj. Ta.sc umjetnost mnogo
manje sauva l a i zbog toga j e bila i manje prouavan.::.. al i se
ipak zna. da se razvijala pod ~labijim utjecajem bizantskt umjet]losti (shvaene u uiem smislu) osobito Xl. i XII. st .. ta ko da je
ona, moda, kontinuitet ont umjetnosti. koja je na Balkanskom
polu otoku postojala prije iko nobors.,a. T o daje specifian karakter makedonskoj umjetnosti uope, jer su slu btno. umjetnost
i monake kole utjecale jedna na drugu , ta ko da sc \I makedon skoj umjet nosti na laze neki eleme nti , koji su tudi ostalim kolama bizantske umjetnosti ili su u druge kolt preneseni iz ma kedonske umjetnosti.
Osim fresaka iz tc periode sauvale su sc i ikone. Po ~voj oj
umjetnikoj obradbi i iko nografiji te su ikonc na istoj umjetnikoj vis ini. n a kojoj su i makedonske fresk c. Ima iko ni:.. koje
su po sadraju, obradbi i stilu identine s freskama. iz ~ega se
moe zakljuiti, da su neke ikone i freske radili isti majstori.
Najbolje sc ikone nalaze u ohridski m <:rh-ama (S" . Klimen t. S,".
531
Nikola i fir.). Ali ikona iz tc periode ima i po drugim crkvama

i manastirima . Za makedonsku su umjetnost naroito karakteri _
fitine ikone .. Vozigrani je Mladenca- ili. kako pie na samim
ikonama, ,.Bogorodica Pdogonitisa (PeJagonijska). To je noI',
originalan oblik kompozicije Umi1Cllije l3ogorodiim' ''. Ta je
kompozicija djdo makedonskih umjetnika. Najstariji podatak
o postojanju Bogorodice Pelagonijskc je iz XIII.
stoljea.
Ikone
toga tipa toliko su bile omiljele II Makedoniji , da su ih radili i

kao minijature na knjigama. Osim ikonopisa Makedonija je II
XI II . i XIV. st. imala veoma razvijene skriptarije, II kojima je
njegovana minijatura. Najbolji ~U bili minijaturi!l; Les novskog
manas tira. koji su ostavili za sobom mnoge rukopise s tipi nim
makedonskim ornamentima.
Valnu granu makedonske umjetnosti X III. i XIV. st. i n i
ornamentika. koja je bogato zas tupana i II drvorezu. Ca rske
dveri kao i crkvena vrata veine crkava izradcna su u dr\'orezu.
il amvoni i drugi predmeti iz kamena. Ornamentiku tog drvoreza
ini plitka pletenica kombinirana s ov je jim i ivotinjskim figurama. Sama ple tenica ima karakter orijcntal ne ornamentike,
tako da plasti ne elemente prijanje periode zamjenjuju kontrasti svije tl oga i tamnoga iZI'edeni na ravn oj pO\'Ti ni. izdubena su mjesta esto ispunjena smolom. Umjetnik ima tendenciju da pokae I to "eu fantaziju , clement. koji dobiva pun izraaj u pletenici XIII. i XIV. stoljeta. Figure u sastavu te plete
nice su prikazane ili u duhu tadanjeg slikarstva (Blagovijesti na
Carskim dverima), ili u duhu orijentalnog shl'aanj a '.ivotinjskih
figura (amvo n SI'. So rije II Ohridu). hradi\"ane su i slob(>dne
figure od drveta, kao Jia je jedini .sauvani visoki reljd SI'.
Klimenta u Ohridu. Razvitak drvoreza II makedonskoj umjet nosti povezan je s opim razvitkom makedonske umjetnosti, ali
u njemu nalazimo vie orijentalnih elemenata, jer 5U utjecaji
pomou trgOl'ine pokretnim predmetima 1akie prelazili iz jedne
,redine u drugu.
532
IZV ORI I LITE RATURA

I I l' o r l. - A. i B. Za oyu j~ pe riodu, poe v od XII. $1 .. sauvan
Inatan broj ui:0vora. isp rava l pisa ma Od p.ojedlnih vladara ili vlaSle~
pisanih srpskim jezikom. Najvik ih st! sauvalo II DubrOl'atkom drtal"nom
.rhhu, z.tim po manasti rima S"ctc Gore, n~jzad po pojedmim man.s t i
rima u Srbiji (i n," i isp ral'a samo ispisanih na zidu i tako sauIa"ih. klO
UD Su tika i i:.a.nifk.).
Prvu ve" zbirku i.ilicom pisanih iZIo.a iz Dubrovakog arhiVI
ubjnio je n IC. ll' JI o T ~ P T K o "h. Cp6c~ i n Cno.,euOlU" ".,~ eTOpe
pUC08y.r.-t, 11"".wwe, noee"t. II c"o,uf.Hi~ 60CI"CK " , cep6cNH, x CPlltrOBa4KII,
"'''' ''aT" II,1I1\ II l1y6poaa'II(1I Npa"1:-",,, "apeu, 6<lHon.,ecnOTa. NKU081.
1I 01iD0M II .18Cle " ""a. 1S40 (to Su bili uSII'a ri prijepisi, koje je uinio O.
Nlkolaje\"i). MaiO zatim izdao je P. S" f B t II<. Pam~ t kr dre"nlho I'isme,
"kw; Jiho5IOl~ n\"". 1851. Sar"!kov~ Zbirka sadrti: ti t ija Cirila i Meto
dija, Stdana l'o:emanJe od PrvoYjcnanoi:a i sv. S.ve, Dui>ano,' Zakon ik,
jedan svod r()(!oslo"a i ljetopisa. nekoliko zapin i na t pisa i 19 isprava.
Orul:o izdunje priredio j~ J. J i r c I: e k 1(. ]873 i dodao .iol 13 isprava.
Mnogo vatnija je bila zbirk~ izvor3. kaju je priredio u net~ ]85E F.
M i k I o ~ i t, Monumenta ~rbica spettan t l. historiam Serbile, Bosnae,
Ragusii. Miklo~it je prije svel:. pOnoyo ild~o dokumente, koj~ IC objal'j,}
KaranoTvrtkovi, prema I)ril:inalima, koj; su sc tlda nalaz;li II Beu.
utim sve ostal. doteda poznate srpske isp ral'. ili izv()(!~ ir. njih. Istt
I:odine izdao je M.). o n~' II "1\ knj ijl"u " iFama dubrovatilol:"l ~srpsko,"
dijaka RUSki Hrislifo ro~i8: Cllo .. e""UII Cp"b6CKII Oil. 1390 ,10 J ~23 , ~
. cr nHC"a IIIICal!a 011 Peny6 nHK ( Jl.YOpOaaQKC Kpan,ep"",. I1cen0111 ...,
oho.liI"a II K!!e30aHW' cp"b6CKlle". 60t3I1CK H... II npIIKOpc~"e.,. Druga
k njiga Pucitevih Spomenika srp~kih iziUa je 186!! i sad r!i dokumente od
I!. 131;) do kraja XV. S\oljeta, p repisane i>; razliitih se rija knjil!c Dubrov~kog arhil'n i sa~uvane djelomice samo u t.lijaMk!)m ili latinsko rr. pr;,
jelOOu. Vdna d<>puna P"del'oj zb:rci je~~ (nO".1I1I11" CPllC~I : od K.
J i r e e k a (CnOMeIlIlK (AH ll, 1892). Posljednje ildanjc nih POZIl"
lih dokumenata Dubrov3kOl: .rhi,.. pisanih i ti!icom pri redIo it
]b. ( r O j a " l) " h. Cn pe cpncHe nOaeAo. " nHC"a (360plllll: sa MJK
CA.H III 1929, [12 1934). Za ovu periodu (lolui II obzir samo pn'c knji",.
533
S.p.ske ispr~"e, ponaj"i'e m3nasl irskc, sau .. ~oe ,z,'a ll Dubroyn ik D.

n isu jo~ izdane II jednoj zbi rd. Neke su, kao ~IO je naJ)omClluto, u,l~ "
itdanje Safaf ika i Mikloii3. ~ t ale Su izdav~"e naj"iSe II r.ueIlMK) .acc
II CYLl " CIl""CHI/K., CA H. V&1nije mlnJe zbirke nalaze ~C II GI """ ,I<"
24, 1867, od arhimandrit a L e on i d a, i II Spomenik u 3. 1890. od Lj. S t",
j a n O v; t a. "apOK treba ~po "'tnuti izdanj~ nekih za sr psk u ~rcd"j"
vjekovnu historiju lIaj,'dniji h man asli rll<ih ispra"a: po,'e U. carn DuA",,"
manas tiru S". A.hande la (r~acH"K !lCC l&, 1862, izd . .1. S " f" r i ll):
dvij e Dc"n sk~ hmovulje (r~aCIIIIII Dill, d rugo odcIj., 12, IRS<l. iz,l,
M, S, M, I oj e v i tl: Svetolte fnnska (banjska) h.isovu!j " (Cno" e H" ~ (A ll ,
4, 1890, izd. l j , K o ,. II e" i ); iste go<.line izi,;io je i izd a nje V . .1a ~ i ~.
S .. e tostcf3n.ki hriso"ulj k ra lja Stdan" Urob lJ Milulina (izd. Zemaljske
Vlade za B. i H.) ; R~vanitka povelja (izd. U n eT Ko BIl b. CT"l' lIlI e ....
(923) ; G,aanika pO"elj a (izd. M. Pavlo"i, r.UC HIIK CIIn 3,192;1
Veb nu Sl ar ih s rpsk ih ispra .... ,Ii obit110 skraene, ;zdao je CT. H O 8 I o( (I.
B II I. 3aO(ol/c~" CnO"eHI/Il 11 epnc~ "x AAlI<l&a cpUlbtn BeN, (noct(;l/ a
113A. CAH, 19(2). Vatna je za t im i ~b;rka Air. Co,"o~je". OJla6paHlI
c no .. e" " UlI cpnc ~or "pau (OJI Xli liO Kpaj.a XV BeNa), 1926; Ona sadrll
dosta isp ra.-a p-onovo ilan ill p remu oril:"inalu, 8 nekoli ko i p r.-i put obja,.
ljenih. (xl b rOjnih ildanja Ou~anova ukonika naj bolje je CT. H o ft a IC u.
D II h. 3axOll~K CTetlla". lJ.)'walll, Ila pa CPIICNOr, 1349 H 1354. 1892'; prij~.
vod n . z, dao je H. Pa il O J 'III h, .t1YW' HOH 331(0H"", 195(1, u ~p, recen1-iju
V. /1\ O ~ i n a \I HZ HI , \950. (T. II O" n I( o B llI, je izdao i MnT>,j~ IliItl
CTapa CIlIlTar .. .,.. 3C>op+<"1( 3tl MJK CAll. 1907.
Kao iZ"or Za O,'U periodu \'rlo Su \'atni r.zliti(i 13J)isi po ,uk oV isi",",
kao i natpis; na ~pomcnicima (na<.ll.'robn;. po manasti rima i I. d.). Njiho,'u
$is ten, al$ko jzda,. nje preu zeo .le .lb. C T o j a " o " li. CnJl H CpU CKI/
3.nI/CH II lI:!'TnllCII (360pllllIC :Ja l1JI( CAH l, 1902; II. 1900; Ill , 19D5: IV,
1923; V. 1925; Vl. 1926). N. kraju posljed nj e knjige nalu i se r np ra v. Li,
StojanO"ia odat iranj u ". rib srpskih zapisa i natpisa i O i zra~lIn ava nju
datuma sve tk o\,anja Usk rlll. Manju zbirku izdao je B. n e T IC O ' " b, CTD.
p I/Ile - sanI/CH. HUnI/CII, .'II/CTIIHe, 1923.
Dral/ocje n su izvor bioc rarije s rpskih vlada ra i ar1oiepiskopo lli IH"
trijarha. Pr\'c biog raf ije posve ene Su Stefanu Nemanji, O$n;\"I~u d in'$tijt.
Najvanija je l'>:eOlanjin l bior r.fija od njego,'a sin~ S l e f a n 8 Pr" o
v j e n ~ a n O e. Ona obo)lva a tij~); njego,' fivot sa svim va nij im nU!
'''entima. Kao ~ udo sv. Si meoni' opisani $U vaniji dO/iD daj i i~ vl ad.'
Prvovjenano!:,a (<.lo 1216). ('Po~\jedllje izd. B. T, O P O B" II. }!h!Tuje CM>l e
011. lie>la'he OJI CTetllaH. nJ)"O"t"~IHor, CaeTocasc,," 360PIIH~ ll . n o,
cr6 H3 "311.. CAH, 1939). Kratku b;oer.fijn Nemanj;nu dao je i njeli''''
najmlai $;n Sv. S I ,' a kl o "vod u Tipik s tu(\eniki: Nemanj ina ,'la d~
.. iu opi~na j e sas, ',m su m.rno, oplirnije nj evo" li,'ot kao kal ud erA
potlije sil ask a s pnjHtolja (izd. P. S I f a f i k , P am "k)', i B. T, O]l <) B lt ".
Cnl/tll CB. CaBe. 360PIIHK 31 JK CA H, 1928). Treu bioc rafiju St. Ne
534
manje ()5 t~, .u j~ k~lude r D o m e n , i j a n; pi$;l n l je 12&1, dosta opirno,

;til "e~an'().'13I nu; rad~na jc ul' lavnom prema P r"o\'jenhnom (izd. b. JJ a
"" " II h, lI\" ~OT ea. C" .. eOHa H C8. Caae, HanHCIO .QO >lellTll jI H, 1865).
Domelllijan Je nal",au 1253 i vrlo opirnu b.o!:"",fiju sv. Sa ve; lu je naj
iSC TJ)ni;i i najlitarij i opi. fivot a i rada Savina Clld. O. D~nitit. n. d.}. Tu
jc biog rafi ju preradio ..j~rojatno l.otkra j XII I. n, kalude r T eodo$ij~
(izd . b, !l a II H ~ "h, 1t{""OT CB. Caae, Haflllea o nOIlCHTllja.t, 18&l: D~nil:i,
je po!:"re.lll o pripi ""o ovo djelo Dom.ntijlnu).
D. 1) a "; i t Je izdao i ,'elik ; zbornik b'O/iTafija; It{H80TH ~p a.be[l'
H ap XHenHCKona Cp/ICKI/X, "allHeaO ap xl/ cn l< c~on lb ll H~O " II.pyr>l, 1866,
r aj zbOrll;k, ~adrti, 04im l\raih na pom en" o Radolla,' u iVladislavu.
biol.'r3fiJe kral ja Uro;a l. i kralja Drc!:"ul inl. Pr""b ilnq je 10 bila samo
jed na !,lt oJ!..a(ija, OUjf " l;no,'" pa je pO'llije podijeljeni n. d" iJe, da b i
se dobila i flQIebna u roieva (u njoj SC uSlnri !:"oyo," O mladost i Dra::u
Hnovoj i o "jeeo";m oonos;m a , ocem do pt euz;manja \'Ia,ti). Dalj(. u
zborniku If nalau opis; i iv013 kra ljice Jelene, tene Uroga L, i k ralja
Milu l ina. MilullnoV8 je bio~ra fij a osobi tO \'afna kao bi! torijski iZ\"or, jer
s a<.lrti obilje podal.ka za njegovu vladavinu. Po imenu nepuzn'li nast.v
Ijat rad rhiepiskopa l)a,,;I~ uapisao je biografiju kralja Sldana Dc
tansko!:"a dosta op~i rno i sa mno !:"o h;$Iorijs kih PQ<!:otaka o niego"u tj"OI"
p rijc <\olaska ,l a .. Iasi j o njeguvOj vladavini. ISli jf pisac "jerOj a tn o o s ta"io
i ne do"r~e n\l bio/i ,Miju Du~anovu, obuh",clI; s n $A mo Du~a nO\' dolazak
na prije stolje i prvi \ljtgov i sukobi s Bi zantom i Uga rskom. raj zbornik
sadr!i intkoliko bio l'rafija a rhiepi skoJlu ; p'lrljarhn srpskih. Sam j c
Dan;lo n.pino ivot arhiepiskopa Arse nija 1., Savi nD nasljednika. S.,'e II .,
Dani!a !.. Joan ik ijl 1., J cvstatija 1., Jako ,'a L, JevIta lija II .. S3\'e 111. I
Nikodima 1.. "einom ukr aIko i bez mnogo ' '''a nl ih podataka. Jed .n
utenik a rhie p iskopa Danila dao je opli rnu i ud rhjnu biog rafiju ~. m oga
Oan il. II. Na kraj" zbo rnika nalue se i manje biocraf ije triju pn-ih pa lri
jarha (Joani kije, Sa" a. Jdrem).
Osim bioj!rafije SI. Detans koe II Danilov" zborniku posloji jo~ jedna,
kOJU je poteiko m XV. st. napisao G r i g O r i j eC. m b I I k. t adn igu,
ma" lllanas,I,. Dehna. Ona kao i2\'or mllogo zaostaje la p n om. j er je
Camblak " iile elio prik aza ti Det3 n skog~ kao muenika "noscti i legen
darne elem~"'e (i~d. J. lU a ll> a p"~. r.UCIIHK lleC ll, 1SS9).
H u I" rl a n o 8 II II. .'loIIahIl H3BOPH ~3 cpnc"y HCTOPHh'. .1l~0
lipa". It{IITIIH ~pa"b Cp..uCKblXh, l""acl/lI" C:ril, .1lP)"o Olle.'"
7,
lls7;. p ri redio je svodno izdanj e bio grafija "lad a ra od Stefan~ NemanJe
do S ttf~na Otansl<og. uklj"no, izdvoj;,'Si u mo 51 " . rn~ podat k e, bcz
",,,oKobrojnih b iblij~ki h citata i praz~ill leoloik ih raz matranja. Za ls lra
ti" aki ,ad ono n e mote pOIpuno umijen;li Izda Ilji pojed inih bio!;:",f;ja .
I'ostoje ; I'rije\'oo i biog raf ija n a s"wemeni sr~k i jezik: /1-\. 5 a lU II h ,
CTail" Cl)nCKe (j Horpa41M Je. 1 92~ (2: i" ot Stefan a Nem,njc od I". Save;
1;'01 Sl. 1'>:emanje od Sida'" P,,ovjentllnog; tivot s~. $.an o~ Teodosija);
535
JI. M K P MO I II h. )l\IIBOTH ~pa.,,~u II 3pXKerrKCKona cpnCKKX 0.11. apXK'

em.e"o". lllK HU ll, 1935; Cupe CpnCKe 6Hofr>alj>Kjt XV II XVI! n~u
- U ..'6~1K. KOKCUHTKH. n a.icK.ie, 1936; )l\ltBOTII e8. Cn~ " eBe r OTl
CII>teOHI O..l ilo".HT"jIH3 1935. L. M i r k O N i je i~dao posebno; .pisc
,,'. Save i SIda,," Prvo,j~n~.nOI:, 1939 (11.1 sl> i njiho,. biogr3r;j~ SL
Nemanje).
O biorr.flj.ma je mnogo pisano. Z. h iSlorillre Sn tl3jv3tnije r31.

p rve: 1-1. n a. ~ O B II h. XpoKO.'OWKC 6e~~luKe ce. Cnf o Cn4l.H) Hc" a.
IbK, r",CIIIII( CY 47, 1879; n. n o n o,," h, O xpoH o.Tor Hjll Y Ile.l"",
CB. ClBe, r~le CA H, 112. 19'14; 5. 11 o p o B II h. nKTalbc o XpoKo.TorHjK
Y .II. C.lK"1 eB. Caae. rOIlKW'~ltLU H4 49, 1940; CT. CT'"OjC."I,. O
(KlOn}' He >talbHHe 6ltOrpa4lKj.t: Oil CTe4lalta np808CHQa"of. r.Tae CAll 49,
I ~; A. r p K.IL O. II h. nllTl_ o eM~OlI)' He"3"'""~ 6Horpa</lHje
oil CT.40'''1 npBOBclI~a Hor. iSIO SS, tl!99; CT. C T a KO j e " H h. 1<'1\1
je np.o.e"~ ' HK UBpUJHO H ... alblUto IK"THjC? , isto 12Ci, 1927; B. T,opo .
K h, Mel)ye06HH OAt!owaj 6Horpa 4lllja CTt<l>aHa H."3 ... e, Cenocluc,,"
'OOp""M I. n\lee(ill , 11311. CAH, 1936; C T. C T a " O j e ft II h, K..... je
TeoAoCKje n" Clo lKHMOT cu. Cue. JYlKH OCIL. $HlLo,lOr 7, 1929; H. P a II (L J.
~ K h, TtOAocHjeo H nornCIIH Ila IIPYWT1!tHO II Ilplt<3B1tO l'pel)e'be Cprillje,
Razprlvt ZIIalI . d r . I I hum. vede 9. Hist . odstk 2, 1931; C. !l. P o 3 a" o IL,
l-l e' O ~ IIHKH. UptM" COCTaBnCHIIM H .'""HOCT~ COCT"~HTC.U Tcolloci e"cI(oA
pell8K~ill IKIITi. C'HILLII ecp6cKaru. \hu . OT!I. p",cc~. "3. " e.",". 16, 1~11;
J. P a!l o II H h. OHorp.(joHja " a)"ToC>lIorp'4IHja Kpa.'''a I>\IIILYTHHa, Jlno
n KC MC 183, 1895; CT. e T a" O j e B" h, DelLewH o e~JloT!Y n31111J10n3
POIlOCAO~'. isto; B. T, o p o B "h. nO .. eHTlljaH lt naHHJlo. I"1pH.10311 sa
I<JI1 <1> I. 1921. Dalje treba ! [>olll enuli prtdgovore nz prijevode L. Mirko
via: O Domentii' ~ lI od V. O r O" i t a; oDanilov .. zoon'iku od N. Ra.
d<Ljla; o Crigoriju C.mb1aku, Konstanlinu filozofu i "Pajsiju od
P. Popovita.
Osim biografija postoje i takozvane .tx>h,alec ili .pol1\". lna sLo\"lc
vladara i slarje'ina crkve . Ont obino ne prutoju mno;;:o no,', kao histor ijski i~vor.
Sa~~'.n
je p rilian broj isp ' '''I srpskih vladara pisanih j;t".kim jul
kom; one se u/flavnom odnose na doba caTStv3. Naj,i.e ih ima od DuJana,
ulim od njer<l"a brata Simeona. cara Uro!a Ue dna) i despota U1"ljde.
Ild.li Su ih A. CO.T o. j e I i B. M o nl II IL, rp~~ e noat~ epneMMM
BAUIpa, 360PIIIIM u I1JK CAH 1936 (usp. ocjenu D. Anastuije,it.,
So.<LCJlo.",t 12. 1937). Izdan.ie d.j~ originalni tekd i srpski prijevoo.
Ima isc rpan uvod i reristn komelll8 rom; n3 kraju je opsena biblio
t"rlfij l.
Golem. rnda za povijesI ove periode nalazi se n Dubro"akom
.rhivu; on. udr!i mno!tvo podataka za politiku i na roito 1~ ekonom
Iku histo riju (pod.tke <L gudi i obj3\I.ienim zbirkama ~ Smiiklas, Oini~,
536
Gd~i
. Thall6cz),. Crelno~oik, R~donit, Tadi': - ,'. u bibliografiji u t

.
.. .
pOIllavije XJl).
od domaih ~rhiva .add; v~fn~ !Iradu arh;" Il"nda KOlora. Jtd ,OJ
d.ielomi~no nu"3ni od primorskih arhi v. n. IHitorlju sr~dllj\l,'jcl;o" nt
srpske drh'~. Naj.t .,;jc knjill"c odnose se na pe "odu od 1326 do
]33i. )>oslije kojih gooina nastaje perioda praznina do 1:s9G. ,\. ~\ a r~ r.
Ko torski .pomenjei l. 19<.1. obja"io je najstariju knjig" kotors!;ih n(ltara
(izd. Hist. jnstilu t J A ~ Dubrovniku). Druga knj'gl ~ uskoru iULi.
od stran ih arhi\"8 najvi", grade la srpsku tx>vijCSI sadr~ fazhtit :
lalijanski arh;'i. u prvom r~dn Mletaki i Valikanski. Prvu v~mju zbiriIII
mLet.ke grade izdao je J. S a f ar i k, Acta archivi Ve neti l. ]660; IL.
L862 (prdt.mpano iz r."CHHKR ncc 1115). Pr"a Imj;j;t"3 Udrii dokumen te
od 1225 do 14]9, druga od 1419 do 1488. sa dodacima o d 1059 do !i;I:l.
Mnoro bolje i potpunije je izdanje S. L j II b i , Listme (v. bib!. u: "O'
Illa"lje X1!I). Za ovu I)c riodu srpske povijesl; imaju eTIdu knjil:e: t. 186S
(960-1335); LI. \8iO (1331"....-134;); !ll, 1812 (l3H-I358, , dodaIkom 11:('
~1347). Uz kilji!," V, 1875. ima dodatak Z3 I:odine 1226_139; Za p,,,h
pet knjigo izdan je poseban indeks (1893).
Naj"oniju zbirku "atikanske gr ode za srpsku hinoriju dao Jt A.
T h e i n e r. Vetera moournenta Slavo.um Mcridiona!h,m hiSlor'~m lih,
s\ ranlia (1191"--1&-49). 1863. Posta dokumena t . O SrbimA ulo jc i " nje'
govu zbirku Ve t e," mou \Lmenta hiSlo r ica Hun ll"nriam sac rn'n i lluStr;ltlli~
I (1859) i II (18(;2).
..
I dru;;:; "an;ji arhiv; lIalije imaj~ I:r.de ZO IIrpsku POVl.IUt. F.
R a ~ k i jc izdao ne ~to ispisa iz arhi,.a u N a puLj~ \L A,kivu lO l'o"je~!IL''''
jugosLnvensku 7. 1863. V. Makue\' jc radio u sv im vetill'. arh1Vi,n~
1I.lije i ubrao dosta grade za pO"ijesl Junih Sl.ven . koj u j~ \lda~ tL
dvije knjige (". nie). U njin,. ima malo rude za pe riod u N e mnnJ' ~,
vi'e za kasnija \'r~mena. Dosta podataka im . i u uz!iilin> taliJansku"
narali"nim izv\lrima.
T ijesIle veze izmedu Ugarske i Srbij e p r idonijele su, dl u mnOl:im
ul;"arskim i$p r3\"ama nalazimo vat"ih podat3ka u $rpsl()vijnt . ~.
10\"0 tL S"im Zbornicima isprava za stariju urnrsk" povijest im. rl ,,11!,
pOdll.k8 o Srbima: f e j t r. Codex diplomalic~s I] u"jtar;ae ecc1uiaslicu~
IC civilis; Codex dipl. patrius; Codex dipl. Amk:ga,cn!b; Code?; dIp:.
Arp.dilnu $ conlinualu. i t. d. (". bibI. uZ porl. XIII) . O odn05im~ U;a r ~ke
i Srbije specijalno: L. ThaL loc%)'-A. Ald'H, Code~ diplo matiou
partium rCllni Hun gariae ~dnnarum. MHH. Di plom~ t Bria 3::: I9OC . Tu Su
objavljene isprave ili sam<L rtgCSla od 1198 do 1526. S\lnJ~ madarsIle
kronike sadre iSlo tako neUo podataka o Srbim .
Z. po: r;(IIlu Nemanjia vrlo mnogo p<Lda taka d.ju hitan:sk:' ll~o rL
RuliWe zbirke akata i isprava, o!WbilO iz SVClo&,o rskih manu:,u, p r,,
flj" dosta gr.de. Pose bno treba isui izdanju akata i isrrl\"t manUIlrt
Hilandara: a) L. P e I i I. Act u de Chilandar. Mies "retr., Qod alal: a,
-.-
~,
B"J. 81'<'>1. li, 1911; bl Kor.bltl', ACltS de (hilandar, '\cle~ Slm'es,

ul BilJ. U ~U,. ll.', 1915; cJ V. Mo~;nA. Sovr/:, D0(I31ki k " .Sk,m
liSlin3m l liland.rjJ , i~d SAZU 1!l4 ~. Zbi rl,J Korablje"a sodrti "CC POznale
d okumente olojovljc"e i u prije "a"edcn;m izd anjima srr,sk;h Itl'o,n. Od
",."jill zbi rki ,'atnije Su: M. La sc. r i I, ACles ~rbn dt VatoD~di. By.
,'"Iinoslav;ca 6, 19:15; ll. A" 3 (T. e" j t B II h, CPI1C~" aplI .. D .ria! ...
ATOHC~C. Cno .. tHH~ (AH 56. Im; B. M (I W .. H, AKTI! '13 c.eroropc,,~x
apXHB3, iSl0 9J. 1939; "KTH up'TeKo, c~6opl KS XH.UU!J.DP'. rO""""'.:!K
CKOII, 4>11.1. 4"~. 4, 1!HO.
od bi1anllkih pisaca ZO Hijeme od Nem a nje do unrt; OU'MQ'e,
osim "ct n3\'edcnih [,'ano ninama i Nikite Hon ija\a (,-id,
pogl. Vilo) ".j,'a!lliji su: al G eo r 4' i j e A k r o II (I I i t (1217-1282), k"i!
je opis ao dob:, od na"a le Lali". nD Caril!rad 1203 do obm."c Bi~an l '
1261 (izd. A. H eisenberg, l-tl. 19(3); ima podalak. o SI. Pr,ovjtn.
~anom i UTolu J. bl Georgije Pahimer (1242'0. 1310), naSta"lja~
Akropolilova djela. opisao je vr ijeme od 1255 do 1308 (Son nsk i Cor!>u~);
dO~I ~ I:'o,'ori i o Srbima u loj pe riodi. e) !\,ikifo r GreIlora (1295
- poslije 1359) napisao je bizanl!ku hlS. oriju od 12Q.I do 1359, ...10 opsimo
od d,dese.ih Ilodin. XIV. u. d"l~ (nonnski CorplIs). Njegovo kuiunje
o Srbij i u " rijeme njezina lIajvete!:, uspona ima naroitu ,dnost. jer 1)(1.
Ijee od sU" rel\>enik~, a slui na", i zu k01H roli ranje vijuli Ivana Kanta k Ul_cna. d) I va" I( a n 1 a k u z c n (umro 1383) opisaQ je dogadaje od
ZOih do OOI!! I:'odina XI V. sIoIjeta (Bonnski Corp us), To SU ustvari
njego"i menlo.ri. pisani $ jasnom 1tno:lc"cijom, d~ opraod svoJ PQst u .
pok _ "ao .a,unik cara Duana. a ~atim njellOV protivnik, imao je do~ta
dod,r. 13 Srbin'. i d.o dragocjene podalke o njima. Govori dosta i o
IItjeea jnim lienostima u Srbiji, kQje je "einom osobno pOlnavao (Oliver,
Hrelja i dr.).
Ne.to podataka i za o>'u periodu prulaju bizanlski hinQ r i~ri XV. Sl_
Halkokon dil, Franca i Du k a (". nife).
Opisi pvhoda F r;drika Ba rbDrose u vrijeme T reega kri!atsko.::

r ala daju podatke o njego"U saslDnku ~ Kemanj om uNiih, . osobit/i djelo
1, IV. A n s b e r I a ( i~d _ Ch t o u S I, Quellen zur Gescbichte (lU Kreuz
zu,,"es Kaistr F riedrichs l, MGH SS, 1928). Jedan anonimni opi. i~l ()tne
Eno!>e iz 1308 ima dmla op~irne "ijesU O Srbima la " . iJeme Ora~ul;na
i Milulina (izd. O. G 6 r k a, Anonrm; deKripl!O Eu ropae orienta lis. imp"rium Consl.n.inopolitanul\>, Alba n ia, Serbia, Bul,",ria, RUlhenia, Ungar;a.
PQlonia. Bohcmia, ..,nQ MCCCVJl! exa rala. 1916. i izd. G. Popa-Zissunu,
17.VQar~le illorid Rom~lIiIQr, ll, 193-4.); us!>. B. "fl o P o ft /I h. Je..u" HOIIM
H3BOP l:! c!>nc~y ~cToplljr "3 no~tT~. XIV. He~a. np lI.103)! la KH1 <\> 4. 1921 .
BarSki n.dbisk up, francuski domin ikan a c G u i II a u m e A dl m, sasI3v'"
jc 1332 Direclori("" ad passagi u m facicnd um in Te rr am SanCL1m, II kome
dosta govo ri o pril;k3m~ u Srbiji n. k raju XIII. i u poteIku XIV. $\. (iz~.
Recucil des hisloriens des ( rQiudu, Documents armenielIS JI 1!lOli; ,', M.
538
Su f f I n}'. fls.:udobrocardU $. Reh a biluaciJa "dllo!:' iZ"ora za povije,t

D.lkana II IHVOJ polnvini XIV. "., VZA 13. 1911). Zanimljive "ije'ti ocart,
Du~al1" OSlovio je Phihpp~ de M z i ,~&. neko vrijemc k ance lar ciparskog
Ilr"U~ . Odlo mak O DU,DIl " obja\'io jc O. Il n n i i . r~ aC H" " ,llCC 21.
I R6i.
O Hrsu ima nepo~r~"ih pOdataka kod njcl:ova suvrtmtnik N i k i 1 ~
II O n i j a: 3 1\. J'o/.'l VJI; njego' j':ol"'''!ni I:'o"o r o cuu A lek~iju Iz 1201
izd. C. S a I h J... BibI. ~ncca medii ae"i l, ]872). Mul3f~ije>' povezuje g
Hrsom i neke podMk~ t. z''. A" sb e r 1 D (, . go re). a u Qbzir dolui i pismo
D i m i t r j j" H o m ~ I i J a n a (". gorel iz l?,;!) O sudskoj parnici 0);0
umljinog posjed ~ izmedu Lju t iooja i H rS()ve rodake (izd. J. B. P i Ira.
An"lut" Sacra ct clas~ica specilcj.'io s..le~mellsi porat" 6. 1891; ~rp. prUevod
A. e o,, o B j e II. Cp em " " " aaIlT HCKO "pao y Cl(on",)' no~eT"O.' XIII u.,
reH!1 1;;. 16, 1936. Os"o,' n i su izvori 7.a Snen S I e r a n P r vo,' j e n (O" i,
Domcntija" i Teodosijt (biOJ:rafija S". Sa,e). a osim nJih i 09'
n i l o (v. gN e); napole Strezorn bavi u Z II i j t k n e l a Sl rO /;. n" (i1.d,
J. 1("" e T a "T "" O n. r.,aCUIlK !lCC 8. 18.56; kaQ izvor bez .-rije(ll1otli).
t>,'eke vijesti Q Strezu l3~u "a]e SU se u pismu cara H.., r ika pap i looceneiju
111 (izd_ J. A. B u e h CI n, Recherchcs et malt'''.ux .... 1811) i u podalku
~Ie ". que fuil d~ Slracu_ u ugQvoru izmedu Baldu;na lJ. i l.. an. Brije.
"Ua 122S 2'- (S. L j u b j . MSHSM 3. 1872); Q BQ,ilu i Sla,'u najvatnij;
je izvor G . A k r o J' O l i I (,._ gore).
Zn bogumiJs l"o na podrueju Makedonije " O,'om razdobljn n~ma
drugih iZ"ora o<im ~ilija ~pisllor"
mOl:l." ~ kog ll' r i oll"
(izd. 0_ Danii, Sla,ine JAZLi J, 1869, i E, " alutniacki. Werkc
du Patriarchen "Qn Ilulgar:tn Euthymius. ]9(1), koje je " drugoj poIO"mi
XIV. st. napisao patrijarh Eutimije, i k,;tkih podatak~ o dualiSl ilkin,
cric"~ma u Zbirci M. BouQu el . Rtcuell (les hiSlorien~ de! G.~les 14,
1806, i u Summi .. Rajnerija Sacchon, (". pogl. VIII). l' XI\, 51.
$jlQm,nju ~e " Makedoniji mj~sni nazi"i: BOl/omili (plu r.) i BOl/o mila (Sin".
l . r.) u pl. Babu n;, koji se l akoder dovode u vezu s OOirumilimo,
U kasnijem ra7.0loblju. n",oilO Qd PO~Clk8 Mil UI inove vlad~'ine ..
maktdonska je hislorija lijesno pov~z"n" s ,nvllkom srp sk . dra,c, p a
najv'i dio iz,om "~vedenih za srpsku hi storiju s~d r!' podatk~ i za makedonsku his10riJu iSlul.' razdoblia. Ovdje St lst!~u samo naj,afnij;'
Za doba meUSObne !).ome slIsjednilr ddava oko , 'Int; nad Makedo_
niJo", naj'i~e Podalaka daju hislo riorrahki ;z,'ori _ Danilo i njerQ" ;
OHla>'ljati i bizantski pisci G. A k r o p o l i I , G.. fl a h i m t r. O i"enju
"'Psk~ lIlast, nad :'bkedonij,,", u XIV il. nljvunije podatke dRJIl _ "ko
Qba S bizantske to~ke I:I~di.ta _ bizanlski pilci N. G , e g o r D i J, I( d n
I a k u Z e n, Za poloaj Maktdo niJe II s k lopu s rps kog carSlva jo; I'afniji
Su izvor povelje srpski h ,.I adar ~. daro\, an e ugla"nom man3s1iri",~. Ilako
onc na srT>skom. (.k r> i one na grko," jeziku \0 izdanjin, a " idi t:ote ), lSIO
ta ko "aan su izvor I makedonsk i zapisi i na tpisi izdani u S 1 o j. n o,, i,
539
e~voj
,hi.ci. P. ij~ S\'e~a za unulrlnJi raz,'ilak Mak ~donijc zn ahjn e Su

$I'omcnul ~ l.bi'ke bizantskih akata. povelja i katutar a (L. Pc I i I, A.
I<or ablt'. V. Motin-A. Sov r t, M, La l e.rl s, D. Ana SI~.
,i je "it ; V. Mo!IH).
c. _
V, Io vabn ilVor za ovu pe riodu su isp rave I korespondencija.

kao i uopee don'aea i stra n a a rhivski i:rad ~ , manji m d ijelom objavljena,
vetim _ neobj avljen a, Domata diplo mauka i arhivska Il"radn sa <'m'ann ;e
no srl'skom. grtkom. latin skom i laliJanskom jeziku. S n~ ~cll Icrcna vec
u ovoj pe riodi Ima mo idokumenala n . turskom jeziku. Spo men ici pr~
tdno na "'I'skom jt.zi ku. f>On ajv;~ Slfuvani na SVttoj (;Qri i u Dub ro,'
"i ku. izda"ani Su rl SUI<.l, p<.ljedinafno ; u v i~ manje poIpunim Zbirkama.
Prerled n. j".nijlh itd.nja da n je " pn'om dije lu ove bib1ioll"rofije.
Naknadn<.l prona dene isprave objavljene $u posebnQ. Tako: A. B. C <.I ~ <.I B
j t H. !-Icn03Jt3T. nOBeA.a ./lecnoT! Cre",aHa aaToneny, JM4 1. 193<>.
LM inslw pi sma ilalijanski IconeepIl pi sarna i inslml,tija poslanicim .
obja\"lji\'ani ~u u po~ebnim zbirkama ("idi bibI uZ por l, XI1J.
Tu rske spom enik e, koji takodu po t jeu ,'efinom i~ Dubro" akQr
. rh i"a. i,.dali su C. T r u II e I k a. Tu rs koslQvjcnski sPOmcnici dub ro\'ake
a rhive. GlM 23. 1911; Fr. I<rlel ill, Osmanisc he Urkundcn in t u rki
leher Sf, rache aus der z"'eilen H51 f1 ~ de~ XV. J.hr . 1922: r .. E" eJo.
H H h. TYP'K H cnO>le"'''IH. J-I (134S-162tl), izd. CAH, 360PHHK 3a HCTO~
'''a'IK), IICTOPHCK)' II KH,H lKcall }" rpa~)' l. 19411, 2. 1952.
Zo fiUvu ovu periodu t;:1~vni domaci historiot;:ra fski izvo r su ljeto
l)!S; ; rodoslo"i u nekoti k<.l reda kcija, Ul prijanja pOjedin a na ;zdanj~
prired k> je njihM... svodn<.l izdanjt Jb C T o j a II o II h , CTl PH <pnCl<1I
J>Olloc..'OIl II .1tTOn HCH. 36QPHHK MJK CAH, 192i; u uvodu je iscrpna 5tu
dija o njima. Vidi i raspravu D . P. ~ ,1 j II ~ H[, ;. }JoGI nOCTalll<; " p.a3Boj
CTap1! ~ CpneK1! X ])O)lOC.10113, Mr 1948, b r. 2. Prilike u ovoj periodi o svjet
ljuje ita,' niz zapi!a i natpisa, koje je sallra<) lb. C T o ja II Q U H h. CrapH
epne,, a3nllCH H "nIIHCH. 360pll1!M MJK CMI I (1902), 11 (1903), III
(190&), IV (l923). VI (1 926).
Za o,'u p e rioo u im amQ UmO jednu su n e menu biografiju. To je
biorrafija Stefln l l l .. rev;"a od 1\ o n s I a n I i n I F ilo l Q f a. ujedno
naj" ~lniji iZ"o ri U doba despola Sldln , (izd. B. J. r K h, l<oHCTaHTHK
"'" JlOallot> " lberQ8 II<HR<>T CTt"'"". JluapuH"'a. lICe nou cpIICKor. ral
C''''~ Dill 42, 1875). o sa moj bioli:rafiji kao histori jskom i"voru vid i S t .
S I a n o j e" i . Die Dioli:rar>bie Slefan Lazarevi' s VO" 1<0nSI"ntin dem
Philo""p hen als Ce$ehkh t5Qut:Ue, AhiPIl 18. 1890; C. n . p O 31!! O o, II<M
THe (cpncu ro .lI teHOTa Cffd>3Ka JluaPtU H~ a " P)'tCNM~ " pOHorpa l!>1>.
11l1B1!.CTIIR PI'CCN. 'KU. 11, 1906. Sa mo k ,o odraz Itli:~ nde. koj, se sl"orill
oko eMa Uroa. ima ntku vrijed" os t njeeo", biorrafija, kQju j e g. 16-12
napisao patrijarh P a j s i i e (izd. ].i .,. P)" a p a 1\, J+:HTHj, uapa YpoUlI,
I".nellllK O'li 22. 1867). Prijtvoo lih dvi ju biog rafi ja objlViQ je .,. M Mp.
~ o B H ~ (v. ~rijtda),
ncc
,
,
i
;
I
I
,
,
;
,,
Il
I
540
....J
Od takO'.,on;1\ .poh\"alh iz prijatnje pe r iQde j>,ultta\, ;Il~ POla'a le

k"el:u Lazaru, od kojih s u neke ustvari n j~!:, ove bioli:r. fije S" dosta Sh a r
nih podalak a , SvojQm sadrfaj no~u odlikuje Se naroilo l)oh,.13 knuu
L.,arU, koji jc obj.vio S ... T>op oBK h U Lucy CAH 136. 1919, u z ras
pravu: C H"r, H ~ lIa ltll-1 o II.
la upozn",..nje prilika u Srbiji i Osman sim m (aT$lvu u srto;ni ; u
dru\/,oj po lO>'in i XV . $I. dragocjen je " a poljskom jetiku sa u"ani sp i!
1\ O " S t a" l i n 8 J 8 " i ~. r" zarobU e nOIi: Qd Tu raka pri o~"ajanJu No
Vo !:, !lrda 1455. ]\ritiki e-' je izdao J D n Lo s, Pami~tnik i jalliez",". 1912.
I<od nas Ii: " je prema t!ikQm prije"Qdu Qlljavio J a .1 ~ o W. II> a p K",
JltTonHcII "IHSO.M. 113 OctpBnlle, r.1le" "~ c:yn 18. 1865.
BOllatu g radu Mle t atkog a rhiv. kod na. Je najp rije obrnlji "IO
J. Wa 4' a p II~, Cpn cN" "cToplljeKH eIlO ... "HUH "JI( THKor 'P~ H B3, r .1a.
C"H~
J1~15. 185S-62. sakuplj e nu posebno u dvije knji\."c: Act .
arhivi Ve neli (v. sprijed a ). J)akumcntl St pon3jvi.ic odnose na ovu tIt
riodu, lt zbirke, koju Je objav;<.I S. Lj u b i { (v. 1'01:1. XI ll ). noJv;!;o rradt
II O,'U peri<.ldu s rpsk~ povijesli sad r'-~ svesci IV (I35S-U03). V (140014(9), VI ( 1409-12), VII (l41Z-----20), VIII 0 420-24). IX (1 423--5~) i X
( 1453--63). Veliki dio m leta k e grade uhQ je i u teti ri knjige 151"3" ; i
pisama za ugarsku po vijest u pe riodi Matija~ Ko rvm~. kOJe su izd,1i
Nai:Y Ivan i N)',;r)' AI~rt (v. porl. Xtl! .). Ovdje sr- mo!t na"esti l ,~tn.
zbirka mletakih dQkumcnala. kOju j e ;'.dao p r e d e I l i, Di plomatoroum
Veneto-Le,,""'inu", siv e acln ct diplon'Dln res "e nctas, rraCCQ$ "(Que
Le\"ant is iJiustranlia ll, 1899.
II oSlalih ulijanskill arhi,. dOSt. nes.istematski Ispisan" \."<30" ollj~
vio je B. M a K)' U' e . , 11CTQPHqec~ " e n3>,~n"'Kn lO.I(t",' ); C.,aO .H H
t <><elll''' s KM n3PO.!IQH I, 1874. i H C'fOPHJ(~" cno.,eHHII" JY"""H>: C.olleu.
"O KOMIK" "allOnD ll.. izd. CY.'l. lS82 i lu !IC ponajvie n alaze dQkumemi ZD
ovu pe riod". Va~lIe lu i pojedine specija ln. zbirke. kao t O je R. L..
Le ttre, de Jen" d e TDJ>liacozzo sur lc .icJ>c de Bell:radc el tn m<.l" de
SI. J .a n Capis tr.n. AnaleCla D<.IUandian a 39, 1921. ZbQI: Iiicsni\' ,'cu
izmedu Srbije i Ue-ankt pruaj u rrldu u s rpsku h is ..,.iju i " 0"0) pe ri.
odi mada.-ske zbirkt. U ,et spomenulQj 33. knj. MM. Hung. Hin .. !)"dje
lu Th. 116ez)'. A ldjs)' sakupili gr adu za sfp sko-ugar~ke odnose,
gQJema se "e fina Il"rade odnosi na ovu periodu srpske hi!torije. Gra d u
pru hju i <.Islal e zbirke: G . F. j ~ r, CQdex dipl.; J. T ~ 1.1, i, Hun),l'
diak kora M i:ynro r s~ jl:"on; COd. <UnI. palr ,: S:. 1\ a p r i n a;, Hun !)".
dipl. (vidi pot;:'- Xlll). Pojedi nan e vijes t i nDti te ~e ; u drU!:,im zb;rkam
kao DeuU;eh e Reichsl a !)"$lI k.~n IX, 1887; W a d d in~. Annales funum
minorum XI! ; N. J O ril a. At te si rraa-mente ce privire la iSlQ r;~ Rom~
nilor lU-l. 1897 i dr.
Bizantski hislo r ihr i XV. ~t. obracaju velik u p;!nju rDz"itk" tursk e
drhve. govore o Ilirskim ralo,.im ~ i dono~e dosta pod a tak. i la s , p~k u
povijest: L a O" i I~ H. I k o k O II d i l u djelu. );oje obull\"a a pcrlo<i~ 06
54\
1Z98 do 1~63 (itd..1. D a r k 0, Laonit; ehaicocondylae histuri. rum demon.

$l ratiUlles I, 1922; U-I. 1923; tl-Z. 1917); Geo r J;ije Fra nc a u kro_
nici, u kojoj j" prikuana period, od 1258 do 1476 (Bonnski enrpusl:
M i h. i l oD II k a U svojoj hislO r;ji B,zant. i Tu rske od 1347 do 14G2
(Bonn.ki Corpus); usp. H. P a .... o j '. IIII. rp~~ II 113B<>PH 3a Ii:OCOBCICy 6HT1<).
r."CHH~ CH.l ;-8, 1930. O "pskoj .. bst i u Ep iru i TeSlIliji u drul:oJ
polo"in i XJV. st. op~lrne vijuti ima .nOBHjtcr J,o"HeH3 "OHax~ " nPOK.13
WO"I"U. itd. r .. acHH~ nce H. 1862. sa srpskim prij.evodom J. A~I"wo.
~Hha. Za posljednje IIn(line srp~kr (I"!;polu"ine vana je lI'sloTija Mthmeda
Il., u k ojoj j.e prik8una )'H: riooa od 1451 do 1467. od biulltskog I".ca
K r i lob u I. (izd. C. .-.\ IIII t r. Fngm. hist. graee. V; oKritObulu v.
J. P a II o II II h. KpIlTOB.'... llJIHTHCKII HCTOPHK XV BeKa. r.,ac CA~I
13Il, 1930).
Od turskih kroniar3 najblii su dOl:adajima i daju dng-ocjene 110'
datke Alikpo il z.de i Dur s unbe/:". Izvode iz njihovih $pi'a
d!l(l je u p rije"odu r . E " e s o. II h. TYPCKII H3BOP" 3a HlOOPllj)' J),.o.
e.'Oe" a. l1u T)"peK. ~ po,,"~opa II.' XV Bc~a. opaetHo 26. 19J2. P od~lkt
IlrU""Ju i nnonimnt kronike nast alt za vrijeme Baj.zida ll. (T e" 3 r i h
i 8 I i O s m a n). Mnol:e vijesti s Iarih lurskih kronia ra pOlll.k Su
j~dino 1'0 (il Olimo sture tur ske hi storije Leunkla,ij. (Leuncl~
II i II li, His to r;Rt ",usu ln' Dn9c Turcorum libri XVIII, 1591). Pregled osman.
&111 11 h islOria r. dao je F. II a b i n g C r. Die Geschiclltssehr~;be ' dtr
Osmnncn "ud ih re \\lerke. 1927.
Budui d~ Su lallad"t ,,",ode, na pn-om mjestu ~ladare. inlerc~i r .1i
doe-adaji nl Balkanskom lIoluoloku \l "ezi S t"rskim provalamn. kod
eijelo(:" niz u l.alldnih \liSDe. ima podataka, koji se direl""o ili i"dirt klllo
odnose n~ srp,l", po,ijes l. Z3 b;lku kod Ni kopolja. u kojoj .u na turskuj
$tr3"; sudjclo"~lt i Ifpske trupe, "abn je spi~ J o h a n n n Sc h i I t lj ~ r
I: e r a (K. F. /oi t u m" n n. Reisen des Johannes Sehihb<:rl:er aus
Mlinehen 139~- 1427. 1~9). 0t,;, Srbije daje ~. 1433 bure-undski pU1opi <ne
Bertrandon de la B ro cQlli~re. koj i je. na PO"ratku sisIoka.
lino pro';'O kroz deWOlOvinu (Le ....'Y~ge d' OUlremer); kod Ila" je u
;""odima obJa "Ijen prijuoo od CT. Ilon a" O e 1I11 ~. D."pnplI II Ei ~p
Tp''',lOIl Af .11 Dpo""jep o 6.,'KaIlCKO., 1l0. yocrpRY XIV II XV Be"'. ro
;!t"W'''"U3 H4 14, 189-1. ~ ul,m. u cjelmi ocig-ina l i prije,od. " ',.d3nju Ino
,;skol: dru;;\n !'IR Srt"je: 1;" P T P a IIII O ~ .l e .t a l> p o" H j e p, n v
TO,,~uo.e "I,e"o .,op . 1900. Podatak~
Srbiji ima i u Windeckeo"oj
hi~t oriji Si~i~mundO\"8 v remen. (W i 1 h. A I t m. n n. EberhHt Windfocke,
~nk"'lIrdiikeiten 1". GesChich te d"s Zci1allus "aise r Sigismunds. 1893J.
OsUli zapadni it"ori su ugarska kronika I" a n a T h ... r o e z " pro tu
not~ra iz Yrcmen. ~bt ij"'~ KO"'ina (J O h a n n e! tl e T h,.! r o c z.
Chronica Il uni.rorum. IZd. Sehwand tner, Scriptoru rerum Ilun(:"ar;e~
r~m.1, 1;46); poljska hi~torija krakovsko~ kanonika Jana 01ul:osz~
(O I u e- o s i u s J o h I n II . S. 1r;s:or;~e Poloniea. lib ri xn ab antiquiui
I
I
I,
,,I
o- 4'_
lI1i ~ l.mpO r;bu s - 1480. 1873--1878); "a I i m I h o "1 l"slorija VI,di81~"a

IV. (C;> J I i m a e h u ~ E x p e r i e n S ,Ii filiPflO Buon.corsi Historia de
rege VladiSI.o IV. Hun,anac seu clade Vurnensi a. 1444 libri'3. Seh'''andl'
liU I. 1746). Zal;m spisi "atreno!' propovjednika kr ihrskih rilo'" prol'"
Osmanlija E nej" SiJ"ija P iccolominija, knni;'l:a p~pe Pij. n.
(Atnea~ Sil'ius Piccolomini. ~ sta t" Europat. ;1.d. Frehtr.
Rerum Germ. sc r ipto t es ll; Commemari;, itampani pod imtnom GOMili.
""s. 16U'; Ope ra )!eog-raphica et historica, 1690 i dr.); lusuij.ka kro.
nika T o m e Ebcndorrer;> (Thoma~ Ebe ndorfe . Ch ronico.1
.ustria."m, Scrip to re~ re ru m Austriaca ru m II); _Tu rsk. histo riju On.
n a d. da L e Iz e. mlel~koJ: p.tricij3. koji je " svoj spis unio u ckhni
.Memoriu I, a n a A II t i O I e I a, koji k do kraj. t"'ota Mehmeda lJ
bio u njel/ovoj bh;ni (izd. L li r" u. Donado da Leut. Histo ri a l urche5(o.
1;)(lO-151~. 1910; ~idi ruprovu J. P e.'l.oHH h a, 00n31l0 da Lelze ~
,,,.rou .Historia Turebese .... rull .. ,~ ..."ua H4 32, 19(3), kao! pjesme
nje makOJ/ mJjstora pjesl1ika '-'1 i h o i I a B e h a i m a (umro 1414 , ild.
Th. G. "O n 1\ ~ r n i a n. Quellen und Forschunllen . 1849). DUJ/oclen
je ;7.\'o r i "Ilarsl<n kronika B nf; n~. j~r je o n bio vremenski blizu
dOt;,dajima (umro 15<n; A n Ion i i B O n r j " i i Rerum hungnricar"m
decades li!>ris XIV ,0mprchCllsa., 177]).
n . - P ojedini dol<umenti domae~ porijckla fI" laze se lli " "e~ navc_
deni", lbitkn nw. ili Su izdani u ,k lopu stranih doku m~nata, ili su izd""i
Ilojed",~no. kao na pr imjer d"a pi'ma despota V" l<o Gr(:""rtvin (izdau
11, rOU1CII tl 1138. " " 6....,rap. II CT. lip., 1931). Ispr.,'e i pismo" "eti
po,jje.iCu Srb~ tl jut.lI()j U, ars!< oj I'oceo j. obj"vljiv~I i A. 11 ft H h. CIJO'
"WHU" epua )" Yrap,~oj. XpS.TeKoj H C~.aoHHj" )' XVI H XVII HCK" 1
(16:?i-15:i61. 1910. Doi<umeme l~ hi 'lorjju Jal,';io izdao je J P a ,"O"" h.
np"~03H 33 HCTOPHjl' Cipalie Ja~!uH ha. Cno .. eIlH~ CAll 59. 19:!3. DOku.
menl e>.ft hIStoriju bj ka~3 sakupjo je r . BHTKO~H I' , npO"MOCT. ""a.
H08. H cnoMC"II~1I )'rapC" H ~ "paA.~BH~ Ulaj"a",a. r~aC"H~ e~':1 Ci. 1887.
MuoJli ." dokumenti za srpsku POv;jeSl 0"( period. rUUli po razliitim
publikacijama; J. P a,~ o H H h. nplI;!0311 3a lI <TopHi" Cp61 y Yr.peNoJ
l" XVI. XVII II XVIII Be~l' I. 1900; A. 11 H"" je itd.o itIITave o prod~jj
l)Osjeda Kata"ne Celjske 1460 j 1469 u ./krolIHC), MC 268. 1910. atesu,
menat Milob fsiQmut"-"ita u VZA XV. 1913; J. To,. H h je obja vio _!ln
"OU nO.IIIT>:a o IICCUOT)' 'b)'p l)), II 6pIH"08"~)'c. Cno,.e""N CAH ~;, IM
Buduti dD K histOTij~ Srba. kad su se naselili ujuinoJ Uurskoj,
PO"Uala I hislo rij om madarskog n .. roda. sve madarske zbirkt ;lvora n
d ruJIu pOlovinu XV. i prve decenije XVI. SI. sadrte pOdIIke i u Jrpsku
hIStoriju. Ul ve nav"de ne zbirke neobifno je vdan A. T h e f n r r. V .
ler D monumtn ta h isto rica II. 186(1. zatim zbi rka V. F r I k n o i. M6ty's
"ir Aly Levelei I-II. 1893 i 1895. kao i knjj(:"a izvjdujll papin skih legata
V. Fra k fl O i. Rela1 iones orato rum pont iricorum !524-1526. 188-1.
Dosta je dokumenata objavljeno u pojedi n im e-od,)iml MatY8f n\n~.
543
I'
I
neiOl' Tr (1861. !8i~. 1878, 1885). Tu je ,,~ro~iIO vdan Karol}';

A t JJ ~ d, A lJal!y,' .ai bke ok'n"n)'~i. TOr!. T~r 1878, kao ikorespolI'
d~ncija u >'ui S pojavom _ca rac Jo"nnn Nenade. koju je obja,;o S ze" ,.
k I ~ a}' J e n 6, Levelek CiII'! rnoevicc t'l:en6d Ivan CUr 8 ~ fe kele em~r.
l u rlenel~hez. Tvrt. Tor 1&15. Podnlaka za Ovu periodu ima; II .bi te;
tf II rm" 1. n lc i, Documente 11.:.\.
Od maarskih histo rian naj,-a}.nij i je J II r a j S r i J e m a e iz
Kamcni,. k oji je lnaO s rpski juile i imao estih i bliski h "eu 51 S . bim~
\ G e" r e- i i S i r m j e n s i $ Epi stola de pcrdilione regni HungarOTum,
MI IH. SS I. 1857). Vann Su iz\'o, ; spisi II n 1 II n B V r a II i a, Siben.
huina, koji sc. uzdigao II ugar~koj crkvenoj i driavnoj hijerarhiji do in,
osnogansko!,'" nadbi.kupa i uj;arsko!: palatlllD (1569). l'\j~l!o,a je djtl,
objavila Ullu ka akademija u 12 knji"a: Memorio rt rum Qu ~e in Hun .
Il"ri" a nalO rege l.udovico ullimo 3cciderunt. qui fuil ultim", Ladi51a l
filius, 18[,7-1 875. P ojed ini Il! sci objavljeni su u Sch"andlOtlovoj zbi rd.
SS. re r. Hun /::. II. 17~(i. Izmrnu v, ijednost imaju I pojedin; Sia ri m.dusk,
hi storiari kao N i c. I , t II , . n f f i. Rellni hungarici histor ia, 1685.
b p,olltav""j~ polotaja ~elj aka j uopte dru'tvenih odn05a i pTOvnih
U$13no'D u Ua::a .skpj u o,"oi period, vrlo je pOlreb np izdanje pgarskor
zakonodavstv, - CorJ"'~ juris Hunl:'riti .
E. - Domaa diplomatika "radp objavljena Jt u zbirkama, .to lu
n v \"~dent u p,,om dijelu ove bibliog rafije (Pucit, M;klo~i, Stoj.no,i).
Pojedini ak l ' nisu ni sauvani u orij':inalnon, telm" ... e u talijanskim ili
latinskim prijevodim. medu mlelakinl dokumentima. Malob rojne Su
Isprave uu,"ane n~ s rpskom juiku. Vranj,nsk e isprave. koje SU in.e
$I,mnjivc vrijednOSI i i koie dana~ vi;;e ne postoje, posebno je izdao
11 8. J a c T P e 6 o II. l1 penHc XI'HC09yJl,a Ha UUHH,y o .. aHaCTH PY CI.
B HHo., e ll. Bpa",,,,,,,. fJl3CHHN C:r II ~;. 1879. Vidi ; H. II Y'I " h, Bp,.
IbHII3 )' 3UH " XpIICOy.1.e Ila UUH ...}. f.1aCHIIN CYLl Z7, 1810. SrP5ke
lspr~ve il vr~mena Crnojevi~a objavio je zajedno S ml"l aek;m matui
jalom J. T o " H li , np1M0311 '8 ".:-rOPHj.,' UP,,,,jeuII~a II Uplle rope 1 48~
-1536. Cno .. eH"" CAH 47. 1909. N,""oliko lih isprl\'a s ispravom celinj
skom m'''aSli ru iz ". 1485 obj,vio je ; n. Poa'n,C1< HA. 4ep"oropH~ I. Vidi
takoder M. II II a rO H h. K,,,,coaYib HlhaJI H roeno.,.p' UpHOIopeNora
11B8Ha UpllojesHha. 1885_ Teksto,oi ili .el'esti dom."e grode uz SIranu
dani su u publikaciji ThaI16ny_Ji r ee k_SuffLay, Atu cl
diplomata res A!bani&e mediae aet.ti. ilLust ran t ia J-ll, 1913, 1918. To jt
jedna o d na.ikrit itkijt izd a nih zbirki, koja sadri dragocjenu ~rau ; U
letsku hiSlo riju zbo.J: .. ea iZmedu zetskih i albanskih kri jeva. Donekit
je njezin nastavak lbirka dpmaih i SIranih dokumenata o Skende rbcgu:
J. P a ll, o H II t. . "I>ypalf KaCTp" OT C1<eHtiep6er II Ap6a Hllja Y XV HeK),
Cno ""H" " CAll 95, 19'; ~.
Nepos redna billina. tij eSll c politike i lrl.'O\'a k e ,ne sa Ze tom
razlol: .U, AlO nam dubrovafk; i k oto r5ki arhiv p ruuju dosta podat . kl
544
za . cts ku hi$lorij" OVOlI"" vremena. Dio dllbro\'atke l! rad~ oal.z, .... "
objavlje nim t b lrkama (vid; pogl. XlJ .). Veinu I{OIOrsk~ II" rad. "ije o bjav
ljeli . JIfPC~tI( jt u CmUleHHU" MJ cpnO(H" (CnoMc"HK CAH ll. 1892) obja.
,in samo tet;ri dokumenta. Z. hisloriju samOIl" Kotom i okoline _ osim
m let a ke Kude ohj avljcn c pd i;a fHika, Ljub ib i .Io r)!c _ n .,,dnij. je
zbi.k . dokum ena ta, koju je Objelodanio G r.
r e m O 1 n i k. 1i 0Io r_<k i
dukali i dru)::e listine. GZM 33-34. 1922. Zn povijut Grblj. _ ul jeda'l
dokument. k oji je objavio M. Ll "",,~ , JUa" IIplI.,or aa H(TopH h J"p6.-..a.
fJPIU03 " KJH 17. 1937 - najv af.niji Su u ~jeli n; ili" izvod im a obj,,"ljen,
dokumen t i u napOmtn8ma L. S t jellr"lta uz ra'I""V ,, : ":010r i
G rbaO.
Mletake dokumente izda ne u Listinama dopunjuje zbirka S. Lj u.
b i t 8. Commi~sione l tl rd3l;0"C$ venetae I {1433-1527/. 1876. kao i
tl izvod u objavljeni s k.d arski katastih:
S. Ljubi". SI{ adar~ki ze mlji .
i" ik od g. 1~1 6, Starine JAZU 14. 1882, drallocje n izvor ,." prou ... nj~
~l:ramih, dru~tvenih i etni ki h odnosa u s kadarskom kraju. Cijeli tekst
katutiha izdao je P. Fulvio Cor d; g n a n o, Catal to Vt" eto di Scun ri
R~lli~l rum Cunce.sionum 14H'-14 17. Vol. l . , . ta SIO Ve" eto d l Seu tar i.
1940.
Vele I Albanijom i G r kom ostavile 5U vijut; o Zet, i u &:rkim kro.
nikama ( v. Il O P f . Chronique. I:r~roromaines i,;dites ou !'tU connuu.

1~73), Viju '; ... Zeti ;", n i " suv rcnoenim ," le takim kronikam a,
I
I
:,
,
i
B. Opti p riku ovora rlZdoblJ ~ daju ve~

n~ve<kna dj~1a Ji r e <;:k a, S t ~nojevita i ep,o"i" . S t . St.
n O j e" i (: obmdio jt ov" pe r iodu u obli ku popul"rni\O hiPll rafija IlOjedinih
Nenll'''jita: Ji e"a"", (ro""""!>Hlla H4 42. 1!J331. CTeB all npnpnell~ aH"
(islo ~3. 1934). I\pa.b YPOm "<lO 44. 1935). Kp .... llparYTK M (isw -!<J. 19361.
Kpa .... MII.' n" " (isto 46. IfK17l. Uall !l.Y"'.1I (6p3CTRO 16, 1921).
l~ hi sto rjj~ k\l I.lcol,:'rafiju. "si", nuvedc noj( djrla li, .! i r C~ I, ~ ' j
Irl:ovakim pUlovima i rudnicima. "all1ij ~ $U ras))r~ve: CT. H o R a ~ OR" ll.
~".""IJ'TC p3,1lbe Hr""bHllf (rOJl" 'UObIlUa H4
l 8n): HOBr. 51'.10
" HP"'bCNO nO,,"Op38""C v H<TOPHjH cpnc" oj XN H XV 8e"2 (i~lo !ll.
187f1): rpa., g,uncut. II ~ l!,l"HCKa o O.llac,' (isto V, IlIi\3/: CTj))'>!CKe ,>6".c.,." xrv he~)' I, uap Creuu ,'lyu'al1 (f.'3C CAl! YI. 1&13); np~"el1 )" np"oj
flO.. " XIV Ae", (isto 80, 19(9); lIe""3Ib,,h,, ~ npeCTOHHUf.. Pac. n.'HH. He
POtiH M.ba (isto 88. 1911): A. n o " o ft H h. fll~x.,a6-1;f.1acHua 'I II<,nl
BpXOH m," (rO,!."""b"'l" H4 19. 1899): rOp",H 11(,.p cpell ... er~ Re~t, II.'"
ca"'H""ba cpeJubc ,,6apCXI !lo.,,," a C Ilo.:1rOpIOIIO" j)'"wor 1\0naOIlH"O (isU.>
25. 1906; 26. 19(7): C T. C T 3 " o j e "I;. TplI 11p,,",or. HCToplOCXOj rW
rpB ~)"jll (r.TaC CAH 126. IW: O n32,,ima ,srijem<\t; Otok~. ~o"o'nani i
Qnuslr~ni Srijem ; .v el iki otokl: B. n o II O" H h. nOA~~" ",'"CTM H. " e~)
~ PQMRa D.parym,oa " M" .'.'THHa lm- IZiU (i~to 1:J(i. 1929); P. 'l' ,. j" h.
iI< }'na KOHas.,,, no .t PUli" .. roCtlOJlapH"a o" XII JlO XV "e~ a ((no MeH '''
l i I C r I t u r a. -
l.
35
" "'o,H........ d a Jo..., , *,"';' ' "
545
CAH 66. 1926); M. .J II IIII II Cpe.'l)~Ue~O"HH Cpe .. (rUeH ..... H1HK 9.

1931); I'b UpoWJIOCTJ< Cpe MO ('~10 S. 1935; O izra~u """lo "O~~ CpiI .. ~
O ~5. ijrmskom otokue) ; O6.oaeT Kpa .... ~ Llpar)'T"Ha nOC,le lI~*u. ( r .' oe
CAll 203. 1952: Uz raspra v", ~oo.,aCT ... ~. H'-/ 3. 1951r.!.
O dru ~I"e!lom i drlav noon ureenju najiscrpniji i najpouzd~"iJ' pr,
;:Ied daje K. J i r e ~ e k u svoji m st ud ijo ma SI I und Gesell.d,nt', ,,, '
mitlelaltulich"" Sabien. koj~ u srpsko m p rijevodu J, Radonib ~ "i:",j".
vaj u Il l. ; IV . knjigu njegove ISlorije Srba, odn os no 11, pO$ljednjCII i7.d,,, ,j,
O pojedi nil" pitanjima "atnijc ~ u r uprav~: o polohju selj.ka
i",, '1 "'"
~tudiJa C T_ H o "a K O " H II n. Cuo. r~ac C AH 24. 1/191: 1!!43'. '\\''''J''
. npr.,t C T_ H O 8 a K O " II h a. Die Ausdriick. ~Pb nO~T\'H "".1
.. t.polnuHHo 'II du all,er]"",l"'n O!>erseulltI", des Sylal!m. "On M VIJ
! Ia r.".. AJsIPh 9, 1886; ~Cohe~ II ~COU~'''IKc y epe.J.lbeB.KoIIHoj ' I"'"jo:.
['04 HIUIbHU; HI.] 26, 1907. 5. P. A \l j Ko' M". O roKU>!""H"';. n()(~o(, .. ~
HU. CAH. 193;. nastojao jt dokuut;. da Su I(lk~lnici bili ~niti fmoyn;c,.
koji .11 im~li za dunost da ubiraju liln i du~lak sote; d. e-a tra n",'''''
tuju do mall'acin3 ($Okuk,) . O"i lu. dalje. ima l; da .ukuj u ~kniuma ,
rot.m. koj. jt U njima bilo $md le" o. Upot reblj eni rri sudjj8m~. y";ili . u
slub u iZ"rn;h o rll'.na po prcdme t lma, koji Su ~~. pod nosili Ila (]unak
oteo. Proti~ tOJ: sh..at'anja A. CO.tOBjta , COKa.tHHU .. H OTI'01111 )
ynopC/lHo "CTOP"C Koj C~el'~OCTII. rCHLl I ~. 1938. USP. odgovor E, l'u!)j
KO" "". , JolU >!~K O~ "K O pe'uI O CO K "~U HIl"" a, 1941. O agra",i", ud",,,;,,,.
,'dne ." sludij~ M . V I aj i" e D. Di~ a):tarrechllichen VcrhHIIII" ~. dc '
",itlel.llerlichen Se rbi ens. 1903: 5r,~(j3 II 3 ..oaUHua. rCH ll ll. 192;: :1 rou
H--1H K)'~)'~e 'l>l: BaH .. eCTa CTlIUO". H~. CE .'I6op" ,, ~ CAIi. 1932. T. H o Ma
K" R" h. npoHlljapM " OaIlIT """I1H (CII .XMje H ~HT~y ~caXH r, .. je '. ['~ac
CAH l. 1887_ lisp_ i nje):o"" ra~prayu 5aurTH"a II '''Molil' )' j"r\lC,1uHC'"
CKOj Tep .. ""o"ur .. j " epe lUbCN! IItn. ,SlO 9'2. \9 13. PlIanjt p rnu ,!e "
a".3nlu ; ",pskim zemljama ob r.d;o je r. OCTPOrOI'e"" nrOl,,,j3.
IIPILW~ H<TOPHjH 4,c,.1 I.. 1t3.. 3 ,. 8113'''THjll " j'->I'''0C.10fttHCMH'' .......' .... a.
"34. BII3aHTO.l0,uKor HII<TM Tl'n CAH. 19.~1. C T_ H O a a K O IIII h. rt, ,,,
Tpr. 8apolll. li a<TaB""~ :... r, 18!Y.! H. C" 10.1 II K. KO>lVII ., ,,O \','ch"'~"
l\oTnpa O;] .'l.P)TC nOA08""" XII AO no~erK' XV e-rokeh,. " U. l~cT'"
p .. 'Kor H)!CTMT)'T3 CAH. )9'<'1). A. CO.1 o ~ j ~ . !-lIIa np"'''''! rtp<>"~ " '
"aH" !lywa"oB~ .1p* IRe. rCHll 2. 192': JC4Ha ep neK. * )"'" 3a "!'c .. c
u'peT" . rCHll 3, 1925, O aln', j~ naj\'anije djelo B. M. P K O" II h.
npa"oe~. ""o "ou'IIIToO M " .".CTllpH ). CP'Jl II.CBC"O"" Oj Cp(,,,jH. 192'\,
Pojedinc studije: P. rp)' j H h. Cpc;l>'.cnc"o~lIo epnc",,, "apOlWC~" e"o
"rrC"CTHO. Im: B,13cTU""CTno " CRnnu 'boph o KOA C"on", . rC I-t;! l.
192:;; En,pxHcKa lIuCT.JI""CUI )' epe~lbeBeK OBHoj Cp6 HiH, 50r{>c..'o" .,.~
i. 19JO; JI"""a .1I aeTe~HIICTlla cpn eMMx IIpueMHx npeTCT3 I1M H ~1 ). XI\'
II X\ ' Be~) . r CHA 13. 1934.
kdino s:istem atsko djelo
p.avlloj his,or;ji s rednjo,'jekovne srp~k~
drh,t. i to urn o ZI periodu Nem.nj ;t .. jtst T . T l p ' H olc ~ or.
C.'"
i
I
JlP"".""
H .. lo r;j\lm
voj~d,"im
pra"".
J: ran~mn
prl"D i p ra'-nom uSla" O

>3m~ u ~ redn;Ovjekovnoj srp~koj (Irb " , I>osthno Ih: bavf 0\'; rad" .. ;:
(' T. li" ~ 8 ~ O "" h. 're.il'heH~"oH"1 Cp(lIlja H pll .. CKI' npaHO. Ap"""
nllH l. 19()1;: A. (" ~"H j ~ B. :'IH.~aj ft" .... "TMOCOr npaH. H ~ 5a ,,~ a "' _
J'04"""LHUD 11<1 3i. 1928: ~rpa4CKM 331( 0H " elle.l'Lt8~l(o"Hoj Cp'\Hjll .
Ap",," !lJl!1 3:\. 19211: !-I. J> a JI u j" H lo . Cllar. laKo"a nO n"IIJ""""O ,"
3."n"'I~). ) .,~C ( AH 1]1)_ 1'1:?:5: :1. .l" II K" k 11 h. )1CTOPII .i" .:Jl",<ak\ "
"paHa 'l' f"43~'''' Cp(ndt (XII __X\ ' ".). HI.'.:I.
Specijalno lJ Du 'anO\'n Zako nik" rO~loj ; l""ln~ liter~'ur" no ",,;'en,
i n~ <lrnn'n! j. 7"C on~ Od lih rn<k"3 o:aj,~t,\iji ,u: oto 3 M rt.l~. :;axoHHK'b
're 4,a"~ A,",,, ,, . I S;~: T. 41.1 " P If Me K H~, l1a .. n"KK" ~""nHo;]aT~Jlb
KO~ .\~ftTt"bHOCTlI ll)" "~Ha . uap.. (' .p6n8 H ['reKOU. 188f: C.
,) i r e,
~ .. k. O Ge!lC l tbuch dC' .< e.bi!;Ch." ZaTt" Stephan Ou::an. A[s!P\I XX
19(1), M . K o~t . t n ~ i t. Z.konik C. ra Std.nn Du ~.na (u k n i:zi Hr\,al
~~ ","vlln poviju,. 1923):
M. () l. n c. Du! ano, za ""'ni" 19"-".
A. ' 0 ~". j . U. :-J,KOHO!IaRCTHO C~ed"Ha ..'l"I"'''a. n apa CpO~ " rp~a.
19'18; II M" j)' "'" o H ,, 1\. C .. eTU' ;.lv ,uaH\l"Or 3aK(>HHKa. Cpn<~H "p~.
r". A I. 189:.: H. P ~ II j ~"h, 3a~0" "" u.p' CTc >I'" LlvwaH'. ApXH ~
nJIH 1;4 . 1949: M. ]{" e TV'''''''!.. O A,'u ,,"oH".! ~a~O""K ) . i< w: .';1601"
.. HI< , ~aC', U.eeTC CTO,'O,'! " ,, " """" ::S~Knll"Kn Ilapa l lJ',u3" . H3 :1.. CAH. 1<lS~ .
,
I
!
i
546
ik'OPMj. erll c~or npna J MUlaM.H""oj 4P*"" l. HCTOPMj' .lJl", aKHO r

U!'U.; JJ. I1nopHJI Kp,," .. ~uor npaoa : HII V He-rOPKJ. rpal).allOCOl' npaKo
" MCTOPHj. CrACKor l'pcl)l:'ba H n<>crynK,. 1931-193<>: ilbo, nehi.torij
,ke metode
sl.ti~ko g
pri kaziv.nj' ;nl. krupnih nrdoslOtnka. O
"r ~a"iza tiji !!rh,'. Nenl~"j;3 i
njezi n im orga nim a " I,sti pisah ~u'
H. h' p e' H h. P,:Obllnp.H . o ,1ti'IIII " 080" "aKOll M ~r. r~aC" H~ .:tCC 7.
1&'>5. i 9. 1857: l t. A.l H .. U H h. Ynp~R"~ B~3CTH .1 cnpuj epucl(oj u~p~'
~""". 1U21: B. Ii a" II
H e ~ H, Ha',pl' poa"oj. C\'IICT1" , CI'CJl'bell~
"O"uoj (]1I';"jll. A]1xlt n JiH 22. 1922; e T. Il n H 8 1( O "" l. B"3aHTHj,""
', ,," OH H " TIITy.lI: )' epne" " .. 3C""""3 XI_XV Hel(,. rMC CAll ;0. l!la!'i. "
(:~.,' * 6a ~OrOTtT3 l M
.. " Be~ .. I(O! .."rOTen) r <Ta po) cpnCKo) .!lPll<80H. np.BO U. lti86. (ip 1.\ H i: H 1'3 4vj 'l HII. CpnCKH
eaoop .. -' "pe.:!
'be .. ijeK). !'IOce':' ... "n. C AH . 194(); CrA Mje " alKOH ) epe.1ObeBc'W"n,
(pU HjH " ~- Yrap~MQj. JleTon Mc MC 305, 19"-'>: A, (0.10ftjtB . .l ~ .. ,, '
epUCKa *,' U' (". ~I)fijtd;)
O vdnijin' pi"",ji ", ,, " vC7.i .' crkvom do l<Tu.io Xl\ _ <lol ,i ee".
(T, C Ta II lJ j ~"" t.. fiov6" 3" Ca,,"n~,' "nrT I('TII~"~l(c "PI'b1' Y H c>!,,
' bH\'C"' ,j IlP>l'.1"". )loce6 11 ~ ,,3,,_ CAl-I. IHI:!: O ~ul(ob\l izmed" B""k ~ i
Duh. o, ~fk e "3dbisku;lij~, CHcTocan cK" 3001"'H" l. nOce6Ha 113.1_ CAH,
1936. do"o., .L;..: raspra,~ iz ii""'3 i rada s'. S.vc: 8. T, o p (> 8 Hh. Mel,y
>vU" Ol,"o,,,,j 6 uorpa ",Mj. CTeua .. " He ....... ; C T,
T "- H o j ~ ft H li. O
(l4.ueK ), eli . CIHC ~ .. aHaCTHp: <t>. ; p a "" h. Upl(nenonpa'"-I~ 041'."('"
X".'.Hupc_or THnHKD Cll. Ca"e ; ll. I\ O CT II" . Y~ewh. CH. Ca8~~' )<.nO
eneTor Cll ll eOHa; A. 6 e.' II h. Y~~!Ht,. cn, Cao" l! H,.roOe ",~o~ .

y eToap.",y 1I 00e peJ18KUllj. epnCKH" h~pHnCKIIX enOMejilIKn; P. r p y j 1111,
na"eCTII!!CKII YTHuajll Ha CB. Cao)' np" pe4l0P><HCa!bY MOlla!HKor "!)uroTa
II 6ot'oc~y"'6ell"x O-'U!OCa y Cp6Hjll: JJ" M II P K O o H 1\, .!la "" C~
pe~H: '''0.1110 no lilit. XOTe!IlHXb 6HTH~ CR.Tora CaBe. KaKO TO HIIKOIlH.'
KB",e; H. Pa)!ujqllh, O "'IIR OT}, CB, Caue 0,1 HaaH. TOliK " Map.
"aB"k~; CT. C T a II O j e B II k, CIlPT Cij . CaRe, Vaniji opisi
Savina
tivo!a i rada nas!ali u PQvodu s"dam~!ogodi.!'n.iice Od nje~o,' c <mrli:
CT . CT3110jeoll", Co. Caoa, 1935; H, PallojqHk. CoeTH Casa.
r O.llH1Ulhllua 1-1'-1 44. 1935. POjedinani problemi: C T. C T a " o j" ~ "I, _
A. Co o R j e B, Koje je ro)Ume y .. po CB. Casa, r.,ac CAli, 156, 193:1; CT
C T a " O j e 8 II k. CB eT!! Ca oa H np or~ac 6),rapCKe t!aT'lll!jap1lI",ie. i.!o
156, 1933; Coe'!'>. Cana >1 He308><c><oeT cpncKe upKoe, islu 16!. 193-1: H,
P aA o j q H h. CSCT" Caaa H aOTOKeW2.1!HOCT cpnCKe H 6yrapcKe UPKO~.
isto 179, 1938; !l. Al1acTacHjenHk, .lt ~ " eB. Ca~a Kp,vH"eao
npaose""a"or, [)oroc"ooJl>C 10, 1935; CeeTH Caoa je ""po 12:\6 roll""e,
isto ll. 19:)6, O pojed inim arlliepiskopima i pc!ri.iars ima: ( T. C ~ a " o
j . 8 II II, ApXllel1HCKOn ApCC>1l1jc. r~aCH'''( HlIHC 5, 1932; CpnCK" apx~
~n"CKOnH 0'- CaBe lJ .110 !la>1l1na II (I2G3--r326). r,,"C CAH 153. 193.3: M.
n y p K o o H II, CpncKH narp1l japC1I Cpe.ll'''er aeKa. rCH!l 15--16, )936;
CpnCKH en1leKOllH II IIHTpon,:.nHTH Cpe.ll'bera HeK" . XP1I",baI1CKO
3,
1937.
Opih radova o privrednom razvitku "crna, Osim prij~ !\3vcdeHo!!',
J i r e e k o v a djela; stu dije S I. I'< o \' a k o v i a o Nomm Brdu vanije
su rasp,"". o rudarstvu: Jb. K O 8 a ~ C B H II, Tpr OpCKORO " ,"",ync 6PCKUB cKa II Jby60B"kcKa, r.l!ac CAH 30. 189l: B. T, o p o B H k, bpcKono. rM '
CH!ili "eorp. /l.P)'UITBa 20, 1934; B. CK. P" II, erapo py;tapCKo np"1!o I<
rCXHHKa .v Cp6.,j>1 II 60CI<II. noce6n" 113.11. CAH , 1939, Razvitak trKovine
obndu,iu ov; radovi: '-I. M 11 j a rO D rl h, CTr.~Hje 3a IICTOPHj)' cpUCKe
TprOBH"e Xlii 11 XIV B., r.l!aCHIfK CY,U 3-1, 37 i 38, 1872-73: K K o CT II~.
Tpr O"l1CI(1l ueHTplt II IIP)'>10BII no cpncKoj SC"M! )' cpeJl'''.'' H trOBOM
BeK)', 1900, i CTapa cpnCKa TprORHI13 lt 1I1111."CTpnj~, 1904. Osim s]>omcnu!u!!,
djela o trgovakim putovima i rudnicima vanJ je i J j r e e k U" a rawra"D Die Bedcutung "on RJguso in der Handclsgescllichte des Mi!1cl~lIe rs,
1899 (prije"od BC\' j e t k O v i c. 1915); M. fl II n II h, J.{yCipOna"Ka cpel\' bel<CKo""a KapaO.HCK. rprOOHl1a , JM'-I 3, 193;; M. H a a!1 o n l! h. np~
.. 0311 33 HCTOPHjy llapHUa y Cpe-'lll>eBeKOBI!H'" epnCK>!" .<lp",a".", Cno... nHK CAli 9i. 1948. O dra"nim financijama zas!ar.iel~ je ,"s pra". 4.
M H j a T O" H k a, eeCTn", r.'acH>'I< CY fl 2526,
1869. Za numiZmatiku jO uvijck jc jedino sintetin o djelo S. L j" b i ,
Op;'; jugoslovenskih nO"aca, 18i5. K""niji natazi prik azani $U u SIari,,.,,,
kao na pr. B. S ar; a, Kil'evska Ostava (3, 1925). O poecima kuvanj a
srpskog nuvca op!irno r. '-I p e .. O ur "" ", PaBBOj cprrCKor lfoe',apCTB'
,~o Kp ' " M"~ ~T II"a (floceCi "a >!3.11. CAH, 193.1). O pitanju pripadnosti
~ krslujh I(roeva~
raspra vlja M. !l "" II II, KpCT"TH rp01l>e"lI (3CiopI1HK

BII3aH1'OJl. 11l1cTHTyra CAH l , 1952).
V O j S I, D, Starija s!udila, popularno p is3nn, e T. H o D a "O o 11 k,
CTap~ epne". I<ojc~a. 1893, A. !l e p o K o, Cpe.ll'beoeK<)H'!>l rpa.;\OOl1 y
Cplillj!f, Upuoj ropu ~ MaXe.llOHHj", 1950,
lI"sau~jll
JIe.'"
" ""
548
Od djela, koja su "a~na za veci dio ovo!:'a razdoblja. treba !la"esti

za .'ezu izmedu Srt>ije i Bizan!a: CT. 1-10 B a" o O H h, B"3~l1T~CKH ""HOUH
H THTY.I!C -" Cp1rCX"'" 3e.,Jba.,a XI .lU XV bC~a, r.l!ac CAH i 8, 1!"!.l8: M,
J]" e K II p" c. BH33"TllcKe np><"UC3e ~' Cpc.II'heoeKoRHoj Cp6MjH. nr",~or
McrOPHjll "H3aHTll cKo-cpncKnx U"I"OC3 OJ), "pajn xn 110 CpeItH". XV BeKa,
1926, M. n), p ~ o B II to, AUlUbo ncKe !lane H cpnCK C ae",,,c, 193<1. J .
Tadi~. Prom e! putn iko u starom DulJro"~iku, 19:19: o dolasku 11 D111><ov.
"ik N~ma11 .i i a . Mrnjav~eviCa, L~zne,'ia i neke vlas!el . Jb. K o 8 a ~~_
B" II, HCKoJl"~O XP0110.l!OlUK"" lIenp.BaKa y cpncKoj HCTOPHjll (rO,a.","'''Hua
H4 3, 1879). r.i dav3 ila" niz k ronolokih pitnnj~ zn XIII. i XIV, ~!oticte
Or<'i pogled 11a .ta rijll ~rr~ku h;$ \oriju d~o je CT. H o D a" o ' " II.
H""o~HKa Te)f(a nII T."," ,,3 cpnCH HCTopnje _ nOOOlIO" K!b",'e Geschichle
der $e,.bcn von honsta~!i" Jireek (I'O.llH1UIh"U' H4 31, 1912; 32, 1913).
Specij.l11e rasprave; Jb . li: o a a 'I e a II h, He><o.nlKo IIH Ta'''3 O CTe.
~'a"y Hella'bH (J'Jlae CAH 58, 1900); N. R a d o i j , D"a po,1.iedn j a
Kom11el1. n~ carigradskom prijestOlju, 1907; Jb. I{ o'" ~ e H H l,. )Ke" e
" I\eua CTc4la"s np~OJJCI"'J"Or (r~nc OO, 1901); H~. P)-" B ~ p. ll,
OllnOMaH ~3 "anIICaH" npc 1891 paenpaBe o rnao,," .. "O>lo><rll'"
.'" "'H8UT)' C~, CaBe (JIeronIIc MC 298, 190J); CT. CTa"oje"lIl"
XpOHo~orHja 6op6c ~3>te~)' CTCOa!!3 H BYl<a"3 (L' a( CAH IS-l 193.1) ;
O "."a.llY )'rapCKor "pa"'a AltIIPIIje Ha Cp6Hjy 360r npor.,"," "pa.
"'eBeTBa (isto lB!. 193-1); H. P ~ II O j "IIII. O ncKH" roc"o~ apH"a
rpaJ.~ npOCCK~ ua Bapi\apy (JJeTon!!c MC 259---260, 19(9); np/'"
)f(eH".116~ CTeo'''3 nP~ 0IleIl4a"or (r.. ac CAH 90, 1912); fl. A" a C T a_
c" j e B II II . .l~ .'H CR. Caoa HpYlIltCao nPBOOCIl43Hora' (60rOCJ!oB,"e 10
1935.1; n. ]'pe 6 ellapO" H~ _ T. KO(},'IIIUK., KpnJl> YpOll; J Be.,,,KH . 1897; I<. I{ CCTHh _ <P. CT3"ojeo!!h, KpaJl> CTeeaH llpar},'r" ...
1899; Jb. A ".II P e j e B "I" CpneKI! Kpa"'eSC"1I npecro " n"Ta"'" "
lberoBY H3cnC)lcrny OJI OClaSKe Hpl-l.a CTesalls LlparyTHf13 .:10 noCie.ll e
Cremu'a Ypo1Ua ll! lIall Hpa"",,, B.I!;u,"c.'aao" Jl , 1898: M. 3 e q e II H II,
)f{"no't )f 8,la.llaHHH~ CTea3rrn Lle~a"cKor l, 1903; T, <l>nopII I!CKH1'i. 1O",,,,,,~
C... ORH. l< BH3a1!TiR B'b RTOpoA ',cToepTI! XIV Ut.K3, II OGp'30U3l1i e ccp(j (Karo 'lapnUa , 1882; n. M II P" u 8 lt h. O.llH01l>3j" "3"CI)~' CpGP-j c "
YrapcKe 1331.110 J355 (J]eTon"c MC 2"21-223,1903); J. Pall"""h , O
Jl.eCUOT)' Juoal<Y O.l!I!8Cpy II 1!>"TOBOj ", CHII AnI! Mapl!jl! (rJl3C CAH 9'.,
1914); A, H u be r, Ludwig l. von Ungarn und die ungar;schcn V~,aller..
I;;rrdcr, 1881.
"ra k edu n i j . - Za historiju Makedoniie od kr~ j . XII. sl. <.\o Mi;';.
ti110vih osvajanj", osim B. 3 .. a l' II P C K H. HcropHH III (". bib;. uz
549
"
1'01:1. VIII.). I . <1> . ~'c JI e II e ~ II !j. OO~aJo"aHH~ ..-roporo (JO." a l' c~or"
ll"perRa. 1879; H . P" ll" j ~ " h . O liC''"'' rocnOIl3f)H>la rpana npoce~" ,,"
Bap . any. JlO OD HC MC 259--Z60. 1909: ll. M Y T a o1l ~ 15 e D. B.'U3TC~HT~
Ha 1l1>oceK, (6op",,,, Ila 5'hJ1r. AK. "" l!3 YK. 1. 1913; B. 3~"T"PCKH ,
AHc(;eptOBH"T ')I(ynaH H~H .caTpan >la 5'b~r. p,, 0 He e 61<)\ !1of)I''' '''~P
XpHa. fOJH""'HlK ll a CO <\l . )""W ., II<T. o.I>II,I. dla~ .. 28. 1933: P . r JI.' j " h,
J1poTUCe1".aCT npH6u,
".,3c-rell""
HeKi'. rC~I !l. 12, 1!l.1.3:

CKOnJl,,- no'rCTKO" XH1
A.
R"
.1 CKO]jC ~Oj
06.uelll
T1P~C 110.1"""11<
XIII
C[lnonje~.
Cp6H II "H301!T;ICKO npa"" )'

"\0 1&-H>. 1S.1G; P. rp)' j II k. Ka~( ie H"".,
IbHII .""rK no XkCpH . ('rrapcKJ< llap KOllCTO"THH TH X, >Iorao B,IalJ,aTII ,.
CKoncKoj OCiMCT", j,10 12. 193;\.

Z" dolla od Milulin,,";!' o SI' aj.n j a pa do pad " "' nkcdu'lije pod tur' !",
\' 18~t, m31'tdon~ku .ic hi.torij a u )lau~" "j lik," ,,, ri \'rllJ tijes,,,, [,ove?"'" 'o
",PeT"".
d,,,
s,,,.kom hi~t"rij "m. i'<ajvec i

!!Gre "fIomenl1(jh rad,>\n. kO.i ; ... hal'e r~,
vitl,,,m Sfl"ke drove II ovoj J>criod i, sad ri vi ,;~ manj~ ; rorlnti,. o M.'I,~do
ni.", te o j a <.><1 kro j o )\111 . t. Jl"~ lepeno ulazi u nje7-in nl<\'ir . I.ko po~~~'''n
p"lo'.n,; Mal,edonijo " "l'skoj drbvi nije dos.,da lJ del ini ob,~d~". " t'n)
radovin,a ist.knUle Su poje dine ,IranC m"l,edonsko)!"a hi~lo'i.isko{!" ,azv;tk a .
O,'dJe se n~"ode samo {!"I.vniji ,.dov i. Na prvom mjesl u. 10 Su opi p rcgledi
." p,k e hi.' tori,;e K Jiretd< . St. St3noje, ica . V. Coro \,i t . ,
Htim od openitijih rado " n T. F I o r i n S k:. S t. N u ,. " te o' ; c (Srh; i
Turci ), V . IVI a rk O ,. i (l> ravo.lnl')lo mOrl a,tvo i m""a<1ir i " s rednjevekm'.
noj Srb'ji). A. D e r O k O (S, ednj ovekovni g r.dovi). Zn dru:l!vene ; pravne
o dnos~ i d,tovno n redenjc : T. T. r A J\" , . k i, li. J i , e c I< (St"'l1 1)tl,1
Gel'ell~charl). SI . N ()', a 1;" ,. i (Sel o . Pr<>"i,i~r; i ha., ,;,, ;,i . V i~ ""t i 'ki
inoy;). J\". R" d o j ; t (Srpski s.bori). G O, t r O!! o, S k i (Pro"'j").
/1\, V I " j;'" c, A. S O I n v j ( " (Zn"caj viz."tisl<o!! prava, G ,ad.<kl
zal,on ), litera,u,a o [)u,""OVU ? ~ koni k u.
lm. ; viik ,adov . kod kojih je tei,te na p ita n.iim a m"k. don,lwl!a
hi storijskog rnvi(ka , najv;;e iz doba DuS.nov e drave : CT . H o B 3 ~ o ~"~.
CT1W>tCK3 oo~acT )' XI V B. ; npHJlcn y upooj ",>-1~ XI V ~.; A, (" . " R
j e n. /:\1'0 npH.10r a np")~:'B.'h)' D..v lU," o"e 'lP ", "oe, JClI"a cpnCKa "'Y""
3a opc .. ~ uapcTII3; rpe~ecHH' apXOI!T'" " CCPUCKO>t uapcT "e XI V ~ CK".
B\"Z."tinc>~ta' ie" 2. 19:W: C)",a M .i~ lt crA 100 rpa.'W]lW'" !l)'n,a"o"~ .:u}"'."";
U.p Jl."",a" " CCPC~)'; 1-. O C T P" r o p C ~ H. ["'30"H'C",' H3raCT,pCKe
~ IhH,e. )stor."",,",, i l.horn ik. ? 19-1\1. ViAe ,"do". p o" et eno j~ It "' t,,; i; i
crkv,' i nllven;m vl astelinstvim a: p, r p)' j ~ II. CKoucKa MHTpunom<ja ,
1\l3.~: B,'~CTe"H"CTao r eKeror" oopl). KOli C~ on",a: J\,,~,," H.,acH ~H H
C1"sa cpllCHnx UP"BC"~~ npeTCT3BH~K~: 1"y capH na CHCTUj rOp!! " x~n3'"
1l3pCKJI nHpr Xp)" c~j~ Ool XII )1.0 XV B. ; O. P a ll !) j" ~ H h, np ~~o,' ~CTO
Pl<j~ ,,~M'.\"I"K~ ~ CTP)' ''~~H ~n>1CKo""je. r CH !.l ~. Im. Za lilera'''''' o
b .. ,,,,,mi i:ma " 10 do ~ a \t.<p. h ib' ' I f 1>0<! ;, VIII.
u<l,,,,,',, "
I
l
"
c. _
Upe;, djel". " ko.iimn jc t>rik"l.an~ i pe,io,l a ,lubl,ien.i " "r; ~ e

d,.'.av~ i n .i ~, i"t, ob"o"~ pod de"potim". n"ved~n" Su u prvo", diietu
"SO
ove hibliograrijc. I-'ojcdi"a pi(u"ja ob radi_ ana s" u lOon ug r" fija ,o u
raspravama.
Z a pcriodu raspadanja [) usa nov a carsIva najva~nije su ovc onon,,!! ' .'
f,jc i r "sr ra~e: K. J i re I: e k. $ rb sky cM Uro>. kr al Vlkain . " Dubrnv.lli'.
11\00; B. M a p ~ u H h. O~UIOCH !1y6po,,~ana ea C['O HjO," OA 135..~ JlO !36~
rOlW"C. J\CTO''''C MC 241 . 1937; M . 3 C" e H M II. P"Toa",L~ Bu jHc.,aH~
HojH" oHt.a ea 1l.v6Do"n HKO " , 1901>; M. D. I< HHh. O HMKO,1" Ano",
1I0BHh.,. no,c6,, ~ ><3.'L CM'L 1932: P. A r a T O H O 8 H h. Ua!, C HM eoH
LMIUtu 'D HC" "b Hb llaJlcoJlor. 1 ~93 ; .I. X a u H B. e II ." ." ~ l" ."ira,m"
H KOHCT. IITHli lIcj~ " OB HI\~ II ''' "''O" ;, AD",a~a. 1902, lb. I{ o" a '. e ~"b.
Ily" I;P"~KO~ "h. r"AH''' 'bH ua H4 10, 1888; 11 JI. P y .. a p a U. O KHe3 ';
) 1.3.)')'. 1&;; : JI. M H P" o"" I.. Mp'''' ''''C bHh" . CTap" uap :1 , 1')2:>, M.
ll """ h, "'CTH C.' ."Hh". rllI,'O,. HeTOp"jH l'acna-'1a",," CPUCK(> ;
3(;op",,~ pa,10H" 1l,,~""'. ""CT. CAH 2, 1%:1 .
I\' "j_a~\\i.ia litc ralur " o bitki nu I\ o~ovu : F. R " I: lt i. Boj ...,
Ko~ovu. Ra d JAZU 97. 188'j: N. Radoji. Kosovski \x>j. Nj,v~ , !921 :
rp,t~" " SHOI'" 3. 1\0eollcK)" ('j"TK),. r C HD. 7-S. 1930: .le;.. " I!pcUHhcIl
,.p~"" cn""eu l{oeoucKc ('jH'r... e. is lO l j , 1932; ,\ , () JI e C H H II K ... T.'pCk"
aJkUP" o h:O~O"CKO" 60j)". isto 14, 1934; r JI . E.,. ~ o" WI.. ooj ".
Koto,,)' 1;189 rOol"" e Y Hc mp HjM M)'.,. H Mex,"","a He"'DH .ic. 5p.CT~()
31 . 1940; M, ll"" II I,. XPO"HK:t CCH ' lle"HCKOr K"Jlyl)epa "a O ~3B Op ."
60jeMe "a Koco~ )' II POBH" a ." '. IlPIIJlOJH 1<.11-14> Ji. 193;. K!}!'O,,k " bitku
~ voj ll i<'kog- J;'ledi;:ta <Jp1sao je T. T () .,,, H, ]{OCUBCKa 6HTKa. BOj"O"CTOP'"
,Kor r.la."H" I. 1c:5(). Sve ;,."o re o !>osov\!, " vezi ~ obru<.>\'a"jem le{!"ende.
pr<",~ io j c .~\ . Il r a u n. " osovu. Die Schl~c h' ou f dem Amsclfelde i"
)!~.chi cb tl j d'er und .pische, Uebc,licfcr"n". 1937.
N".ibolji prcgled o dn os" bal kanskih i 1.apatlni h naroda p rcmn O~man
Iha", ,, " P"'oj polovini X\ . St . dao je J. P a tI. o H Ji h, 3an~.1l"A ERp on a
II ' (i an"3"C"" "apoaH n " e >l a T.\'P" ~" 3 ." Il!'HOj nOJ!OHHHor XV ""K ~, 1905.
A"al,w HP:;!"" " ~3,"ld'
S,c,l "j~'" vijeku. naru' \(' " 1,eri oJi
de, pnto,ine. t.oder je dao .1 . P a /I O " H I,. Cnopa.'.I'" .\' T n~ 1426 "
cpn("".yrapcH" 01l""CH <>J( XIII XVI ,,~~a. r~ae CAH 18i, 1941.
Monog"rofijc o dcspOI \\ S~ef.\\U Laz~reviu i Srbi j i "j~!!O" ~ \'reme~"
ncma . . Itdan dio p~,iod. Slefana La'.arcv ica najpolPnnije je prikazan . ,
Obl.;' Om ,'" odno,~ Pre ma Turcima. " djelu L T. II o "" ~""" I; n. Cpu.'
" T.'"pu" XIV" XV HCKa, 189:J. 1935'.
Pojedi"" ~u pita"ja ob ,adenn " raspravama i ~I."dm", Za p i ~an j ,
>;f{>nolo!!ije b il ke tl a Rov inornn o.in, vet ~po mcnule rasprave M, Dini .,
"a na.ic rasprn"" G, SI'. R"doj;itu, La chronolog ie dc lo bataill~
de R<"'i"~. Re\'uc hi.wriq,,<;, 1928. Zn ustal. pitanj. vid i r"'rrO\'c: F
S i ;' i . Bilka kod N;k"po1j . GZM S. 18%: lb. K [) n" ~ e 8 II h. llc",o~
CTe~a" Jlalapc"lI aa npt >l e 1ypc~"x >lthrcO;;Hua ( 1402- 1413), O n u
GliH" 4 " 5. Ik80: HeKo.~,,~U :<po"onowKorx Hcnp'U3Ka Y C1>HCKOj ~c,. ...
P" .'" 0<.1t je y"pJln ~"cnIH,~ MM.'~n" ? Ka .u j~ (NS'" .~n3af'en" h
551
,
,
,
I
60pCia ." !l",oO" " '\H y nO.'OUHI '" XV B., ["OflIlW IL,,"a H I.! 22, 1!lO3; C
n " .. H T II H j e B H h, 00p63 e T yptl!l)W nOA CK06a"," he>l, HCTO!,,,j. 9
npeJIall,t, 19&1; B. T, O P o ~" h , }Kc",u6a ilecn073 J1a3apa, f ., ae CA H 156.
aa8~l,!!.ao
Cpe6pllw QOM?), rOIlIl U] ..."U' HCl 3, 1879; L. T II a II oe l Y. Sludi~n zur Geschichte Bosnien~ und Se rbiens im M,Udalle , (o ge"caIOI!;j;
Bra n ko,i .). 1~14; Sz 3 I a r, Magyarorsz:ll:Ci szerb telcpe\; jogv;szonya '"
~1I~mboz. 1<161; P. r II y j " h, Be.'II K3 CX " "~a KHen"Le MHnlllle, YJ10RI"I~
JIasapeBe , rCHD. ll. 1!l32; CT . CT~ lI ojell"lI. Pipo Sp ano, !lpo
CBe"rlm rAac,,"K BY-ll; r,l . E.l eSO ~ " h. CWORCHH HC3"0811bll II nUli;.
J"rIlT.6er. r.'"CIIH.~ CHLl ll. 1932 Ovu p orio.!u osvjetljuju. osim v e " "vc"
d.nih. raspr. ". A. nono""II., rop ... " 116'1> (peli"'.'. BeKa. i CT_
li o'" K O" ll"', HOHO BpJlO H Bp"hCKO !lO MOP311."., i r aSprav e; M .
111\11 II h, CPCfiPHII!: Kpaj (pc6pomu . r~ac CAH 161. 1934; B. 1\ n II o
B II I., Cpc6pcllm.a 3a IIna,"-e !lecnOT. CT.B3na. npH,W"" KJH4> 2. W22;
Pest)' Fri~~es, Amaes,',: banok, Sz~zadok, 18i5; A, Gal'rilol" '; ,
O imenu l<es~"e M~nasijc, l3du:tbi ne despota Stefana L37,a revi~. Rad
JAZU 184, 1910.
Periodu despota urda Bra n kovia lt cjclilli p rikazuje zastarjda
monografija 4 , M H j a T O 8 H li a, nemoT 'Il),p31) 6vaHKU,,"h , 1 \1. ]l'\SO,
1882, Pojedi"" djela i rasprave osvjetl)uju ncke momente i~ vrem~n.
njegol'c l'l"dal'in~ ili pO,i ediue linosti: M_ D i m i t ri j e l' i , Cyorgy"
l.I ,ankovit (Smederevae). 1876; P e s t)" F, i g yes, Brankovics GYOfgy
' ~cz despota birtokviszonyai /I\ac-)'arorsz~ gban es " r acz despot ezim, 1R77;
A ll , C T O j" 4 K o H II h , reoprHM .:l~C n OTa Cep6CKOr'b .~06p" r Y""Op)!1I
!leTOn"c MC 61. 1~43; D, Tl 0,1' o H H to. !lecnoT TI).'p. l, 6P'''KOB" [' npe".
KO""90CXO" paT)', r.,ac CAH IIQ, lm; A. Huber, D;~ Kriegc 'lwi
sehen Unl!arn und Tii'keu 1440--1443, Archil' fUr oster. Gesch , 6& IKI\fi ;
F . p j ll, Ci ri aco d'Ancona c la Crodata cOnlro i Tu,chi. !lulIelin h i<l'"
rique de J'Acad~mie Roumain~, 20; O. H a I e e k i, La Croi,adc de Vor,,",
Bu lleJin o f the internatio nal Comittee of Historical Sciences, 45, 1938; O.
H a I e c k i, The Crusade of Va m a. 1943: F. B a b i n K e , . Von Am u rath
zu A mu rOlh. Vor und Naehspicl fler ScIlIacht bei Vama (1444) Orie'" Ill,
2, 1950; .I , T a d i . P romet putnika u starom Dubrovniku, 1939 (tl) je
detaljno izloten bor"v~k uespot~ IJu ,da u Dub rolniku. a isto tak o i
ostal ih B,ankol'ia): M. K (I e T ~ II. Otm e "oje Ke J oaaRa XY'''.'Uija npH
nO.nCK), ~. ooj "a Kotono, rCHD I. 1925; ].1." p l' R a p a u. !lecno!
"I>ypa l\ ~ "I>yp a 1i KaCTp"OT CKeHJ\epOCr, !IeTOH!!, MC 212, 191 2;
F. R. k i. Odno,aj srp,k;I, despota; doseliea naprama k runi u Kraljev;n;
h rv.tskoj i "ga rskoJ g. 142f,-1504, Knjiev"ik 2, 1865 (III j e i'l.veden
ne;wral-nn zakljuak o zal';snost; Rake od .hrvatsk c kraljevine.);
CT , HOBaKo"lI!.. LlecnOT 'f:,ypa~ 6paHKoBRh 11 OnpaOK" uapllrpa'!leKor rpa!la 1418 r . r.nc CAH 22. 1890; 4 _ M po j a T O B " h, nail UaPH '
rp a!la 1453. rO,1 " """ ",,n 1-14 3. 1879: H _ K P CT" I;, ooj 110;1 5 eorpa!lolO
y ""II"RI! 1456, r.,a'''R)( CYD 19, IS6tI; e T. H O". K u u II ~ , U apRn.
Mapa, !IeTO"'" M C Ji4, 1893 (p,e~,"mpano u .Ba lkansl<im pitan'jjm"" 19(J6);
C T. Ii o B a K o 8 \, II. BC~!lKIl ~e~RHK PaA"" II 06lta ~!lj, PaJI~, rltae"R K
CY II 50, 1861: J. "I> o P I)"" H h, 130jROJIa H!lKona CK06a-'h!l h l' ... erOaa
)933,
S,," sU djela vazila za privredu i d rustl'cne o,lnG"e u doba des",,tovine n.1veuella u prvo m dijelu ove bibliografije. Sliku srpskog' dru\l'a ~
XV. st. dopunjuju djd" i rasprave : .Ib_ ]( O H a q e U II 1;, 3H3"""IJT' epnc;,"
BltaCTeocKe nopom,ue cpeJI,,,era "eKa. ["o,l>nu"'R\(3 H ~I lO, ISSS; P. r II Y'
j l' 1; , CBeTOrOpeK!I a311ltll ~a epncKe II,1a1l3011e II "Jtacre~)' noe.1e KocoaeKO
6"TKe, r AaCII"" CH}1 l l, 19"J2; 5 p. b ... p h ~ n, O Boj")''' ''"a, f3M , H. C.
2. 1947 ; O YT!lllaj)' T)'pCKC B.n,ztanllll" "a pa3n!lTaK !lal1ll<X HapOila. ["O.1H.
wu ,aK I-iCTupllcKor tlPYIHTM3 DHX 2, 19&0: CT. H O" a K O" lt II. 6.tIIT"Ha~
" .60.,,~p ).' j."roe.lO"e"c~oj TCp"""O.W"")" CJ>e;\'her neKa, rnac CAH 92.
1913, Naj\'anija djcla ~a upral'nu or!:,"nizaciju SrbU~ n"\'eden~ .'u "
r>rvolll dijclu Ove bibliog rafije ,
Z~ his1O,iju srpsl,c "ojske "
ovoj periodi vana je "',P""Y"
M. Il" "" t, a. np~"03" 3n lICTOPRjy BaT I,u<or opl'",ja y llyGpo"",,~\' ~
c)"ceIlPlH" 3u,,,,u. a, r " ae CAH 16J. /!13ot,
Z" historiju srp,ke crkve, o~i", ve " ",,edenih opci!! djeln, \,alle "U
za ov" p"riod~ ralll".""; 11~ . P)' ij n p a ll. O K3Tan03H>I. neI>H"~ "nTp~
japaxa, [",'acIIII" CYll 23, 1869; H. n a 9.' O,," 1;, O CB , JI."!)" " np CI,a
UJa'''y l"crOHor Tc"a, r.';Ctn", CY!l 5 1, 1882; 11,,_ P )' B a p 31(. I'a l "~"
e!mCHOn!< " ""Tpono.'''TH, r"ac CAH 62. 100\; lb. CTOj'IIO",,1..
Cp"C~" upK9a j' "d,),9peMCH)" OJI narp"j.pxv APCCIIIIia II ,10 Ma"~I'~ja
(01(0 1459.(\3 110 1567 ro.a..), r"ac CAli 106, 1923_
za nOlnal'anj e op i h politikih udnosa na B"lkanu i u .rcdnj,,,
Evropi \I ol'oj pe'iodi potr.bna _'\I <ljel2 i~. bir.antske, turske i ugarske
po"ije~ti . lJ nj ima .u obuhvaeni i do~"d".ii I'ezani za Hpsku h,sto,ijto .
N njbolji t> ,egled bizantske historije dno jc G. O S t , O g O , S k)', Geschi.
dae de s bF~ !\ l i ";~ch~n St",tcs, 19-10, 195:<-. To je djelo ohjelodanjeno i u
srpskom prijevodu tlZ neke h.mjene, a li b~z bogaloga naunog aparata.
koji je ''''~S~'' II njtmal<o ildanjc, I"JO $V< ' uili;:"j tI({beni ), ; HCTOnR ,;~ B~ 3aIlTIlCK<>r uapcTII~~. 19~7 , OSi", n~ro~it(> Z~ 0\'11 r~fiudu 7.3SI"r,id. iurs);e
bistori.i e J _ H n nl m e r~, Geschichte de~ Os manischcn Reich.,.- l- ll,
18~2B, 1834', imamo nOl'ije djelo N, J o, g~. GeschiChte de s O,m an ,sellen Re iclles nach de!! Quelle!! dtlr;::cstcl ll, I (do ]4;'I) 1903, I! Ido 1&...8)
1909, u kon'~ opet !lije .~'Isvim si\.'urna tOllOSl sl'akog pod3,ka _ Z
ugarsku i ~u~trijsku hisloriju ove periode ",ogtl se upotrebiti djela , A.
H u b e r, Ccscl, ichle Ocstc r reichs ll. 1885; J. A sc h b 3 e h, Ctschiehte
Kaiser Sigismunds, ll!. 1841; G, D c e k tn" n !J, Der Kampf 1\,1isc' Si!!i<.
mu" d, :!,e!:,CII die werdende Weltmach t der Osmanen 1392- 1437, 1902;
V, Fra k n 6 i, Math ias Corvinus. K6"i::- I'on Unga,n, 1891; L. 1\ u p e l
lO' i e sc., I)ie K;;mpf~ U"l;arns mil <ic" Os",~"c" bis ,.ur Schl~c h t bci
Molnl" 1526, 1899, Akcij~ 7.ap.dne Evrope Z~ pOli_~kil'a"j~ Tu",k~ s
553
552
"[Jajk."s koj: poluoloka I' r~J,: I~d"o jr i iscrpno prikaz.na < ,'~likom biblio.
~rafijom U L.
I I r. Geschichte d~r Plipst(. l_ll. lm- l9Z6S- ~
ra
O. _ Cit~va 0". Ile .. oda naj pot pu n ije je. po li~nosli m 3 i p . oblemim .
,"ikatIn' u veliko m zborn iku Bojlloll" ". l. 0.11 Kaje--rapHjnx .. p ...e". -""
i:lulIKe ceo(oe. ]!tI!J,
Poslije r" II II II .', lj II T K U II H h l. k oji Je n"Plsao KPIIT"~IC" nur.'\.1
" . nfl'Om.10n (!I'6a) YrapCltoj. r"KIt .." CYll2S. JO. li, 38. 39. 43,11170
1876. J. R a d n i t j c p isao H i510i r~ d~ ~ Se rbes d e Hong rie. IlliS. Tak;".
Jr pree!..<1 napi..,o i A. l' " H h. H eTOD " ja Cp63 )' Yrapc-Koj (1459--l(i~"''.
'191~. koj i j~ pOS]ij~ tluto preraden i itd~n pod "~~ln ... om' HCTOI'"ja (",'Ia
) BujllO,-""". 1929. 01':111 prij, obja"ljtn~ .\"dij~ ~H3 "C-TOp"je ep6a )'
Yr'lKI<oj-<, J1t1VnHc MC ~.54. 258. 1'J09. Z~ rUll mije"nnje cij ele lc ~.triod~.
kOju ,.pu"jujll bort.c izmedu T"rak~ i M~dar~. dra{:ocj~n " je <I ,,<1ija'
L. 1\ tl P ~ I "'1 e. t r. Die KImpre 0e5le rrcich. mil den Osm3n.n "onl .I .
1~~'6 bi. 1.537. 1899. K~k n ~U II ~vim~ tim borbama sudjelovali do-.lje,,,
Srbi
sa m" kao "oj nici II . uholcm,'im elama. nego i kao ""jk.;i ~
ulIanku; dunav$koj fl ol; . lreba konzulhr;,l; studije: S 2 e tl l k I ~ r a ,.
J t tl Il. A dunai hai Ohadnk If>rlnel~. 188<>, i 1'. B" T K" ft" h. IlPOIII.".c,.
YeT.llm.a 11 Cllo"eUHUIL yr "pc~"~ "p .... e~Hx lU.jKaUl . r~aCHHIC C)':!
I;i. 18Si (In it' ~lllllij " li~k;"I" ka" llyod II 7.b;.ku dokllmenalM.
Vur izmedu naj"a1nije{: IZvora U hiito rij u Srba u prvoj poln, In I

XVI. ~c. ,1 nrja $rij cmca ; narodne poezije i.taknuo j~ M. ll" IIII h . '[>op h~
" lIalIla KBP0!l"" enKU. npn.103K
"pO"'~' Ha",,
Hapo .l"C lI OU",,'
V(.2, HI39.
Od mjc~ta n $ rij" mu. koja su " ez" n~ za hiSlo rdu Srba u o "oj
H ., PYB.pau .ie obradio .enp" C-,a "~ . " e"-<, 1892 (raS!"na
;tall1 l"no " :'1(001''' '''' ' Hil. r yu P" . I. noce(, ,,. "'!l. e ,\lL. I!l3oI L
E. _ Ou jt pe rioda vriliblo kratku i ~eslo S krul'oi", " .. jc;:kaula

pri k auna
n.
Cilm' ,,;1 ra.\il,a,, " i djel~ ba"i ,~ 1';1""jen' m igracija, l'o,ebn" i~clj"
"a!ljn Srh" " tlJ,:."kc ~c ",I.ic: ll . 5l<"l~0"~K " fi , ll;,xo" " li CCP('~'. Hl()8 ; 11 1,
:~ ~ p ,. .. e ~ II, C lln C~" ~("'O""j;' y !iPlle,',)' -" XV- XV) "~" y. I>P3"" 01l"
1,0-'0 l!ll l: ,\. H,,"~. (I nl'II oj cpncI<oj CCool< r )f( y,,('epal< (1 .'i3.'_I ~ :lr,:,
1!I'lO; .'loce","".Ii;C Cp(,~ , (~n "o"Hj)' TOKO., XVI "tKa. r.1~C- ""~ T~orp.
<. " . ,
,-py" ,.r"" I ,~.
Po~ljednj; B rankovi~i i nj ih(w; nasljednici ~ naslovom sq,~kih <1e~llol~

" JII}n<oj Uf:'ar~koj bili ou p r ~dm~l IJrou~a""nja ne sam" " nl,tim dj~li m ".
nCj: O i u poKbn"" ra'ptll'" m . od koj ih su oaj~a1nije: F. Miklo;';.
-"\arijn. ki Andelinina. i Kon.<tant;n Arijanil. Ra JAZI.' 12. noti:
CT. tl o ~ ~ ~ (I ft H h. fiP3"~OP"" H )" MCTOPHjM " ... lIapo;\IIo" ,-rrna",y
14i'i1i-- lliIY.!.ne' oIlHc MC 1(1). 14R. 1~!I. 1889: L. Thall ';cl). Zu r Gc
schich le der Ij""'l".,ellf.n.il i~ Ikankn.-i. Bruch.ljjck~ ~U. de. G~hkh l e dct
llord ..".Uichen n.l kan15l1d~l. WMBII 3. 1895: B.
1 e 41 a H""" I,. I'".~.
M~THj~ II CJlnCKa AtcnOTOB Hlla. J1nOD"C /IK 33lI. Hm; M. Mc, ; .
P leme l~r"'la\'ita. Rad JAZ l ' K lR69: Ban""~nJ~ Petra Berisl;r"'. ZI
kralja I.jude'II, 11. R.. l .lAZr :\. IIW'I!: M f( o CT" !.. CTt ~all W T".o.aH"MH h.
r Jln CAH 11n. 192:\.
od ITVMllh vl~sl eo.kih !>o. odica najvi;" ~u se ;slkali .Iak'iti. O
njIn," yid': C T, C T a H o j " D "II. HeutTo o .l~~","hHH~. Hona HcIC p,
1001 ; II o r o v, ~ k }' S, m u. A nagyJaki ""do
lurl';" . , e. l~.
Neobina pojnv," _carac .I",ana Ne"a.le nUe po..,bno "b rad"',"a
"'im tl A. lo-[ ft .. h ". (nOHCII Hl(a Ha ua pa JoII.ua Cy60TH~Kor. lroi.
CPUI~H
I,,
I
lo."
opCim pre l1 l"di ma crnol/orsk t hi<1 o rije. od koji ll najs t ;"i,;

im~ju ' Im O h;';loriov rarsl;I k3 .. I; .er : C. M".')" T H" O N ,,1,
~ p a j ~ II ) ~
HeroP " ;" Uplle rope 011 HCKOH a lio HOB Hera 8pUI~II3. ]831>. A. "II <1 r , t.
Guchichl( e. I'iirslclllums .v.on\ene~ ro von de. fill~.tell Zeil bl~ ~"m
Jahre 1852. 1S53. ;~t MII.,a~o"II". Hno pKja UPHt rop e-. IS."l6 (nl.
l)TIjtVOO : Storio di Mon tc" t ~ro. 1877). OV3 :ic pCTlod" prikBlnn~ i " ,,~h
I<om J!eoj!' r~rsko etoo/! r a r<kohiSlo r;jsl;om prtglc<1" C rne c.o r<. koji j~
f-O'lli,<. dufcll' bor~vl; ~ " ~.moj ,emlji obj"'io n. fl.. p o "" H e ~ H". <kp llO'
rol" (" 8'b e~ npolllno.,." H "aCToRU\eM'b. l. dio. I. 11\88. II. lAA7. ~ d'~)
I~I . zAli", u I10l';j"" 1I1.'lurij.ki", p reJ!l~d;m n: "' n O" U" II ~. l'lnn!''')'
UpHe rop~. 11\%: p. JI a a a p e 611 ~ . ~ltTopH ja !.IpMe r o pe . m'l.~. i .1.
.1 0 H " H"" H h. CTB,pnlhe n!,,,oropcKe !lp", a~e " l\rlloropc~, "",,1I0llH,"
tl
I, periode Ncm"nj;;. ".jise'lJnij e j. ol.,.,,,leno I>;w n,it H.rsh n",j

h i> ku!' ,je: CT . (T a n o.i" " .. h. 001'6. "o C.>lOeTM"OCT ~",o,'''' 'K ''
uP""c ). He".'~II~c"o j .'P "" 611. n oce6,," "a,~. CAH. 191::. () rrv"n I'odi
n"'"a Zele 1'0<1 N~mnnj;~imo llosloj; m.l. rasprav. H .T. p,. M" P U n. fl,,'~,,".
HajcnpHj .. e"" CTtI\l."~ H c"," '''~' H B)Kallo"H!." , rOJl """" liUD H'-I Ifl.
I~, 11 . D O'" H h ..., II 1>o.""n0l11 ~13nku o"' ,",u" Ila plU'''e (1 1l0.10",a j,"
:ieTc " .'11''''3" '' He""b~ha, 111' 1950. 1-2.
Pe riodu Bal,i~a obradivali .'U 4. M H j IT" WII I,. oa.1"1,, 1,,, C~ Hlla "~
HCTOPHj, ::l.,e. r,, " C" " ~ C:V:1 49. 11!81: liM,"H !.H. re" e~"Ol"I<' nYJl H";'.
I'-,ac" ,, ~ C:VJ! H4: D. C T P" T "., ~ p 0 11" ~ O E3 ..",,, h,,,, . r OIlH""h"U &
H'-I 15. 11195 i " ...10 i!ICrpnoj nlOno((rn fij i G . G t I r i e h. I..~ Zedd3 e ln
dIlI U l ;" <lei Ba m di. 18!l9. Pojedi na pi i anja do<li rnm n ~" tl ra,,>rH ; M
II II II H ~ n. O HHKO"H A"'O)l.I108"h)'. noce6H a " 8JI. CAH. 1932 Pn ,II
Ilel ),'od'n, lov.hje ~mrli po~!jednjel1 H;II'ita. I<:><\a jr de'P?' S1<f. n .,udl o
borbu prol'" "'Icla,,~ ,13,li. Fil;"za" j. e T. e T ~"" j e "" h. IX>P(I,
;JJI H~(1t/leTIIO I>KlmHHo (l 421-1426). 19O'l
P rou t~"ajuti p .o,l(>s' Albanije. ,\1 . sum.), je " ~vojl'" ~lllii m .,
morau d" (\<)Iaknc ; p robleme hislo rije C rne Gore. nIrO~ " o problem
IIUSI,,,,k . cr"ol1o r~kih pl"menn: M. S u r f la )'. PO"ije~1 sjev~rnill Arh.na.oa.
'\ IIX "~ 3& ap(iaHa l11 ~ )' eTap"IIY. jUH~ II eTI1o .. o," j)' 11 -2. 192.: Srb; !
Arbaoa si. 1925. (},'djt se mole na"es, i ola.o . li jM ntzamijenjeno djel"
1:1. /1\ a 1<)' 'fl e B a. HCT()p,,~ eCKH. pa~"cKaH"~ o (~aUll3X'b 11'\0 A.1(\all ""
---
"
,
CP~"'''H'
~'!I~a,
1871. O S k euderl1<:gu, osi m Radon iev3 pr~dgo"or a

oaved"" oj zbirci dokum"ul~, kod na~ pO'Ot"ji J""ak M 'E> O P h e B" b m
'E>)'p~ h KaeTpHOT"h CWCHAep~r, H cro PHCI<I CKII!UI H3 X V ",KJ , r".!I.",
WI.. lIua HLI 20, 1900.
Za povijesl Skad r~ i njCl:ove o k olilIe ul'ueni sn, o na r.~,,' ""U
K. J II P e ~ . " H, C~ n;up H ,.. erOO 3e"IbHII'Te )' cp ....",... neK)'. rJlae'",>;
epno r eo,p. IlP),lIlTU 3, 1914,
ZD histo riju C rnojula Olnovnu je T~""UU n~piJllo J. T o .. " 10 .
UpHoje"hH lt UPll3 r opa (1479--1528). 1-.u t CAH 58, 60. 62. 1!lIII.
M anje su \,D!ne r~ sp rD"c : r. M i k 1 O I i t a, Di e scrbis.;he l' 1))' ''~ Sh''l
Cmoje"i, ISll6 (S. B. W. Ak ad. ); JJ , T O.' .IIoBllh a, 111t~" UP't(}Jc" "h ,
rOtll Oilap 3 ne~II , 19(X). i O HUH )' UPll ujt,,"hy, 1903: ).1 ". p ." "~P"
nIIH~OU"'" K o(ijal1J lloe lto)' H3Bc pa cpIICMe HCTc p.tie (u }' pa,,' liJIH;' "
'&ypa!UU" h H). r .. acHHK CYll H . 18ro i.11O~otovu. kad SU uklj uci . owdje
i,veden~ POl!rt:.~n;). !'>I cgu se dl; r ~1i ; tl~IIti H. J 3 e T P' li c B a. (l H,," H, '
Uplle rcpe, r"aC IIH K (Y,U 4S, 1880, i \v i I I i D n. n M i II e r o. Th. r""'Hter
of MonlCll cllro. EIllIIis )) H i~l. Re"i"'" ~n, 1\1\1)
Za pilolIja IIntllra~nje~ !ivotn i uredenj. Kctor~ dc 1 ~2l 1 OSll(\",'"
j e djelo studija 11. C MH.l fl l< B. 1\:0",lIa.'HO ),pehelLe 1(010". C!l ilI",r.
nOJlO(lllHe XII AC nC" "'" XV CTc.'leh o. HU. H eT. ""CT. CAH. 1950. MI .
l a~k " periodu obradic je 1:30 dokIC .. k" lrw A. I)a b ino ,i(. 1\<H0'
pod M le t "~kcm republikom (142{l- 1797). 1934. Obj~,ljcn" k"j it!a je I"'"
di c st udije, i tu je "glavuo'" Obrade" " I'cricll" <1" k njn XV . <tnljcb.
Djelc Calharus Dalmatiae eidl~S, koj e je II~pis.o
lom i n i
n r
n e I i tl so 1769. je ust arjelc, a li je dragoCJenn ZalO. ilo nB\nd , dok,,
mente. koji danas ne postoje. PrclI!ed h l.torije G rbalj,k. ~ul'e d " n J(
A". C O.1 o ~ j e u. rpO O,'I.>CKI "'rno II r"(;u"",,, CT3T)'T. rO" " ,,,'b'''lU 1'1'1
40, 1931. Mncgo iscrpnije. I>C".j\,;';e IIir o~nov" necbjavlje ne IIr",l~ it
I(ctcrskcg ;,rh;'., osvijetlio Je polilil'" kClor~ke "I.stelc " Grb lj!:,
a [(ra rne 00110$1: i pobune "rhaljskih ~Ij~ k. I l ' c S I j t P e v i t u
raspra\'i: Ko tor i Grhlj, 19-11. Valne su i dru)!"c njcgo, c ruprave, uk udcr
raden~ na cs11cvu nwbjlvljen~ ",hinke I: radc: Prevlaka. Bet'o,kn
smotra, 1930; lastI' . 193-4.
Z~ his to r iju prve t isknr~ u jugcsla vtll sl<im zemljama, Crn(ljc vi~e ve,
va'.n. su o,'t rasp rave: ).1 " , p Y'" I'. u. O tlCTH',"CKOj rllT O>lI1apH jn
npe ~eT"T'" crOTH " e 'OJlHna. 1,13[ CAH XL. 1ll93; V . J. J:' i l. Der erslt
Celinj e' I( ;rchendruck "cm J . 149-1, Denkoch. \\' Ak. ~3. 18!)4;
lb. C T O j ~ II (I
h. CU PI' cpnCKe Ulu .. n.pllje, Cpn. KIL" "'. r"ac:~ IIK
1902: o . P I JI C j" ., II h. O ",n .. napnjH UPHoj.Rllha. r,,.c,, ,,~ Ctl lI IQ,
1938, KapD~n'l' " 1'~3""" "O"~IITIl ,,3 "1'OI""C<T" CT" PH): IJlTa"""I>lUa
(XV-XVII BUt.), ).1croPIlCXlI 3a"",CH 6 , 1950.
Za proua,'a nj~ prcblem. posta"k a crnc!!,orskih I,lemena, u, . ~t
cit iran e Surf!Qyeve rodo"t i drug. opca djela, za ovu se periodu IIIC!!U
lI avesli prilozi A JI . Cc" ( I . j t . a, 3ertKI npecy.:l.B H3 144" ","HH C,
AP):H 8 n .aH 23,1931. br . 1-2. ; 10\ , <l> 1l ~K noBK"a. f.i"je~ x naftu.

H croPHCKH sanlle" I. 1948.
Za hiSloriju pravoslaync crkve, osim djela vet na\'e<!cnih no drugc m
mjutu . moie SC cvdie spomenuli Tup rav3 I~ .1 . P y~ a p,,~. B,1al H~'
~eT''' f II IIpIIOrcpcKC. npocajen l. 1892.
".
ft "
tl ' e
Dela ljan jl rtl.'led i1.da njD Ickstova

r Ui> r"~a iz .. ednjo \'jc
kOY"~ HP'lkc krojitc"lIooli ' 13l11pallih dc 1'. l!lO!! daje J I. OJ O n o ft II h.
n"er~e.:t. CP!!"''' ~1"lI l1CeRHOeTH, 1909. 1931 (bibl ioi!'r. fij3 se ".Ini sam"
" IIrv~ tr i izdanja). Gl avni POIlis sta r ih ;:tampanih knji~~ i rukcpis.'
da i" P. J. S a f a ~ f k. Ge sc hidll e tier silds lavischcn Lil erat ur lli,
Jb: e T {) j a "c ~ " h. l\aTaJlor HaPOIlH C (jH(jJl"CTC~e )' Eecrpus IV (p) .
Ko ,,,, e,, " eTa p e "'TI" "~lle ~1"Krt). 19(13. Ii li.U,I or pyl<on"(~ II c up""
llaHH): KILII,a -":i IIPK e C KA. fl octliH. H!'IA. CAH. 1901.
O~n ovni opi pregledi . rcdnjovjekO\n e s ..... s kt k njievnost' jbn: P.
J . ~"r.,rlk. Geschich te der sc rbische n Lite rmur. 1S6.'i; V . .I~l>it.
Hi,tcr ij;, knjic""osli "aroda h"'a n k ol!'a i ",psl\oga. Staro ,toba, 1867;
e T. H f) II a ~ II II H h . Hcrc plljn cpncI<e KILI!lK CIlI' OCT". l8Gi. IS7!'; M.
M" r k o. Ge'ChlChlt der !illeren ~rj~13Vi!'Cho!l" Lillu3luren. 1911'<; n n o
"" ~ .. h . llper.1e.l Cf"' CKC KH>III1CUIIOcrll. 19()9.
Umje t nost s rpsk. j ma kedcn sh (c t kad k Makedonija u!la u ! 3s(al'
Mp~k ' d rhve) obra<1 lv nna jc " prijaSnjoj literaturi k ao cjelina . l lo. cna
je !'o~",at,""a k ao s rp.ka umjeIncs t . IO Se "arcilc pokazalo u opti m
pre~led"na, Tek od Oslchcdenja polne prcut.vnllj" od is"r~v,wl: ~l3f1{"
yi,1D U ocj.cnji\'anju srpske i m~ktdcn~ke umjtl!lO!Oti. Ovdi<' M la nbk
lil eral ur~ daje zaj\nik i (bibI. p re/l'ledi n O"ede,,; Su " bib I. uz I'CI:1. VII) .
Op~ Su d jela: B. n e T Ko B" h, npc,Jl eA l.lpKkeHIIl< cno .. NIltKn KpOl
'''''' "011111'' cp"cl<n r lIapOJ\a, nOce6 H8 "3)1 , CAH. 1950; M. K ~ I" n i n.
l'arl
d .". urilIines ii
;our., 1939,
SllO me n ikt a rhitek\Ur~ o b raduj u ; G. M i I I e t, L'anci~n Mt <trbo;,.
Le. c~lik !o' 1919, i e \Udc Su r lu tli:lisc~ de Rascie. L'a rt b)'unl'" che~
le.' SlaVe!>. I Reeue-il, lllarhe, 193.'1; M. \j a e ~ lt. )f<"". H JJuap",,~. 1928;
'[,. I; c ," K C H H h, Oello o" epClllhCYCKC1>II. apXHTe HType, 1947.
Cpell lhc "cHIIOIM )'''C TII CCT ). Cpend" H MOK e/\C Il Hjll, 19~ 8; )K . T n r " 11.
Tparo .. ne" M~ e IIpOlll"'OtTlI . 19'19: A. ! l e l)(l KO , CpeJ\lI,r8c~c8I1H rp~.~08 1l
) Cr>6" j " . UPHOj rltpH M MaKeJloII"jH, t'l5O. Sludijt o ar hitcl<turi PCJ~ui
nih wo men ika: A. D e r o e e o, L., deul< ei!'lisc, tk_ e nvircn} df- Ru.
\:a.1 b,,!. chez lU!' SI.ves. l. 1. 1930; !'>I. n. O K,' II e . Cro";"" C8. reoprH~ .
Sen,,"u;r,,,,,, Kllnd~kCI'l an"m . I. 1927; A. Ll e I' (. ~ c . He"OH, HHa IlI'H"a CB.
I'>c"opO /1'lIIe .' OHtTPHIlII. rel\jl 5. 1929; JI. ,\ " a r T a e H j e n " 11 , (lTI<CII;; '
.a 'H H e MaIto HH" (ij. [;crupc.nll lle MOIl KYPlIly .. "lIjt , CT'PH H~p. III ecp .. 1.
lm; A. !l t P K O, Ha eBeTM" 80/1.. "" JJ' ..l" ('&ypl)eoll CTY"01>~ ~011 5e_
P3Ha), !'CHlJ. l l. 1932; T). I) o Ul WO" II h, Oe~rypua ll'" " pe::-ro p~ulI;'
,. aHaeTllpa ce , n OT1'IIj, p l,, " j~)' nehH . CT"P""'P' lU ~cr" !I.!). 19333>\:
F. _
,"ra ..
i,
V""1I0,1"".
I,
"P"'"
!l""
A. ~!~po~o. MOP3~~. CU I, .. "ap . III ""'.... 1'1~;"[,,I>OI"~OM II I._(

1I (1I.~o~ .. h. rpu;~". 1951; "['. 6""I ~ 08 "h. l>eJlellll'~ C n\"Ton~.a
(I;oropo!lIlUO J\eRIILllu). Cnp II "lp. III S('T,. 7. 1932,; Deux tl:lil'e. d. Milu
l ill. Slu,,, N~~"riillll et G ,a/:anic~. L'~rt b)z. chez lu Sla"es. 19:"-'. J. I;
A. /1 ~ P" " II. Dall>CU. CnpIIIIIP. !II ctp . li. )931: 'L, r; O Ul ~ lJ" II IL.
1I1' ~.1 pa.lo>L Ha oe llryp auall>J J;all.c}(t. Cnp" " ap. lU ~cr .. 1:1. I!~I~. lj .
n <,' ~ o " II IL i 'L. fi o III K o " " I., Ma"aeT Hp ;'le ', a llll, J neo, ~ 1'.~ Lty~~.
T." pa " c,.,.' I1'r>, pa (. Bo'ko\'i~l. I!I.I I: 1'. r p )' j II h, (}f}(ona"o ",., CHc'r " x
Ap"alll\e~" ~o .. I1JlIl3f\~"O. reli!.! ~. HI28: II n "" a II lo. UpKRn eMl'T'"
Apxalll)e.,a j' I1pII3p~"r. eTOII" "ap. lli <N .. ~. 1928: 'O. D o III ~" " III.,
PYluellltlt. CR. H""0.1e " Ko""~e,,C) rpal\eH " "a " alI acTIIpa eu, Ap"allloc,,~
KO ... I1pH3pcHa. reH:.1 II. 1932; A. ll. po~ o. MaT~i~a. Cnpllllap. III .t ...
S-\l. 19:J.33-I: IK. T a T Illo. Ap)("T~KTOlle"" CIIO"~II "UII Y C"OntMO) IIp,,,,'
['OP,I. 11. .ItWOOffK. [,CHIl 2. 192i; L, l; W K o ~"I>, oe.'''-III'', ta n,,.,,
M.Ib, tJl~c"oRol. CT3 P"".p. II I ~,,-r., 1!C2: IK. T aT "lo. 6u".,,,~ ~ j'
flca ' lII. rO!.1 5. 1929: n. n o II o II " lo. 3~n~llll11 311;:' 11f\J(Be P~Ka"HII'
JlP"<10311 I,JI1<1> 5. 1925: LJ, M. II o :1 11 e II. HOR. nall" ,,'13 "3 li,'p ,
CTaPIIII~P. III ~r., 8-9. 1933;14
,\\O"I)~ r ar,j,,-. U kojima )~ obrad"",, hi.to.ija. . .hild""r~, Skulll"".1
i ~lika'~I"o 1l0jedll lllL "Iall~"'ra. 1'0<1 lIa~l"vorn .S rp sk i ~polllelLiei . "ha
hata]" "'ega pet knjiR'a: II Ll, rl, T K fl" H h. PUI!311111!a. 1922; :!. "11,
Mall ac,."p CTyJ1CIIII IlD. 19"24: 31 JI. M " P J( o H II I; i IK . T" T li lL. Ma l)K""
.. all.rwp. 192.s: ~ ) B. n~ T J(""" I. i )I{ T.T II I.. M.,, " eT"p K~ " ", ,, Io.
1!12ti: .;) CT, CT311ojel!"lL. J1, M"I'~"k " j, i 'O, 1>001'1<011,, 1.
M.II.CTllp MaHacMja. lm
SkulptU'3 je o~a bil" nl.lo Jlmub"alla, hralk; "revkt <'''~I...''::
"'at~'ija)~ <1..... k M. h' a III 3 ""II. CpllcKa epe.lu,er1<Ok"a CJ(' ~nT'IIa.
) ' ''(>11 . npH.,,, .. I, 1!l.17. Skllll'llIro", lO< I"~tcl:rlo ba"': M. L. ll" r J ~ n.
DI' Kloste,kirch, .. on Studellica. 1934, Sk ulpturu < ]lOna!a a~lIj'k". AOIO'
rodieu ~ hn. tom, ob,a dio je 0rOI>OII""C "
CO"O.'IIUII rO.1l<mlbll" <1> ".,0.1 , ~13". , CMOII~.'. 11. 1936, SImbolinI ,~d.
hj dean.h _kulptUff tuma/:i " <1\'~ lanka II, Bo~ko\'it. Sur un
p2S>~ ~. impo rt .nt df l~ \r'l(iurtItHL ~c.lM:: du P hy~;ulo<:us, 111'1..,03" f.i,II~<t>
I ~. I!I'JS. i L~ >culp! urr dt lJetoIIi "' ln que.l io" ,lu d" .. doppe",olll <l,'
q uelQ ue> (ycle~ ;c"nut:ralllLiquc' tl'"I' III ~culp( \l rc m~di~,ale .... Atti ,tel
\ CQI\'::'~,''''' Inl~r"aliol\"l~ tli Sl udii Il,~" n ti n i. Il , 19~O,
Na,iol"i rll i.i" lile'n lu ra " "ta.oj ~rl'<I".>,i i m3kedo nskoj ul\l j~l"u'li
oOllo.i s,, Ila mOllumenluhHl .li k . , SiVO, GLwn e zbi rke I:' . adc: N. L, O I, ".
" " . MOIIU mCnl3 Mt i. SerbIca,' I. \!I21\. ll. 1~:lO, Il L 1931. i IV. I !IJ~: V
I'~tk",i . La I""intur" S~rt... dil Moyell AL.!c I. 19;1O. Il. 19J4, Ul'ti
pr~.::lc<1i' ~, n e T""" II l. ( p IICJ(O Ci'I"~'P<:1~" epO.lbera ~eU. DpaCTBo
~. I!(JI; /l\l<bOnlle CPIIC""); UJl~a"a XI\, "e" a. r .. aCHII" cpn. "paB II.PU~
2'. 1\14(;; ~' ''fTIIOCT ~ (po; .. j " ~ II.n.1' .1<:C"OU CTeLbR"~ ':b.up",~lIha
r;l'al"TllO 22. Im: l'l a",~ ",vee~~ J(a" "P<'Te~a I'c"'~~II,a. XX Ae~ .\
R a d" J t; t. le, I re;;Que., dan~ le~ tJ:'lL.e< d" .'o\or~n A"" e

Sc rb)c. au MOllt~ II~"ro Ct tn M ac~o; lI c. E xposit ion de fari med ien'
\"ou~o<l~ve. 19311. Iko llogra f.'ke . t udije
)>ojed ini ma vdlli", s),onlc"icim~
lO~a
1II0,"ellt~11I0t:
slika,sl ~a:
B. n CT ~ o ~ I< IL. M~,,"CT" P CT)'.1e
IIIm a; CII3COHa l(pK 6a y 1K,,4 H. "I' XlfTe"T.,pa II "' HBOnHe. 1911; H,
J1 , O" r He ... <:'OJl,,'" til. rcopr" ~: M" .1CIUCBO, B)"Z.lIlino,l.vic" 7.
193$ : M 3 " ~CT II P Mop,". " '1 erlll oropll i. B.\ ~"lItino~lavica 8. 19"3"41);
Coc-r~" poen><tll )(p ~ "'" ~ COIIO'MI3X . BY'.antin ollnvka l. 192!t: APH"'C ,
':t lll ill Hr iUIII 1\ 0Il d~ k o " i~ II" 1II 8. 1936: '0. l; o II I K o ~" Io i C. H e " ~ .~O
H~". rpa.lall. O. t.: <1> . M ececllc.,. )1'''1<0 .111('. U Pl(~e eli. H"~I1'" \
C ~ ollc:.:oj U pnoj ['OP". r OAIIIIIHNI" CKon, 4> 11 .. 03. "'IX I. 19:tO: H. _1. O ~lo '
II> e e. Up~U" cu. 'Loph. y C r apo>L H a,o p,, """).'. I"CHIl 5, Hl!!?: P.. n.,
~ O " "h i n. Il O"
II. CTapo H arOp lt 'IIII"'. nta~a. ha.,~,,"h l!tll,
e. P'.I" j ~ "h. I""" ', al<""_. Xp lllll h. .1e.1O 4. 1938; ll. n fT" o " " II , IK,,
1I01l1lt IIP~ .. e CD. 1>0ropoJUlUe y nnp"j,plIl"jH l1e hMoj. H3~eCT"~ Mb
ti ....". ~ I')('O", ""CT , 4. 1926---2;; B. n CTMon ll lo. I 'L fiolu~o,," h
M... "",, p :lc~'"II. Il. 19~ I (v. Petko vIf. 2 ivOflI ~I; ~I. JI. O" y lb ~ II.
1lJ>~ .. ~ CI<. 601OI'O~IIII~MaT~H'I, reHjJ 7~.
I!U:J: i\\ K" '" a .. vo ...
De.,a U pKHa h'apallc,,", CTap"Hop, I!I .. r. 4. Im; B, II ~ T ~ o " II h.
)h' ''UOI JlIC IIP ~ I>C )' }b Y' >01CII.', rCHil 2. 19'27: N. l,
k \III e,', les"o'o.
L'a rt by,__ thu Ic~ SI.vn L 2. 19JO: 1:,. M H 11".311 e II . HOlm na"~ II !I".
(UpIlII'lj). ul "er .. I! - 9. 193:J;I~ : T, . C II, I' a.ll" J " ~"II. M a~"p",;~. "'"I""
"" C~ lI J1'~ ... OCTH I"C , CTa l'H llap . H. C. 1. 1!lJ\(I: JI. M III' ~ O" II h. p.".'.'
II ""~. IlnH"O.'l1l 11.111<1> II, 1931.
19311: S
O,,"
I
i
tOj:a mQnu m entaln,,~ ;;likar

P el" " \" ; f. Loz. f'<cma lljiCa . II <tarOm t;"OPISU !fp~kom. "'~ ~.
lm: M . ., ~ 10 a" H ... CPIIC"" Cp~~"",-R~KOR"" IIOpTpU. Y"eTII, nper,'e ,
9. 193R; C. P I ,!l o
h , nOPTPeTII cpncJ( " x H.13~3P. j' epc"",.,., He~l.
I!..'W: ll. rl e T ~ o I'" h ilOPTPl.'T j~.D.lIor llJIaCT("""~ ." !Jc~a,," .. a, np,,
.tOlu 1\.111<1' 1:1. I'L;.U: IL 110 Il U61, 1, i C. C " "PI<OB. M,,""bTYP~ lIOpo
.11111' JI~CIIOTJ 1" 1'1\:1 Ila IIo"C"'" ~' CReTOrope~o .. ,,'"8(1'111'." EcLjLILr ........
rCH;l II. I'1:12: ll. rl e T ~ o h II h. J\"KOlllI CH4'~II. I< Jla3ap~ MreH ha .
n~".'II"". lip".,."" KJ I1.... 6. 19'~'6; "'''k i 3n t l/:ki 1II0tl"i II <larO", !ivo.
p;,,, ,;,p<ko lll. :;( rclI~ BIllIdaI"'. l!tJ 4: C. I' a ~"j ~ H IL. .v~ora 3I1T"~. \"
"01"'" CjlrlthO., ~.' " ""PC1".", r :'IM, I'!~ (;; ll, n . T K""" l. UPKIH:"~
hU ,"":"' I' j ' na p" " "'"""''''')" CPIICXO ," , CTap,, ~~p. III ~t r., l. 1922. O~ "("'II~
. Iud ij" ~" iko"'''l''fi,riJU e ,'a ll de lj" " "' I'sko '" i lIIak eooll.<ko ,", . t. .
k .r<!l u: G, Militi , Re elLerches ~ IJ ' I"kollol!'raphi~ d~ 1'''''311 I;'ilt.
19 16, Z~ ikonOj:'ro fiju USjOcnja BOl:orod i in~: N, L. O k ll'" ". (I
L W r~11s1;I'" M i t '0" i c. l~ Dor m;lioll d. lo ~ail1le Vie'j.'e dali. 1~
peinturc ",cd i~"nlc orlhooxe . B)' Zan(; nMlavkn 3. 1931. Slikarstv" ;kon~:
C. CT a" O jr" II It. 6t"~III"e O II~""" CT'PH" lI~o", .. a. 1931; JJ. M" 1"
~ O u" h. CUPH"" ",p)'ul'::orOPC"H~ "a"'l"Tllpa. 1931: CTlII'HHe CTap,' tpn
eKC up~He , Ca p _jeH)'. CnO " CII II" C.o,H ln. 1916: Up."~II~ cnp" " " ,,:.
U
,1\",,, \'.
lai k Oj
j""
559
,, ..
.
JlC"~l!3.
nel",. UeT~J"a " npaCKBIIUe, rO""WlbaK ".I"~eja .Jy"'HC Cp(i ~ je

'1, 1937; A" o II II M, CTopa HKOll3 C3 (.1OBeHCKII" l!aTnHCO>< Y UPI(BH C8.
neTva y P">lY, ]JerOTJHC MC 107, 1863: W. F. Vo I b a e h. Die Iko ne dc r
ApostelfUrsten in St. Pete r 1.U Rom, Orientalia ChriSliana Pe riodico VII,
3--1, 1941: O. D o!;kovi . 11"(,,," t lc"""cKora .'" Dal>llj}" CTopH"ap.
111 s-:r . 12. 1937; M. A l P"! O v. Eine sed,ische Ikone dcs Proph~tc~
Eli as und Johannes dc~ Theologen. 1928; JI. M" p ~ "B II h, (1KOl!lIlla <8
3011,,(0., ,,0>"'''"'10<: .1C~II"'Hje ." X""eH !I.py. rO.lI111"H." "3 HlJ 42. 19.1.3.
Mi nij"l ure; A. G r a II a r, Rech e, ches s", les influence_' o r;enlales ,Ions
ran balkaoiqllc. 1928: c. P a JJ. o j,," l., CTape

1950;
J.
St r zyg o
,'"". Dcnksd,,;rrcn
vo'
d.
epnCKe
X l. POGL ..\ VLJ E
BOSANSKA FEUDALNA DRAVA

OD XII. DO XV. STOLJECA
.IIUI)Ij.T)'\'I .
s k i. Die Miniature!! des serbischen P,alle"_
k. Akad. d. Wiss. in Wien. Pbil. hist. Klassc. 51.
J. Postanak bosanske feudalne driave. -
II sredinjoJ abb.sti
<I"nasnj ... Bosn..,. ok" g"rnje~a i srednjega t"ka ;~toi"'en c rijeke i
,!omjeg Vrbasa. dru.'tveno raslojavanje t~kl o jc ~l'or ij~ ne~ o II
s"s Jednim primorskim ohia stima. Zatvorena visokim planinama .
d"!ck,, od zn~tnijih tr g "v~kih putovp i ",,,nje izloen:.. utje caju
i'.';\.1l<I. tn jc nblast d"e zadriala sta rn rodo\'sko-l'lelllcnsk" ure
!'Ienje, Do sredine X . st. m:m a "njoj vjeroj"lno t.hof' tug" nik~,
k\"ih ,ijesli , Tadn sc nnn. zn vkuie kneza (;,,51<1v<1 . .i"v lj~ ka, ) .;;slavni dio Srbije. koia jc na zapadu grani ila , hrvatski ", zu.pa"'"
Hlivn om. Irnoto", i Plivom, Ali ve se ul)ahj" neke klicc i,.d,~
ian.ia. Porfirogenet spominj e ~ma!cnll zemlju Bosnu. k,n> neSu,
1'(,!'Cbo'" u Srbiji S;I ,h,;\. grad,, : Kotor; ' jerojalo" K{>lur;o ( ko, i
SHrajeva. i Desnik. kome je poloaj nepoznat . .Jedrl\>m Z;tp<;cel,' stvaranje Bosoc kao posebne politike jcdiniC( ndst~,, ;lo se
i dalje. prr.mda je ona j kasnij e z;o neko vrijeme potpa.lai,l po~
vlas t SU$jednih jaih drava. U drugoj polo vin; X. ,:. bi la ,ic
v.i e rojatn n pod Hrvatsk om (za vrijeme Mihajla Kreim; r:; IL .. ;,
tI!Oida jc "eko nijeme pripadala ; makedonsk oj dd"vi Ci,r"
Sam"i];,- koji je - prema Dukljaninu - preao prek u niczin~
podr uja na povratku sa svoga pohoda lt Hrvatsku. Orl pad~
Samuilove drave Bosna .ic pod v["Uu Bizanta. ali ~a .\VOll'"
domai m vladarom. koji I)Omae BizHnt" II borb i proti v zctsi<. opkn e111 Vojislava. U doba najveeg uspona Zete i Bosna I,;al : "niezi n sasta', II njoj kral j Bod;o postavlja za ~kneza. (knesium
sV('ga O" j eka Stjep;tna. Ali vlas! Zele nije du~o tr Jjal;" B<isn;~
~e na poetku XI! . sl. odvaja i postaje samosta lna, TaKO .It "-
;l\l .
56C
nj oj izgraen temelj za trajniju drhvnu tvorevinu. Tra,unija.

Neretlj anska oblast i H um , pa najzad i Zeta gu be ~vuju sam ustalnost, Bosna se naproti,. razvija i izl azi iz svo j ih uih gra n ica.
U XII. Sl. njezina istona grani ca nalazi se na srednjoj Drini.
J ed n om izgradena. s ustaljenom centraln om vla U u. llos na se
ud riava i dalje. zahvaljujui to izmedu ostaloga i s,' ome po"
vol jnom geografs kom poloh ju.
Sudbonos nu je za Bosnu bilo. Ito je hn'ats ka drla va II poetko XI I. Sl. bila spojena s Ugarsk om. Bosna je dobil a za 511 ~jed a monu dr lavu. iji ~ u v ladari i feu{lalci. kori ste i se naroitu kas nije i v jerskim prilikam:1 u njo j . stalno nastujal i da je
p odvrgnu to j a e pud svoju vlast. Prvi pUl su to pukuSa li ve
30-i h god ina X II. sto lj ea. Od g. 11 38 ugarski kral jevi istiu i
u svome nasl ovu svoj e pretenzi je na Bosnu.' a vjeruj:ltllo je ve
idue god ine na ~ abnru u Ostrogon u kra lj Bela l i. dao Bosn u
(Bosnensem ducatu m) svome ~i n u Ladislavu. Odluka. da sc
up ra,'a Bosne povjeri jednom la n u ugarske dinastije. nije se
medutim mogla provesti . sva kak u zhog otpora bosa nske vla~ t ele_
Sa m Ladisl av. kom e je tada bilo pet go{l ina. nije n i dobI' u
Hosnu. Us kom se javlja ka o ban bosans ki jedan s ! av ~ m s k i vcli ka. Bori (o. 11 54-(3 ). Bori je biu vazal ugan ki: on se bpO '
minje ka-u svjeciuk na ispravama uga rsk ih k ra ljeva: II ratu izmedu Bizanta i Uga rske. Bori s bosa nskom vujs kom pomae
Ugars koj. A li za vrije me dinasti k ih burbi u Ug arsk oj . u kojima je i
sudjeluv a o. bio je pohijed en i zbaen iJi je pogi nuo.
Ii
O"
Pob jeda Biza nta nad Ugarskum ui n ila je. da je i Bosna za

neko nijeme potpala pod Bi zan t (I 16i -80). U su t ini ta promje na ni je utj ecala na unutra~njt prilike i Ila dalji ra7.\'oj bosa nske driave. Bizantska je nlOC na Balkaou za vlade Man uela
KUlIlIIena bila sam u p ri vreme na i prestala je odmah poslije njeguve sln,ti ( 11.'10). Busansk i ban Kulin, koji je vjeru jatn n d01ao
na \"l;lst kaH hi%a ntski tien i k. murao je uskuro priznati vl ast
Ugarsk.;,. Kuli n je pu svuj prilid sud jeloviW sa svojom \"ojskum
II borba mn Ugars ke i Srb ije protiv Bizanta ( 1IIH-S3 ), u jednom
I [J.cl~ JI ic 1~ .... "dine un io u kralj ev" ; na,tov i RImu (fl a,na. r.x) .p"
oblut; o, " rijek<- R.me . t"itoka Ner.,v . ali time .e ,,"v~" I IMh ko" , u
XV.
JI.
mi.)it" ". Bo. nu.
s uvremenom natpisu kae se. da je Kuli n zidao nekakvu crkv u

~ ka da je p li jenio ku e v s ko Zagorje .
Do kraja X II . st. znat no je napredova o u Bos n i p roces feudalizac ije. Tome je, osim unutr a njih uzro ka. ko ji su i tu djelo vali kao i II drugim zemljam a. prido nijela i inj e ni ca. !to je
Bosna do XII. st. esto mijen jala gospodare i doivljavala e ste
ratove. zbog ega je sta lno ra sla mot ,'ojnih i feudalnih starjei na. a smanjivao se bn,j slobodnih seljaka. U ts t om smislu
djelovalo je i pos tepeno jaanj e trgovi ne . osobito s primorskim
gradovima. P o izvorima znamo dan as za dosta rane trg ovake
veze Busne s Dub rovni kom . Iz vreme na bana Ku lina sau van je
ve prvi trgovaki ugovo r ( 11 89). Da bi osigurao dubrov ake
trgovce i poja ao promet s Bos nom, ban Ku lin ga ranti ra Du bro,'anima potpunu slobodu kretanja i trgovanja hc:z plaanja
ika kve carine, osi m ak o mu tko od svoje volje da pokl on. Ugovor
na m poka zuje i daje vec izgradeni drfavru ap arat u Bos ni . Kulin
se obvezuje. da tr govc i ne e trpjeti nikakva nasilja od njeguvih
.. a snika . Pos toji i n jegova dvo rska kancelarija : ispravu pie
bano\" .. dijak. Rad oje. Prihodi vladara S \l vec moral i bi l i prili no veliki. K uli nov sin. k oji se nalazio k ao tala c u Ugarskoj.
obvezao se. d3 e p!atiti glob u od ti suu mara ka srehra. a ko
patareni u Bosni ne budu uni~ ' tni ( 1203). To je bi !a za svuje \"Ti jeme znaIna SVOla (ugarski je kra lj tada od itave .Slav()nije~
imau 10.000 maraka prihoda godi! nje).
Us poredo s d r u tve nim preo bra bjem i ekonomskim jaan j em
Bosne ibo je i kulturni r a preda k. Zna mo, da su za vlad e Ku linove ova bra ta. Malej i Aris todije. zadarski grada ni. odlini
~ likari i vjeti zlatari. najvie ra dili u Bosni. Kulin je podizao
i cr kve. Na ulaz u jedne bio je izraden i njegov lik (. postavi .'lVoi
ub ral. nad pragolJl ).
2. Patarenstvo. "Crkva bosa nska .., -
O prod iran ju i
u\"r
U i,' anju k ra nstv a u Bosni nema nepos redni h pod a taka. Ono je.
s obzirom na geografski polobj Bosne i na sporiji eko nomskodrutven i nj e zin razv<>j . nesum n jivo prevladalo n dlO kasnije.
Po uzdan e vijesti (J urganizaciji cr kv e imamo tek od druge poluvine Xl. s tol jea . U do ba kralja Bodi na. k ada je Bosna bila
pod Zetom . spo minje se prvi p ut busa nska biskupija (ecc1e~ia
bosniensis) pod redena nadbiskupiji u Baru (1089). Dali; se

p olit i k i poloaj Bosne odra1.;o i na poloaj njezine crkv e. Ka rl
je ojaao utjecaj Ugarske II Bosni. crkv a j e dola II tavimo!t od
met ropole II Splitu. ali ne: zadugo. U rugoj polovini X II st..
svakako ve II vrijeme. kad je Bi zant priv rem eno vlada o
Bosnom. njezina biskupija posta je: sastavni dio Du brov a ke:
nacihi~kupi j c:, pod k ojom ostaje: i poslije oslobodenja Bosne od
bizantske vlas ti.
Kat olika crk va II Bosni raz liko"al a se po svom un utra njem
meenju od drugih biskupija na Zapadu. Biskupi su bili duma i
lj udi. koji su zadraval i svoja narodna imena (Rad ogost. Dragonja . Vla di mir. BTatus la\'), Sluba se obavljala na slavensko m
j eziku. J edan je biskup kod posveiv anja morao poloi ti ta kletvu na slavenskom jezik u. jer nije znao latinski. P ostoji rla pae mil j enje, da je obred II toj biskup iji bio i s t oni. h kasnijih se dogada ja vidi, da ona nije imala katedraIne crhe n i
'kaptola. tako znaaj n ih za urede nje kat oli kih bisku pija. niti ,ie
od vjernika ubi rala dese tinu. Do pojave d('Ominikanaca u prvoj
polovini XIII. st. nije u njoj bil o ni crkven ih redo va pM.natih
na Zapadu.
K a tolika crkva u Bosni nije zbog toga mogla potpunu osi g urati svoju m o . pa je tu olakaval o njeT.ino podrivanje i potisk iva nje. Ta joj je opasnost pogotovu zaprijeti la. kad a je Rim~k a kuri ja poela nastojati. da pomou Ug<'-Ts ke uvrsti u Bosni
svoj utjecaj i promije ni unutrd nje ureden je Bosanske hiskupi je.
Medutim , na granici i1.mcau Isto ne i Zapadne crk l'e. ge"!l"rafski
closta n epristupa na , Bosna nije bila povoljan teren za utvrd ivanje crkvene organi zacije. koja se na metala izvana i .ko,ic: bi
pobjeda osigurala vl ast Ugarske nad njom. Stoga je otror prOli,'
kato li ke latinske crk ve ubrw dobi o karakter borbe p rotiv os,'aj aa i stvorio posebnu ~ cr k l' u bosansku .. na osnovu patil rcflSk o!t
uenja . j edinu u Evropi. koj a nije us voj ila n i ka tolicizam n i
pravoslavlje i kojil se odral a ka o vl acla j \l<l crkva dO propasti
sred njovjekovne bosa nske drave.
P atarenstvn, koje je pn svome uen.ju polazil o od bogum ilstva. javlja se, po izvorima. u Bosni za vlade bana Kulina . Splitsk i nadbiskup Ber na rd optui van je papi i nocenciju 11 1. bana
Kulin a. da je prillVatio ~ n e mal o .. patarena. koji su k njemu
564
I
,
.I
p rebjegli iz Splita i Trogira, gdje su bili prognnjem. Spomenu ti

pak slik ari. br a a Matej i Aristodije. koji su d ugo radj!i u Bosni.
bil i su .. poto pljeni u ponoru he retike kuge i dobro upoznati
s la ti nsko m i slavenskom knji ev no u . Oni su nesumnjivo radili na i irenju pat'HenS!Va. Mogue su bogumili dolazili u Bo~nu
i il. Rake. gdj e ih je Nemanja progonio.
Patarenstvo je u Bosni brzo nap redov al o. jer su ga pomag<lli
b<ln i vl a stela . Nemanjin sin Vukan obavijestio je papu, da je
Kulin. zavedell sa svo jom rodbi llom , uveo \I herezu vii e od d ese t ti sua katolika. Ku rija se odmah ene rgi no pobrinula. da
obrani katoli anstvo . Ugars kom je kralju povjereno. da u korijenu uni!!i hereti k e, da im iman ja kon ri!cira i da ne tedi ni sa moga bana. ako se ne vrali "na pravi put ", Pred lom opasn ou
Kulin je morao popustili. U na zonosti papina legata. na sastank u
na Bilinu polju (na podruj u dananje Zenice). predstavnici .. krstj ana .. , kojima je ban Kuli n bio ,.palTon ... obvezal i s u se: da t;
se strogo pridravati uenja katolike crkve (8, travnja 120 3).
J ed no je: poslanstvo upu e no zatim u Ugarsku. gdje: je pred kraljem i predstavnicima crkve ponovilo primljene obaveze. U isto
ie vri jeme legat predlagao papi neke reforme. kako bi se poja al' utje:caj katolianstva: da sc na mjesto biskup a, koji je um ro.
postilv; Latin i da se osn uju tri ili eti ri nove biskupije. T i prije(!lozi ne samo kto nisu ostvareni, nego se ubrzo pokazalo. da pa tarens t vo u Bosni nije uniteno. Od toga vremena spominje: sc u i7.vo rima ~,' jer a bosanska .. kao he retika nauka dualistikog ti pa _
k oja se II latinskim spomenicima obino naziva ma nihej skolll
vjerom. a njC'Zine pristae n ajee patarenima (pateri ni ) i tck
ponekad naprost o Bonja nima (Bosnensc:s). Na podru ju srpske
cr kve na zivaju sc .. bosanski i humski heret ici .. !>!b!lnima, pod
koji m se imenom uv ijek podrazumijevaju bogumili. Ali nazi\'
~ bogum il .. nije se u Bosni upotre bljavao.
Patarenstva je: u Bom i moralo znatno odstupiti od p rvobitnog stanovita bogumila p rema d r uAtvu i drlavi i prilagodit i se
prilikama u T.emlji. Kada se njihov pokret pojavio uMakeclo n ij i
i Bugarskoj kao ot por p r oti,' fe udalizacije. bogumili su p ropovi jedali , da ne valja pokoravati sc vlas tel i i da ne valja raditi
za cara . a II Bosn i od samog poe tka njihove pojave oni nalaze
pOlpo r c kod vladara iviastele, NapuJ tan je otvorene 'horbe p ro565
I
I
t iv vec utvrde noga fe udalnog poretka omoS"u;v a lu je tjdniu

.~ ura d nju izmed u -.crkve b osan~ke .. i v lastele. O~im toga ,.erk ;ij
twsans kil "', za razli ku od katoli ke i pravoslav ne. Hd ri ca la sc
~ ,'ak og stvaranja svoj ih vl a ste1i nna\'a. Njeno u e nj!.' nije dopu.
; t<ll o podiza nje (rkavOI i manas tira. oko kojih bi se obra1.Ovali
vei po~jedi sa nezavisn im se1.iaeima. Koli ko je .. crkva bosanska.
~ te strilm: hi la povoljnija za bosa nske fe udalce. vidjelo ~C i~t.n"
u trenucima. kad a je Bosna morala pod pritis kom Ugau ke i b.
l oli k e crkve priv remen u na pustiti borbu protiv njih. Kada je
han Ninoslav bio pr isiljen priznati uga rsku vlast. katolika je
cr kv a d obil a prostrane posjede pn i t,l\' oj Bosni (u V rhbo~ni.
Nerehi. Lepenici. La!" i. Uskoplj u. Boru. USMi i t. d. ).
Medusobno podra\'anje crkve bosans k c~ i vlas tele bilo je
upere no i p roti" (entraine vlasti. Crkva je nala zil a uvi jek Z<Iti te kod fe uda laca - ako. narav nI>. nisu bili pra voslav n i ili h.
t(lli(i - ka da bi pojedini vladari p o ku~ava l i daje unil e ili
bar oslabe. Obratno. vlas tela su imala na svoj oj stra n i erk,u.
kad a su suzbijala poku!n..ie jaanja centralne I'l a~ ti ili ka da su
radila. da je oslabe.
U Bosni su i i roki narodni slojevi nesumnjivo rad ije p ri hva tali patarenstvn nego k atolianstvo ... Crk\'a bosanska. ni je llhi
r ala deseti ne. a katolil'ka je oametala ra~li i ta podavanj a. I po
~" OJJle urelienju ona jc bila blie narodu.
Odnos vladara pre ma patarenstvu nije bio onako h l itak kan
odnos vlastele i prolatio je s vre menvm kroz r az lii te (aze. Vl anari su osjeali , kol iko je ..crkv a bosanska .. moan inila c II
obran i bosanske sa mostal nosti , i na lazili kod nje snane 1'01pore u bnrbi protiv Ugars ke. Nek i su ori nj ih hili i sami njezInl
pristae. A li kako je -crk va bo s an ska~. pnvezana s v las tc!om
mnogo "ie negn s dinastij om . zna i la jak u branu pfot iv .j a anja
centralne vlast i. naravno ji: bilo. da su vl adari. kad god bi
im se uka zal a povoljna prilika. pnku; a\"ali su zbiti njezin ut jecaj
\I zem lji.
Organizacija .crk ve bosanske _ bila je vrs t " provedena . Na
elu je staj a o ..episkup crkv e bosa nske_.-kako se on sam potpisi .
vao. obino nazi va n .. djed ... Za nj im su dolazili .. ~osti ... a niii
stupanj u hi jerarh iji im ali su .. starci". G ost i i st arci naz ivani su
zajed n ik im imenom .. strojn ici". On i su uzi man i iz red ova .. kr-
566
,,
:
i,
.
I
i
I
st jana .... koji su ivjeli u zajed n ici po hiia ma (kuam a ) rasutim P"
itavoj 7.emlji. Z na se. d a je bilu takvih njihovih ujed nica kod
Konji ca. II Bra d in i i u Ljubsk ovu (o Podrinju). 2:enc. koje su
primale obaveze. da le sc strogu pri d dava ti svih propisa njihnva reda. nazi vane su " k r~tj a nice~ .
.. Krst ja ni .. su II Bosni nazi\'an i i smatrani .. redov n ici ma ~. II
DlInrov ani ih obi n o naziva ju pata renima. pa ova rije ima II
dubrovakim izvuri ma veli no m sasv im vd redeno. ogra n ien" zoa enje i od nosi sc ~amo na predstavnike crkve bosanske . ,.Krstjani. sc. medutim, nisu "dijevali ka., mon a.osi 'u jed no bojne haljine dn glea nja. nego su nosili kratk n odij elo razliite buje.
2ivjeli su a sketskim i votolll ; nisu smjeli uzimal i hranil. koja
je potjecala od ivo tinje : ta se zabra na. I)rema latinsk im izvorima. odnosila a k i na mlijene p roizvode. Zakl etve nisu pol a;!"<lI i. nego su se obvui"ali samo -o beanj em . Ll XV. st .. ka d a
u njima ima najvie podataka II iZvorima. oni mnogo borave na
dvo rov ima vlastele. pa ih ta ubrajaju medu svoj e . kuane ... Kau
takvi vrie razlii te posredni ke misije u drutvu sa svjetovnjOl'
cima. odlaze ka n posl<l nic; u Dubrovni k i dru ge zemlje (u n at~
pisu g osta Mil utina istie se. d<l je primao darove i od grk e
S"ospode~ ) i preuzima ju neke upravne d ube. Nji hO\' je poli t iki
utjecaj II tn doba snabn : ooi posreduju u unutran j im sukobima .
a D ubrova ni nastoje da II nekim .. af. n ij im pita njima dobiju.
osim zakletve bosanskog k ral j a i vl astele. ta koder pris t a nak
.. krstj an a~.
Ni j e dovoljno poznat od nos ob inih vjernika ~crkv e bo~ an
s k e~ prema njezinoj organi zaciji ... Krs tj an i .. su vjerojatno morali. prij~ negu to e biti primljeni II red. p roi kroz neki Sta dij p ripreme i Ruinje. " K ue . u kojima su ivj ele zajed ni<:e (societas) ~ k rstja na uivale su neke povl astice, posebno pravo
az ila. N eke od tih "k ula. slu il e su ka o k rajnje stanice d ub ro~
vakih bral'ana. isto onako ka o pra"oslavn i manastiri u P ol imij u. Uz neke pak bila su konaiU a (hospili<l), I I kojima su pri.
vremeno bora\ila imunija vlastela. naroi t o l ene. koje bi se
- prema sao penju ka sni jega pape P ija II. _ u bolesti zavje _
tnvale. d il le slui t i .. svete mueve ...
Mase vl astele i seljaka i n ile su vjeroja tno t. ZI' . " mrsne lju de ... knje spominje jedan od preds ta vni ka ..crk ve bosaoske.,
56i
KARTA XVIII
-y
0 0""",,,
Lo-
-p
\PO l
V
<'"
toyw
0 .. --.0
BOSANSKA DRZAVA
u
_ __ _
-- u
IUI.- XIY.
,c.o.
Sl"oa.n;u
U XlI. STO,-,t';U
"~U'M( aA "'" '" "
"ouoru. ..'"
u ........ Itf; 1<AAW4 ..... 11;1""'"
Bil
KARTA XV!Il
p, ~ t Radin ,
svome testamentu, Crb 'a mje od njih trafila , dOI

~e nrogo drc njczina u cnj a (ono je bilo potpuno ooal'czll"
saruo za ~ krstja!l(';,,). Mogli su se: ie:niti, ne: postiti. zaklinjati ~e:.
i i \1 ral j t. d, Glavno je: bilo. da 'ne pripadaju drugoj kojoj
erk "i i da pomau svojll u odlunim trenucima.
li h;~tor;j i srednjovjekovne: Bosne: patarenstva je: odig-ralo
;n':lnre:dllO vanu ulogu. Ono jc: dalo bosanskom feudalizrnu neko
spccifinu obiljdje. po kome se: on razlikov ao od feudalizma II
katolikim i pravoslavn im r.cmljama. Sama ~c rk \"a bosanska .
ni je za sve vrijeme svog:! postojanja im ala feudalnih posjc:da.
a njena prtl'l ast u Bosni slHeav ala je druge dvije crkve.. da se
razviju u lome: pral'Cu. Bosna je tako II do ba svo jeo samostaln".
st i ostala bez znatnih crkvenih I'lastdinsta"a. Ako ih je hil" lj
pt rifcrnim oh!astima . gdje: je pre:vJaivalo katolianstvo ili pr;l _
" oslavlje. ona nisu imala osobite: vainosti. ~C rkva bos anska ~
hi ];, je presu(lan i pila<: tl razvoju odnosa i zm eu ,lastele i \"b.
dara. Njezina p"v ez ano~1 ~ feudakima. koja je omoguivai:t njl"zini' poslOjanjeo j davala joj soage. bila je jed'ln on ut jecajni h
elemenata , ku ji nisu do pllhali, da II Bosni oj a a centraln i) vlast.
l'atarcTl$tyo sc moglo odravali samo u nezavisnoj bosansku j
ddavi ...Crkva bosaoska_ morata je prem a tome silom priJik;1
zalagati ~C ~vim svoj im alltoriletom za obranu bosanske s~n,,"
nalnosti i postati. podravana od vlastele i na roda. a u kr itinim
mornenlim3 i ud vladara, i ni lac prvoga red;) u borbi protil" OS\".
ja kih pokuaja Uga rske i katol i ke crkve. Time je on;, nl"
mouf:\' pridonijela izgrad i\"anju i uvri"anj u drbv t. k;I U i nje-zi nu odriavanju. U toj ulo7.; ooa se poka l ala kao pozili" na sna~~
izvanrednog znaenja. iako se negativno odrazil a na opi kultu rni
razvoj Bosne..
II
Ali palarenstvo u Bosni nije napustilo prvobi tn o dran je bugumila sa mo u od nosu p rema dru!lvu i drla vi. Ono se s neme.
nom pri bJiiilo sluibenom kr!anstyu i u nekim zasadama svoga
uenja. Bosanski su pala reni slavili, na pr., svece, krsno ime i Hlike- kr~a n s k e blagdane ( R o enje Kristov o. Hlagol'ijest. Uskrs
i dr. ). prizo;)ya li Stari zal'jet. Stralini sud , molilvII za mrl\'e i milos tinju. a nisu odhaeivali ni kult 5vela k ih moi.
5'"
"
(h~
I
;
....
o
l
I
I
1
BOSANSKA
I
.
u .- m .
__ ........ ,... u n. JTCUl(U

___ u
-
v"","' " NA .... M'.orwoLo
\ l . - I C ......... ..... ....
!
I
5. BI.Tha protiv o~ vajakc politike Ugarske i Rima. - PO_

sl ije smrti ba n;! Ku lina (o. 12(4 ), u XIII. st.. Bosna je ima l:.. da
\ udi Id kc hor he za ob ranu svo je samostalnosti od nasrtaja U ~ar
sia: i ka tolike crkve.
Iznuenn onricanje preds ta"n ika patart~na na Bil inu !)(ll ju
I nji h""u oheanje. da cc sc dra t i ue n j a katnli k c crkv e, n ije
imalu trajnih posljed ica. eim je oslabio pritisak izvana. l,uta
renst vo j e nanovo U7.eJo maha. Stal no je ra~tao broj njegovih
rris t a~a. i on i su _otvoren o propovijedal i svoje ubilIdc:... Ve l
1:!2 J kuri ja alje svo!, legal:l n Bosnu i o isto vrijeme p,)tih
uga rskOJ: kralja i episkopat. neka unite ~heTetikc . O ni! p"dll'
zi ma) predl ae ita" ni z postupak.l. da bi sc Bosna st\! tj6nje
I'ual .. za Ugars k o i ka toliku crkvu. Bisku p bosanski. koji je
optuen zhog zalU:maril'anj a crk venih dunosti i nepozn;n"an ja
(,hreda kr.lenja ka(! i zbog ~v ujih veza spata re nima (nj eg,,\
je rod en; brat bio njih ov starjdina - " herezijarh.-), smijenjen
je i n? njegol'o mjest o postavl ien lu(\inac, ~ kojim dolue i ,1 ,,minikand. ,'goreni burd pro ti\' katara u Francuskoj. Opet it:
predloene. (la se us tano ve dvij e do eliri nOI'( hi ~k up ijc. ka k"
bi se pu.j a a la organi zacija ka tolik e crkve. Bud u i da ([\!ilP '
vaki nadbiskup. kojega je Sll fra~an bio biskup II Bosn i. nije ll" .
kazivalO mnogo rev nosti za irenje kalO li a n s t\';).. Busna je na Jprije podloena neposred no papi . a g. 1247 kalo k olll nallbiAAU JlI,l
tl Ugarskoj .
Svi l i poslu pci papi nske kurije mog li su po s t ii eljen i usp.kh
~a m" uz snafnu voj n ik u pomo Ugars ke. Ona se medut im nijt"
mogl a potpunu i trajno angairat i l,bog sukoha k ralja Andrije
II. s "elika!ima i sa sinom. Tek pri kraju svoje vlade mopoie
A ndrija ll. jll)kazati vetu akti vnO$t. Ban Ma tej Niflnsln, bi" i~
prisiljen da se odrek ne herezc: i l'rijedc: na k a l o li a n st"". Pap;:.
je poslije toga \l7.eo Ni nosla\'a i Bosn u pod svojo l,atitu. ako tu
nije ilI) na &tc:tu prava ugar5kos kral ja, kak o je izriito isli ca ..
Otpor "cl strane BO$anaCa bi o je ipak toli k. rla je Adrija II . 00 \utio uskoro rl ... up ral'u Bosne pred a svome si nu Koloma nu ( !~.'J .; :.
Ali nije U5pi u ni taj poku; aj. da se odstrane d omai vladari.
\ 'iegodinji na pori. da se Bosna silom sv lada, dali su nepoq)IlIlC
rewita tc. Pro tiv NlIlosl:na, koj i je osjetau. ela se mofe oir:l::tt i
n.;l "lasti ~amo os lanja j u i se na domae snage. pa ic stog:l na-
!'''. tio ka tolicizam. Ugars ka i kurija su pomagale l anove din;:_
sit je. kvji su ostali na njihovoj stran i. uso rskog kneza SibisJava
, I' rijezd u. ko ji je priz nat za bana protiv Nin%lava.
U tim su bomama bosanska vl astela. nosioci otpora proti II
"~v ajaa. dobivala sve vee znaenje u zemlji. Ona su prisvajala
"blasti. kuje Su dobiv al a na uprav u ud vl ada ra , i pretvarala ih II
~voje batine : ban Ni n o~lal' se: alio papi (123.'1). kak o se vla _
slela ne dre Slarog u bi aja. pn kome je vl aoa r pu svojoj volji
davao i uduzimao upravu nad upa ma i selima. ve ih .. drsko ~
zadravaju p rotiv njeguve volje:.
Ugarllki voj n i pohodi na Bosnu postigli su priv remene uspje:he. ali su i uni bi!i zbrisan i. kad su II UgaTsku p rovali li Tata ri
(1241). Pu to se Ugars ka opur:wi1a. krenuo j~ kral j Bela IV.
s velik"m vojskom na Bosn u. Ban Ninoslav i vlas tel a moral i su
se pokur iti (1244 j . P rva j e posljedica loga ugarskog uspjeha bil a.
ci;} SlI katolikuj crkvi putvrdeni p rost ra ni posjedi i zag aranlir::nu pra vo u k upljanja desetine pn i tavoj zemlji. zatim ekonoms ki i sudski imunitet. Kalol: kum je nadbisk~pu papa dopusIi" da moe kalu licima dodjeljivati u batin u posjed e pata rena. koje bi on i zauzeli.
.. Ipa.k. k u n ana pobjeda ka t uli ke: crkve II Bosni ni je mogla
bItI uSIgurana ni t i." post upcima . Otpo r je jo uvijek bi o to lik.
da se bosanski bisku p nije rn oga o odrati u ze ml ji i mo rao sc
sa svoj im kaptolom nastan iti u Sla voniji. 11 Da kovu. gdje jc
stal nu i ostao. Ni jaanje po lit ikog utjecaja Ugars ke u Bosni
poslije smrti bana Ninoslava (o. 1250) nije moglu popravi ti njezi n poloaj Ni nOlllavl jel' nasljednik. ban Prijezda (o. 12.iO- 128i).
prija~nji suparnik njegov . pomaga n od U!:"arske i d oveden na
prije:Slolje. bio je: posluan \"azal. Ka o tab \" do h io je jednu upu
LI Slavnniji. Busa nsk a pomo n a "" .iska sudjeluje 1260 u ratu
Bele IV. proti,' eko~a kra lja P fe mysla Gtabra. Da hi oslabi"
Bosn u. :"t u isto vr ijeme pojab" pritisak na nj u. Bela je Usoru
i Sol spoj i" s novoosnovanom Mavan s k um banovinom . S njom
te te dvije oblasti biti predane na upravu kralju Dragutin u
(12R4). kad jc: napustio vrhovnu vlas t u Srbij i.
T aka,' jc: razvitak prilib u XIII. ~t. pomogao da poraste
utjecaj feudalaea. a oslabi vlast vJadara. T o se opafa i kod izdaI'a nja is pra va i sklapanja ugovo ra: Kul in, a i Ni noslav na po-
5iO
e tk u svoje vlade sklapaj u sami ugovore s D ubrovnik.om. ~li ~ a

posljednje ugovore: bani'! Ni noslava zak linj.u se. uz njega I nJe:guvi buljari . od kojih se najglavniji i po~men'~o navud~ .. 1 \I
rjeava nju vanijih porod ini~ pitanja. kop. su Imala po.l lt. k ~
zn aenje. vl a da r je mora u radIt i II suglasnosti ! vlastelom . kad.a
ban Prije7.da daje (128i ) svome zetu. jednom hrvatskom velika ~u . iu'pu Zemunik na Vr basu. on lu i ni .. po pristank" harona
i vlastele-.
.
Pri k raju X III . st. u gar~ka je dra"a zapala u t.db.' knz."
zbog borbe oko prijestolja. a posljedica je toga. bila J_~bnJc
moi velikih feudalaea . U Da lmaciji i Hrvats kOj na roClto ~U
ujaal i Bribirski koezovi. Pavao Ihibirski uspi" je Ilroirit i.svt!ju
vlast i nad Bosnom: od 1299 oo se nazi va "ban H rvatske, Dal maci je i gospoda r Bosne- . Upravu nad Bosoe-m dobil' je Pav lov
brat Mlade n I.: ka o .. ban bosanski ... on je u lipnj u 1.'I02.dao slobodu trgovanja Spli can ima. da mogu nesmetano ~u pnv a t.1. l:~od;.:
\"ati. do nositi i odo ositi robu s tim . da i bosanski trgove, UZ'V ;';Jl~
iSla pra va u Splitu. Bribirske su knezu,'e pudupirali u ~"sm ne~,
velikai. oso bilu kn ez Hrvatin iz D onjih Kr ajc:va. Al!. kak" le
vlast Bribi rs kih knUI.va d onosila i j aanj~ katoli k e crkve - (I~'.~
vjela je opet akeija kur ije proliv pat arena - n~a nije II zc~IJ!
~\"uda priznavana. pa je zb uS" toga dolo do ogorc~ne borb~. Sam
je ban Ml aden 1. poginuo on "nevjerni h heretika . a n ... n.l~gov."
je mjesto doao Pavlo,' sin Mladen II. Na .el u. otpora stajao .Jc
u poetk u ban Stjepan. Prijezd in sin i naslJedmk. pomaS"an "J~
rujat n(l i od svoga tasta kraJ.ia Dragutina. Nije .~oznato. lO .lt:
~ njim dalje bilo. Njegovi su sinovi i v jeli. l~ e.k o vTlJcme ka urro g nanici II Dubro\' nik u, a za tim su se IZmirili s Mladenom . vralil i u Bosnu. Jo pri kra ju Mladeno,'e v laavi.ne zavlada~ Je B,,snum stariji sin Stjepan. vjeroja tn o pod n J~govom vrnovnom
. .
vlastu.
Slom M ladena I I. u boroi protiv hrvatske vlastele. k"Ju J~
pumagao Karlo I. (1322). osigurao je u Bosni .vlast pr ij ~1;njo;
dinastiji . Pod zahitom Ugars ke uspio je ban Stjepan I L K~tT\'
mani ( 1322-1353) srei ti unu tra! nje odn ose. Vlas telI,;. ~ oJa s.u
pomogla d a ~e Bosna oslobodi od Bribirskih k n e:z ~va. ob'.I.ato JC
nagrad iva<J na r a u n onih. koji Sll ustrajal i dokraja na n J 'I~'~vu :
stran i. Tako je knezu Vukosla\'1I H r\"atini u darovao II baH,"u.
-- ,
,,,
,jere oMa"i hn'at.,kol> gos podina ... iupt Banjict i Vrbanj u s r;ra,;(,,"i ma Kl jutm i Kotorom. Za tt upe kae: ban. da Su mu hilc
nevje r!lt i stale protil' njega na stranu Hrvata. Stjepan KOIromani jt znat no ojaao sl'oju vlast, i za njegove vlade nema SIlO.
:11ella o bunama vlastele. Ali on sc morao obazirali n ... njezine
elje i njezin utjecaj. Svi ,"alniji po.slovi. osobito kada su hili
posrijedi fe udalei. rjdavalli su u sporazumu s njima na dral'_
nom saboru - ..stanku ... U ispravama se istiu i !'redsta"nici
vlastele iz T;ulii:itih krajeva Bosne kao sljedoci. o b ino njih dnnaeS I na broju. Vlil.'itelirlU St nije mogla pore:i dana .. vjt ra. bet
~uda unih, .. koji su pri$egli $ banom Stjepanom. Isto se lako
osjea snalan utjecaj _c rkve bosanske. Spomenutom knew \'uknsJavu daje ban Stjepan ""jer u" .. pred djedom velikim Rati".
slavom i pred gostom velikim Rad()..~lavo m i preo starcem Radomif()m i pred Zunhorom i Vu.k om i pred svom crkv<l!n". Dru_
gum jeonom feudaleu ban Stjepan poklanja neka sela II ba, tinu
el;. 11111 sc to nt po re.e nikdare ni njemu ni n jegovu OS U !UlIlll
(p utoms tvu). Io bl ga nt opi ta la crkva bosanska .
<l. Ekonomsk i raz vitak Bos ne
X IV. stul jei:u. _
Unu tra,nie
k ... nsolidinmje hosanskih prilika omoguilo je i znatno pr ....;i .
renie drlavnog teritorija. Osim Donjih Kraj eva. na sjeveru su
pridruiene i ohlasti Usora i Sol. Mnogo je znatnije bilo ;;irellje
Bosne prema juguzapadu i izbijanje na obalu Jadranskog mora.
K or istei se borhVIIl izmedu hrvatskih velika~a , Bosanci 5U zauzdi Zavrje - koje je o buhvaalo lupe Duvno, Livno i Glam o II preku ovoga primorje izmedu Cetine i Neretve (Kraj inu). Slabljenje centra lne \'lasti u Srbiji posl ije smrti kralja Milutina (132 1) dal o je prilike Bosni, da zavlada i Humom . Pojedini humski feudalei, kao Poznanj Pur i . gospodar Nevesin.ia.
pristaju uz bosanskog bana. Ceti ri brata Branivojevia odmetnul;! su se od Srbije u I)rimorju izmedu Neret"e i Dubrovnika
i hljela dll proire svoju oblast i odre se nezavisnima. Ali u suku hu sa Srbijom, Bosnom i Dubro,nikom. kojega su Irgo"ce plj a
kali. oni su brzo bili un iteni. Rezultat tih mete<! bio je. (b su
Busanei zauzeli i zad riali najvei dio H uma. D ubrovani. koii su
kupili od Dubna Ston s Pelje.cem. otok Posredn ieu na uu Nereh' e i primorje od Stona do staroga dubro.'akog teritorija. moII
h ~1I Iraiti za IC humskt: l emije i potvrdu od Stjepana K.~tr ~

~:all;a: dobili su jc uz obavezu da plaaj u '-)OO pefl.,era j('?OIS.".J~.
ali samO za Ston j Peljeac. Bosanski je ban u~vrst~o ~v~Ju I la sl
\I dolini Neretve podizanjem novih gradova. POJ e~ ~OI. po~r;l
.,'
likai kolebali su sc neko vrijeme izmedu Srbije l Bosn e.
nI"nl vc
.
D '
( 1350) (h (lpe t
a li je i to ubrzo prestalo. ~i .pokula.J c~ra usana
. . ,
os\o ji H um. nije imao trajnih p oslJedica.
...
. ...
Obi asI bosanske drave bila je tim osva ja",.J,ma na .~Je,el l;
_.
udvostruena: jedan ,.d ijak .. Stjepana KOlromanl r;;,. ilIC'
l Jugu
k .,
. . . . ban _drb't ori
~a(l je s pravo m istai u ne O! Isp raVI. (la Je
~
Save do mora, od Cetine do Drme...
.
Tako proirena Bosna je \I Xl. st. ~n:ltn() OJaala e~ono,m
sk i. Trgovake veze s Dubro.vnikom. ~oJe su vec na krajU XII.
l , a Ja-k, . kao
i II prvoj polovin i X ll l . st. b Il e (OS
. tu nam ~vJ'ecllli:c
. b.
K l'
. MaleJ'a Ninoslava. bile su znal rw popu
ugO\'OTl ana u Ina I
. . . . T.' . . '
.
~ 1i1 c U nesreenim p rilik ama poslije Nmos\:..v.1. . il.L ~( z a ~I'.'1
"idi i po tome, ;U' i7. toga vremena nema IlIk.ak vlh trg,,~a,klh
.
d Bosne .l Dubrovnika . Ali kad .le Bosna ",13(al a.
u~(.vora IZlne II
;1' njezine 5C granice proirile oo mora i do salllo!!a dU?r(l\'a ~k"l! a
leri1Ori jil. (.ivjela j t' opet njihova metluso?nJ \ rgOVI11a ..l ! tl ~
t lk " jt: hil o neki h potciikoa u reguli,ranJu l~r\Jllleta. n.lr<.K.II.,,
"kad jc Stjepan K otromani. da bi povecao svoJe ~rl lwrl e .. 7.ahll~
.. n
"~,I Dubrovana za potpun u slobodu trgovnll.l<1 p o nJ egoVOJ
Jt'" , ,,
.. l
. l
,
\ .. deseti di(> ro be lL inle carine. i ntereSI Je( ne I I ruge $ rane.
zem
jI
k
l
l ' I dar 'pak ~l'
t. i. ,Iubro,' a.kih Irgovat:a i bosans. e vaste e l va. a I . : .
u~o gu ili sp"ra7.Ulll . pa jt: pose bnim uj('ovurom uretlen . na l r.
sporovI.....
. ( l "") " to"'a
ImanH'
na ku j i cc ~e r a sprav l ptl
" vremena
.
'. .
. l
"""11 IlOoatak" J'aini dubrovake t rgnv,nt u Stisn I. I.
.
ktll"" "zu ISS\ tvrdili su Dubrov ani. da Je vrlJel nost ~J ' love
robe: zat eene tada II Bosni iznosila 2's.000 perpera (za ta j ~u ~e
nl/,' ;j( 1311 mogle kupiti oko \.9~S litre srebra).
Ma nje SII puznale u pojedinostim a ekonomske vez::. Bosne
kin 'o..-rado\ima'ali
one morale biti . dosta
,
.
.
~ 'fUgllll pnmurs
. su
.i.
.
..
D
l
.k
Bosne
pod
vlast
Bnhlrsklh
knezuva.
zatIIn
IZran'IJene:. o az
.
D b
biianje busanske drave na. more na .~irokom p"Jas~ od. Il r~"
nika du Cetine poja a li su njezinu povezanusl ~ VTlmt~rJe111: 1-: :11
"'1 'e Mladen I. usigurao trgo" inu izmetlu B~sanaC3. I Splian i:.
Sljf:~)an Kutrumani je to istu uinio ~ Trog.rU1l1 II (lI- i1 mah:..
,."
l
I
.. -
."
jednom nOI poetku svoje vlOlde. a d r ug i put g. 1339. Sa Zadrom

i SibenikOlII je isto tako bila raz vijena trgovina. Preko dalma tin_
skih g rado" a ile su i d a lje ekonomske veze Bos ne s Venecijom
i drugim talijanski m gradovimOI (A ncona ).
Razvoj rudarstv a po ma ga o je na roitu dll Bo~ na e k o nvm~ki
u jaa. Ka o u Srbiji. i tu su Sa si otvarali rudn ike u v e~im raz_
mjerima. Poetak njihova radOl pada u v rijeme StjepanOI KOlromOInia . Rudars tvo je u Bosni moralo bi ti zna t no ve 1339. kada
je K ot roman i dopusti o Trogiranima da trguju zl at om . sre brn m.
bakrom i drugim metalima.
Na podruj u fupe Lepenice nastaje neko liko vanijih ruda rski h centara. gdje se puna jvie dobiv al u srebro. Prva Sc ja\".
lja O strufnica. :at im H,' oj n ica (Fojnica), D ele"i_
ce. K reJc,'o, Dusina. Uo bliinjo j B,' !o"ai vadili su
eljezo. U dolini Kri vaje od dn,/o!"e polovi ne XIV. st. st a lno jc II
po rastu rudni k O l u v o. a u njegovuj blizini K a ln e n i c a ,
gdje su takoder eksplua t irali olovnu rudau . Sve je te r uda rske
centre nadmaivala po svojoj ,'dnosti S r e b r n i c a tl Podri nju . u ob las ti . gdje je vet za "nJemc Himljana rudautvo
\" rlo nap redov al o: u bl izini Dornavije. sjedita rudars ke uprave
w Pa noni j u i Da lmaciju. nal a ziLI se i jedna Argenta ria
( ..Srebrnica .. ). Oko Srehrnice. koj a sC' u izvorima ja,' lja I" ,tkra j
v lade Stjepana K ot r ()rnania ( I!H2). razvio se ital' niz manjih
rudnika. Jedno selo \! nju inoj blizini i danas ~e zove Sase. Osim
sre bra u t im su rud n icima kopal i i olovo. Privredni razvoj Src.
brniee vid i se po staln om poveavanju dubrovake trgovake
naseob ine u nj oj. a jo~ bolje po zakup nini njezi ne ca rine. Oko
1389 ona jC' iz nosila za Srebrnicu i Pu no!". koj i jC' bio negdje u nj ... zi nOJ blizini. 425 lita ra sr ... bnl (ok u S.flOO perp ... ra). a Hl; 7.a
~ amu Srebrni cu .!I. JOO lita1"il (uk" fi4. ()OO p ... rl le ra ). Prihodi vlild a rev i od njC' cijenjeni su g. 14.'iR n" 30.00n du kata.
Dobar dio bosanskog " VOZOI i izvuza iao je do linom Ne reh'e.
Na njezinu uiicu i bl izu njC'ga nastal" je nek oli ku trgO \"1: ka o
etape izmedu zal ... da i primorskih gradova . osobitu Dubn)l'ni ka :
o l uiCi O si n j i P osrednicOl. koju su Dubro\"ani uzal ud
naSlOja! i da dobiju pull 5vOju vlast. Juka P I o C'. N e k r a n j.
R r ~ t a n i k i dr. A ji od svih tih trgov ak i h mjesta najnap red .
niJa su bila D r i j e I' a (danas G a bel a). Njihova je \' .. n ll~t na-
5i4
'to p or"sla kad su s H umum potpala pod l~u.5nu. U nji~l\~ S~
ro ,
.
'..
,. k . su trgov ci izvoz,l, II unulrasnJos .
bil" vd,k a sklad,s ta sn '. 0Ju .
k'
ll '
U sredini
I
\
bog trgov m e busa ns lill TO ) Jem .
Bila su na z u g asu z
.
.
d :takup dr ijevske carine
X IV . sl. bosanski je ban od Izdavan ja po
,,
ima u (jJlOO pe rpera godii nje. .

' h ""radova razvijaju s::
U unutra.: i njusti BosnI: OSHll m~ {lg ' ." 'V ' o k i na riJ cci
.
,J ' tr,ovak , centTI.
Is
~ po rastom trgovine s OI nl
.
'
.
v' u X I V. sl.
B
. . d . od bosan skih priJestolnica. postaJC' ec
" '.
05n'. Je nil
k
B o ra na fao
jed a n od vainijih centa ra trgo v a~ 'og p;ome.ta.
K u t l a t II i u
'zsto ta(k)o. ,U
Srb i!om. V r h
k
vor n '
.
..
l kod er ah nenta vcb o s n a. da naJnje Sara jevo. spom!llJe sc OI
.
~odp;~~~U k:ji~r~:v(~;lr~:~:nacv:~~.t: '~3
li ke vanosti.
d . b'
""'j'ali ud dva dijda: tVr d OIve
s
sc
gra
ov,
n
(c
no
"h
k
'
Bosan! l u
..
"' ta bez tvrd avc: od vazll\ J!
i p()dgrada . Hjede su b.,~, samTO t~ I S ~ (castrum ) je bil a sjedite
" Silmu DTlJev a . vr a v .
,.
d
., , a su , a k ,a
.
k
Trgovci su stan \l"~ I II po .
voj n i ke po.sade , gra~s C' up ra:.e.
, 'vredni livot
)
,dje
se
r
azv
IJao
fl
I
.
.
gradu (su b ur h IUm .
'e o ov ih ek onl>lIlsk ,h
Razvi tak trgovine i rudarstva. stvaT~nJ
k . O '
tu i .
. n ' Il dr utvenOj stru tU Tl. SlIT'.
..
centara uzrokUjU prom je ....
. . ' uda rsivu jata i d" mac,
na ca. ~oj i su bili zapo.~1en' ~s~~~~;~~mz:~tke d(l!~aela gradan.
gradsk, elemenat. ki'JI p re
J ., .
rudars kim mjes tima
h
! Od tudih elelllenata , o Je pu
.
sk og stOl e a.
d D b ovan a. zatim II znatno man.lem
,otovoposvu a ur
..
N.
I asa."
'h
.
k ' h grad o\"a i TallJOI na.
a,
tr,ov
aca
IZ
dru
gI
pr"no
rs,
D
'
.
.
.
I)
,
vj'u
b
.
d
fvo t ll bili su u rovca n l. ' (
l! ktivniji demenat u p r~\' re o,om '...
" ,oj'cni Oni su "hi ~ nu
,
.,...
a nje stOl n o onule na
.
oe pro azu I , V'S: III
.
.
dova on; su bili "Iasnici "d i.
hili zakupnici C3rllla pOjedinih gra \ . . 1" p( d zaku p k.j'.
kog broja rud arskih "kana ( ~ rupa~ l ' uz,ma I
,
v
nice i t. d . .
d
.. b'" ,,'uda isto. ('.c:n tralnu it: vla51
U d
e "ra ova mje I"
b' .
r e e.n] co
"a'C' 05ta vl" ao vlad a r. Kn ez jt: mogao li ;
predsta vlJilo kn~z .. kO bD bj P,~ . J Oo j'c vri" upravnu. a i sud.
a pnmJcr II ru' ..amn.
..
l'
'kst ra~~c~ \'ei r udarski g rad ovi illlali su ne ku autonOnll.lu ..
s u \ as.
. I . d k vij ... c ,ld l ~ .. purgara"'.
d k" puslovc Kolonije
Srebrnici je uz kn eza l}()s toP o, gra s.
koje jc S kn ezom "ua.vijal o ,u~ra.v!~ev ~/~i; ;udst~a. S'por\)\"e i~ .
.
. 'le su I>ose an pn ozaJ
.. D
slr;ln <ICa nn
.
"hovi predsta"llIcl.
\.t.
medu njihovih l an ov .. rJcsal' ah su OJ'
v '
~,
'; 'r"vaau)c dada. ()~i.no odrediva!a jednu;; "konzula .. s dvo i,.

~.'J ~ ~udIJa .. od ,nJezinIh grada na. koji bi sc za tek li II mjestu. da
: " .1 posao o~~,:,e l podnesu izvjeJtaj. Sporovi iz medu Dubrovana
: Bosanaca 1$11 ~U pred suo:! t ue ne st ranke.
..
J.'rc~~;c:~je robe obavljale
karavane. KonjI' su tr ' O\'e;

IlnaJ~IJJ\'all ,kod Vlaha" koji su. dav a li ,i Ix> tn:b n u pratnju r~PO~
~(lSn~khJ .. ~,'rava r.l.sk a JC trgovina zaV isila od stanja pu lol'a i
,
'kun(lguraclJC um iJ Ila. Pravih putova ustva r i niJ'e bj l~
<, k"
v. vec s am!'
- aza. U) e: , SlI ,s.I: rlrzale prirodom oznaenih pravaca. Karavant"
IZ DlIb~(>I'n.'ka Isle, su p reko Konjica j Vrh bosne za Viso ki , Olov",
S re~mlcu. r. ZV,omk. Drugi su tr-govei preko temerna d"linulll
o;;"t~c:~ke,lzbIJa~1 u go~nje Po~rinje i odatle nastavljal i put ta SB:brmcu. K ulal) Zvomk. Nek! su preko P OP'"' polJ' a ili n ~ d' l
N t
D r
N
" ., JIlU
tr~ vc ... o mn?, er;tve prolazile su i mnoge kar;lvane. kojih Sl :
polatn~ I!I tal' nna tucka bi la Drij~va. Slini su bil i i puloli. stn
' ~ "p.:J~h s Bosnom d r uge primnrske gradov~. Ir Splita i T r.,.l.'"rT;' .rsl.' .su trgo~ t:.i na H.livno i Us koplje na VTbaul. "dakle st:
mo~h IJ u ra1-bl le kraje\'(: Bosne. Uope uzevi. ka ra vane .
llJo~lt" posj.e~iva.ti uglav nom sve k rajeve Bosne. hkoriivan~~
p."I~va za~JsJlo .Ie orl p.olazne t oke i od .~vrhe putuv., n ;a. St\.; ranje nO~I~ ekonomsk1 valni h na~eJja. na prim ie r Srehrn icc.
,t\'aralo Je 1 nove putove.
SLI
B.osou su. trg~l\"ci u\'ozili razliite tkanine ud Iwjprosti ii i.

do svIlenrh. protkanih zlatom za pot e L.. I
. ., . .
t l
f'
l'
r'1<:(VOrall .l
:. e e. za I~ ~lIln, u Jt:, slanu ribu. lecr. julno \' ut: , rat/ieile za_
n ne, orul,Je 1 opremu z.a konje. metalne. staklene i kone pred.
~ete .. p.a])!r. '~()rsku so 1 !. d. Osim stoke. kot razli itih domai t-.
7.'vntmJ:I . zat!1O krzna rlivlj ih ii votinja (v uk"va. kuna. li$ica
n."va .' ~ r, ) IZvozili su i razliite proizvode stna"l v a ka o lo"
ninu . ~'r 1 sl. ~ alvi~cno pelarstvo dava lo jc m~d i vosak.
sre'~
'1.In,e X IV. st. Izvo~l!i su i ra~lii te metak II prvom redu srebn,.
Z.ltrOl ol~,vo, ba.kar. t.lato,. cinober i eljezo (0 \' 0 " ')0 ri jetko ,.
k, . K~ra\ ,me ?b,,~on 10i.S.1.J >~de velike. !to je zavisilo od "rMc r obe,
I J~ Je. prcoosena . /'\aJcesct: su se sastojale: od nekoliko desetah
r.:nnjil .. Sa.Ino mali broj karavana brojio je pr~ko l>edeset t ovim i .
~ s~svlm ltll~e.lno preku stotinu. i to kaci .~lI prenusili su (14211 i ~ l~
lt: II Dubro"n,ka u P udvisuki jedna karal'ana soli od t!OO kOlija
l)
l J amu nill
Od
,I
,
I
,i
,
!
I
Rar.vita k unutr aiinjeg tr ita Bosne i sve !ivlja vanjska t rgovina imati su kao posljedi cu jaanje ro bno- novane pri"red~.
Name tala sc potreba. da se strani n ovac zamijen i domaim . U
Bosni je d o poe t ka X IV. st. bio u optjecaju ug lav n om mletaki.
pa vjerojatno i ugarski i srpski novac, a zatim prel-Jaduje dubrol- aki. A li ve Pavao Bribi r ski po i nje kova t i svoj srebrni novac,
k"ji je, kao ho na tpisi svjedoe, smatran i za bosanski: dux Paulus i banus Mladen u! iz vreme na, ka d je nj~gov brat upravljao
Bosoom: dux P aulus i banus Mladenu5 Secundus iz vre mena. kad
je Pavlov sin zamije nio njegova bra ta. Kao uzor za laj hn'3ukohosanski novac sluili su m letak i ma tapan i. ier su ooi bili najpoznat iji i na p ri morju i u BO$n i. Mati broj sauvanih primjeraka toga novca dokazuje, da je kovan u neznatnim kolii n a m a .
Iskl j uivo bosanski n ovac kuje le k Stjepan Kot r omani. Bosanska je kov n ica u njegovo vrijeme bila vrlo aktiv na . Njego\'a
je novca s a u van o iz dv adC1~tak r azliitih emisija , IO svjedoi
n~ u rn o o ops~nosti njezina rada, nego i o tome, da je Kotromani estom zamje nom novca htio i n a taj nain pove'::ali svoje
prihode, izdavajui usto nOl-ac sv~ manj e tefi n~.
Novci iz v re m~lla Stjepana K otrom ania radeni su p o ugledu
na mletake, d u brovak e i srpske (n a n~ki m a je a k i lik sv. Vlo ha.. dubrovakog zatitnika). T im prilagodivinjem bosanskog
novca onome, koji je u zem lji ve p riman kao plateno $redstvo.
postizavalo ~ lak!e uvodenje n ovoga novca u promet i potiskivanj~ imitiranoga i omoguivalo, da bosanski novac prodr~ j u
susjedne zemlj ~ . Sve to pokazuje, kol iko j~ robno-n ovana pri.
vreda II Bosni ve bila uzelo ma ha. Ali i stari nai n pla anja tl naturi nije bio potpuno i$~zao, uglavnom n a sel u.
Kovanje bosanskog nov ca nastavljeno je i u drugoj poJo\' in i
XIV, s toljea, T vrtko l. je dobavljao kal upe za kovn icI.! l-Z Dubrol'ni ka i njegovi su no vci slin i dubrov a k i ma. Vje r ojatn o u
povodu krunisanja za kr alja on je dao izraditi ak i velike zlatnike ( e t vo rostruke duka te). T o je jedini poznati zlat ni novac
u na~i1O sred njovjekovnim zemlj a ma.
5, Us pon BosDe u d oca T vrtka L - J a anje bosanske feudalne drave nastavlja se i poslije bana Stjepana "Kot romania
pod vladom njegova sinovca T vrtka I. (1353- 1391 ), kad on a do-
5i r;
Ii
5H
najvei
j aom uini
us pon i svoj najvei opseg. T vrlko je uspio da jo

centralnu vlast. slom ivi otpor fe udalaca. koji su
bili privremeno oj aali na poetku njego ve vlade, i da uskladi
interese vlasteit' sa svojim tdnjama. da Bosnu to vie proiri
na rau n susjednih zemalja. U takvoj su ga politici poma~ali fell .
d alci, kojima j e to bilo isto tako korisno kao i vl ad a ru. Prilike u
susjednim zemljama bile su uveli ke u prilog takvoj politi<:i. Bosna
je na ime tek dostizala vrh unac svoga feud alnog razvoja, a Srbija
je ve bi la ula u fazu raspadanja. jer su k rupni feud alci bili
jai od centralne vlasti , koja je neko vrijcme bila potpuno ie
zla. Knez Lazar je u naporima, da obnovi srpsku driavu, morav
trafiti potporu Tvrtka 1. i zbog toga napus titi znatan di" neb.dal njega srpskog teri torija. Us to je Srbija bila sve vie izloena
turskim napadaji ma i nije mogla ni misliti na to. da osigura svo je
zapadne granice. Isto su tako u Hrvatskoj i Dalmaciji prilih bile
povoljne za ekspanziju Bome u tom pravcu. osobi to potkraj T vrt kove vlade.
Prva posljedica te promjene na prijestolju bilo je sl a bljenje
centralne vlasti. Ne ka su I'lastela otvoreno ustala protiv bana
Tvrtka, a ncku jc on morao prcdohivati Z[l scbe. daj ui im nove
povlastice. T vrtko je zbog toga bi o prisiljen da se to tjenje
vde :ta Ugarsku . U po e tku IS55 boravio je u akovu kod bo
sanskoga katolikog biskupa s nekom odanom vlas telom. il P"maga.- je i ugarsku u nastojanjima. da na raun MIctaka oja a
svoj u vlast u Dalmaciji. Ipak jc kral j Ludovik Veliki radio na
tome. da oslabi Bosnu i otrgne joj nedavno steene oblasti na
~al'adu . Neke je pobunjene feudalce u Zavrju uzeo pod svoju
zahitu. oslobodio ih ispod vlasti bosanskog bana. a uskoro je
prisilio T vr tka. da mu odstupi dio Huma z3padno od Neretve zajedno s trgom Orijeva ( ISSi). kao i cijelo Zavrje s Krajinom.
THtko je postao jo vie zavisan od Ugarske obavezama . da e
vojskom pomagati Ludov ika u ratu. da e on ili njegov brat Vuk
stalno bili kao talac na ugarskom dvoru i da e prognati sve pa tar-cne iz svoje zemlje. Posljednja toka ugovora morala JI.' nilroito ullIogu il i Ugarskoj i kuriji mije1anje u un utra nje pri like Bosne. Biskup u ako vu dobio je od pape ovlatenje. dil
u vre nju inkvizitorske sl ube protil' bosanskih patarena mole
upotrijebiti i voj nu silu (1360).
stife
578
I
I
I
,
Pritisak na Bosn u izazvao je, kao to je i prije bivalo. snabn otpor ..crkve bosanske"", i vlastele. Sam jI.' T v rtko bio na njihovoj stra ni. iako jI.' bio katol ik. Ugarska je morala odluno
istupili , da odrii svoj utjecaj u Bosni. L jeti 1363 krenule su protiv nje dvije vojske. J edna. koju je vodio kralj Ludovik. p~~
drla je uz Vrbas do upe Plive i opsjela grad Sokol. ah filJe
uspjel a da ga zauzme i brzo sc povukl a. iz Bosn.e. Isto je tako
i druga ugarsb vojska pod ostrogonsklm n.~d b ,sk upom p~etr
pjela potpun neus pjeh u naporima. da USVOJI grad Sr~brn ,l; ~:
Usori. Izdaja pojedi nih fe udalaca. kao VI3 tka VukoslavIa. k OJ~
je predao Ludovik u 5vOj grad K lju na Sani. nije mogla ut jecat.
na rezultat toga rata.
Sloina uglavnom u borbi proti\' osvajaa. Bosna je ubrzo zapala .u teku unutralnju. krizu. Vlastela. S~ p:zila .~a ~voje in~
rese J ugrofa\'ala lrgovm u. l Dubrovmk I ' enecIJa zale se. d a
su mnogi njihovi trgovci opljakan i u Bosni. Neki su bk i falsificiral i ml etaki novac. Ban Tvrtko je poku!ao da isko risti postignute uspjehe. da bi o j aao centralnu vlas t. Cini se. da j~
ubrzo obnovio vete i s Ugarskom i nastojao d a oslabi utjec:!J
patarena, favoriziraj u i katoliku crkvu: bosanski vik.ar
Francesco Fl orentinac nalazio sc na njegovu dvor u kao utJccaJna
lin ost. Otpor vlastele brzo se pretvorio u otvorcnu po.bunu
(1366). Tvrtko je bi') zbaen s vlasti, a za ban~ je. izabran njego\'
brat Vuk. Tvrtko je pobjCo"3.o u Ugarsku. gdje JC odmah d obIO
pomo i v ratio .se u Bosnu, kako on sam i s t i.e. kao ,,~an bosanski po milosti boljoj i gospodara nakga kra lja LudovIka ... I uza
s\'u ugarsku POlllO trajalo je uguivanje bUDe dufe vrijeme. pojedini vcli kdi odmetali su sc i poslije povratk.a bana "!":'rtka ~
Busnu (Sanko Millenovic u H umu). T vrtko Je em:rglcDo. ah
i vrlo oprezno lomio svaki otpor. Odanoj vlasteli davao je nove
posjede. Tako je vojvodi Vukcu H rvatiniu dao lupu. Plivu ..sa
Sokolom, opra vdavajui to time. to je vojvoda, tri godmc prtJc.
uspjcno obrani o g rad od ugarskog kralja. Onima, koji 51.1 sc na
vrijeme pokoril i, ostavljao je n jihove batine: knezu P avl~ Vuk oslaviu potvrdio je imanje, ,.s im je pristupio k mcm .. , U7.
napomenu. da mu sc ono ne oduzme. duk njeg~ ~u ~ev~eru :~c
ogleda Bosna i Usora, njegova drufi na pl~m.en' t'h l,lud, : NiI]upornije. kao Sanka Milt enovi a. prognao Je IZ zemlJc. Ah ni t u
!ra
.'
519
'i
nij e: smio ii dokraja i uk inuti ba.~tinska prava te porodice:. Sankovi si novi javljaju se uskoro kao T vrt kova vlastela.
Premda mu je Ugarsk a pomogla da svlada pobunjenu vla stelu, ban. T vrtk.o nije potpuno pao pod njetin utjecaj. Zauzet
n a dr ugoj stram. kralj Ludovik nije posljednjih godina svoje
v l ad~ ,vrio. ni k ak a~ jai prit isak na Bosnu . Sam T vrtko znao je
udc:slIJ SVOJe: drfanJe: ta ko. da n ije: izazivao ugarsku intervc:nciju.
K ~tolj~ k a ..crkva pokazivala je: neku aktiv nost u Bosni, a li jai
utjecaj niJe: mogla dob iti. Nasilno g uni tenja _nkve bosanske:
morala sc odrei. jer sc: n ije mogla nada ti ugarskoj orubnoj
po~oti. Franjevci su poj aal i svoj u propagandu, ali s malo
us pJeha. Bosa ns k i k a toliki b iskup ostao je: i dalje izvan ze mlje ,
u akov u.
Znalno jaanj e c(:ntralne vlasli u drugoj periodi Tv r lk ove
~la~e je neo~ porno. Nema vije p obuna feudalaca, pa a k n i poj e~l.nanog .od m etanja . Vlastela su morala da se pomirc s nOI' im
przbkama I da oekuju povcanje svoga utjecaja i bogatstva
samo u suradnji s vladarom. Ipak, i u svom najveem usponu
vlada~e~'a vlast u Bosni nije mogla postii onu snagu, koju je.
na prnnje~. imal.a ~ Srbi ji pod earem Du!ianom. U Srbij i je na
vla darevoJ sl ranl bIla crkva, a u Bosni je ona bi la upris nom save~u s vlastelom. Ni Tvrtko I. nije mogao stvoriti n ajamniku
VOjsku. gla,'ni oslonac jake vladareve vlasti. Nije mogao uve 5ti ni sist~m pro n ija, koji bi mu omoguiv a o da u svojoj ruci
vrl-c ddl feudalce. Bosa nska j e vojska ostala i dalje sam o sk up
voj nih odreda fcudal aca.
Sredeni odn osi u zeml ji pomogli su T vrtku da se okoristi rasulonl central ne vlasti u Srbiji i da zauzme doba r dio zcmalja
h ivJe. dra.ve Nemanji~~. O? m oni h srpskih feudalaca neposred nI sllsJed .Bosne bIja e .zupan Ni kola Altomanov i , kojega
se oblast prosti rala od R udrnka d o Dubrovni ka i Boke Kotorske.
Altoma no vi je pokulao u vrijeme pobune bosanske vl astele da
~roi r i s~oju oblast -' na r.a u n Bosne: Sanko Miltenovi, koga
Je on ~otJcao , ustao Je protIV Tvrtka i p rdao na njegovu stranu.
Kako Je Altomanovi bio u neprijateljstvu i s knezom Lazarom.
a ~ i laj ~ i bosanski b~~ nisu imali snage da ga pojed inano svladajU, om su se udruI I!, da ga zajednik i uni!te. l upan Nikola.
koga su njegova vlastela izdala, .prit isnut, brzo je podlegao (1373).
I
,
Bosna je na laj na i n dobila i tavo gornje P odrinje s Pivo m,

T a r om, H ed nj im i donjim Polimljem (P rijepo lje. Pl jevlja. Foa. Gorada. Viegrad, O nogot. B ilea). Primorske upe Trebinje, Kon av ii i Dra e vica, koje su kod sloma Nikole Altoma' 1Jovit a bi li zauzeli B aBi i , ubr zo su ta koer dol e pod bosansku
vlast. U poet k u I S7i pobu nila su se prot iv Balita treb injsk a
vlastela, koj u je vjerojatn o poti cao Tv r tko. On je svakako
iskoristio priliku, da i te t ri upe priklj u i svo joj drIav i. Nek oliko godina kasnije dobit te i Kotor (1385).
Zauzimanje jed nog dij ela -'irpskih zemalj a p r ufilo je T v rtku
priliku, da se proglasi za n asljednika Ne m anjia, istiui da je
njihov potomak po ensk oj liniji. U Mile!ievi, gdje se nalazio
grob sv. Save. okrunjen je g. I Sii .. sugubi m vijencem .. 1.a _kra _
lja Srbi jem . Bosni, P omoriju i Zapadn im Stran ama ... S kraljevskim naslovom preuzete su i neke slube sa srpskog dvora (s tavilac, p rotov estijar , logotet) i poj aan je aparat centralne up rave.
Smrl kralja Ludov ik a (1382) oslo bodila je Bosnu ugarsk og
pri tiska i om ogu i la T vrt ku ne samo da opel zauzme oblasti izgubljene na poe tk u vla de. nego i da znatno proiri svoju drla v u
prema Dalma ciji i Hrvatsk oj. Za ugarskog .. kr al ja. bila je pr oglakna Ludov ikova majolje t n" k i Marija . Ll ije je im e. b o
namjes niea. upral'ljala njezina mati Jdisaveta. U hrzo je. usubito u Slavoniji, izbila pobuna vlastele, koja je bil" ko mplici ra na i borbom ok o prijestol j a .
eim je saznao za Ludov ikovu smrt, T vrtko je upao s voj~ k om u za padni Hurn i zauzeo ga zajedno s trgom Drijeva . lOliko vaini m za bosansku trgOI'i nu. Sa zapad n im Humom pali su
opet pod Bosnu Zavrj t i Kra jina. Da bi ojaao svoju vlas t u
primorju, T vrtko je poeo i zgra iv at i ralnu mornaricu. 1) Ven eciji, kojoj je vie odgovaral a bosanska nego ugarska vlast II Da lmaciji, dobio je odobrenje, da nabavi tri g al ije. J admiral nove
flole bio je jedan mletaki grada nin. Uga rska .ie bila potpuno
nem o na, da sprijel:i lo ~i ren j e Bosne. Stovie. da b i rastav ila
Tv rtka od buntol'nika. kraljica Jelisaveta mu je p redalu i grad
Kotor (1385). najvainiji t rgovaki centar j uno od D ubrovnik a ,
koji j e T vrtk o ve nekoliko godina nastojao dobiti i kO.i i je tako
dospi o pod vlas t Bosne. T aj vani U$h1pak nije medu t im sprijeio Tv rtka, da se j dalje k oristi neredi ma u Uga rskoj. Or. .ie ht io
580
581
r nje: svega prisiliti gradove u Dalmaciji, da se stave pod njegovu vl ast. Ve I3Si zauzeo je Klis j Oslrovic:u, preko kojih jc
mogao vrliti pritisak na dva glavna grada Dal macije:, Split i
Zadar. Ostavljeni sami sebi, j er im halj Zigmund nije mogao
pruiti nikakvu p omo, dalmati nski su gradovi poku~avali da
s nek im hrvatskim vel ika ima stv ore savez za obranu od Bosanaca, ali to nije mnogo korist ilo zbog meusobnog suparni!tva
pojedini h grad ova. Glavni dal matinski gradovi. koje bosanska
vojska bjee pritisla, morali su zapoeti pregovore s T vr tkom
rad i priznavanja njegove vlasti. Samo navala Turaka na Srbiju
i odlazak bosanske voj~ke na Kosovu p riv remeno su odlo!il j rje!enje toga pitanja. Ali ve idute god ine (1390) napuUc:n je svaki
otpor. Najprije se predao Split, a zatim ostali gradovi, do bivi
od Tvrtka isprave, k ojima j e potvrdi vao njihova auto nomna
prava. Jedino je Zadar ostao izvan bosanske d riave .
Pokoriv ~i Dalmaci ju i j unu H rvatsku do Velebita, T vrtko
p ro iru je svoj naslov i naziva se ,.kraJj Srbije. Bosne. Dalmacije. Hrvatske i Primorja (1390).
Bosna je tako bila jedina od naih feudaln ih drava. koja je
ujedinila pod svoju vlast II d oba svoga najveeg opsega do bar
dio Srba i H rvata. Ona je to mogla postii zbog toga, .to je njezi no ekono.nsko uzdiza nje i jaanje centralne vlasti pod T v rtkom nastalo upravo u ono vrijeme, kad su se u Srbiji i H r ... at skoj najsnanije osj eal e posljedice feudalnog rasula i ka d opasnost od Turaka nije jo1< mog la jae ometati njezin razvoj . d~
pa e joj je i koristila posredno u njezinu irenju prema Srbiji.
Naglo nazadovanje Bosne od kraja XlV. st. zbog pre m oi I'lastek prodi ra nje Turaka i jaanje Ugarske bili su ipak uzrokom,
d a taj pokuaj stvaranj a jedne feudaJne srpsko-hrvatske dr!ave
sa sreditem u Bosni nije imao tra jn ih posljedica.
Prve navale Turaka na Bosnu bile su samo plj aka k i 1>0hodi, koji su htjeli da stvore smetnje i pripreme: tere:n za trajna
osvajanja. U jesen 1386 manji broj tu rskih eta poplavio je
Hum. Dv ij e godine: kasn ije provalila je vea turska voj ska pod
Sahinom. jednim od naj istaknut ij ih tu rsk ih vojs kovod a toga vremena. Kra lj Tvrtko bio j e p r imoran da uputi na j ug svoju glavn u vojsku s vojvodo m Vlatkom Vukoviem . Kod B ilee je Vla tk o potpuno potukao Turke (27. kolovoza 1388). B ojei se: da-
582
t '
lj ih napadaja Turaka i ~hvaajui sv u opasnost za Bosnu. ako

Srbija podlegne, T v rtk o je knezu La zaru. os kojim je stal no bio
u savezu, pomagao u boj u na Kosovu. Bosanska j e vojska povuena iz Dal macije i poslana pod vo jvodom V latkom u Srbij u,
iako je time odloena ve gotovo kraju pri ... edcna preda ja daJmatinskil, gradova. O djelovanju te vojske u samom boju maio
;mamo. Neka su bosanska vlastela pala za vrijeme borbe u turskI) rops tvo pa su od ... edena u Mal u Aziju; tek poslije Angorske
bitke saznalo se, da su jo! u ivotu. Vlatko Vuk o vi je uspio da
~e bez zna tnih gubitaka pov u e s glavnim dijelom svoje vojske.
Poznato je, da je: kralj Tvrtko jo nekoliko nedjelja poslije: boja
~lao iZ\'jdlaje: u Trog ir i F irenzu (I ~\' ojoj veli koj pobjedi nao
Turcima i primao odatle estitk e.
SU7.bi janje samovol je i plja kakih prohtjeva feu dalaea , poj aavanje eks pl oatacije rudnika, naroito ukljuivanje: primorskih g rad ova u bosansku driavu znatno je: oj a a l o ekonomsku
moc Bosne za ... lade: k ralja T vrtka I. S tim se: javlja i tdnja, da
se Bosna oslobodi ekonomske zav is nosti od stranaca, u prvom
redu Dubrov ni ka. T v rtk o je u p rvim godinama svoje vlade ra vori zirao dubrovaku t rgovi nu. Na poetk u 1375 tak je Dubro ... ane: oslobod io od p l aa n j a svake ca rine bilo uvozne bilo izvn7.ne. Ali uskoro je njegov postupak poeo da (ciko ugroava dubrov a k u trgovin u s Bosnom. a sv rha mu je bila da umanji po~ red ni ku ul ogu Dubrovnika. Da bi nado kn adio gubitak Orijeva na u u Ne retve. koja je morao ustupi ti Uga rsk oj. T"rtko
je na ulazu u Boku Kotorsku, u lupi Draev i c i , podigao g rad
Novi. dananj i H ercegnovi. NarcK:it o je krnj ilo intere:s dubrova kih trgo ... aca, to je u N ovom otvorena slanica za p rodaju
~oli toliko potrebne s toarsk im krajevima zaleda. P o vrlo sta ri m
sporazumima, u oblasti izmedu Neretve i Bojane mogla se: so
p rodavati samo na eti r i mjesta: u Drijevima . Dubrovniku. Kotoru j kod Sv. Srda na Boj ani. Kako u to vrijeme ni Drije\'a ni
Kolor nisu jo bili pod Bosnom, T ... rtko je ukinuo dotadanj u
praksu, da bi Bosna dobila jedno trite soli pod svojom neposr ednom vla u . Du brovan i su vrlo odluno i5tupali, da bi sa uv al i svoj povlaheni poloiloj u trgovi ni solju (osim toga to su
sc Vlasi zbog razvi jenosti karavanske: trgovi ne o bi no sna bdijevali solj u u Dubrovniku, Dubrovani su uglavnom drali u $"0-
583
jim rukama i Drijeva i S" . Srd): obustavljali su t rgovinu s Bolnom. postigli, da Ugarska naredi , da ni tko iz H rvatske i Dalmacije: n e smije: uvoziti so i vino u Novi, a njihovi su ratni brodovi
krstarili po moru i hlatali sve lade. koj e su ile u Novi. Kralj
T vrtk o je n aj~ad na navaljivanje Dub r ovana pri stao da ukine
slanicu u Novom. ali tek poto su Drijeva iznova do!la pod njegovu vlast.
Osim Novoga Tvrtko je bli~u u a Ne re tve pod igalO i grad
Brtanik. gdje je osnovao i jedno malo brodogradilite .
6. Drutveni odnosi u Bosni XIl.-XV . stoljea. - S e I j a e i .
Poloaj seljaka u bosanskoj feudaln oj ddavi mnogo nam je manj e pozna! nego onaj u Srbiji. Nema o tome nikakvih zakonskih
propisa. koji bi odgovarali propisima Du!anova zakonika ili
mnogobrojnih manastirskih isprava. Ouv ani su neki fragmentami podaci. iz kojih sc mo~ dobiti samo p riblifna slika tl !'''lobju seljaka u razlii tim etapama razvoja feudalnog dru!tva.
S uvrivanjem feudalizma smanjivao se sve vie broj slobodnih seljaka. New31an d io uspi o je svakako da se uzdi gne do
reda vlasteliia, a ostali su postajali zavisni od feudala ca. Cini
se ipak. da slobodno seljatvo n ije potpuno iezl o, kao ni u
Srbiji. Jo u XV. st. nailazimo u du br ovakom zaledu na ljud e.
koji su ozna eni kao .slobodni" - homo libe r ili h omo sui iuris.
Zavisne seljake nazivali su u Bosn i kmetovima ili kmet itima.
Oni su mogli pripadati vladaru ili .. lasteli ...e rha bosanska ..
nije ima la feudalnih posjeda. pa prema tome ni zavisn ih seljaka. Ka toli k a i pravoslavna crkva su svakako imale u periferijskim oblastima neto posjeda s km etovima.
Ne moe se tono ustanoviti , kada su bosanski km etovi vetani za zemlju. Iz podataka XV . st. vidi se, da je ta da postojalo veliko ogran ien je slobode kretanja zavis nih seljaka. Ban
Stjepan K ot romani obeaje u jednoj ispravi knezu Vukoslavu
Hrvatiniu "da ne e prijeti. neke njegove ljude. T vrtko L se
obvezuje Vlatku Vukodaviu (o. 1353). da ne moe ,.prijeti nikore. .. Vlatkova lovi ka , n i sam ban Tv rtk o ni njegov brat
knez Vuk bez volje kneza Vlatka . Iz kasnijih vremena imamo
podataka, da pojedin i bosanski feudald protestiraju kod Dubrovana . to prima ju n a svoj teritorij njihove pobjegle ljude.
584
N:upls sa crkvI' " .. Un a b~n~ Iz o\\ .. lIdlnovll

{Zemalj ! kl Inuze ), Sarajevol
TA IH .II L X
,
-=-P ~
'
~1 1 '
r
.'
H~ p
' : 'i J. t, ,n
:
.
.
.
. . . ,,,.-:...
. . . . " -,'
'~'. ;,'-~.. ;..:;
." ;:t.:;, l __ :: t
I
! ', ~ ;,
' ~ '. O:'. ~ -'
'
f l
:: "i~~
.' ,"I
~ 't : '-. , -_. '. ', ,
~J !l
_i ....: 1,: :..:
nrr ~H ~ t
n
~i;n~r1
. , .~ , .
! . ,
:;. ,~. ~
:~ ':. ... '
. . ,-";-t
. ,. ! . , ....
: , : ."
:.. l:',r' '': ~l ,l~. .,' - ;'' ,.
' . . l' ' ..... t .... _
"' ~, "" ;"" " 't"' ~ :; '.
t
""
" i '
"
'
.
,:
- - . ,- , ' ;- . " ' - ' t... ' ~ l '
-,. . . .
.,
..
'.
"
--."
.'
..; >.
; :1
t . ". " - . "
: '"
I -"; '
: -, .
'
oo
- '
: :
...i.
.. .. . ,. .. ,...}
, i - ' ,.~.
l' "~.
i .: ::~ . . :
"
.:. . l " ' ; J _ :- <
-...,.ii.
. :";
:-': ",:
::,,
, .:-:
., " t:.!-:
~'
""
0.,
,
-.'':- ' ......
- .
.. .
~ .'
... 'l '' 1

_ ' :o'.
~I~
' ;
,.~ :. - -:
: ! " n. ";i '
' ! , ".I~o.
. ' : :'"o '
" 0" " ':'
,
'r';'
',~ i ',;
' ,,_. ' : "'
~ i -::'
,_
_0-
>
!:,~",: . :,. :- , l:
" ; ,"
:"::-_ ;. ;' : I., .; ~ t'f": ~
' . . "
, !~:.
...
. o...
. .. ., . . ...
j.
...
;
,
i"
;";""
',~ ' "
. ~
" ..
".
r "'"
'o ~"'
. .".,,
o "
. .
_ . , . "~,. o
.'
"" 0" , , '.
kr.,;"
' "~ o
,~
>
<
>
o
S teak
Iz Donje
Z rO$e (Ze malj ~ k l
muzej Su aj evo )
I
~--
--
T"IIl.A l.X!!
Selja k o
se stanovnitvo dijelilo na zemljoradn ikc i stoare

Vlahe. Tih posljednjih je bilo mnogo osobi to II j unim krajevima bosanske d rave, u H umu. Trebinj u i gornjem Podrinju.
Nije poznato. dokle su njiilova naselja - katuni - dopirala
prema sjeveru i da li ih je I.>ilo na cijelom teritoriju srednjov jeko\' nc bosanske drbl'e. Poloaj Vlaha bio je svakako, ka o i u
Srbiji i H rval.skoj, neto povoljniji od polobja kmetova. Nema
podataka o tome, da li je med u kmetovima bilo razliitih kategorija. kao Ito su II Srbi j i bili meropsi i sokalniei.
Podavanja i droge obaveze seljaka djelomino su poz.nate.
Svaka ~"U a p l a al a je godi nje vlada ru jedan dukat, o e m u
imamo potvrde iz vre mena kralja Tnlka I.. il ta j su duka t 1)0slije mnogi fcudalei prigrabili za sebe. Sc:Jjaci su morali n eS Ulllnjivo graditi i popravljati g radove kao i u drugim srednjovjeko vnim ddavama. Obaveze prema feudal n im gospodarima nislI
nam u pojedinostima poznate. One su se, kao i o drug im zemljama , nesumnjivo sasto jale iz. davanja jednog dijela pr oizvadlI i iz
rada na posjedima gospodara.
Polofa j seljaka bio je nesumnjivo vrl o teak potkraj sam" stal nosti Bosne. Obaveze prema ft:m11l1dma mura le su bil'ali ~ve
tete ve i zbog turske opasnosti. Celite provale pljab ki h odrc:."da
Tu ra ka s jedne strane, a stalna gloenja i krvava obrau n ~\'anj~
med u vlastelom s druge strane bijahu uzrokom osim toga. da se ..
ljak nije nikad osjeao , da je njegovo ni ono, !tu IllU je preostajalo posli j e nego je ispunio obaveze. Naravno da su i sami
T urci isko r illCivali taj elemenat nestabilnos ti, da i s te strane po ..
driju otpornu snagu feud alne Bosne. pa su obetavali seljacima
potpunu slobodu, ako prijed u k njima. Premda nije poz.nato. koliko su u lome uspjdi, seljak je svakako pokazivao malo interes~
da brani dravu i poredak, koji mu nisu mogli pruti ti n i osnovnu
sigurnost.
,,
Or.d BI.uj II Mercerov;nl
R o b o v i. O d nai h srednjovjekovn ih zemalja trgovd su

naj\'ile roblja izvozili iz. Bosne. Roblje, kojim su trgo"ali u na ..
Jim primorskim gradovima, na roi t o u Dubrovn ik u, bilo j e ponaj \'ik porijeklom iz Bosne. J ol u poetku XV. st. Bosna je
bila ozloglaena ka o zemlja, koja .. prodaje ljude .. i t rguje Ij udsk im mesom ... Robovi, koji su 5ti23li iz Bosne na ra zliita trl iIla.
mogli su biti razli i ta pori jekla. Neki su ve u Bosni bili robovi.

T ako je ban Prijezda 128 1 poklonio svoga roba Radovana nekom dubrovakom vlll5 telinu. Za neke bosanske robove proda_
vane u Dubrovniku izriito se naglaava lo, da su pripada li robo,'skom rodu - de gene re servurum Bus niensium - kao ~t" je
bio pri kraj u X I V. ~t. neki Radova n. koga je prodao njego\" gll spodar (dominus). Ima sluaj eva. koji pokazuju, da je ropstvo
bilo nasljedno i da sc iz njega moglo izii oslobodivanjem. Neki
Vlah iz katuna Ugaria traio je od Dubrovana, da mil i zrue
neku Bosanku, jer je ona bila njegova robi nj a kao i njezina mati
i njezina haka. Ona je pak dokazala, da nije vie njegova robinja. jer ju je on poklonio kralj u Ostoji, a taj ju je oslobodio ropstva. i da je kao slobudna doi la u Dubrovnik.
Sve roblj e porijeklom iz Bosne. a p rodavano na trii!itima .
ni je moralo bit i rop~kog porijekla u samoj zemlj i. Dobar je dio
nasiljem padao u ropstvo. Kao patareni Bosa nci su mogli slobodno
biti prodavani po kat oli k im zem ljama. Samo kad bi se dokazalo.
da su to katolici. mogli su biti oslobodeni. Tako S\l~. 1393 tri Busanke bi le oslobodene na dubrovakom sudu, jer sc utvrdilo, da
nisu patarenke. nego katolikinje ro ene od roditelja katolika,
iako j e njihov vlasnik dokaz ivao, da ih je kupio ka o patarenkc:.
V l a s t e I a. Cini ~e. da dastela u Bosni uglav nom poljeu
od rodovsko-plememkih starjelina. Neke crte rodovskog uredenja odrfavaju se kod vlas tele i poslij e. U ispravama se navude
svjedoci ponajvie ~sa brali j om .. , to zna i , da oni istupa ju kao
p redstavnici svoga roda. a ne samo lino u svoje ime. I posjed
jed ne vlas teoske porodice smatran je $vakak o zajed nik om svoji nom . koja se nazi va karakteristinim imenom .. plem e n ito~ ili
~ plementinh . Slua jevi. kada vla dar izriit o naglaJ uje. dil
neke posjede daje samo pojedincu. pokazuju da je tom prilikom
r i je o neem izuzetnom. to odska e od opeg pravila. T ako ban
Stjepan K o t ro mani daje knezu Vukosl aVII H rvatiniu dv ije ZU I}!!
.. u djedinu i u iskla!1 u vjeki jemu i njegovu posljednj emu .. .
a ni jednom u jegovu bratu ne dasmo ni sinovclI jegovu razvje
kn ezu Vukoslavu ...
Velika m o i uljecaj vlastele nisu dopu.tali, da se II Bosni
udomai sistem p ronija, koji pretpostavlja ja u vladarevu vlast.
Vlas tela su se u Bosni dijelila na velmoe. vlastel u i vlasteliie. Svi su bez razlike nazivani knezov ima. Ponekad 511 i najmo niji feudalc i, kao k nez Pavao R adin ovi, imali samo taj naslov. koji Sll nosil i i obin i v las tel iii. Preds ta vnici velikih vlasteosk ih rodova bili su obino voj vode ili velike vojvode _r u_
saga bosanskoga ... Poslije smrti starjcine roda naslo\' jc prc!aziu
na onoga, koj i jc zauzimao njegovo mjesto. Vojvoda jc bilo vie
u isto v rijeme. U jednoj is pravi podjednjega bosanskog kralja
poimenino se nab rajaju kao svjedoci njih osa m . .Jo ~ se vei broj
vlas tele javlja s naslovom lupan, koji sc u Bosni odd.a vi! sve
do njezine propasti, a poj edinc i sc na~ iv aj u i _velik im k ne~om
bosanskim".
U Bosni s tako monom vlastelom bila je, osobito od kraja
X IV. st.. jasno izraena feudalna hijerarhija. Krupni vdmoh'
imaju pod sobom i t av ni z veih il i manjih feud a laea. U Podrinju je bila utjecaj na porod ica Dinj i ia . ali ona je za,isila od
Zlatonosov i a. koji su bili njihova .. gos poda .. i bili su njima
.volni zapoviditi ... Stara vlastela Nikolii. potomci Nemanjina
brata Miroslava. zavisil i su II Humu od Sandalja Hrani a. Vel moe esto istiu u svojim ispravama pravo. da od svojih posjeda _daj u i udjeljuju s luga ma i plemenitim lj ud ima na svoju
volju, daj u i i za pisuju i u bahinu i u pkmenihH'. Kao njihovi
ljudi navode se knezov i. upan i j vojvode.
G r a d a n i. U Bosni. kao i II Srb ij i, gradanska !le klasa sporo raz vijala i do kraja njezine sa mostal nosti nije stekla toliku
mo, da bi mogla igrati ma kakvu ul ogu u polit i .kom ivotu.
Tu inci. u prvom red u Dubrovani. ostali su stalno vaan ini!.:: c
II unutranjoj i va njskoj trgovi ni Bosne. Ali ne smi jemo umanjiti
ni ul ogu domaeg elementa. Uporedo s ekonomskim na predovanjem Bosne j aa l o je i d o mae gra anstvo. naro i to od sredine
X IV. st., kada se razvija ruda rstvo. Uza sve vanije gradove ra zv ija se t. zvo podgra e (s uburbium ), to se obi no ogleda i u na~ivu mjesta: Bo ra P odbora. Ku l at Podkuiat. Zvonik
_ Podzvonik , Visoki - Podvi soki, Kreevo - Podkrecvo. Olovo
_ Pod olovo i t. d. U tim je podgradima pravih tu inaca bilo
razmjerno sve manje. Sasa je i i nae bilo sasvim malo. i oni se
vie ne spominj U u rudarskim mjestima II prvoj polovini XV. st.
58i"
- u ono doba, kada je ru dars tvo dostiglo najvii stupan j svoga

raz vi tka. Dubrov an i, vik manje stalno nas tanjeni po gradovima. inili su samo nc:.z natan postotak njihova stanovnitva, saIvim nerazmjerno s ekonomskom ulogom, koju su igrali. Ostali
tud inci. iz dalmatinskih g ra dova. Ve necije i t. d., javljaj u se
samo pojcdinano i nigdje nema ju svoj ih ko lonija. koje bi mogle brojno neilo z n ai ti . Medutim se sve jasni je pokazu je uloga
Bosana.ca u trgovak om poslovanju. Iz dubrovak ih arhivskih
knjiga vidimo, da njihov bro j ne samo stalno raste. nego da postaju sve valniji i poslovi, koje oni preuzimaju. U vrijeme pada
Bosne Srebrn ica je brojila oko 700 kua. od kojih ru t ud inei i
nili sasvim neznatan d io. Osim ljudi iz rudarskih eenta ra (Ol ovo,
Krcevo, Fojnica i d r.) ili iz poznatijih gradova (Vi soki, B o ra,
Viegrad. Praa. Go ralda. Foa i t. d. ) nalazimo i iz man j ih mjesta dosta ljud i. koji se bave trgovinom. iz Ja jea. Rogatice. J elea. Cernicc . P rozora i t. d.
7. DdavDo urede nje. _ Kao ; II drugim nai m dri'.av<lm<l
prvobitno je vl adar imao naslov kneza (na pr. kn ez. Stjepan za
k ralja Bodin a). S d al jim razvojem bosanske drave mije njao se
i naziv vladara . Od sred inc X II . st.. od Boria. nalazi o se nOI
elu Bosne ban ; lo je svakako naslov. s koj im je ugarski kralj
d oveo lt Bosnu B oria ka o svoga vazala. Taj se naslo\' od rao
do 13i7, kad je Tvrtko I. preuzeo kral jevski naslo\' izumrlih
Ncmanjia. poto je zauzco j edan d io ra~kih zemalja. U 5pulll inj an ju oblasti medu vladarevim naslovima ogleda se teritorijalno
ircnj e bosanske feudalne d rave. Kulin i Ninoslav na zivaju se
samo ,.ban bosanski ... Stjepan Kotromani je ve . ban svim zemljama bosan~kim i Soli i Usori i Donjim Krajevima i Humskoj
zemlji . a T" Ttko I. dodat e Podrin je . Srblje. Pomorje. Zapadne Strane. Dalmaciju i H natsku.
Od bana Mateja Ni n()Slava. a molda i prije. vladari Bosne
pripadal i su jednoj porodici . di nastij i Kot romani a. Ali oni nisu
d olazili na vlast po neko m stal no utvrdenom redu naslijeda. Nikad se u Bosni ne spomi nje za fivota vladara njegov unaprijed
odredeni nasljedni k prijestolja (nema. prema to me, ni ,.mladih
kraljeva. kao, na primjer, u Srbiji). Tko e od K otroma n ia d oi
na prijestol je, od l u iva la su vJ a.o;tc:la, ako ne bi pretega o utj aj
I,
,
I
.,
izvana. Ni kada je centralna vlast d~s t igl a sVOJ U najvecu moc.

nije vladar mogao namctnuti svoga sLIJa za .n a sl~ed..ni~a . Poslije
stnrti T v rtka l. vlastela mimo ilaze njegova slIJa I birajU n k ralja njegova s tr ievia Dabiu. T ek posl ije Dabik. njegove ~ell e
Jelene i Ostoje dolazi izborom na vl ast Tvrtkov SIIJ. ~ ako J.a~a
~tjecaj vlastele. njezino pravo izbo~~ v l a~ ara sv.e se VlJe os~eca
i uzrokom je es t i h promjena na pT1Jcstolju. Neki su od kraljeva
zbacivani i zamjenjivani drugima, da bi poslije nckog. v r.~~ena
opet bil i birani (sluaj Ost ~je i .Tvrtka I ~ ) . Neito stabilniji postaje pol obj "ladOIra poslJednJ~ ~ecemJa b?sa~ke ~~rr:os.t~ .
nosti ( 1421-1 463). Bijae to posljedIcom $l abl~enJa .m ~ . \Ch k l~
feudalaca Hrvati ni a i Pavlo\'ia i sve veeg IZdvapnp oblasto
' d mce,
'
n)'a vlastele
Ko saa ,IZ drbv ne zaJc
za t'lm nek og sm'riva
I
zbog sve jaeg turskog pritiska.
. .
Vladarevi prihodi u Bosni bili su slinim priho.dima., kOJe Je
imao i vladar u feu dalnoj Srbiji. P rije svega on je pnmao podavan ja od zemlje, kojo nije ustu-pio drugim fe udalcima Satu
u Srbiji odgovarao je danak, koji moemo ~ralit i od. vremen.a
Tvrtka I.. u iznosu od jednog duka ta po kuh Va bn Izvor pn hoda bile su ra zli ite carine bilo na prolazu trgovake r?be kroz
pojedina mjesta ili od izda\'anja.trgova po~ zaku p. K ~d J~ Bosna
imala izlaz na morc, u lukama Je - kao, u dalma tmsklm.. gra dovima _ ubirana l. zI'. trgo vina. od brodova. k ~JI s.u
pristajal i ili odlazili. U regaIna prava pripadalo je ~lzl~anJe
odredenog poslotka metala po rudnici ma (urbura. vJeroJ~tno
jedna osmina), zatim i prihodi od kovnica. Najzad. bosa nskI su
vl adari primali od D ubrovnika ,.stonski {I oho d a~_ od 500 p~rpe r~
goda nje. a o tkad je pro gl aeno kr aljc"styo, l _svetodm.tarskl
dohodak .. (!toOO perpera).
.
Svi ti prih odi nis u potpuno pripadali vl ada ru do kraja samostalnosti bosanske feud alne ddave. Vlastela prisvajaju dobar
dio od k raja X IV. sl., osobito cari ne na svome teritoriju. ~ .med~
njima i od veih trgova i rudarskih srediha (kao DrlJe~a I
Olovo). Ni dukat od kue nije vie dayan vladaru ~ pOSjeda
velikih feudalOIca: K osa e su ga, na primjer, pobi rali .za s.ebe
I)reko svojih ,.dukatnika-. Kralj St jepan T oma u~tupa .smm'.' ma
voj vode h 'anih Dragi!:ia gradoye, fu pe, sela I vsaka prlho<lista ka ot tega pristoje. d II k a t e i ine dohotke" ( 1446). Regal
589
588
od kovnica vik dece nija ilije postojao u vrije me slabe central ne

v las ti: Dabih. J elena. Ostoja, Stjepan Ostoji i T vrtk o U. za
p rve svoje vlade n il; u kovali novac.
VlasI vladara u Bosni og raniavao jc driavni sabor.
obi n o nazvan s t a n a k ili zbor. Vrlo j~ es to on oz naen u suvremenim spomenici ma kao "sva Bosna_ ili kao ,.sav rusag bosanski .. ili naprosto ka o " Bosna ". rusag bosans ki ... U doba vc ra zvijenog fe uda lizma, kad o njemu imamo pn'e podatke. na sta na k dolaze isklju ivo I'lastela. ,.Bosanska crkva nije sudjelo"ala na n jemu, a isto tako ni predstavnici ostalih dl'iju crkava.
katolike i pravoslavne. U normalnim je prilikama vladar sazivao slanak i sudjelovao na njemu s naj blilim lanovi m a porodi c~. Ali dogadaJo sc, na r oito u poetku XV. st .. d a su sc vlastela sastajala i bez vladara.
Na stanku 51.1 rjeavali o svima valn ij illl cir!avllim poslovima
unutra! nje ili vanjs ke politike. Stanak je vrio izbor vladara i
prisustvovao njegovu krunisanju; na nje mu su uesnici odlui
vali i o zbaci \'anju po jed inih vlada ra. Ponekad su zakl j uivali
o izuzetnom postupk u protiv vladara . Tako je na stanku odrhnom poslije ubij!tva kneza Pavla Radenovia zakljue n o. da se
kralj Ostoja kao glavni kri vac uhvati i svde. i on je Illorao preko
noi da sc spasava bijegom.
Sta nak je odlu i vao i o kr al jevu dodjeljivanju baJtina pojed inim vel moiama. JednolII su prilikom Dubrovan i poruivali
Saodalju Hrao iu: .. Vojvodo, svak i vlastelin ima privilegije od
Bosne, i vi ih imate: punu kuu , kojima su vam u razliita vremena dane i ust upljene mnoge oblasti i lupe ... _ I oduzi manje vlasteoskih posjeda, u redov n im prilikama razumije: se.
nije sam vlada r mogao vriti bez prista nka vlastele na stanku.
.Jedan od najldih prigovora iznesenih protiv Ostoje ka o kralja
bio je nesumnjivo taj. to je stvo rio smutnju u Bosni ~kdei
bosanskoj vlas teli baltinska pra.l'a. Ka rl su Dubrovani zahti_
jevali. da sc jedna ugJedna vlasteos ka porodica progna iz Trebinja, po ru e no iIII je u ime kralja Tvrtka l l. i .. sve Bosne~. da
n ipoho ne e da uklanjaju vlastelu s njihove batine. U nekim
is pravama predvida se, da vlad ar oi u sluaju .. nevjere" ne moe
od uzeti vlas telinu posjed, dok m: bi kriv icu ..ogledala" sva Bosna.
,.njegova drulina plemeniti Ijudi. pa i _crkva bosanska ...
590
I
I
Stanak je odlui va o i notudivanju rlr!a vnog teritoTlJa. Kral j

Ostoja je J3gg odstupio Dubrovniku .. Nove zem lje... kako se
u ispravi i zrii t o istie ...s voljom. pae ishotenijem vlastelI:
i vdmoa kraljevstva mi ... I kad su Dubrov an i u doba reudaInog ra strojstva k upoval i Kona vle od njihovih neposrednih go
spodara. K osaa i Pavl ovia . traili su i dobili pristanak i potvrdu od kral j a i _s ve Bosne. Isto tako na stanku je rjcavan<>
i o pitanju rata. za kl juivanju mira ili {} sk lapa nju ra zli it ih
ugovora izmedu Bosne i k oje dru ge drave .
Organizacija centralne uprave pri dvoru u Bosni odgova,
ral a je uglav nom orga ni'.taciji u Srbiji. Na elu poslova dvora
nalazio se d vo r s k i (u Srbi ji dvorodr!ica). Blagajnom je upravljao k a z n a e, za vrijeme kraljevsl\'a nazivan II r o t o \' e ~ t i j a r
ili k o m o r n i k. Od kraja XII. sL postojal a je vladareva kan celarija. u kojoj su radili ci j j a e i ili g r a m a t i c i. P oslije pro... lasa kraljevsh 'a dvorskom kancc:la r ijom upravlja log o t e t ZO!
latinsk o dopisiva nje postojao je poseban notar. Kao u Hrvatsko j
; Srbiji. i u Bosni je postojalo zvanje t e p i j e. ali kakva je:
bila njegova f unkcija, nije jo tono utvrdeno. Od ost alih dvor~ki h sluba spomin je se jo II XIII. st. pc h a r n i k . .: s kraljtlskim naslovom preuzet je iz Srbije i s t a v i l a e. Duzno ~l
stavioca bijae da sc brine za dvorsk u kuhinju.
8. Slabl jenje ceotralne vlasti i jalanje krupnih reudalac~ l'\apred.:k Bosne u drugoj polovini X I V. st. bio je dobrim dijelom
.'czan za lioost k ral ja T vrtka L; on jc znao da suzbije nepl"
kome fcudalee i da ojaa centralnu vlast. kol iko su doputah
odnosi dru!tve nih snaga i posebne vje rske pri like. Ali kak" ~e
on u svojim ratovi ma za proirenje bosanske dr!ave morao oslanja ti is kl juivo na fe udalnu vojsku, tu je morala ojaati i mot
vlastele, koja je u osvojenim oblastima dobivala nove rosjed~ .
Stvarali su se lako preduvjeti, ko ji su poslije Tvrtkove smrt i
(1391 ) ne minovno morali pridonijeti daljem jaan ju ieudalac(;..
a slabl jenju cent ralne vlas ti i dravnog jedinstl'a. l suvremenici.
osobito dobro obavijciteni Dub rovani osjeali su, da e se p nstignuta ra \' notda brzo izmijeniti u korist vlas tele i da se dria\';;
ne e moi odr!a.ti tl onom opsegu. koji je postigla. C in: S , ! Sil znali za kraljevu smrt, Dub rovani su istoga d ana razvili akciju.
59 1
!
da potisnu Bosance iz Dalmacije i da proire svoj teri torij. Vijee umoljenih odluilo je. da -se pobije poslans tvo II Dal maciju,
neka savjetuje grad ove. da sc vrate pod vlast ugarskoga kralja.
U isto su v rijeme D u b rovani zapoeli pregovore s humskoll1
vlastelom Sankoviim3. da im ovi prodaju svoju upu Konavle.
i priveli ih kraju za nepun mjesec dana. Taj samovlasni postupak brae Sank ovia bin je povodom za me u so bno o brauna
vanje h umskih velikaa. Na Sankov i e su navalili vojvoda
Vlatko Vu k ovi i knez Pavao Radenovi. zauzeli nji hove oblasti
i podijelili ih izmedu sebe (medu tima i iupu Konavle). To su
d odu!e uinil i ! pristaflkom stanka gospode bosanske . ali i
pored toga t~ j dogadaj jasno pokazuje. koliko su feudalci u Bosni
bili naglo d igli glave.
I li n ost. koja je izabrana za novog kralja. znak je naglog
slabljenja cent ralne vlasti. Vlastela nisu htjela Tv.rtkova si na.
nego su proglasila za kralja staroga i nesposobnog lana dinastije Sljepana Dabi~u (1391-95). Unutranja slabost Bosne brzo
se osjetila i u odnosima prema Ugarskoj. Ako ne formalno.
stvarno se Bosn", posljednji h godina vlade T vr tka 1. bi la potpuno
oslohodila zav isnosti od nje. Kralj Zigmund je i bez borbe
opet nametnu o Busoi uga rsku vlast. Na sastank u .1 f)akovu. Dabib je s vlas telom mo rao primiti teke obaveze: Zigmund je
prizna t za .prirodnog gospod" ra .. Bosne. i po utv rdenom sporazumu trebal o je da on poslije Dabi ine smrti oeposredno raspolae bosanskim prijestoljem. Kao uga rski va-zal Dabia je bio
postavljen i za fupaoa jedne uga rske fupanije. Za stanje u Bosni
karakteri stino je. da su pojedini velikai neposredno obeavali
"jernost Zigmundu. pa i u sluaj u da se kra lj Dabia ne bi
drbo sklopljenog ugovora (1393). Poto je svladao buntovnu
vlastelu u H rvatskoj. Zigmund JI': i itu!': godi ne prisilio Dabiu.
da sc od rekne Dalmacije i H rvalske.
Glavna toka Dakovakog ugovora nije ipak mogla bili iz,"rkna. Kada je umro DabiJa (1.395). pourila sc bosanska vlastela da na njegovo mjesto izaberu za kraljicu njegovu fe nu
.Jelenu Grubu, prije nego !to bi Ugarska intl':rve nirala. Kralj
2igmund sc spremao za rat proti\" Turaka pa se morao pomiriti
sa 5vrJenim i nom . Poraz kod Nikopolja (1.396) bija~e uzrokom.
d a j e Ugarska viJe godina ostavila Bosnu na miru.
-"
oo
-
,
-
-,
I
I
"
-
t
oo
,-
,
~
TAIIl..,.\ I..Xt\'
,I
.-e=--_.
oo- ...,
.-.
.. .
...
::
oo
o- >
~::i o~
:=-"
"
o ;;:.
"
O'
o"
-" "
ON
> .
S vladom Jelene Grube (1395-98) nastaje u Bosni dub per ioda, kad je vla~t vladara bila gotovo iezla, Bosanska vlastela
uspjela su ne samo oslabiti centralnu vlaSi, nego su i njezine
nosioce postavljala i skidala po svojoj volji. Princip nasljednosti nije ni prije bio u Bosni potpuno prevladao. ali se
ipak osjeeala neka stabilnost poloaja jednog vladara, koji je
$ pristankom vlastele dobo na prijestolje. Sada su se na \0 malo
obaziral i. Za etvrt stoljeca izmijenile se na vlasti etiri linosti,
od kojih su dvije po d,'a puta dolazile na kralje\'sk i polofaj.
Jedino. na Jlo su vlastela pazila, bil o je to, da kraljeve biraju iz
dinas t ije Kotromania, i to svakako najvie zbog zavist i velikaa, koji nis u doputali. da jedan od njih preuzme kraljevsku
vlast.
Izmedu vlastele se i s tiu moni pojedinci, koji okupljaju oko
sebe manje utjecajne feudalct i s pomou drfavnog sabora stanka - namecu svoj u volju i tav oj zemlji, ako SlI 10 nesred ene prilike uopee doputale. Sudbina Bosne zavisila je uglavnom
od tri porodice: H rvatinia. K osaa i Pavlovi a.
Hrvatinii su bili stara vlasteoska porodica, koja je imala
najvie svojih posjeda u sjeverozapadnoj Bosni, u Donjiln Kr ajevima na Vrbasu. Njezin predstavnik bio je Hrvoje Vukie_
veliki vojvoda ,.r usaga bosanskog ve od vremena kralja
Tvrtka I. Poslije Tvrtkove smrti njegov utjecaj sve ,ise ras le i
izvan Bosne. Za vrij eme loorb i ir-medu Zigmunda i Ladislava
Napuljskog on p roiruje svoju vlast i nad jednim dijelom I-!rvatske i Dalmacije (od 1402 nosi naslov hC':rcega splitskog) i igra
slinu ulogu, kakvu je jed no sto l jee p rije ig ra o Pa vao Bribirsh
O d n jegova je drfan ja mnogo godina najviJe zavisilo, kak o e
se razvijati odnosi u samoj Bosni i kakva e biti njezina "anjska politika.
Kosae su pripadale medu one "lasteoske porodice. koje su
se uzdigle u prve redove u d oba napredovanja Bosne pod T vrtkom l. Vlatko Vukovi , poznati vojskovoda, kome je Tvrtko
darovao veli ke posjede u novoosvojenim oblastima, poloio je
temelje moi te kue. Vlatkov sinovac i nasljednik Sandalj
Hranie Kosaa (1392-1435) pro~iruje i zaokruuje svoju oblasL
Potkraj njegova ivota ona C': obuhvatiti prostrano podruje
od Prijepol ja, Pljeval ja i Nikia do Cetine. Sandalj j: po 5\'0-
38
H Wlortk..........ta J u .... lu)Joo I.
593
I
joj moi i utjecaju malo zaostajao za Hrvojem Vukiem, a posli je njegove smrti (1416) ostaje najmonija linost medu bosanskim feudalcima.
Plemc:nito~ tree porodice, Pavlov i a, nalazilo se II istonoj
Bosni. Njezin je uspon poeo s knezom Pavlom Radinoviem pri
kraju vlade Tvrtka 1. On je ddao krajeve oko rijeka Krivaje
i P rae. U njegovoj su sc vlasti nalazili rudnik Olovo i grad
Bora na Prai. Odatle iri na kraju XIV. st. svoju vlast i nad
jednim dijelom Primorja (Trebinje, Vrm s Klobukom, polovina
Konavata s Cavtatom, Bileb. Fatnica). Za vrijeme slabljenja
centralne vlasti II Bosni velmoe su prigrabile dobar dio vJadarskih prihoda. Oni ubiru za sebe danak od jednog dukata po
kui (to odgovara sou II Srbiji ili podimnom dukatu u Hrvatskoj). Prisil javaju a k i Dubrovane stalno nastanjene po trgovima, da ga i oni plaajU. Sandalj Hrani je ak za vrijeme kra_
ljice Jelene zahtijevao od Dubrovana, da njemu isplauju
svetodmitarski dohodak od 2.000 perpera godinje, to su ovi
odlunI) "dbil i, boje i se daljih prohtjeva bosanskih feudalaea.
Prihodi od carina idu isto tak o uglavnom l'lasteli. Uestale alhe
Dubrovana pokazuju, da je broj mjesta, gdje se ubirala
carina, stalno rastao, a da je carinsk a stopa povia\"ana. i vazali
pojedinih velmoh postavljali su carine u svoju korist na mjestima, gdje ih prij e nikada nije bilo.
Zakupnina carina pojedini h t rgova
rudnika ne plaa sc
,-ie vlada ru, nego feudakima . Oni se ponekad nagaaju , da
prihode podijele izmedu sebe. Prihode od Drijeva dijelili su u
poetku XV. st. izmedu se be Hrvoje Vuki i Sandalj Hrani.
Poslije je Sandalj uzimao jednu polovinu, a drugu je preputao
Pavlov iima i humskoj vlasteli Radiv ojeviima. To je bio velik
izvor prihoda za tc vel ikae, j er se zakupnina za trg Drijeva
kretala tada od 3.200 do 3.600 duka ta na godinu. Pal'l ov i i su
sa svoje strane ustupali Sandalj u jedan dio carina u Olovu.
Pojedini feuda1ci vode svoju posebnu ekonomsku p olitiku.
Sandalj Hrani pokuava, kao prije kralj Tvrtko 1., da sc oslobodi posrednitva Dubrovnika u prodaji soli. On otvara d"a
puta novu solanu u Sutorini kod Novoga. Dubrovani su ulagali protest i traiiii, da se l u "50 ne prodaje ni donosi, nu da
Vlasi gredu po mjeskh starch gdjeno jest zakono da se pro-
594
dava~ ,
i tad je vojvoda odustao od svoje namjere. Ali je i poslije

od vn:,nt'11a do vremena nastojao da povea svoje prihode od
prodaje soli : naredio je, da u Drijevima pojedinci ne mogu prodavati neposredno so, nego da se ona moe kupovati samo i~
skladita wkupnika drijevske carine. U momentima, kad su odnosi s Dubrovnikom bili z::.tegnuti. zabranj iv ao je svojim Vlasima da silaze u grad po so. Dubrovani su se morali vie manje
boriti. da se od de krasni zakoni i slobodtine" o prodaji soli.
D ubrovani su brzo osjetili. da vie n isu dovoljni samo trgovaki uguvori s kraljem Bosne i da je vanije za njih , da osiguraju svoju trgovinu sporazumima s pojedinim velmobma. Ve
dva mjeseca poslije smrti kralja Tvrtka dobili su od Radia
Sankovia ispravu, kojom im je osiguravao slobodu kretanja i
poslol'::.nja po cijelom svome vladaniju . Sline ugovore sklapaju kasnije s Pavlovii ma , Kosaama i drugima.
Otimanjem prihoda, koji su prije pripadali vladaru, i sudjelovanjem u trgol'ini mnogi su se fcudalei brzo obogatili. Kakvim
su sredstvima pojedini od njih mogli raspolagati , pokazuje ovaj
primjer: kada je umro dubrovaki I"lastclin Marin Kabui,
nalo se u njegol'oj ost<lvtini olova kneza Radin ovia 251.975
litara (oko 90.000 kilograma).
Koliko je rasulo bilo zahvatil o bosansku (eudalnu dravu,
I'itli sr lijepo p o rato"ima s' Dubrovnikom. Kralj Ostoja ratuje
proli\" njega (11,03_04) II illle ~sve B osn~", aii neki fendalei. ka o
Hrv oje Vuki, ne sudjtlujll i ne prekidaju prijateljske odnose
.~ Republikom. Drugi. opet, iako u sukobu, odravaju trgovake
veze. alju svoje olovo u Dubrovnik i nabal'ljaju ondje za sebe
potrebne stvari. Trideset godina kasnije vojl'oda l~adoslav
Pal'lo l'i sam napado Dubrovnik, a kral j Tvrtko II. ne sudjeluje.
jer je vic skion neprijatelju svoga vazala. Najzad. u sukobu
Republike s hercegon. Sljepunom Vukiem ( 145 1 -;i~ ). bosanski
je kral j njezin aktivni saveznik.
!i. Borba proti\' pritiska Ugarske. -
Poslije poraza kod Nikopolja, Ugarska nije mogla za neko vrijeme aktivno utjecati na
bosanske prilike i nastaviti zapoetu akciju podvrgavanja
Bosne. kad je bio sk lnpJjen ugovor u ak ovu . Bosna ipak nije
mogla ne. sudjelovati u velikom sukobu, koj i je izbio u Ugarskoj
595
i Hrvatskoj izmedu pristah kralja Zigmunda i njegovih prot i\"

nika, koji su htjeli da na ugarsko prijestolje dovedu Ladislava
Napulj~~o~, osobito jer su ovoga najvie podupiral i hrva tski
feudalel l Jer se suko b rjeJavao II neposrednom susjedstvu Bosne:.
H rvoje V uk i, k ome su posjedi dobrim dijelom bili i na brvat_
skom tlu. ula,:!;i II t u borbu j postaje brzo giavni stup napuljske
stran.ke. LadIslav obasipa Hnoja darovima i naslovima: postavlJa ga za svoga generalnog namjesnika II Ugarskoj. DalmaCl.Jl, Hrva.tskoj i Bosni i daje mu naslov hercega spl itskog. Ddil nje HrVOJa Vukia hito je od lu no i Ul (khoje Bosne II tom
sukobu. Najutjecajniji feudalei na njegovoj su strani. medu
nji ma i Sandalj Hranit i Pavao Radinovi. I novi kralj Ostoja
(1398-1404 ). doveden na prijestolje Injesto svrgnule Jekne.
morao se povoditi za politikom velmoa.
Zbog. p relas.ka Bosne na stranu protivnika kralja 2igmund:\
b~knuo Je rat Izmedu nje i Dubrovnika. koji je uporno bio na
2Jgmundovoj strani. Bosansb je vo jsb opusto ~ i la dubrovako
podr~ je, jer . se Republika nije ht jela pok orili zahtjevu kralja
Ostoje. da Prizna bosansku v rhovnu vlast i da istakne bosansk u
zastavu na bedemima (1403). U tom se ra t u jasno pokazalo. kako
Bosna v iie ne moe istupati kao cjelina i koliko se pojedini velik~Ji brinu za svoje interese. Premda ogoren proti"nik kralja
.2lgmunda, Hrvoje Vuki nijI:' prekidao odnose s Dubrovnikom.
a neka druga vlastela trae za vrijeme rata usluge od Dubrovana. Kada .ie kralj Ostoja, osjeajui, da Ladi slav Napuljski
n~m a dovol~no snagI:'. da zavlada itavom Ugarskom. i da je
21gmund pOjaao svoj poloaj, priho ovome i izmirio se s njim.
Hrvoje. .vukic postaj e otvoren s3ve7.ni k D ubrovnika i sklapa ugn;or s njlm~ . su protiva kralju Ostoji na njegovu pogibiju irasulije
J prognanIJe vana kraljevstva. Vei na bosanske vlastele na p.u~ta kral ja Ostoju. bojei se jaanja ugarskog utjecaja. U pro~ jece 1404 Ostoja je zbaen. a na njegovo su mjesto vlastela
Izabrala Tvrtka JI. Tvrtkov i a (1104-14 09).
U ~os ni ~u pot~uno ~re\'ladali protivnici kral ja 2igmunda.
Zba enI OstoJa pobjegao Je u Ugarsku i nastojao da s njezinom
P?mou.?pel doe na vlast. Kako je Bosna , koju je vodio Hrvoje,
bIla naj jae uporihe njegova su parnika, 2igmund je odluio da
pomogne Ostoju i slomi otpor bosanske vlastele. Kao i prije,
I
,
,
izlika 7.a napadaj na Bosnu bila je, Ho su u njoj vladali ,.herelid". Ka tolika je crkva opet objavila kriarsk i rat protiv hosanskih patarena.
Vi!e su godina ugarske vojske navaljivale na Bosnu; uspjeh
je bio samo djelomian . Zauzeti su bili neki gradov i, medu njima
i Bobovac, najjaa bosanska Ivrava, gdje je ostavljena ugarska
posada. U Bobovac je doveden i Ostoja, ali nije mogao biti nametnut Bosni za vladara. U7. njega je bio sasvim neznatan broj
vlastele. Veih je posljedica imao tek napadaj kralja 2igmunda
u jesen 1408. S jakom vojskom upao je on u Bosn u, zauzeo i
poruio neke gradove. Zigmund je odluio da d ra konskim postupkom ulije strah bosansk oj vlasteli j natjera je na pokornost.
Narcdio je, d a se u Doboru svi zarobljen i velikai - po jednom
suvremeniku 171 na broju - pogube. a nji hova tjelesa bace
s g radski h zidina u rijeku Bosnu.
P oslije tih us pjeha Ugarske nastaje p reo krct u dranj u
Busne. Najutjecajnij i feudald bili su prisiljeni da napu~te borbu.
Sam H rvoje Vuk i izmi r io se ve pri kraj u iste godine sa Zigmundom, koji mu JI:' iskazi vao n aroi t c p oasti, uvidajui , da 10,
io je Vuki napustio Ladi sl ava Napuljskog, zna i i slom njegove stranke. ISandal j Hrani je. kako se i n i , privremeno nap ustio borbu, a vjerojatno i Pavao Radin ovi.
Ugarska n ije ipak mogla da tra jno uvrsti svoju vlast nad
Bosnom. Hrvoje dodue oSIaje nekoliko godina na strani kralja
2igmunda, ali njegov u tjecaj nije bio vie dovoljan da odl uuje
o dria nju bosanske vlastele. Veina je bila i dalje protiv Ug.:.rske. Sandalj H rani i knez P avao Radinovi vode su otpora i
podupi r u kralja Ostoj u, koji s njihovom p omou upel dolazi na
prijestolje (1409) i solidaran je s antiugarskom politikom. ProtiYnid Ugarske oslanjaju se na Turke. U jednom pismu, koje
je u putio Spliani ma , u travnju 14 10, herceg Hrvoje ih poziva,
neka Ostoji oduzmu kuu, jer je ve odavno pristao uz Turke
i odmetnike bosanske p roti v kraljevs tva i kralja ugarskog, preblagoga gospod ina 2igmunda ...
Mijda!lje T uraka u bosanske poslove samo je pojaalo odluku Ugarske, da konano rijdi bosansko pitanje. U proljee
1410 Jalje 2igmund opet vojsku na Bosnu; poma!e ga i Hrvoje,
k oga je postavio za svoga v ice-kralja .. u Bosni. Maari za u-
596
59i
,
timaj u vie ~dova . a sam H rvoje im predaj e neke, koje je
drao, medu njIma g rad Srebrn ik II Usori i Srchrn icu 03 Drini.
Uskoro se pojavljuje i Zigmund s nam jer.om. da naj zad provede odredbe ugovo ra II ak ovu i okrun i se za kralja Bosne. Bio
je postignut sporazum s vlastelom, i Dubr ova ni su ve bili od red ili poslanstvo i darove za krunisanje, ali lo se nije zbilo.
2igmund je morao trait i sporazum na drugom osnovu, koji nije
bitno mijen jao odnos Bosne prema Uga rskoj. Priznao j e Ostoju
za bosanskoga kralja. a ovaj njega ta svoga suverena (14 11 ).
Vojvoda Sandalj i knez Pavao pr i h v a aju takoder takvo rjeI;coje. Integritet Bosne uglavnom se odr!ao. j edino je Zigmund
Srebrnicu predao despotu Stefanu Lazareviu , a Usoru i Sol je
stavio pod neposrednu ugarsku up ravu.
~ek ol ik o godina stalnog ratovan ja i meus o bn og obrauna
vanJa vlastele sh'orilo je pravu ana rh iju u zemlji. Pljaka l a je
ne samo ugarska vojs ka pri na vali na Bosnu, nego i njezine
p?s.a ~e ostavljene da uv aju po jedi ne gradove. Ugarski najammc~ IZ Vrand uka upali su jednom prilikom u Podvisoki i oplja.
kah dubr ov a ke trgovce. Nl';ke su zarobili. odveli u Vranduk i
stavili na muke, da hj im iznudili otkup od tisuu dukata po
osobi. Srebrnicu su u pro ljee H II opljakali i spalili protivnici
Ugarskl';, pri e mu su opet stradali i oubrovaki trgovci. PUIov i
~u p~stal.i ~asvim nesigurni; pojedi ni su vel ikai napada li trgovce
I otlmab lm robu. Trgovci nisu bili sigu rn i za svoj livot, ni
kada su puloval i tl drui tvu s l an ovi m a di nastije. Neak kralja
Ostoj e. knez Vuk , ubio je na putu od Ddevica u Visoki D ubrovanina Jaku Bunica i odnio ,'e u kolii nu srebra. koje j e Buni
nosio. Hode nai po Tllrceh i po ineh poganeh, da nigdef tolika .da naem ne uin ie kolik o tuzi, pisali su Du b rovan i u
povodu toga kral ju Ostoji.
~po~az ~m U~ars ke i Bosne l4i J bio je poslj~icom PQputanJa I..S Jedne I s d r uge strane. J edan od razloga za to bila je
nesumnjIVO sve vea opasnost, koja je prijetila Bosni od T uraka. Turci su, kao !ito smo vidjeli, jo prije Kosova poel i upadati i u bosa nske oblasti i nas ta" ili to i kasnije. Za vrije me
kral j a Dabi!e uspjeno je odbijena provala jedne vee turske
,'ojske. U sijenju 1398 sinovi sultana Bajazida navalili su na
Bosnu, ali je vei dio T uraka nastradao zbog ~trane zime. Ubrzo
Turci s obini h pl j akakih pohoda prelaze i na upletan je u

unutranje sukobe u Bosni i postaju vaan i nilac u razvoju dogaaja II Bosni i u njezinoj borbi protiv Uga rske. Kralj Ostoja
i pojedini veli ka';:i nisu preza!i od toga. da trale oslon kod T uraka. Ali kao saveznici Turci nisu bili mnogo laki nego kao
neprijatelji. Bosanski feudalci. i uza svu tu kratkovidnost i se
bi n ost svoje politike. morali $ U jasno uvidje ti, da Turska posta je opasnija za samoSiainost Bosne nego Ugarska. i t rafiti ono
rjeen je u odn osima prema tim d vjema silama, koje je nala
Srbija pod despo tom Stefanom Lazarev i em . Kralj Zigmu nd S~
svoje strane, da bi odijelio B o~nu od Turaka, morao sc odreL
namjere, da jc neposredn o pokori sebi. i zadovoljiti ae o bnavljanjem \'ar.alnih odnosa.
Bosna sa svojom sasvim slabom centralnom vlau i j a kim.
meu so bn o z3\'adeni m feuda Jci ma nije mogla dugo iti istim putem
kao Sr bija. Ona nije mog la kao cjeli na od l uivati o svom dr!anju prema Turcima . Sukob i izmeu vel moa hrlO su omoguil i
Turcima da obnove i poj a aju 5\'Oj utjeca j u Bosni.
Prelaza k H rvo ja Vukia na st ranu kralja lis-munda najVie
je pridonio. d a Uga rska obnovi svoju vlast nad Uusnom.
Kada je rijccn(l bosansko pitanje i kad a je napukon prestala
s\'ab op~snosl od napuljske dinastije, ligmund j l'; poku!ao da
slomi suvile Ill o n oga splitskog hercega. Pritom mu je dobr o
doao sukob njego\" s velmo!ama bosanskim, osobito sa Sandaljem H ra n iem: Sandalj je pomogao despotu Stefanu u ratu
protiv Muse, a H rvoje je upa o u njegovu oblast i opusto!io je.
Zigmund je POC<l najprije da krn j i oblast Hrvo jev u. Kad se
Split pobuni o protiv hercega, uzeo je grad pod svoju nepos rednu
"last. U istu v rijeme oduzeo .ie H rvoju iupu Saou i d a o je knezovima Blag-ajskim. a otoke Bra , H var i K o r ulu odstupio je
Dubrovani ma . Hrvoje je odlagao da primi name t nutu borbu i
pokua o je dokaza ti svoj u odanost ugarskom dvoru, i st iui i lO,
da di napustiti poganski obred .. i prihvatiti k a t olik u " jeru.
Na optu bu. da se udruio s T urcima. odgovarao je, da se s T urcima ne dogovara on, nego njegovi protiv nici u Bosni. i da e
oni svakako napasti Ugarsku. Zi gm und j e odbio sve ponude za
sporazum i proglasio Hrvoja za v e lei~dajnika . Orua ni Je
sukob postao poslije toga neizbjeiv .
599
KARTA XIX
Nou.
DONJ I
Oslf'Ol)i ea
B~
OC/~
TER I TOR IJ I
BOSANSKIH VELMOZA U
_ __
IIRVOJA VUkiA
"o. ..
lt..12
...... 1(;38
_ _ _ PORODICE PAVLOVI CA

_HERCEGA ST.J. VUKCICA_ .. 1"60
Fatnic4
,.
KARTA X IX
10. Meusobn e borbe velikaa i jaanje turskog utjecaja. _

Turci su medutim poslije obnavljanja j edinstv;) svoje: dr ave
pod Muhamedom I. (141 3) pojaal i svoju aktivnost II Bosni. Ako
H rvoje moida i nije prije imao veze 5 njima, zbog kojih jc:
optuiivan i osuden, tada je II njima naao prirodnog saveznika.
Po sporazumu s Hrvojem skopski krajil nik Isak-beg upao je ljeti
1414 II Bosnu. Jedno tursko odj eljenje: prodrlo jc: preko Hrvojeve oblasti do okolice Zagreba. S Turcima je II Bosnu doa o i
bivJi kralj Tvrtko II., koga je H rvoje elio da d ovede na prij e.
stolje: mjesto Ostoje. svoga protivnika i uga rskog vazala. U
zemlji su opet bila dva vladara; jednoga je pomagala Ugars ka.
drugoga Turska. Buviatc jc: opet zavl adalo II Bosni.
Da bi odrlala svoj utjecaj u Bosni i sprijeila pUSlo!enje
H rvatske i Dalmaci j e preko Hr vojeve oblasti, Ugarska je morala
up utiti svoju vojsku preko Save. Ljeti 141.5 Turci su iznenadi li
i satrli tu ugarsku vojsku, vjerojatno II blizini Doboja.
Turska je pobjeda izm ijenila potpuno poloaj Bosne. Ugarski je utjecaj bi o jednim udarce m Zbrisan. Vlastela i kral j Ostoja
odmah su izmijenili svoje drfanje. ,.Sva je Bosna jednodun<l
protiv Madara. Sandalj sc izmiri o s Hrvojem. sultan jc za kralja Bosne potvrdi o Ostoju. Madari su potpuno izgubili Bosnu .
kafe se u jednom suvremenom pismu. Na sastank u odranom
odmah posli je bitk e bosanska su vlastela odluila da preotmu
od despota Stefana Laza revi a Sreb rnicu, koju mu j e kral j
2igmund bio odstupio. T akav p reokret u zemlji stal no rastrza noj
sukob ima feudalaca Ilije mogao proi bez j a eg potresa. S nj im
je nesum njivo u vezi i krv a vo obraunavanje izmedu najutjecajn ijih velmo!a. U Sutjesci pri jednom izletu kral ja Ostoje
s v lastelom Sand alj H rani je, p rema dogovoru s kraljem, napao
i ubio kneza Pavla Radinovia. Odlue no je bilo. da se njegova
prostrana oblast podijeli izmedu urotnika (zna sc. da j e vojvodi Vllkmiru Zlaton05Qviu bilo obeano Olovo) i -zapoelo je
proganjanje \' Ias tele Pavlovia. Jo je vei mete! nastao, kad !ill
sinovi kneza Pavla. da bi !le adriali, pozvali II pomo Turke.
S ovima su Pa'Vlovi i naroito opustoili zemlje svoga glavnog
protiV'Oika Sandalja H rania. Nekoliko su godina u cijd()j zemlji
trajala krvava obra unavanja. _Medu bosanskim velikaima
vlada vrl o veliko i krvno neprijateljstv o zbog sm rt i pokojnog
600
I
,
Ostrooica
o
TERITORIJI
BOSANSKIH Vl1mZA U XV ST01J,
_ _ _ HRVOJA VVKCtA ..: 11,.U
/&olt
_PORODICE PAVlOVtCA ..o 1'>.. "

_ '
.-n0T0Jl
____ I1 ( RCEGA STJ. VUKCiCA .... 1
kneza P avla .. ; ,.Bosna je gotovo poruena, il veli ka!i i~med u

sebe spremaju n ajvee istrebljenje .. ; ~Bosanska jc kral jevina II
uobi ajenoj i velikoj neslozi .. ta ko su govo rili dubrovaki izvjdlaji o stanju II Bosni II to vri jeme. Cak je i sultan morao
slati izaslanike da posreduju II izmirenju vlastek. Na stanku
odranom tom p rilikom veina je svaljiva la krivic u na kralja
Ostoju i :tahtijevala, da bude maknu.t. O ... se morao nou spasavati bi jegom.
Turski utjecaj \1 Bosni dobivao jc sve vru podlogu i pripremao j e teren za njezino konano un itenje. Vc:1moie ne poziv aju turske e te samo kao po m o II medusobnom obrau nava
nju. Uzimaju i stvarne obaveze i postaju sultanovi kletvenici.
Poslije P avlovi a dolazi na red i vojvoda Sandalj Hran i. Da
bi o nem oguio, da T urei prue pomo njegovim protivnicima, on
priznaje t ursku vlas t. Turci raspolaiu bosanskom zemljom, oduzimaju je i dijele po svo joj volji. Sam Sandalj i st ie u jednoj ispra"i, kako je dobio d io Konavala ,.miloUu i darom bojim i veli koga
sultana Mehmed-bega . ,.kada se Petar Pavlov i iznevjeri ca ru
sultanu i ubi ga !sak, carev voj voda. s carevom vojskom".
Ko liko je Turska uspjela da stvori me te i dokle je dopirala
bezobzirnost feudalaea. vidi se na jbolje iz dogadaja za vrije me
rata, koji je voj"oda Radosav Pavl ov i vodio prol iv Dubrovana (1430-32). Kad su D ubrov an i nudili savez Sandalj u proti,'
Pav l o via , on je traiio od re publ ike 4.000 du ka ta, da bi ti m
novcem mogao ishoditi na Porti od obre nje, da. zaral i na Pavlovia. j er se taj nalazio pod turskom za!titom. Za vrijeme ratovanja stvoren je bio i plan. da Dub rovan i, Sandal j i sam bosanski kralj Tvr tko l l. ku pe za iO.OOO du kata od sultana itavu
oblast ,oj vode Radosava i podijele je izmedu sebe. Sultan al j e
svoj e izaslanike, da injdaju i rjd avaju spor Dubrovn ika s vojvodom. On dodjeljuje Republici jedan dio Pavlovi e ve oblasti
(Trebi n je s L ugom i Vrm s Kl obukom), da bi uskoro ponitio
svoju odluku. Pri"remeni uspjesi jedne ili druge strane post izavani su. ra zumije se, prosipanjem silnog novca na Porii i sla njem bogatih darova.
Upletanj e T uraka u bosanske poslove nije se zadri:alo samo
na raspirivanju i iskoril:ivanju razdora medu pojedinim fellda lcima. na ro i to onima koj i su bili blii njiho\'oj g ran ici, kao
601
T"
;to su bili Pavlov ii i K osae. Turci pomafu i prctendente na
pri jC1itoJ je. S njihovom vojskom dolazi II Bosnu T vrtko II .
(1 414 ), i oni utjeu i na njegov ponovni dolazak n a vlast
(142 1-1443). Poslije, nezadovoljni s Tvrtkom. podupiru protiv
njega kao protivukralja Ostojina sina Rad ivoja ( 14 !~2). Bosna i
formalno priznaje tursk u vlast i obvezuje se na plaanje godinjeg danka. Neuredno ispla ivanje toga danka iskoriuju
Turci, da i dalje jaaju svoj poloaj II Bosni. a kao zalog zaposijedaju neke gradove. U zalud je kralj Tvrtko II . molio Mleane ,
neka mu pozajme 32.000 dukata, da ih iskupi.
Poslije biLke kod DQboj a Ugarska nije vi Je godina mogla
niha poduzimati, da pri,'ue Bosnu na svoju stranu. Ali kral j
igmund n ije potpuno odustao od svojih namjera. da Bosnu to
l jdnje vde za Ugarsku. Nije ipak pokuavao da to I)()stigne
silom ka o pri janjih godina, nego sporazum om s Tvrtkom II .
Bosanski j e kral j ubo u pregovo re i u rujnu 142i obvezao se.
da e prijestolje ostavi ti, ako umre bez zakonita potomstva,
2 igmundovu tastu H ermanu Celjskom. rodaku Kot r oman ia .
Pod okolnostima , II kojima je sklopl jen, taj je ugov or mogao
imati samo tetnih posljedi ca . P avlov i i i K osae nisu sc usudiv a li da otvoreno napuste T urke. a boj ali su se i jaanja kra ljevske vlasti. Bosna p ostaje popritem borbe izmedu Ugarske
i Tu rs ke. Turci otvoreno pomau pre tendenta Radivoja. ko j i
stjee i nclto pristala II zeml ji. T vrtko 11 . je naj zad opet prisiljen platati sultanu danak od 25.000 dukat a.
l l. Posta nak He rcegovine. - Feudalna anar hija. koj a je od
k raj a XIV. st. sve vie zahvaala bosansku drfavu. imala je
veih posljedica i naj j ae se osjeala u njezinim junim kraje.
vima, koji su razmjern o kasno uklopljeni u dr!a vu i "ie izloeni
bilj razornom djel ova nju Turaka. Sandalj Hrani je za duge
svoje vladavine (I392- 1435) znatno pro irio i zaokruiio svoje
posjede. koji su sezali od M ilceve d o Ce tin ~. Neko su vrijeme
bil i p od njegovom vlau i primorski gradovi Budva i Kotor.
Mon ij u vlas telu. ka o Sankov i e u Humu. potpuno je odstran io,
a druge je natjera o na poslunost. Tu je on, k ako sam isti e . ~po
milost i bojoj u punoj driavi i s mojom braom s knezom
Vukcem i s kllezom Vukom gospodujui i uivaju i i od toga da
02
jui
i u djdjuju i svojim slugama i plemenitim ljudima na moju

volju dajui i zapisuju i u batinu i u plemenito .. . Od sm rti kneza
Pavla R adinovia (14 15) i vojvode H rvoja Vukia (14 16) Oil je
najmoniji ovjek u Bosni. Veze s kraljevinom ilije otvoren o
kidao, ali su one postajale sve labavije. a njegova je pol itika
.zavisila sve vie od T uraka.
Oblast Sandalja Hrani a naslijedio je njegov sinova..: Stjepan
Vuki Kosaa ( 14.55-66). T u je promjenu pokuavao iskoristi t i
vojvoda Radosav Pavl ov i , da ojaa na rau n Kosae. Protiv
ovoga po bunila se i vlastela u zapad nom Humu, gdje SIl bili
najmoniji Radivojevii , i zatraila zati t u kralja Z.gmunda.
Pritisnut. p ozvao je vojvoda Stjepan u pomo Turke i n~ samo
da je od dao jedinstvo svoje oblasti, nego j\l je j pr i li no uvC': ao.
Pav! ov iima j e 0 11':0 T re binje i UJlU Vrm s g rad om Klobuk om
pa ib potpuno istisnuo s prill1orja. Radivoje" ii i P av l{" 'ii platili su svoje neprijateljstvo prema Vuki u i time, da Sl~ izgubili
udio u prihodima od dri jevske carine. T ako jC': velike PI ihode od
trgovi ne na uu Neretve odsada uiivao samo Kosaa (Dubro,'a n i su mu nudil i jC':dne godine za otkup drijevske carme 5.000
dukata. a on je traio 8.000).
Pod Stjepanom Vuk i em ubrzava sC': proces izdvajanja j un ih
oblasti il, bosanske dra ve. One stva rno postaju posebna politika jedinica zavisna od Turaka. Stjepan Vuki. siguran. da ~
ga T urci zatitit i, razvija bezobzirn u a ktivnost na ra un susjeda.
Kad su Tu rci zauzdi prvi put Srb ij u ( 14.59), on upada u Zetu
i osvaja gradove Medun i Sok o, koj e je posli je obnavljanja dC':,potovin e morao napustili . Ka o odgovor na pokuaj hrvatskog
bana, da mu otrgne zapadIli di o H uma, dobo je njego\' napadaj
na grad Omi. Poslije du e opsade osvaja ga, a s njime dolaze
i P oljica pod Vuk ievu vlast (144 0).
P r~m a Bosn i K osaa se dri vie ka o n~pri ja telj nego kao
veliki voj voda rusaga bosansk oga ... U vrijeme, kad je Bosna
prila savezu kra nskih {lrava protiv T urske. on radi za
Tursku. Pri promjeni na prijestolju. ka d je doao na vlast kr alj
Stjepan T oma (1 443-61 ), on zajedno s Turcima pomae starom
pretendenlu Toma!evu bratu Radivoju. Rat iz medu njega i bosanskoga kralja prekinut e se izmirClJj~m u proljee 1446, ali
traj na suradnja nije bila mogua. Sukoba je bilo stalno i ka snij ~ .
603
Da b.i, io vi~e istaknuo svoju n ezavisn ost od Bosne, Stjepan

Vuk lc se u listopadu 1418 proglauje za hercega od sv. Save .
J za .D u br~van e j e ~tjepan Vuki bio vrlo tdak susjed.

Otk.ada Je dobio vlast. on i 51.1 ga obiljeiili kao .. sasvim sumnjivog
ovJeka . Naroilo je Dubrovane pogadala njegova tdnja da
e~.onomski oja~ svoju zemlju i da svede na ito manju mjeru
njihovu posredni ku ulogu u t rgovini. H erceg j e pritegao dubro.
vake Irgovce u Dr ije~'i.ma i .zaprijetio, da e ih zbog ~nezdravog
~zduha .. udatle ~resebtl dal je u unut ranjost. Htio je da izvue
sto ve~~ zakupnl.nu za drijevslm carinu. Zabranji \'ao j e svojim
podanl~lma da si laze u Dubrovn ik radi kupov anja soli; tu zabran u Je .proteg~o. zatim i na ljude drug~ bosanske vl astele, koji
su morah p relaZiti preko njegova teritorija. Zalo je otvorio opet
~ ovu so~a.nu u Suto/ini, prol iv koje su se Dubrovani pr ije to- .I
hk~ bO~lh . Um n uiavao j e sve "iie broj mjesta, gdje se plaala
carma I neprestano je povisi\'ao i izmiljao nove carine. H erceg
je, ~aslojao d~ od ~uvoga na ul azu u Boku stvori gra d, koji e
s\oJom trgovIIlom I manufakturom k onkurirat i Dubrovniku i
Kotoru. Od luio .ic da u njemu podigne radionicu za tkanine.
D ov~o je m.ajstore i ~a dnike izvana i dao im watne povinstice
za ",e godma. Da bl pov eau broj stanovnitva u Novome
~~dtao. je sve. d ugov~ onima. k oji bi se u n jemu staln o nasta ~
~I h. ProIZvudnja tka nma muraia je prilino uzeti maha. kad su
I Mle ani i9l.upali proliv nje i zab ra nji vali svojim pudanicima
da kupuju t kani ne izraene \I Novome. Samu su ih \l Kotur
trgovci mogli u\'oz iti. al i uz carin u ud l OG!.
Pril.is.ak. kuji ~ herceg Stjepan vrio na Dubrovnik, bivao je
sve tef i l.p rouzrolO je najzad otvoren r at (145 1-54 ). Tijek toga
ra ta otkriva nam potpuno rasulo. u kome se bosanska ddava
nala~ila. H erceg naval j uje na Dub rovn ik. POllo je dobio d0l'u!Ien}e ~d sultana. da moe voditi taj rat. Zapoet kao sukob izmedu. Jed nog fe~d~ I ~~ i ~e? n ug . grada. rat je dobio mnogo ire
ra~~Jer~, za~v~I.JuJuel na jvIle dlplumalskoj vjdl ini Dubrovana,
kO JI sU.I~ k oTlS tlll s.ve hercegu nep rijateljske snage. Dubruvani $1.1
p redobili na SVOJU stranu kralja Stj epana T omaa idesputa
D ur~a Brankovia. Prvi im je i vo jskom pomagao, a drugi se na
Porll zauzimao za Rep ubl iku.
604
I,
I
!,
I
,,,
I Pavlovii su jedva doe kal i lu priliku, da skoe na hercega.

jel" su se nadali, da e natrag dohiti izgubljcne oblasti. uinjen
je i plan, d a Srbija, Bosna i Dubrovnik ~ kul' e .. od ~l!il ana ~a
150.000 du kala hercegove zemlje i podijele ih . H erceg Je sa s,'oJe
sirOIne nudiu Veneciji. da zajednik i osvoje Dubrovni k kom b iniranim n apadajem sa mora i s kopna ; grad bi osta o Mleanima .
a on bi dobio 200.000 dukata od .poklada., koji su se u Dubrovniku nalazili. Dubrovani su se nadali, da e slomiti Kosau v ie
izazivanjem nereda u samoj zemlji nego vanjsk om pomou.
Uspjeli su da proti,' njega pobune njeguva najstarijeg sina V~a
dislava i mnoge veli kae. naruito voj vodu lva ni b Vlatk~vl~
(R adivojevia ) s braom. Obvezali S~. s:. da t. im i~plal\'atl
rloi vo tnu pomo od 600 perpera godisnje (dav ali su Je gotovo
pb stoljea. do 1498. kada j e umro posljednji o~. bra e Vlatkovia). Dubrovani nisu prezOIli n i od tuga, da uCIJene glavu hercega St jepana: oheali su onumc. tk o ga ubije. odmah 15.000
dukata. zatim 300 dukata gudi! nje do k raja livota, dubrov ak o
vlastelinstvo i kuu u gradu u vrijednosti od 2.000 dukata.
Sukob izmedu malene. ali ekonomski jake Dubro va ke rep ublike i he rcega postajao je sve vie nepov ol jan za njega. Dubro,, ani su pokuali da iskoriste priliku i proi re svoj teritorij na
njegovu tetu. Kralj T oma .im je udsl\Ipio upe Vrsinje (d~n:
Zupci) i Draevicu s Novim, koji su Du brov ani naroito .~c1J:iI
dobiti zbog ekonomske uloge, koj u mu je K osaa naml.relll? ;
ali ostvarenje te njihove dje ipak nije bilo mugue . Kada Je
zakljuen m ir, uspostavljc na je stara granica izmedu zaraen ih
strana.
12. Propast bosanske driave. - Ve il'. dosada~njeg izlaga nja jasno se moglu opaziti. k ako su u Bosni unutranje sup r otnosti bile naroito zaotrene i koliko je t u sl abilo otpornu snagu
drfa"e prema T urci ma. Po rast m oi feudalaca i nji-hova medusobna borba, u koju sc sve vj ~ upleu T urci ka o od lu uj u i i
ni lac, svagdanja su pojava. 'Dobar dio dral'nog te r itorija samo
je prividnu u sasta vu ,.rusaga busan~kog . K osa~e i Pavlovii.
gospodari junih i istoni h obl asti, vile zavise od T uraka nego
od bosanskoga kralja. Ako uljeu na p rilike u samoj zemlji, i ne
lu viJe sloga, da pojaaju njezino unutrainje rasulo.
605
Posljednji bosanski vladari pokubvaJi su otkloniti opasnost

od Turaka oslanjanjem na Uganku i papu. U odnosu prema
Turskoj i Ugarskoj trebalo je da Bosna pode onim putem, koj im je ila Srbija od Ango rske bitke: u nem ogunosti da se Sama
potpuno oslobodi utjecaja i zavi~uosti od T ura ka. ona j e trafil a da ih paralizira i da se odri uz ponlO onih sila, koje su
prije najvie ugrobvale njezinu umostalnosl. Ali je centralna
vlas t u Bosni bila isuvie daba. da bi se mogla provoditi neka
odreen a i konzekventna politika. Potrebno je bilo svladavati
i otpor dijela vlas tele, koja su zazirala od ugarske vlasti, a naroito voditi nepomirlj ivu borbu proti, _cr kve bosanske .. , koju je
Rimska kurija oduvijek nastoj ala potpuno unititi. T o sc meu
tim nije moglo s uspjehom provesti. a pokua ji S\I samo pojaavali un utrainje suprotnosti i s!abili otpornu snagu zem lje.
Ka ko je sam kralj Toma ne kom prilikom izja\'io predstavniku
kat ol i k e crkve, on bez pomo i izvana ne moe da sc bori protiv
Tura ka zbog heretika, koji ine veinu u njegovoj zemlji i koji
bi vile voljeli T urke nego ka tol ike.
Ipak se opala neka ivlja aktivnost k.. to!ike crkve da pojaa
broj svojih pri staa. Kral j Tvrtko je u poetku 1436 obeao. da
e svim s'ojim silama litititi franjevee_ koji su jo u XIV. st. poeli podizati svoje samostane II Bosni. i dopu~ t ao im da propovijedaj u slobodno .. rije boi-ju i istinu svete katolike i ri mske
crk ve i da bez ikak va smetanja preobraaju narod na katoli_
anstvo. K arakteristino je, da kralj ispra vu tl tome izdaje. dok
se nalazi u Ugarskoj, II Stolnom Biogradu. Ali naro ito vidljivih
uspjeha nije bilo, jedno zbog otpora, na koji je svaki takav poku!a; nailazio u zemlj i, a drugo i zbog sukoba medu samim {ranjevcima. U to je vrijeme i koncil katolik e crkve u Baselu poduzimao posljednje pokuhje, zapoete jo! 1483. da ~crkvll bosansku .. i s njome cijelu Bosnu privede ka tolicizmu, ali ni ti pokuaji nisu imali uspje ha.
Poslije privremenog pada Srbi j e pod tursku vlast (J439) oc
ki valo se, da e ista sudbina s ti i i Bosnu. Tvrtko l l. je traio od
Venecije odobrenje, da sc sa svojim blagom i porodicom moe
u potrebi dd oniti na njezin teri torij. U isto joj je v rijeme ponudio, neka ona preuzme upravu Bosne II svoj e ruke bilo jav no
bilo prikriveno, ali je Venecija to odbila. ne felei sukob s T ur-
606
I
i
I
i
cima . Kak o se med utim ratovanje izmeu Ugarske i Turske ubr%o poslije pada Srbije ra zv ijalo nepovoljno za Turke, nisu o ni
mogli obra ati svoju panj u Bosni, i ona j e ostala po strani.
Takav odnos izmed u dviju sila, koje su imale najvik utjecaja na Bosn u, odrazio se i II promjeni na prijestolju u Bosni.
Kad a je umro Tvrtko ll., vlastela su dovela na vlast Stjepana
Toma<l (1 443-1 <l 6 J). Prije pataren, novi je kr alj postao ka lolik
i nastavio dosljednije poli tiku svoga prethodnika. T oma j t priznao, da je potpuno vazal Ugars ke, a osim toga je nastojao dobiti potporu njezina naj utjecajnijeg ovje ka , Ivana Hu njadija.
ogo renog protivnika T uraka. kome se obvezao placal i godinju
pomo od 3.000 zlatn ika.
Turci su pokuJaJi da za kralja Bosne nametnu svoga tie
nika, T omaeva brata Radivoja. koga su i prije pomagali protiv Tvrtka II. Njegove nade, da e zavladati Bosnom, bile su sasvim slabe zbog potekoa. u koj ima se Turska nalazila. Vojvoda
Stjepan Vuki bio je rm njegovo j strani kao pristaa Turaka.
Vlastela su ipak bila veCinom uz Tomab. i Radivoj je morao
uskoro napustiti borbu i pomiriti se s bra tom.
Bosanska su vlas tela jednim dijelom nesumnji vo osjecala potreb u, da Bosn:! potu i potpore: na Z<lpad u, kod Ugarske i pape.
Neki od {eudalaca poli su ~a primjerom kralja Tomaa i postal i katolici; ali jc n jihov broj bio sasvim neznatan prema golemom broju p rista~a crkve bosanske ... P rv ih godi na T ontakve
.. Iadc njezina jc mo ostala netaknuta. Kad a kra lj u kolovozu
1446 daruje neke posjede sinovima vojvode Ivania Drag-i Jia,
nalazimo kao i u prijanje doba odredbu, da im se to ne moe
porei .. to ne bi ogledano gospodi nom didom i crkvom bosa nskom i dobrimi Eoimjani; i s tim i sa vsim vie pisanim pridasmo
ih gospodinu didll Miloju i didu ko n (posli je) dida u ruk c crko,oe ... Koliko se Tuma mora o obazirati na raspo loenje vlastcle i na
patarene, vidi se jasno iz optufaba. koje su franjevci protiv ojega
podnosil i kuriji, da opci ~ ,.krstj anima i iskaz uje p oasti njihovi m starjei nam <i. Kralj je uvjeravao papu. da j~ takvo njegovo dr!anje lamo priv remeno i da su herctici u Bosni toli ko
moni, da un ne moie i.rotiv njih povesti odlunu borbu .. bez
upas nosti g ubitka kraljevine. Ne uspjeh kralja T omaa u napo rima, da vee Bosnu potpuno za ka toliku crk vu. ogleda se Jas no
607
i u propalom pokuaju, da bude okrunjen novom krunom. koju

mu je Rim poslao (1446). Kruna je ve bila izradena i u Splitu
predana hva rskom biskupu T omi, papinu legatu u Bosni. Ali krun isanje se nije moglo obaviti. "T voj prethodnik Eugen - poru i vao je kralj Stjepan T omae" il 1161 papi Piju l l. ponudio
je mome ocu krunu i htio j e osnova ti u Bosni bisku pske crkve.
Otac je to onda odbio. da ne bi izaz,'a o protiv sebe md nju T uraka, jer je jo! bio nOI' krianin (t. j. katolik) i jo nije bio prognao heretike i maniheje iz svoga kral jev.t!va.w Ustvari vlastela
su na jcdnom sastanku sp ri jeil a kru nisanje kral ja T omaa rimskom krunom, i ona je morala bit i vraena u Ri m. Opasnost od
Turaka mogla je igrati tek sporednu ulogu.
Katolika se erkva nije odricaia svojih namjera. da unili
patarenstvo u Bosni. Papini su legati nastoja li i d alje, osobito
s pomolu franjevaca. da poveaju broj kat olika i u narodu i kod
vlastele. Pod njihovim pritiskom poeo j e i kralj T oma progoniti palare ne. Neke nj ihove starjei ne morale S\I napusti ti zemlju
i nale su ut oita i za!!i te kod he rcega Stjepana Vu k ila. _Tri
pnaka hereze, mona na kraljevskom dvoru .. , up u ena su u Rim.
gdje su sc morala odrei pata renstva. Dvojica su po pov ra tk u
u Bosnu ostala vjerna katolianstvu. a t rei je krenuo vjerom i
prebjegao k hercegu. Taka" postllpaJ.: u doba. kad se mogao svakog trenutka oekivati gla"ni udarac oJ st rane Tu ra ka. postizavao
je ustvari sup rotan uinak od onoga. koji je Rim lel io, i slabio
jo; " ie i onako razrivenu BosIl u.
Kao i druge feu da lne d dave, koje su un itili. Tun.:i su i Bosnu postepeno za vie decenija sislenlatski slabit i i ra zara li nje:tinu otpornu snagu. Poslije pljakakih pohoda dola!il0 je aktivno mijeanje u unutranje odnose, pomaga nje prete ndenata na
prijestolje, raspirivanje borbe izmedu pojedinih feudalaca i njihovo dovodenje u vazaini polobj prema T urskoj s obavezom
pl aanj a danka, koji je zatim nametnut i bosanskim kral jevima.
Usto se zbi valo i trajno osvajanje stratd ki vanih t oa k a. Od
p oetka 1451 Turci dre u fupi Vrh bosni jedan od najja ih bosansldh gradova. H odidjed. koji je i prije, in i se, bio privremeno u njihovim rukama. U srcu Bosne zapovijedao je torski
vojvoda Vrhbosne. Pokuaj kralja To ma ~ a u proljee 14 59.
da preotme Hodidjed, ostao je bez uspjeha. T o vano utvrdenje
<608
Zb lnlk kn tja r " flklO
Pea c
kral j_ ScJ ep ana TomdevIa

1>; rod. I ~U
TAU:." LXVI
H~t: OCG Mil',,, , ... ~E

(: "lUf'''TIf U'rt tC r n
,o11.- , :( :r\'1 .... H CP.

r. CC W " .n . or; II<{ 8 Jr, E fltI it"
lU E If <t lill ..
t tr .n. WE- tl
If U
' .. ..,0 BItAI,,,1011

"'-rtr C"CK"cn "!J C'I Ai'
r 0'l11 lu Gucn,. .. u
fi( " rt r; l UrorH nf n,
fAd' .nr'..,TIl Te"'t a(~
1'.11"1:
Cl;"f ... r
.. rlHIl.
,.4
lt .... f""'"
..
I(opll~rovo bosans.o ev;ondelit. XIV. $t.

Narodna bl bliolt~a uLl ublja nl
OSIlil o j~ U posj~du Turaka. Osim toga T urci su ~ko n omski iscrp

ljiva.li Bosnu n~ samo pljakanj~m i danci ma, nego i pov remenim
ucjenama . Ljeti 1457 alio se k ralj papinu legatu kardinalu Car vajalu. da mu je sultan samo od pada Carigrada iWlldio viI:' od
lr.oJI{)Q dukata.
Posljl:'dnji bosanski kral j Stj l:' pan Toma l:'vi (1 46 1-1463) poku13,' a o JI:' da pri prem i zemlju za konanu borb u protiv Turaka
P oslije pa da Bi zanta ( JH.!!) i Srbije ( J459 ) bilu je jasno, da suhan
Mehm~d II. Osvaja sprema uni tenje bosanske drave. I pojedini fe-uoalei , koji su se prij~ oslanjali na Turke. trgJi su sc u
poslje(l njem trenutk u. Herceg Stjepan Vuki izmi rio $~ s novi m kr a ljem j pristajao je da podupire njegovu leinju. da do bije p"m" od Z;:pada. Na dd.avnom saboru u povodu krun isanja krunom p<Jslanom iz Rima. ~ to .it znai lu otvorenu p r istupanje Zapadu. bil i su prisutni predstavnici najinaknutiji h vln sttosk ih porodica . med u ovima i vojvoda Petar Pa v lov i . vojvorla Tnl ko Kovaevi (Di njii ) iz Podrinja. jedan od h erel:' ).:ovih sinova. vojvcoda Ivani Vlatkovi iz H uma i mnogi dru!!"i
Kakv je kralj uhavijes tio Mleane. krunisanj~ j~ oba vl j~m' ,.sl(,b<>d nim pristank"m .~vih prvaka i gospode kraljevstva ...
Uzdajui sc II po m o kr anskt koalici j~. koju je oq;anizira l)
pa pa Pio IL Stjepan T o makv i j~ otkazao plaanj~ danka sul tanu ( 14l,2). O tkiva!o sc prema t<lmc. d .. e Turci navalit i idue
godin~ ~ veom yoj~kom na Bos n u. Tomaevi je rad io ~vi m sila ma. da priprem i z~ m Jju za obranu. osobit o da na vrijeme osigura pomo izvana. Ka da sc uvjerio. dil se toj po moti n~ moe
nadat i. obrat io se Porti s molbom zn primirje od petnaest go dina. Primirje je !lhdan o bosanskim poslanicima, a li ,amo da
hi ~e pl'ikrile pr~ve namj~re sul tanove i neo ekivan o izyto n;; pada j na Bosnu. Nekoliko dan a poslije odlaska bosa nskog po sl 'lOst,"a krenuo je suhan Mehmed II . s vdikom voj,kom za
njim. I bez to s" iznena e n ja Bosna sama nij ~ mogla da suzbije
nll\alu Turaka : ovako je nastalo odmah rasulo. im se pojavi la
lurs kil vojska. Pavl oyi i i vojvoda Tvrtko K ovaevi. koji su prv i
hi]i na uda rcu. nisu ni pokuali da S~ odu pru. nego su sc predali
sultanu. Svi su oni. medutim . pog ubl jen i po nar~dcnju sultanovu. Kral jev sk u p rijestol nicu Bobovac pT(dao je njego" zap"'-jedni k. im se pokazala tu r ska vojsk:!.. Stjepan Tomaevi jc
609
'1,
p~.ku ao da $e $p~si bijegom iz ze mlje. ali ga je stigla turska ko_
?JI~a u gradu Kl JU U na Sani. i u n sc mo ra o predati. Poto mu
!e ~znud~n o naredenje. neka sc svi gradovi predad u Turcima .
I njega Je stigla sudbina spomenutih vc!ikaa. Samo nd lo vi.\t
od mjesec dana bilo je potrebno Turcima. da unile bosansk u
fe ll~a!nu d~.f~\.u ra uivenu unu l ran jim sukobima i prepusten"
$voJoJ ~udbml ud strane $ila. kojih je pomoc oekivala. Na (Itpor
n~r.odnlh mas.a nije se moglo mi.,liti. ~ To rei su u mojuj kra lje_
VI ni - poruivao je Stj epan T omalcvic papi P ij o Il. _ sazidali
nekol iko t\'rd ava i pokawjo sc ljubazni prema seljacima: ohecavaju. da cc .s vaki od nj ih bi t i ~Iobodan. koji k njimO! otpadne.
Pro$t um seljaka ne riu umi je prijevaru i misli. da e ta sloboda uvijek traja ti. Lako je mog ute. da tc narud. tim \'aran jem
zav ed~.n. od mene otpasti, ako ne vidi. da sam tvojom vldu ojaa~ . ~I vl a stel a ne .e sc dugo odria!i u svojim graduvim3. kad jc:
seljaCI nap u ste . ~ SVI potnali izvori govore o b r7.om i lakom zauzima nj u. B~~ne. J ed i n ~.su v remen i tu rs ki h is t o r iar Dursun -beg
zna da k,tn Jast" I s Orij entaln im pretjerivanjem pria o nekom
otpor~ U ponekim krajevi ma poslij e p redaje Bobovca i dru~ih
gl avmh ~r~ d ova . Orugi opet nevjern ici fi tel j i pak la _ pile on
- uzdaJu.1 sc. u svoju snagu i v rs t inu svo jih mjesta produii;e
da sc od u~'ru. I b ~ n e ..Pov ukoe sc II nepristupa na mjesta i zbjegove:" Posto Je si lkolI Ilo opisao. kak lla su oblika tc ~peine. pod
pla~lO a~lla. D ursun-~~g nasta.vlja: "Buntovnici pojedinih pon r~J3 ?Jeh u sc $akup.!l na po Jedn o od tako nep ristupan ih i tvrdih mjesta u go ra~a ~J~ bi ka o demoni iza brali $ebi jednog vodu.
Odalle su sc udu[l!rah I U p rk()~u bili uporni. odlu ni da sc bore
~ po.~jedonos~~m vojskom ... A li sc iz svega izlaganja osjea. da
to niJe o rg~mzlran otpor na roda. nego hjdanje o zbjegove pren
turs k o~ n~ Judo m: ~U svakom od tih zbjegova bi.... je sakupljen
narod '~ itave jedne oblasti. Iz nj ih toliko robl j:1 povadi._e. da
tc: ne bl
ovoga ili onog razl oga moga o "pisa l i ni najl'jehiji
p~sar ... Kad sc ~o r~a .do\ravala isl amsk om pobjedom. pri.ie neg"
bl otpuelo ..obiJenje I pljakan je. mnogi 511 nevjernik i nevjernica. ml adi i djevojka. i djeca. iz straha, rla i'h Turin n ~ bi
uzeo. isputali d ui u. skaU(L svojevolj no II pruv a lijll~.
Dok je t urs~a . voj.s ka osvajala Bosnu. kralj Mati ja., Kon.i n
niJe Ill\lgao da JOJ pri tek ne II pomo. Sul tan Mehmed II. hi" je
,
,
l
I,
!z
610
nared io smede revskom sand fak-begu , d a sa 5V 01'11\ o<!red ima

napadne j unu Ugarsku i tako spri je i sl a nje ugarske vo jske u
Bosnu. Taj mane var je potpuno uspio. osobito jer su sc u Uga rskoj nadali duem otpo ru Bosne. nego to ga je ona pruiila. Tek
ka d se glavna turska vojska povukla iz Bosne i u zeml ji ostale
manje posade po g rad ovim a i ka d je sklopi o savez s Venecijom .
i ji su posjedi bili sada isto lako izloen i turs kim napada jima. mogan je kral j ncto podmet i. da zatiti svoje jui ne granice. U je sen 1463 upao je s vojs kom u sjeverozapadnu Bosnu i posli je
du le opsade zauzeo Jajce. U istu je vr ijeme s juga herceg Stjepa n pomagao ugarsku a kciju. Polo su osvojeni nek i njegovi gradov;. koj i su se bili predal i Turcima. njegov je sin Vladislav
oslobodio j ugozapa dnu Bosnu (Ra mu. Us koplje, L ivno). Vlatko.
dr ugi sin hercegov. uho je u is tonu Bosnll, u oblasti P a vlov i a i K ovaev ia , i 1.auzeo devet g r adova doprvi do blizine Srebrnice. Sultan Mehmed l i. morao je idue god ine iznova nava liti . kak o ne bi potpuno izgubio Bosnu. Pokuaj da zauzme Jajce
svrJio sc s neuspjehom : " H oda car Mehmed na Bosnu i grad Jaj ce ne mogav uze t i pohjde is pod njega ... biljde nai ljetopisi.
Kral j Mat ija; sa svo je strane udari na sjever oistono Bomu poslije pm'] a enja sultanove vojs ke i oisti je od turskih posada .
Glav n u svrhu . zauzimanje Zvornika. ipak ni je postigao i moral'
sc povu i II p ri linom neredu .
Rezultat toga ratov an ja bio j<o. da s~ sjeverna Bosna otrgl a
is pod turske vlas ti. Da bi istakao pretenzije Ugarske na Bosnu
i odrialao u narodu nadu. da e sc b rzo osloboditi Turaka. postavio je Ma t ija slavonskog vel ikaa Emc:rika Zapoiju za .gubernalora .. B osn~. Od osl obodenih oblasti or gani ziran ~ su dvi je
banovine . jedna sa sj~ di~tem II Ja jcu. druga u Srebrniku. Sred njllvjeknvna Slavonija bila je ta ko zatiena od napadaja Turaka. <). II Sloveni ju su uhuolIe prol'aljival i pr~ k o Like i Bek
Krajine.
T urci sc sa svoje stra ne n isu nsjeali dovolj no si)::umi u Bo
sn i i p rib jegli $U postu pku. koji je kod Bosanaca imao stvori ti
iluziju. da se ob03v]jll bosanska drava: p ri kraju 1465 posw vi li su za kralja jednng- la n " dinastije K ot rumani a. Mati ju,
sina p retendenta Rad ivoja. "Spomenuti Turi n (s ultan Mehmed
11.) postavio je toga novog kralja. da bi st' zemlji inilo. da Ima
.IJ
5VOjU staru upravu .. , pisa o je milanskom vojvodi jedan oa nJegovih izvjestitelja.

Bosna je dobila uskoro jo jednog ~kralja " , koga je postavila
Ugarska. Kao to je Vuka Grgurcvia imenovao za despo ta Srbi je, Matija Korvin dao je naslov kralja Bosne velikau Nikoli
!l okom ( 14i1 - 14ii ). Iloki je kao kralj Bosne kovao i svo j
no'ac u dosta veli kim koliinama (ouvano je est vrsta s vie
varijanata).
Ve i sama ta injenica. jedinstvena u historiji turs kih osvajanja, da je sultan u pokorenoj Bosni, uz uvedenu tursku upra _
vu. bio prisiljen da predobiva narod fiktivnim obnavljanjem
stare driave, pokazuje, da turska vlast nije bila na vrs tim osnovima i da je protiv nje bilo otpora u narodu. To se lije po vidi
iz dranja stanovnitva pri provali kranske vojske na pokoreni
teritorij. Kad je 1480 jedna ugarska vojska prodrla u taj kraj.
mnogi S\I Vlasi preli na ugarsku stranu. I due je godine herceg
Vlat ko, ~ na poziv Vlaha~, poduzeo napadaj na Bosnu. ko j i sc
nes retno svrio. Sve je u Bosni u vrijenju. Ono malo Turaka
tl njoj pobjeglo je. a Bosanci jedni dru ge p l jaka ju. ranjavaju.
ubijaju: ali svima je u ustima Matija (Korvin). Matiju zovu. Ma tiju ele. u Ma tiju su uprk oi sviju - obavjetavali su dalje
Dubro v ani napuljskog kralja Fe rdinanda ( 1481 ). To je bilo posljedicom smrti suitana Mehmeda I I. i nereda na~talih u Turskoj. koje je iskoristio i Ivan Crnojev i . d;, se ponovo vra t,
II Zel u.
Herceg Stjepan Vuki Kosa a, koji sc od dolaska na vlast
uglavnom drao Turaka. uvidao je. da ga to ne e spasit i i da co::
ga, po njegovim rijeima . vclik; Turin svega proderat; . S posljednjim bosanskim kraljem izmirio se i traio kao i on potpo ru od zapadnih si la, Ugarske. Venccije. Napulja i katolike
crkve. Ali j u samoj Hercegovini razdor jc paralizirao hercegove
planove. N jegov najstariji sin Vladislav pobjegao je 1462 k sul tanu i ponudio mu 100.000 dukata. ak o mu dodijeli polovinu
oevih zemalja. Turci nisu mogli dokraja pomoi Vladislavu.
ali je zato sultan zahtijevao od hercega. da mu on isplati s\'otu.
koju mu je njegov sin obeao, ili da mu preda tri svoja grada
(Kl obuk i Mievac II Trebinju i Cav inu nedaleko od Sinja). H ercegu je ipak bilo drae nagoditi se sa sinom i odstupiti .iedan d ,o
612
l
,,l
!,
,,
bl asti. Vladisla\' je imao tada svoje vazal e, carinike i posadu

o o gradov ima. Pod takv im okolnostima T urcima nije bilo teko.
j~ ve 1465 osvo je najvei dio Hercegovine. Mleani su o?et
iskoristili priliku. da zauzm u primorje od Neretve do Ce.tlfi~
(Krajinu ). Kralj Matija! stavio je svoju posadu u grad .Po l telJ
a uu Neretve. Pod vlaUu Hercega Stjepana ostao Je samo
"uzak pojas zemljita u pri morjU
. s N
OVim
na u Iazu u Boku
Kowrsku.
.
Tak o smanjenu i rani venu oblast osla vio je H erceg Stjepan
)\' ome srednjem sin u Vlatku (1460-1 4 82) iskljuivi iz naslj,~d
stva najs tarijeg sina Vladislava zbog sukoba. koji j ~ imao s ~~I!n,
Vladislav je pokuao da se odri neko vr ij eme u Jedno~ dlJ;lu
evine ali je ubrzo morao napustiti borbu s bratom I presao
je u SI~voniju na pos jede. koje)e dobio od kralja M~tijaa..~ro
ti" Vlatka ustali su i Vlatkovi! u zapadnom Humu, pokon!! se
neposredno kralju Matiji. Bez mnogo napora Tu~ci
na p~
etku 1482 zauzeli Novi , Time je napokon nestalo, drzave. kO JU
~\l Kosae osnovale.
Medutim. Jajaka i Srebrnika banovina odrale su s~ neko liko decenija j uza sve stal ne napo re T uraka, ~~ ~ onacno zavladaju itavom Bosnom. Ali kao to Ugarska ~~Je Imala snage
da prema SI'hiji ouva Beograd i Sabac. ona filJe m.ogla d.a. ~o
u ini ni sa svojim uporitima u Bosni. Citava obramoena, hmp
od eliri banovine podlegla je za kratko v r ijeme dvadese~lh ~ "
di na XVI. st., kad a je Turska zapoela svoju . snaln~ or~nzl~u
protiv Ugarske. Srebrnik je pao u turske ruke 1.:>1 2, .Saba< , B(;~
grad 1521. Uskoro poslije bitke na Mohakom polJU nestalo Je
i Jaj a ke banovi ne 1528.
;11
I,
,
I
I
I
,
,,I
I
13. Kultura II Bo~ni X II .- XV. s tolj ea. - K n.i i e \' n o s :.

Kao i u ostalim srpskim i hrvatskim zemlj ama. i u Bosni se ra~
,.ila pismenost. tek kada su se. n jezin~ slaven:ki .stano,,,?ici: pn mivi kranstvo. poeli koristiti tekovmama ucemka CHila! Metodi ja. Nalazei se izmedu dva najstarija ari.ta jun?sl~v~nske
pi~mcnosti, Bosna je u vremensko m razdobl.J~ od ~ . -X!': ~ : .
bila pod ru je , kam o su.u isto vrijc~l: dolaz1!! gl~.g ol}a~k! . ~ ~~~
r ilsk i tekstovi i iz SUSjed ne glagol jaske DalmaCije 1 ,z JU~.
i stonih makedonskih i srpskih ~ema!ja. Stoga se II srednjevJe.
613
~.
I
kn vnoj Bosni ut i rilicu. koja je ope pi smo crkvene knjif evnn$ti
i dravne upra ve. udrbva i gl agolj ica. i to mn ujo!u duie neg"
sto je to b ilo u ostalim junoslavenskim zemljama i rihk og p n.
<]ru j a, Taku vec najsta riji bosansk i pisan i spomeni ci iz kra ja XI I,
i poe tka XIII. s\. pokatuju tu dvojstvo II upotrebi obiju sla venskih a zbu ka , Uz poznatu povelju bana Kulina iz~ . liMI pisanu
ir i licom i na na rod n om jeziku sauv an je. na primjer, i jedan
..dIomak Djela apostolskih. \. Z". Grkoviev odlomak pi san ~Iu._
goljicom na kraju XI I. ili u poetku XII I. stolj ea . Zanimljiv"
je pritom, da sc ml lom r ukopisu nalaze i naknadne bi ljeke p isane i rili com II XIV . sl.. .to j aSI)(' )lokazuje, cla 5(1 laj glagol j ski rukop is Ilpotrebljavali i oni, knji SlI sc inae sluili irili co m
Kara kt er i. ti n o je is to tak o. da i II ostalim ir ihkim obredni m
<Ijel ima (evamielja, djela apostolska. posbn ice i psaltiri). k oj~
~ u sauvan a I'et inom u fragmentima i i n e jedinu os u' v~ ti n u
srcclnj u\'jeko" ne hosanske- knjie vnosti. nalazim .. t alw er tragu,'e
g lagoljs k ih tekstu,' a. Tako n<:to. na pr.. vidi mo II spomenicima iz XIV . st. (e"andelj" Mostarsko. Nikoljsk u. Batalovo i dl'.).
ko ji SI1 doduk svi pisani iirili cmll. ali su veinom pre pisivi! ni iz
glagoljsk og originala i nuse ~v r karakterisli n ~ ()~()bin( na jM~
r ij ih tip OVi! sll1Ve mko!: prije,' u,la . Istro opabOlO i u ruko p i~illla
XV sL, kakv i su. na primjer. H va)"v(> evandd je. koj e sadri
sve knjig e No voga za vjeta. pS;I)mc i neko li ko apokrifnih 5pi~a.
il p isao !!a je krstj:. ... in H val Z
" helcej.!"1 H rvnja Vukia . ili t.ajni k o evandc1 je (odlomak). II kome ll' ak nekuliko rc' dab nap isano .l:"lagolj icom. i Rukop is krslj an ini! ~ ados a vi! iz vrelllen~
kralja T " ma a ,
T a oskudnost bosanske srednjovjekov n,' kn jiev nosti. ka o i
njezin ~trogo obredni k"rakler ~I" kak o Su posljedica specifi n i h
u'je ta . pod kojima SII naslale i J.ivjde 5rednj ovjek m'na bosanska
drill"lI i nj ezina crkva. Kak o su ..crk vu bosansku .. prugonili i katolici i pravuslavn i. a s dolaskom T urab nes tal o ic i njezi ne hijen:rhije. naravno je. ",o se sauI' al" vr l(> mal o r ukupisa. koji ~u
nas tll )' u nje1.i ni m redovim<!., Zbog toga n ije poznato. dil Ji je
u srednjovjekovnoj bosanskoj knji el'nosti bilo originalnill kn ji ev nih radova. kakv i su na primjer stare srpske bi ografije. pohvale, ljetopi si , rodoslovi i sl., ili onak u boga te i raznovrsne pre-
\"( .<lil ak e
I,
!
,I
,
,
I
' ev noSl .l. k a k vU 5U ,m.. l, ostale J'u nosla vens kt

k nJI
knjicvl)(>Sli toga doba .

Posebni uvjeti . pod kojima sc razv ijal a srednjovjeko,n a bosanska pismenost i knjievno~t. svakak o ~u '. uz o5 tal,o. pr{)~zro
il i zllOimljivu i njenicu , da jezi k bosanskoh rukopisa s Jed ne
~tru ne cuva trag ove velike stari ne, a s druge strane ~va. cr te I~
~' uf:a narodnog jezika vie, negu .hu to " idimo u srednJ<,vJek ovn oJ
srpsko j knjievnosti .
U m j e t n o 5 t. It kasne ant ike i ra nuga Srednjeg vije ka sa cuvalo sc u sredi~nj oj Bosni nekoliko o~no v a kr . t anskih bazilika
sa zaniml jil'im ornamentalni m i figu ra Inim kam enim reljef im a:
najl jer.i ~kra s imale su bazilik e tl Z eni ci i Dabrav inama iz Vl.
stolj e a . U mjetnost kasne antik e, naroit o kam eni reljefi. utjt"( ali su znatno i na na jsta rije kamCTlC spomeni ke i7 vreme n a poslije <Iolasb Sl avena.
.
Tek od kra ja X II I. 51. do kraj a XV. st. um jetnost II Bos",
moie se prati ti po neprek inutom nilU iluminiranih ruk np isa na
per!!amentu , U toj per iodi izraivan i su za bosanske.' .h ~I~ ske
pa tarene ruk opisi s minijaturama. Osim ornamenata , IIllc,p.l.a
\J lim sc
ruk opis ima rijetko jav lja ljudsk i lik. U eva n el J I
ma umjetnici sl ik aju ee simhole cvandelista. a rjede salll e
e vaneliste . Iz jednog mjesta u historiji T ome. a rh iakona splits ko~. vidi se. d a su na poetku ~ 1I 1. s~. u B~~nu n d la~i~i na po ~
sa o dni ma jstora it Zadra ~ om 5U u Isto \' n Jeme ra dlh \I Bosn'
i kao i1 l1minatori-sl ika ri i ka o zlata r i. N ajljcp;e mi n ij atu re II
hosansk im i hUlllski m ruku pisi ma raene s u II XV . ~loljeu. Godine 14(14 na$UiO je uveni Hv"l ov ruk opis; tekst jc pisan t iril~
m m. a mi nij at ure _ rad primorsk\) ga. vjerojatno splitsko!) .maJ~tora ~ pokaz uju u nekim det aljima oso b ine kasn.oga got Ikog
~t i la . od ostalih i ri lsk ih leksto"a pisan ih II Bosm na po~~ tk u
X\. Sl. na jv ie sc iluminiranim ukrasom i s ti Il Sretkovlcev()
e"undclje (k oje 5t iZf!ubilo) i evandcl je iz Kop ita rove zbirk e.: oba
Ima j u stereot ipne. konzert' alivne ini ci jale i zastave ro~ anl l'kog
. I i l~. O d glagoljskih tekstova na jbogatiji je po svome 51 Ik~rsk (> m
ukrasti M isal hcrce~a H rvoja. koji je. na,s ta o i~medu 14.03 I. 1415.
In icijale. ornament I' i minijature raclw .Ic nekI da~m~tlns~1 ma J'
stur.k" ji je staja\) pod zna tnim Uljcca jem toskansklh .lunHnato ra.
61~
614
,,
TA Bl. ...
ostalom slikarstvu tih stoljea u Bosni i Humu ou"an.,

Ji: sasvim malo podataka. Za freske crkve u Dohrunu. koje su
iz posljednjih godina X IV. st., ne bi se moglo pouzdano rei. da
su historijski vezane za nekoga bosanskog vladara . Te freske 1)(1
stilu pripadaju slikarstvu srpskoga moravskog stiJa. Osim stranih iluminatora i fres ko-slikan: bilo je II Bosni i Humu II xv. sl.
i primorskih majstora. k oji su radili ikone, zavjetne i oltarske
sl ike. U Humu ima ikona iz kasnoga XIV . st., koj e su vjerojatno
preko Dubrovnika importirane iz Italije. U XV. st. jaka du brovaka slikarska kola slala je svoje majstore u Bosnu i Hum.
Bosanski {eudaki njegovali Sll i vladarski portret. Ve ban Ku lin spominje u natpisu svoje crkve II Muha i n oviima. kako je
na njoj postavio svoj ~u braz" nad pragom. U Hrvojevu misal"
~ .. uvala se njegova reprezentativna minijatura na konju. Nil
peati ma banova i kraljeva estu sc javlja repre2.entativni kasn,,gotiki portret vl ada ra na konjU i na prijestolju. Fini portre:
Stjepana Toma e via pred Kristom svakako je rad nekoga put u
j ueg slikara. koji j e doao na dv or posljednjega bosansk og k rao
ljao Osim slubenoga vladars kog portreta, koj i su na dvoru r;]
dili i njegovali tuin ci . u Bosni je njegovan i ~ portret" - ak"
bi se to smjelo nazivati portretom - II domaoj umjetnosti na
reljefima steaka i II i1uminiranim rukopisima. Ka o pri nljeri na ivni h portreta te vrste d"laz~ u "bzir: lik gosta Milutina Ila n jcgov'u steku (na Humskom ko d Foe) i "autoror!ret~ k r~\j an i n a
Radosava II njegovu rukopisu .
Po svome geog rafskom poloaju srednjo\'jeko\'na sc Bo~n"
nalazila u mrtvom trokutu izmedu Primorja. Podunavlja i Muravsko-vardarske komunikaci je. Sve granine kulture : mediteransk o- romanska. bizantska i srednjoe vropska. bile su w oiim
zal eem okrenute prema Bosni. I tako su na tom podruju. kuje
nikada do kraja XV. st. nije u cjdini pripadalo ni jednoj razviJenoj evropsko j kulturno j oblasti. stalno postojala dva p, ~ " ea
\I umjetnosti: jedan. koj i jc sluio kao temelj. alltohtoni. primi livni i zaostali stil, koji je stagnirao, i drugi promjenljivi pra" ,K
imporlinmi h um jetnosti. koje su se smjenji"ale u vezi s I,olit;,;kim d oga ajima .
D(,maa sre<lnjo\"jekovna umje tnost u Bosni vjerojatno ~t
najboga ti je r azvila u drvetu i tkanini. no od to g materijab niJt
616
P ortret Hr voj a "",k e l a . Iz n jegova l:1ago lj skog misali

(Ca rigrad, BIblioteka Sa ra ja)
uvn:
'I,
TAliLA LX VIII
T" U l.A
..
I
Gnd Ja jce. ,.'rd ava l erk".
1\".
Luke 51 :r. vonlkom
Gr~d I"oltelj. ~kllla GaHan~
klpelalll "
LX [~
H~ lal()
niUa. Danas o t oj vTsti umjetnosti na.jv jsc podataka pruia;!,;

mi nijat ure bosanskih skril)\orija i ka meni nadgr obni spomenici s l ee;.
la ko mi nijature d omati'h majs tora i steei pripadaju i~toj

"rsli umjetnosti. njiho\' sl il nije identian . Minijature su radt ne
za potrebe _crkve bosanske .. , koja je imala svoje uenj e i svoje
IT::.dicije. Temc:l j minijature bio je romaniki: u ~a je tek ka m ije. kad je II Bosni ogrubjela, pojednostavl jena i primItiv no
prestiJi:r:irana. dobila oblik pred roma n ike umjetnosti. ak i ohl ik
um jetn osti iz prvih s toljea Seob.:: naroda.
Stee i nisu ni izbliza onol iko vezani za .crkvu bosanskll~. ko liko se to obino ist i e . Slckt upo t rebljavaju njezini vje rni ci.
kau i p ravo~l avn i i katolici ; osim toga oni vjerojatno nisu tuli kn
~ tari. kako se to u posl jed nje doba isticalo. Prvi sigurn(> datirani
w:ci s natpi sima pojavlj uju se tek u X IV. stoljeu. N ajv e e nl" kropvie ste aka u Bosn i j H ercegovini vei nom su iz XV. i XVI.
s tul jea . Tako je. na primjer, u uven oj Radimlji kod Stoca na j"iie s te aka iz XV I. st oljea. Ve i sam taj fakat ne dopust:.
nam da poetke s t eak a vee mu za erkvu bosan sku .... Jedno ]<:
pouzdanu: stee ; ~ U svojim osnuvnim oblicimi! i orn a mentikom
vua n i za lleoma stare uzore. Neki sted. na ro it o II istonoj Hel re~{l\' ini i Crn oj Gori. pokazuju vdike s li nos t i sa sarkofazima
S (Irug'" strane ope t neki anti k n i nadgrobni spomenici l: Bosn i
i Hercego\ini imaju ornamenil: gotovu identine s orna .nel11ilwm
stea ka .
,,,
'. ',.
OI; ,
,.
" val ov rukopil.,
Evaneli st
M3cej
Klesa n i ukras na stdc ima sa mu se na najstal'lJlnl pri mjcrcl ma dri \Izora s anli kn ih sark of3l)a i stela: na primjer. na ne k ill:
stecima u H ercego\' ini ponavlja se rcd arkada. kuji pre<ista.lja
gru bu imitaciju anti knih arkadnih sarkofaga. Znatno vei broj
stea ka ima rd jefni ukru. figura ini ili ornamentaln;. u slilu sas\'im ogru bje1e gOlike. M Olili usukanc vrpce. laluasie linij~ s t rolistima i etvoro li ~t inla. Illotiv; h er aidi kog karaktera - sv i $\' " (;reda uzeti i~ repertoara najpro sje n ije kasnogotiki:: ornamentike.
Naiv n i stilizirani kr upn i oblici ukrasa na s tecima najvise nalie
nn ornanlcntc te kstila srednj e i k asnogo tikc periode. Figli~alni
mot;\'i na primitivnim re ljefi ma poka:wju najde zabave plem ia: lo\'. ig ru i turn iTe. ]ed nost:wnc simetrine ili ritmi ki ujedna tenc k ompozicije. koje sc raZ\' ijaj u u horitontalnim pHjas irn:;.. "pel
6i ;-
upuuju
Ila utore s tekstila. ilimi sa scenam a lova it XV. st.

i neto stariji Wim; s pr;.wr;ma it pkm;kog ivota iz Francuske
i Njemake ne razl ikuju se mnogo od figuralnih kom p ozicija n~
MeCcima . Vec shematski oblici na t kan in i. u kamenu su postal i
j u; teii i ncspretniji. Go t i k i Jc uzor samo rijetko di rektnu
kopiriln.
Ornamenti i figuraini motivi na steecimil prenesem $U pollajvi;e s tekstil;) XIV. i XV. sto l jea. Teko bi bilo pretposta vili.
da su bosanski ple mi i es l o kupova li zapadnoe\"Topske vezove
i I:lpisC"rije Ja scenama vi tek ih zaba,a. pa da je sa tih importira n ih gobdi n a direk tnI> preuzeta i tematika i formalna obraclb;)
firtJ ril ln ih motiva na ~teeima. Mnogo je vjerojatnije. da je n.,
samim dvorovima bosanskih i h e rcegovakih plcmia cv jetala
\' ezilj~ka i tkala ka umjetnost. Ona je mog la imati tjdnjih vela
, lildanjom umjetnoitu tekstila. Vjerojatno je preko domaCih
~ i lima s figuraInim motivima prenesen na reljefe stcta ka ta j t ipino feueIa ini repertuar kilsne gotike.
Nastal i i1. raznO\'r$nih elemenata. eslo iz pozajm ica. sleeei
ka o cj elin u predstavljaj u origin<llnu tvorevinu_ Oni impo n iraju
m()n ll me n taln()U ~1 materijala. s"ojim elivovskim dimenzijall1:l i
~1;lom svojim reljefa. Skulptorski iezik I'jihu,.ih " k ovaa~, konz('kvelltan II svo joj jednosta\" nus t i. lapid aran. II punom smislu
Ic rijei. izla?i ;7. okvir .. nemtll:ne. ka utine na ivnosti . Strogi smi~ .. () za Ti tilln . t!"etlnletrijsk;) preglednost motiva. ravno mjerna
"bl'a elb~, materije sve to husa nske stckc stavlja lt k ategoriju
"teometrijskih stil"va_. T .. j za kanjeli st;1 pojavio St \I susjed~IVU naprednijih umjetnost i i 7,h"6" toga nije mogao ela sc elaije
T<lzlije ; ipak. II j)unum (',.at u ~V t'j e mlaeltnake snage, u XY. i
XVI. sl.. I'n sc i~t~lk3o ka o posljednji monumentalni geo met rij~ki stil \I e"r(lpsko j srednjO\'jekO\' noj umjetnosti.
Na umjetnost u Bosni oeil u n o su utjeca li patareni. pa sc zacijdu nj ih o\'u utjecaju moe pripisati . .sto na tom podruju nem;)
munumentaln e: arhi tek ture. Nije poznato. ka ln ' a su obl ika b ile:
nadgr obne kapele. koje su oni g ra dili. U izvorima sc ne: spomi nje. d a li su kapel e: patarena imale i kaka" slikani ukras ili pla stinu dekoraciju. Od jedne t~lkve kalJelice ostalo je nc to temelja II Varoluku kod Gornjeg T urbeta.
i' IS
,,
I
,,
i
i
Znntn,) vece gradcvine na terituTIJu Bosne llodizali su prut ll'nici pat arena: katolic i i pravoslavni_ lj centraln im ~vo j i n '
IIbla~tima patare n i su tc gradcvine poruili. Ponek i preostal i
fr agment svjedoi. da je i u srednjoj Bosni bilo. na primjer. romani kih crka va s p recizno klesanim kap iteii nH' Vic se: srednjo,jeko,,",: rcligiuzne monume ntalne al'hitekture sauvaj!) \I sje.ve .
rouparl nim i jll~ojsto nim krajevima . P?znat.e $U erh '.e II .JaJc",.
~dje je p05tojala katedraIna crkva s,'. Katarmc. u ~oJu su 145q
prenesene tobonje moi sv. Luke_ Orl pravo5lavll1h. crkava IZ
t ih vremena sauv ala sc (lo danas crkva hercega StJ el)ana kod
Goratdr jz g. H 54 . .1o ~ ni je dovoljnu ispitan utjeca j i~~on ih.
sr pskih krajeva na srednjovjekov n u arhitekturu u ;MonoJ H ereqov ini i II i ston oj i srednjoj Bosni. Za neke ~r k ve iz XVl. ~\..
Z<l koje sc II natp isi ma veli da su tad<l obnovljene. ~oglo bi . e
pretpostavi t i CI.., SIJ podign u te na temeljima srll~en.lh. hral11l>\"a
II XIIl. i XIY. ~\., n., primjer: DobriCel'o kOfI T rebmp. Zaval.a
na Popuv,", polju i Ozren kod Tuzle. Na takvu pre.tpnst3vkll nat
,' i,e Up\ll:uju obl ici temelja. koji se ponekarl saSV llll podudura.!\:
~ temeljima stare rake arh itekture.
Od sv jeto,'n~ sre{lnj(wjek ovne arhitek t llrt os ta ~. Je u .'~osni
i Hercegovini znat<ln hroj tvrrlin gra dova . Medu njima. n " J.boIJ~
S\l ouvani: Poti tel i n;) Nere tvi. Stjepangrael u BlagajU (IZIla(1
lTela Bunc). K lju 'na Sani. Sokobe. Srebrnik (ispud Ma jevice'
i .Jajce.
,
IZVO RI I LITERA TURA
I z' ori. Domaih izvon $ bosanskog pod ru~ja ima vrlo ma lo :<.ICu
nmih . od vluleoskih iS!'UYD sauvao se samo yr lo nez natan broj, i I"
'etinom izyan Bosne, ka o n~ primjer malena. ali dragocjena zbirka iSl'ra".
i,. XIV. ~ . u KOrmcndu II Ue-arskoj u ~ rhivu obitelji Ba tthyany. Objavio
ih Jt L. T h a II o e l Y. St udie n zur Geschich te Bosniens und Serb,en~
"n M;It~talter, 19 13 (p rdIMUI)~nO il eZM XVII[, odn. iz W!~S_ Mill. a,,~
Bosnicll und de r ~I HCCJo(ovin. XI). U GZM objavljeno je jo nekohko sre ,j
njoYjekO"n;h bosanskih isprav~. Popis i d;plomatiku analizu svih yluleo
ski h iSprav" dao je A. e o II O" j e" " raspravi BllacTcocl<e no~e ... ~
oOCaHCI(!lX 9naJtap~, HCTOPH cHo np3BlIH soopm<K l. 1949 (IISp. takoder C.
C r ~ m o~ n i k. J)os"nsk~ i humske poveJje srednjeg" vijeka J- IV. CZM.
NS III- VU, 194.'1-1952).
Od na.m! arhiva najvie ~radc sad r fi Dubrovaki dravni ari" ." di,i.
,,,m obj~vljene II zbi rka mn P. K ara n oT, rtko vica. F_ .'o\ ikl o.
"ia. M. PU d~R. K. .r ire~ekB. Lj. S l ojanovica. J. Ce l ica
L. Thall(,ezy j ll, Mo nu",en!e Ragusina l-V. Gr. Cre m .,.
;" i ka. J. R.pdonita i M. D ini ~ ll; zatim izyodi kod .' \ Jo r J;:~
rv. bi bliogra fi ju uZ poe-L X. i XII). DoslB dubrovake, a j oSIale grade U
hISto r ij u Bosne u~lo je u S nl i ~ i k I a s o v Diplomaki zbornik (do
1378). Jz Dub rovatkOt; a rhiya potje~e Ukoder grada. koj" je C. T r u
h" I k B ohjpvio u zbirci : Dub rovake Yijesti O godini 1463. GZ.\\ XXII ,
1!lIO.
Valne podatke prubju nldj:'robni natpis; obj8l'ljivani u Tllli,lim

h rojevima eZM, pre>IAmpnni l)onajviAe kod JO. CTojaHo8Hh .
(3an HcH) .
Va!nije 1.birke specijalno za historiju Bosnt jesu: E_ Fe r m e n d f in.
ACla Bosnae potiuimum ecduiasl;e. cum in!!eltis edito ru m documen torum
re).!esti s ab ~nno 925 usque .d .nnum 1752. MSHSM 23. 1892; L. T h a Il o c I Y _ A. H o r I" I h. Codex diplomaticus partium regno Hungaria(
~dnexarum; SUnaIUs. CUl r,,", el oppidum Jajcu (1450-1527). 191" . I'dl0
~tade za hisIOriju srednjovjekovne Bosne ima takoder u zb; rkam~ T lo a I
IOcI~ B arllh'$. Codex S la!!'.)'"
TballoczyHorv~I!'. Code).:
(omi!a t uum Dubicza, O rhAn el San~ (I'. ilVO ff U hn'alsku pOl'ijesl u
()vom razdoblj u).
I,
Od dom,~ih narativnih izvora ndlo vIJe st, o Bosni nalaz,mo u~I ...
nom kod Popa Dukljanin., Tome. a rh i akona, Mihe Maije"', Pavla Pavlo .
vit . " Hp ski m rodoslovima i ljetopisi ma, II bio~ranj 8m a kralja Dr.tulin l
; M~)l(>I:: Std ana Laza revita i II uspomenama Konstantin. Mihallovi ~
jz Oflf(wice.
l ' uguskim ispravama nalazimo rnllogobrojne podatke. koji se odno,r
nl Bo~nLl. II zbornicima F e j ~ r l, F r ~ k II O i. (dob' Mal ijah I\:orv;".).
Ccxk,. d,plomaticus patrius, Code" diplomalkU$ Hungaricus Andet.ve" ~ I ...
(odu Zichy, Cod"x Arpadianu$ i dru!!";. Bosue St dotiu; !lariji uI:"arskl
I,isci Ro~erj j t. T burocz. Kalirnah, Bonfin i neki drugi.
Ma ter ijll iz razliitih ta lijanskih arlli,-, lIHlaz; sc u pOlnatim zbirka"..
A. Thdne.a. J. $afarika. S. Ljubit., V. M .ku i ev n, '"
J o I ~ e, zalim u I. N a g y - A. N}" r y, Magyar diplomacziai cml4!kek
M'lb.v 's ki,'ly ko r ")01 (1~5S----I490), [_ [V, 187578. i L P a ~ I o r. ACI ';
inediu b.Mona n! ponlificum Romanorum p r;,eserlim saee . XV , XVI. XV!'
ill"~1Tantia, l (1 37&-1 464 ). 1904.
[)lo~l n Jo(r,le la bosanSku povijul XV. u . im a ar3)!'on ski a r hiv u
Barcfloni. Ona jo~ nije sistematski iskori~tcn a i objavljena. Manju zbirk"
da!> Je T h ~ I I (o e 7.)' " _'pom"n"tom djtl", Studie" lii i Ge 'd" c h' ~
Bo'n'e,,~.
,
I
l
,
O,unt.ki pisci imaju razmjnnlo malO poda taka o Bo~ni, Po~ lije p"'ih
"ijHl i kud KonSlantina Porfirogeneta. 1.a XII, ~1. ima ne~h'
"ije"l, 1\ ; n "m. Op,irnije govur e O Bosni tek posljednji bizanaki llistu
ti3t! X\ . .<t.. koj i opisuju njnin pad pod T urke: H a I k o k o tl d i I.
Oukn. "'ritobu l i France s,
('I I'o~ljed n jim danima bosanske drtave Il'ovore takoder lu r~ki l:r()
nitMi A~ikpaa Zade i Dununbeg (prev, fil. E.HSOQHh,
"T"PC~I' U~P "PIl ~a HCTOp><j)' JyroelloueHa. Sraslvo XXVI, 1932), njemakI
l ' i.,~ c .1 i, r Jo( i 1. N ii r n h e r g a (podatke o Sos ni objavio je F. Babinger.
Ei'l Be h rnJ.!" lur hosnischtn Geschichte. Morgenblatt. Zag reb. 28. I. 1934\
i I'ol,~k i I'i "",c J . Dlugo.~ (" . izvor~ uZ I>ogl. Xl . O Zij!mundoy,n '
" ojnantR n~ B,, ~n" ima podata ka kod E. W i n d e c k e a (" . izvo re u~
!)Ot l. X,.
Zd pitnnj" ~CTkve bosansku - njezino u~enj~. obred~ i ustrojsIvo .'zvurnR j c Ir r a d~ r:llmjc rno o~kudn~. Medu rijetkim rukopisim a. koj i lU sc
~ Mu" tl i. " n~ ~ "mn j tvo l>Qtjetl iz nje1.ini h redova, n ijedan ne tIlate S '~I(
ma . ~k t ni n ino uenje j ob rede nili prikazuje potpuno njClino ur eden) ~
Od n io l"u naj va"n,ji: f ra)::me na l Batal ova eyandelja iz 1393 li zd )b . eTO
J I Ho . Il I, Jella!! npHllo, " nOJHaBa lhY 60eaucKHjex 60ry.,,\.,&. SL:rine
JAZ U XV1!l . IfI96). rukopis k rst jan ina Hvala iz 1404 (u~fI . D. D a n i i f .
H ~ Rlol ruk'.IP;~, iSlo 111. 1871. i F. R a k i. Prilozi 11 poviut lIo.an~kih
palat~n . ' ~ H) I. 1869). Nikoljsko evanelje iz istol!: vremen. (ild , D ~ " ,.
l 18(4). ~fetkovitc vo evandelje, vjfrojalno iz pO<'etka XV. st. (ilru,
blien(>; ".l,, ~e . ku ie ~u osob it o ,a"e. objavio je M. S p e I n. k i; U
t,
62 !
61U
A' slP h XXIV, 190"1), i r ukopis knljan;". l(aoo5a\'1I iz "r~ mc nJ izm~d u

1443 i 1461 (usp. o nje m u F. RlIki, Ov. prilo,. .. za [>Qviul boU1UkHI
pataren ... Surine JAZU XIV, 1882, i V. J. g i t, An aleeta Romana. AfslPh
XXV. 1903). - O .<vim rukol.j,imB bo~an5kol!' porijekla usp. V. V r ""
""jiic"ulI nasIojanja " ~redo"jcl1oj Bo~ni (Nap retka,"a Pov ijest 80<111'. i
HtrCc i!' ov;ne 1), Ovom prcr1e(lu Ireba dodal i V 'utoko evan e Ue (usp.
r ll)" j H II. Je .:l.llo uIH~eJ\.e 6o,a " c~ora THIl3
.I ."'I<" oj Cpii Kjt" 6e.oHhCI< 5('OPHHI< H. 1937.
P.
M.
XI V_X"
H (K~
)'
O~im rukopisa <atu".. lo <e ndto i~l>ravu, k Oje potjeu ll cpo.<rellno
v d iPIlo", Ilije r arh ije .crkve
b n~.n~k e~
ili njninili " .i emika. To ~ u.;

BolinoPOljsk, izjava iz 1203 (u lat. prijevodu, izd. T. S m i i lt I DS II
CO IlJ, 19(5): neke i.prave XIV , ~l. iz l\ijtmenMko~ Jrhiv (1'. gore):
tUIamenat ,Itosta Radina i. ] 466 /izd
T r II h e I k a II GZ M XXIII. ]911. i
lb. e T o j Ho 8 Hil. C pn c~ e n08e.'b~ I. 2: u~p. takodu T r u h e I k a, Jot
o tU llImenlu gosta Radina, GZM XXV. 1913): neke isprave i pi~ma il
Du brovakog arhiva (Obj.,ljeni II zbirkama Miklo;'ia. P"dt .. i SIoji'
nOIit,).
e.
Nalpj~i
I\~
I
,
iako \\\wlobrojni. ""drile !loncki d r ~gocjenl

!lodat"k (Izd. L T o j, H II H" h. 3'"H(I1 : usp. ta k oder
T r u h t I k a,
Ul<v ll II~ St(duI'jeenc kulturne spomell ike Bosn~. GZM XX VI. 1914. i POl'.;
II <: ~ I P H I,. rpoo H 'P06HII CIl(IWC HH ~ ,OCTa MH.1)"T"Ha H ~ XYWCl(o "
)' <j' U"3 HCI(O>l epe 3Y. i.to XLVI. 1934).
l'o d 3tak~
<tecclm~.
e.
o erk"i bosanskoj_ i njezinoj h ijUMlliji inHl
od pojedinanih izvora. ku.iI su Uj!lal'IIom nUI~li i,,'an Ao~ne. ~I"vm

.<u: Srp.ki sinodik (zborn ik an ate ma i vJ~llaja. koji se u nedjelju pravo.
~lnlj8 lt~ u crkvi). saulau u dva rukopis~ il 2. pulu"inc XIV. R (;u~.
Jh e T o j I H o 8 H h. _Tpl:6t.HH " IIIICTHP' en. TpojHllf 1(0.1 n.l'CH"\o~ '
ChoMeH HI( CAH L VJ, 1922. i H. I-' Y )I< H 4 H h. 06pu HCnOHUI ......epe "
"jl(lh'.lHH.~H,M jepeT"~a . i~1O XXX!. I!!!IH): Dutoia bo""r"kih franj~vacu iz
1373 \llajoolJf izd. O. il: II i ~ W II I <.I u rupnlv; VJerodo~!ojnOSt latin.klh
inora o l>o~an~I,;m k r"lj~nima. l{"d .lAZU 270. 1!l-l9): dl'~ ru kopis" XV .._t.
il mletake /Il~rdon e (il.d. f. R:l ~ li i. Prih".i >.a po\"i~<1 tous,," ski]' Put;t.
rtni<, Slarilt~ .!AZU XIV. 1&<1): I"smo l';' !>" Eu)(tl1o IV. le,,"ltl Tomi hvar.
.,kom i, 14~5 (Il.tl. Pnrlnti IV): pi~lI\o 11'.1110 I<aj\i<tntlw pupi 14i).~ (iZ(1.
F~rmtndiin); I)i~m" carij!rad skOj! patri,j"rlln Genadija II, il. ..e<.line XV.
Ft. sinajsl"m mnno.<;nla (".rk i o r ;l(illl11 u Mij!ne PC 100: nepot!,,,,,i slave".
siti prijelod. vje rojatno n~jk,,~niJe ir. I I'olovin" XVI. ~t .. izd. Jh. 1\ O ~ o.
'. o: H " h u 1".13CII>Il(' CY il 63. Ise.:;. ~ l>otl"",;ji iz istOj! I rel1lenn H. :1 \. 'I H 1..
]\lhHlII(I<II" PUOBH IV. ]89,'.): Symbol u", v.. ril~tum fidel pro iIIror,
mllt,one Maniclteorum od kardIllala t. Tu rQlIemade iz l~/il umjholJ!! i~d.
6,)
--
L I t e r a t ura. Interes za
p ro~I"~1 Bos " ~
i I>ok u'aji. da se o na pri '

k ae ukupn o. pripad aju u nije me sla bljenja Tu r.kog Ca,"!I'II, kada s.
u e kivalo. dD e i ona bit i os iotlOd e na od Tu r a ka. P rvo zna tn ije d jd ejest M , S e h i n, e k, Politi.c!' ~ Geschichk de ~ Kiilligrei(he.< Bosnien und
Ra ma vom Jahre 867 bis 1741, 1'S;. Od d oma6 h pis~ca dao je prvi prel!lctl
bou nske povijesti F . " s. P e j ~ e V i t " djelu H istotJ~ Servl~e. l;!:,H .
U.koro j e iz;;Ja. opet od jedno,", Nije mca, tajednik i p r i k aul\~ historiJl.
Srbije i Bosne: J. Ch r. E II \: e l, Ge><eJo icilt ( von Ser... ien und BO ... uel\.
lliOl, ntdena dobrim dijdom po Raj icu i Pej. ~vi~u. ali i S iskori~civanJem
novih izvou. "uoi l o uga rsk ih. Si.tematski i ~ punim poznavanjenl izvn r.t
; li ter ature Ob radio Je bo ..... nsk" h,'toflJu tek Vj. "I a i C. POVIC ...
Bosne d o propa!!" kra lje lshli. 1882. P rcvedena na nj(maki i mndar.k.
KlaUel" je knjlJ!a du , o ~Iut.ila stran'm nautcnjadma Zli uPOZllal-a"j,
bosanske p r o~IOS!l. NaUIlII vrijedno~t n ije ni do dana. izgu bila. Naj;sc r pnije, s i~koriiltIl'8"jem i dobrovatk e a rhIv ske I!r~dt, ob rad io j~ bos""~;,,,
lIi~torijll B. n O]l o
k XH cTofl Hja DOCHe L 1'\40. GodIlIt 1'942 ;zi;d~ j<: "
l1.danju I-\r l'~t~ko(: kuhumo!: dru ~lva ~apre\l al\ u Saraj evu ~Pov:~< t
h r \' 3t ~kih 1.emalj R Bo,,,~ i I-\ erc~ !:ov,,' e od "ajsl ar iji h vre mena do !!od",l ~ 6J<. u kojOj jt polimku I'o\'ij e ~l ]lri kaZlo M. P e r o; ~ l' i . Predno< ;
ovolta djela prem~ prija~njima je~te u tome . ~IO ububl'3ca i kulturn I
T r u II e I k e. Z~ poli t iku , kuitur" "
histo riju. veinom i7 I'er~
h'~lo r iju Oo."c jo. jt I'3tllO dj~lo il:. .1 i r e t e k a (p rev. J. Radoni ,.
l1CTopHja Cpii3 l -IV. v~"or. takoder preltled I)Ovije~ t i Bo<ne " HE lli.
1!I42,~. I', Bo'''" i He rce!:""in a lod .1. i;idaka , C. T r uhe!kc)
M"
nlld~lie "
(j\I !> rovHkOj "radi. k o ju su u ~vujim zbirkama objnil i Gelcieh.Thal 16czv

i .lorlCu (I'. izvo re u,. I'O~1. X.J. i II "radi iz rim~k i h Mhil' (ild. Thtin e~,
Fe r mendin. Smiikl a s i Farl a ti. 11I.Iricum ~~crum IV. 1769).
u . K a n! b ~ r u Cro. t i. u er a 3, 193<!,; E. S. P 'c,olom;ni (kasniji pa!, .\

P,O ll. U5S 64), Hist oria EurOP3e (~t l mplno IMO; odlom~1; o bo.~ n skl" :
herd id ml prdtampau J . M a t II S o v it. TT; humanista o Pataren;m a.
C.odi"njak Skop~ko~ fi1ozufskol! fakultet a I, lm).
o lbi rka m a izvotl u povijest Bosne u ,.e dnjen! vije k u U$1'. r .
;; i . i t. Ilvo r i bos.n~ke povijest i (Nap r etkoI'a Povijut BiH l. 1942).
e.
O~im
.pomen utih djeb im .in, nckoliku cjelOVItih prikn~ bo.ans k,

1I,,!otlje To .~u; S!al'olJub Bo,nJak l!. P . Jukit), ZemljopiS i p<)l'je (
nk~ SM"e. 11\51; A K n e! e' i~. Krntka poviJc< t itralja boS3n.kih I-I::.
II!8~_f\7: i~t'. Pad B o<n~. !gS(J;
l.. T II a II (I C z l'. Ge~chich te (,,: l" ~
ij~terr,u ll lt. Monar,I,," i" Wun "lid Bild: B"'"ICII ulld HHle!:,owill~ ) .
CT. C T a II o j e .. " h, 11CTOPII,i~ hOClIe II XC I'U erOH lm c. I9O!f; M P' ,"
I o l! Po\iie~t Bo.", I. ISI;! : B T, (> P"" II 1.. DOCII3 " X~puerOHHII3. 192~.
hi~t"rd.<ku L"co~r" flj\l Rnsne ; Hcrcel!","II'O:. oSIm djela l, . J i.
f k a. I),~ Halldel~.tra,sel\ . I
T. l! u " a "" II II II a. epnel(" oU.1aCTlI
Zn
r~t
e
(I. ht . lU qp.'kll p.(\vije.<1 u ",om rndoblju). zna t niJe .., ra~"r~I~
B n o p o 111110. Tep ,nopHja." u, pnaoi (.oca )lc~e .!lplK aae y cpeIlH....: H~" ..
r.lar \.AH ]I..;. !lU.; : ,1.\ . :IIfIl H h. :k"!I,oe XepIIU8 CH. CaRe, ;"" 1><'1
I!un; H .1. p). " ' I' a II. HelllTo (, 5oe ..... O .Il.6apcl(oj .. ,la6"oOOea I< C",uJ
~'n HcKonHj l\ II O cprrCK" M M al\aCTllp "M~ y DOCIIII. rOllll ,ulbl1 ua Hl! [I. !8711
Rudarstvo: I\. J i r e e k. Die I-I andel~~trassen. i B. C ~ a I' H lt , CT~po
1'.' .. nl>C~u lIpaflO (v. Iii. 11 srpsku poviju l u ovom razdoblj u).
Numizmalik a: C. T r u h e I k a, Nalaz bosanskih Ilovae~ ob ret e"
K<>d Ri bia, GZM XVII, 1905. Sistematski pregled s osvrtom na prija~n" ,
ilte ra ,uru dao je L R e II g j e o, Noyci bosanskih banova i k raljeva (ist o
LV, 1943). Usp, takoder M, lJ II li Mh. Be.llll~ " 6ol:aHcKK :IJIaTlIH K. Hl! Ill ,
1%1,52, i re pliku l. Rcng jela u Numilmatj k~ V, 195J.
unutarnje u rede nje : IC J i r e e k. BOAAa i Herec~ovin. za ~ I ~.
Cftropis Cuk~ho Musea Lill. 1879; C. Tr I/ h e I k a, Drh vnn ,
uStrojstvo Bosne II doba prije Turaka. GZM XIII. 1904 (prer~.
Nap retk()Yoj Povijesti B. i H.; isti. Hi~lorika podlol::u a/! r arno .:
I'i'anj~ " Bo.<ni. i~to XX Vll. 1915; E m. L i I e k. Iz drutveno/! i drlavnol!
,,~t roj~t"a B i H. u Med nje m vijek u (ln-jdu] L realke u Surajcv u IM"
II;tII!I ; 11\8900): A. C o A o B j e l. np8ftHK no~o "' lj te ... a~ . l' cpe!u.. eHe
''''''HOj 50C.... . np~r,'ell ll. 194i.
Za
tl(>vtk ".
$Ild beno
Mno u
O kat"lik"j erl,vi. osim poglavlja u Nnpre t kovoj P"vi.iest i: D. F ~ r

I II t i. lityncum ~~crum IV; M. B a I i n i , Djflovanjc Franjev~c~ u Bo~,,,
'1 Herce)!""v", i I. Za".reb 11181; A. Ii o " e r, Dva od lomka ir. povee~ r.d~
" k r{nn._koj crkVI u Bo~ni (Spomen.knji!!a i,. 60$ne. 1901): J. B o t i l
II ol<c~e nane l< cpnCK e Je >l.be, ]93-4;
l R u P t I . En(~tehunJ! de .
'fr~n'-i~llanerflfn r rci~n in Bo.nie n und de r HfTze):owinJ und ihre Ent ... ick
h"'l:: bi" >.um hh re 1878. W37: F. S i ~ i . Ne~to o bos3nskod~kov a koJ
"i.ku piji i d.kov~koj kaudr,.,!;. Godi~njic. Nl: 44. 19;j5.
O I,n r ;,kte r u i pn~l~nku ~crkve bO.<a".ku 1''''IO)e u nauci ra1.lii,~
,ni.'ljenin. Rli preVladava miljenje. d. je ona bila patarensko/! tipa .
Posi ii<' D. I' rt r I a t i j a. Illy ricum sacrum IV (1769). koi' jc booanSku
h.rau - na o~ u"vu i.kljuivo l~tin"ldh ~okumellMR - "ci icnio kR')
1'a laren~k" ; i<t8koo mOll'unOsl njezi ne nepos redne veze buga rsld11l
11(}IH. mil~"'o m . C. S c h m i d t. Hi510i r~ e t doctrint de la Sl:C!,' tlc~ Cit h.
r~~ ou Albig~oi " (1849). razv io je tO mi~ljenj~ do Jl"ran;ee. koju mu Je
.dop " 'ula ["!ri~l"puna izvorna I!rada, jo, uvijek ~ am (l M lali,,~kom jezik"
Tek je 6. n e T I' a H o MII ll : OOrOM H1lH. Up~la oocal<CKI ~ KpcTjaH"
11,.,;). prije s"cgo na o~novu domaih dok umen.t~ objelodanjC!lih u
zbir kama M i klo ~in i Pucica, iu uio mi.ao. dn je bo/.! om ilst vt) dodu ~,'
utjecalo n~ _crkvu bosan~ku4. osobi to rijelIne redovnike. _kr"tja n('4 _
udntle njelina (lrl!"~n,zacij a. nepostojanje surih crk~u i l11anast ira. a
1110ld" i l'o "ek~ promjena u obredil11a _ ali da .i~ o,," ".jzatl ipak sa~u.
,;,In ~~oje I' r avos! ,I\'Ij~ u su;'ti"i ne1akllutll"
l,
To je potaklo F. R a k o I: a. da dovr!; svoje djelo BOjJomi]i i Pa

II renl (Rad JAZU VII. VIII i X. 1869 i lSiO; Z. izd. SAN 193] ). koje je
izradio na os novu cje lok upne irade dotad a objPvljene, kao i n ek ih prijl'oepozno tih spis a. Protivno Pet ranovi~u, z akljuio je, da je _crkva bo
sarrsk a4 bila u svemu izrazilo patarenska, ali da se s vremenom _udaljil.
od strogoga lumaenj a svoje p rvob itne nauku.
Miljenje Rakoga bilo je uglavnom prihl'aceno, jedino je to sc
lie redovnikOI:" obi ljdja .krstjana, kao i stupnja pribli!avanja H rkve
bosonskec pravovjernom uenju bilo poneki h razl ika u m i~ljenji m 3. Na
st an ov it u Rak oga s toje V J. K la i f (usp. naroito _BosanskH erk,u
i Patareni. u knj izi C rt ice iz hrva tske pro~losti, 1928), 1'. S i ~i ~ (Povijest
Hrvat a za kraljeva iz doma Arpadovil. 19014). K. J i r e e k HCTop .. ja
Cp6a (prev , 1902'), O. P r o h a s k a (D as kroatischserbische Sch r irttum
in Bosnie n und de r Hcrzel:owina, 19l1) i dTllI:"i. U prilog u BORomi[s!v,"
i boljtl'ium (Ju:;-osl. Njiva 19(9) Prohaska je najzad. kao osnovno obi.
Ijdje :>crkve bosanske4. istakao uZ os t alo i njezinU tobotnju tdnju za
.pravim komunizmom4 (t akvo je mi ljenje ve ~ 1905 zastu pao M. P o fl o
\' i C, Bocom ilen und Paluener. Ein Bei tug zur Geschichte des Sozialismus
" Neue Ze it XXIV. l. Bd.; pr ev. u Razredna bo rba l. 1906--190i,
Dop6a 4. 1911). P r istaju~i ;na~e Ul I:ledi!lte Rakoga. r. 4" ,"
Mo lU II H~. OICO 60r),MII.IIC1"ll3 y CpeAIh~Be"oBlloj DocnI< (Prosveta XXI.
(931). pO!lt3vio je hipotuu o mogutnosti. da se bosa nsk~ hereza. kao i
njoj srodne he reze _ s obzi r om na _ n eobino teritor ijalno podudaranje4
_ dovede u uiu vuu $ arijanstvom ostataka Gota u Bosni.
MgJjenje Pet r.novia p reuzeo je u suAtin, A T o M (pseud. S,m~
Tomia) . K'lCoa je 6 H"g cpe;UbeftjeKoK3 UPKDI 60caHcKu _
~"jepo
60cal!cKac (8053n51;3 Vila 18!12 i 1894), al i je. po ta knu l novijom I!ra~nm.
ogra n iio utjecaj bogumiIstv. na neku :>zasebnu dru!bu bOll"omilsknc.
koj. se rulikovall od pata rena (t. j. krstja ni) dub rovakih spisa i
.erk ,t bosansl,e4 kao jedne konzCTvutivne pr~v"slavn r crkve. Jo; d ~ljc
od Atoma otiao je B. r JI y lU a u. CpeAIbOleKOBlla .60C311CKI l\~lKB R~
(OPIl1l03 .. I{JH<1> IV. r9'1(). koj i je ospo rio postojanje bilo kakvi~ he rel ika
ili here t ikih utjecaja u prayoslavnoj .crkvi bo~. n~oj . Iloja se z~jedno
drtavom odijeli la od srps ke cr kve. U knjizi l-I CTIIH3 o 00 rO" ''''''>l3 (1945)
izn'o je najud mi~J jenje, da nije po:ojal3 ni t i bogum ilsk a niti drue:e duali.
~Iike hereze na Zapadu. Do iSlog uklj utka o nepostojanju bo:::-umil
51"0 uope doSao je tl isto vr ijeme bugarski historiar H. n. 5J[ a r o e ll.
DCCf.!lan H. npeaaHTCp KosIea "pOTII8 60roMllitlrre, 1923.
Uspo redo S~ sve j~im istic~njtm pravoslavlja .c rkve boSllnsl;e~ n~
srpskoj stran i, pojavila sc nn hrva tskoj strani tetnja, da se ~crklO bo ~an
sku dovede u tO tjdnju vezu s hr vatskom ~laJ!oljakom crkvom. F.
'" i I o b a r. Ban Kul in i njeltovo doba (GZM XV, 19(3). smat ..o k oo
sansku be rezu nepo$red n,m izdan kom ~Iagoljl;;ke .narodne crk,'u. koj~
je upJla tl bogumilst vo zbog progona slaven sk e slu1bc boje od ~1TJn .
-.
6"
]
Rima. I. P i! a r. Bogom;!stvo kao re!i ~;oznopovj esni. te ka o so cij alu ; i
po!i liek i proble m (1927), p rilIV. ti o je ovu misao. kOJU SU dalje r~lVi l i M.
Vc g o. Povijest Hum ske zemlje (Hercegovine) l, 1937, L. P e t r o v I <
(Djed Ii rvll" Ch roato rum ded. Kalendar Nap redak 19012. i Hrvatsk",
podrijetlo lx,.~umiISlv " Spremnost l, 1942) ; . T r u h e I k a, Bosanska
na rodna (patarenska) e rkv a (N ap retkova PO"ijes! 8 . i H. I, 19-12). Oni su
" ~DO me nul i m pr ilozima ust upali mi{ljenje. da _ukva bosansku nik
bil~1 ni " kakvoj vni s bo~umilslvom. nego da je manje vi~e bila nepo
nedno poveuna s hrvatsIli m gla goljdt vom. a poli tj~k i p riti sak ugan;k :h
kra ljeva p.od rta,an od p.pa p rouzro~io je. da se _crkva bosansku otu
dila od Rima i ouval a neke kon zer vativne crte, ili je ak bio utrokom
i njezma prop. danj. i n. jud potpunoga unutrdnjeg rasula.
'.
kr"tj ~ll ima
(Rad JAZ U 270, 1949). i A. S o I o.' j e " , koji jc prvi pul pod u.
zco zn31:ajan nnpor. da mi$ljenje Rakog a potkrij epi novom , radom s ral
lii t i h pod ru j a. To su: Vje rsko u ~enje bosanskc erkvc (izd. JAZU 194!'1;
["ne. pr ijevod. donekIc promijenjen, u Bulletin de la cllsse des lett res ....
~ Stric. T. XXXIV, Bruxel!cs 19(8);Jecy Jl H 60rOl<HJlII nowroU!!1< KPC'T ?
(GZ M. N. S. m , 1948; [ rane., sa nCln alnim izmjcn ama , u 'POmenu tom
Bul!etinu 19<19); rOCT P a1l,ll " H Iberoa TeCn Jl eNPT, Prci!' led l l. 1947 ; Pri lot:
p;t~ nju boum.ke crkve, HZ m. 1950; HCCTIKII< 6orOMH.,CTU K HC.>l a MH
uUllja 6oClle, God'!nj ak h to dr. B. i H. 11. 1949: 4'~ HJl3jaj KTK. naTepuKlI
.. t(YAYr CpH )OI BIISI IITHeKIIM IISBOP"M8. JOOP" H': IIUOU XXI . BllaaHTu'
.. OfIlK H KllcTln'YT I, 1952.
BibliOi!' rafij u litcratu re za _crkvu boS.t nskuc do 1940 V. J. S; d a k.
Crk VI bosanska (1940). a za kasn ije vrijeme i I t i. Oko pilanja ... (1 9501
Usp. takoder A. S e II m a u s, Dcr Ncu man ieh 5ismus auf dem B ~ lk3 n.
Saecul um 11. 1951.
P remda je B. T, o p o n II h (0 0<:11' II Xepu eroHII"a, 1925. i X"CTOP .. ja

6 0cHe I. 194()1 II osnovu prihvatIlO mi~]jCllje Rakoga. on je njegovu
misao o evol ucij i -crkve bosansku pro~irio utoliko. ! Io je pretpostavio.
da se ona vet od $voga poetka u kojeem r azliko"lla od pr vohitnog
Po jed inane
OO ~um ilstva .
Gluifeu raspravi iz 192~ dala je pOlicaj J. ~ i d a k" Z8 raspravu

PrObl em bosanSke crkvc u na$oj hi storiogrM iji od Petranov ita do Glu~c .
(Rad JAZU 259. 1931), u kojoj je izrazi o miiljenje o -crkvi bonn~kojc
kao prvobitno k a t ol ikoj biskupij i s iz raz ito slavenskim obiljejem i
jakim utjecaji ma crkvene kulture b tOka. Ona se osamostalila u 3O.im go
dil'lnlO o XJJ!. st.. kada je Rim , pomognu t od ugarskog kralja ka o vrh o,.
njeZ in red
noC' "Mpod~ra Bosne, nu tojao da .crk,u bosansl;uc
,.k rstja nu pr eus troji po UlO r u ostalih bisk u)lija na Zapadu . Premda "U
je Zapadna i iSlonQ crkv a - kako gr ka, tako; srpska _ oSudi"ale kao
he re liku scklu du . li s tikog li)l'. ona se lI ij~ od nji h razlikovala P....
"Vom uten ju i osnovnim kr!itansllim si mbolima. ~idak ie svoje miljenje
~ vremenom rauad io urupra vama: Pra,'osla,'n; ist Ok i -crkva bosanSka
(Sa vremenik XXVII, 1938): C rk\"a bosanska_ i probl~m bogum ilstva "
Bo~" i. 19<10; Sa mosta lna ."kv, bosansku i njezin i r edovnici (NVj L.
194 1--42): Oko pitanja _crkve bosanskc. i bOl!'umilstva. HZ JIl, 1950. (Usp.
takoder: Bosna I zap.dn i dualisti " prvoJ polovici XII!. stoljeta, Ho~ov
~oo r nik. 195253.)
U 5vOjOj krit iei tih nalora, M. B a r a d a. Sidako\" problem oos3nske
crkve . NVj XLIX. 19-10-41 (usp. i OS" r t na odgovo r J. Sidaka. isto L,
19-11--42) m i~h. da okvir Rak oga mo ra ostati nepromijenjen i da je,
prCmll lomc. bosanska hcrcza bila u poe tku $"8kako pa tuenska (bo!:"u
mitsko imt , mai ra ZI nju pogrdni m). Usp rkos tome dop"~ta nekt korek.
ture postavaka R. tkoi!' u pojedinoSIimlI.
ui:"la"tlom Isto gled iSIe ~auzcli su takoder: M. D.H"" ", JC Jla" npK!!or
3~ XH C'TOPHjy nna peHa y 6 0<:"11 (360pIIKI\' <1> I<Jl03. 4>811'. YIIHR . )' ot'O.pa,.l.Y I,
1948), O K n i e ". al d. Vjcrodostojnost latinski h izvo ra o b~san ski~1
6213
I
I
rasp r ave: J. Paulcr, Ka ko i kada jc Bosni

prip al a Uga rskOj. GZM 11. 1890: M. Prc l o!!. Stud ije iz hosanSkt 1'0\";'
je."li. h,je,taj "elik e gimnazije u S3rajevu, 1908: B. Tl o p o III h. Dali
DOPIIh II IberOBU nOTOMu"" rue CAIi 182. 1940; i s t i. SaH KynHIl. rO,D. ..
UI .... Kua 114 34. 1921; B. r JI)oI wau., n oaeibe MaTIIje HIIII O(Jl aea, 1912 (u."Il.
o njim~ takoder raspr~\"e M. K osa u r.,aey CA'H 1'23, 192i, i.1 Npg ~' n
11 Rei;etarovu zburn n"" 1931); L. T h a 1 I oe z}", Istrrtiv afl:ia O postanku
l>()!opnsl'e banovine. GZM XVlU. 1906; M. PH(THh, 6 0C II3 O,D. ( >IPTI!
Oall3 MaTIIje HIIIIOCI!aS3 liO aJla.!l.e cpe .. CKor a Kpalba CTe8al<a Jlpar),THII8.
191 0; C. T ru h e 1 k 3. I\olii evka ; grohlje pl"Vih Kotrolll sni!!a. I\'Vj XLI.
1933; B. fi o p o a H h. nHTa .... e o nOp~"!! )' Korpo waHllh a. npHI!03U
I\.JH<1> V. 1!r.l5; F. ~i."it, Studije i~ bon nske histor ije. l. O ralu h~lI u
Tnlll:l s ul:,.. ~k ;'" l;ra!jelll Ljude vitum I godine 1363. ll. Kad je blHl
Tvrtko postau kralj srpski i bosansk i i kad je umro, 111. H ~t o rifki pregled
k ~loli~k e bisku pije bosanske do godinc 1701 (GZM XV , 1903); K. .1 ir e
~ek, Vlastela hum ska na natpisu II Veliani m a (isto IV, ]892); H il. PYll a
p . u, Oa1101l. lbC TBPTKa lialla 035~ 13n ). i TPK ,D,O,D,aTK. ~ pacnpaRH
_6.1I0Balbe TBpT"J li aKu. isto VI, I~ (oboje prdL u 3150pII""Y
Hil. PVIl8P'l8 l. 1 93~; B. Tl o P o HK h. KpaJb TBpno l l<oypo .. al1ut..,
1925; F. S. i i t, Hrvoje V"ki Hr\"a tinit ; njel:ovo dob 1902; I>\, .ll II H K~.
O K p ~'IlHcalby TupTKa ~ 3.& KpaJbI, ruc CAH 167, 1932; H. P . AO j'l II h.
06peJl KpyHIIC81b3 6oe3KC1(or KpaJba Tepna J. 1948; J. R II d o n i , Der
Grossvo jvode von Bosnie n. Sandalj Hra n;!! K M'I, AfslPh XIX. 11197 :
i lti. O KH e3y na w PaJleIlOBKh~. ]IMC 211 -212. 1902; .lb. 1\08"
~ e B Kh , 3 11a .. eKK T~ Bl!aCTeoCJ< ~ nODOJl HUC cpclllbc r BeK', PIJIOjCBHhll'
' yp \ieBlI"K' BII3TKO BHhl<. r OJUlWlbllI1a HI.J X. 1888; G r. (. r t m ot n ; k.
Prodaja b OS&tlsko:: pr imorja Dubrovniku "odine 1399 i kr a.j Ostoja. GlM
XI. 1112]1.. i oocaK0<8 Kpa.'bKUa rp~'6~. r O.'l.KUJlbaJi HCT. liP. 6 K X. rv, !95:!;
627
M. r
u II 1>. Je.. ell l rp)6~. npMOr 6ot~HtKOj II<."TOpllil! (139]99,. Hr

1 4. 1953; M. .!l II" II II, B(em EOepxapJl3 BHlIlIuel o 6()(:1I1I. JH'-l I
\935; CT. CTa ll oj(8l1h, Pi po Sp~no. npn. r.UC"MK 1901; A. H aMII
BOjBO.U Pa.o.OClB n aMoMlIh, JI eTonIle MC 245-246, 1907; C. T, u h t I k ~.
Vuk B ~ni Kotromani. eZM 27, 191~; B. "RopoBMII, KaKO jt IIOjIIO.U
Pa!lOe"aB n~B,'OHIIII npo/lauo LJ..y6 poB'13HIIM3 KOHaB""'. rO/lK lll lbHU1
H'-l 36, 1927; Cpe6pellHua ~a BJ!U.t MtnOTa CTeBaHa, npll .. O]H KJH<l'
ll. 1922; M. II HII II h, Cpe6p HIIM Kpaj Cpe6pHIUlt. rllaC CAH 161. 1934 ;
. T , II h e 11< 0, Kon a"oski ra l , GZM 29. 1917; ll . T, OP o II II l, .!leeno,
T'pal) opaHK08Hh IIpe .. a KOIl380CKO" paty, LlIc CAH lIO, 1924; L.
T h ~ II o e Z)', Radi"oj. Solili des K6nigs Slefan Ostoja ~Oll Bosnk"
1429----1<663 (u knj iz,; S! udi~ lUr G(schichle Bosuiens); Jb. Jo ft I II o B l! h.
CTjtlll1! BYK~IIh KOCHI, r.ue CA H 28, 1891; M. ]l l! HII h, Tpr !lPKjt.. II
O.O.. ""~ Y epe.a.lW .. 8eKY, rO"HWIbIlUJ H'-l 47. 1938; B. "Rop o .HI.
Hl npow"O<."TH OOCKt " XepuerOBHlle, a) Boj80/lz HIIHKI" n U.1o""I.
b) nllu ...e :IKII116e :""putNl CTjen,"a II ... t!"OBIIX elIHOBI 145.5 rO/l.HII(.
r OA,,"' ... IIU3 H'-l 48. \939; Jb. J o. a KOBII h, Pnou ...e xepuera CT;"
".K. e LJ..y(>POBHHKO M .0!lHlJe 1~5 1-1 4S4. isto x . 1888; . T r u II e 1k .
eine apokr~'phe 1nseh rifl de5 !te nogs Sltphan. Wiss Mill. 111. 1895
H~ . P Yft a p a u, O lIatnllcy !ta UPKBK xepuera CTuaHa ). rOp3ll'AY, r~a c
CA H 16. 1889; A. H BJI h, Kua II 011 Kora je Ct jenaH BYK41111 ~06110
THTY,' y xepuera CB. Case, JltTOnKC MC 230. 1905; B. e T e dl a Ho" HII.
l(p ako Mami. npc". DUWKOJ II 60tllH, islo 331. 1932; is I i PITonalI",
MpaJba MatHje l' DoeHH. iSlo 332, 193'2; L. T h II (> Cz y, Povijen bonovine.
,Ind a i ~a,oii Jajca 14.30--1SZ7 (prev. 1916).
O knjife,,"om radu u Bosni ,'. gore spomenute prilogt D. Pro
baske i V. Vrane.
O umjclnosti, napose sletcima. pi u li 5U: C. T, II II e'" 3. Staro
k ",an .k ,heolocija, 1931; i II i, Osv n (v. go re); i S 1 i. Sredovjeni
5letd B. i H. (Naprttk ov. Povijest 8. i H.); B. c. a p Mh, 6ory""~CKM
rp060 H H 6ocall~H"., "L'ltH.!l3P Hapo..... o jeJlHH<."TBO m, \932 ; J. S i d I k.
P roblem (~. gore); A. S o lov J t \', Juu li hoc-omili (v. r-ore); A. II e n a e,
Radimlja (1950) i 0 "080 (1951), isc rpne monografije o najznaajniji m
nekropolama Sa sleteima II Horcccovi ni i iSIotnoj Bosni. - O tv,d, n,
padovima. osim pojedinatnih p,ilol:8, najpotpuniji je rad C. T r II h e I k e.
Ndi gradovi. opis najljepW, sredovjenih grado~a B. i H.. 190~ .
~
Xli I'OGLAVLJ E
DUBROVN IK OD POSTANKA DO KRAJA XV. STOLJECA

Postanak. _ Prvih gouina V II. st. s ru5ili lU Avari i Sbveni
stari grl:ko. ri mski grad Epi daur. koji ~e nalazio na mjes tu danan j eg Cav tat a. Pri kraju VII. ili U VIII. ~t. spominj~ $e prvi
put nasel je Ragus ium , koj e Idi dese tak kilometara prema sjeverozapadu. Kasnija t,adicija tvrdi. da su nek i hjegu nci ;1. Epidaur .. umovali Raguzij. Smatra se. medutim. da je postojal o
neko naselje i~ ilirskog doba , oko kojega su se vjerojatno kasnije. 1.3 vrijeIne avarsko-slavenskih n;wl.la . okupljali bjegunc i
i~. Epi,hll!r~ i drugih k rajeva.
I.
Rag u1.ij se nalazi na visokoj morsk oj hridi. koja je u pri .

janja vreme na bila opkoljen a m orem sa $\'ih strana. Na tome
d osta za Jtienom mjestu on je d ugo staj a o kao neznatno ribar.
sko- pomorsko naselje. Na suprotno; strani, n a o bron cima brda.
nalazilo se zemljiite. koj e su stanovni" Rag...zija poeli ohrad i
\'a ti v rlo rano. T u su, prema kas n ijoj tradi ciji, doseljen i Sl a ~eni
izgradili malo na selje odijeljeno morskim kanalom od Rag-uzija.
To je mjes to na zva n o Dubro vnik, \"jerojatno po dubravi (umi ).
koja se tu nalazila.
2. Poeci. _ Dubrovnik je u poe t ku pripadao Bizantu pa je

> nckoliko n a ih pr imorski h g radova i otoka sainja"ao bizan tsku
lemu Dalmaciju. B udui da su Slaveni uuzdi S~U neposrednu
o ko li n u Dubrovnika, njegovi su se posjedi i vinogradi nalazili
na podrul:j u, koje jc p ripadalo Zahumljanima i T ravunjanima.
Slino j e bilo i s ostalim dalmatinskim gradovima, koji su svojc
posjede im ali na sla vensk om teritori ju. Za mirno uiivanje tih
629
6Zfl
I
p"$je<ia gTadov; S o pla a li dan ak slavcnskim dadari",,, , Pn' e

Su vlJo::s ti o tOme u v~zi ~ ca rem Vuili jem I.. koji j e htio uro::diti
ullnosc izmedu Bizanta i Slavena i od redio visi nu toga Janka.
Otada Dubrovnik pla a zahu",sk im i travu njs kim kn.::!O"i m"
pil 3h zl atnika danka za $voj e ,inOErade. i taj su danak . kasnije
nazv an - jed nom rijei a ral,skog porijo::kla mogori (lat.
ma!!arisium j. Dubrov bni pla a li !,osl' o(larima svoea zaleda ."'0::
Ilo dol aska Turaka.
U polovini IX . st. D ub rovni k jo:: "el' bi" dobru u t vren Frad
pa je uspio da I~ tna est mjeseci odolijeva napadajima juin".
itaJskih Arap a (S(;(;. 8e;i ). Dvi j e god ine po~li j e Du hrovani su
sudjelovali \I ekspedici j i I)ro t;' njih pri osva janju grada Ba rija
pre nose i na ~vojilll la dam .. H rvate i dru.(t: primorske Slave ne.
koje j e bizantski car bio poz,ao. da u toj borbi pomognu Fran ke.
S"e te vijesti o os nivanju i poecima Dubrov nik a ul,i san je
Porfirog..,net g. !l4R 9H), U jc,lnome 5Vllm spislI ka e on za Du.
lJnwa ne. kako _sagrad i.., najprije mali grad. a zatim vei. I,a
mu 1,;lti1l1 proir ik 1idi nt:. do k najposli j e. irei sc pomalo i mn o
ei. ni su im"li ovaj (i<m" nji gr ad ~. Tako se on" nckad a!njc
neznatno na ~elje po l a~a n \) prellaralo " vazno privredno, ~rlmi .
nislrativn o i kullul'no sredi te.
T ada su s.., mn ogo iz mij enil e i pril ike na o balama .Jadran.
skog mora , Od kraja X , st. Venecija je postala vcoma vaan po.
mors k o. trgov a ki grad, jedan od najj aih na SrerlOtcmnom
mO nl. U svojoj je vlasti ddala dijelove nak obale. za uzim a la
naj vainije I)oz icije u Irgo ,' a k im c..,nlri ma u\,anta i sa vie sa
moslalnosti i odlunost; vod ila s"oju vanjsku poli tiku. o!o bit o
na J adran skom moru. Kad su M leani osvojil i Dalmaciju g. 1000
i D ubrovnik j.., na neko vr ij eme priwa o vrh o" nu ,'Iast V..,n ij..,.
U iSlO !U ,'rijeme j uf noita1ski Arapi i dalj.., napadali bizant
ske oblasti i njihove trgO"ake brodo"e. zbot: ega su nastajale
este borbe. Ta ko je bizantsk i namj.."nik u Na upa kl u oko g. JOSO.
poveo proti" njih ratno brodovlj.." u toj su \'oj noj ekspediciji
sudjelonli i brodovi Dubrovnika.
Zbog borbe, koju je Bizan t u XI. st. vodio s du klja nskom
dri a" om i ustanicima u M akedo niji. poraslo j.., zna enj.., blisk o~
D ubrov nika. tako da So:' u njemu spominje ibizanisk i strat"'g.
koji upravl ja poseb no m Dubrovakom temom. Misli se. da j.., ta
630
l'"kra j ina obuhvatala rlio june D almacije .. ~ IlIJC i s l.lj ~J~eno. Ila
jc OlJa pos tojala i mnogo prije. Dub ro"ak l Je strateg. ~ala.kal on
stradat. oko g. 1040. kad ga je na jedno,m l o bo~e p r~J<llclJskom
slanku neda leko od D ubrovni ka uh vatIO duk! Ja nsk l knez. V o~
"jid.,v. T om je prilikom Voj is!a,' po veo so bom 'I $Iratego"a SI na.
njel! ov", brz(: brodo,'''',
Bizantsku su m o na ]adralJskom llloru podrival i i !\'ormani,
koji su iz june Ital ije i:..,sto navaljivali na o bale Balka nskog
poluotoka i nast ojali da potpu.n o za~ospoda n:: ul az~m u. J~d ran .
sk" more. Bizantski j.., utjecaj slabiO n a na~em pnmorJu I zbog
purna Biza nta u ratu sa Sc1ducima u M a!~j Az iji ..k~o i zbog
unut ranjih borba u ~ amome ca rstvu. T ada Jt ustvaTl I pTe5la];,
bizantska vlast u dalmatinskim gradovima; Bizant j.., jo~ jedinu
od ,' r..,mena do vremena isticao svoja suverena pra"a na I~j;h.
Dubrovnik. je iskoriivao takvu situaciju i u Xl. st. postIgao
~eu samost,dn ost. T o jt: odgovaralo i interesima njegov ih st~ .
no~ n ika u vrijeme. kad a jc gradove na J adranskom moru bl<'
za h"iltio opi ..,kollomski nap redak i ja anje trgo,'ine rili Me
dileranu. Tada S" Dubrovani prvi lJut napustili Bizants ko c.. r ~
stvO i priznali vlast Normana, koji SIJ bili II ra tu s Bi1,antom I
Vcn..,cijom (108 1.85). U norman skoj mornari ci. koja).., ratoval a
u Jonskom moru, bilo jc i dubrovakih brodova. kOJI su se b.~ .
rili l)foliv svoga nedavnog vrhov nog gospod ara, isl ma. po~h ~e
to ga, Du brov nik je ponovo potpa o I)od bizantsku. "last. ah :l ~
ona t;oda bila "ie nominalna nego stvarna. pa JC Dubro\' nl k
mor~o sam da s.., brani. a vjeroj atn o i upravlja.
U X I. st. znatno je poras la valnost Dubrov nika i u
,
,I
crkve nin~
st"a rima. Papa je 1022 pod igao Dub ro" a k u bis ku piju na stu panj
nadbiskupi je i pod njezinu n..,pos red nu vlast stavio prosIra no
I)odruje. koje sc prublo od Ne retve i Boja ne na prim~ rj." do
dubo ko u unutra njost. Tome su se oduprle cr kven.., starjesIne \1
Splitu i Baru. pa je kasnije dukl j anskoj drlav i us pj d o da u Baru
dobij.., s"oju nadbi skupi ju (1089). Got ovo puna dva st oljea tr3 '
j ala j c borba izme u le d" ije nadbis kupije ok o j urisdikcije n~ d
lini podr uj em. U polovi ni XI I. st.. za vri jeme nazadova n ja
Zete. Barska je nadbisku pija bila ukinu ta. Pono,'o jc usposta v.
ljena po tk raj islog stolj..,';a, ka d se Nema nj ;n si n Vukan pn
631
KA R TA XX
klonio katol ikoj crkvi. a horba izmedu Dubrovnika i Bara d,,

"r~cna je tek 1255.
:\la kraju Xl. sl.. prema starim kr onikama, ratovao je pruli \'
Dubrovnika ~.etski kralj Bodin. ali nije uspio da ga osvo j i. h l;
;1.vori govore i o prolaznom m!e\:I<;kom osvojeniu Dubrovn ika
IIiI . Da bi se obranio oJ mld ... !:ke opasnosti. Dubrovnik se
slavi" pod zatitu Normana ( 11 72). ::lli ih je napustio. im S\I
Mk,;an; presiali ratovati protiv Bizanta. Dc~etak godina kasnije.
kad su unutranji neredi i rato,j s 1\'ladariUl~j. Normanima ;
6rbima oslabili Bizant, Dubrovnik je ope t pri znao vlast N..r mana (1186-90). Za to sc vrijcme 011 borio sa Stefanom Nemanjom i njego\' im bratom Miros lavom. koji su hai tada bili os" Ojili primorske gradove Zete i uzalud pokua\' a1i da zaUlm\1 Dubrovnik. S Dubrovtanillln s u potpisa)i mir lISu, kojim su jedni
drugima zajamili sigurnost i dali slobodu trgovanja.
Pri kr aju X II . st. Dubro\'nik je I)onol'o priznao I'last Biza nt:...
premcla su unmednji su kobi bili oslabili njegovII snagu ka" i
uljecaj i ugled na Jadr~ n s k om moru. Sud ionici u Cc{vrtorn kr ifarskom ralu urnijl': ali Sll sc u te su kobe i z(lllzcli Cnrigrad
( 1204). Tu JI': I)riliku iskoristila Venee;j", d .. Z~Ulme sve vanije
dijdovl': bizantske obale od Jadranskog mora do Carigrada j da
zago~l'odari go,l0VO i t a\'im jugoislOnim dijelom Balkanskog
poluotoka. Tada je i Dubrovnik pri7.nao vrhovnu vlast Vl':nceijc
( 1205).
--' -- --
:::>
"-' 8 " .
c::
- "
<{
,I
S. Drui tvl':no- eko nomska li lruk!ura Dubrov ni ka do X II. stolj cea. _ Dubrovani su se najprije bavili ribarsl\'om i pnnw rstl'om. a agrarne proi7. vode dobi,ali Sll sa lemIje iz neposrednI':
okoline, koju su vjcr"jatno sami ubraiv a li; na kojoj sc ka sni ic
!1.ominju i njihov; vioogradi. Ve u prvim vijestima o Dubrovnik u
spominj u SI': njegovi brodovi. a araps ki pisac lo risi kale, dn
..stanu"nki Dubrovnika. ra di;n; i ratoborni Dalm at inci. imaju
;maino brodovlje i plove daleko~ (1153).
Uz taku razvijeno pomorstvo mora da je u Duoro"niku "rl"
rano postojala Orodogradnja. ka o i drugi zanali u vezi s pre ra d:va njem drvela. Drvodjc1jski su" !anati uili Po,trebni i zato, to
je Dubro,' nik es t s t oljea ui o vei n om dT\'c n grad. Osim tih
sl'a kako sc rano razvio i k OI-aki za nat. a vet je tada billi. dobro,
632
o"
~
o"
< o
<
~ <
<cl o " o
"
> o
cl..
- - .,
,
"
~
"
""- ,
o
:5
-
u
o
c>
<
<
o.
-o
.~
o,
<
>
o
o
,-
poznata j gradnja kamenih zgrada. naroito crka"a {X . - Xl.

stoljee}. U XI $l. iuaduju sc: 1,1 Dubrov niku emajli. i ja jl: IZra db a bila jedan od flajsavren ijih zana ta onoga vremena. S:l
cenlrom II Ca rigradu.
I
i
Obrt nika
pro i~vodnja
Dubrovnika. ekonomsko podizanje
zc",:.1j:. (I Iljq;o\'u susje.istvu. neplodno 1.cmljite n jegovI'

oblasti i geografski polnbj samoga g rada potical i su Dubro\ ane vrlo rano, da sc bave trg o,inom. Ko pnena i pomorska trgovina povcz .. le su Dubrovni k najprije s naim primorskim mj~_
stim:c i s oblast ima 1,1 zaleu , zatim 5 prekomorskim zemljama.
u prvom redu s Italijom i zapadnom o balom Balkansko!; puluotoka.. Stojei pod vrhOl'nom vJaCu Bizanta, Dubrovan i su sc
nesumnjivo koristili i njegovom za titom i priyikgijima. ka" i
njegovim privrednim ustano"ama i urganizacijom. a isk"~lv;,
,ostalih bizantskih podanika svakako su preno ~ena i u Dubrovnik.
Sve je to pridonijelo. da se Dubrovni k do XIII. st. .::zl" i" "
vc oma jako pom ors ko.lrgo ,'ako sreditc na nacm prinw rju.
Dubrovani su stajali u pri\Tednim vczama s i t~"im nizom ta
lijal15kih primorskih gradova. a od polovine X II . st. sklopili su
, nekima od njih i ugovo re o prijateljstvu i medu so lmo i 1.a.~tili
sta noynika. Ti ug-o,o ri. koji su omoguili jo vel n;,predak
trgovin~ Dubrovnika. sklopljeni su s ovim gradovima: MoHetta
( JI4S), Pisa (11 69). Fano ( 1199). Ancona ( 1199). MonoJwli
(1201 ). Ilari ( 1201). T erm oli ( 1203) i Bisceg1ie (121 1). kao i
Rovinj u Istri ( 1190). U nizu tih ugoyora zn>lajan jc lI ~()\,O'
sk lopljen s Pisom, velik im trgo,' akim centrom na Tirenskum
moru. iji su ljudi preku Ancone mnogo trgovali 5 Carigradum.
pri e mu im je Dubrovnik sloio kao baza na plltu za hwk.
U istu je vrijeme Dubrovnik razvio t.go,inu i s balkanskim
zemljama. O tomc najbolje svjedoi ispra"a bosa nskog bana
Kulina iz g. liS!), kojom jc Dubrovanima dopustio da slobodno
trguju po djelo; Bosni i u koj oj je pry; ]lut zapisano sla ve nsko
imc Dubrovnika. Na trgovinu Dubrovnika s Imlltra~njo5u upu
uje j mirovni ugovo r s i\em.lnjom (1 186). koji jc Dubn.!ya
nima dopustio da slobodn o trguju po eijdoj njegovoj zemlji. A
1'0 \'ijest im<l nekoga vje rodostojnog k ronianl. Dllbrov<lni .IU 119::!
dobili i od ca ra lsaka prj,'ilegij. da slobodno j bez plaanja (a
rine trguju po cijelom Bizantskom earst"Il.
Razvijeniji obrti. razgranata trgovina i p..,jaano pomors!>..,.

kao i i~kori;tivanje zem!ji;nog posjeda. stvorili SlI pot!!og\! ~a
jau drutvenu diferencijacij u med" dubrova kim sta nOl'niitvom_
lJ rt:do,ima ugledniji h dubT<)\<akih stanovnika nabo sc. mnlda.
i neki bogati potomak Harih romanskih porodica ili doseljen i
clan sla,'e nske vlastele_ koji su s ostalim istak.nutim ljudima p"eli da se izdvajaju u poseban dru~tveni sloj. T o sc dogaa osobito od X I. SI., kad se u Evropi poinju da podiJu i formiraju
gradovi. JI,'lijcnjanje vrhovnih zaJtitnika pru!alo je bogatijem
sloju" dalmatinskim gradovima rlovoljno pri\ike. da se jae
istakne \I vodenju gradskih poslo\'a. Ja pokae u torne woj
utjecaj . pa es t o i da samostalno upravlja svojom Ol)ino", _
Tako sc vlastd .. (nobiles) spominju prvi put vec I I XI. sl. "
jednoj ispra,j iz 1023, a od sredi ne XII. st. oni su savjetnici
stranih predsta,'nika. suci i uopc l anovi gradske uprave.
Veinu stan O" niI\'a sainjal' av je puk (popu lus), koji sc nd
polovine XII. Sl. spominje kao ncdifcreneirana masa. Ugovor
S Pisom g. 1169 sklapaju II ime Dubrovnika est konzula ~sa
cijelim narodo m. ali se tada l.a njegovu oznaku prvi put upo trebljava i nazi " "graani Dubrovnika. (cives Ragusii ). Dvadeset
godina poslije. za vrijeme no rmanske :tati te {I l 86-90}. na elu
Dubrovnika je domati knez. a uz njega odluuje skuptina. u
kojoj su suci. u.ljctnici, vlastela j djeli narod. Poslojanje ,e
izgradenih dru\I"enih klasa tu je. dakle, nesumnjivo. iako vla stda joJ nisu bila uspjela da nametnu puku svoju premo':. Knez
je pri vanijim odluka ma sazivao skuptinu naroda. koja je lj
to vrijcm~ imala neku vlast. Poslije cc tu skupitin" potiskivati
vlastela. koja ce, ojaana. sve l'iSe Uljccati na voenje gradskih
poslova. Vlast Normana vjerojatno je ubrzala taj proces. P"lajui. a moMa i pomaui vlastdu, da preuzmu vodecu ulogu
II grad u i da sc uvrste na tom poloiaju. Napokon. u XIV. st ..
skuptina naroda gubi svaki utjecaj i ostaje samo kao uspomena
na vrijeme. kada je i na rod imao neku daS I.
U najranije "rijeme ~tanovni"vo Dubrovnika bilo je romansko. ali je rano zapoelo i ulaenje Slavena, ugJavnom iz Zahumlja i T rav uni je, u njegove redove. Tu je pojav" ubT7.alo jaanje samog Dubrovnika i iirt nje njegon oblasti na raun
okolnog teritorija_ Za razvijeni;u dubrovaku privredu bila je
&34
II
potrebna radna snaga. koju su mogli dati samo Slaveni. !,\jihovo

prodiranje u Dubrovnik pojaalo sc o.~obito od XL st .. ~ada .se
!!)ominje l,natno vei broj slavenskih imena medu n)egovlI!l
stanovn icima. Ostao je. i poslije toga. neki broj Romana u Dubrovniku. ali je slavens ki elemenat tako naglo ojaa o. da su do
kraja XIII . st. vetinu njegovih stanovnika. a i znatan dio vlaSIde. sainjavali Slaveni.
U okolini i na otucima fi .. jcli su seljaci. meu knjima mje
bilo Roman a. Nije powalo niJta o agrarnim odnosima u Dubro, niku II najstari je nijeme. ali mora da su i tu, kao i II Dalmaciji. i
pojedinci'j crkva ra no imali feudalnih posjeda_ Na lo IJas p.o~l sjcu
ispra\'a. kojom su predstavIlici Dubrovnika 1023 poklomh otok
Lokrum redovnicim a benediktinskog reda. Sudec; po kasni jim
dokumentima, poloJaj seljaka na na jstarije m podruju Dubr"vnika bio je bol ji nego u ostalim dijelo"ima njego,c oblasti. To
$e zbilo ka o posljedica eko nomskog razvitka samoga gnld:: i p"djele rada u njemu, to je nametnul n veeu IlOtrcbu za radnum
$nagom. Nju Ul u poctku mogli dav ali samo seljaci i~ nel"'!Tedne okolice grada. koja mu jc tada pripadala Za t,. k tim
seljacima trebalo i da t i veu slobodu, da raspolau sobom. a i
ola kati im boljim postupanjcm rad na zemlji. kak o bi se od'uili da ipak, jednim rlijelom. ostanu na selu. Vjeroja tno je zalo
bilo kasnije na tom dijelu dubrovakog te ritorija najvi e 5100<>dnih ~eljaka. koj i su zemlju obrahali na tc.melju privatno!'r::.'
nih ugovora.
Takva je bila clruSt,eno-ekonom ska struktura Dubrol'ni!'::! \I
XII. st.. kada se l Hil pni put spominje kao "communit::.~ R:: ,
gusina", ( dubrovaka opina). T ada su ve bile utvr em i gra nice Dubrova ke oblasti. On:> sc pru!ala oJ Zupe na istoku d v
sela Zatona na zapadu. dakle oko 10 km sa svake strane grada
_ to je t. z,', A~tarea. I. j. kopn o - a na moru su joj pripadali
ot,o<i K oloep, Lopud i Sipao. Tako su Dubrovan i uspjeii proiriti i zaokruflti podruje svoje optine i osigurati joj naj osnov.
ni je teritorijalne uvjete za dalje odranje i ra zvijanje.
4, Izgradnja dubro v ak e dria ve. - Dubrovnik je u~ao l: AJ ll .
stvljeee kao dru!tvcnu i politiki potpuno izgraena f:"radsb
opeina (komuna ), u kojoj se pod utjecajem da ljega ekonomskos
napredovanja ~ve "ie u\'rJivala i prudublji,-ala klasna podjela

njezinih stanovnika.
U X II I. i XIV. st. Dubrovnik je proivio dultu periodu mira.
kuja je mnogo I)Oll)f)gla. da sc jae ran'iju 5Ve grane njegove
pri"re(k, Samo za Ijade kral jeva Uru5a I. j Milutina bilo je viie
puta ostrih sukoba izme" Srbije i Dubrovnika i prol'ala srpske
vojske nn gradski teritori j. Za ~vc ostalo vrijeme Dubrovniku
nijt" nikada zapri jetila opasnost. da ga netko zauzme: od luga
ga je ~titila mo \lenee i.ie na .Jadranskom mo r u.
OJ kraja XII. sl. Srb ija st izgrad uje u vdiku i ekonomski
ja ku dda,u. koja je na kopnu sa svih stra na okrui vala teritorij
(l"brovake o pine. Nctu kasnije. osobito u X IV. st .. napreduj('
i Bosna. T c d" ije drbve postaju gla,'no podr uje poslo,'anja
Dubrovnna. kojima su srpski i bosanski vlad .. ri dal'ali trlto va ke
!,o,lastiee. U islU vrijeme sve sc "ie ra!,'ijaJ.. i jaala na ci
jelom Sredo1.emn om moru trgo,ina. koja je i Dubrovnik puve_
~al" s mnogim udaljeniji m l.cmljama i uinila ga vanim po
sre<inikol1l i7.medu ISlob i Zapaoa.
Od polovine XIV. st. mijelljajll sc prilike i u Du brovniku
i " njegov" ~l.I,jecls t vu . Dubrovnik dobiv<l J3.~8 S!l'a rnu sanu> _
stalnost s ugarsko-hrvatskim kra ljem kao nominalnim vr hovnim
. a:ititnikolll_ U iSlO vrijeme. zbog sl ab ljenja centralne vl<lsli u
Sr biji. " jaanja I)ojeoini h feudalaea. nastale su ,elike promje n~
i u nepos red noj blizini dubrova~ke dr!avice. T o je kodi lo in
teresima dubro"akih trgo'aca. a i sa mom je Dubro"niku taprijeti la opasnost. da ga ne osvoji koji od moCni!. sTJlskih dinasta.
T ako jc buknuo rat ~ \lojis\a"om Vojinovicm (1359-62) i Nikolom Altomano\'icem ( 13iO- i l ). Mnogo kasni je Dubrovani su
ratov ali s bosanskim kraljem Os!ojom (1403-05). s vojvodom
Rad05<l\'om Pavlovicem (100-32) i he rcegom Stjepanom Vukicem (145 1.54).
Jo je vea opasnost. mcd utim. zaprijetila Dubrovniku od
Turaka. koji su stalno prodirali prema zapadu. zauzimali bal kanske zemlje. s kojima su Dobrova ni trgo,ali. i sve vie se
prib1ia"ali njegovim grani cama. Sve je to ne samo smetal o dubrova k oj trgo,ini. nego je moglo da je i polj>uno onemogui.
Da bi zahitil a interese svojih gradana. d ubrovaka se vlada
mn ogo trudila. da uspos l:lI' i i od ri dobre odnose s Turcima.
63'
i
I
l
,.
i
Zato je od 144 2_H da" al a Porti godi~nji poklon od 1.000 d ll~

ka ta u srebrnom posudu. a pri kraj u H 58 morala se obvezati
uz Jloklon vezirima . na stalan godi nji h ara orl 1.500 dukata.
Taj je bara rastao. dok 1484 nije ustalje n na 12.500 dukata.
u koj u je sumu bila Ukljuena i globalna upla t" za carinu. T urska je ostavila Dubro vnik na miru i onda , kad sc poslije padil
Bosne i Hercegovine njezina I'iast uvrstila na cijelom terituri,ill
oko dubrovake gra nice.
U isto je "rijeme Dubrovnik uredivao i svoje odnose s r;n. l iitim zapadnim zemljama. S Venecijom je stalno hio u dohrim
odnosima.. a k i u pocIku XV. sl.. kada je ona zauzela ci jelo
primor je Dalmacije. Ipak su mnogo bolji bili odnosi s drug-om
talijanskom dravom. s NapUljskom kraljevi nom. s kojom su
D ubrovllni trgovali od njezinn postanka i koj" im je dala ve\ik e privilegije za pomorsku trg ol'inu. zbog ega su oni n" stojali Ja s njom budu u i to boljim politikim ve~" ma .
U toku ova dv .. stoljea Dubrovani su znat no pro.'irili i
granice svoje obla~ti. U doba, kad sc Dubrovnik razvijao usnaino
pri\'redno sreJite. on .ic imao dovoljno snage oa pristupi rje!avanju toga vanog pitanja. Na proirenom podruju bilo jc
vie <II'jeta. da sc gradsko stanovnitvo opskrbi I)oljo]lrivrednim
proizvoJima. a bogatiji su u tom e vidjeli mogu n ost da poveaju
svoj zemlji!ni posjed. U no,im oblastima, najprije poklonom od
strane orbvc. a kasnije i kup ovi nom. njC(:ali S lI imuniji ne
samo ,'cl ike vi nograde. maslini ke. panjak e i ndto !ume. nego
i kmetove i njihovu radnu snagu: to je jo v i~e jalalo njih o,' u
ekonomsku mo.
Negdje tl polovini XllJ. st. Dub rovni k jc do bio otok Laslovo.
ko ji sc sam stavio pod njegovo vlast.
Godine IS3S prooao mu je ca r Duan grad Ston i 1>oIuotok
I'djca( (Hat) 1... 8.000 perper;: i 500 perpera god injeg danka.
N .. tu je prodajo prist <o o i bosans ki ban. koji je lada bio go~p()dar Humske l.cmlje. i zato dobio gndin ji danak od 500
perpcra. Dubro,aI;:.. vlastela podijdila su lamo!inje zemljite
izmedu sebe i nekih uglednijih gradana .
Ca r Uro; je o(istupio DubrO"lanima 135; dug pojas zemlji;ta
uz srps k o - dub rovaku granicu od Ljute u Zopi do Pet rOl'" sdn
na zallad u. To se ze mlj i te na nekim mjestima sj>ustal o go tovo
6-3i
.10 Hlora. j otada JC gran ica ila vrbovima brda . U drugoj 01 0_

vini xrv. st. Dubrovni k je definitivno utvrdi o svoju vlaSI nad
ulokom Mljetom. koji jt do l.lda bio II posjedu tamonjeg benedik tinskog samostana. a pod vrhovnom "]au Srbije.
Godine 1399 proda o jc bosanski kral j Ostoja Dub ro"niku
Primorje od Oruica do Stona. PO!1ijc ega sc stari dubrovaki
leritorij povezao s posjedima na Peljdcu. Cijdo to !Iodruje
pretvoreno je II feudalni posjed dubro" a ke vlastele
ma log
broja graanskih porodica.
Napokon su II poetku XV. st. Dubrovani do~ l i i II posjed
Konavala. T u plodnu upu kupili su II dva maha; jednu polovinu
nd Sandalja Hrani a g. 1419, ii drugu s Cavta tom od Ra dosa va
"udovi .. 1426. V lastela i jedan dio gradanskih porodica podijelili su tu oblast izmedu sebe. pri em u je svaki l1lu;ki l an porodice dobio odn:de ne dijelove.
T ako su Dubrovani uokru!ili i proliTil; 5"Oj posjed i zahatil; nekoliko plod nih podruja. koja su prije lIriradala srl'!koj i bosanskoj dra'i. Na njima su zatekli brujno s!anovni;\vo
pravoslavne vjcre, koja "ll Dubrovniku nije bila ni dopu lite na ni
prizn"!a. Zato je d ub rovaka "Iada sve poduzimal~. da i u tim
oblastima proiri katolicizam. pa je posli je est o is ti cala. kako
je u to ulagala mnogo napora i mate rijalnih sreds ta va. T oj su
s" rsi sluila i e t iri no\'a franjevaka samostana. podignu ta na
granici i u novosteenim oblastima. i lo II Stonu, Slanome, na iz"oru Omble (Dubrovaka rije ka) i u K onavlima. Takvo I"'Slupanje Dubrovana s pravoslavnim .. II Stonu i na Pdjeeu uvri jedilo jc. ini sc. Stefana Duianu. i on je namjeravao da im
odu zme tu oblast. koju im bjce prodao malo prije. Zato u svojoj ispravi od 19. V. 1334. kojom je poh' rd io svoju prijanju
da rovnicu. isti e da ~su sc zakleli kralje\'Sh'u mi vlas tde dubro, aki. da prebiva pop srpski i da poje u crkvah, koje su u Stonu
i u Ratu. kako je poveljalo kraljevstvo mi. _ A i poslijc, karl s u
Dubrovani dobili Konavle , ostali su tu pravosl avni POlIovi. ali
je pravosla"oa "jera bila; odatle postepeno potisnuta. Slino su
D ubrova n i pOStupali i prema ostal im pravoslavnima. ko j i su
<Iulazili. da ive u Dubrovniku. Zalo su mnogi od njih prelati1i
II k a toliku vjeru, mije njali svoja lin;l narodna imcn., i uzimali
on:. erk-cna. u emu ima mnogo vijedi o slubenim spisima rlr,," -
Il e kancelarije. Takvu pustupanje prema pr;" 'o\avnim ;, odgovara I" je ne salllO vj ersk im shvaimjima. nego i poli t ikim interesim ~,
starih D ubrov ana. koji su sc bujali. d., e s rJIs ka ili bosalllika
drbva lako pripoj iti njihovu malu repUbliku. a ko njezino Stanov nitvo bude veinom pr;,vosl a vno. Medutim. "jerska snoljivost u pojedi nim sl u aj e vima i prema ugled nim 1il:nostim .. nije
im bila opasna. pil su zato dOPllsti!i Vuku Brankovico_ kad a je
1390 namje ravao skl on iti se u Dubrovni k . da podigne crkvu ~po
svojoj vjeri.,. a na tu su pr ista jali takoder i onda, kad su i Sandal j
H ra ni i !ljeb'lIVa iena eljeli irnali svoju crkvu u Dubrovniku
( HM-3., .
Poto je Dubrovaka republika dobil <l Kona vle:. dO"denu je
njezi no terit orijalno izgradivanje i s t .. kvim granie~ma ostala je
dn svoje propasti (1808 ). P rema tOl1\e. pruiala .~e gotol'n pun ilI
et i ri stotine godina uz more i2 km. od ulaza II Boku Kotorsku
d" kraja poluotoka Peljeca. Nije poznato, koliko je imala Slanovnika. ;lli se misli. da je grad Dubro"nik na kraju X\'. s:.
rnogao imati 5-G.000. a cijel~ Republika 20-25.000 s;anO\"llib.
Stanovnitvo Duhrovnika i njegove oblasti staln o se obnav ljalo i poveavalo doseljenicima s podruja srpske i l>osal1sk~
drJ:ave. T o sc osobito do gad~lo od kraja XIV. st.. kad ... jc narod
u dosta velikom broju poeo da sc skla nja I,l Dubrovni!: prc(i
t uukim provala ma. A do lazi li su po nekad u dubro"ak u oblast i
pojedinci iz dalmatins kih g rad ova i s otoka.
Dubrov a ni su obino rado primali dosel jenike i bjc!!"unce,
ako ni su dolazil i u ,elikim s kupinama. jer im je stal no biia potrebnOI tuda radna snaga. Zbog toga su esto imali sukoba ~<!
~ usj ednim vladarima i vlastelom. koji su radoe ljude uvali 7.(:
,cbc. a Dubrov ~ ani su u" ijek odlUilO bra nil i 5voje pra\o. dOi
Jrugi ma pruaj u utoite (a7.il ) i zatitu. To svoje pra vo azila
'mat rali su jednim od gla"nih temelja svoje drb,"e i kao oznaku
njezine slohode. i u svakoj Sll prilici s ponoso m is ticali siuajev e.
kad su preti monim vladarima zatitili nekoga bjeg-uneil. Dhgadalo se. medutim. da su ponekad i sami vlada r i i moni {cudalei. poto su os tali bez vlast i i svojih zemalja, bili prisl!je ni da
sc sklo ne u Dubrovnik i d ll mole za njegovu zatitu; POIll()C.
T a ko su se. na primjer. bili s kl onili u Dub rov nik svrgnu ti srpski
kraljevi Rado slav (1233 ili 1234 ) i V ladislav (1243) Sil SVOJim
639
TAliL A LXX!
lenama. kerka kralja Dragutina. bosanska kraljica jelisaveta

sa svoja tri sina (J302?). zbaena bugarska carici.! Ana. inae ki
kralja Milutina (133;-46). despot urad Brankovi (1440-41 ).
njegov slijepi sin Stefan (1 460) j jelena. udova despota Lazara.
sa kerkom Milicom (1 463 ). najzad dvije posljednje bosamk<;
kraljice Katarina i jeleno (1463). kao i dva hercegova sina Vlatko
i Vlanislav. kad Su im Turci preoteli zadnje ostatke Hercegovine,
N a osnovu svega toga bila jc nastalo II narodu izreka. koja jc
zabiljeena ve g. 1440: ako zeca gone. i on se sklanja II
Dubrovnik .
.5. Privreda od XIII. do XV. s tol jea. - Opi ekonomski raz

vitak II Evropi. a osobito II njezinim juinim zemljama od XIII.
st. dalje. zahvatio je i Dubrovnik. koji sve "ie razvija i jaa
svoju mno gustr uku privredu. napose zanate. trgovinu i pumo rst,u,
Z a n a t i. Ve na kraju X II I. i u prvoj polovini XIV, st.
radi u Dubrov niku znatan broj obrtnika. koji su uglavnom pod mirivali osobne potrebe domaeg stanovnitva , Ka da je Dubrovnik postao vee pri"redno i kulturno sredite. osjetila K
po treba. da sc uvedu 110l'i zanati. Zalo se od kraja XIV. st. dubrovaki zaoali mnoe i granaju. javlja se ~ve vei broj domaih obrtnika. a doseljavaju se i !Ilnogi tudinei. Otada Dubro\'Tli k postaje "ano sredite ob rtnika. koji rade 7.a i7,VOl.
Napredak dubrovakih obrtnika. o~obilO nj ibova speciJali?acija. uvjetovao je i PIIrIjelu rada i omoguio usa\"Tavanj~
uruda i poveanje proi 7.vodnj~, Tada sc najvi SC razvija tek stilni obrL bojadi~'lIIje tkanina , pravljenje stakla. zlatnih. srebrnih i mclaln ih predmcla. oruja. slika. brodova, i zr a evina od
,'oska i koe i t. d , Dubrovaka je vlada pozi"ala inozemne
str unja k e. davala im velike [>o\'lastice. ;ai lila obrtniku Tobu
uvodenjem razliitih carina, brinula sc za n)eziml izradbu i jz
voz , U pocIku XV. st. ureene 5\1 i pojavljuju se uZ manje
obrtnike radionice i "elike radionice manurakturllog karaktera.
veinom izvan grada. u kojima su uz nadnicu radili ne samo
radnici , nego i mujs!ori. za raun vlastele. bogatij ih grudana
istrunaca.
Obrtnici su bili II veli koj vcini iz DubrO"nika i njegove
"kolice. a samo Sll puneki strunjaci dolazili i7. inozemstva. u
Dubro"nl~
Crt tf prem. Tet jel u
u XV.
S t ol leu
tu d ~ n ~
kIp u s,'.
Vlahi
->"
""
"
-
,
<
.-o
""
">
""
","
,>
,
"
prvom redu ;7, Italije. Obinu radnu snagu davala S\I ~da ~ dubrol'a k "g teritor ija i iz neposrednog zaleda. Poloiaj lih rarl n ;!;a
hin jc dosta teak. jer "U nadnice bile male. a radn o je "r;jenle
trajalo od Tanog jutr a do kasno l j no. Radnike su mno go ;7.rabljiva1 ; majstori i vlasnici veih radionicu. zbog eg" ~U izbijali sukobi i sporovi, osobito II vez i s ispla~ivanjcm nadnic<' lJ
robi ili h rani . U prvoj po lovini XV, i II XVi. st. drbvn~ su
vlasti ne k oliko pula izda'"aJe naroile propise. kojimo su Il<l S\Ojale da sprijce s l ine zloupotrebe. Obrlnici su imali i svoje Cthove. ali oni nisu postigli vei drutveni utjcc.a.i_ jer II svom ra7,'
voju nisu odmak li dalje od udruenja s dobrotvornin , i vjersk im
obiljdjima
T r g v i n a. Najvanija grana privrede bi l" jc ugovin", .

Ona j e napn:dm-ala uporedo s r"zvit kom trg-ovine n" Sredozernnom moru i s ekonomskim uzdizanjem Srbije i nO$n e , NaJ priJt je bila samo posrednika. a " XV. SI.. kada sc: ~ ;;-raclu
puveala proizvodnja robe. javlja sc i izvozna trgovina ~amob
Dllbrovnika.
Dubrovani su se vrlo rano pocli baviti 1 pomorsKom
kupnenom trgol'inom. ali ipak ne uvijek objema podjeanaku, I I
XIII, i XIV_ st.. kad sc Dubrovnik nal:.zio po.-l \'la " Veneciie.
prevladu.ie lJ njemu kopnena trgovina. To je bilo vrijem e. ka~;<J
~U privredno razvIlene zemlje Zapado traile ~ Balk,:nsko;.; 1)"I"oloka rud e, sU'uVlne, a tl balkansh' drave izvozile svo.ie pr(-izvode: , dl'uge st,-one. to je vrijeme sna n og razv(,ja I'II,;",-s t,::
Srbije i Bosne. Dubrovnik tada preu zima poueunitklt ul"." ,,_
stvara kolonij e svojih poslovnih ljudi u un ut~;ln jof_i ; , o"f:<'l!Ii zi,'"
'zvoz sir(l"in~ i uvo z robe sa Z~p;\(la_ U s,-i", r"d::nsi,im ; trg-'"
vanim ccnt~ima Srbije i Gosne Dubrovani su im<t; ; i~k~ ,blpine svojih ljudi. kuji su tu radi;i ka o trgovc;. ?aku!'''ic: C~
rina. obrtnici. vlasnici ili zakupnici talioni ca. rudnik;t : j:OVJ11c;:
i sl. Kopncnu trgu vim! Dubrov"ika ta.-la podupifU i M:eC::ll: ..ie:
jc lo bio vclik doprino~ njihovoj 1)()1)1O)"sko,; trgovin:. koj" .' lt
bili golo"o monopolizirali za sebe. ]lrb.r ajui c<t)"i11lJ n ... )"obu.
koiu su D ubrovan i d"v()ziii iz zerna\.la. s k Olima '" Micbni
bili i skljuivo za sebe pridrali trg(.nke ve7,(' , U \"cne:'iji p:.L
Dubrovani SU, k a o i ".\Iali. smjeli da trguju ciirektn" iedi n n
64;
~ M leanima,
ali su in a e trgov ali i s drugim m edi te ran~ ki m

~emljama, naivi Je s junom Ital ijom. U t'" $U ,,"'mlje oni prenosili zapadnoevropsku rohu, nac drv o. koralje! mdale. a izvuz il i
iz njih ilo. Ian. pamuk . '",t"'r. mirodi je. nakit'" i razliite ~ku
po~j ene predmete.
lo vei razvitak du b rov ake trgovi ne nastaje od mah u poet k u XV. stoljea. Ni sukobi i ratovi na Balka nu ni provil\<:
T uraka nisu JOogl i zaddati dubrovak e trgovce. da u sve vecem
broju idu u Srbiju i Bos nu i da razl'ijaju svoj'" poslov ne VC7:t
I njima. U islo "rijeme dizal a $e i njihova pomorska trgo vina. U
cijelom X V. Sl . dubr ov aka trgovaka momarica stal no napn"duje, a u pomorstvo Dub rov nik ulde sve vie svoj ih kapi ta la.
T ada su D ub r o vani bili pod jednako aktivni i na kopnu i na
moru. Njihove trgovake ko lonije na Balkanskom poluotok u
postaju mnogobroj nije i vee. a trg o\ ak o poslovan je mnogo
ivlje i jae. Na moru pak dub rovaki brodovi. kojih tad a ima
mnogo vie nego prije. sa obraaju sa sv im ohalam a Sreil07.emnng
moril. il nj ihovo sudioni tvo u medunarodnoj trgovini mn ogo je
7.natnije. Tako je II XV. S l. Dubrovnik najzad postao najvat" ij:.
tJgovalka lu ka n:! upadnoj oktli Balkanskog poluotoka.
Na taj razvoj duuro l'ake trgov ine znatno je utjecala i eko nomska politika Venecije prema da lmatinskim gradovi ma. koji
~u u poetk u XV . st. doli poil nje1.i nu vlast. Mle ani su r .. zli i lir: ,
POstuI)cima sp reavali njihov" trgO"inu s drugim zeml jama osi m
, Venecijom i njezinim posjedima. a D ubrovani su mogli ila
trguj u sa svima. Tako je Dubrov nik I)OslaO najvaniji posrednik
iunedu bal kanski h ze ma lja i Zapada .
II lo sc vrijem(" u Dubrol' niku javljaju prvi kapitu listipudu
letnie;' Obrtnika proizvodnja. jz koje sc izdiu rad io nice nlU '
nu rakt urn og karaktera. razg ranata kopnena i pomur s k~ tr!,:",ina.
poveanje 7.emlji; nog llosjeda. dobi,anje jeftine radne snage. a
pri je svega poslovanje Sii srpskini i bosanskim rudniei,na onl<"
guili su im da steknu velike kap ital e. Taj su nova c ,mi ula ga li
u pro~iri\"a njc starih i poduzi ma1l je rlO,ih. naroi to novanih
I)()slova, ka o Io su kredi tira nje. ilava nje za j mova. osigura,a nje
robe i brodova . mi jen janje nov ca. pa i rul i i t i lihvarski poslovi.
i to ne sa mo izmeu sche. nego i s trgovcima iz Srbi je i Busne.
koji su u znatnom broju dolazili poslom o Dubrovnik i lnje su
Dubrovani
uvelike kreditir ali. Tako se u Dubrovniku poja"ljuje

velik broj vl astele j graa na, koj i se bave samo tim poslovi ma.
pa sc napokon uz vlastelu stvara i posebna skupina dubr ovakih
graanski h porodica, koje posIa j u na jvii i naj bogati j i sloj gra
dana. A samu vlastelu kritizira jedan suvremenik i l.:!mjcra im,
ln sc b~ve posl ovima, ko ji su ih nedos tojni, tc kae. kal:" on:!
~dre i v jcru j u. da je bogatstvo s r ea. a stjecanje i gomilanje
blaga jedi n~ vrlina . Sve su to obiljeja nove g raanske klasc.
koja se javl ja u periodi prvih pojava kap it a li stik ih o<inosa.
Tako JI." Dubrovnik postao vaan novani centar i l"jesto
gdje se mogla skl oniti pokretna imovina. Njegovi lj udi naim e
nisu davali ua kred it sa mo razlii t u robu domaim trgovcima i
onima iz Srbije i Bosne. nego su i Ivi ma njim a po~ajm lji val i
znatne ,vote gotova no,ca. Slino su rad ili i lvi oni Dubrova n i.
koj i su fiv jdi i poslovali po unut ranjosti . S druge strane. bilu
ic ", iednih i bogatih ijudi iz Srbije i Bosne, osobi to vladara i
vlastele. koji ~u svuj novac i dragocjenos ti davali II ~ p ok lad .
(na uvanje) II Dubrovni k u ddavnoj blagaj ni ili privatnicima.
Kralj Vtl l~a~ in je tu ilrao dio svoga blaga, a tako isto i njegova
ena i sin Kraljevi Marko, il Vu k B r ankovi je ost~vjo na u
vanje preko 600 kg srebra i vi~e ot! tri kil ograma zlata. Slino
su radili neki lanovi porodice Ba lia. bosa nski ~gos t . Radin i
bivb bosanska kraljica Katarina, a Sandalj !-Irani i herceg
Stjepan poiof.i li su svoj oovae u D ubrovniku na dobit. pn-i
6.000, a drugi 70.000 dukata. Kad i! je despoi Durad Brankovi
izgubio Smederevo. dao je g. 1440 na uv a nje svoje veli ko blago
u vrijednosti
od oko 170.000 dukala. U Dubrovn ik su slali svoje
.Iragocjenost: i novac mnoga naa vlastela i imuniji l judi. os,,,

hito za turskih proval a i estih rat ova, kada je nesigur nost bila
npa.. Tako je Dubrovni k za mnoge bi n postao ne samo b,ml:a.
11Cgu i s;g uTrI<' skloni!tc za blago.
T r g o v a k i II U t o \" i. Iz Dub rov nik a su vodili mno gi
kopneni pulov:. koji su spajali balkanske umIje s Jadran.skiT1l
morem. Najvainiji je bio put, koji je preko Trebi nja i Bilee
iao m: Fou pa sc oGaIle jedan krak odvajao ni z Dri n u . .: drugi
I)roduil'ao preko !'rijepolj... Sjen ice i Novog Pazar~ za Toplicu.
Ni. Sofiju i Carigrad. Dru!?"i po "ainO$li bio je put. koji je
preko Trebinja, Ljubin j i Stoca spajao Dubrovnik ~ dolino m

Ne retve, a preko IV:ln _planine ~il az i o u centralnu Bosnu, srcri ite
nje7. ina rudarstl'a. Trei je put vodio uz more preko Boke Kotors ke i ZClS kog Primorja do ua Drima : odatle je preko Skadra iao na Prizre n. Kosovo i u doli nu Vardara. Na uUe Neretn,
stizal o sc etvrt i m putem: il i morem pu~ko Stona iti preko
POPOI':' polja.
Oc! gla vn ih putova odvajali su s.. .!mgi manji. koji su medo sobno pove:ti val i razli ite obla~ti Bosne i Srb ije, a koj i su 1;,kodcr bil i I'afn i za d ub rovaku lrgnl'i nu. iz Trebinja je I'o<lio
put nreko OnogoJta ( Nikia ) " uve no Brskovo na rijeci Tari:
sa Drine $U vodili pulo vi prema zapadu u rudarske cenlTe I~osne.
na sjever prema Mitrovici. Beogradu i Smederev u. a na i~tok u
oblast nudnika : Kopaonika . Isto sc tako iz Novog Pazar.: odv:.jao pu t za Kosovo i Skoplje, a dolinom Va rdar~ silazio
II Solun.
Po s: i~ li~n puto vima k~eta li Sl) se dubrova':ki lrgovc: j drugi
pos!ov m IJII(1I. Iz Dub rovnI ka .~ u trg ovci polazili u manji ,,, il i
vcnn sku pl nmn a i preno~ili robu n;, izdriljivim brdskim kon jim;) ili m:ngam a. koje su iwajmlji,ali hercegovaki slocar;
}'Iasi. L' ime pojedinih vla.;kih kaiu n .. ili skupin e ~pO l1o s ni ka.
dolazi o je u Dubrovnik njillO v ovjek , koji se zv ao .0 ri mi uf M
i.li .kramar", i s dubrovakim trgovcimil skla])ao uso;or o 1'1"
Je nosu ro he. I'onosnici su bili ljudi p ri mi ura. koji je organizirao i vodi o do odredenog mjesta karavanu, preuzi ma o pu nu
O(]govornost. da robu uva i po ci jene ivota brani i da nadok nadi tetu. koja bi nastala kri vicom kar av ane. Ka r.wa ne su
putO\'a! e samo da nj u, a :tbog ve sigurnosti ponekad su ih pratili naoruan i ljudi, Prvih decenija XI V. Sl. kar'lIane su imale
j " 'oje Zal)O\'jednike (kapeta ne - capetanus turmac'. koje je
postal'lj ala vlada , a kasnije j~ njihovu ulogu preuzimao ~am
vlasni k robe. Trgovci su nagradu karavani da,."li po 100'aru. i 10
U novcu, a kod prijenos.. soli p l a a li su solju_ koja jc bila toliko
potrebna slOarima. Naj"i~e je bilo karavana sa JlI-20 konja.
a vrlo rijetko sa prekr, pedeset. Dub rovaki a rhivs ki izvori sl'omlf1JlI samo nekoliko sl uajev a, kad su k aravan~ hru;ile l)reko
100 konja. a najvea je bila jedna kara vana od 600 !tonj ... koia
je iz DlI brO\'T1ika pola g. 1428.
.
Na drugoj strani mor e je spajalo Dubrovnik ! i ta vim poznati m svi jetom_ U njegovu su luku svra ali brodo vi go((>vo ~I'i h
medi teranskih zemalja. pa i Du br ovani su Sa svoj im brodovima
ili II mnoge tll de ze mlje. n ajv i ~e u va nije luke Jadransko/!a i
J onskog lllora. a u X IV. st. po nekad i do Male Azije. S,ri je.
Egipt:s i Tripoiisa. U XV, st. jae sc povez uj u s.a za l)adnom Ita
lijom i ~ I)anjol s k o m. idu ak do Engleske i Fl andrije. :I na Lc,'antu odravaj u redovite I'eze s istonom Grko m . Trakijom i
usobito s Aleksa ndri jom, vanim centrom za trgolinu kolonijalnom robolll .
Poljoprivreda; ri bo lo,'. Na du br ovak om leriloriju poljoprivredom ~ I'; bil"io vei dio stanol'ni';ll'a. Agrarnil proizvodnja podmiri"" l .. je sa mo maH dio doma6 h potreb;! .1 pogotovu jI.'" bil n mal o it;lTica. Zbog loga sc clubrovab I'lada
staln o brinula za d o\'o~ ila. eslo i iz vrl o udal jenih zemalja.
U veoj k ol i i ni uzgajali su JOI maslinu i vi novu lozu . zati111 razl iito juno '"oe: i po vre_
Dosta je do bro bilo razvijeno s to;!rstvo. naroi:.., uzbuj.:njt
bil ne sto ke. Nju su seljaci umo gu drali u oblastima dui: kopn ene
!;ranice. ali ipak doma" stoarstvo n ij~ Uloglo da pod mi ~i potrebe Slanol'ni!;tva_ pogotol'u jer SI' ono mnog o hranil o mesom.
Zato se stoku l.a klanje uvoziia u velikom broju. i \0 najvie: iz
kraj eva is t o n o od Dubrovnika.
l{ibolol' je Slaro zanimanje Dubr ovana, i ono j~ bilo I'ana
privredna gran a primors kih sela. osobit" na otocima. Dubr,,"ak i 5U ribari i.;li n.: ri banje i izvan sl'oj ih teri torijalni;) v"da.
ool>ito u podmj r Oloka Visa bogato t. ZI'. plavom ribom. koje
preko ljcla 101'e u golemim ko1i':inama. a zatim sole. Ribari. osobito oni s otoka K ol oep.: . va di li su iz mOra koralje ne samo
u dub rol'aki m vodama. nego esto i " Egejskom moru i Kod
otoka Mall~ . Taj je lov bio obilan i unosa n, tak o da je Dubrol'nik izvozio u !tali j u. Francusku. pa ak i na Lcl'ant na 5toti n ~
kilograma koralja_
6, D ru h vcui odnosi, -
V l a s t e l a. T eri torijalnim proi renjcm Dubrovak e republike i njer.i nim ekonomskim napretkom
od X II I. do X V. Sl. najvi~ e su se koristila vlastela. K ao vodeb.
6"
644
klasa bila su, U:l crkvu, najvei posjednici zemlje u D ubrovniku.

U isto vrijeme. vlastela su financirala i vodila sve grane dubrovake prilrede. naroito vanjs ku trgovi nu i pomorstvo. Kak o Ml
pritom u svojim rukama imala i politiku vlast. mo gJa su da
is koriste svaku priliku. kak o bi s uspjehom zatitila svoje ink,
rese. I:r: vlasteoskih redova popunja"ala su sc gotovo sva inov,
nika mjesta II Republici. Prema tome su vlastela imala done kle:
obilje!ja i trgovake bu rlaazije i feudalaea. Ona su bila glav ni
nosilac privrednog :ivota Dubrovnika, kao !to je to biJa grad~n
ska klasa na Zapadu. a u isto vrijeme posjedovala su go luvu
svu zemlju i imala poli tiku vl ast kao pravi feudalci . Otuda dubrovak oj vla~tcli specijalni karakter, ime se iz jed na u j e s patricijatom Venecije i nekih drugih gradova, a to je mnogo utjecalo i na oPi razv itak Dubrovnika.
I)rvib decenija X IV. st. u Dubrovniku je bilo najviJe oko
200 punoljetne muke vlastele, II drugoj polovini taj je broj pao
na oko 150: II XV. st. popeo sc na oko 250~.'~OO. Medulin:. za
g. 1~2:; pouzdano sc zna. da je u Dl1hrovakoj repuhli ci uku!)oo
bile muk e vlastele 39 1, g. 1~2i 414 , a g. 1442 S.'j3. Svih lanQva
njihovih porQdica ulOglo je biti dvaput tuli ko.
G r a d a n i. U XII I. sl. znatno se proirilo podruje samng
grada i pO"e(ao broj njegQvih stanovnika. Oni su bili obrtnici,
trgovci. pomQfci. radni ci, ribati. nQsai i sl. Kad a su se meduti m
vlastela u prvoj polovini X IV. st. zatvorila u SVQj uski krug. a
Dubrovni k se poeQ jac eko nomski razvijati. nastala je i medu
ostalim nje gQvim sta nO"n iitvQm znatna imovinska i drutvena
,iifercncijadja. Bogatiji izmedu njih postepeno su sc odjeljiva1i
od ostalih puana i sh'arali posebnu dru!tvenu skupinu gradana.
koji su PQ svom l.)Qptstvu i privrednoj d jelatnosti biJ i ravni vla_
steli. Posjedovali su dosta zemlje. organizirali velika trgo,oaka.
obrtnika i manufakturna podu!ea. ulagali I'elike svote novca
u brodQve il i dava li II zajam i uope PQslovaJi kao i vlastela :
nitk o izmedu njih nije bio obrtnik ni trgovac na malo, a vjena
njima su sc povezl\'ali samo u SVQme krugu. Oni su hratov.Hinu
SI'. Antuna os nOl'anu u XIV. st. pretvorili u svoju korporaciju. po
emu su prozvani antun inima. S vremcnom su se dru~tveno odijelili od os tal Qg stanQvni\va. a ekonQmski se sasvim prih1iJili
646
vlasteli. U svemu su, da kle. podsjecali Ila bogatu burioaliju zapadnQev ropskih graduva. sa<llo nisu imali nikakvO! utjecaja na
vQdenj c gra,h ke uprave. U tome su ih spreavala vlstela. koja
su opct zbog svoga specifinog karaktcra bila takod er ekon om~
ski vrlo snana i u <lInagi m stvarima jednaka pravoj bur1.oaziji.
Zat" Sl' antun ini. taj bogolli sloj dubro"ak i h gradana. st"lnu
Qs!ali na granici izmedu vlastel e i puana, ekon omski se pribliavaj ui vlasteli, a politiki irokim slojevima. Ta razdvojenost
u redovima grads kog stanovniwa i specifi bloSI vlastde ometali
su SIvaranje kompaktne i jake graanske klase. To je gl;,v ni
razlog, to su vlastela mogla d" bez "ecih td koCa i su kob a odrie
~voju vlast II Dubrovakoj republ ici. Kad jll' god izbijalo !lez~
dovoljsIvO t"edu njezinim stanovnitvom. ono se nikada nije
razvilo du prave bune. Tako je ~ . 1400 otkrivena urota e t l'Qri cC'
mlade dastele. kQji su se zajcdno s nekim puanim;)'. " u ,;01'("1vo ru i uz PQmoc nekolicine bosanskih vojvoda iz pogran inih
oblasti. spremali tla I)reuzmu "las' II Dubnwniku. Polo je urota
bila otkrivena. vlada je pogubila urotnike.
Godine 140~ i t403 na dubro vakim otocima. naro.;ill> Ml jelU. izbijali su nemi ri II n .... rodu nezatl()voljnom svojim poloajem,
tako da S1I nastajali su kub; ; s drJ:avnim vlastima.
MnogQ ozbiljniji je bio pokret dubrovakih seljaka. kad:. ~u
nad osav . Pavlo,oie j!430 32) i be rceg Stjepan {H5 1-54i na
pali Dubrol' aku republiku. Cilave skupi ne seljaka pridrufi1c ~u
sc njihovim etama i aktivno u~le u borbu. ~ poslije se zajedno
s njima povukle u Herce~ovinu .
S e l j a e i. Sirenjem dubro"akn g teri tQrija znatn u ~e p".
veeao brnj seljaka" Repul>lici. Tn s,' najprije dogudil o kad je
Dub rovnik dQbio po1:Jotok Pdjcia c. a zatim Primorjl' ; l\onav1c.
U tim su "bla.slima Dubrnvani nOlJU d"sta radne snage. koju su
l)rescljavali i u ostala I'odru<'ja. l' iu,. su vrijeme prdazil i na
njihov LeriM.ij i mnogi seljaci jz u"ulra~njosti. kojih je radna
snaga t"koder bib PQt rebna Dllbrov niku II doba. kad je napredovala cjelokupna nj egova pri,red.\.
Karl Sll dQbivetli spomenuti krOljcvi. novi dubrovaki IH.danici nali su sc II gorem POIOajl1 nd <moga. II kome su ii" jeli
stanovnici na jstarijeg dijela Republike. jer su l"1astd3 s"~ n("'o
,,17
stano"oiitvo. bez obzira na njego\' prijanji polo!aj. pretva,-;,] ..

u km etove i tako mnogima nametala terete Ide od prija.'njih.
G olema vei n a seljak" II lim oblastima pOSlala je tada za,.isu;m
kmetovima. koji su bili \'c1.an; 1.a ~cmlju i duni da ~\'oj""
g.ospodarirna daju dio plodova, poklone j besplatnIl T .. dnu snagu,
Kmetovi nisu smjeli napustati zeml ju. niti su ih drugi mogli pr;mati. a gospodar jc: imao pravo da ih otje ra. Ak o bi sc to dogodi] ..
zbog neposluinosti ili neke: hi"ice: kmeta. gospodar mu nije
davao nikakvu odstetu. a inae mu je davao naknadu solom Y.<t
ono, I to jt o svom Iro!k" uradio. da povea pribod samu;; 7.".
ml jita. Zbog takvih odno~a nastajali su seJjJki nemiri II o" l'i ,u
ohlasl;ma. im su ih Dubrovani dobili. Poslije 1!99 nai li su
Dubrol'ani na otpor u svom Primorju. jer ootada sl\'bodni IJuoi.
uglavnom v!astcliii. nisu htjeli. dil ih novi gosl.odari prti vure
II obine knlet()ve. pil su sc mnogi i~tli1i . Tce je Dubruv alli1l\;i
hilo u Konavlima. gdjt se 1~19-25 narod Oll'oren" hu nio, "dupi_
rao dubrol' ~Ikoj ""jsci. I'rijedao i Ilapaoao dral' lIe pO<';o~ItlI' llike.
a neki se ak i oometnuli illapadali dubrOI'ilkc trg ov ak e kara.
van~. Pokuiu I'ao je d::: pomogne Dl.lbr"vbnima; Sand<llj H r::'lIi';.
ali nije uspi o umiriti svoje nebrlanj e podanike. Zb~g ~vC!:,a
tog::. Dubn.vani su morali vrlo oprezno n:.stupa! i u Konavlill1 <l
i .pritom l)aziti da nt pov rijtdl' in lcrl'SC nekib prijailljih posjed _
mb zen.lje i ,jerske osjeaje p ravo.~lavnog st:::llo"nitvu. Tako
su po!ag::lIlo il.ak uspjdi du narod umire. a neki su borbcnij i Konavljani napustili svoje domovc j I)rdl; u J-!l'recgovinll. ,\ Ii
kad sc Radosav Pal'lovi digan protil' Dubrovnika 1430, pridruio mu M' i jl'dan dio K,mavljan<l. Istu Sl' dogodil" i za ru_
lovanja hcrttg<l Stjepana. kome su. uostalom. pristupali i seljuei
iz drugih dijdov<l Republikl'. K a~nije. medutim. ni prem:! lim
pravim km l'lovi ma II novostee n im nbl astima nisu oubrO\'ub
vlastda svuda i uvijd. primjenjil'ala svoja PUIl<l reudal na prav>!.
Doputahl. nekima da napuste svoje gospodare_ cl>! promijene
zanimanje, da svoje sinove odijele nll ,c bc. dOl se oslobode od
linih obavezil i sl. Sve je lo odgovarulo tada~njit1l ekonom skim
i dru~tvenim potrebama DIIbrovnika. Os!obodl'na radna snaga
selja ka bila je potrebna udrusim prh' rednim gran ama. u kojim a
su l'lastda takoder bila ulo ila SVO;l' kapitale.
648
R o b o I' i. Arhivski dokumenti iz XIII. i poetka XIV. st.

mnngo gOI'ore o velikoj trgovini robljem u Dubrol'niku. Dubrovani su robovc kupovali na I)rads kom trgu i na uiu Nerell'e pa
ih llroduvali II inozemstvo ili ul.otrcbljaval i II ~vome gOSl'odursiVU. Cini sc. da je to lada bila 7.aklj ucna faza jedne stare grane
trgovine, koja je mllogo vjekova cvala II Dubrovniku. gdje je
rooovska radna snaga bila potrebna. dok sc jo; nije bila razvila
p"a d~ka pri vreda. Kasnije je pOIrebama DubT<>vnika viJe odgovura!" radna sn:tga ljudi. koji ~U rnogli o~) slubodno ra.le kao
nadnibri ili knj e su dubrov~b vlas tel" po.~lavljala na svoju
zemlju. Tada je i trgovina robljl'm poela jenjuvati. a g . 1416.
na prolesi bosall.~k og kralja Ostojc. ona je i zabranjena. premda
~e rohlje- iz dalek i!. ludih z('malja i dalje prodal'al" na duhrovakom :rgu.
,,
7. Dravno predenj e, - U doh~ mletak(, vlas t ; (1205-13,'18)

na &Iu Dubrovnika st;:.jao je kn ('z (comes), koga $" Mleani slali
iz Venecije. Njegovu je vlast donekle ogranial'alo vijece (eon.ilillm) "a~tavljello od bogalijih i lIgk<lnijih stanovnika grada.
Medutim. i nazonost kl)ez~ M1eanin~ sprebl'ala je lonov e I'i jeu da potpu"u slave por! svoj utjee"j gradsku uprav u. Zatn su
nastajali sukobi izmedu nj ih _ pogotovu jer ~U Mlean i zbog
sv"je: kori~ti isprva pokuavali ograniiti Ilolilik i IHjce:<lj Duhruv ana po mou dvojice kndl'vih ,.drugovuo (s.)Cii ). U wille
ipak nisu uspjeli. jer je bogatiji i ugledniji sloj dubrovakih staI)(JI'nika ve bio dOloljno jak. lill s" mogao oduprijeti n,l e takim
l>redstuv ni e; m a. a uskoro ak i pojaati svoje sudioni'iI'o LI vu_
denju grudske opi ne .
Tako je- Dubrovnik s vrl'TIlennm stekno poloa j ;",Ionumne
km"un c, i Dubr ovani su. zajedno s kn ezom. vodili unlltra;njll.
a i I'.mjsku po liti k u gotovo pOIpuno samostalno. Nazo nost Mleana u uprav i nije Sl' m nogo osjeala: ona se jae primjeivala.
samo kad su posrijedi bili i sto mletaki interesi. To je proistieulo i i7, obaveza. koje su DlIbrovani bili preuzeli. kad su se
I)odlo!ili vlasti Ml e takl' republik e. Ve':ina tih oba vezn bil~ je
furmalne prirode: one- su bile i (\osta lake. izuzev malu I'ojnu
porno':, koju j e Dubro.-nik morao dal'ati Veneciji kada je ratovala u Ja dranskom moru.
649
Uhriuj ui svoj polobj i j a bjui

sloj D ubrova na, koj i je us koro postao
svoj utjecaj , bogal iji

p ravom vlastdom. 1)0~t igao je i nove uspjehe. Uz Malo vijee (Consiliu m minus ). koje
je s kn ezom uprav ljalo Dubrov niKom. ustanovl jeno je 1235 i Ve l iko vijee (Comilium maius). a od 1253 spominje sc i Vijee
umol jenih (Consili um rogatorum ). U svim H I tiOl vijeima sud jd ovala ug lavnom vlastcl:: . K:,ko je we jaim pos tajao uljef;'j
vla stele. nastajali sn novi sukobi s ml e ta k i m preds tavn ikom.
dol: nije najzad kne! Marko ./ustinij;1O prist upio uredenju
spo rn ih pi tanja i kodifikacij j pravnih odredaba i obiaja. T:, ko
je nastao zborni k zako na poz nat ]lod imenom Statu t Dubrovake
opine. Poto $U Statut na jprije prih,-a ti li Ma lo i Veliko vijee.
dakle s,'a d ubrov a ka \' Iastela. iznesen je pred sku pi tinu naroda, i ona ga je odobrila 29. svibnja 12i2. T im !u vlastela I)Qstigla veli k uspjeh. a D ubrov nik je do bio svoje osnov ne zakone.
Statut je napokon udanovio pravo vlas tele. da uprav ljaju zajedno s knezom. jer je knet ubud u e mogao birati ~Ianove Malog
djea sa mo na godinu danu . i to jedino izmedu onih. koji su po
porijeklu i rodenju iz Du hr ovni k<. . A lan ove Veli kog vijea
birali su kn ez i Malo v i jee . naj prije izmedu bogati j ih i uglednijib sta novnik a D uhr ovnika pa i tui n aca , a kasnije $amo izmedu vl astele. Ovo posljedn je je uzakonj eno izmedu g. 1332 i
1548. i otada D ubrovnikom upravljaju samo vlastela.
Posl jedn ja po l itika promjena u his toriji sta rog D ubrovnika
dogodila se 135&. kad je Venecija mi rom II Zadru morala U~
os tale posjede na pus titi i Dubrovnik. Dubrova n i su 3e lada
ugovorom u Vi;;egradu 2;. svib nja 1358 Slaviti pod vrh ovnu
vlaSI kral.ia Ludovika L Kralj im je priz nan potpunu autono miju. II on; Su Sc obveuli . rl" ':e plaati .~OO dukat" 8"di~njeg
danka i u ral U poruagali jtainOI11 "alijon:: ostak Su nb:l\'czc
bile vic formal ne prir"tk:. Dubn,lvnik je ustvari otari" saSVUll
slobodn a. dr av ica.. koja se is prv" na liva!" opi n om, a 0<1 1)(1 et k a XV. st. i repub likom.
T u dr.avnopravllu promjenu "lastd" su uspjd;: da odli<,oo
iskoris te za sebc i prig rabe liV U vl a ~t II opini. Ta da sU oni na pokon pos tali potpuni gospodari Dubrov nika i jedini poli t iki
fak tor u njem u, osigurav;;i (Idini tiv no s'-oju prevlast i u dru!t,eno-ekonomskim pita njima. Otada je Veli ko vijete biral o i~
650
redova vlastele knct.a i lanove ostalih vijea. za tim preds tavnike dravne vlas li i go to'-o sve slufbl: nike. To su. medu ostali ma. bili: blagaj nici. koji su uprav ljali d r!a,'nom blagaj nom.
konovi i kal.ctani. drfavni ~uei . odvjetnici. u pov jedoici ut"<tleoja i straa. r a zl i iti slube nici financijs ki. ca rins ki. tro i i
zdra vstveni, lanovi crkveni h i samostanskih upra'-;).. nadzornici
nek ih obrta. i drugi. Ta ko jc d u brov a k a o]lina . od"osno rcpublika. po tp uno pretvorena u a ri stok ra tsku dr~.ll vll. kakv;! je ostala
sve do svoje propasti t 80S.
Dll bro,-a ki jc knet bio predstavni k vrh ovne vlast i D ubro"ake republi ke i njezi na suvereniteta. K neza je !vakuS mjeseca
biralo Veliko vi jee izmed u star ije vlastele. a 5 vremen om se
ustali o obil:aj , d~ je netko na taj polofaj mogao doi po d r ugi
pu t tek tree kalend arske god ine. ~z nije imao nika kve stvarne
vlasti. jer su o svemu odlui"ala v i jea. koj im:l je on lHedsjedao.
. Stvarni nosilac drbv nog suveremteta i vrhov ne " Izsti bilo je
Vdiko ,i j ee. skupJ t ioa punolje tn e mu!ke vlastele. ko je ~e S1\.'lajalo najvie jedamput mjeseno. Ono je biral(\ lanove dn.g ih
vijea: Malog vijea i Vij cb umoljeoih (~e nllta ). Mal o vij ee
imalo jc I I l anova bi r~ l1 ih na godi nu dana. i (l"O jc z;:jed llo
~ koezom imalo malu. uglavnom it\'Tnu vlast. " sa~tajal" S ~
prema potrebi "ie pu ta u tjednu. Vijee umoljenih (sell::!l imalo
je vei nom 45 l a n ova bira nih na godinu dana. I I lo ~u ,-ije,;r
ulazili svi la n(lvi Malog vijea. 11 sast:.j:. lo sc ka(l i Ma in , ijee.
Os\ali su lan o,i Vijea umolje nih obino bili starija i iskumi,ia
.. lastda. i 0110 je praktiki imalo svu vlut i ""dilo cje1nku\lflu
unutrainju i va njsku politik u. Vijece ulllo l;enih bilo je uSIV ari
pra Vil vlada Republike. Ime tO]::"il v ijea Ur.ct 0 je pn istoimeom"
vijeu Ml elake repu bl ike. koj c je nas!al(, i~ jedn"g:! s~ci.ialn"..t:'
od bora ljudi umol jenih da dod u na povremeno s~"Jct"vanJ e
s dudem. Cjelokupna <Irgani zacija i struktura !,()litik { vl,,~ti
dubrov .. kc opi ne l)ila jr ughv nnm proved ena prel\l~ ulon'
M leta k e rep ub li ke.
Cijeli teri torij bio je podijeljen na manja upravna l ,od~o:jz..
kojima su uprav ljali poseb ni knezovi (u Konavlima. Zupi, Slanom i Stonu. i na otoci ma L astovu. M lje tu, Sipanu i Lopudu) i
bpe:ani (u Cav ta tu, J anjini i T rsIenici. dan. Ore b iu \. Oni ~II
sudili la k ~e krivine pres tupke i manje ;radanske s poro'~' il u
651
DubrO"niku su postojala dva sud a . jedan za gradans ke, a drugi

za krivine sporoye, DubrovIIi\:: je jo imao i pet yrh<wnih u
vara zakona (proyed itorc s te:-rae), koji Su pazili. da knez i sya
tri yijeb po~tuju zakon. pa su ima li pra"o da svojim yetom 1l~
sjednicama trafe isprayljanje iii odbaci,'anje vel do nes.; r:i h
zakljua ka.
Svoje drav ne fina ncije Dubroyani su dobr o orga niziral i i

vrlo uredno vodiH. a imali su ita, niz inovnika. koj i 5u ~t: Z~
to bri nuli. Ubiranje dravnih prihoda dava nu je u ~llkul-'.
i lo obino ylastdi. ;; ona su neh od njih ponebd pre[)uI"la
drugima u podzakup. Najvaniji prihodi bili su carine. trosa";na
na 1'1 110 i proizvodnja j proda ja soli. Carin u su ubirali na
uvc.zc nu i izyezenu robu , a prema njezinuj \Tijednosti. ZOlkupnici soli [llaaii su II XIV. st. ll_l 0.00(1 pe rpera gooi; n je. Tw, _
~arin u na vino pla';ali su proizvod"i na svu kolii n u vina. koj u
s" dobili: t;, 5(. lroilarina dOlval ... II zak,,], u Xl". SL ZU :'-7.000
perpcra. II na kraju XV. st. za 9-[:::.000 f>erpef:l. Proizvu<inja
soli bila je rlrtavni monopol. a tak{, isto i trgovina solju .
Dr"" Il J soIram u Stonu. premi! nekim 1,0d;;cim;J.. clava:a j~ u
drugoj ],oluvini XIV. st. rio 10(1 \" ago"" soli ..".1 i to ni,ic bilo
dovoljno z~( riomllu potronju ; za vd ike potrebe stoars k ih
oblasti uzalcdu. kojc su od Dubrovnika kupOl'al e so. Zal,' Su
Dubrovani golovu sl.tlnu u,'uzili vel ik" koliinu soli iz Grke.
Albanije, Sici lije; Apulije.
Dubrovnik jc: vrlo mno urediu j kancelariju svujc opine:
ona je. $ \'fell>c nulU. postala s l'edi~te cjelokup ne gradske i
dTaYn<: administracije. Isprva su II njoj .-adili SOln,o d omai ljudi.
obi o o sveen i ci. al i od kraja XIIi. s~. za gradske llotare i kan,elare dovode Dubrovani ~ Iwlovane ljude iz in o1.e mst va. Misli
se. da je [Irvi &tr.mac syjetov nja]:. koji je raciio " Dubrovni ku
kao nota r i kancelar. bio T omazin Je Saverre iz LombarJije. Oil
je poeo da r .. di u Dubrovniku 1~7 1) i ostan u njemu sve do . voje
smrti 128G. Proveo je bolju organizaciju i uI'eo vei red \I
opinskoj kancelariji, poeo vod ili posebne kn jige za pojc.dinc:
1'1"5te kancelarijskih i not .. rskih poslo\'i~ . a $,'e knjige kum;epata
(im brel'ijatura) i prijepisa uvao uredno i palji vo. Uz pojedine
dokumente. koje su ve otprije uvali II drhl'noj blagajni, sarla
poi Ilju da uvaju i sve spise slubene kancelarije i nola rijala
652
l
,
' . le mcl"JI dananJ' c.m Duhrm'al:o m

T ako ~u. ustvari, po IOlem
arhi,u.
Zbog "'oga geografskog poloaja i tivih i mnog~tr~k ih Ye.za
sa stranim svijetom Dubrov nik je mOff.to da n na!lfll l ~nlloglm
ludim zemljama prikupi "c.oma zanimljive vijes ti i sakuI" ho?ate
h i~l o r ij!ke itvoTC. Zalo rIanas Dubrovaki arhiv il"" ~eob.,no
vaine i mnogobrojne dokumente ne samo za l>ozlla\'~nJ c ~IS.I':
rije Dubro"nika i jednog dijela na ' ih zemalja. nego., z;.. ' S[I:::'
vanjt prolosti cjdokupnoga BalkanskoE poluotoka I "cecE d ,jda mediteransk ih kr aje"a.
. ' .
Zhirke dokumenata u Dubrovakom arh IVU pOIIljU . uglal' ,
nOli>. od kraja X II I. stoljea; izvora iz l~rij ...;n!ih ~rem~na. i~~a
u neus poredivo manjem broju. Veina tIh arluvsk,h zbIrk I lUC
do kraja Republike (1808). S"e vanije dokumente JIlu!c?,Q
prcllla njihovu karakteru i sadrbju podijeliti u ctiri "elike
.grul,e: 1)01 it iko-d iploma tsk ll. fi na nci j sko-eknll omsku. ja" Dopra,, '
THI i pr;,:.lnopravoo.
Prvu grupu ioe svi oni arhivs ki spisi. koji sc odno~c 0<1 v,,
dcnje ullutra n je ddavne politike i na mcdunarodne odnose
Dub rovn ika. P u svojoj sturini . vrijednosti i broju. n~ p~"om
mj<:$tll ~tojc zapisnici triju drav nih vije .. od 1301-1808 ( ~~
form;ltioncs .."eta cor:siliorom), la njima rIolazi slubenu dop's,'
vanje I'lade od 1359-1808 (U ll nac et eommissiones). z:nim Sl'a
pism:: upuena "bdi . kan i dubro"aki privilegiji d~bi1"toi u. inozemstvu (Acta Sanclae M<triae Maiori$). - U drugn; sc grupI nalaze dokumenli. koj i se odonse na financijsko poslo\'alljc dub r'"
vake drave. kao i poslovne kn jige nekih rlubfo"a~kih t~!,ovar~
(najstarije it XV. st.). _ T rcu grupu sainja"aju ja\',~op:~Ym
spis:' \I kojc ula::e: Stall:t Dubrovnika iz 12i2 i dv,~ da:]:! Z.~M.
nikOl dubrovakih zak ooa. velika I;;;ta$tarska knJIg-a 1.::; CI jelu
dda"u, koja poinjc g. 1396, zatim mnogobro jne knji g~ s ~(l~k~h
raspral'a i presuda, vladinih naredaba, i .~Iuka: -. P~~I ,l~dn.'a
grup:t ~adrfi $" e oporuke (1280-1808) I nJlhov~ 11.I'rSC~';' , \;Up'"
['rodo:jnc ugovo rc pukretne inepokreiIIc imo,' mc. kn J ,go:. ]1"n<l~
m06. pri,'atnih dugova. uS0,"ore o vjcnOlnju imirazim;.. 1:a(l I
druse pri\'atnopravne spise,
..
. .
Sve te Ispra\'e imaju golemu naunu Vfllc.dnost. le~ S\l nSt ~;C
kat' jedini izvor za h istoriju jcdnog dijela !latih zcmni]:! ~a ,' :~c
"jckova_ U Dubrovakom $1,1 arhi vu one sredene. vrlo dolwo tu va ne i pristupane I\'akome la nau"i rad.
8. Kulturn e prilike. _ Do druge polovine X IV. st. u Duhrcw.
niku je bilo mn ogo malih drveni!. kUa . One su bile jeftine. p~'
ni sva nastojanja dravnih vlasti nisu sprijeila. da ih ljudi ;
dalje grade. Bilo je jo i ku a u suhozidu kao u dubrovakim selima. a mo ogi stanovnici. osobito u n::js tarijcm dijelu grada.
iiv jcl i su u kamenim kuama .
Budui da su poiari nekoliko pUl<! unitili velik broj drvenih
kuca. a ponekad je zaprijetila opasnost i <:ijelom grad u. Dubro v~ni su p~iS IUpili. sistematskom ruenju takvih kua i podizanJU kamemh. T o Je omoguio ekonomski :lapredak Dubro v~ika: j ~r su nj~.govi slanovnici otada lake mogli da sagrade sebi
IJ;.p~e. ' u~oblll~e s:anov~. U .tome s.u Dubrovani osobito mnogo
u<:l mb pn haJU XIV. I pn'.h godrna XV stoljeca. Posljednje
drvcm~ kue sruene su i1.medu 140(, i 1413. kada ih je uklonj eno
preko 2~-" U to su vrijeme sagradene i mnoge jal'ne zg-ra{le.
medu kOJima se dana s n aroitu isti<,u S;'\lllOst:m, franj evaca i
d.ol~inikana:a_ K."cev d'or. a i izgradnja masivni1, gradskih
z,d'll<: aovrsena Je. uglavnom. u sredini XV. stoljeta.
Jo jaa se gradevna djelatnost ra~v;la posljednjih de.cc nija
X V. j prvih godina XVI. st.. kada je znatan broj vlast ele: ; gradana iskoristio svoje velike kapitale. da podigne pal ae: llislo
vrijeme vlastela su zapoela 1,1 okolici Dubrovnika graditi ljetni kovce: ; bogato ukra.sel1e i opremljene dvorce.
Od kraja XIV. st. dllbrO\'a~ ka je vlada o bra ala veliku
~a~.iu higijenski m prilikama. Tada poplocal'aju grads ke trgove
I ulIce. provode kanal i~aciju i paze na javnu isto';u . Zbug 1'0r~sta s~anov~i.~tva i razvije~ill z;,,,a ta. osu[,ito tkalaki), i boja <.hsarskIh. oSJct:::l a sc n~sta , ea vod<:. Tad vlada pri~tu p .. jed oono
vciik",n dielu: iZl<rl,dnji I'od .. voci!lug kunala u duini od 1~ km.
kujim se
dana~ ])ubrO\'nik snabdijeva iy.vorsko1l1 ,""d,,'ll
(Wli;-S8j.
Dubrovan i Su sc: "rl o rano poeli hrinu:i za za~titu s"oga
zdravlja. osobit<. Zl> obraml od razliitih epidemija. Zato $U
medu prl' ima. a n",da i prvi na svijetu, uredili kont umac na
mal om otok u Mrkan u ( IS7i) i sistematsl;i organiz irali horbu
,,
I
i
proti,' epidemija. koje Su gotovo periodiki hara le. Od polovine

XIV. JI. II ])"brOI'niku postoji neka vnta bolnice. koja je slu
lila j ka o dom za izn<:mogle starce. a koja je 1540 1)N:tvorena
u pr~" u bolnicu. U tom domu postojala je apotek., ve ob, /:.
140:1. :l frauje\"aki je samostan imao s,"oju apoteku vcc prv;),
decenija XIV . stoljea _ Bil(\ jc II Dubrovniku apnteka i I'rij t
tog" vrenlena. One dvije apoteke. koj e pripadaj" II red prvih
u Evropi, r;Hle jo i danas. Osi1l1 privatnih bilo je stal n o i drav nih al)otekara. <l islo tako i pu nekoliko drlavni" lije n ika . Godine
1432 osnovala je Hcpublika dom za nezakonitu djccu . jed<ln od
prl'ih tc vrste u svijetu. u kome JU prihva an a i odga.ian<l
ugla" nom nezak onita djeca vlastele.
U to sc vrijeme mijenjao i nain i,ola. odijevanje i ishrana
I'{'cin<: Dubt<1\'l:ana. Otaca bogatiji Dubrova n i na sIOje da ivo:udubnij e. odijevaju se lllksusnije i hrane bolje i obilatij<:. Kuce:
.~II im 0(1 kamena. bogatij~ n::m jctene i opremlje nt: a sv uri., se
Sl)ominju srebrni predmeti i nakit. koji sc uvelik e iuallju ori
srebra donesenog i7. Srbije i Bosne. Vlada je uzalud pokua"ala
da zabr:!ui luksus. jer je. kako {() sama tvrdi. I'elika vecina stanu"niku ivjela \1 hijedi: bojal" sc. da pretjerani luksu ~ ne stvori
opravdano nezadovoljstvo u redo"ima si romaha.
U cijelom XIV. st. postojala je u D ubrovnik" nd:a "rsta
osnov ne kole. U poetku XV. st. vlastela ,su nastojala d" S\'ojo;
djeci pruie ~;rt i solidnije obrazovanje i d;:. jt osposobe ne s::.mu
:w praktine poslo,e. negu i za nauku i kulturni rad uope_ Zal"
je Veliko ,i j ee 1455 d oni jelo urtdbu O re formi i kole i o njezi noj
podjeli nil niie i "ie odjdjenje. U nif-em su sc odjeljenju otada
u<:il:: 05nO" I\ <I znan ja - ili na la t inskom ili na narodnom jeziku
_ a \I vien: kla sini jezici. logika i drugi predmet i vikg obr~
zovan;a. Time je ustvari osn(\van<l dubrov a ka kl:ui n:, gimna7.ija. koja i danas !,ostoji. U njoj Sl! ra dili ~kol ovani i kulturn i
l1astavnid, tudi i oomai, koji su svojim nulom pridonijeli. da Su
se i II D"hrO" niku pojavili kulturn i pukreti slini onim;: na
Zapadu.
U X\. SI. ~talnu je raslo zanimanje Dub nwcana za
razlii le nauke. filozofiju i knjievnost. Jto se lijepo v idi po
knjig.mla. koj e so imali u svojim ku a ma. i po sve veem broju
!,ri"atnih biblioteka. U XI\'. ! tolje u knj ige SI1 II Duhro,niku
bile ,-dika rijet kost i nala7.ile se ;;-010VO iskljuivo II rukam a ~"e

t enika. a kasnije sc spomi nje $I' e vI:6 broj svjclovnj .. ka S,l 1'''
nekolik o knjiga razlii t a sadrbja. Osim brojnih ud benika l" .
tinskog jczika. teologije. pravil i medicine, naiaz,imo 11 lljil""-;"I
privat nim bibliotekama djda gr kih i rimskih histori[-i\r';. fil" .
zo ra i pjesnika. srednjo\'jekov nih filozofa. a raps kih mcdicinslo.ih
pisaca: kao i poneko djelo iz talijanske i francuske: lilerilturc.
Tada jc: ve bilo II Dubrovniku i nekoli ko pravih od uevljenih
bibliofila. od kojih su dvojic" II Hed ;n; XV. st. osl a,-jl:l sve sl'".i..
knj ige drlavi. da osnuje javnu knj inic u. Druga su dWlj ica lI~i
nila to iuo na poetk u XV I. st.. os tavi".; oko (,00 wojih knji~a .
K TI j i f. e v II o 5 t. Vrlo sc ran o j a vlja II Dubrovniku humanisti ki po kret. k om~ prist Up aju mnogi Dubrovani, veCinom il
r~dova vla~tele. Djela grkih i rims kih kl asi ka ne samo to ~~
itaj u i komeotiraju. nego sc javlja btilV nil. domaih pi~"cil.
koj i se na njih ugledaj u. Poznati su Vuk Bobaljevir iz prve 1'''_
lovine X V. st.. I')i\"o Gueti ( 1 '151 ~1 502). Peta r Me n ~eli
(1451-1508). Karl o PlIcic ( 14.';8-1522) i uven; ~O\' j cnhn;
pj esn ik " Ili ja Ctijev i ( 14G3- 1520). S, i s u on i pjevali na lalin ~ k om jeziku. a Guh: t ; jo i na "r kom i na rodnnm jezi k u. U
g ru pu dubrovakih humanista pripad;, i vr lo dob,.i 1I ;5 tOl i ;,r
Lu do\ik Crijevit-Tu be ro (1459-1 527) . koji je \I sv ml1 latin$kom djelu pr ikaz1'O his tor iju svog.. vremenJ S osobitim ohzirom
na Tursku .
Pot rebn o je. da n;'I,ose spomcnemo Bcnka Kot r uljevita.

ista knut oga dubro,' a kog trgovca, koji jc jed no vri jcmc bio i
ministar fin a ncija na!Juljskog dVMa. Uz izgubljeno djelo iz h,._
t'Ulike on je napisao HSS na tali j an skQm. trgovak om jcziku JI-;
vremen .. djelo -o trgo vini i sav rknorn trgovcu . II njemu j~
prvi U svjetskoj nauci ohradio na naunim tcmeljima pi tanja
P<Jrijekla i prirode trgovine. k r~djla, mjen ica. depo!ita i rl,',,s trukog knjigo\'OOSlva. Djelo je vri jedno i thoS" toga. tn su u
njemu izrazito istaknuti nazori nO"oga gr .. danskog dTll~t\il o "Jnosti p rouavanja prirode kao in'Qra ljudsk ih spoznJja. o lI i<l7;
odgoja i obraUwilllo5 ti. o uzrocima drutvene nejednakost i.
o besl1IislenQsl; vjc r$kc ncsno~ljivosti i o potrebi. da ~e vjera
ma kn e s puta O"jej "j spoznaji prirode s pomou rawma. Sv u-
,
-"--
<
>
>
TAI,ILA LXXIV
jim se shvaanjem Kotruljevi digao nad veinom svojih sugradana. kjih je k onzeT\'a ti~am , prikriven bogatakom razmetljivo;u . o.trQ iha u ~vom (ljdu.
Gotovo u isto vrijeme s prvim humanistima, Dubrovnik je
dao i prve pjesnike na narQdnom jeziku. Ali prije pjesnika,
kojih su imena ]loznata, u DIlbrovniku je nesumnjivo bilo pjesnika, koji su os tali nepoznati. Upuuje na njih neko li k o stihO\'a zapisanih irilicom oko g. t450 na jednoj knjizi carinarnice. koji su do danas ostali kao najstariji umje t nik i stihov;
II dv anaestercu. s rimulJl po sredini, na nar\ldnom jcziku. il kada
je ekonomski i dr utv eni razvoj Duhrovnika dobio us-Iavnom
oQaj oblik, knji su tada imali gradovi Italije, i kod Dubrovana
je naao odjeka vd iki renesansni pokret. Kako su za takn
pokret drulven,ekonomski uvjeti bili povo lj niji nego u bil
kome drugom kraju kod na s. DubrQvnik je postao sredi.te Renesanse u jufnoslavenskim zemljama. Tu se u drugoj polovini
XV. st. javljaju d\'a istaknut~ pjesnika: Dorc Dri ( umr oko
1'. 1500) i Siko Meneti (1457- 1527), koji ot"araju sjajnu
epohu stare dubrovako-dalmatinske knjievnosti . Piui nar odnim jezikom i koristei sc mnogim elementima narodil': poezije.
a pritom stojei pod jakim utjecajem razv ijene talijanske knji kVllSti, ta dva pf\'~ dubrovaka pjesnika. kao i v eim'! kasnijih.
uspjela su da veoma lijep poveu razliite elemente i utjecaje
i da sh'o re djela. koja po svome nar oitom karakt eru i originalnosti imaju ne samo kulturno-historijsku . nego i pravu umjetniku vrijednost.
Nikola Boiid~ro"ic, ., riptih " dul>,Uvak oj cr kvi na Uan am a
U m j e t n 1,1 s t.
Razvoj IJmjctnosti lt Dubrovniku je po
sVoJ,m osnov mm karuk tcristikama dio QPeg razv oja umjctltosti u Dulmaciji. U cijelom Srednjem vijeku taj razvoj
pokreu i omoguuju II suiitini iste ekonomsko-drutvene snage,
a usto je i dubrovaka umjetnost vezana mnogim vezama s umjet nou u Dalmaciji; u nj oj se opaaju i utjecaji srednjovjekovne
umjetnosti Bizanta i Srbije, odakle su neki slikari i prelazili u
Dubrovnik. U nekim razdobljima i na nekim PQdrujima umjetnike djelatnosti Dubrovnik sc osobito istie, a pri kra ju XV. i u
prvoj polovini XVI. sl. , kad se u Dalmaci ji ve osjeb ope na zadovanje. Dubrovnik je jo~ uvijek snana podloga za fazvJ
657
I.
II
I
I
umjetnosti, koja ta da pos tile u njemu svoju kulminaciju. U to

se vrijeme jedino u Dub rovniku na stavlja iri ra zvoj domaih
um jetnik ih radi oni ca, pa sc II nj<.:IllU pojavljuje jed ina d O Il,a a
slikarska {kola. koja znai samosta lno, specifino dozrije,'anje
do ma ih slikarskih nastojanja prijanjih uoljeta II renesansne
oblike. koJa, koja je dala j a e individualne slikarske linosti.
N apoko n Se nu kraju XV. i II prvoj polo vin i XVI. st. ostvaruje
II dubrovakom graditeljstvu (i s njime povezanoj skulpturi) odreden spoj kasnogotikih i renesansnih elemenata kao spec i fiim
opi stil. koji oznauje djelovanje domaih majstora, stvaralaca
niijzna bj nijih graditeljsk ih spomenika toga dob a.
l! najstarije periode gra ri cvne djela tn osti ~au val o se razmjerno malo spomeni ka (ostaci crkve sv. Stjepana u na jsta rije m
d ijelu grada. koju spominje j o u sredini X. st. Porfirogenet,
mal ena crh' a sv. Nikole u sjevernom dijelu grada, Prijekom,
~ malenom kupolom. i dijelovi n kve SI'. Jakova na Pelina rna; na
otoci ma Sipanu, K oloepu i Lopu du nekoliko crhica sli nog tipa
ka o i Sv. Nikola). Iz predromanih potjee takoder vie fragmenata pletern e skulpture u Dllbrovniku i na ot oci m ~. medu kojima
sc oni. ho prip.ulaju njezinu kasnijem ra2dob!ju (kraj X r. i poeta l: X ! [. st.) istiu boga~tvom I:ombinacija. u koje s~ vet mije~aju vegcta bilni elementi. NajZflaa jnija grad cvina romani.ke
epohe bih: je stara katedral a , koja je propala II velikom potresu
16Gi. Prema opisu suvremenik a i prema reljefu grada nil kipu sv.
Vl aha (koji prikazuje grad iz prve pol OI' inc XV. ~:. ), bila j e to velika trobrodna ba ~ilika s kupo lom. Gradena u XIII. i u prvoj 1)0iovin i XIV. st., bila je bogato ukraena i oslikana freskama. Ka o
i u ostal oj Dalmatiji. tako ~e j u Dubrovniku rom ani ki o blici
dugo zadrfavaj u, i jo u polovini X IV. st. klde Milla iz Bara
hek.safore fr;;.njeva .kog samos ta na u rom a nikim oblicima, daju 6
im kap itcle, u kojima se isprepleu ljudsk i i ivot in jski likovi
s li Ue nl i viticama. Sama franjevaka crkva, koja je sagrae na
u pn'i m dece nijima XlV. ~ t. , kasn ije je popravlja n;;:;. kao i dom inika nska crkva, koja je iz vremena gradenja ( 1304-1306) zadral a ~amo dijel ove portala ; njezin j e klaustar dograden u dn'goj polovi ni XV. st. u goti kim oblicima od do m aih klesara.
R om aniko; periodi pripada j u i o~ tac i nekadaJn je benedik tinske
658
opatije na Lokrumu i vei broj . ~ra.gmc;nala sk.ulp ture u gradu.

a na otoku Mlj etu crkl'a S\' . MaTlJc IZ X II. sLOIJeea.
Pclnae$ti je vijek najsj a j ni je razdoblje gradevne djelatnosti
u Dub rovniku. Njezin razmah okuplja ve\i~ broj m.a~s t ~ra kamenara kako iz Dubrovni ka i cijele Dahnacije. lako l 'z I~~zem:
stva. Medu l udi m ma jstO"ima osobito se iuie juinotahJansk1
graditelj O no frije dc la Cava. On gradi (I! .3(j -~8) grad~kl vodona
rl a 1-1.38 velik u esm u kod vrata od I Ila, malu (tsmu
vo.,
3'0
sup rotnoj strani grada. Poslije poiara Kndcva dvor~. 14 .") . nofrij e radi i !Ill ohn ovi dvora , ali ve g. HG3 eksplO7.I!a Ilnt t a,,~
tu gradevinu. Godine 1461 stopio je II slu iho R cpu l~llk e l?ozn a ~~
majstor to sbnske renesanse Miche\ozz~ Mi cb clo zzl .. kOJ.I r~ol
na utv rdiv anju gradskih zidin;;:; i u tv renja u S~o n u; pItanje nJ~
govil lltjecaja na izgrad nju samog. dvora o~taJe sp~~n~ . .Posll,!c
njega doao je u Dubrov~ik .l.u:aJ DahnalInac. k.o) , ~e Izmedu
ostalo ... a radio i na grads ki m z,dm a ma u Dub rovmku l Stonu.
I
;
057m todih majstora rade na Kn eevu d:voru i d...u~i~ ,spo:

menici m a ~la!no domai majstori. Tako IITv,], decentla X\ . s ..
radi II;: izgradnj; ~vonika dominikanske crkve (koji im:: jo tr adicionaln:: roma n ike oblike) nekoliko majstora, a druga gru~a
izraduje gra dski sal s tornjem. Doma: majstori.kldc HiS b p
Orlanda. a n~ kraju XV. st. portal crkve fr~nJe"l, kof," . sa.mostana s li\;Olll Bogorodice, koja dri mrtv og sln~ !~~ 1; ~~~e m~I".
Godine J5](j-22 Jlollignuta j e. prem a moddu PaSKOja MilIeVia:
l,!;:rarla d u brov ake carinarni ce. Divona, na k~joj ~. renesa;5Tl1
i kasnogoLi.k i g raevinski i dekora ti vni e\em~nt' ,!)ajilJu II s\;,~~:
no jedinstvo. God ine 1520 otpo~o j e ~a J.st~: Pe ta r A~~!Tl.J JC
g:adn j u zavjet ne crk ve S\'. Spasa l sh'ono hP.H:an $po.mem\; oubro,'a~ kos renesan snog gradi tei.isha i dd:oratlvne sklll!,tore.
Domai S1' m ajs tori sagradili i niz palaa u gradI: i ljemikovaea I'l>l~t el e i7.van grada. Samo neke gradske palae sacLiI'alc SIJ nakon potresa l6G 7 svoj prijan ji oblik, ~ sa ~uv a n; ljet:
niko," ci it XV. i prve polo"jne XVI. st. na Lapadu. u Grozu l
Rijeci. poka7. uju zanimljivu ~pajanje got ikih i renesa nsnih elemenata.
U XIV. j XV. sl. procvao je i um j et niki obri, osobito 11~
tarstvo. Domai m a jstori izrad uju r askol no srebrno posude, kOJe
Dubrova n i alju na d ar stranim vl adar ima, a osim t oga i druge
ukrasne: i crkvene predmete (na pr. spome nu ti kip sv. Vlaha ).

Najzad se u XV. st. istie i dubrm'aka slikarska kola, koja
je dala nit vrijednih imena i djela. Ti majstori pOljeu es l o iz
slikarskih porodica, koj e iz generacije u ge neraciju nastavljaju
svoj zanat (Ugri novi. Dobrievi, Juni , Boidarovi i drugi).
Medu prvim majstorima, koji se u lO doba istiu i od kojih su
ostala sigurno sam'ana dj ela. nalati se 1.<>vro Marinov Dobrievi iz Kotora (slike u domi nikanskom samostanu i slika na
g lav nom oltaru crkvice na Danama) i Matko Ju ni. Dubrovaka slika rska ikola postie vrhunac u rad ovima Nikole Boidarovi a, koji 151S sli ka za porodicu Durdevia jednu .. svetu
konverzaciju .. (Mariju sa etiri sveca; slika se sauvala u dominikanskom samostanu), . Navjcte nje na Lopudu (1513) i
t r iptih na Danama (15 17). Nikola Boidarov i , sin slika ra. hij ak najzreliji domai majstor, u ijim se slikama napok on razbija ukoena she:ma svetak ih sl ika i koji svoje likove: osobi to
njdne ljepote postavlja II ~j rok kski pejza. U isto vrijeme radi
jo j ed an istaknuti majstor. Mihailo Hamzi , od koga je ostao
triptih sv. Nikole: na oltaru domini kansk e crkve: i. vjerojatno.
"Kr!tenje Kristovo . iz Kndeva d\' ora.
Ka o iz O.'l ta le Dalmacije:, tako je nesumnjivo j s dubrovakog
podruja odlazio ponek i umjetnik u inozemst vo i postao poznat
po svo me umjetnikom radu. Mofda sc neki krij e pod opim nativom Schia vo ne i sl. Jedan od najranijih umjetn ika, koj i je: iz
nae zemlje otiho II Italiju, svakako je kipar imun Dubrov a nin ,
k ome j e ime (Si meon Raguscus) II X II I. st. uklesano u portale
crkve u Barletti i M ontesantangeiu (o.: junoj Italiji). U XV. st.
spominje se: kao pomOnik D on atellov u Padovi medaJjer Pa,'ao
Dubrovanin -Pa ulo de Ragusio (142G-i4?), koji je vjerojatno
r adio i u dubrovakoj kov nici novca.
i
i
IZV ORI I LlT ERA T URA
I :r.,' ori. Za najsla~iju povijul Dubrovnika e-lavni je izvor KonSI an I i n Po rfi ro e-enel, ~ adminiSlrando imperio (Bonnski Corpus),
tiji su odjeljak o Dubrovniku donijeli F. R a k i, Documenla (tl origi
nalu i l:linskom prijevodu), CT. CTallo j eB Hh . BB. nOPOIIH h,
O,a,i!Oplllll 119BOPH U epneKY HCTOPHj y l (sa srpskohrvltskim prijevo
dom) i F. S i li, O hrvatskoj kraljici Mare-areti (rcvija Dubrovnik. I,
lm,i posebno.19lO,u prijevodu), u kojoj je raspr3"i Siiiit dao t~ kode r
prce-led ~vih najstarijih dub rovakih kroni ara.
Za kasniju historiju Dub rovn ika veoma Su vafne 1;~line, koje je obja
vio T. S m i i k I a s u Codex diplomatieus COS. zatim F. M i k 101 i . Mo
num enta serbie3. M. nYUHh. CnoMcnnUH ep(:icKII. i lb. CtojaH~B "h,
CpncKe nonCJbC H nn eMa, 1~1I, Jl)'(:iPOB HH ~ H eyeC;!.H IbCrOUII, 19~ 11934.
Za mletako.dub r ovake odnose glavni je izvo r zbirka V. M a l,u.
~ e ,', Isprave za odno~aj Dubrovn ika prem~ Veneciji (sreelio i obinvic- ,M.
Sufflay). Starine JAZU 30 i 31 (1902 i 1905). Za odnose i~meel" D"brov,,,l,.
i U~arske (1358---If>26) glavna je Zbirka G. Gelcich-L.. Th~116ezy,
~:;)~~~r~~~ro~:~:~~~~~k::~~~~~ai~Dra~~:~:ee-r~~~ ur:.~~~ci ~~.lg~;:~

30~ l1hD ,
TYPCl<II cnO>4CHIIUII 1- 11 (l348--15'2ll). 1940, 1952. Z~ odno,e

su gradu B, M, KY lU e B, HeToPl1:
((IceAI1Io1X 11>4 HapollOI1 1 (1874) l
HCTOPlljCl<1t cnOMCHn UI1 JylKHIIX C..ooeH' II OKO.lItIl~ l1apo." I ~ (1~2?;
zatim. u kraim izvodima. N. J o r i a, Notes et ex\r3ilS pou r SHVlr ... I, h,
stoire des Croisades II (1899). Sve isprave na stranim .ielidma o odnOSIma
Dubrovnik;) s drugim dravama i grado\'in.a do pad. Repuhiike, kao i
mno,"obrojna akta, koja su $ lime u ~li. sab rao je i ObjD\'io J o a lt
P a,a,ollllh u pet knjiga (9 sv.) zbirke Jly(:ipO'88'lKl IMTa II nOBe....e
(Acta el diplomata Ragusina), 300PIIHK HJK III CAti, ]93~51; f.\. MapK(j
Bllh. BKJ3HT11C~e nOBC"'" Jly6polla4K01' apxl1u. 360PHll~ PMon BIIS8HT.
lIHCT. CAH l. 1952.
Dub rovnika
5 drugim zemljama objavili

~ ee~ lII e nU'RTHI1~11 10lKu",,, ConBIllI u
~:~~s~i~ia s;:~~~c:t ~~~ro:i~~~:. ~av~:s~~c~ ~:~~~=::~:~:~i :~. :~o~~~
vatni
do pada Republike, a vladina korc:spondeneijl sistemaUki je POPIsona od
660
661
l~. ali Z~a ! II~. br~! p isama pOSIoji I iz prijdnjih todina. Z~pi ~rlik~
Prvi Ij e lopisci i davna hiSloriOJ: rafija dubrova ki (Rid JAZ U 6s. 1883) i
a. M I K)' weR, H )I;aeAORaH H_ 06 "CTOVH~eeKHX na ll_THHWax 6 ..To nll
c;rru,a ll .I.lv6 pooHKKa. 1867.
SJ~d",c.~ SYl h. '''JU YI~ta do 13;9 obj~vil. je Jugoslavc"sk ~ akadem ij. u
.,.,1 knjiI:I zh lrk e /1\ o .. u m" II I II R II U ~ ,.,. " ' " ,,) . . ,
M
~
-. . ilJI '0'" nastava k
. JI" N"~. O ll .. y~e ~. ha liy6poIl8'u,e J>CI1)'6,7HKe l (1 3S0-13ll3). U izd
CMi, 1951. S,sle""tsko obj~vlj j""nje vladin e korespondencije ~al'otco jc
J, T a /I" b, nHe.la H YIIYTtTU lly(jpODa~ M " PC"y(j'HK~ J (13.'>9 1360) izd.
e ,AH .1,935: - Veoma bogltu tradu Za lHIY rcd "~. dru;t\'cnu ~ kuU'urn "
h ll,lonJII '~ prvih I<nji/:8 k ancelarije i notarija!" poteo je siste mat Ski
h
ObJavlJ~ van r . ... fl e '" Om II H K, )(aHuc.l aj)HCKH II IIOTapCK H elllle" r (1278.
I ~I). , Izd. CAH 1931, i Spisi dubtov3~kc k'''celarije I (I~7S- 1 282). izd.
HI<\. mS1 . J~Z U U Dubr OI'niku, HIS!. Ostale seri je

~rad~ ni SU 'lIkDko obj avljivane.
dubro"al<e ~rhivsl, t
~akon ske Sp?men ike Dub rovnika objd oda niii su: V. BOl: i~ i t_
. J,retek, L,,,," r st atut oru m civi ' a l is Ragusii MHJSM 9 1904'
A. CO.l0a je ~. M. n e T e pK08Hh , 11y6po..aq~~ BaKO""" 'l'/,U6:

(K'hHra CBH l( pe<l,op" .""ja rpatl. lJ.y6poR"""a . _ Ord ines Slag"i. _
CT~TYT uap~" ~~,,"ue rpl,la ll.'6P08HH ~ D). 3601''''''' I1JK Ul CAJ:,
19J6. PreoSIaju .Jo!, d~ ~e obj~ " e d "a "d ika zakonska zbornika II rukopi.u:
Z e I e" a k n j l a:- a (L,,,," r "iridis), u kojoj &u sakupljen; u koni i pred~
60 1466, I Z u ta kn ji~. (Li~ r croce u$). od 1466 dO krlja Rer ubli ke.
Statut otok~ I. I$IOV3 objelodanio je F. R n d i . Knji!:a o uredba in a i
OblaJ Lma s kupStine i opine Olaka 1.3510\'3 MHJSM
Mr
G
'
,
.
, " 00<.
Jeta. W e n ze l u Arch ;" rt jr KUlld e oUle rr. Gcschich t s()uellen lJ
1849; A:hl vsku "radu O dub rovakIm Slikarima ohjclodBlI io je
T .tI .. h. I p ll);t o c.1HKn l'~oj m~o.oK ). Jly6POftKlfK V XIU_X V
I
(1 284--1499). II (1 500-1601). fpah HeT. HIIeT. CAH 3~. 1952.
Bh
"90'
,,
,)
J:
~ ~oj~vc t. zv .. Anonim. pri kraju XV. st. nije se tn u"ao ni jedan
h ,stor~Jsk' SpIS sas tavljen u Dubrovn iku os im n e~ t o fral:mell"~ u stihovim a

kioJe Je o. 13-(~ n~.pisao neki M i J e t j U S i koji nemaju vete vrij edn()S!;
(zd. "!al as, M, letu ,'ersus, u Bibliotek. I I povijest dJlmU insk u I, 188:!).
Iz k:Jja XIV. SI..POljete rukopis I v . n m R a v t n j a n i n., koji je

1384 ' B! bIO dub rovak, kancelar i kao lak a ,' dBO pod n~ llo vom Hvsto rl.
R A.t U S~1 ge ografsl, i opis ~ rada i '.ivota U njemu. Rukopis n;je do da na ,
objavlje n (usp. Raki. Prilozi za povijest humanizma i renai$Slln"
)
... .
Rad JAZ U 7~, 1885).
.. Za poznav~nje d rla"nol' uredenja. drul tvenih. ekonomskih i kulturni h

Prlhk a u. prv~J polOvici XV. SI. veoma je dob ro dje lo F i I i P a d e
~ I ver s '. s: S~ tns
aedifie;orum. polil;ae c l laudobilinm consuelu di num

m , ly l3t e""'ta t ll Ra!:'usii (izd, V. Brun elIi u p rogramu gimnazije II Zadru
1879--1882). koje j e !440 de Diversis napi sao kao direkt or dubro"a ke
'k oJe.
Osi m a:-ore nnedene " sp rave F. Siiia . O hrvatskoj k raljici Mar.
~areti, oSlI roj
dubrovakoj his to riografiji raspravlj aju: N. N o d i I o,
662
l i t e r a I Ura . Jo~ uvijek n em. jedne dobre, ri a arh i,'~I<im izvo rima
; st rOtO nnuno napisa ne povijes ti Dubrovn ika . Za mnote pe ri ode dub ro
vake p rolost i gl avne podatk e prulaju neke k ronike ili slariji pisci, n l
tem elj u koj il! s u pisani i neki noviji l>reg lcd i povijuti Dubrovn ik . To su:
A nn~re$ Ra~u $ini A n on)m i. i1~ m Nieol.i de R I Q:n i nl
(",StlS", 14. 1883). i Ch r onicl Ragusin. Junii R elIii, item
Joann; s Gondulae (isto 25. 1893). kOjD je od s vili najbolja. n a roi t o za
periodu <xl Xli I. st . do 1451. kojom se god inom kronika ,, rl v,. (Oba
izdanja u redio je N. Nodilo.) Pr i k nju XV!. $I. na pisao j~ p ovijest Dubro"
nik a na OSnO"u k ronika i drugih pisa n ih izvo r'. kJO i usmeni h n opte nj.
i linor promatranja S e raf i n O R a l z i. L8 s toria di Rauria (1595;
2. ;1(\. 19(3), kojn je dos ta pouzdana za periodu blitu vremenu njeQ:O>'i
bornvkn u DubrO"" ik " (1587S9). Slinu historij u ',"pisao je dubro"nkl
vlasIeli n J a ko v L u k a r e v i i! (Lll cea ri). Cor>i<o risI TeIlO dCl:li ~nn al i
d; Ra~u .. , 1605. U domi nikansko m samosta nu II Dubro vn ik u U"aj~ se u
rukopi$lI dva dobra djela S er . f i n .C r ij~v ; t. (1686 17M).\lrvoll
pov ijul dubrova~ke e rk"e (.S ae ra Met ropoli S Rll)'u$in B~) i drlltO o zna
men itl ", Dubrova nim a (_Siblioth eCI RaQ:usinu ). Najvdni .ie djelo za povi .
jest dul>rovak~ e.IIVc o s\~k i do dana s D. F ar I a 1 i, 1I1yriculn Sacr um
VI. 1800. Na o SnOvu kron ika, objavljen ih ineobji vljenih djeln i upisa
sasu,';o je nekrjtikl i op.i rno F r. A p P t n d i n I svok KOl iz;e iSlo rico_
c riliche sulle ,n" chili, stori a e lellua tu .. de' RJru sei I-II (1 802-1803) .
koje .u dugo "re mena bile najvatniji izvor U poznnv2nje dubrova ke
kllltu''' c hislorije. Nekako je u isto vrije me madars ki historiar J. Ch.
E 1\ I: e I napi"ao Gesch ich t e des Fre)' staate< Ragusa (1807). dOlta nek rit ik i i p<>vrtno, ","z poznavanja najpOl rebn ijih izvo ra. I(njillu j~ preveo i
hi storijom XIX. !1. dopunio t. S loj I n o ,. i t. PI je Ona 1922 obja vljena
u :2. izdanju kao Po vjest DubrO\'3~ke republike.
Dos ta dob a r prerle d povij uti Dub rovnika i opis njegovih naj va~ n;j:h
~I'omcnil,a dao je G. G e I e j e h " svo m mnlom djelu Dello ~"ih!l>po
ei"i le di Ragusa con$i dc rat o n . ' MIOi ",onumen t i storici cd ~rt istie i (l~).
Ml1 oro je opi rn iju h isloriju Dubrovnika napi sao l u i I)' i V i I I a ri. T h~
R~p ubl ic of RalIUsa . An Episolle of the Turkiseh Contluut (1904). koj.
u/:13vnom na!irok o prcprita"3 "e f poznate dogadaj. iz kronlk ~ i objavljenih djela. bez ikakvih sa mostalni h studija i dublJ.g ulafenj, II p ojedi no
prob le me . Poku! aj [l , C v j e t k O v i a, da p ril,a!c Ive vje k o"e dubro
vak e povijesti u djelu Uvod u povijest Dubro"lke Republiile I, 1916, i
PO\'ijest Dubrovake Re publi ke l, 1917. n e mole se s matrat; u spj~lim.
DO:SJd najbolji k ratk i pregled dao je K. J i r e ~ e k pod nu;ovo l'D
~ Du b rovnik~ u ~d kom leksikonu 0116v Slovnik N. ufn}' Viil. itoji je u
prije vodu obja " lje!! kao pr edgo vor knji ti M. P e lU e T a pa . !l}'6pOB8QKa
HY"H3.UTHK3 l, lm, Prema tOm Jireeko,'u prel/"Iedu raden i Su i svi

k uniji. medu njima i ~".tno optirniji, koji Je J. N. i:)' dao u
Hn:aUkoj enciklopediji V. 1945. Za sve strane hislorijskol,t li~ot, Oubrov.
nika ima mnoj."O dral,tocjenih podataka u JHpe~e"'P~.IlOH'lh.
11croPHj. Cp6a, i u !>-\. M e d i n i, Starine dubrma~ke. 1935.
OdnOK 'zmtdu Dubrovnika i Venecije, koji ispunj~"aJu "elik dio
dubrovIke historije, Ob radio je S, ljubit
u raspravama: Ob odno_
biih dubrovatke sa mleta~kom republikom tja do J:'. ]355 (Rad JAZU S.
1868); O odnohiih med" Dubrovani i Mletan; za ugar.hrvatskog ,.1....
d anji u Dubrovniku (i.to l i. lS71): O odnoSajib medu republikom Mle.
t akom i Dubro~akom od ~t k ~ XVI. stoljea do njihove pro;>~sti (isto
sa i 54, 1880). O odnosima Dub rovnika prema Ugarskoj raspravlja B.
C ,. j e t k O ,. i~. Dubrovnik i Ljudevit Velik; (l3.=;S 1382), 1913. O
Odnosima I Turskom pilJIO je dos ta Slabo JI. B o j" o B III" llv6pOBHKK H
OCMallcKO UDI>t:TBO I. 1898. I istu temu. na osnovu nove arhivske I:'rade,
obradio je "rl o dobro' H. 6 O)IC H II, .!lY6POH II HK II TYPcK, l' XlV " XV
BeKy. izd, HeToP. "Hct. CAH 19&2.
O po rijeklu i uopc o itanOvn;;I\'~ D~bro"n;l," pisali su: K J j t t.
~ e k odli nu studij u D'e R OIll~',cn in den Sladten [hTmat ien~ \l'fihrend
de. M;lI cJallC r!i (Dcnkschriftcn Akad. n~II I<" u aeu 48 i 49. 1!)()1 i 19(3);
li D o snovu arhivske pade i terenskih ispiti"nnjo ; 11, C lt ll.' H K. ,QI'('jI)OH"'t ~
I, OKO."'''" (Hae~.,,,, CA~[ 23. 1926); M. Re li e t n r. PopiSi dubro,,' kijeh
vln.<lcosldjel, po rodica (Glasnik dubro"akog ueno (t dru;tva .Sv, VI~hoe
1. ]929); A. Solovit ", Le patrici~1 de Ra gus. au X\' -e "i'd~ (Rdet~.
ro\' Zbo rn ik. ]930); P . Skok, Lu o r igines de Ra)!u !\e (Slav;, X. 193!),
O t e ritorij.lnom p roirenju dubrovake d ra ,c i njezinim dijeh:".i","
pisali su: K. J i r. e k. Nutojanja sta rijih Dubrovana oko rair.nja
g r~nice. Slovinac. 1879, br, 4-<i; od koga Su Oubrovani dobili pojedine
obiisti? isto 1880; P. rp)' j H h. KOHaB~K no.o. P3311H>I roenO.laPH.u 0-'\
XlI.Ilo XV ~ella. CIIO " CHHK CAI1 6G. ]926; B.,. T'0pOBH h. I(a"o je
Boj_o.lla Pa.lloCJtIB n ....oHllh nPO;U810 JJy6po~aHH .. a KOHall .. e 142.'>1427. rO.llKLUIt>HUa Hl! 36. 1927; G. C rc m o li n i k, P rodaja bosanskoj."
primorj. Dubrovniku indinc 1399 ; kralj OSIoja. GZM 40, 1928; V_ Fo r e
I I f. Ugovor Dubrovnika u srpskim " e1ikim lup:mom Nemanjom i lt'"
dubrovlfkl djedina. Rad J AZU 283. 1951: B. G u -'; . Mljel 1931; Kako je
Mljel pripIO Dubrovllfkoj republici. Re!e13 ro,' zbornik, 1931; V. l i ~ i , r.
lopud. h istor ifki; 13\'Temen i p rikl~, 1931; Kolo~e" nekot i sada. 1932: TT>
dubrovaka otoita (Oaku, S,., Andrija i Ruda), 1935.
Za drbvno urede"je Dub rovn ika jo uvijek su got ovo jedi ne r~spT3ve
I{ O S I e Voj n o v i t. (i.ko su radene be~ dubljeg pozna,anj. bogate
arhivske I:'nde): O (\rbvnom ustrojstvu republike dubrovake. Rad JAZU
103 (1891); Sudbeno uS!rojstvo republike dub ro,afke. isto lo.;. 108. 114.
115 (189]_1893); Crkva I drbv8 u dubro"akoj ,"publici, isto 119, 121
(1894, 1895); Drhvn ; r i zniari republike dubro"ak e, iS1(o 12; (1896) i
StariH JAZU 28 (1896); C~rinski sust av dubro,'ake republike. lbd JAZU

129 (1896). V rIo su dobre kra~e studije: M. R e l e t a r a, Dub rovako
veliku .. Uefe. revija .Oubrovnike I (1929): G. e r e m o I II i k l, OdliO'
Dubrovnika llfema Mlecim~ do g. 1358. NS 12. ]933. i M. Re .. e l a r~,
.DruKovi. mletakih knezn'" u Dubrovniku. is.o 12. 1933: I u ekonom
sko_dru~h'enc odnose H. 6 O lli rt II l, Ewollololc,," " JlPYLUT1Ie" " plSlI"nK
1l.)6pUB.m~a y XV " XVJ 8U)'. Hr 111, 1948. Tribute. koje je Dubro'Tlik
pla..:.> susjedn,,,, vladarin,a. najpot punije ~ obradi", M . .rl" H"~. ,Qv6po
"'~KII Tp"('),T". [.... ~ CAH 168, 1935; J. T a d i . O dru~.venoj strukturi
Da]macije i J)"brO"n ika u ~ reme Renesanse, ZC &-7. 1952'3.
Ni o jednoj j!'r.ni dubrova k e privrede nema jo~ i~rl'nc idolIce
monol: ralijt. Za opti p regld dubro\'3ke t rJ:'0.ine jos uvijek je nljboljJ
rasJ,ravI K. J i r e t k. Die I'lede ut unl:' von Raguu in der Handds,
I:'e~thithte des ",;ue\~lteT$ (Almanach Akad. nauko u Beu 4';. 1899; p re,.
B. Cvjetkovi 1915), Na dubro"aku trgovinu, rio SC mnogo odnOSi I
dru~i odlini rad J i r e e k a, Die Handels~tras~en lInd IlcrJ:'wcrke "on
Scrbien lind B O$ni~n wahrend des MiUdalter s (Abh~"dlunl:c" Ceil<og
n~"~"of!' dru tv~ 1879. prc\'. D. Pcja!lOvi 1951). O Irl:'o"in; ~" jol pi ~al!
na t cm~lju no,'e arhivske g rade: M,
~ J.. !l y(, p o~a't~a cp~Il'''e"e~o"na
~ apaBa"c~a Tpr OBHlla. JIC tri. 193i, i T pr llpl-tjea3 l' Cpe/U.,t l-t f'CNY.
rOlllf'llII,Hua Hll 4i. 1938: r. lj p e Mo 11111" J( Y0311a Tpr0811l1n Cp6nje
1282 i 12&1. Cno .. ell llK CAH 62. 1925, i N~'a trl(o\'3k~ d r u~l\'n " srednje'"
vcku . GZM 36, 1924: J . T ~ d i . Jevreji u Dubrol'uiku do pnlOl'ine XVII.
stoljeca. HI3~. _ O ap.,";m odnosima nep otpuno i nck rit,l<i pisan .Ie
A, D e g r l " e 11 i o, Sag(t io (I'uno Stud io sto ricocritko $ull" cOloni. e
sul cO' UadinalOg;o nel tcrritorio di Ragusa. 18;3. O ZDnllimn i c$nafskhn
o rganizacijama: IC Voj n o ,. i , Brato,Wn. i ob rt!l e korporacije II
re [lublici Dubrovakoj od x m do konca xvm "iJek. l-II , MHJSM VII.
]-2. ]899--1900 (o b ral0vsjjnam~ usp. tak oder V. Fo r e t i t. DuhrOI'ake
bratov.tine. CHI' 1-2. 1943); O. Ro II e r. Duhrovaki una l i u XV i XVI
stoljtcu. bd. JAZU 1951; !. B o i <'o navedena rU[lrs\'a. H'ltorije dob ro
vakoJ:' pomon;"'a jo; ncma. manje p rikaze d ao je G. N o". k u knjizi
Naie mo re (Im). O pomorskom zakonodavst\u usp. G. G e lc; c h. Delle
iJIi.uzioni m3T'uimc e sanitu;e de1l1 repubblica di Raillsa (]S82). i V L
B r" J k O" i t. e:tude hi.toriQue su r ~ Droi t Maritime P r"'~ du Lito ral
You,ostave. ]933. O dubrova~kom novcu I:'lal'no je djelo M. P e ul e T a p a.
/1yOpoanu HyMKa"3TH~3 ln. noce6Ka H3;1., CA I'I, 1924,19"..5; U3p. tak)der
P. Rc. e t r, La letU della Repubblica di Ral:'usa, Bulleltlno dl .. cheo,
1011'1. ( sto r'a dalmata. 1891- ]89'2. G. Cr t m o S II i k, Novhnh'o " 5~~
rOm Oubro,niku. Jug. Nih'a IX. 19'15. ; POleoj cpnCNor H[)8~apt:TU JlO
" pa"'" MH~YTH"a, nOce{jH3 H3.t. CAH. ]933. M. Re. e t 8 r, Potetak ko\'a
nja du!.> rov8kog novca. R.(\ JAZU 266, 1939; V. For e t ll. Ne koliko
po~leda na pomorsku t rgO"inu Dubrovnika u srednjem vijeku, ~DubTO'
vako pomo r.tvoe. 1 95~; B. H r a b a 1<. Dubrovaka naseobina u kopa-
fl""
<oniilOm rudniku !klom Brdu, Ol/'Iedi.

]952; M. n(lnOB""Pao1eltNO~"1> O
TprOn~KI<" 0011<0", ,,, !lv6p081u,,,a ea
fi<XH01l H X~p .. eroD "HO)' 04aO-
lSOO), 111' 1----4, ]952.
Z. posUn8k i historiju D b
a tk
k3nce!'rije i notarij31~ :;I: 5U;-dOa;~"'a, k~. i Z~ organizacij."
ml'~Clallerlich( K,nllel der Ra/:,uSllner (ArSIP~ ~~it I~;.e ee k, D,e
. ' ..
'.. r e II, o
J n I k. Dubro"3k. k.ncduija do odine]3O(I'
"ake arhi'-e (GZM 39 ]927'
I/'
.
' najstarije knjIge dubro
noerao AyOpOBl~KII ~~XHB;
~alak, ISIO 4 1, 1929); i S I i, Kua je
listina il XI! i X!II t ,_~ (s,o '-4,19.32); ,sli, NekOliko duhrovMkih
$uco,,' (Islo 4& 1931)' i ~ ti 1/
CI JheToII (Cno .. e))H" CAll 91 1939) ' M
OT'PCKe ~IICTH"t
aIlHIl, ""O""s
"
cme T.p. HHK ul. 38Hj~.
H
""'",w
I~"II cplleKH I<IHueJlap XV BHje"3 (r.,ac CAI'l 169 193(;)
o.t 1I0.e.\oe (TojaUO'Hllesa 3(\OPUIINI (isto 169 19.'36)- J
I
n1<C .. 3 " yn)'TeTu ..., ,tredgovor' C T CT 3 H . '
,.
a 01 II II,
c"or 113PO.1II y CpemloC>I ~eN l '93 " ..
oJeoMlI, HCTOpllja cpn
iako nepotJlun s3 t . . . Y , I 7; JedIn, katalo/:, DubrOvako/:, arh;.,.
eZM 2~ 1910-' V SFavlo .J,e , objelodanio J. re.'''Hh, iJy61'0sa""l! apXHB'
-,
, . oret, , D"brovDki a rhiv, HZ IV, 1951.
'
d~tavne
';s;.
"
'I> ~n kl1ltu~~u h,istoriju Dubrovnika u XV. i u I. polo"in; XVI St

nD!QJeslldvIJeJl r ~eko"es!d"'D
.
.
M ellcti, AfslPh XVII! (,~,).
,u '.IC. er rn)!usnnlSche Djchter Si~k'l
.
O~ , I BeltrJge zur r~"u"" " " "" ,., .
SChIChlC, ;SIO XXI (1899) O
.
. -', > .
.1 erat uree
.
.
lwman,zm ll su J"s~lI' FRa ~ k i PrOo z'
pov,est humanilIn" i rCllaissBncc u Dubrovniku' O,

... .' )~
I '.a
Rud JAl U 74 1885 i Iz "
.. .
,
a mae'JI I -,rv3181<oj,
~ 187~' D "
.
djela L L. CnJeVI", DI1b rO"anilla, Storine JAZU
(;~f>9-~~14):' R~dij rl~~~r'l~al<OV B~n; D u ur?"3nin, latinsl(i "junik
Dubrovanin l~
k (K > 1910. , ~l m:ndlh dana triju humanista
Benc,i), Ra:
19 arlo P. PUClt, IhJa L. (rijevi i Damjan P .
je"" II' .
. ' .15, fl. l( o " e H A IIII. Kp),HHca,(.e H,' Hje UJlH.
) .':3AUIHJH nO)1II0HKja J1eu, 3(;OPKHK pa010"~ "'"cTI<ryn ~~
npOY~ln_ N"'IUlCtR110CTM CAH
1 19&1 M
podat,ka im '
k'
>,
nOgo kultur"ohiSlorjjskih
IICT
'
a I u "JIe-amJ: P. J e p e '" H h . J. T a 01 Mh, npIIA03H 31
O~"JY 3.!1J)Ucnelle K)'AT}'pe crapor lly6pOBHHK3 l-Ul IQ?j) 194(}' J
',.
T a d I t, Promet putnik. U starom Dub rovniku, 1939.'
:'J
J:zc':ooa
,~I p/)"ij~~t umjetnosti. Pr irunici s li ko\'nog m ~.
t.~ . , J ' J U oba vtlikl izdanja sni maka umjetnikih spomenika Dalml
C'Je. u l, v .e k o ,. j t e v u (Bau- und Kunst ~nkm 3~ DDimatiens odnosno
~r'de"nl , umjetniki spomeniti Dalmacije) i G u rl; t t K o~" I c z y.
"kV u ~o.:nkm!Je r der KunSI in Dalmatien). na velikom bro,,
pro U'nl SU
.
"k'
labl~
13ko jo~ ne postoji djeto, koje hi obuhv~lilo cjeloku pni ,u"oj umjel.
nosti 11 Dubrovniku od VII. do XVI. st., pojedine >u epohe "mje!nosti
utim razvoj pojetiinih lI"n a umjetnosti u Dubrovniku bil~ p redmet
mnotih obradbi, napose u najno,ije vr ijeme, kad su posu!:,n,,! i mnO,,"i
v,lni rezul tal i. Medu dosadanjim pregjedima saeuv.o ,ir. jol uvijek .voju
vrijednost rad G. G e ! cic h a (Dello sviluppo ... ; v. tore), a u ok "iru
razvoja umjelnos!i u D.lmaeiji obradili su neke umjetnike spomenike
Dubrovnika H. F O I n e s i C s (Studien Zur Enla'kklunrse-eschic hle d C!
Architectur u. P las t ik Ocs XV. Jahrhundert in D.lm.lien, Jahrbucb del
ZK, 191i), :\... BaCIIh (ApXHTel<T)' pa H cNYJ1nT)'P l )' lIan"uH jK) ; l.j.
K. r. m a n (UmjetnosI u Dalmaciji. XV i XVI \,ijek). Prij.!nJ8 razdoblji
Srednjeg vijeki obr adena StL najslabije. Il medu f8SrraVlma o u mje t nitk\m
fPomenicima predromanike i romanike "cio. spomen "ti rado"t Li.
K a r 8 m 3 n I: Iskopine u S". Stjepanu" Dubrovniku (dodUak r~ d" F
Sillita, O h rvatskoj k raljici Margareti, 1929) \ C. F i I k o v i ll: Pop ro,3k
~nediktinske crkvt na ot01,u Mljetu (prelbodan i7.vje;l8j u Lj~IOpi!u
JAZU 55, 1951). U T3dovjm~ C. F i S k O v i a, Dubrovaek ; llnw ri O(i
XIII. <lo XVII. SI . (Staroh,,'atsk. Prosvjela 1949) i DI1brovnl(i sitnosliko ri
11950) priknan je razvoj dviju vanih umje t nil<ih Ir,"n~ \I nek()liI<o "jt
ko,'a, a tl knjizi istog aUlora : Nai gra<1itelji i kipari XY, i XVl. stoijCft
U Dubrovniku (1947) da,," jc (uz iskori~tcnjc alhi\'1kol1 materi.i~la) iscrpli .
a,,"!il.n djelalnosti <Iom.tih r.<Iionica i m~j stofa n. iz&,rad!lji J)"bro\oi l:o
j pudi1.~nju njegovih najzna t nijih spomenika \I XV. i XVI. ~: .. 0<1 kO,iill
s u ~e neki dosada prip;si ... ti inozemnim majs torima . lj vezi ~ pit"'I\~m
datimnja gradnje Divone usr . K a r a m a n, O \' renlenu &,radnjc r)ivon~
u Dubro,'niku, HZ IV, 19~1 (ne slae se s Fiskovi"'i1\) Hl(umentimn ). l',ao
i rad L. B t r i t i t a o dubro"8tkom &,radi t elju Paskoju M ilitc"iu 094Rl.
Ibdo"i N. DObrovit. i M. Zdr"" k ovi ~ O dubro"akim dvor
cima osvjetljuju "dno pogla "lje II hi.to r iji dub rov.tke llrhileklu'~'
Zo polIlavanje r azvoja dubrov8ke slikarske ~kol. znaajno je zbi rka
dokumenata, koju jt K K o .. a obja"io pod nlslo\'om: NikollU 5 nagu
Imus und seine Zeit (Jal>rbuch der ZK , 1917), prikazi linosti NikOlt 80!i
duo"i' i Mihaji. 1-Iamlita od M. K, lU a H H II . (y"CT"""MM nper"c!..
1939) ; rad K P r i j . t e l j Prilozi slikarsIvu XV.-XVII, s:. u Dub ro~
niku, HZ IV, 1951.
od dubrovakilo umjetnika. koji su djelo"ali u inozemstvu, obradu;f
C. F i $ k O v i . Dubrova&i zlata.i . ... rad P . vl, Dubrovanina (\>aul"s de
Rarusio) " Dub ro,' niku, a , B O l k o,' i linost Simeon. !.Juorovhnina
(C. K rAacH HH, 1938).
umJctn, , spomenici Dub rovn ika (kod h'eko"it~ ilav

"'czak), StO .SC li~ materijala i JlQdataka objavljenih u asopisima, treb.
JPomC~ut l p riloge ~ st Droj U riji Sta roh"'mske Prosvje te (crkve sv. Jaka.-D
n a ~eltn3ml' 1\'. NIkOle na Prijekom i t. d.) i u Jahrbuch des KunSlhist.
In stllU! n der k. k. ZK (rup ra,'e Folnesicsa 1914 i Kovaa 1917).
666
667
X [) I. ['OGLAVLJE
HnVATSKA OD X II. DO X VI. STOLJECA

I. PQlQiaj Hr vatske i Dalmacije poll Arpa dQvi ima. -
I
i
I,
Fl.lrmalnirn aktQm krunisa nj .. u Biogradu n .. moru poslaO je Kol o m ~n zak oniti m batinikom s" ih prava. to su ih imali hn' ~lSk i
kralje,;. Iako on u tom asu j01 nije imao u svom posjedu Dal maciju, t. j. temu dalmatinsku. on ve nosi naslov kralj a I In 'atsk!'; i Dalmacije,
Godi ne 1102 Kolom;1O nije ni po kuao da svoj u vlast prot!';gne na grad o,'!'; ZadM. T rog ir, S pli t i na oto ke od nos no otoke
gradove K rk. Rab i Osor. SIaka njegova nas il na " ojoa .. kcija
protiv tih gradova la ko bi bila uzro kovala medu na rod ne spo ro,c.
napose zbog d ranja Bizantskog carstva. u ije j(' im!'; tad:: Veneci j a drala tu tem u u svojoj vlasli. Osi m toga bio mu je smetn jom j bra t A lmo. koji je misli o. da hrva tsk:! zemlja. kal' di o
pat rim onij a A rp ad o v i a. ide njega po od redbi kralja Ladislav::.
koji ga j (' tu ponaviu kraljem. Zbog toga je "ile puta ust:,o
p rotiv Koloma na, t raIe i proti, njegil i "anjske sav('znikc.
Da bi diplo matskim put em prip remio svoju akciju protiv
dalIlL ati nskih grado,a. Kolo man je nastoja o da sC priblii i Bizan tu. T ime sc on nad ao lak oder. da e otkl on it i iniervc ncijl!
Venecije. Ne to rodbinskim vezama. a osobito iskori uj ui raln i
su koh Bizant.a s Norma ni rnu. p o~lo m u je za ruk om. da dobi je
od Bizanta dop ui tenje. da II Dalmaciji slobod no postupa po
svojoj vo lji.
Svoj poth" at dovrlava Koloman 1107 za uzima njem Trogira
i Spli ta, a Z adar je doao pod njegovu vJ ast ve 1105. P oHo $U
ga tri _ca rska g rada .. Zada r, T rogi r i Split priznali za vrhovnog
669
~os~odara. ~oa l jc Koloman, po tpomognut od brodovlja svojih
.ovl h j>Q.~amka, ~omoT$ku d(spcdiciju i pro tiv g radova na 010~Lma, k OJ'..' .u ula,zl l,. II ~aJmalinsku l<::mu, t. j. protiv Raba. O sora
I .Krk~. N'II!ao JC JedIllo na neznatniji otpor na Rabu koji "c
blO o'lo organizi ran od Mleana, pa $U i l:l tri grada 'priznata
K oloma nov u vlas t.
~ako je K~Joman postao stvarnim gospodarom cijele dalma_
tl.ns ~ t~me. P~' C~U ~U mu ~sobito po mogli svoj im utjeca 'c m tro_
.!p rsk, bIskup 1 splItskI nadbIskup. Da jc cijeli ta, potb,,;,

,.
golovo bez
r'
' k '
sv r~ , o
'c K r ' pro. ,)c\a."Ja TVI, ~rcba pripisati napose t ome, Ua
J .~ oman sVIma tll~ gr~~ O\'lma priznao autonomiju, uvaia_
vaJuc I slob~de, Jto su Ih pnJe ima li. P rema Koloman ovoj ispravi
g~~~u. Trog'ru od 25. V. l J07 tc su slobode bile ovakve: l. kra lj
Ou<:caJe pod zakletvom Tro,i ranima tvrdi m" , . ., , . .
"b'
.
..J.J mllmza
mi r ~ ~amt e ,h .od. njih?vih neprija telja; 2. Trogi ra ni nisu
d~!nl nJ~mu, kao m nJegov im nadjednicima "Iaati tribut t .
~Tll~u~ nma (tdbu!um pac i5), ! to su ga da lmatinski gradovi' p'l;'
a I r~ats k i~ vladar.ima: S. kralj obeaje, da e potvrditi za b i~
skup~ I. granskog pnora ona lica. to ih buele kler i narod II
Trog.,ru lz.abr<~o; 4: i1~pu$t~ T rogi:anima, da se sluie svojim starim
pra.vlma l p.Tlz~aJe lm lime pun u a uto nomiju: 5. od r.lzli itih
ca,:~na, I? ,h 1II0ze mci pla~ajll II gradskoj luci. kralj dobivu
d~ Ije tretme. grad~~1 kn~z Jednu treti nu. a biskup desetinu od
CJ~lo~u~~e sl'ote .(o l?ba Je .provedena po istom naelu, koje j e
pmnJcnJlvano
kao
pnhoda fupani,,, , . ,. . k raJ(01VaO
,. 'h
d
'h
.
. .dIObe
.
pn ~da fupamje dVIJe t rei ne, a upan jed n u): 6. kralj se obve:u~e da. ne e d?pustit~ , da se II gradu naseli koji Madar ili
dru.gl t udl~ac proh.' ~olJe ~rad~n;:, ime je potvrdeno organizaclO~o .".acelo, d~ Jed inO 1.aJedlll ca svih gradana odluuje, da li
e pnmJti n~~(I lJce za svoga lana; 7. kralj oslobOI da gradane
od t eret ~ p.flsllnog IIk~na ivanj a. ako dode zbog krun isanja ili
r~spravljanJ~ o poslal' Ima ~' ladanja; 8. l J:l kr aju doputa kralj
S\ a~?m trog, rs~(I~. gradamnu. da se sa svojom porodicom i
druz ln om, kao, Cijelom svojom imov in om oebeli , bude li ga !;_
Ital a njegovo vlacianje.
. Sline ili. is te slo bode prizna.o je Koloman i ostalim grad o_

vima da.hnahn~ke teme. Na temelju tih sloboda bili su oni samovIasni u donoenju pravnih pravila za svoju gr adsku opinu .
670
njezin teri tor ij i njezine lanove. sa mov las ni u u l'ravi i sudstv u .

ll. iz r:w no podreden i kralju. U uspo red bi s d rugim graciovima
juno od Gvozda ti su gradMi uivali naroi l o povlal ten
polobj.
Kako su takv~ slobod~ po tipu trogi rskom bil~ za dalm atinske gra dove na jvei mogui stupanj slobode, on i na stoje. da im
koci SV<lke promjene gus!,odara budu l)otvr dell~ u pravo te i takve
slohode. A i dalmatinski g rad ovi, k oji nisu ul a zil i u temu dalmatinsku i bili kr<lljevski gradovi, nastoje isto tako da dobiju
slobode takva s<ldr!aja: to je s vrem e nom poilo za rllkom gradovima Sibcn iku. Ninu i Skradinu na kopnu. a gradovima H varu
i K oruli na o loci ma.
Cinjenica. da su ugarski kraljevi postali i hrvats kim kraljevima, imala je clalekosenih posljedica za dalji razvoj hrvatske
historije. Prije svega t re ba naglasi li. da su pod vlau Kolomana
ujed inje ne sve zemlje, koje su sa i njavale hrvatsku dravu za
posljednjili domaih vl ad ara _ Hrvatsh, Dalmacija, Nere tljanska oblast i Sla,onija. dakle cijeli terit orij od D rave na sje\'eru do Neretve na jugu. Ali s u 51: pojedi ni dijelov; tog~ teritorija II znalllr)j mjeri razlikovali medu sobom po SI'ojim tra dicijama. drut\'ell oj struktu ri i stupnju razIi tka.
Raz\'i tak na dvj1:ma glavnim podrujima, juino i s; cvemo
oci Gvozda. ne pokazIlje jedinstven u razvojnu lin iju ni od XII.
iii. da lje. Prvo od njih raz vija se u no.v im pr ilikama ZiI vlade
hn'ats kougarsk ih vladara nastav l jajui i dal je snano prijaJnje
tradicije, tak o ila jc tu nova vlast uzrokovala razmjnno malo
promjena _ Dualizam H rvatske s jedne i Dalmacije. t. j. dalmatinsk ih g ra do\'a kao sastavnii, dijelova dalmat inske tem1:. s tiruge
strane. jo uvijek traje i dobiva novo potpo ru u pri vil t gijima,
kojima je Kolom:m osigura o njih ov u autonomi j u. Borba ~a posjed tih gradova, toliko zna~ajna II prethodnoj periodi. produluje se i dalje, pa su oni stalni m uzroko m sukoba II medunar odnim razmjerima, ali jednako i predmetom borbe m1:du domacom
f1:udalnom gospodom. Primorski nj lho\' polobj Irafi dakako
trgovak1: i kulturne veze s It alijom. naroito s Venecijom, koja
iskori uje sva ku priliku. da ih podIali svojoj "lasti.
Sjeverno od Gvozda nisu pos tojali isti, a ni slin i uvjdi razvitka. Dogadaji potkraj Xr. st.. t. j. prodor ugarskih kral jeva
671
,,-
T A BI.A I.); X\
Slavoniju pa ntim preko Slavonije II H rva tsku i Da lmaciju,

s(v<Jr:.jll tu u mnogo emu novo razdoblje. U Slavoniji j e novo
vlad'lnje. uYodei i primjenjujui oove organizacione oblike,
ubrzalo razvitak drutve nih odnosa i dalje drutvene di fere nci _
jaci je:. Slal'onija je vi!e otvorena maa;skim utjecajima, i ma _
arski (eudalni elemenat nailazi tu na manji otpo r. To je stva _
ralo neki pa ralelizam o drll.itvenom razvit ku Ugarske i srednjo_
vjekovn e Slavoni je.
1.1
Us prkos tim razlikama odrali su se 1.1 svi ma podrujima i

nek i ostaci rodo"skog uredenja, zbog ega ona pokazuju mnoga
zajednik<! obil jelja . T a ko sc $\''lgdje susreemo s pojav om zad ruge. za drl/n e kuce. u kojoj fi "i nepodijeljeno u zajednici doba ra otac sa s\'<'jom djecom i dalj im po tomcima; zatim s poja_
Vom prista"a kao osobom javne "jere. koja svojim usmenim
izjal'llma utvrduje praVilO rclevant ne i njenice. osobi to u Hrvat _
skoj izme:du Gvo7,da i Velebita (1/ DalmaCiji se on dugo i uspje:_
f no odupi re romanskom insii tu tu javnog no!arij ata. 11 \I Slavo_
niji se openito upotrebI ja\';} u pnl"noj praksi i prodi re tak ode r
n a ma darsko pod ruje. svc: dok od XII! . st. dalj e nije bio potiSnU! od (eud,dno -madarskog instituta kaptola ka o vjerodos toj_
nog mjCllta ): najzad i s poj;}I'OIH porote:. porotnog suda , koji je
sluio ka o brzo i djelotvorno sredstvo u ]l;}rnicam'l.
Dalj.. "afll;: posl jedica bila je ta, iO ugars ki kra lje,i. poto
5U [lostali vladarima Hrv;} tskc. llisu svojc politik e: akcije ude .
iavali prellla interesima hrvatske v/:l dajute kl;}se, ve su se pri.
tOIn ObilZir;}/i nil Jlrobitke dinastij e OdnOSilO mad arske vla diljue
klas e. U borbi za svjeUko gospodstv o izmedu Bizanta, Rimsko_
njemakog ca rstva i papinskog l~illla. mIlda rski su kraljevi bili
tradi cionaini pomag.. i i iZl'rioci p .. pinske politi ke pa su nastoj .. li cl .. u tim g';} ni caOl;} oSh'are: i interese dinas tije:, od nosno svoje:
vbda j u e kl;}sc.
Posljedica jc bila n;}jzad i la. Jto je podignuta bran~, koj ..
j e:. osobito u Slavoniji, prijeila opasno nadi ranj e Nijemaca i
njihovu poli t iko-kulturou in(i!traciju, koja je prijetila i H rvatima iMadarim ... ;} koju j bi sc oni, :Silmi za sebe, bili tcie odhrvali. Mad .. r i p;}k nisu bili do,'uljno jaki. da ugro~e opsta nak
hnatskog naroda svoj im ekonomskim i kulturnim snagama. U
hna tsko-uga rs koj zajednici !,od istim vlada rom, hrvatsko je
672
Dr~en,
vratnice ma litora Bu~lne {llI 4\. lJe talj i: lore. Sn t. t,l kntja :
do lle. BIeYlaje 1.,lsta. Spili. II I Iedrit i
T ABLA LXX vI
(Inl;tvo imalu svuju odjelilu organizacIJu. kojJ je za vrijeme

razvitka hila prema konkretnim prilikama sad jae. sad slabije
izgT<ld e na. rt oitovala ~e a posebnim te ritorijalnim granicam~l
Hr>"a\ske. Dalmacije i Slavo nije. gdje je " !ada" i upra vljao han.
k"ji j e cesto vrii" ta kode r funkc ije inae rezervir a ne za kralja,
Ta bi se urgani%ac ija jo jae ista kla. kad je zemljom upravlja o
(Iux.lterceg. o b ino brat ili ~in kraljev. k nji ,je ima,. n:ke znacaj ne atrihute vl adara. J o; je vei napredak b iu. kad sc iz insti
lucije dIlX~I . duka ta. raz vin imlilll! _mlad og kralja" (rex iunior).
Ociavalo sc. naime. da j~ za li,ota kraljel'a okrunjen i njegov
~in kan . mlad i kr alj , da mu je pov jerena uprava oul:ata "lrvat :
~ ke: taj je m larl i kralj i herceg imao o hilj dja vie ili man je
sa mostalnos vla dar a.
Drutvenu J>Odl o;:,u sa lllos talnog pul o:tja. koji je laku Hrl"at~ka i sjeverno i .iun" od Gvozda uspjela sauvati . pr~dstal'ljal o
je njelino plemst"(l. prije ~"esa m() ne feudalne porodice. koje
juno od Ku])C ,,{l haja XII. st. dobil'a ju kara kler malih dioasta .
M
u hrva tski m zeml jam a !il "ri jl'm~ ['rv ih Arpaduvi i!.. Ka d su madarski kralj evi p()~ta l i i hna tskim vladariIll Ol.
o ni uvode" srednjovjekovnoj Sl a voniji oblike vladanja. koji su
sc ve prije bili razvili II Ugarskoj. T o je prije svc:;:. feudalizam
II "bl icima I. 1.\'. ~ dona c j (ln::ln(l1!" sistcm a_ i s njime I'o l'ezan"
u .. ~denjt: hal .itv~ k ih upanija.
Kulo",an jc ka" ~ak "nit: vl ada r hrvats ke drla ve postao u
smislu pll\ri"",nijalllog shv .. i:<lnja vrhovnim vlasnik nm r.ijelo,ca
hrva t ~ko ... ddavnog teritorij::. il usim toga i neposrednim "la
"nik""l svih oni h zemljinih povrina, kojc ni s u bilc II PUSjC{\t1
.~l (lb"dllih lj ud i kan njih ove plemenskt: ba tine. Napose je bio
ba,\; nih,m ~vih posjeda. koje su ]>Tije posjedova li hrvats ki kra_
lie"; (terra regalis. lerr; torimn reS:l]e). Zemljom , koja je bil a
'I nj cg"vu neposrednom "lasnitvu. un je slobod nu raspulagau:
~emlj:l it: " bradil'ana za n icgol' raun ili jC' "n pnjcdine n j ezine
,lijdove daril'~\O po naelima feudal;zma.
Up ravu II hn'ntskim ze mlj a ma povj erio je Ko loman banu.
kuju je ast preuzeo il. pri janje ga hrvat:;kog driavnog ustrojstva.
U s redn j ol' j eko"noj Slavo nij i poeo je on uvodi ti lup.mije
Ill' usarskom uzoru. Tako su 5v"kako orsan;zir~n~ t r; upamje:
2..
i
I
I
POr/ai mal ' lora RadO"ana nl
Ira tedralI u Tr"l,. I ~ "
. ' " ''

-~
Promjen ~
6;3
Zagrebaka, Varddinska i K rievaka . Ali osim tih novih upanija postojale su tu i dalje [",jedine stare upe. Il kojima ~"
sc sa u vali ostaci seoskih o pina. Na teritor ij u H rvat~ke i Da!_

macije nij e bila organizirana nijedna kraljevska upa nija.
. J~ za Kolol/1anova ivota pojavilu sc nano vo pitanje da lma _
tmsklh gradova. koj i SII. kao i I)rije. opet postali predmetom
meunarodnih sukoba. Kad je Koloman dalma tinske gradove
podvrgao svojoj vlasti. Venecija nije intervenirala orui:lnoll l
snagom. ali sc nije od rekla s"ojih prctenzij;:. n~ dalmatinlkc
gradove. koji su bili preduvjet za gospodstvo na Jadranu. Is to
je tako i Bi1.ant mirno pratio. kako Koloman osvaja dalmatins ke
gradove. ali se nije mogao pomiriti s miUju. da bi oni ostali traj_
no u tudem !,osjedu. Dok mu ne uspije da te gradove I'0drt.-:l i
svojoj neposrednoj vlasti. on ih je radije volio vidjeti u posjedI.:
Venecije. koju je- smatrao svojim vau lom. A raspolole nje \I
grado"ima okrenulo sc takodu u korist Venecije. Usprkos pre_
uzetoj obavezi. da ce- Zio biskupe u gradovima polvrdivali li cil
izabrana od klerll i naroda. Koloman je nil te pololilj~ dovodi"
Madz:r". ljude svoga 1)oI'jerenja, koji ~u imali velik lIt jecaj na
grads ke- ]lo~lovc. nill)Qse na izbor gradskoga kneza. Osim toga je
Ll Zadru i SplitIl smjestio svoje vojne posade. a u gr adsku splitsku
kul" i 3voga purez nika. Sve- je to izazl'alo nezadovoljstvo \I
grildskim opi nama . koje su. oua"l jene sa me sebi. tro~ile sV"je
snage II ullnlra.i njim borbama i tako postajale- plijenom il S
jed"oga. bs drugog neprijatelja.
U takvim jc prilikama Vcnecija zapo~eIa 1115 rat. ko j i je
trajao s prekidi ma pu nih de~d god in ~ uz promjenljivu s,.~
tu. Prvi je cilj Mleana bio lbb. knji je odmah pristlIo du primi
mletaku gos]lndnv o uz uvjct. da mu bude priznat aUlOnolllll i
poloaj s dOlada;njim slo hodam a. Mle ani HI zatim osvo jili Zadar i Biogrild na mor u. al i nisu mo~1i zauzeti tvrdave zadank<-.
koju je branil a m ad;lr~ka posada. Idue godine Jloduzimil Vent.
cija novu ekspediciju i uspijev a da zauzme ci jdu dalmatinsku
temu. a osim Inga i gnl<love BioF"rad i Si benik. Ali ve I'otkr~ j
J J 16 ili na pu~elku l l I i Zadar jc ponovo u kraljevim ru k;j l1l a.
pa Su mu bile poll'rrlcne s)nho<ie. ko je mu je Kolo man dau. Meutim, Venecija ve ljeti l II i osvaja opel Zadar i potl"ruje 11111
slobode po tipu tTogirskom. No \I bitki pred Zadrom Mlealll su
614
bili potuten i. a sam je dud Ordelafo F~ledro po~inu~. r-,l lebni

"tvorili u zada rsku tvrdavu: BIograd, ibenik. Trngir
5\1
~
.
d-rZd
. S "Iii 'dodoe pod kral je\' u vlas t, ,I Mlcam su za rza I a .ar.
~(It. Osor i Krk. Tada bude sklopljcuo primirje. na pet godl.~a
na temelju statusa quo. Poslije primirja doao Je \I I?almac l ~u
kralj Stjepan {1116-11.3 1}, ~in i nas~j~dni~. Kolomano" , l pOI"Td~o
dalmatinskim grado"ima njihove pTlvlleglJe. a sve \0 .be~ 5m~tnJa
od stril ne Mleana , koji su u to vr ijeme hili zahavIJcOl vOjnom
ekspeciicijom u Sirij i. Na pO I'ratku s tOgil ra.ln~g po.bod~ ~u!~
Dominik Michieli navali i zauzme 1125 Trogir I S~ht. 11 Ta.ZO rl
Biograd. da ne bi vi~e mogilo slui t i kralju. ka(l VOjno ~I:on~ ~ t:.
I lako su svi dijelovi dalmat inske teme dolI. pod vlast \ ~necIJ~'
a planov i Arpadovi ca. da zavlada j u dalmaIInskom temom. pn .
vremeno su propali.
Kralj Sljepan nije nila poduzeo p r~.ti~ lOga novog 51anJ3.
ve je svoju pat nju obra ti o Bizantu. kOJI J~ n.er~do gl~d~o na redol'anje ugarske drave injezirn.: ek.s pan zlO nll;uh teznJe p~e .
~Ia Balkanskom polootoku i .Jarlran~kolll moru. jer je lO bila nJe gova interesna sfe ra. Svaki pnkret Ugarske u tom PT~V ~II n~
llojao jc Bizant p;l raliz;rati svima. sr".(!stvima. Nal:OSe Je lsk,on:
;':i.. ao borbe u dinastiji Arpado\,la I dao za~lonltc Alm:'su I
njegovu sinll Beli, koj e je K~lon"l1l r~d SVOJU sm~t . 11 '.:'> d~l~
oslijepiti. da tako osigura nasljeds tvo StJepa~u. U takv 1l':. Je pn
rkama Stjepa n 1127 na valio na Biza nt. all se rat 5\'0'10 1129
~ez rezultata i 5 uSl.ost3vom statusa quo. Kralj Sljq.30 um~e
[131 bez mu!kog potomka, odredivIi za .~a~ljed~!ka s:oga. nsh
jepljenog bratueda Belu, da bi I~ko SI>TI.J.elo mlJcanJe ~Izanl.a
u ugars ke poslove. U tijemoj vCZI sa. SrbiJom, malla rska J~ ~oh;
lika bila tada upravljena \I prvom redu na ~.alkanske ,.t:an. U
,'e VeneCIja DallIIa elju OSIlIl
JC
vo d en 11.33 . iz'''''bila
rat u. k OJI
,,Zadra i ot oka.
U doba Beli na nasl jcllnika. malodobnog sina Gejze ll . ( \1 <11
_1 162) zbivaj u se dva vana d ogaaja: dr~gi kria rski rat ( 11 4:
-1 149) i ofenziva Bizantskog cars tva pro.tLv. Zapada .. Ugarsk~ I
Hrva15ka nal e Sll se tada \I teku polOajU Izmedu RlmskQ - ~J ~
ma k og i Bizantsko:; c(ifslva. jer je jedna i dr\lga VclC.vla.lt .Ilqela
osvojiti te zeml je. Napori cara MaoueLa. da o~tv~~1 s.voJe .~a:
mjere. ispunili su gotovo d,"a decenija borbama J bl! 1 djelo mI cno
675
okl-tlnjen ; uspjehom. Odmah 1)0 svriie tk u drugoga kriarskog

ra la Manuel je mi slio. da je \Io)ao zgodan eas. da obra t'irnil sa
Zapadom i sprijeti njeguve da lje voj ne na Istok. Da bi ;1.\<r io
le pl anove. Ill orao je poi preko Srbije protiv Ugarske i I-!rval _
ske. dakle o nim istim p u te m. kojim su k ran~ke vojske [norlira le pre ko bizants kog ter itorija na Is tok _ lJ tc je planove ula _
zila i Dalmacija kao kljuna pozicija na jadranu_
Ma nuel je v 1149 udario na Raku , saveznicu Ugars ke. pobijedit! je i otvo rio sebi pUl za uferu;vu protiv Ugars ke i Hn'at .
ske. T u je bio pO&tak cijdog niza biza ntskih akcija proli v Zapada. kujima su bilc sredi tem Uga rska , H rvatska i Dalm acija.
Kao izliku za svoje a kcije protiv Ugars ke iskoriiva o je M anuel borbe za prijestolje u din astij i Arpadovi':a. brane i toboe
legitimni pri ncip scniorata proti, prin ci p~ primogenitu re. Pru_
til' kral ja G ejze pomagao je Bori ~ a. ~ina kralja Kolomana. 1,.,-.
dc':; da njemu pripada ugars ko prijestolje po pri ncipu seni orat<l.
a ne Stjepanu . koji jc postilO kraljem po principli pri mogeni tu r,!!,
Gudine II.SI na"ijes(; Gejz i ra t. vodei sa sohom pr<::lendcm;'l
)Juri sa. Kad j e tnj 1154 puginuo. nnao je u Stjepanu. ml aGelll
bratu G ej zi nu. no\' o orude za svoju pO'I;tiku,
Zbog bor bn protiv Normana prekinuo je Manuel dodue 1156
r;ot s Ugarskom . ali ga je nanovo nastavio 1162 poslije Gej zine
smrti, T ada je Jlrotiv St jepa na III.. koji je nasl ijedio svo,::a "co,
Gejzu. ).omagao ka o prdendente nj egove strieve. Ladisla v i
Stjepana. Ali je Stjep,m u II I . ipak po;;lu za rukom odrat; se na
vlasti. zbog ega je Man uel predloio 11(.'>. da e promijeniti
svoj u pol itiku pod uvjd om, da mu preda na (ldgoj svoga mladeg
bra ta Belu i u istu mu vrijeme izrui njegovu . bai tinu _, t. j.
H rvatsku i Da lmaciju. koju mu je ve otac Gejza !I . bio nami_
jenio. Stjepan prihvati po nudu. ali usp rk os tome nije iskreno
mislio. da Sl' odrek ne !-I n'a tske i Dalmacije u kori st Biza n!a.
Ma lo PQslije nego je skl opljen ugovo r, uputi se u Dalmaciju, da
ondje uvrsti svoje pozicije. Da bi prinud io Stjep;ana na pu~ti
villljC pn:u7.etih obaveza. uda ri Manuel ! I&! preko Srijema na
Ug:Hsku. i Stjepan se pun""o ubveie, da e caru predati Belinu
.baiti nu . Manuel up ut i na \0 v(\jsku, koja je zauzela ne samo
H rvatsku i Dal maciju. nego i Bosn u. Druga je vojs ka osvojila
u to vrije me Srijem, Stjepan poku a jo jednom 1166 da se 0ilrc
6i6
Manuelu, pri cem su ga pomagale i druge drla"c. ~,apoSl' Vene

'.. k '~ 'e nu ado gledala j a anje bizan tske vl as\1 ,na .Iadra.~u.
np. OJ J
S
II
t k I Dal maCijU
~tjepanovc vojs ke 1.allzeSe ponovo TlJ.em. : Tva S " .
k ' .
Odluk a u tom dugom ratova n ju pala Je najzad l. 16 1 \~ k OTI S. I
ant sk(l cara. U bit ki blizu Zemuna ugarsk... Je VOJ S II pret.r~
"ljela tda
' k- )IOraZ, pa ,e
' S,,',piln III . m(lrao 1\'! anuc!lI
ostupllL
.
_. d II
:Iio Dalmacije. Bosnu i Srijem. Od hrv atski h .~mal)a. n~~e ~~.:
d bizantsku " last sre dnjovjekovna SlavolII)a d" Im~~t,
J.
~doe od Iloka do ua Bosuta na istok u, i sjeve.rn ll Dal~\laeIJ.:: ulJ)~'
li ke do rijeke Krk e. G ra o"e Zada r i T rog ' ]', kao I "tuh B ra,
Ih'ar i Vis zad ri ali su i dalje Mleani.
h<
Trinaestgodis nje bizantsko vlada nje nije os t;~vilu. dublji~1 tr~:

gova u Hr-'ats koj i Dalmacij i. U ime e~rll vl a o a ~. Je naIllJ~sm\;
" Split u l)(Id imenom duxa. a Hrv ats ka. Dalmael.Ja o7.nac':~I;ltl Sl'
ili bo kr aljevstvo-regn um ili kao duca tus, OsubIlu. se prl\n"~"
rirala biUlOlska vl aSI pre ma crkvi i na!l la u nadb lsku]>u sJ)hl.. cOVJt
. ka " kakav . 'j(l,
. .ic bi ,o potreba
n.kDobre
"ri
s k om R a)oerlJu
.,
..
'
l' _
\Ose s bizanlskom vlaUu isko n c uJc Ra jnerIJe nil . '~ .. S! SJ' ,\
cr kv e i sebe s<lm<.>ga. Kaku su M leani .1154 .l.l~p~eh. da )la,\~~.
Z~a d ars k u \)1' skU I';' " podigne na rang nadb lskupl Jc
k I _rn etTop(,I'Je
,k'
,
.' . . k.", '.'r.'''ane bi skupe kreko,::a, r~.ps ug .... n.,nrs " gu
l'r>l,n"" sl JUJ ' ~ ~'" , . '
."
Ir
na i hvarskoga. tn j e Rajner,]e , uzdaJucI se u p O~I.~ Iz~nta .
,
SHljao da lu IItlVU cr kve no uredenj e u D.alm<l~~.l' oborI I ~l~ ~e
Zada rska biskupij .. vra ti Splitsko j nadb,.skup'J' ~ a" ~~.f.r~.!!a.
ska. Ali" lome nije uspio. Svoje vtze s l3 ~zant~m ,sku .. ~e1\a". l~
.I 'la to da pnsv
..
.e p~,'ede
na tem el j u krl"U\voremh .dnku
ol '.no'
.
..
: T ak o je closao u sukob 5 bratstvom K a ica. kume Je ht' ~
mena t.a. b' ""k., "-m,'esnika a na izrii t ; llalog Manu e!;, "tet,
po mO(u ,za
...
,
P I'"
~
"
,'e
crkve
neke
njih
ove
ba:'ti
nske
r.e
mI
Jl'''
o
)'
e.mM
k"ns S"O
II
'k
b' l ' . . r ' nia
Kad je u I)ratnj; namjes nik o"a izasl a!ll -a .. I az'" l raZI!" il
.
. b ud e od ,"Iano,'a toga bra tsIva kamen.wan. . Ra.n("ao tc 7.em \Je.
.
,
"
8
0
'csc:n
iste
godine
umr"
le
, car
rije je pogonuo ljet, II . a na J
:ke
Manuel.
.
B l
Od mah poslije careve smrl i zauzC(I je njegov g~Jena~ e a,
ko 'i je II i2 na sli jedio Stjepana III.. S rij em. Bosnu I .svo~u .~a,.
sli~u. Hn.atsku i Dalmaciju, Tada sc i Zadar pod loi.o nJ egu'''J
vlasti. odbacivi mletako gospods tvu.
6ii
Staool'nici Zadra bili su tada u preu:i:noj veini Hrva ti. Oni

su sc nekoliko puta u XII. ~t . dizali protiv ml etake vlast i (1159.
1164, IIGS, 1180). Zbog neuspjeli h ust anaka prij!'; 1180 moral i
su Zad ra ni sruiti gradske zidine. primiti natrag mletakoga kno: _
za i priznati za visnost svoga nadbiskupa od mletakog- pa trijarha
uGraddu.
Kada su sc 1180 napokon oslohoclili mletake ,Iasti. iza brali
su H rvata Damjana Desinju za svoga kneza. a kral j Ikla III.
dade im popravili sruene zid ine i smjesli II grad "o;nu pOSOInu.
Napadaji M lea na 118i i 11 88 nisu imali uspjeha. Da st ubu _
du e osigtiraju ~ morske strane. Zadrani sklo?i~e 11 8" sa v.:::- .'
Pisom. starom su parnicom V':: necije, obvezujui S~ na uzajamn u
pom o i obranu. Poito su 11 90 uspjdi potui mleta ku notu kod
rta Puntamike blizu grada. nestalo je na nek o vrijeme neposredne opa.mos ti. jer je Ven.::cija iste godine sklopila primi rj e
s kraljem Belom HI.. ali je I 194 j o~ jednom uzalud po kubl a <loepa t i sc Zadra.
Svoj!'; s teev i ne u Dalmaciji ul'rs t io j.:: Bela 118(; mirum s
bizantskim ca rem isakorn Angdom. koji sc tom prilikom odrekao
svih prava na DalmaCi ju. Tim.:: je i formaln o zalll'i jek dokrajena duga periodu neposredne ili posredne vlasti Bizant" nad
dalmatinskim gradovima i otocima. Ali sjeverne otoke zadrbla
j.:: Ve nedja - kak o sc ini s malim prekido m 1190 do 11 93 _
i dalje tl 5vom posjedu.
Potkraj Xli . st. proirila .~e po dalmati nsk im grad ovi ma ,.atarenska hereza. koja je pod tim imenom bila vec prije poznata
u Ita liji. Koliko je ona ugrozila pozicije crk ve u Dalmaciji. naj.
bol je dokazuj e opti cr kven i sabor u Splitu 1185. U njegOl'u
prvom la nu baca se prokletstvo na sve sekte heretik a i njihovih
or taka, koji rad c protiv rim ske crkv.: i "oiaja,'a juo< njezinu
nauku, ka o i na one, koji mu& crkven ~ slubenik e i grabe
c:rkvenu deseti nu. zemlje i prihode i nedopuJten o ih tadriavaju.
A iz nd to kas nijih izvora ( 1200) vidi sc i to. da su .. krstj a n i~
u Bosni i patareni u Da lmaciji bili u! ko po,'ezani. h vori kazuju.
da su patareni bili protjeran i iz dalma tinskih grado"a, na,.ose iz
T rogira i Splita, i da su zatim prdli u Bosnu. gdje su naJli zakl oniJta kod bosanskog bana K ulina. A poznato je i to. da su
bra a Malej i Aristodijc. gradani zadarski. koji su borav ili i u
678
. bili istaknuti patareni i glavn i iritel j i dual. istike

. . M ukt".
Bosmo
Splitu. Tamomji nadbiskup Bernard progonio Ih JC lsprw, l
~'ak iIII :taplijeni o im\ltak. ali su sc oni kasnije O<Irekl i heruc.
I,
I
3. PcKctak propadanj ... kraljevskih iupa ni ja u lT~d~jovjdIOV .

noj Slavonij i. _ Za vrijeffit: rato \' a iz~ed u ,-!ga rs~e I B lza.~ ta 1>0ka z"la se organizacija "ojsko:: na tt:~dJu kra l Je~'~klh .fup a?'ja pr: $labum, da obrani dria\'u od va nj skog nep riJatelja .. Kako s
"sim toga. halj odrekao prava na investituru (T~v.emh p~d a ta.
li' je tako znatno oslabio njego\' nadzor na I'eh k. m pOSjedom
~rb.e. on je od XII . st. dalje bio prisiljen d~ se u l~rvom rc.(~u
osloni na svjetov ne fcudalce. Kra lj otada darOJe umlJ.e sve ~~ce
i II 5ve vdem opsegu svjetovnim licima. kuj a obv~uje na .v Jc~
nost . Iako sc ta lica. osobito u prvoj fazi toga razvoja. n.a.?lv" jU
lUI.ani (comites). oni niSll vie kral je\' i sl ui he ~i ci kilO pr.'je. v~
pravi vlasnici darovanih posjeda, os.lobodem oo vlast. staflh
l. ul)1\na i podvrgn uti nepos redno kralJU.
. ..
P rvi dokumentirani sluaj nOl'e upanijske orgamzacIJe na
IIl'vRlSkom teritoriju potjee iz 1193, ka da Bela 111. daruje . cijelu 1.emlju. koja pripada upaniji Modru i ~. k rkom kn c1. u
Bartolu i njegovim nasljednici mil ka o ~ vje nll batinu _.. Tu ,.nu
~c mlju daje kralj sa svim njczi~im pril.'.o<lima. i pretl.~~' ~l.' Il!.eIra sudbcnu vlast nad svim ljudima. kOJ I u tOJ !~.p alll.l.\ J."~:. bt ~
~n .. i. da je kral .i tom darovOIcom ka o vrhovm pat rml(lnlJaln~
vlas ni k postavio Bartola za f.::udaluog gospoda ra u Mod~u1;koJ
i upan iji. a kmetov e, koji su do tad a bili kral jevski kmetOVI. dao
njem u na eksploataciju. T o da rovanje i ni kral j ~z nametnu t."
" ha,.t:lU. da tc Barlol u slua ju saziva _hrvatske vOjskc. (u.e rc.,'
tu ~ chroaticus) stavili njemu na ra spolaganje .leJe\ oklo.pl)cmh
voj nika. a etiri. ako kra lj ratuje \'3.n granica s~oga k~aIJe\'st,' a :
Bart v!' dakle. nije ,i.:: iupa n u prijanjem SHll sl" .. nJ.::~a kralj
nije viie mogao skinut i sa upanske asti: on je . na!l.J~dn: fll]l~~ .
~ l'" njegovoj smrti balt init e njegovi naslJednlC1 lupamJu
Modru!u uz ist!'; uvjete. uz koje ju je drao Bart o!'
.
.
Moruka upanija bila je prostr ana. Idala na ISto nOJ
padini Velikt: Ka pele i bila kljuna pozicija ~ao ,Jedna od vanih
veza izmedu Hrvatske i Dalmaci je sa srednJovj!';ko"nom Slavo
nijom. Kod tc nove orga niza cije kralj sc osobito nadao. da e
619
feud a la.:, II ~ Iuaju. neprijateljsko8 'lapadaj a. bra n iti vlas titim

snagama St-oJu zemlJu, a branei nj u. branit e ujedno; drt""u .
.F eudaliza m. k ~ji II to d oba do b iva II Ug arskoj wojc zavr~lIt.:
;b!tkc .. pred5t~vlJa. ~onek.lc. varij antu feudalnog uredenja.
am e ~ ono.'n~kl t cmcJ~ . . l. J. "dllus izmed., selja ka i {eudalca.
ustaje I tu ISI I. OSil~V", J ~ pr oizvoda i l u km e t e konom sk i "'<"-l a u
k,"o
" du lza [eudaJ e,' u zeml JU,
. kOJ' u obraduJ'e i 'nd
o
JJ'" l "I VI". O n JC
an ,da .: cu d aku d aj e od reden u zcml jBnu rentu _
II rad n"j
snazI. dlJc:!lI I'Tiruda ili novcu.
Razl ike IC, ~rema torne. oi tuju u odnosu izmedu kr aJ'~ .

cuda!aca .,ka o ,I " s~moj klasi {c oda laca. U uga rsk om {e'~d'a~
lizlIlu. kOJI so: IzgradIO na os nol'u kral j evskih d onaciJ' a n iJ"o
nikad
l '
.
~ sc
.
1'.0 p uno raZ"lo ~iSlcm linoga vazal nog udn os ~ iz m ~ c1 l1
", "
"
"
~enlora
. ' k l \'~zJjI"
. . . . pre mda
o ve liki fcuda lci ,' m aJII
I u svuJe \"t~ZO\'~
, VOJni e. I u Je sva k i plemi . koji je pri1l1io od kralj a d onaciju
ne poskredno
v lau . tak o da pos'oJc
"'
co'
' . pod
. kral
. jevom
.
sa m o d una "
IJ.e. OJC Itvlru IZ kralJ cvc pa tTimo n;jalnc vlasti. Donata r ka"
Immala c fcuda veza n jc $ k l '
k
d
"
'"
k "
Ta JCIII au o na tUTom Jcdino zo:.
ul .Io nI.
nJU dobiva kao don aci ju.
,
I
Kod k ra lje~'s k ih donac ija vatnc su j oi i uvc o kolnosti. Osob~

"ti bd arcna
n .. ci
J'om
n'" J~ P '""
"
d
" kraljevskom.du.
.
' a ko V",' .
CIIHC. pos ta je
n-"', a ro'anJem plemi I do b, va sve plemike l.ovl:15Iicc. jer doaClOnalno dobro m o~." posjedO"ati samo plemi~ . Vrijed n osi nu ruv~noga d o ~ra n~je sc r~ unala I)(>v ri n ~ kim mjeram:.o vc'; P"
rOJu km etskih sc.! ,! t;t. kOJ a su st: na tom do b
J", K
sk
n ( . ..
ru na aZI a . m~t
k o~ sc I tc st:u , ~! b' Jae organ izira na gospodarska jed in ie;t. Il
JU ulaze temlJ, sne p ov ri n e pr ije ko p ot rebne za uzdda"anj e
~:dn e km ets ke por?dl.ce. ponajvie ire kmetske p"",di ce. t. j.
dr u g~ : T(,. su: k uca , k ul~te. oranice . livade. 3 "'ako je kmt:!.
sehsie
'malo
' ~d "k I" b pasnJa
" " ka.
sk"
o
'i pravo
. isk or iUivanJ'a za J~!lI
su ma , voda. Vlk km etskIh selita bil o j e orga ni ziran o II se lo.
. Kralj. odoljt. i. donaci}u .. obaveUlje donata rOI ponajvie s .. "",

t1.l ot.l~1 VUjnu sluzbu , k OJU Je ve bi o dubn vr iti ka o svaki drugi
ple'~ltc, hU1.ctnu Je u sa moj donacionai n oj ispra vi odred en o.
rla.J~ do natar dubn stay;ti kra lju na r:1 5,)0Ia""J'e odreden b ruJ"
"o
.. d.ogadaolu i kud d ar i,' anja ,'eti h po~jeda.
, J n',ka,. T o 5~ prtJe
k ao to Je tu bi lo. kad Jt oaT1\"ana u panija Modrub o
680
Kad su uestale d onacije. poeo se siva rati 110" sinj feudal

nog plemM"a. koje je svoj korij en ima lo II daro "anom posjedu
To no>,o plemstyo razliko,ah. se u poe tk u od plemstva. koje" je
bil" roduvsko g p orijekla . a li jc ta ra zlik a s "remeno m ,ye \'i ,~
i.\eta val:, i najza d sc slvoril3 jed instvena k l a~a plemi';a. u koju
su ul azili i 1)05jed n ic i slarib " pl ement; na .. , ka o i p osjednici
kr a ljevskih do nac ija.
S";)ki jc dona cio n 31noplemi k i posjed (;ura posse io n aria )
ini" jednu posebn o orga nizi ra n u upravnu . sudbe" " i ek onomsk u
cjdinu. k ()j~ je bila izuzeta ispod vlast i k"aljcvsk ih up~n" .
Posljedi ca loga procesa bijak sla bljenje .. las ti upana. a dosljed n o i kralja. u imc koga su upani upravlj;)li pujed in im iLlpanijama . T o jc bio poetak ras padanja staroga u p;mijs!:."g
I1 rOOen; ... jer su tada i drugc org aniziran e jedinice (pkllli k~ i
/!:r" d sk e " p in e ) na SIojale da se oslohode hipanove "lasIi,
Za ra~voj k as nije hrvat ske povijes ti vain u jc. da SI." pOl kraj
XII . i na poe tk " X II I. sl. po~inju na illo!e n im tokam;t z::ml j e
o rganizirati "ladanja m oni h p orod ica . Vladari su im. bez o bz iTil na njiho\'o po rij ekl o. da\' al i (lonacije ili I)o tvrd ivali njilu"c
I'leme ll,ke batine kao do n ar.ionaJ n e posjed e. T e ~ " pOJ"odin 1'".
stepeno wc .. iiic 'i rile $\'oju vlast no"im donacijama inasilni tl '
pr isvajanjem t ud il, ze mal j a. tako da su neke od nj ih " la da!.:
pO pIIt malih d inasta . Bili su 10 knel""; K r k i. ka sniji Fran kllp:l11<.
koj i su 122" postali ta koder feuda ln im gosp'l(13rima II Vinodolu:
kn ezovi Bribirski . k oj i su svoju br;b;r~ku plementinu I'r;1I\ili
ka" kraljevu do n aci ju lI<: k a ko lt istu v ri jeme. ka d su krk i k oet"vj d o uili Modruu! cetin sk i knez ov i. ka sn i ji f\"dipti6. sa srcrl i; tem 5voji h p O$j ed a o kv sred n je Krke II Dalmaciji: " miki knez"vi ;7. brats t\'a Ka ia. sa s icdi~te m ..Jadanja u O",i ~u. prvti,
k oji h .su se zbog n j ih lOva gll sa renja i na lu injenin: oslu n i ~m,
opluf bu o njih ov u patarenstv\l dizal e prave kriars ke vuj n c:
krbavski knezov i. ka sniji K urjako,"i. sa sredili lem " Krba " i, L'
srednjovj e kov n oj Sla vo ni j i bil a j e moc na feudalna po rod iCi! gurikih . vodikih i hlagajskih kn ezo"a, ~ r od Babone r;"\'M. k oji j~
imao svoje p orije kl o u pleme nskoj lupi Gorica uz des nu (lhu]u
Kup,e (i zmed u Karlo"ca i Sis ka ). T a je I)Orodica novi m donacijama pro~ irila v last na zapad do k ra nj ske ~ra ni ee. a na is tol: .io
rijeke Sanc.
681
U, lelj i. da ri jtii pila nje nasljt:dslva u dinastij i Arpadovi':a

'u sll1~s l u naela Jl~ i moge njtu re i da uvrsli palaiaj ~v oga 5;na
ElI1e~'ka . Ikla ga Jt: dao dva pula krunit i ZOI kralja: I IS2 u
kra lJ.a ugar.skoga. a 1194 ta kralja hrvatsko-dalmatill$koga. Tada
mu .Jt: ]lr~a a o H rv atsk u j Dalmaciju u Jlost:bnu upravu. a ]ln:d
sV~Ju. ga Je, smrt ~dredio za jedinog vladara u cijeloj dria \ i pn
]l rmcl~u ~m~ugemtur ... (1 1!)lj-120~ ). To m je prilikom j n~ ja~c
nagl~s,~ Jedm.s.lvo drtave i time. to je odstupio od obiajOI . dOI
nlladl sm doblje u Ilosebnu ul'Ta vu jedan dio drfave kao du b lo
u kome tc samostalno vladati. Takav odlini dukat bil" je !--ln'al _
~ h i Dalm.aci)a. Pritom j ... posve mimoiao mladeg si na And rij u
I dao mu Jed mo gotova novca i imanja za njegovo iztlravanjc
;.z obavezu. da podu zme kri fars ku voj nu. koju on sam nije povco
usprkos svo me obeanju .
Andri)a ~e nije ~omir i o s (leeVo m odlukom. da ne sudjeh'jr
II vladanJ U. l ustao Je protiv Emeri ka traiei H r-'atsk u i D'llma .
ciju kao svoju ba;tinu. On istupa ka o' nezavisni vladar $ nasi u_
vom: _Andrij a. sin Bele III.. hojnm mil uu dux Zadra i cijele
D al~~acije . ka o i Hn:atske i Huma . U bitki ll!)!) Andrij" bi
~obIJ~den. a u skloplJ eno m komprom;5nom miru priznJQ m u i~
Ea:"!';n~ vlas t herceg;: (tl ux ) u H rvatskoj, DalmJciji i S!Jvon;ji.
D mJ stl k e borbe iskori~i\"ala jt vl<ldajua klas;:. visoki kler i
plemstvo. One su prilllOravalc bra u. da svak i svojim pristasall1<1
~ sv!'; veem broju dijeli donaci je, pa je na ta j nain plemstvo
sveensl\'o povetavalo svoju "lasI na raun dinastij e .
Kral} e,'. ugled jo~ jr: vik pao zbog pono"nus gubi tka ZOIdra.
N ~ potl.eaJ ln~nei}a II I. poele su 1202 pripreme za e:v rt i
kr~ ~arsk l .ral. Kn lan su tada ima li da krenu mocskim pute",. a
pn.Jevoz Je ~reu.zel~ Venecija uz visoku cijenu i druge povi<ulice.
A h kak.o .knfan ms u mogli platiti cijel u uguvo renu prevozninu.
predlo!. nn dud Enrico Dandolu. da e im opros titi O$ta:Jk
duga. ako osvoje Zadar za Veneciju. Kriiari su najzad pri.<lali
na dudev prijedlog. U mjesecu studenom 1202 zauzeli Sh Za(lal".
p~etvorili g~ u ru~evi~e i izvrli;l i straan pokolj med u grada~ Ilna ..Iako Je Ino<:enelJe III ., nOI molbu Emcriko,u. posred.",ao
L u.darlO cr kvenim prokle tu,'om sve. koj i Su sudjclo'<ali II nJpadaJU na. Zada r. Mleani nisu pop usti li. jer su zna li. da su 1'<ll,i
potre bnI za nastavak rata. Zadar ostade pod mletakom vb.:u
; ir.gubi sve one pri\<ilcgije slobodnoga i auton omnog graria. i ltl

ih je imao pod v l aiu ugarsko-hrvatskom. Zadrani su se poslije
uzaludIlOg utp ora obvezOIl i 1205, da e nadbiskupa i gra ds koga
knna birati medu mletakim gradanima. a gradske zi(li ne
s monke strane bile su opet porue ne. Tako su Mleani izgradili u Zad ru jako uporite. iz kojega 5 U mi$lil i da lje prodi rat i u
Hrvatsku i Dalmacij u. Vt: 121 6 u vrsti l i iU oni posjed Zadra
time ..~to sc Andrija II. odrekao svakog ]lrava na taj grad. ka rl
su mu oni una j mi li brodove potre-bne za vodenje kribrskog ra ta
Na zauzee Zadra Emerik ni je moga o rea gira ti n i zalO. sto

je bio ponovo upleten u d i nasti ke borbe .s Andrijom. jer je
!eHo osigurat i nasljedstvo svome si nu Ladislavo. Za tih borb;:
bio je A ndrija IWB za robljen i zatoen II Knegineu kraj Va raldi na.
Poslije kratk otrajne vladavine Ladislava pos tad e na pusljetku
kralj em AndrijOI. Njegovo vladanje ( 1205-35) pripada u dob~
dub ukog previra n ja izazvanog promjenama u posjedovnim odnos im;).. Tada je bilo pril ike za svakoga. naro ito II dinastikirn
borbama. da se t bog 1.Jsl uga~ , pravih ili fiktivnih. doepa
ze mlji nog posjeda i tako 'Ude u vladajuu kla su sveten st\'~ ;
plemstva. Medu donata~il1la poeli su se iSlica ti (ini. koji su
imali ~rec i veza. da dobiju veli ke posjede. pa su li vdi k i feu >
da lei stalno irili svoje posjede i nasilnim pu tem otimali zemlj u
slabijim a. Glad za zemljom, tim gl avnim izvorom bogatstva i
vlas ti. bila je ope nit " . U tome previranju novi ljudi Iloslaju
p l em iim". a stari slobodn jaci gube svoju temlju i slobudu. Ta;
proces dru tvenog raslojavanja bio je ubrzan tak oder lo im
i nesp(l50 bnim vladanjem Andrije. koji je prekomjernim d a"anjem dooacija i sa m neh oti ce skret <l u taj proces LI p ravcu unu t r<l!njega pn:v rata. U lom je smjeru moogo utjecal a i And riji na
"anjska politika. Tako je on lel io da svoga mladeg si na Kolo
mana ok.runi za kralja ..Galicije i Vladimirijc.. <l uskoro zat im
upustio sc i u drugu pustolo\<inu. kad je htio da IlOsU ne carem
truloga Latinskog carstva u Carigradu. u e m u nije uspio. Za
~ve lC pothvate bilo mu je potrebno mnogo voj nika i nov aca. a
nedos tajal o mu je jedno i drugo. 2upanijsko je uredenje ipak
do nekle o m o gu i"alo, da sc skupi ndto vojni ka i dohz,c male-
683
-682
rij al na sredstI'a. ali nov i su $(' donatu; opirali sve vi;" vUJni"
dunosti, kak u JI' njiho,a snaga rasla.
P rck ~mjcrni ll1 darivanjem zcmljis nih .posjeda slabila JI' 1'''.
s l c~ no I ckol1omska m o ,Jada ra. Da bi na nek i na in nadok_
nadio izg ubl jene doho tk e. Andri j a II. jc trafio nove izvore
I)~i h~a. Napose je zloupotrebljavao kovanje novca, kojI' je
1,,10 Jed no od najv anij ih regainih pravO!. Stalnn je oskudijn'a"
tt novcu pa sc nije zad ovoljavao uobiajenom clubiti kraljevsk.:
kOlnicc. vec je eUt zamjenji"ao no"ac i pritom ga stai n" k,"ari o.
~a,' ~o je kOI'al i IlOvac po va njskom obliku jednak 1l0 VCU, k"ji
JI' 1.. ,,, II o pIjteaj u. ali je II lom njegovu novcu kul i';ina H~h r a
bila znatno manja i nadomje te na jdtinijim I(gurama . laku da
je stvarna vrijed nost bila a k i za polovinu manja od .wmin.alne. Zatim bi stari. holji novac I'0vubo ;z optjeca j". a kral,evs ki m jenjai pr imoravali 5U ljude. da stari novac zamijene
za nov. , guri. Takve novan~ opera cij~ morale su znatno U7,drma t i ekollo1l1ski iVot i pogorati ekonomskc pr ili ke. ia ko Sl!
t:: pojavI:: - zbog pose bnoga no v;t nos sistema II Slavoniji
ustale uglnvnom ogra ni e n e n;) Ugars ku.
.
P"oli,' krajje ve puliti ke i pritis ka velikih fe uda la ca diu sc
s":dnj i i ni~i . plcn.li~i. koji sc nazivaju servie ntc~ regis (kralj evsk, slu beniCI ). Bllt Su to pripadnici <lonacionlllnog Jlen.~h a
koji po veliini .wojih posje,[a nisu ulazili II red Il:ogunik~
(potentes). Zauzeti sta lnim ra t"vanjem i izloelli sa movolji i
~re~ezanp~na mogu~.ika. i telllvali su i oni mnogo zbog nesre u.en.h prll, ka II 2e.111J I. Zbog loga Su nastojal i. d;:: sc stegne kralJcva vl ast. pa da i o ni postanu fa kt orom u pulitikoj up ravi
drave. T aj j e njihov pokre t imao i uspjeha: on sC odrazuje II
Zlatnoj buH. koju je And r ija bio primoran da izda I~ ~~. ZI~tna
je bola izdana u fOTm i privilegija. kao da kralj tobo!e po $\'0;0;
vulji pri.u npa reformiranju slanja u zemlji. Kako $U taj ~privi
~cgij . ~znud i li od kralja servie ntes regis. njiho\';m je probicima
I za i tl lr obracena u njemu i glav na panja. Kralj se obvezuje. da
e svake godi ne drlati ljeti zbu r. na kome mogu svi se n 'ie ntcs
regis iznijeti svoje iaibe; idje. Iak o taj zho r nij e j o imao ka rakter sabo ra. koj i pravno ogra n iuje kra ljevu vlast. ipak je
IIst"ari zna io nj ezino ogra n ienje. jer je vdikom hroju oruanih
sudi o nika I)Tuiena In og unost da nam etnu svoju vol j u kral ju i
6S<
,I
k""lr,,li raju nJ cgove pos tupL.:c. Dalje kralj jami . da s~ f\ ien\ e $

regi s ne smiju hil i uhapcni ni liicn i im"v ine za \'olju neL.:of
.nogutnika. ve j cdi no naL.:on redov noga ~ lId sko~ pos tupk a : (b
su oslnbud e ni svi h daa i poreza na 5vojim imanj ima. kao i dul nost i uk onaiv anja i goenja kralja. kad putuje ze mljom : d;:
donacionaIni [losjcdi. to ih oni drk, prdale na njihove ba;l.ini ke i n;: s\'e la n ove njihova roda. a tek kad tih nema, "raa Ju
~e o ruke kralja: da su seT\' iente~ rcgis d u! n; i i \I ral n SVOI11
tro~ku samo \I sluaju . kad tuda vojs ka napadne zeml ill. il ka d
kralj v"di voj ~ k\l izvan d rla vnih g ranica. ima o n da snosi trn.-.
~kllve. Odredbe Zlatne bulc up rav lje ne su i prOli\' tud inaca . lW jI
~U preuzeli mah;::. pa se A ndrija ,,]'ve1.uje. lb i~n ne e ~u~.i e~
lj ivati nikakvih vii h sluba bez pristanka kraIJe~.sko!! ~'IJe~~ I
d~ im ne te davali dunac;je. Zlatna bu la istupa I p rnt" ,t~ e!!
svee n sh'a i plemsIva . Za branjuj e bisklI pima. da crk ven u dc~c
li !! 1I ~kupljaju" novc lI mjesto" natur i. Na velikak sc nrlnosi l.b;vcza kril I ja. da nikot11l' ne cc darivat i itav e upanije i da nitk"
li t moe imati dvije il i "i.~~ sl ub a osi m pala tin i.l. h~n~ i rlvor , kih $urlaca kralj a i kraljice. Kralj sc. dalje. ulwezllj c. Il" (l'
presta ti .~;' 7-!oupotrebom u kovanju no vca i da cc nO , 'ac iedn<f
k""~nja oslav;ti II uptjecaju ba r jedn u godi nu.
Zlat na je bula u cijelosti o<lra7. razvoja ,,,,,,ih unnosn II
lIpravija nj u dravom. Pri je je kralj vlad ao kao patrimonijaln i
gospudar le1l1lje. i osi." njeg" prO\' vdi li $U sv"ju samu\' oli" i
crkven i i s" jelovni dostojanstvenici. a tada se 11 .redn jcm i nitem
"lems!vu jadj" ,dnja. da se ono organi zira ka u poli tiki fakwf.
Na vidiku SII poe.:;i organi za cije ple mstva. na pose niiega. k oj~
M" 1Il0gl0 udupi ra ti kralju, viem kleru i veli ka!ima. sa.nl' ako
~e organiziralo u ~stald .. s poseb nom pra vnom organiza cijom i
pravno prizna tim povlasticam a. T emelj za takvu organiza.:;i ju
dan je u Zlatnoj buli. iako sam o II nega tivnom srni,h:. Andri j a
oaje. na ime. s\' im biskupima. \'eli k ~i m a i plemiima (lier\'iente~
regi, ) \I cjeli ni ili pojedinci ma od n j ih _pravo ot po ra i p~otesl:r
(ius resis t c ni ac contradicendi). ako sc un ne bi I"i d rb \a .. obt~anj .. formu liranih u Zlatnoj bu li. Tu je pra vo bilo tdak uda ra t
za kral ja i njego\' ugled. Andriji ni j e os ta lo drugu neg" d;:: SV :I ~
jim podanicima priz na to pravo, jer je prijetio pravi rr aan~)\'
ral. Ali jc o n jedvn ekao. da se prilike " zemlji malo smire p.,
685
da to pravo 0l>ozove. On je to i ui ni o 1231 u privil~giju , u komt.

je. uZ neke i!mjenc i do pune. I)onoyio obea nja i obaveze iz
Zlatne bule, ali izostavio priU1anj~ prava'na otpor i prO l e~t. Ali
ni opoziv tog:. pra"a nije za ustavio proces izgraivanjO! plemstvO! u pravn u organizirani stale!. koji e kao ,.narod . (]>OPUI U5)
postali nosioce m politikih praYa i kao "ladajua klasa $utijcl,,vati uz kralja u upravi dravom.
U proces u emancipacije 0([ lu panske "Iasti javl jaju .<e uz
feudalno plemstvo doskora i nov i komllctcnti. Bili S11 lo doseljeni tuinci. \I izvorima naziv ani -gosti_ (hospites). p<l svom wnimanju prete!no (lbrln ici i trgovci. Kako se je s napre dovanjem
feudalnog uredenja pujaalO! proizvodna djelatnost. pa je svaki
vlastelin nastoja(l da svoj posjed obraduje intenzivnije. neg<l st"
je on bio obradivan pod vla;u kralja. a pod upravom upana .
bilo je korisno i za ,lastelu. da u ze ml ju dodu obrtnici i ltgove!.
Vladari su takoder podupirali tc doseljene tuince i pozi"ali ih
u zemlju dajui im povlastice. jer su s pomou nji h ja ali i 5v"j
ekonoms ki llOlobj . Doma i h ljudi vjdtih obrtu i trgovini bilo je
jo uv ijek majo. pa su zato obrtnike j trgovce morali dozivati 17.
oblinjih zemalja. gdje se gradski iivot ve prije bio razvio. tak v
da j e LI XII .. a osobito LI XII ! . st. dostigao viSOK stuI)anj Te
su zemlje bile oso bito Italija i Njemaka . ,.Gosli. I II se na!>(: ljavali na mjestima. gdje je bilu uvjeta za njih OI' rad . T o 'u bi la
mjesta po prirodi boga lija. gu!e naseljena. na prometnim p".
tovima. a u prvom redu podgraa utvrdenih mjest'1 II pojedinim
upanijama. gdje su bili bolje za~tie n i u sluaju opasnosti od
neprija telja. Stojei pod zatitom kralja na temelju priml jenih
privilegija. odnosno pod zati tom upana u upanijama. _gos!i_
$<: ve ran o poinju posebno organizim\i. al i ~" te organizaci je
jo uvijek bilc pod lleposre(lnom vtasu upana, koji je svoju
vlast esto zloupotrebljavao. Pr~ jos veom opasnoitu na;1i su
sc ..gosti_ , kad je s izd"ajanjem "elikih feudalnih vlastelinsta"a
poelo raspadanje upani jskog uredenja. Opasnost je ldala II
tome. da .. gosti _ i njihove or gO! niza cije dodu u takvim prilikama
pod vlast rcodnlne gospode, koja e s n j ima postupati slino ka,)
s kmelovima. Jedin i izlaz iz tc situacije bio je. da se i ",::usli.
organizirani u $Voje 0l";;ne oslobode "lasti upana i pudre{lcneposred no kra lju i da u is tu nijeme dobiju s pomou kral.i<'"l'-
I
I
., kih privjIegija lakvu organizaCIJU. koja e im jamiti . da ne ce

l)Ostati plijenom pohlepne gospudc. i II kojoj e sc moi baviti
~vojim za n imanjem. Tu nji hovu tdnju po(\upirali su i kraljevi .
kojim .. nije; il() u raun. da jo vile ojab zem ljina aristokra
cija time, ~to bi dobila u svoju "last i naselja obrtnika i trgovaca.
Iz prve polovine X II i. 51. sauvao se niz kraljevskih privilegija . po kojima sc _goui. izuzimaju ispod fupa nske "la~ti., ~
njihove organizacione jedinice podreuju nepos redno kraljU Ih
ballu . Tako ~go5ti. grada Varai.di lla - prema ne dovoljno po
u~danoj i~pra"i primaju ve 1209 od Andrije ll . naroi t e
slohode. il s pO Ij)UnOlll sigufllo;u moe sc 10 utvrditi za glH!im,
1~~O . Sauvani su ,io, privilegiji "gostima" Perne (1225). Vukovara (1231). Virovi tice (1234 ). Pe trinje ( 1240), Samobora (J2.12).
Gradeca (Zagreba . l242 ). Kriievaca (1252). Jastrebarsk og ( 12 .~ i )
i t. d. "Gosti. u navede;nim op.cinama nisu dobili jednako opsdne
povlastice. no svima im je zajedniko to. da privilegije primaju
' bosti" kao cjdi na , ka o opina. i da sc lako formi rana op ina
itnzima od vlasti lupana. U tim opi n ama vri sudsku; upravnu
"Ia~\ sudac. koga opcina .gostijlJft sa ma i~"berc. Da bi im se
stv<lril~ ckullomsk:! baza LI vezi s niihovim obrtnikim i trg,,
vakim zanimanjem. gosli~ dobivaju povliUitice i oprohcni su
od plaanja daa , kad sa svojom ro hom obilaze trgove. Kako je
u 10 vrijeme jo' uvijek zemlja i njezino obrai vanje gla v",
il"<I~ proizvodnje. kral j daruje navedenim Of)inama i "etc p" vrine zemlje, koja je dotada bila fupanijska. il tada pUSlaje
svoji nom opine gostiju . Kralj je. dakle. i tu postupao ka" i
kod drugih donacija. ali je obdarenik cijela opi na kao juridib
os"ba.
Najire l>ovlastice dobili so _gosti_ Gradeca (dananji Gurnji
gn. d II Zagreb u). Ta j je privi legij u najsveanijoj ronni pod
zlatnim peatom dao Bela IV . gradci:kim "gostima .. ](i. Xl
1242. Od privilegija danih gonima. u drugim opinIIma ra1 likuje sc taj i po svojoj opsenosti j IlO priznatim pral' ima. Prije
'''ega lu se na glauje. da krll!j eli os no\'ati _slobodni grad.
radi sigurnosti dravne gra nice i drugih koristi. Bela izdaje taj
privilegij neposredno poslije pro"ale Mongola. a ta je upravo
bjd"dano doka!ala. da Je postal' ncdol'oljnim sisum obrane
lemI je, koj i je poivao roa upanijskim gradovima s njihovim
,
slu benicima. Sloga su Mgo5ti~ GradC':ca op ravdano r)Tl!dloih
kralju. da cc on; ka o opina pn:,,~eti obranu grada i podi i
obrambene 1.idinc. a kral j neb im stvor.i zu to materijalne mogucnusti, dajui im povlastice \I vrenju obrta i trgovine. Samo
r"rmiranj.: slobodnog grad" nu Gradecu povezano je s
-I
--
opom
tendencijom osloboenjOl. opina ~gus tiju. od fupalUikc "lasti. il

najezda Mongo la imala jt tek lU posljedicu. da su po\lasticc za
"gostc_ Gradeca bile tako !iroke. Ti ..gosti. dobivaju osim samouprave i .vIOlstito:; sudstva jus j punu autonomiju. t. j. ovlnlenje dn siim; prupisuju sebi pra " na pravil". koja vrijede za
lanuve i tC l'ilnrij njihov( opine. Osim loga jc ekonoms kI' baza
u vezi s njihovim zanimanjem bilu Innogo iiir~' kralj iln daj e
pravu. da dva pUla sedm in u ride sajmov~ n:' teritoriju ul)ine.
koje pra vu pro~iruje 125\) j,,~ i liu1<:. cl" mu~u rlriali je(l:m ,eliki
godi~nji sajam. Novoosnovan i grarl kao opina _gost iju. dob iva
od kralj a I'dikt povdint ~~mlj<" u svojoj okol ici. Posebno obiljeije tc Zlatne hule je j o~ II lome. !to Su "gosti. Gr,ldeca ohvczani prCnlll kralju i na vojnu dunusl: on; mur a.iu opremiti desct
oruanih voj nik ll. kad kralj i{le 1111 vuj nu u primorske strane ili
protiv Koruke i Austrije .
......
~
~
.,
N
GoSli. Gradeca do li 5U. dak lc, tim privilc{:."ijem II isti 1'''lobj pr<;01:' kralju. u kome su bili obdareni feudalci: oslobodeni
su ud upanske vlasti i n.. temeijU dunacije u)wezan i I'rema
halju l j.. "ojnu du nosl. Od veli kih reuaaJaca razlikuju se pu
tome. Slo im kralj svojim pOvl"Sl icama osigorava ekonumsku
ba1.u potrebnu zn njihov" osnonw zan imanje. t. j. 7.a ubrt i
trgovinu. T,l jc takoder razlo,!:", ~tu su sc gradovi S1natntli kao
riktivne plemike "~,,b::, (qu asi un~ perso ni' nubi!i ~). t. j. ;;rad je
kao cjeli na. odnoS1lu gradska optinil rl~mi(' Si! s"ima plemik im
povlasticama.
Tdn j a ta Ils lobodenjcm od illpa nske vJasli javlja se i kod
hrvatskih braUta"a (generationes ). lih ostataka 5co$kih opina.
kuj:! in" tako primaju ud kra!jn Ilrivilegij. 1"" kumc su uslvoo
den;; ud pmllvnosti
svih duinosti premil upanu. odnusn"
prem;.! gr~ dll upanije. podignut:! II reel kraljevskih slubenika
(s~r"'ic: ntes regis). t. j. II red plem ica pod neposredne'ln "la.l\I
kralja
6'"
" ,.
--"
.:: N
~:::
TABLA I.D vm
Posjedi crkve i crkve nih "soba bil i su ionako "ef

;ZlIuti ud \,j~li iupa n uv(,
oo
...
'
I
Katedral. u Tro,l ru. apside (X III. s t.,
O!prij~
-\. Hrva llkt um ij e u doba proval e Mongol a. - Cijeli taj

l',."ce~ 7,naio je slabljenje I'laS I; tupaoa. rasp adanje lli>ilnijs ke
nr~ani~acije. a po tome i slabljenje kralj~ v e vl il . \i. Sin inasljed
nik Andrijin Bela IV. (1235- 12;0) pokuavao je d .. ta j Im>ces
zausla,j. Odm ah po s tupanj u na prijeuo[ j~ on jo:' zajedno sa
~"nji", bralo", Kolomanom. ko ji je vel: od 122(i bio hrvatski
herceg. " dlul;in skulit i "'o vlastele. koja su u ~vojoj Idnj; ~a
sirenje", vlasli i uvea njem svojih posjeda ug-rutaval" jed nak"
kral j a kao i nie plemstvo. On je po ~v".iit!l pc)\'jeren ic;rna {I ao
istrd.iti. klije su zemlje IHipadale iupaniji. a 7,atim bil e daruvanjem ili olimainom iluze te ml vlaSIi iupana. U Slavuniji je
til i~traSIl prnv"di" ban: odmah Im,l;je ist ra!l' e dunusio je odluku
i .-raao up'Uliji nepravedno n\~te ze m lje. Ikla jc "pozvao
mno~a .sU\' i ~ n a i slema danJ\' a nja~. to ih Je pod ijcl;ll Andrija .
T~ je odloko. pu,ltudil:a i wjctnv ne vclika~e i crk"en~ organlzac'Je. n:ap"~( vi tdk e reuuve tc""plar:! {hojaka} ; ,vanovac..
(krib ra). Ali jt re7.ultat biu sa m" <ljclumian . Kr,d j je naisau
nll otpur "elika.' a, ju je. kak" kaie jc<lan suvremen 'z'or. taj
postupak p"s:nclin u Hce b",!:a!c i ",,,ue. koji Su imali rnzuz<lanc
,'c.jne druine i iulravali ih i1, ,,'ujih "bilalih ,red~Ii,,' a. a n,,kon Bcli nih pnu"l'aka nisu "i.\e n",~li ni sami sebe izdTiavali.
U pri lu;: crkvenim redo"ima intervenirao je pal)a. pa $U Bda i
K"lnrnan bili primurani da im oduzete posjede "pet "rale. Kak u
50:- laj prnccs raspadanja ~ t aruj! urcenjil nije mog au lauMaviti.
vid i sc i o.-latle. ilo su i Rela i Kol"man bili prisilje ni da S:l svoie
51ranc daju donacije li cima . koja $U im mo):.'la kor;$I;li
.Junu od Cvnu!a bili SII uclr", .. i ,'ec ud I",elk a X I]] s\. nj"
zaplete ni. Od sl nbClda dalmalill5kih gradOVi mall' ic w ust~k
II 51"arnosli. Okolne vel ikake purodice na tjecale su se. da nj ihovi tlanovi bmlu II njima iza hrani za gradsko:- knewvc. kak c. b:
,m ~e na taj nain nametnuli kao ~osl'"dari. H rvat ski jc de menat U$IO snaino prodiran u ,l('r;,dove i m ij.: nja o nii ho" .:tnik i
saJu\,.
Rorb .. veli ka kih I"'rodica . da dodu II posjed s radllv a. do"da je gradove u vrlo tda k poloiaj. jer su na ta j nain hili i~ l o
eni $\al ni m n;!padaj ima izva na. a u gradu su se stvorile slrank e

koje .~u pristajale uZ jednoga ili d rugog prelende ntll. Od vdi b :
k ih pUTod ie;'). kuje Su se n" tjcell l.:. da stek nu vla,t nad 1i:. I",ati nskim gradovima. is t iu sc na roi t o: cetins ki knew"i (knex 0 0malll). omiJki knezovi K a i i i knezOI' i Bribirski. a malo ka snije
i. knez"vi Kr k i . U poe t ku X II !. st. istie se bo najmo('niji vc.
l, ka 5 u H rvatskoj i Dalmacij i Domaid sve <ln a~a. kad 11111 ic
An,i rij;, zbog "uilJjene nevje re o(]uzeo njep;nve posjede i pr~.
dao ih 1223 br ibirskim Subiim;t. kojima je bio sta rje~iaa knez
G regorije. On nastoji ria name tne Ul komesc (knezove; II SplilU.
Trogiru . .i henih, i N in u lanove svog roda, ~tO 'nU i l)olal,i za
rukom. Ali borbe me d u veli kakim porodicama i dalje su se naslill ile, a svrha im je bila posjed da lmati nskih gradOIa. napose
Splita i T rogira.
. U te)e borbe bila uve like umijea na i crkva. koja se U ll> vrileme. vec. po~ve ~.at,.ara u sl'oj orga niueioni kru g. iskljuuj,,~i
s"ak~ ut~eea}. I~J,k og delll(: nta. C rha je eksponent p::lpinske
pol,t, ~ e t shJcd, upute iz Ri ma. O na z::Iuzima neprijateljsko
dr;)n.!\: prem::l prete nzija mil sv ih vel ikak ih hn';1!Skih porodica
be! ,:tzlikc i nas toji da par::llizira njiho\' u t jec~j II gr::ldovi rn a.
Op(:e nezad ovoljstvo nal io je svoj odraz" ;irenj u patarenSl\a. P~t r::l ;alje vec 122 1 ~voga n aroitog legata 5::1 zad~ t kom.
da ukroti ~ h eretike i gusare~ u Om i!u i uredi prilike II Dalma.
ciji i Bosni. Taj legat. po imeau Akoncije. ~ois t i Splilod heretika~. i !,ozove u kri.larski ral prOliv omi kih Kaia cijelu DalmactJu l I-!na tsku. Ka i i Su se pn:d silom I)()korili i obeali. da
e odu~tat; od nap;uJaja na .krcane. a da jamstvo bude I'eec:.
bile su nji hove lade spaljene. Med utim. lnailjn lJ je. d" gradani
S"lita. ~dje je Akoncije boravio. bi raju njemu u.~prko$ za gradskoga komesa Pe tra. humskog kneza. takoder -heretika ... zlJog
ega papin Icg;')t udar; Split interrfiktom.
Td.Hk ud ::lra( za Ugars ku i Hrv::ltsk u bila jc I)rovala Mongol:. Jerin~ njihol-a Iojska pod Batu ka nom provalila je 1241
u ugarsku, Ve lU sc u ofujku prvi pu t sukobili /I'lon"o1i ; M::Iibri. i II tnm su sukobu Mada ri bili r::l zbijeni i natjera;)i u bijeg.
Bel a jc zajednn ~ bratum Kolo mao um. hrvatski m hercegom. pn_
ku_a o da or':::-.1nizira otpor. ali mu to 7. bog upeeg nczad(lI'oljsl\-a
u zem lji nije pui" za rukom. Veli kai su bili neraspoloeni proI
I
I
!
I
I,
I
ti, kralja i hercega, jer su im oduzimali njihovt posjede_ A u

narodu je licia izazvao negudov a nje tim, ho je prinl;o i u Ugarskoj naseli lJ 40.000 ku manskih po rod ica. koje ~u bjeale pred
MonglJlima. Ku mani ma je pod ijelio m nogo zemlje na gra ni ci.
nad::lju';i se. da e on i obra niti Ugarsk u od M ongola. Ali osim
loga Bela se nadao, d::l ce mu Kumani , kad mine opasnost od
MIJ ngoia. bi ti vojn i k i oslon u borbi s domaim; st ranim ne prijateljima. Ipak se lida sa sakltpljeJlolll vojs kom suprots ta vi..,
r.Iongolima na rijeci Saju. blitu grada J egre (Agris), ::Ili je pre
trpio sIrahovit poraz. Herceg Koloman bi tdku ranjen i iste ie
godine um ro. Mongol i su. plijnei i palei. nastavili bez zap reke
svoJe napredOIa nje. utv rde ni Sl' gradovi padali bcz otpora. a na
roc! je u opoj panici bjebo sa $vojom imo,i nom. Bela je k r ~
nun l>Tnla Zagrebu. a zat im pot ra io zakloni;tc II D alm::le;;1.
Mongoli su op usto!;ili Zagreh, sr uili katedralu i naS lo,jli u pra vcu Dalm acije kraljevim tragom . M ongolski konja nici. navi kli rn
In,'ali na prostra nim ravnica ma, imali su l u manje usp jeha. A
kad je stigJa vijcst. da j e veliki kan OgJaj umro. povukli su 5~
1242 iz Hrvatskc. Dalmacije i Ugars ke. ostavivi za sobun~ ratu
renu. opustocnu i oplja k a n u ze mlju.
liu; i laki us pjesi MonglJla pokazali su oigl edno, da jc voj
na organi7.ac;ija nedovolj na i da treba nano\'o organizirali obra.
nu zemlje. T vrdavni duben ici (iobagio nes caslr i). kojim.: je
bi la povje rena ubra oa upanijski h gradova. nisu ispunili 5\'0.1"
du nost. A jo se manje moglo u asu 0p::lsnosti prov~ti. cia b:
lupani iz pojedinih upan ija pri ..di kr::lijtJ potre bnu vojslu..
Sli n o je bilo i s kra!je,- im donata rim a . koji su ul)ravo II naj
k rit i n ii,clll asu izb jegaval i da pre ma krlllju izvrk SV<lju vujnu
dunost. Oni su ostajali na svoj im posjedima, da ih brane_ nli.
rasparani i nepovczani. nisu bili sposobni da organizir::lju biil1
bbv ozbiljniji otpor proti" sile. kakva su bili M ongoii. Ta]; o
nije ni njima preostal o drugo nego du h,ide pred neprijateljem .
Uz njih je bjdala i masa kmetova. oSlal'lj a j u i svoje dOIllCl\' c.
Upravo 1::1 inje n ic a opeg bijega s posjeda i iz domova uun_
kovala je kaos nakon brzog povlaenja Mongola. Posjeoi su hih
pusti. domo\'i nenaseljeni . pa kad su se bjcgu nei poeli \'rabt i.
l! velikim su razmjerim::l z;lUzi mllli t ude posjede i domove. U tllm
IJPem me tdu svak i je pris"ajao zemlju. koja je u tOIll asu hila
691
bu sospudara, a osobi tu Su mn"si u~i1ll ali zemlju. koja je pripa.

dala iUI)anijskim gradovima pa zapravo bila kraljeva. Da spri.
jei tu ix:spra,-nuU. Bda je 1248 postavio za bana Stjepana ; Ul
irn ke ovlas ti stavio mu II duinu~ t. da uredi I)O~jedovne udn()s~.
ispita. kuje su zemlje protupravno prisvojene. uspostavi prija.
inje pravno stanje i vra ti zemlje njihuv,m nekadanjim vlasni
cima. prije svega fupan ijs killl gradovima. Stjepan pruvodi svuj
~adatak odlu~IlO i putuje od upanije do iupanije. od mjesta d"
mjuta. odreduje granice i v,aca nepravedno oduzetu zemlju fu
panij~kim gradnvima. Z~ cijdo vrijeme svoga ra~mjerno du~,,~
banovanja (12,18-12(;0) zabavljen je tim poslom jednako II Sla _
nmij;. bo i II Hrvat.skoj i Dalmaciji. Teritorij. na kome j e vr~i"
vlast ka o _ban cijde Slavonije., bil' je vrlo prostra n, jer su 11
njega ulazile i Hrvatska i Slavonija. pa je on teko uspije\"3u d~
svoj zadata k !"uda izvrJi. Zbug toga je tada uvedena znaajn:l
reforma u uprav i: usim " bana cijele Slavo nije. javlja sc i "lITi
monk i ban . koji - pud njegovim nadzorom - upravlja na
pose H rvatskom i D almacij om. Na taj je nain naj,-ia uprava
u Hnatskoj , Dalmaciji i Slavoniji bila povjerena Stjepanu . malu
do bnom sin u Belinu kao hercegu i vc krunje nom ~mladom kra_
lju . i dvjema banovima.
Da bi kralj i u dalmatinskim gradovima uveu red i smino
burbl) ukolne veli ke vlastele za te gradove. il pojaao lit jecaj
<lrh"ne viasIr tl njima. uvedena j e i lu jedna no"ina : ban St iepan postade komcsoZlI II Splitu i T rogiru. T o je uinjeno i zbog
toga. jer su se su kobi izmeu tih gradova zbog nekoga ze mlji
~nog pusjeda pretvorili u pravi rat. knji se uvlaenjem sa"eInika
"euma proirio. Spo ru i7.medu Splita i T rogira bio je l><>"odom
osobito privilegij kralja Bele. kuji jc 1242 dao Trugiranima. kad
j e na bijegu pred Mongolima bura"io II tom ,rradu. ikojilll jc
darovao njima neke svoje _kraljevske zemljt~ . za koje Su ope:
Splia ni tvrdili da su od da\,o;rle hile nji hovom batinom Borha
iz med u njih trajala je pUrle Iri godin~ i zavriila sc 12H time.
da se Split. knji je za vrijl:'me borbe izabrao knezom bosan~kog bana Nin oslava. morao Ul, nepov olj ne uvjete pokoriti her
regu i banu Dioniziju.
U doba. kad je Bcla /)ora,io na bijegu \I Dalmaciji , pada i
l)I)nO"TlI po k uaj Z adra. da se oslobodi ml e ta k og guspodstva.
692
Go<l i,,~ 1242. kada je Ve necija bila II ra tu S carel~. ~ri~rikom ll ,

Hl>hen~lauf()veem, upulili su Zadrani. prema ]l~I~am]em d.og~
vuru .. pos lanstvo Bcli, kuj, je ta da bor,a"i~ ~ KI'.5u. m.olce., !;~,

da ih primi pud svoju vlast i zahi t u: ~ra l ~ Je pnstao l pnznao
Z;,rlra nima njihove slare: slobude:. ah Je njegova :!ast uad Zal~
dro rn bila kratkotrajna, jer su ve 124 .5 Mletafll opct zauze,
Zadar
I
,,
T aj put je Venecija kaznila Zad ra ne vri" tclko. OM da de

]I(I!puno sr usitl gradske zidi ne; sag r'a,! iti ~". grada ka~tel za S"u ju posadu. D" izbrik ,~va ki trag p~ osl(~st~. I prek ,"e ~"~kI] v~~~
s Hnatskum. mUui naseliti grad lsklJuc,'-o . ~!~~a~,,~a . Ah tl
nisu htjeli !ivjeti II gradu. kojega su sta.n ovnI.CI 1.'''Je1l 1)0 .o.k,~I
oim hrvatskim mjestim:., uvijek sp rem ni da Ih ~apadnu ll.' 1111
bilo kako smetaju . Zbog toga vlada promije ni svoJu od~uku l d(l ]lust i 124 i" izbjeglim gradanima da s<:: uz odred~~e u~ Jete. :rat~ ,
Zadar izgubi tada gotovo sasvim svojll autonomiJu ..\i~.neClp, mu
j~ ubudu e slala za kneza .. koga ~e htjela. Gr~dan' Zadra n.1S~
sr "ie smjeli ',enili HrvatICama ' z zalcda. 3 Zad rank e udavati
zn Hrvate. niti su oni smjeli vi~e primati lin'ate u grad na stalan
boravak bez ixrii t og odobr~ nja du deva.
N uv; oblici d rutvenO!;3 i ddavno!;a iivula u drugoj 1'01,,,'intXIII. stoljea. _Poslije proval e M ongul~ iskrslu je ~"n".v."
i pitanje kralje,'skih dubara. Ali. ak~l .ncl~ i K(ll om.a~ ~'er pn~e
provale Mongola uisu mo gli zau.uavl1~ taj pruces. JO> te .m~~I~
m()"o:o tn uradi ti Bela poslije povlaenp Mongola ..1 ad sc Ja,I Ja
. o
g. k'J..' na tem elJ'u ili izmmjenih ili sh'arnlh zasluga <tc
.
h "
Ju mno"
e nih 7,3 k ralj" i zemlju II vrije:me toga lek(l t-'" ,i~ k ~l~en .la.za tIJC'.
,'aju da im sc dodijele posjedi. Tim sc "ahtJcv:ma. mje. k ralj
mogao oteti. kak .. to dokazuje ,-elik hroj darovmea IZdamh ne posredno pnslije provale Mongola. Tu dona cional no plemsh:u: ~u+
jego: broj stalno raste , imal" je uza sve medusQbne protl.~stme
mnugo zajedni kih interesa. Bil u je tu. s jedne stra.n e. nJI~(I \,\l
zajedni k o sla rl()viste prema "l adar.~'., ~ij\1 .mo o,'" nastOJe ~
;;'-om interesu sku~iti. da bi tako p rosInil svoJa pra' a . A. s drug
strane. {J ni su bili povezani i zajednikim inte resima nasupi o~
kmeto"ima. prot i\' knjih su na,qupali kao pov<::7.ana cjeli na . da b,
693
..J
ih ~"Iralj ..u !,nkorn osl i. Plemstvo Irai tada nove organiza cionI'
ob],~ e ..k~~ 1 b, mu om oguili da sudjeluj\': u v r~e nj u drfavne vlasIi.
~ 01>(;.'J.e kralja Bele bilc su u lo doba JlQ kolc bane i bor balll<l
lj d lllast')1.
~dn.osi izmedu njega i prvurodenog sina Stjepana.
mladeg~ kralJ a, herceta <"illlve Slavonije. toli ko su se pogor~lll i.
d .. mu Je Bela oduzeo "[adanj e nad Slavonijom i posta vio her~
c~gOl1l svog .. nedo ra slog sin;, Belu . mjcslu koga je upravlja l"
n~ego,'" m~t ~ Marija. Kral j Stjepan p rimi o j e na upravu voj,.udlll u ErdelJ ' sbvonske u panije Vukovsk u i Srijemsku. a osim
toga ~ e pr.ogl,l,e.n i gospodarOI11 KUlIIana. Ral. koji je zbog tc
prOIn jene ,ZbIO Iz medu oca i sina. s\'r~ i o sc s us postavom statusa quo.
. I~ e r ~eg Bel.a preuzme 12(;8 I'Jadanje lj Svom d uk atu. ali unln::

vec Idu(:e god mc. a Sljepan bude nato opet uspostavljen II a Sl i
s! avon~kog herc.ega. N.~ On sc ni lada nijc pri mirio. nego je ~
~arlorn 1... kraljem obIJU Sicilija. sklopio savc7. proti, oca. Tat
Je savcz bIO po lalnom lok om za da lje veze Ugars k~ i Hrvat!;i; .
~ Anl uvi ncima. koji su kasnijc posta li njih ovi kraljevi.
~
U dobo. .'.":ada n.i a I~ de IV. zbiva se puno raspadan je kralj,,"," _
~ k o?? zemljIsnog pos jeda i upani jske organizacije. T ad su M '
Ja" Ii" ~ovi oblici orul\enoga ; dr:l\'nog fivoll! . J> le m$I\"O 5C
o~ga n !z'ta II sl ~ ld. ko me prav "i poredak pri~na.ie neke f)O,", ~
s~,ee. pred drugI m dru\leni", klasama, napos~ to sc tie up rav.
ljanja dral'orn. T aj privilegirani stale <"ini po li t i ki _narod_
(~o pul u .~) 11 ~ I~prot" os ti s drugim 5ta[ di ma . koji ;mo.j u manja ili
",kakva politI ka prava pa su iskl .i u ~n i od upnllljo.nja d rla.
VOI~. Tada ~e javlja j u [>oe i ne forme organi zacije p lemsIv;, II
vez" ,5 n o\'o~~ ~rll"anila ci jom u pa ni ja. koje se iz kralj evs kih fu JlamJ~ , razvIJaJU S vremenom II autonomna plemika lijela (kor.
POraCIJ~). U amo.no mn c plemike fupao;je. Ja a se orga nizacija
fel~rlalol h I"las.telmstava, koja su jZUl~11! od "[asti upana. a na
kOJ~ma "Io.stelm. podreden iz r"vno kralju. vrii neposredno upra" .
nu I s,lIdbenu "la.s.1 nad kmelo,ima. U \0 se vrijeme nvata i gra a n s k e stald. kOJI. organhi ran tl svojim opinama. imn nek c po.
,,[astice u vr.~enju obrta i trgov ine. ali nemo politi kih prava
u ddav noj upravi.
OsnO"ni p roizvoda i bili su bez ikakvih politik ih pra"a, a
ekonomski ~o bili cksplua ti rani od vladajue klase. Sirenjem feu 694
d ;, lno!:a vclikug posjeda mn ogi su slohodni zclnlii'n; posjedili<::

pos tali kmd ov;. D rugi ma jc upet. koji su drbli bpanijsku u mIj u. polo 7.a rukom da se kod ra spada nja upan ijs ke orga nizacije oslobode 1'0I1Ionit"a upa nijs kom gra du i upa nu j da
sl'oj zav isni ze ml jiini posjed prclvore u sl obodni
U doba Bele IV. oj a al a je i osamostalila se I)rema kralju
; vla~t ban:! kao upravi telja H rvatske, Dalma cije i S[av(lnije. Ban.
oso bito poslije J)rovale Mongola. vri samostalno funkcije. koje
su i "ac bile u,'anc samo za ha lja. Tako on podjeljuje u svoje
imc i po Sl'om miljenju kraljevske darovnice i da je ~gos t ima.
II grado"ima privilegije. kakve i nae mole podijcliti sa mo kral j .
Tak u je ban Stjepan 1252 os novao slo bodni grad Krievce. po'
di.icl j,,!; nj egovim _gostin11l. iste one pri" i[egijc, k oj~ je Beb
IV. cleset godina prije dao ~so stil11a .. na Gradecu u Zagrebu.
No"o se uredenje pokazalo 1111 .. o pem sa bo~u kraljevsh'a l ijele Sl av oni je. koji je 1273 udrfan o Zag rebu. BIO jc lt, prvi
sailor II hrvatsk im zemljama, od koga se nije satu va[;. san'"
us[)omena. ve i pral'n; propisi. koji su na njemu do ncseni. U
tim sc propisima jasno odraava. d o koga jc stupnj~ dozrd ..
nol' o uredenje. Kako je to prvi stald ki sabor u cijel"j Ugarskoj
i Hrva iskoj, nema ,umnje. da je novo uredenje h ~e sazrelo ..,
H rvatskoj ncgo u Ugarsk oj. Time jc indiv idualnost H rvatske
hil a n aroi t o ista knuta, jer hrva tsko pl e m ~ t"o vr~ j u suradnji
s banom najvi u funkci j u udrIa vi. t. j . zakonodaVni':. Prema
t ome sc t aj sabor jav lja kao korelat slabljenja k ralj e v~ k c ,lasl;.
jer 7.akomke norme ne donus i vik kralj sam. nego sabo r pk
~ia na <"elu s banom, koji taj sabo r sativa, predsjccia 1I1 U i
sa nk cionira njegovc z akljuke. ime oni dobivaj u snagu opeg
zakona . Tako je orga ni ?irano plemstvo postalo do; s t~, p oli t ikim
faktorom, koj i sudjeluj e i u zakonodavnoj funk ciji drb"ne
vlasti.
Sastal'. rao j znac n j e toga sabora prikazuje isprava ba na
Matije od 19. IV. 12iS. Nacrt pravnih p ravila i njiho,'u formulaciju izvrili su sudi oniei sa hora. a \0 su bili _p]cmi i i wrda"n;
slu benici" (nobil cl et iobagiones cas trorum ). t . j. srednje i nie
plemsho. kojc sc inae jal'ljalo pod imenom ser, iemes regis.
i vo jnici. koji su imali da brane !upanijske gradove. Kad se raspulo i ll pa nijs ko Il rcde nj e i formirale sc slobodne opine ~g('-
695
stiju . nali su so: tVrda"ni slubenici u k ri ti nu polo!aju. j~ r jc

njihov" slubIl poslal .. slIviinom. Ali po 'vom ~ vojnikom zva .
nju. koje se smalral o udlinijim. mno!;ima je od njih pojio za
rukom da sc oslobode ve~a sa upanijskim gradom i "du II po.
I'la;teni stald plemstva kao njego,i pripadnici najnieg rcda
U tom se poloaju oni javljaju i na sabo ru od 1273.
Sudiu ni ci sa bura bili &lI S tni, urij a triju slavunskih upan ija :
Z :: g .ebak c, Krihvakc i Zagorske- (Varadinskc ).
Zaklju ci sa bura ozna eni s[) II spomenutoj i.I))ravi kao _pr" .
va kraljevst\"ll i b,tnovinc. (iura regni et o.. natl1$). Na molb"
saburs kih suoiun ika ban potvrduje done se ne zakl j uke uz illO,
tlVa ciju. da sc oni zas ni vaju na istinskim i zakonitim ra zluzi.
Illa . T o je dakl e no\' pra"ni poredak. a ne moo" slari i d"hr i
nhiaji. h.jc \'alja utvrdi ti. jn bi sc to u tom sl u aju hilo naro ito
i nilglilsilo.
Zakljuci sc ..drwse na I)TOeesua!n!> pr.. vu. na pud a,anj a. \ to

ih duguju ]Ilemici. tvrdavni slubenici i nj ibo," i kine-l ovi. na na.
$ljed no jJrav" ; t. d. l\'e$,unnjivo im je svrhom. dJ se u kra lje,..
SII'U Slavoniji Hvcde red; dukraji salJl\)\olja i na silje. koje je
Hndje biJo 7.a,ladalo. Proces (ormiranja plclus!va u stald b ,!
i proces reorgani1.acije tupanijskug uredcIlja doh iIi 5U u tim lli.
kljlltcima konkretne oblike, kuji 511 biii lemeljem za dal ji ra o
zvoj. U td nji. da sc organi1.ira \J stald. piemsI'" je naI" zg" .
d:m organizacioni okvir" kraljevskim iupanipm,," k(lj. SIJ , c
raspadale. Nie se plemstvu. naime. sasIujal .. veinom iz ljud i.
kuji Su prvobitnu pripadali iupanijskoj organizaciji. pr ijc wega
ka u iobagiunes casIri. ali su se don .. cijarn~ [vrda,nih zem!ji.; ta
(terrOle ca.llri) os lobodili od upans ke "lasti i postali plemii. Bil ,)
je medu plern~ l vul1l i takl'ih. koji Su imali ~"oi~ posjede na te ri.
lOrijll upanije. 1)01 ih je kral j oslo bodit) od ,Iasti tUpIm a i pn.
diga o u red ~kraJjcvskih s! ufbenika .. (scn ientes regis). li t.. h .u
saSlavu poel,) se plemstv u smatrati zakonitim ba! tin ikom OI)a.
nijskog urede nja. al j mu je dalo nov sadraj: kral j e vs kc se ill'
[,a"'Je pretva raj" II I'lemickll amml()llllla tijela. u kojima je "" .
sil ac j predstal'nik vlasti II stalci orgllllizirano plemstl'u zajednn
sa upanom. ko!>" postavlja kral j. U tuj nO" oj upanijskoj orga.
nlZilClJ' upan je. dodue. j o " vijek I)(wjerenik halja. ali tle
l)rol'Cl(li "i,e kraljevu volju II vudenj" ilJpanijskih posIO\n. ,'e':
6""
-:
--
v,
;
"
T
,
TA Br.. .. LnXI1
ie II tOI11 pravc u vezan i za vulju plemstva iskazanu na tUI ' ~n ij.

skim sku ptinam a. Odnus izmedu tUI)ana i 1,Iemstva pom ih' ~e
II daljem r:u;vuju sve vi~e II kuri st !,Iemstva. koj e I)Qsta je .. dlu l:nim faktorom u i.u!,anijskim pus luvima.
Novi pu redak II l upani j .. ma ud ra ~uje ~C j a$llo u zakljuh:im:,
s~ bora od 12i3. u kojima se na kraju odredu je i tu. da ce ~a 7.:1gr", ba kim. odnosno krievakim upanom sudi ti i:ctvorica pkmita i dvo jica t" rd avnih slubenika. ;:;:upan. dal;;!",. ne ,'rij ,i":
~am u im", kraljcv o sudbenu i upra" nu vl ast" tupani ji. ve lU
njega i povjereni ci plemst,a. Time upan ijc potpu nu mije nJa1u
$\"uj u orga nizacionu sadri inu j pos ta ju j akim UI)oritem " st:l'
ld pov e7. anug plc u15t\"a. oso bit u srednjega i nilega . Po~ l " le
os\"o j il o lupani j u. lu sc I)lems\vo mogln na up an ijskim sku!'.:'t ;
nama oduprijeti i kralju i velik aJima. a u i$ln "rijelllc povez:,t;
ta k"del" svoje 7.ajednike interese u odnosu prema kn,et o'"lIl1.\
Grb linda Spll!a II
Pe.!
!'nll I.
B r;b;rs k o ~
poe !k, XI\'.
II
st.
poelk~ X I\'.
sr..
Takvo organizi ranje i povezivanje m~lo g plenlS \\"l' p" k"7";"

sc narui:ito potrelmim i Sloga, slo .I u II to vr ijeme u S l~\' on;;:
"eli ka.lke porod ice vodile uporne i krvave borbe i medu s<,ho n:
i protiv tada~n)cg kralja Ladislava IV. K'llnam;n (E!i~-!~q()
U tim su borhama bile naroit o zaok upljen e: l)Urod ic;> ~01"; ~k;h
i ,'ud i kih knezova. porodic" Cisingovaca. nje'T1a koS I'"ri j~k l.,
kuja je ste kla velike posjede II Slavoniji i Ugarskoj. i PQr,,(h~:.
G ut Kekd. koj oj je pripada ... onaj ban Stjepan, Io mu je BcL
[V. povje r io rcviziju zemljinog posjeda II Hrva tskuj nakun I" v,tJe Mongola. Te Su burbc bik "rlu kr va ve i p"prima ic su ka dkarl; karakter krvne os,'ete. Dakako da jc II lim l",r l> ll11 :' bij,
o,;m kmet ova izloieno i mal o plemstvo. koje nije ,ungl .. 011 ~t
hrani od na silja tih m og unika pa jc zbog tog a trdil o sl' a' l.
zajednik oj o rganiza ciji. /\ zlo sC ""e al" i time. i to Su pnl"";'
nici n"lIdenih pororlica dolazili kao palatin i. bano vi. iup.. n; ,
\'isoki dvo rski slulbeniei na naj v;;e polofaje u rl r!avn .. i 11l)f;I\
pa Su II lome svojs tvu i dalje nasilniki pustu pa li. M .. I" pIe r. .
stvo na stoji da organ izirano brani svoje interese i sa$la!e se ~aCi
toga porl banovi m pr"'dsjedanjen' na sa bo re. a ]lIII! pretis)eci:"! .
njem upana u upanijske sku pti ne. T ako. na pr, tvrda v ni sl,,
fb", ni ci grada Zag reba. koji su imal i svoj'" j>Usj",de 11 Tu rnl"') l\..
I..raj Z 3greba. dob;"aj" na saboru II Zagr~hu 12iS svojli l""
~bnu
nile opin e Tu ropolje.,

Borbe slavonskih velikaa IK.Js la!e su j o otri j e. ka l1 su s,"
" njih upleli tak oder knezovi Krki, Pa ni tad a. kao su ti vd j
kai 12$0 skl opili mir. anarhija i ralovanj<: ni je r rc~taln i bacilo j e zeml j u tl oajno Slanje.
Ni juno od GI'old a ni su pril ike bile bolje. Tu ~U ~C med u
sobom borili gradovi Split. Trogir i Sibenik. a mon i kn czovj
Bribirski. IIii elu s Pavlom. primorskim bano m (od 1:113), n ~sto _
jali "II da II torne mctdu zav la daju dalmatinskim gra dOIjma. P"
i cijelim hrvatsko-dalmatinskim primorje m. No na lom putu suko bili SIJ sc s orn ikim knezovima K aii ma . koji uistinu nisu priznavali ni ije "lasti. vcc $U salil i podu.timali svoj~ gusa r$k~ po,_
hvate. Ka d su :'1leani navalili na Qmia" e. uspjelo je 1 ~87 b,lIlIt
Pavlu ua se doep a Omi!a i tako uvrsti svoj~ pozicije. Bribir ski su knezovi j o; vi;e ojaali. kad Sll pristali uz dinastiju Anjou.
kuja j e vladala u Napulju i Ski lij; i nastojala da posli j e smrli
Ladislava IV. dode n<: ng:lI"sko -hrvatsko prijcslol j~ Karl o Mar _
tel. si n Karl a ll. Ponla1. u i tll kandidaturu prnti v A ndri.ie I ll.
Ml ean ina ( J ~90-130J), jedinoga mu kog !,olomk:! ArpadOI'ic:!.
ba n Pal'ao dobi ! ~9~ od Karl a JI. itavu l-Jn'atsku i Dalm:lciju
u nasljednu gospotiju (dominilIm). Godinu dn n::: kasnij e " iniu
j~ 10 iA nurija Mleilnin . U unutra,njim borbama osobito su
knezo l'i Bribirski toli ko oj a a l i. da im je n.: kraju uspjel o , lo
I'esti na ugarsko-hnal.Sko prijes tolje Karla R obe rt.:. si na Karia
Marlela. koji je med utim umro. Anuvin a, Karlo Robert )1(' $Iade poslije smrti Andrije Ml ea n i na kral jem ugilrs ko-hn:r.tski IlI kao prvi vladar iz dinnuije A njou
Te su bo rbe bile vrelo m bogacenja veli kih feudalaea , ali su
o ne u isto .vrijeme uzrok ovale osiroma~enje ; bijedu i rokih nilrodnih slojeva, Podjarmi je na kla sa kmetova l11or1l1<:1 je podnositi
s ve te re te, da bi proi7.ve!a ono. ' to je za "i"ot cijelog drnh'a bilo
potrebno, A opa ncsiSlIl"llost ; ka ot i ne posjedovnc prilike sniziva le su tu proizvodnju nn na jman ju k oliinu. Iz kraja X III, st.
sauva o se d ragocj en do kumenat o tom e. na koji su sc n a in do ta da slobod ni ljudi 7bog .irenja reurIalnog sistema na.{Jj u ~:l\";
sno m polobju km etol"a i I)od kojim se to uvjetima zbilo. T o
je Vinodols ki zakon. saslal'ljen 1 ~88 u Novigr ad u (da nanji f\ovi
698
o rga nizacI Ju. koja je bila temeljem za razI' ita k "'pJeln e.
Vinodol$k i u J-Jn'atskom Primorju) n,1 hrvatsko", j eziku. pisan

J11agoljico ll1. U doba , kad su knezovi K r k i J~~~ dobili \ inotio l.
sk u fupu od 'Andrije IL. Vi nodo1ci su ivjeli u svojim sl(l bodnim
<>I)tinama. kojih je bilo devet : Novig rad. Ledcnice, Bribi r. G ribne. Dri ve nik . Bakar. Hreljin. T rsat i Grobnik. Li ca stalno n;lseljena n:! teritoriju jedne opine in i l :! su jednu orga niza cionu
zajeiIn icu bez obzira ni.( krvnu vczu lIl eillI njima: susjed je SI' sjed u potrebniji i blii od udalj enog rodaka. koj i boravi na terito riju dru ge opi n e i njezin jc l:!n. U sreditu sv ake opi ne nil laz;o se grad . u kom e se sastajalo op insko vijee. koje je rjcava lo zajedni k e poslove opo; ine. Clanovi opi ne bili su slohonni
sdjaei na svojoj slobodnoj zemlji, koji su se ba l' il i ratilfstvOll1.
s loarS!I'O Ill , vi nograda rstvom i pel:HSt\' OI1l . Ia ko je posloja]o
pr iv:! ln o vl as nilI'o na zemlji, i ni se. da I'eeg ras]ojal':!njOl II
n.. selje nju nije bilo i da su u n aelu svi lanovi o pin!': bili u pr::vi m;j jednaki. U t .. knl uredenju zatekla je V inodo1ce donOl cij <l
iz 1 ~2~. po koj oj je tr ebalo da pad nu II 1.avi5ni. kmetovski odnos
prem a knezovima Krkim.
Dakako da Vinodol ci t"J novi poredak ni .~ u rad o I'ril1l"atili .
N un o ie moral o doti do sukoba izmedu njih , koji SI1 branili
~tare o bi aje i pored:!k. i spomenutih kn ezova ka o predst""nika
novoga feud alno g poretka. Mnog o nade Il a uspjeh u svome oIV' r Ll nisu Vinodolci imali: stajal i su goloru ki protiv tad<l I'CC mc>r " ih knelOl<l. koji su sc oslan j ali na bogate m .. trr ij .. lnc iZI'or" iz
krkoga i m od ru&kog fe uda. A osim togll. Vinodolci su br:m;!i
sla ri poredak. opinskog uredenja protiv no vog poretk:.. koj, je
o m og uiv a o dalji razl'oj IIroin'od nih ~lIaga . Pred-, Ial' n ik \Oga n Ovos uredenj;) bi la je tada ~ nja vl .. d a j ua klasa na elll 5 kfalj~l1\.
oci koje su i knezovi Krki mog li dobiti po mo proti" svojih novih.
il buntovnih kmetova. Iz iz vora nije I)oznato. kab'e je ob lik e
popr im io taj sukob izmedu V inodolaca i novih felIdabc;). ali .i~
vjcrojlltllo. da tdih oblika ni je dobi o. Cinjeni ca je. da su sc 1~ &8 .
da kl e GS godine poslije nego je podi jeljena don .. ci,ia . Il gi;:vllom
gradu Vinodol a i sjeditu knezova K rkih sastali na l ije3nje
poJ predsjedanjem jednog l an" te porodice km elovi iz devet
navedeni h opci na. tobo e u namjeri. da pop iu _sv oje sta re. dobre zako ne ... a uistinu z.. to. da od svoj!': stra ne primaciu namet noti im novi po red .. k i knezove kao svoj e feud .. lne gospociarc.
699
T"kv(l prav n" u\l'rd iva n je odnosa iz med" vlastele i km etOI<a hilo
je povol .in o i 1.a jed nu i z" drugu strunu. Vinodolski je u k"n
ne ki kompr"l1lis i1.mcliu vlaslele i kmet"va. u konte s u Vi nodoki
pr iznali sv"jim novim gos poda rima vrhovnu sodbe n u i upravnu
vl ast. ka /) i pral'o na e ksploa tac iju nj ihove rad ne snage. il kne
zo vi su uinili unupke sv"jim kme tovi ma u Il(kirn pitan j,ma.
kuja ni ~lJ diral" u nji hova o~novna vl astelinska prava.
6. Organiucija vlasteli nsl" a i polohj kmdo"a II X II . i X II I.
,toljeu, - Zbug potpune ncs t a.~ice iZI'ora za Slavon iju do kr"ja
Xl. M. i njilwvH oskudnog broja 7.a XIl. i X!ll. st. tle IIw e se
utvrdi t i. da li sc " nj"i formira o feuda ln i veli ki posjed ve prije
njeli na do lask a pod vlast Arpad O\l i a il i je nj ego\" postan ak u
vcz i s kraljel'ski'" I)usjedi ma u sklopu iupanijske o rga nizacije.
"dnosn" ~ da r"' an Jem tih posjeda I,oj edinim veti m i manjml
fe " da lc ima ka" i cr kvenim us tan ovama l)Osli j e toga vremena.
Prema tome ne moe sc pratiti neprekinuti ra1.vitak organitacije
vlas leiins tl',j niti poloZaj kmel {)v ~ i "al,vitak feudaln e renlc i
njezinih oblika: r:ullljcrn<> ri jetk i i os kudn i izvor i govo re sa lUo)
,. pojedinim. d'lsad a nedovolj no "bj ll! njenim eleme ntim a loga
razv itk;, o doha Af])adov ia.
Zbog napred ovan ja feudalnog p<>retka i II vezi s kralje,-sklnl
darO>' .. icama (d"nacijam a ) Sla vonija je II XII . i XII I. st bila
sva kak o pudijeljen;:. u velik broj ,-Ias telinuava. di jelom velikih
I",sj eda II jed nom sastan . a dijelom i vri" razbi jenih i med u. "bno isprernijehnih. Za prvu vrs t u neka poslui kao I)r imjer
dn ri\lanj e Modrukc ?'upanijt kn eto vima K rkim ( 1193). n za
drugu injenica. da sc od Podsuseda do Z agr eba . na 12 kIll (hlgOlO l)utU. uH.ral o pri j ei pre ko posjeda eslorice feudalneII . Kod
darivanja vetih pusjeda. a osobit" cijel ih upanij a. fe udalac bi
pri mi o od kralji! i pra"a. kojima je I)ovez ivao taj posjed u cjelinu. Tako je topuski ol)at I)r imin 1211 zajeli no S G o rskom iupanijom II P"kUI)lju i I,ra" o dil m jes\<) dotadanjega kra lj evi! ku
mes;, poslal'i s\loga i novnika. upra vi te lja (011 sc 'I 10111 sinaju
n,.zin, c"mCK c uri~li s . a inae off icialis ili takoder comes) sisI'''''
"l aku ka" n e k ada~nji kraljevsk i komc s. Opal jt dakle ima" pra
1' 0 I'i;ega i Iliieg sud SIva nad slim kmetovi ma odnosno jub:::;:innm' il cas ~ ri. n plem ii Su u spomenut oj upaniji. kao i II duba
I,
,,
hncegovo. "olpadal i pod j urisdik dj u bana i hercega. Ali sli~ n u.

i" k" ne tolik " jak u i>"vcza nost feudalnog posjeda PVk3ZIIJlJ l
razbijena \'Iasteli n ~tva .
A ko je vlastelin imao u nekom sci " najmanj e desct seli ta.
lIlog ao jc nad ti m ~v o jim kmet ovima postavi li svoga inovnika.
koji sc nazi vau ves nik . vi llicm il i lupan. Dunost mu je bila d"
~" k uplj a date od kmet o'a. a o n je sam bio od nj ih osl obodell
Takla sc ,,!>ravna j edin ica na7.iva kukad II il,\,or;ma 511panatu~ .
Yl"ln icatus il i kne~ealUS .
. Kad jc kralj. usim su(l..ke vla st i i "I,ravnih funkcija . <od stu!>a "
feudaleima i druga svoja pra'a . g ubi o jc potpuno vlast nad d,,
""'anom zeml j om .
Sto sc lite is k ori;i\lanja. dijc:le se veli ki feudalni p",jedi "
XIII. 51. Il t ri di jela . Bilo je feuda laca. koji su d io 5"Oga po
~j ed .. davali" feud mali m plemiima . Zagre b ak i kap lul. na pr ..
);addao je ,.d svi h svojih posjeda II Z agreba k oj ill l'a niji na 1'0.'etku XJ V. st. " neposred nom 1)05je(lu sam o nekoliko scla p"d
Med"ednicolll i ta je da vao pojedinim kan onicima na uiil'anj e
(prc bende ) ili bi ih 7.adrao k,,,, 1.aje dni k a ci jelom kanoni kom
zl'''I"lL Sve j e "K ta le posjede davao II feurl. Ti crkveni \"azuli. na
n .. n; P" fe l,du ili prediju prcdijal,s tima. davali SI' kapt o lu u"n~
za kupnine godiinji cell5u ~ i neb I,odavanja u naravi. D ru gi sc
di,. feuel aki iskoritivali sam i ~ pomou radne snage svojih kn'e
tm'a u obli k u tla h . T aj di" ni.ic bio svuda j ednak . kako poka .
zujo poda ci () o psegu tla ke. koji su i s"vie osamljcn i. da bi (10pu;wli neke ope zak ljuke. Redovita tlak.. kmet ova topuskog
o pal a izn osii ll je na poe t ku X III. sl. .k~t dana godi~nje. ~ km etonI na p" sjedim~1 ~.abreba k og k"pl"l a " sredini X IV. st. IZ-Z"
dana. lak u it osi'" te red ovite tla ke postojala i ne redovita . IJO sjed. koji j~ feud"l ac neposred"u isk or i i vao. ~.ijc po l.i n: pod.acima moga o biti Ielik. j er nereduv ita tlaka "'Je l)IInaJv l ~e b,la
Iczana z;, 1,,,ljske rall(>I'e. Bel ob~ira na 10. kada sc ika k". formiliw feudal ni vd ik i posjed II Slavo" iji. ti podac i" razmj erno
mal"j tlaci _ n aroi t o .ie bila ma lena tla ka topu skih kmelov a.
k"ju je 1.ajed no ~ o rganiza cijom I.osjeda i k.mctsk im oha~.e za",~
ba;'tinio topu ~ k i op" t od hercega - do ka ZUJU. da Je vel ,ka '"etin a fe ll dalnoga ,"clikog posjeda bil;j p"dijeljena II mala gO~I)f ,
d::rs tv3 ; dudijeljena II posjed i ,", iskori~il anje kmCl(Wnm,
i Ol
}>rtma lome je oTg:lni.tacija feudalnog-a velikog posjeda II Sla_

voniji II XIII. st. bila II su t;ni na i ~ t om stupnju kao i ona n~
Zapadu poslije propasli ~ istcma pridvornag gospodnrst\'a II XI.
i XII. st., iako nije ~igu rn o. da li jc i II Slavoniji prije prevla-
di"ao taj sistem.

Stru,ktura . kmetskih ob.wua II XIJ . i X III . ~ I . II Slavonij i
p<> kazuJc, naime. n cke oso bitosti. koje bi mogle proizlazi ti iz
'lrukijeg stvaranja feudalnog drutva, pri j e svega kr aljevim
d.:ui v anjc ll1 prihuda od puluslobodnih seljaka p ojedini m fcudalcml<!, Od karakteristinih km etsk ih lereta spominju izvori osim
razmjerno ma le tlake samo jo naturalne darove (m unera ). Te
Su kmetovi dava li ohino triput godi ~ njc, ali nema jedinstvenosti
ho se ti e H$le i k oliine porl.wanja. Darovi nisu u XII! , st. neki
oso biti teret 1.a kmetovc i postaju salll O l,nakom prizna"anja vlasIcIi nova \'lasnil\'a nad zc ml jom. Plaaju ih pojedina sdatll
ili il;l\'a sda. Citavo jedno naselje kmetova " Gorskoj upa nij i
daje na po~etku X II I. s\. O\'e da rove: 4 vola. 30 kokoi. 4 gus ke,
300 hljebo va, 30 vjeda ra vina (p(' u. 25 l) i 40 vjedara zo bi. Pojedini km e t zagreblIkog kaptola .Ilije god inje (u XIV. SL): I sir,
~ k?k ota . 2 kokoi. 20 jaja i 6 pogab. a itavo selo po jedno
Janje.
Kajznaajniju tada funkciju km eU ke obaveze na Zapadu
- podanmje od zemljiita (ee nsus) _ ima u Slavoniji njezina
spt;cifina daa, hm ol"ina ili ma rt ur;na, prvobitno nes un)l)ji vo
k~aljcvski pr ihod kao i lerrag ium (zemljini poret) u Uga rskoj
sjeve rno od Dra,'e. Mariurina se sakuplja na teritoriju _i ta l'e
Slavonije,", (od Drave do G,'otda). Plaala se po pojedinom selitu. Jedini n u je svo tu vrlo tdk o od rediti, jer sc na razliitim
mjestima plaala u razli i toj visini. Kol()nisti n;! l.cm lji k lo k o
kih plem i a u Pok uplju plaaj" n" pr. godinje 10 de nara (to je
najmanja potnala svola), a kmelovi i kolo nisti topuskog opata
II is lo doba 24 denara. Najvia poznala svota je 42 den ara.
Ma rturina sc popisivala i plaala u jesen. Od sl1bra ne kuno vine s pojedinog ~ cli l:l dobio Li najprije Li5 k up '/t~. ~ os t" tak
se dije lio na 3 dijela: % dobio bi kralj. odnosno herceg il i han
(dominus terrae). il }s vla..steli n (domi nu ~ funtIi ), Kr alj sc ,'rlo
esto oorirao u darovn icama s"oga dijela. tako da je vlastelin
pri mao itavu mart urin" osim biskupo\"a dijela. Takve su pri vi702
,
;
I
I
,
,
leDije dl>bi,'a1e kako crkv cne ins titu cije-. u,k u i svjeto,'ni feud,Jci, Zagre baCki biskup i kaplol sabirali su sa svojih direktnih
I,osjeda itan] marturinu ... osim lo!!,a su imal i I f JI m a~ t \lrine na
podruju zagreba k e bis kupije: ako je crkva dala svoJu zemljU
" feud. njezini 511 v~za1i, predijalisti. m.imali ka l> vlasnici posjeda}S martu rine od kmeto,'a. a e rl"'a je ka o dominu.1 tenae dobival.. 2'.i. Od plemia su na pT. Babonii bili oslobodeni od pia
en nja za ~VC sl'oje p<>~jede.
XII , st. ... nilroilo II X I H, st.. kalla .Ie I,odiu gradO\'i,
zbiva sc i postepeni prijelaz od tl;,ke inat ura lnih podal'anja n:l
r1l'l'ana I, .. davanj ... Zbog we vce po trebe Z" novcem. I'l astelin
zahl ijeva tive "ie novana IxxI:l\'anj~. a 10 sili i km ~la. da prirod svoje zem lje proda na Irgu. Razvoj II tom prOlveu i1. ao je
d"st~, po!ag:l n(). Il"ema nesigurnom pur!;l\ku iz XTlI. st.. ve .ie
kral j K ohuna" zahtijevao martu1"inu S""'O II nov,u. a neslmllljivo
se t ~ kr" lie"s k.. daa stvarnu p laala 11 ,1(I,'CO \'tC 11 dn'goj ]lolo,.ini Xli. s t oljea. U XIl!. Sl. slijede kralje~' primjer " h .. i
plemstvo, Godi nt" 1229 dubi" je za grebaki bi~kllp pravo <ia uzima
dcseti rr u u natur i ili u novcu. "Ii jll je rndije uzimao II naturi.
Pritom je nni;)n na otpor. jer j e pojcdineinlil. 11" primjer gradani n':!, bil .. ZIliltnO lak;e pla anje u no"ell, ]l~ ~e zbo,!: Ingo. nain
placanjn desetine ne uSI .. ljllje sve do sredine Xl\", stol ida.
Opaia sc i na sloj::n j e. da se ; tla!; a J)relvori 11 n'lI' ~an1J rentu.
Godine 123i osloba da novol>SnO,'llni samostan Bcl"!;,,t selo S'I\\ar
i 30 ~clita ratara "d ob",'elc or:lllj:l. "li mjesto lOga mOl""ju da"ali 50 denara. 40 mjera ita i 1 koko;. Od naturalnU, poda"anja m ije nj .. sc II X II I. sl. jo~ i banski ulaz (descensus ban ali~).
!'io\"a se nnd::,"a data naT-iva cum mmat io dCSCClll11S banJ1is. den~rii dc~ccnsualcs ili banm';tina.
ti dUOJ perspektivi omoguilo je ukidanje tlake - aJt"ie
prije i II Sla"oniji pustoja!a II 7.nalno \'eem 0l}5e~u - i zamje na
n;! t llral ni h podavanja no\'anima. Slva ranje- razmje rn o ~lobod nog"
seljakog posjeli;! i neko pOhotJsanje II stanju selja kil. koje traje
do poetka XV. s tolj ea. I z jedna ivanje lJ teretima nsobito je
p"pra\ ilo po iuaj sen';!. Ta j je r.. zl'oj iao vrlu ~poro. pn SIJ tek
" X IV. st , sen'i izjednaeni s "stalim scija<:ima.
Na IlOl ()zaj kmelO"" utjecao je o tom smislu i polo hj no,"ih
ll:lscijenika. kolonista. Svaki je dastelin nastojao d;;. pO"ca
703
", .. je prih~de. a tu. je rnugao pus tii f>u"eanje rn k"liine uhr ...
.dene zemlje. krenjem 'um ... t. j. nasdjavan jem novih ljudi l'
p~, et k u su sc nudja,'ali veinOIll inoze mci. pa Su ti prvi kulu.
nlstl i n:u;h' ~ n i h .': S II i I e s (husJ><' s.s tranac. do lj ak ). N o kasn ije.
kad. su se os'".'. Il Jlh Il ..sdja,ali i domai ljudi. jo! ''''ijek su. 1>C'1
.' bl l r~ ~ .. !)orlJeklu ~a selje nika . i ti nazi"alli huspites. U d ru!:'''J
Il UIO I'HlI X II I. SI. taj se ler",in tak u sufuje. da uz na uje samu
:!'.radu ni na (n;: I,r. hospite~ de Gradec. Dubica i t d. ). a nase .
ljene ra tare nazi"aju co luni. liberi subdi t i i liberi hom ines.
S novim j e I)a~el jen i e im a "lastdin razliito postupao. Ve ci.
11<101 ih je pozi"a" na sv"ju zemlju pa im je prema tome m ura"
dati bulje ll\j .. te od nnih. pod kujima su fi"jdi njegnvi kmelo'"
, knl o nisti klnkotkih i d ubikih plemia p l a aju 10 denar a ma riu.
ri ne}. al i je katkad lr:,i" ista pOrlavanja ka o i "d "stal ih km e.
Wl'a (tOPliSki npat traii "d !lNpita !N de nara gudinje Ilime ma r.
tlIri ne. lJ j ellna ku S\"tu pla':aj .. i njeg"vi kmeto vi ).
. . U propisima pravu i dunosti k"]"nista gotovo se uvijc k
Is l ,e. Ila Sll I i h e r i h u III i n e ~ i ,I:. m"g ll napustiti vlastelin.
;;[1' 0 ka d gud h oe ..AIi j~ n a~eljc nik~ bil " u"lle m~I ". pa je I'adnn
. na.S:'. 7.buli loga bila d~a g<>(jcna: "'as.tdin dakk na stoji da na "eljellIk a zadri na SI'IJ]oj l.c mlji. ~ kral je,' autorit .. t pomae "a
II ("m na stojan j u. Andrij~ II . za branjuje 121 l. da sc na zemiji
tOI)lIsktog opata naseli "vje k . knj i bi svoji m odlas kom nani ..
,telu bil'iem vlasIel inu. ali m u lim ne u);rani"je slobodn o nap ll't anje seliIta . vec m U ~a ns i:;!""~"a rijeima: ~ka" sto se sl".
b"da n useli o lako neka ,lu bodan. kad
h o ... iseli . Pod te.
[um. se t"" mi sk \'jero)~tn" n ep laene dae ili duinos ti. ju jt
l" I ka ~n'Je "lOgla hIl l jedna ..d zapreka za slobod no napu.
~t an je sdilta.
U~prk()5 djelomi nom pusl"janju "<"Zivan ja za zemlju _
~;U'ot I1 0 kod sen'a - uistinu se i starije stan ovnitvo s vlas te.
IJ nSh'a selil". a la je poja"a nesumnjiv" ues tala pod ut jecajen.
pran kolo nista .
Medu so bna o bea nj:. pujeuinih vlas teIma. da ne e jedni
d rugi ma otimati kmet o"e (rusti ci. jtoha gio nes. s.. rvientes). I)'"
tvrduju upra v" tinjenicu. da SIl se i kmetovi selili na iman ic
o nog vlas telina. koji im je prula" bolje uvjele ivota. Privia .
.:cnj~ l udih kmet ova bija;; .. u tl) 1101, .. vrl o es t a I)opva. LJ ne-
god
pres tan om rat o vanju, pogtotovo u drugoj polol'ini X III . st .. kad

je pot puno nestalo kraljeva autorite ta. I'di ka i su na~1i jako
ora!j e u otiman j u p ro ti,'nikih kmet ova. Z bog loga 5e vel ikdi.
~klallaj ui I) ri mi r je. obvezuju. da ne cc ~j ed an km etov .. i sluge
drugoga na te t u i td k.xu d ru goga primili~ (u m iru izmedu mo sl avat k ih plemia 1283 ili Gi.singol'aea i Babonia IZ i8).
Pod utjecajem lab'a razvitka , osobito u vezi ~ polo!a jem
ko lon ista i vei m izjed na i vanjem km ets kih obaveza u doba
reforama u sredin i X IV. st.. starije stanov nit,o popravlja po.
$tepe no svoj poloaj i stva ra najz ad II X IV. st. s kol onisti ma
jedinst ve n ~loj kmet ova.
O agTarnim odnosima juno od Gl'ozd a u X II . i X III . st.
ima vrlo mal o podataka. Samo su ndto vie poznate pr il ike na
imanj ima c rk ve i gradana II dalmatinskim g radovima. jer su se
II notarskim knjigama sauvali ugovori izmed\1 vlasni ka zeml je
i Idaka. Opaa s<: naime. da samostani sve manje obr:.duj u
7.cmlju pomo u kmetova (serva ) i da prelaze Oa zn:.tno slobodni ji miin obradivanja. na tcatinu ili kolona!. Ugrlvor i se
obi no odnose na obr ..<li,anjc vinograda i ma slinik:. . Vri,ieme
njihova trajanj a je razli ito: ili nekolik o godina ili n ajd(:t.
dok traj~ loza. T cak daje od priroda jednu desetinu do jedne
pojovine. Ako ima. \IZ vi nov" lozu. i sm okava. mora dati ne
sa mo ugovorenll k oliinu smokava. nego i dio nOVCll 7,a prodane
smokl'e. T d ak om je mogao postat; svaki ov j ek bez ohzi ra na
klasnu ili staic kll pripadnost. Vinograde su ohi n o uzi m ali II
za kup seljaci. ali katk ad i gradani i svete nic i.
Nije poznalO. pod kakvim su uv je tim a ivjeli kmetovi na
im;:.nji ma hTl' an k o~ plemstva. lako je Vinodolski 7,akon najbolji il"or %ll poz na,'anje odnosa izmedu vlas tel ina i kmC:lO' a
u to doba. ipak o ekonomskom polo inju kmetova na tim posje
dim a knezova K rk ih nema podntaka. jer taj 7.akon regulira
samo prav ne odnose.
t. Dliavn; prihod i i fin a nci je
Hn'ats koj i Slavoni j i tl XII.

i XIII. Slaljeu . _ LJ doba feudalizma driav na bla;ajna re
dovn o nije bila odijdjena od kraljevs ke. pa su i II Ugarskoj kr aljevi prihodi u XII.-XIIL SI. jedini oblik opih drla"nih priII
i 05
hoda. Kraljevi prihodi dijele se u tri gru~: od kraljevih domena. legalnih prava i kraljevskih daa.
Na svojim cl o m e n a m a dobivao jc kralj od kmetova ista podavanja kao i drugi feudalci. U doba prvih Arpadovia. Ladislava i Kolomana. kralj je bio najvei veliki posjednik II Slavnniji. itava njegova zemlja bila je podijeljena na ?upanijc, ko_
mitate, kojima su II ekonomskim. upravnim i sudskim poslovima upravljali kraljevi upani. Zemlja. na kojoj sjede kmetovi
(castrcnses). pripada pojedinom kastru. kmeto"j j~ "ivaju, a
kad izumre porodica. zemlja se vraa kralju. Zbog mnogih da rovnica II XII. i X II I. st. kraljev se pos jed znatno smanjio. a
uporedo s tim smanjivali su sc. daka ko. i m;p<>srcdlli kralj evi
prihodi.
R e g a I n i m p r a v i m a nazivaju se sva prava iskurii:i ,anja. koja je vladar u naelu zadrao iskljuivo za scbe.
To je prije svega pravo ~o vanja novca. koje je sve do kraja
XI!. st. ostalo regalom. Uprav" po pravu kovanja vlastitog
nov e.. Slavonija pokazuje svoj autonomni poloaj u odnosu
prema Ugarskoj. Sve od hercega Andrij~ (1 196-1204) pa d"
Ludovika l. kuj'" se II Slavoniji posebni novac. ko ji se razlikuje
od kr .. ljeva v ~ im oblikom, vrijednou i s olidno u; kraljev
nije dapae ni imao pravo kolanja II Slavoniji. Prvi su novci "
Slavoniji kovani po uzoru denara iz Friesacha (u Koru koj ). pa
su im po teini i vanjskoj formi bili sasvim slini. Zbog to ga S"
nazivani hrvat~kim frizaticima . Od hercega Kolomana poinju
SC k"vati ..sl avonski banovci (moneta b.. nalis. d",narii zagr ... bienses). koji su doskora istisnuli iz promda i frizakc denare
(posljednji se put SI'0mITlJu 1239). taj jedin; tudi novac u
Slavuniji.
Kod kovanja ili i7,mjene starog n"v ca za nOVI Lmao je herceg
ili ban osobit prihod. Na raz lici izmedu nomin<llm: (Lin g ) i
faktine (0.!)3 g) vrijednosti denara zaradivala je kovnica 161~ .
a koc izmjene novca. zbog manjt finoe i teine novog novca.
dobivala je prihod zvan lucTlIffi camerae (dobit komore). Tek
Ikla IV. stabilizira vrijednosI novca ukinu vi sva kogodinju
izmjenu. Da bi nadoknadio banu ili hercegu dotad neredoviti
prihod kod izmjene. prej"ara ga u stalnu dau, koja sc pod
,mellOm ~collccja sept<:m dcnarion"n~ (daa od sedam denara )
'lOG
plaa po svakom selitu. T ek otada se mogla slobodno i nesme -
tano razvijati trgovin a, pa su pojedinci mogli bez bojazni gu bitka gomilati novac.
Slavonska je kovnica bila u Pakracu. a kasnije u Zagrebu.
Upravitelji zagreb ak e kovnice II drugoj polovini Xln . s t. 5U
talijansk i trgovci; komora im je sigurno odbacivala znalan
f>Tihod. jer kupuju ili uzimaju u zak up velike posjede II Zagr~
hakoj upaniji.
Pravo iskoriivanja i kopanja ruda vladar je takodt:r zadrao za sebe. U rudarstvu je Slavonija mnogo zaostajala. tako
da se lu nisu razvila rudarska naselja nit i posebna daa (urb"ra ).
koju su dmgdje plaali mdari u obliku 7s dobivenol> prihoda.
Jedan od najunosnijih regala bilo je pravo carine (ius tri buti ). Svi trgovci , koji izvoze ili uvo>,c robu , plaaju pogranim,
carinu. koja se nazivala tridesctinom zhog toga. to sc plaao
trideseti dio od vrijeduosti robe. Tridesetnike su postaj~ loi],:
najprije na pograninom teritorijU (S <lmoDor. Varadin, Modrua). a kasnije i II Zagrebu. Osim tc pogranine carin e plaal ..
sc carina i II unutranjosti zemlje, a nal.1Vaia sc razliito; 'orodarina, mostarina. prevowina i t. d. Kralj je vr10 esto os)ohadao trgovc~ " d te caTiIle (t ako su gradani Gradeca dobil i 12G7
pravo od Bele IV., da ne moraju U granicama nacga kraljev ~tva plaati takvu carinu . kako na vodi. tako ni na zemlj:. nll'
ikakvu trideseti nu. ). Carina je bila od teta za upotrebu puto,G..
ces ta i t. d. , a za pravo trgovanja na dnevnim. tjednim j godinjim sajmovima davali su trgovci odtetu II obliku pos~bno g 1.'1'_
davanja (tr ihutum ). Radi potpomaganja i ra~:"Janj~ .ugovme
kralj obin o oslobada trgovca od tc dae , i to Ll , II cLJelom kraljevstvu ili samo na nekom podruju.
S darovanom zemljom prcla~ili su obino i regali na vlastt lina, pa ih je on iskoric;vao II svoju korist. Po t?m so p~~"u na
kraju XlI!. st. poeli plemii u Slavoniji podiza!>. na ~V?Jltr: 1)(1sjedima ca rinske postaje. traei od trgovaca da~u. Kak o J.e to
bilo protiv privilegija. trgovci su se .potu~ili. kralJU. ~~ La.dLs!a.,
IV. zabranjuje 1290 podizanje no",h m,tmca , trazl uk,dan., e
samovol in o postav] jenih.
l j e v s k e d a e. koje se javljaju pod vrlu razliitim
nazivima. dij ele iC na redovite i jZ"anrednc Kral j naime kao
Kr,;
70i
vrhovni vla,nik (d ominus natu ra li!) i tav~ z~mlj c t) po rezuje ne

sa mo neslo bodne:. nego i slQ bod ne ljude na svojoj. plemit koj i
crk venoj zemlji. Jedin o servi. koji su u privatnoj d asti .<Voji h
go~ poda r ... ne pla aju daa .
Glav ne kralj evs ke dae bile S,) u Ugarskoj : liberi denarii
(slobodni de na ri ) i terragium (zemlji!ni po rez). Pn'l sc plil a ye"
od Stjepana L u iznosu od osa m dena ra . Kasnije se sye ,'i~e gubi
kao kralj evski porez. j ~r prelazi II ru ke pl emia i erkye. Terra _
gium se plaa takod~ r po pojedinom seli~ tu ; na kraju XIII. st.
postaje daCom. koju plat a ju gradan i (o bino paualno).
fak o je u poreznom sis temu Slavonija bila ug la vnom izjednatena s Ugarskom. ipak je zildrala nde osobi tosti. koj ~ su
posljedica njezina posebnog poloaja. Slavonija j~ dod ue kilO
bil nat ili dukat bila sas ta"ni di o Ugarske. ali j~ imilla sa mo_
stal ne financije, upravu i sudstvo. J u njoj S~ javljaju lihcri
dena ri i i teTrag-i um. ali je osobita dat a sred njovjekov ne Slavonije bila yet spomenu ta kunovina ili marturin a. Na poleI ku
XIII. st. spominje se i ela a u svinjama (porci regii ). ali se kasnije
i7.gu ui la i nij e postala redovitom dacom.
Dunost uk o na ivanjil i daYanja hran e kralju. hercegu ili
banu. odnosno njih ovim in ovnici ma bila je jedan od na jtdih
tereta za sta nOI' ni tvo. Ta neredO"ita poda va nja, u Slavoniji
vrlo esta. nazivaju se u iz vorima ius desce nsus (pravo uk ona _
iva nja) i vietualia ( ivci ), ili hrvauk i: zalaz i uluiina, I od tC
je dunosti kralj redovito oslobaa o podanik.:' na erkvenim imauj ima. a ka tka d i na plemikima. Baboni H su osim ma rturine bili
oslo bodeni i od bans kog :alaza ; ito" He, ban ni je smio na njihovim imanjima od ravati sabor. Varoani su na stojali, da im sc
II privilcgijima ton o odredi visina tog podavanja ili da bud"
od n jega silsvlm osloboeni . Iako je Andrija Ill . ukinuo 1291
ba nski zala ~. koji je tek pred kratko vri jeme bio promijenjen u
stalno novano poda" anje (commutatio descensus ba nalis). prcostal a su victu alia. L j. podill'anje hrane banu i nje gov oj I,ratoj i.
a ta se u x rv, st. pretva raju U poseb nu ban~k\l dau.
Kraljevske prihode poveava j o':; jediln di o suds kih gloha
(j udicia ), b o i "vojUina " (j udicia exe rci tualia), T u su plat al;
na j prijc oni. koji su tanema ri li voj nu d unoSI. a zat im i oni.
ko ji su bil i od nj ~ <.osloboen i.
708
i
I
I
I
USl/n tih naved eni h podal'an ja kral j j e traio tlaku ili ra"
botu ne sa mo od svojih. nego i od crkve nih i plemi k ih ]>odlonika. S I>omou n je je pokri,'ao sve javne po trcbe (gradnja
cesta. utvr da. jaraka. dovoz hrane i drva za cas trum i t. d.). kao
i svoje privat~e (o pskrba dvora . obraivanje zemlje. dOYOl drva
i dr.). T~k 1231 osloboeni su km etovi plemia; crkv e od javne
rabot e (gradnje cesta i jaraka). ka o i tlake na vladarc"im posjedima (u vrtovima . zb'Tadama i radi oni cama).
Prihodi. koj e su Arpadovii kao naslj ed nici hn'atskih vla dara d ob;"ali od 1102 dalje u Hrvatskoj, ni su sc ug!al'nolll razlikoyal i od n jihovi h prihoda u Slavoni ji. I tu sn sc oni sastojali
oo prihoda kraljeyskih posjeda (tcTra regalis. terr; torium Tegale). da a sa zemalja plemstva ili crkv e (fiscal.:' tributu m. teTraglum ). carina. globa i zalaz a (hospi t ium ).
Za razliku od Slavonij e. gdj t: je od L adislava bila go tovo
itil ViI ze ml ja u kraljevim rukama. vladarev; su posjcdi u
Hnat.skoj bili znatno manji i prema lome su donosil i malo
prihoda.
Prema hn'ats k. om ple mstvu zau1.eo je Kolo man. sudeCi prema
Iradici j i o ; nstituci ji _dvanaestero brats tava plemcnitih l l rv a ta ~.
tako er osobito sta novite. Clanov; .s u tih plemen itih bra tsta .. a clobil i oslobodenje od d at (c.:'nsus), T aj se oprost od da e vje rojatno odnosio. kao i " Slavoniji. na 73 yla clare,'a censusa s ple;nitkih posjeda. Da je Ko loma n uveo taj princip di ok na t ri dijela. k oji je dotada bif' uobiaj e n u Ugarskoj. vidi sc po privilc~
gij u dalm atinskim gra dov ima (daju % lutke pris tojbe). Clanov;
su dvanaeste ro bratst ava mogli I jeroja tno za d ri ati cijeli pri hod
dobiven (Id njih oyi h kmetova (homines).
B. Rar.doblj e premoCi feudalne vlas tcie. -
Dolaza k na]>u ljs kih

Anuvinaca nil ugilrsko- h rv atsko prijelitoije nije puna dv a desetljea (do 1322) n i u e mu uljeeilo na razvoj p ril ika u hn'atskim
krajevima 5jel'erno i juno od Gyo!da. Premda je taj ranoj u
osnovu teka o istim pravce m i uspo redo s ra~vojem u Uga rskoj.
on pokatuje u hrvaukim kraje vima n ~ka posebna obil jeja , pogotovu u Hrvatskoj j uno od Gvozda. odnosno u .. kral je";ni
Hry a tskoj i Dalmaciji .. (regn um Croat iae et Dalmati3c). kak o
se ona naz ivala do 1359.
709
I
,
I
Kao i drugdje u dda vi Arpadovi a , u hrvatskim je krajevim a

od 70- tih godina X i Ii . st. vlast veli kih zemljinih posjednika
tolikQ porasla. da se u Slavonij i moe govori ti o gotovo neognnienoj vladav ini ve likih feudalaca do 1326-2;, a " H rvaukoj
dQ sredine X IV. s tolj ea . U !lepeekidnoj mcdusobnoj bor bi ul.di zale su se pojedine veli kake porodice do najvie vlani. banske,
na stoj ei da jc uine nasljednom i. po mogunosti , ravnom
hen:dkoj (duJO ). Na sjever od Gvozda bilc su to porodice tudeg
porijekla, donatari bez korijena u zemlji, osim Babonia u Pokupiju i Pou nju, a u Hrvatskoj su svi oni ~ osim moda knezova K rkih - bili potomci staroga rodovskog plemstva Zhog
toga su oni, napose knezovi Bribirski , i bil i politi ki nosioci
trad icija Slare hrvatske drave. premda nisu svijesnQ ini za njezin om Qbnovom.
Bribirski knezovi iz bratstva $u bi a . kQj e sc spominje !Id
1182. poloiiii 81,1 temeJj svojoj ka sni joj mQ';; u borbi s DomaI dom iz bratstva Sna ia. pr"im izrazitim feudalcem u Hrvatsko j
na poetku X II I. st.. i u v rstili sc tada na pod ru j u izmeu
Kr ke i Zrmanje. Oko 12i3. kada Pavao 1. preuzima as t primorskog ba na , koj u knezovi Bribirski dre punih pcdesd gvdina, oni su podlQili ~VQme utjecaju gradQve Sibevik. T rogi r
i Split. Isk ori uj ui bQ rbu za prijestolje, oni su 1292-93 od
obQjice takmaca dobili u vladanje (dominium ) i t av o podruje
od istoni h gra nica Ga cke upanije dQ Huma, s na sl jednom ban.
skom as t i , 128i pos tali neposred ni gQspoda ri Omia. a od 1299
dQ 1304 zavladali i Bosnom do Drine. Usprkos tako i irokoj
teritorijalnoj podlozi i jakim upori!tima na mQru nisu knezO\,i
Bribi rski mogli dQ kra ja svoje vladavine razvi ti po morsku snagu,
pot rebn u da probiju Qbru. koj im je Venecija sapela hn'atsku
obalu. Godi ne 1294 bili su, !tovie, prisiljeni da se odre kn u ptava
plovid be na sjever od crtc, kQja ~aja otQk Unije (bli~u junog
r ta h tte) s Anconom na ta!ij anskoj obali, a uzalud na borba ZlI
posjcd Z ad ra postala je zametkom n jihove b liske prQpasti.
Sjeve rno od vladanj a knezova Bribi rskih prosti ralo sc pod ruje, koje sc nalazilo pod vl asti knez QI'a K rkih . Osim svoje
d jedovine, otoka Krka , na kojem se spomin ju Qd 1133, oni su U
poetku X I V. st. posjedovali na susjednom kopnu upan ije ModruJu , VinodQI i Gacku (s Otocem) i imali kneievsku ast u
710
I
I
Senju (od 1302). Kao gos podar i Modru;'e i Senj~ on.; ~ u .driali
jedini prirodn i izlaz iz Pokuplja na more. kOJIm Je vec _tad~
kretao jedan od najvainij ih trgm' akih putova u H l"vats~oJ ..AI,
je njihQ" polit i ki poloa j bio Qsohi t ~o tome, Uo 511 001 " . ~ ~t~
nijeme bili podloni dvojicI reuda lmh gospoda ra : Vene~IJI ~
"garsko-h T\'a tskom kralju. interesi kojih su . sc .SllkoblJa vah
zbog posjedovanja obale i " lasti na mor~' . : "" .' m .It d'.'Ollt l\I ~ a
zavisnost prufala m Offu no s t. da u znatno} mJen oSIf(ura.111 ~""J~
samos talnost. premda ih je Veneci ja nas tojala Ito tJe~ nJe ,'czall
uza sc prisego m vjernosti i podavanjim u u nQVcu.
Od Kranjske do granice dananje Bosne i od Save do Gv ozda
prostiralo se u poetku XIV. st. vl ada n je velikake j)orodice.
koja se najee nazi vala po knezu Ba ~negu. Poja~l j ~je se u
izvori ma od kr aja X II. st., a u sredini X III. s\. spomm)e sc zajedniCiI petero bratstava (generati Qne s). kojQj !e i. ona pripa~a~a :
S,-a su ta bratst va ivjela tada oko grada S t cnl nJaka II GO TI ko)
l upaniji u J' okuplju. Poto mci Babol1e1(ovi (za kuje ~e II n~"ije
vrij em .... uobi aj il o prezime Babonii) no ~;li su tast bOlila ~l:~ve
Sl~vu ni.i c~ gotoV \! bez prekida od sred im: XH!. ~t. .do !!~:3, ink(>
ino nasljedno pravo na tu as t nij e bilo pr i1.nnto nl\ 1 SI.! .Ic sa mo
"ni uivali.
U isto je "rijeme. od 12G7 du 1309. banska bs( " S\a"l~nij;
gQtovo trideset godina ostajala s kra im pre ki~im ~ \J pO~Jed ' l
]lorodice Gisi ngovaca . Oni su imali prostra ne posJ~(1c
zal'~dn"J
Ugarskoj i. u krajevi ma izmedu Save i Drave. all '.1'0.1 pO'JeIJ u
Slavoniji nisu razvili do teritor ijalno vie man je j)Qvelanog
,ladanja.
Sjede i ponajv ie II Sk radinu na rijeei Krk i. bio je han Pa,' ~~
_ koji sc na SVQ j im novcima. lQ ih je kovao PQ uzor" ~Ielaklll
srebrnih groeva. nazi .. ao i dux (he rceg) - do 1.~ 1 3 pra" 1 vladar.
Po njcmu se datiraju is pra,-e: kao. ~Qspoda~ ~viju ~b~.r~na ... ~
zala. varoi tvrdava i sela .. u SVOJOJ banOVim. on ,Ual I plem Icima. pa i ~'eli ka ima. koj e sprea va da ojaaju oa itctu I~o j ih
slab ij ih bratstveni ka. Sam je, medu tim. ]lr isl'aj.~o t v~c.ie .S".r ao ov~.
]lodcfavaQ gusarenje Omiana. koj~ su svoj ~lIJen dijeh!. "I Brlbi r, kima . a pravo. da ubire kral Jcvskt pn hode. u. m!e t~kom
Z adru. pretvo rio je u unQSIlO vrelo stalnoga g~dl ~IlJ.~g P~I~lo~a.
Knezo.. i Bribirski pomagal i su dodu!e gradove. 17. kOJIh su 11."1 .. -
I:
i II
KAr-T A XXI
"
ili najvie gotova novca, ali nisu u tome bili dosljedni. Ta ko su
Spliane obdariti prljvom. da svagdje u njihovu vladanju slo-
bodno trguju (1302), II Skradinjnnirna su priznali gradansk u

slobodu (130~ ) za godinji dohodak od 2.600 libara. kolik o jt:
iznosio i prihod it Zadra, ali su u isto vrijeme dopuilali da nji.
hovi podanici Omiilan; plijene stanov nike primoukih gradova.
kao to 5U to i prije tin ili. A upravo ta opasnost za nesmetani
razvoj gradova naj"ik je pomogla Veneciji II njezinoj leinji.
da se lu vie uvrsti na nnio; obali.
Venecija je: tada drala II svojoj vl asti sve otoke du na.k
ob.. ]e. od Krka do Korule. Jo nedavno. 1278, predala joj SlO
zbog zatite od Qmikih gusara opi n a hv arska (koja je osi m otoka
Hvara obuhvlltala takoder Brai' i Vis ). Ali su Zadrani ttiko
podnosili ogranienja. koja im jc Venecija nametnula poslije
njiho"a neuspjelog ustanka 1242-43. Kau uvijek dotada. nastoja.li su da sc na bilo koji na.in oslobode njeline 1lasti. Ta im sc
prilika ponovo prulila poslije 1309. kada jc pa pa prokleo V~
neciju zbog prisvajanja grad a Ferrar~ i taku udrijdio njezine
p(ldani k ~ obavc7.c vj~rnosti . Us k uro s u s~ pojavili prvi 2naci
otpora prot;\" mletake "lasti na otocima Krku. I-Ivaru i Pa!:"ll . a
1311 pobunio sc i Zadar. p" svcmu se ini. da su ti dogaa ji bi li
u najuioj vez i s akcijom km:;r;ol'a Bribirskih proliv Venecije.
S potporom Omibna. plemika porodica Sla\'ogosta digla jl'
1310 ustanak. na Hvaru i preuzela vlast. ali je Venecija ustanak
odmah ug'\Isila. O tpor je Zadrana po trajao dodue od lSI! do
1313, ali ni moralna p<lmo'; kral jeva ni izbor Mladena II . Bri hirskoga za gradskoga kneza ni su mogli osloboditi grad od mletakog pritiska s morske strane. Kada jc Pavao l. za I'TlJeme
tc borbe 1312 umru , njego\" se nasljednik Mladen idu';e godine
odrekao uzalud ne borbe i postao. !toliic. kao prvi tuinac mletaki gradanin . .Jedina pomo';, koju jc mogao prufiti Zadranima.
bila je u njeg ol' u uspjelom posr((lovanju. da im se dotadanje:
autonomija ju! I'ie ne okrnji.
Taka v ishod borbe za nau obalu oh rabri o je SVe prutivnike
k nezova Bribirskih i ba na Mladena napose, a Ventcija je to nez.. dovoljstvo smWjcno pudravala. Prije svega su n.. jmunija
,,!astda n.. stojal;, da se najzad o tm u vlasti Bribirskih. Medu
nJ,ma se osobito is ti(ao knez Nc1ipa c iz bratstva SIlaia, kojega
, ,-,-
"
I,
,
I
-
HRVATSKA
POSlIJE ZAOARSK06 UIR,.,.
r u ..
...""
osa
--
,;
su sc ba At inski gra dov i Kamiac i Kl juit nalazili na srednjem

toku Krke. a koji je drM i Cetin~ku upaniju sa Sinjem i l\'rdi
grad Knin. Zati nl knezovi Kur j ak ovii. iz bratstva Gusiea. pr".
zvani po Ku rijaku (od osobnog imena Ci r i;ak), koj i su u poetku
XII I. st. doni darovn icom u posjed Krba"ske upe i kasnije
zavladali krajevima oko izvora U ne. kuda je vodil a stara ~V(lj
ni ka cesta_ iz Slavonije prema moru. Nadalje su to bili kn ezOI'; Mihovil ovi6 II Livanjskoj ~lIpanij; i Stipani i II Daln j im
K ra j ima oko sred njeg Vr basa. u nauci poznatiji pod imenom
Hrvatini a. kako su n:'1.,an; po koelu Hrvatinu iz loga vremena. a potkraj Mladen ove \' lada vine pridru!ili 5U se n::pokornoj vlasteli i K otro m an ii. kojima je Mlade n ka o ~"ojim va
zalim a vratio da st u sredi njoj Bosni. Svi su o ni na; li potpure
II sl avonskom banu "'anu Bab o niu. iza kog a je na kra ju &tajao
i sa m kralj.
Ban Mlarl e:n je puvrh tog~ odbio od se be: i primors ke gra
dove, koji se sve vi!ie priklanj aju Ve neciji. Ve 1315 uzalud je
opsjedao Trogir. pomafui izbjeglu v laste:lu protiv grads ko;
puk;:;. koji je pod vods tl' om Ma teja Zo re ka o doivotno iZ llh ranoba . kapetana pl1ka ~ odu7.e," 1310 "IaSI plemiima , Bao"v protivnik. splitski plemi Miha Madijel'. oplulivao ga je kas nije.
da je orobio i osi romai,.an g rad ove Dalmacije i J-ln'::tskc, koi i
5U htjdi iivjeti u miru i zadrla ti svoje pravo. Mladen se doista
nije 1<1d o" 0];al'ao onim pravima. koja je do tad ufiva o li Si beniku. zbog ega ~C nje),: ov odn os pre ma lom gr ad" \'flo ~ao1<tric
a nije: ni sprea,' a o gusarske napadaj e svojih Omia na nJ primorske grado,,. uopee.
Mladen je dodu~e uspio da 13H, i 1321 odbije ornian: na!'O!da j e sa slal'onske sIrane; 151 8 uple o sc ak i u r.lt s.. srpskim
kraljem U rok m ll . Mil utin om. koji je ral on 13 19 do w ;io da"anjem ta laca. Ali je II poetku 1522 nje go,' poloaj postao " rlo
tcbk. Gradovi S ibenik i Trogir sklopili su lada savez pro ti,. kne1.0'-01 Bribirskih i predali sc za~ l iti Venedje. il uskoro im se u
borbi prot;v Ml:Idena pridruio i njego" brat. Pal'ao II.. koji je
tci o za banskom asti, Pomognu ti od Ve neci je i kra lj:::. proti,,nici Mladeno"i pobijedili 511 ba kod Blizne u Pol jicima lje t: !3~2.
a kral;. u koga jI' potraio milost. odveo ga je u Uga rs ku, gdj e
je i IImro. negdje: prije 1341.
il3
Tako je kralj Karl o 1., ko.ii j~ u to doba v~i: sVIJesno iao ta

apsolutnom vlaUu. uspio da uklon i najjacs:a medu hrvabkim
(euda kima. Poto s~ 13 10 i po trei put okrunio i najud pot_
pu no uvrs ti o na prijatolju. on je najprije s pomou crhe. ni fes: plcm5t1'a i gradova slomio u tdkim ho rbama ugarske feu _
dalee. od kojih je najznatniji. Ma tija Cak. gospodar SIOI'ake.
umro 132 1. Vanjski su g<l zapleli ~l'rij('i Ji . da poru Mladenuv
iskoristi dokraja i u Hrvatskoj. gdje je osim toga politika Vene _
dje uinila polobj vrlu zamr-eni m. Kada sla \'oru;ki loan h'a n,
koji je tad a imeno\'an i hrvatsko-o;:lmatinskim banom. nije uspio
da neposredno I>oslije Mladenova pada skri otpor i ostale hrvat ske vlastele. kralj sc zadovoljio time. da svoju "last ojaa na
5j~verU od Gvo1.da.
Ondje su Baboni'i postigli s djelatno!u bana Ivana vrhunac
u svom usponu do vlasti, ali ve [323 gube bansku ast, a ban
Mikac. iz madarskog roda /\ko1. koji je do smrti kralja Karla
[ 3~2 provodio njegovu politiku u hrvatskim krajevima. potisnuu ih je 1326-2i iz Pokuplja, oduzevi im tvrdi Steninjak.
Dtada se tdi!te tc po rodice prenosi II Pounje. p~ [.'130 njezina
gla\'na grana prvi put nosi ime po b'Tarlll Bl agaju na rijeci Sani.
po koj em se proz"ala knezo\'im~ Blagajskim.
Ban Mika c je [32':' dokrajio i otpor Gisiogovae"" koji se
"ie u daljem razvoju nimalo ne istiu , a da mu vlast to vik
uusti. kralj je iste godine ponitio sve podastice vlastele. koje
su je izuzimale ispod banske sudbenosti i J>odvrgavale nepo sredno kruni , i uspostav io sudbe nos t bana u njezinu plinom
opsegu.
Ali ni ban Mika c nije imao uspjeha juno od Gvozda.. K rki
su knelovi , doduk ostali vjerni kra lj u, koji ih je 1323 obdar io
i Drdnik om lupom oko Plitvikih jezera. proirujui tako njihove posjede dalje prema sjeveru u nisku Slavoniju. Ali je Nelipac vci:. 1323 ponovo prisvojio grado"e Kni n i U nae. koje je prole godine predao kralju. i ustJ"3jao je do svoje smni 13H u
utporu protiv kralja.
Kroz tu vrijcme je rcudalna anarhij;: razvila o H rvatskoj
51'oje najtcie oblike. Nclipac. koji nije imao banske as t i. nije
imao ni dovo ljnu snage. da slijedi primjer knezova Bribirskih .
.Juraj II.. Mladcnov brat. koji je sjedio u Klisu. i kn ezovi Kur714
jakoviti nisu mu to dopuhali. U n j ihovu su se borbu upleh i

primorski gradovi. koji su pritom i najv ie stradali. Velikai su
im pljaka l i zemlje. omdali t rgo\inu, hvata li ljude zbog otkupa
i otimali stoku. Posljedica je toga bila. da je vlast Venecije pri .z nac) \32i Split. a [329 Nin. Podruje se Hrvatske osj etljivo
sma njilo i Ila isto ku. Ban bosanski Stjepan II . K otromani. koji
je padom Mladenol'im opet vratio Bosni samostalno~\ . proli rio
je do 1329 svoju vlast preko velikih krakih polja sve do Dinare.
a osvojio je i cijelo Neretvans ko primorje izmedu Neretv~ i
Cetine. Kak o su i Hrvatinii u Dolnjim Krajima priU; banu
Stjepanu. granica H rva tske prema Bosni pomakla 5e otprilike
na crtu od srednje Une do donje Ce tine.
Medusobno podvojeni. hrvatski s(: velikaii nisu mogli odu prijeti sve ve(:m pritisku Venecije. Jedi ni j(: Nelipac< II sl'ojoj
upornoj borbi s grado\'ima. bio za nju ozhiljnija opasnost , koju
je ona na stojala ukl oniti o k upljajui oko sehe njego"e pro tiv nike. Medutim. stra hovanje sviju njih pr(:d kraljevim dolaskom
lako bi uklonilo i til opreku. kak o 5e to poka:wlo 13Hl,
T e su sc pri like promijenile tck lJ doba kral ja Ltldovika l .
(1342-82). koji j(: odluno nastavio politiku svoga CIca od prije
dvade~cl godina. Cim je Ndipae umro. njegova je udovi ca Vlad islava bila 1345 prisiljena. da v rati kralju niz utvrdenih grad o\a.
medu njima i Knin, i da sc og r anii n .. posjed Cetinske UP'"
[ Kurjakovii. koji su se istom prilikom podvrgli kralju. ~l omlj e ni
$ U oko 1356. kada je kralj uveo svoju upravu u nekim njihol'im
!uparna, a kneza Gregorija. gl av u Toda, ubno zatim zatoi" u
Uga rskoj. Knezo\'; Bribirski. koji 5U pred Nelipccm potraf.ili za
~ tile u Venecije. ostali su joj privreni d okraja. Dok je posredovanjem knetova K rkih ostwl' i ka grana odstupila kralju
13~i Ostrovicu za tl'rdi Zrin II donjem Pounju i nastalila svoj
livol p" tI no\' im imenom knezova Zrinskih. idue je godine
( 1348) um ro posl jerlnji izrazitiji predstavnik knezo\'a Rribirskih.
Mladen Il l., a njego\' brat Pavao III .. gospodar Klisa. predao ~
kralju 1356. Tada su ve Bribirski izgub ili; ,voje posljednje:
utvrde ne gradove: Klis. Skradin i Omi.
g, Sorba s Venecijolll za posjed Dalm acije. - Bribirski S\I kn~
'Zc",j propali zajedM s mletakom vl asti u Dalmaciji, II koju su
il5
rI
le jedino i poutdava!i II posljednjih dvadeset godina s... og

stanka.
Tako nes tanak mletake vlasti nije bio rezult at domaih napora: nego ioskljui~o velikih politikih zamisli. koje je proveo
kralj Lu?o ... ,.k . Pas~vnost Karla 1. Il pitanju dalmati nskih grad~\' a objanja,;a njegova tdn ja. da potpuno ili barem djelo_
mI no ~a ... lada s... ojom napu ljskom baitinom. Zbog toga je i po
dda,:ao d~bre ~dnose 5 Venecijom. Ludo,oik, koji je dolazak do
... Iastl .u Napulju posta ... io sebi ka o konaan cilj . s pra ... om je
na~rotlv gledao u ~'eneciji glavnu smetnju. da taj cilj i postigne.
0 51": . Ioga sc kraljevska vlast u Hrvatskoj n ije ni mogla uspostavIt, tak o dugo. dok su sc feudalna vlastela mogla usloniti na
pomoc Venecije.
eim sc kr alj ljeti 1345 prvi put uputio u Hr-'atsku. Zadrani
su st" obratili na njega S IlloIbom. da ih oslobodi od mletake vl<l'
~ti. na~to ih Vene cija proglasi ~b unto ... nicima i neprijateljima.
l ~otl~Jed ~e grad. Tada ill Ludovik primi II zatitu. ali vojska.
kOJU lm Je posl.ao II po~oc. nije bila dovoljno jak.:!. d" odbije
Ml ca n~. uz. kOJe s.u st~Ja~i i Bribirski knezovi. U gradu sr po.
el.:! o.sJe.atl glad I pOJa""le sc bolesti. a " poctk!, 1346 otkrio
vcn~ Jc ) ur~ta. Uza s... e to odbili su Zadrani dva veliku juri:!
:vrlea ',la. kO.JI su grad tukli go lemim kam cnjcm iz opsadnih St ro
JC ... ~I. Kad~1 Je napokon Ludo ... ik u lipnju 134(; stigao pred Z~dar.
pr~:rJl' o J~ tdak por.az. a Zadrani. prepulcni sami sebi. pri
stah,su ~aJzad u pro~lncu l3~ G na bezu"jetnu predaju.
, Kr~l)cvu su patnju u to doba naj ... ie zaokupljalc prilike u
NapulJU. gdje je I.'H5 bio ubijen njego'o bral Andrija . Godine
I.IJ~G p~l:eo S~ spremati na pobod II Napulj. kam o je i kre nuo
pn krajU 134,: Tdkoce,.na koj(' je pritom naisao, prisilile $U ga.
?a 1.548 s kl~pl. s. M.lc-a noma primirje na osam godi na. Pri je ncgo
! to .J.e. t.o IlTl mlr) c Isteklo. Mleani su svoje posjede u Dalmaciji
prosITIh 110... 001 sIel:e" inom: g radom Skradinomo To je Ludovika
u<.'.rs~ilo u ~Iu~i: d<l ih potpuno potisne iz Dalmacije. U ratu.
kOJI Je.u. zaJ~dlllc.,. $ Geno~'om. sta rim protivnikom Venecije, po,'e~ I S."~.-.58 I kOJ.' sr vodIO i na mletakom zemlji tu u sj('"\er!loJ hahJI. Lud OVI k je ta,'ladao svima mletakim posj~dima Ila
kopnu i ot~ima. Mirom u Zadru IS. velj ae 1358 Venecija sc
odrekla svih svo jih posjeda na naoj obali ~ od sredi ne Kvar
il6
ncra s ... e do granica Draa. P r ... i put od doba kralja Zvo n imir~
bila je hrvatska obala sa s... im otoci ma oslobodena od mletakoga
gospodst,oa i odral a se tako do 1409 odnosno 1420, kad se Venecija iznon i definitivno na njoj ul ... rstila.
Povratak dalmatinskih gradova pod ... last ugauko-hrvatskoga
kral ja bio je do n('kl e posljedica i drut ... e nih borba u njima. U
XIV, sto sukobljavao se i u naim primorskim opinama. k;1O
i drugdjc u zapadno j Evropi. gradski puk 5 patricijalom. koji je
nastojao da prisvoji svu vlast u gradu. Premda su se g rad ska
...I;utcla ugledala prilom u primjer ml et ake vlas telc, ona ni su
mogla ~ prijei t i. da im Venecija za vrijeme s... oje vlasti s kui
autonomiju i da nastupa kao posrednik u njihovoj borbi $ pukom. Vlastela su s pravom smalrala. da im vlast ugarsk o. hrvat skoga kralja osigurava mon opol politike ... Iasti i. prema tomc.
slobodno raspolagan je op';;nskim prihodima, a Venecija se u
interesu odranja svoje vl asti u Dalmaeiji u mnogom oslanjala
na puk. T aj je zbog toga bio skloniji vlasti Vcnecijc negoli ugar
sku-Ilrvatskog ... Iadara. iako je u to doba bio ve iskljui ... o hrvat sko/{ porijckl a. Pokazali su to ve dogadaji u vczi s oslohodcnjcm
Dalmacijc. Nisu samo puani II Zadru za vrije me ust'-lnka proti,
VC11ccije 1346 ko ... ali urotu pro tiv plems tva, koja je ila za tim.
da grad preda MIcanima. ncgo se puk digao pro ti" vlastele i u
Trogiru. Sibeniku i Splitu 135i-59. Poto su prva d,:. mjesta
ve bila osiobod('na od mletake vlasli, puk j(' protjerao vIastcII.;
i preuzeo upra ... u grada. ali jc nova vl ast ubrzo uspoS!ovil a star;
poredak.
Kral j Ludo ... ik je poslije U5S odmah pristupio podj~anju
mornarice. povjcri"!i ..admiralu Dal ma cije i Hrvatske. no upni'
"U otoke B ra, H var i Korulu. Ali je Venecija i dalje zadriala
prcmo na moru: pokazao je 10 i novi rat. koji jc Ludo"ik. opet
u zajednici s Gcno ... om, poveo proti,o nje 1378-81 i koji je za
vri io mirom u Turinu. Uza sve to osigurao je tim miron: SLonje
st ... orenu 1558 i obvezao Vencciju na plaanje godinjeg tributa
"d iOOO duka ta.
Uporedo sosloboden jem Dalma-cijc, Ludovik je IlSpostavio
i nekadanje granice Hr-atske prema Bosni. Godine 135i prisi-
ii;
lio je bosa nskog bana T vrtka. da mu uime mi raz.a za knu Jeli sav~tu odstu pi sav H um s desne str;m ~ Ner~tve, zajedno s nere tvanskom Krajin om i obla1u Zav rjem.
10. Upravno ured enje, , udo" anj e i porez ni sistem u XI V. 5 \ G-Ij eu . - Premda $U AnIu vinei i poslije 1323 dosljedno nastojali
da ojataju kraljevsku vlast. ne sazh'aj ui ugarsk i sabor j pretvarajui kraljevsk o vi jee u .svoj savjc toda" ni organ. oni ugla, _
nom nisu oslabili posebni poiobj Hr. a tske u skl opu ugankih
zemalja.
M eu ti m . Hrvatska nije ni tada bila jedno jedinstveno upra,'no podruje . nego sc dijelila u dvije banovine: Slavoniju i uu
Hrvatsku s Dalmacijom. Poto je obno\'io svoju vlast juino od
Gvozda. kralj je 13Su ob novio i as t hrvatsko-dalmatinskog bana.
koji je. ini sc. bio po svom polob;u jednak slavonskom banu.
Usprkos tome bila su oba podru ja usko povezana u osobi he rcega (d ux ) iz kralj evs ke porodke, koji je od 1349 do 1376 _
~ prekidom od devet godina - imao u hrvatskim zemljama ~va
prava vladara. On je postavljao banove, sazivao sabor. podjeljivao plemstvo j t. d. Od 1392 pojavljuje sc na prekide i jedinstveni ban .Dalmaeije. Hrvatske i cijele Slavonije, u poneem
slian he rcegu.
Ali u to doba razvijenog feudalizma mje nipoto bilo mobue povu i vrste granice medo pojedinim upra"nim oblastima.
U istonom dijdu Slavonije Baranjska jc iupanija. sa sreditem
u Uga rskoj. i klllin ijc jo obuh atala neke kraj eve julno od Dra Ye. koji su u crkvenim stva rima pripadali Pcujskoj biskupiji.
a ma"anskom .ie banu bil a posli je 1310 podloena Vuk ovsh
iupanija (ponekad i Pofd ka).
U skladu $3 svojom osnovnom politikom oslanjanja na cr[;:.' u
i srednje dru! tvene slojeve, nife plemstvo i graanstvo. Anu vinci nisu poslije [322 ni jednom prilikom po"jerili bansku vlast
kojem pripad niku starih kndevskih rodo"a u H.,atskoj. Oni su
ta banove postavljal i iskljuiv o manje plemie tudeg porijekla.
koji su imali posjede u Slavo niji i koji su "einom dugovali kra lju svoj uspon do moi i bogatsh'a.
P01to je razvoj feudalnih odnosa rastotio upravni sisIem kraljevskih upani ja. koji je poiv~o na organizaciji tvrdih kra!j ev_
718
skih gradova s njihov im sluben icima. novo je upravn o ured eni"

dobilo u X IV. sl. odrede nije oblike. Kraljevsk e su upanije ustu pile 5 vreme nom mjesto novim, plem ik i m upanijama ; njima je
dodu~e i dalje bio na c\u imenovani upan kao predsla" nik kra ljev, ke ,-lasti. ali je nie piemstvo sve vie ra tvijal o u njima svoj."
autonomiju. sudbenu i upravnu (universi tas nobilium). Podru.l e
no,.ih upani ja (comita tus) nije bilo jedinstveno. nepreki nut o.
iaku su one imale svoje upanijske skupitine i inovnil\'o bi rano
it redova nifcg plemstva. Ako su sc na njihovu podru ju nala I.ili posjedi velikaa. oni su ka o posebna .Imdlva. (comi lat~s:
u uiem smislu naz iv za gospo;'t;ju jednoga kornel a. kneza) bIl,
izdvoje ni iz iupanijske uprave. izuzeti ispod "lasti tupuna i izravnO podloeni banu. a iste su povlastice uiivah, tak oder erkv~
na vlastelinstva i slo bodni gradovi. Ali je kralj 1369 osl obod,,,
lr:::nezl1Ve Blagajsk~ i od tc zavisnosti pa ih neposredn o podvrj:"au
scbi. Preostali leritorij upanije bio je podijeljen u dlstrik tc. ko tMC; bila su to ugl:lVllom podr uj" nekadanjih malih upa .
ostataka seoskih opina (zbog e!>" so se nazi"aia i generationes.
bratstva). kojima je upravljao "mnes tcrreSlri~ ( ~plcm ensk; ~
i UI)Rn). kao i maIlji kotari oko kral.i ev~kih tvrdih gradovR 1,,><1
upravom katelana (gra~aka. ]Jorkulaba).
Takvo iupanijs ko oreden.i'" koj emu ic <I1.orom bila nO\'a
upravila organizacij" Ugarske, provedeno Je II Sl:"'oniji preteino jo! u poetku XIV. st.. a juno ot! Gvol.da tek poslije 13f,O
istom je u to v~ijeme po nekoliko stari h. manjih lup:! II H rv at
skoj spojeno u vce iupanije sa sredite m u nekom kra ljevskom
gTadu, a molda je na taj na in nastalOl i Poljika upanija niie
Splila. u kojoj su se. kod ondjdnjih "didia ... najdllf.e otuvah
tral;ovi rodovsko_plemenskog ureenja kod Hnl\la .
Uprava je U to vrije me bila jo~ u,ijck najuic pOVe1.allOl sa
,udo,'anjem. Podanicima su izricala pravdu njiho,;). gospoda:
pl emiima ~plemcnski stolov;~ (u p1c:mi ki lll opinama ). Iup::ni;ski stolovi i banski stol. u kojem je bana !astupao banovac: a
gradanima slobodnih grado,'a njihovi suci. odnosno 1;:"'(1 pri!;" no
5udiite tavernikai ni stol nz halje'u dvoru. Ako sc nije sudi lo
premR IlTopisima stawta. presude su uglavnom donoe~e na .leUlcl ju obiajnog pr:I\;).. Ono je na jugu od G,ol.da bilo loh ko
719
'f
TADI.A
razvijeno. da je. osobito svojim batinskim uredbama, utisnulo

posebno obiljeje o11djdnjem pravnom ivotu, pa se u i7.vorima
X IV. st. izriito istiu obiaji i prava ~ plc!"enitih ~ Hn'ata (con_
suetudines. iura Croa torum ili Croatiae). odnosno "pravda J za kon hrvatski~.
Medu takva prava ~plemenitih~ l-hvata ubrajal o se i oslobodenje od plaanja svakoga izravnog porel.a ili dae, U Slavu_
niji je. naprotiv. svak i slobodni ovjek. pa naelno i svaki plemi morao plaati marturinu. izravni porez na zemlju po jednom
sc1j~kom scli~tu ili ])lemikoj kuriji. i .lobit od kovn ice (lucrum
camerae). koja je u ob liku izravnog poreza (collecta septem d{'nariorlJm ) zamijenila nekada nji prih od od sva kogodi.n jr z~
mjene novca , Oba su ta poreza tekla lJ banskll blagajnu (camera
banalis). a odatle jednim svojim dijelom kralju. Osim nj ih spominje se \I XIV. st. i novana daa banovtina ili banUina. ko jom sc otkupljivalo banovo pravo na stan i hranu pri obi1aenjn
zemlje (i us desccnsus. zalaz ).
Kra lj Ludovik je nastojao da u Slavoniji uved" ugarski porezni sis tem. U Ugarskoj je luerum camerae 13:!3 odnosno 134~
~amjjenj en t. zv, portalnim pvrezom (od vrata. kro z koja mogu
proi sijenvm ili itom natov;lrCJl;l kola ). pa j e kral j ]3,'>1 proirio
tilj porez i na slavonsko plemstvo ~i ,."".:d l1 Save i Drave .. te \I
upanijama l'ockt>j i Vuk(lvskuj. oslob;ldaj\lci ):il pritom "d
pla;mja marturine i dae OIl sedam o e nara. Premoa jt: to ZJlili)\!
nt:k o smanjenje poreza. ta sc reforma - zbog otpora plcmstv;l
- u Slavoniji nijI': provela. pa se marturina i dalje p l aala.
Ali je Ludovik 13,,] s uspjehom opteretio ])U(llonike na kraljevs koj i priviltnoj zemlji plaanjem L zv . devetinc od ita i
vina (!lonae) gospodaru za pokrie njeguvih vojn ih potrebil.
Tako su svi podlonici hez razlike bili izjednaeni u jednoj oba v ezi j;1Vnopravne prirude. k oj;) nije z""' isila 0<1 njih ova dogovora s gospodarom _ Kako su uni u to doba plabli i desetinu
c rkvi. a wome gospodaru davali darov" i tlaku. bili su od sredine XIV. st. i pravno sasvim odijeljeni "d ostil lih d r utvenih
klasa, Tim e su feudalni odnos i hil i dokraja izgradeni,
Organizacija uprav e. sutlo,'anja i financija bila je prije sv,>
ga zadaa sabora, koj i jc od kraja XIII. st. postao stalna usta !lO\'a feudalnoga pol i tikog uredenja. Svako od obaju upravnih
Spal31inu s. nov~C li:r.d~ Spt ila iz XIII. Sl.
,
Aanovcl Iz
kraj~
XIII. SI.
720
I
Novac knezo,' a BribirSkih Iz Xl \'. st.
J.,x)txm
r
'rAB!. ... I.XXXIV
podruja
Hrv atske imalo je svoj sabor (gcnera1is cong rc:gatio).

koji je ban od vremena do vremena sati"ao po na logu k raljc,'u
ili hercega" u, Sabor nije u X lV. st. imao joo lono o(hedcn sastal' niti djelokrug rada. Svaki je plemi . i veliki i mali, im ao
pravo ua ga polazi. il ponekad bi se na saboru pojavili i pred-
stavnici slobodnih gradova.

I I. EkonolD.'lko _dru tve na s truktura Hno at5kc: u XIV. 5Ioljeeu.
Usprkos injenki, da su se medusobne borbe i nasilja reudalaca morala mnogo puta ncpoI'uljna odraziti u daljem razvoj "
proizyodnje i razmjeni proizvedenih dobara , robno-novani odnos i pokazuju u X IV. SL II cijelosti. nesumnjiv napredak. T o
je, dakako, znatno olakala politika Aniuvi naca, koj i 5U nove

izvore i oblike privredne djelatnosti, to SII im pruali rud nici
i gradovi u Ul!urskoj , umjeli iskoristiti u inten:su svoje dinastilke polit ike. Oni su na toj materijalno jakoj podl o~i usrjd;
da za d u.!:e vrijeme potisnu razor ne snage fendalnog drutva i da
po hjedom nad Venecijom osjgu~aju zemlji ne smetani pos jed mor ske ohale. Prema tome. ekonomski napredak Hrvatskc II XIV. $1.
znatnim je dijelom rezultat opega raz,'oja u cijelom pa nonskom
basenu.
Nema, dodue. du,'oljno konkretnih podataka. na temelj u ko jih b i se moga o pratiti porast proiz Yodnih s na ga u tom razdo blju. Ali injenica. da Slavonija svc do 1384 kuje ~\"oj vlas tit i
nOl'a c. sre brni banovac. kojemu vrijednosI lamo neznatno opada.
da nj ezina trgovina obuh'a':a vrlo razliit e proizvode poljop rivredne i domae rad inosti, a da se novana re nta IIiSlo vrijernI.'
sve vie uvruje - sve to upuuje na poveanje proizvod nje.
koja pretpostavlja i stalan. iako razmjerno "rlo spor porast proizvodnih snaga. Tropoljni sistem u obradi"anju zemlje. p roirivanje obradivog tla krenjem l uma. svc lira upotreba .'oden e
snage u mlinarsh'u. pojaana I) rimje na eljeznih oruda za rad.
iznoknje nekih proi~voda kun e radinosti na trg (u~ 0$ta10 i domate o he naz vane .. daro,cc~ ) I)ok,uuj u velik udio poljopr;"
vrcd~ U tom razvoju.
Premda se zm'isno stanovnihvu na selu i dalje razlik o,alo
medu sobom po svoji m o bavezama prema vl astelinu. a ekonomski je napredak i sam omoguc;\'ao oalju nje,l!"ovu diferencijaciju.
I(acedral a u SIbeni ku . Iscot"1 di o (XV. st.)
72!
ipak sc ono donekle ekonoms ki i pravno ujednai valo. U ]ln'u j

polovini X IV. st. ne stalo jc najzad osob no neslobodni" serva.
U ,.d ima se viSe ne s])ominju sluajevi prodaje i poklan j anp
nasljednih scn'a i a!leilla. kao u drug oj polovini X II I. 51.. a servi.
koji su 1)0(1 Medvednico m povie Zagreba obradi" aJi kaptolske

vinogr;jde i bili osim lu!;" obvezani na razliitI' slulbe. izjednaeni su i pra"no S ostalim podlonici,na onim asom, kild SlI bili
vptcrccni plaanj em marIu rim:. koje dotada ka" servi nisu
plaali.
Dalj i stupanj II lOm procesu ujednac:i"anja hijae u"ode njc

t. ZI'. dcvctinc 1351. Tim je i n l)m odnos kmeta !,remOl vla~te1inll
izgubio sl'uje pr;'"alnopra"no obiljdje, i vlastelin nije vie ni
leoretski irnao pravo da svoga kmeta oslobodi "d te obave ze,
koju ~e sastojala II jednoj Sf:drnini do jedne desetine prirod"
s kmctU\'a zemlj ita.
Uza sve to km et (eolonus) iadrfao je svoju re!al;"llu sivbOOa. zbog ega se u vrelima i naziva slobodnim pod lofn:kom
(s nbditu s libe r). On moe posjedovati i obradi,.ni zemlju na imanju drugQg .. g ospodara, il moe se i preselili nll drugo ,'Ia.ltcliosI\o. Ali upravo injenica. da se to njego\'o pravo od kraja X II I.
.It. uvijek iznova potvrdujf: zakonom. dokazuj<:. cl;! j e ono hilo
II zbil ji sve vif: idvfeno snmovolji ,lastelf:. Kmel nije dodll~e bio
zakunum prj,'ezan za zemlju. ali jn jf: mogao napustiti salllo ul'
..d red ene uvjek: . Ia dubije doputenje i d;! ispuIIi ~"e dullosli
prema svome guspodaru. Kako je potreba 1.., "ulnom snagom
bila velika - ~crna "' rn rt~ u Hf:dini 510Ijf:(a zacijelo ju je samo
ptlveala kralj je 1.'165 ak izriit o 7.;lbru nio. da vlastela kro z
Iri I>odinf: un pe i primaju IlIde kmetove. A upra vo $U iz sedamde~etih godina poznati neki sluajf:l'i Ol;m;! nja kmelu"" u hrvat~kim k r"j evima. Tako j~ s<:lmo u jednoj pril;(i ISi2 dva<ie5f:1
i osam kmetskill obitelji nasilno odvedeno ~sa svim njihovim
,lobrima, s tvarima idOlIHwim a ...
Oba"cze kmdova sastojale su se od podavanja (ce" sus, d ohodak ) ; sluba (s~ n'it ia ) " Premda j e bilo kmeto,,, -dolljaka. koji
SII sa svujim gospodarom sklopili prav; ugovor (pac\Um ). bilo
ih je i bez lakva fOl'malnog ugovo ra. Tek II statu tu ugrchakog;;:
kaptola 13S4-j1 p"'i su pll! sistematski popisane dunosti i pudavanja pmllonika. Pl'ema njemu su kmetOVI na zcmlj:ullu. koj e
-2"
,
je 1.:"1'101 drao II zajednikom vlasnilvll, bili manje ..,ptereell;

dui"..,stima negoli k metovi na predi jima pojedioih kanonika. Svi
su doduse Illorali plaal i marturinu i t. zv. izvanredni porez il i
dacu II nOVCII i prirodu, svi $U morali darivati vlasieli na ,.darovima. (mun era ) ba rem o Boliu, U5 krsu i Sv. Stjepanu islulili
nlll Sos f'u;~innnH ili tlakom. ali ~\I obaveze kanonikih kmt 10V:1 bile tde. a i pojedini su kanonici jae iskoriivali svoj<'
kmC\ove. Redovita j e tlaka zajednikog km eta iznosila dvanaest
d:ma u godini. a kanonikoga dvadeset i kst. ali je ona - 5 o bz irom na l)odvHz, dopremu d,,"a. izradbu kolaca 1.01 vinograd. razliile grad n je i d r, _ b ila OSIvari vea. Koliko je gospodar bio
zainteresiran na tome radu, pokazuj~ odredba, prema kojoj km et
llloe olkupiti tlaku od jednog dana s parom volova za e lrde set
denar" - mal'lurina iznosi u to vrijeme IS dcnar~ godi nje a wtlunik. (kak o se kasnijf: naziva ) dobiva od gospodara na dan
5vega pola .. dohroga hanskog denara ... Da su li pTopisi sta tula
predslavijali ~apravo minimum zahtjeva prema kmetovima. s"jc dokOni je sam pisac statuta. koji I)OVeavanj e tih zahljen od
str,lIlc p-ojedillih kanonika po bija, uz os talo, objanjenjem. <1:\ ~II
kmctovi ipak ljudi (w ... colonormn, qui. si servi Suni tamcn
homines suni .. ).
Premda je znatan dio slobod nih ljudi. slulbenika kraljeva
grada (i obagiones caslri) i pripadnika nekaddnjih seoskih Ol>tina. uspio da sau"a svoj u nezavisnost i da s "remenom dobii e
priznanje pIcInstva. ipak su i \I X IV. st. mnogi od nj ih posta li
zavisni kmctovi. Oni su to postaj ali silom ili su se sami. zbog
nci mMtin e i gladi. predavali u kmetstvo. Nasilni gubi tak sl..,bode nije sc ogranial'ao na nemone pojedince: ima sluaje"a
_ a ti su u XV. s t. postali joJ ei - da su itave plemike
optine (general.iones) pretvorene u kmetove.
Medu neplemenit e ljud e. koji su oslali potpuno slobod ni. idl l
crkveni vazali. L Z". predija listi. koji su za vojnu slubu \li" ali
reud s kmetovim;: i. \lZ ostalo. zadrfa,'ali od marturine jednu tre inu. Premda je predijal;!ta bilo prije i na imanjima druge viastek, od XI\". st. spominju se oni samo na erb'cnim posjedima.
P okuaj predijalisIOl zagrebakog biskupa. da bo rbo m slel:ml
plclllicl; u slobodu. svrio je 1340 potpunim neuspjehom.
723
im~
Na podruju primorskih grads ki h opina u Dalmaciji i dalje

se odrfao kolo na !, ali se ta m o~nji colonus bitno razlikovao od kolona. kmeta. u Slavoniji. On je drho zemlj u u zakupu i obradivao je isklj uivo na temelju ugovora pre ma obiaju dotine gradske optine, dajui vlasniku polovinu ili t reinu svoga priroda.
U X IV. st. sve su de vijes ti o Vlasima. orlnosno Morla cima u ufoj Hrvatskoj . Prvi sc put spominju u izvo rim a J32s!
ka o saveznici bana Mladena ll. Bribirskoga u bor bi s njegovim
protivnicima. a jeda n podatak iz ]344 govori ve o nj ihovim ka tunima sje\'erno od Velebita. Ti su se gortaci do kraja X IV. st.
proiiirili itavom Hrvatskom od Neretve do Gvozda. Sa svojom
stokom spu~ t a!i bi se zi mi na podruje pojed inih primo rskih gradova, koji su sc tome odlu n o opirali , pa je na pr. T rogir imao
privilegium regale. prema kome sc VJui ne smiju zadriavati na
njego"u teritoriju. Ali su Vlasi tada ufivali potporu drfav ne
vlasti. jer su vein om bili ,.kraljevski _. t. j. podlo!ni samo kralju, kojemu Su pla ali ~podimni du kat_ i sluili ka o ko njanici_
Vlasi nisu bili samo ljudi od redena zanimanja, premda su sc
tada iskljuivo bavili s t oarstvom. Oni su prvobitno bili romanskog po rijekla. pa su njihovi potomci d" danas sauva li mnoge
romanske nazive u vezi, uzgojem stoke. A ve najstarije vi jesti
prikazuju ih okup lje ne u posebnim ujednicama. koje su sau
vale neka obiljeja rodovski!! odnosa i uih'ale naroite slobode.
osobilo u sudovanju. 2ivjdi su II katun ima. zbog ega Sll ih ponekad naziva li i cat.marii. pud neposrednom vlaJiu svojih kne
zova (comites. primicerii) i vojvoda. Te su sc univ ersitates Valachorum toliko izdvajale iz za jednice svega ostalog stanovnitva.
da se koj i put razlikuju od driave u cijelosti ( ~strana Vlaka_o
totum rcgnum Croatiae cl Valachi in eo e~i$lenies) . Uza sve to se
zajednice Vlaha nisu sastojal e nd lj udi jednak oga materijalnog
i drll;tvcnog poloaja. Direrencijacija je u njima, koliko mQ7.emo sud iti iz ndto ka snijih podataka, ve tada znatno uznapredo,ala. Tako sc. na pr., u opini cetinskih Vlaha na gospoIliji Ndip i a ,.dobri Vlasi " ili ,.dobri mufi katuna ri" kao drutveno
ugledniji sloj starjeina odvajaju od svojih ~ljudic. Poneki od
tih mogao je biti tako ~u bog . ter sira nima_o pa sc zbog toga
njihove dunosti prema gospodaru razlikuju prema tome, da li
imaju ili nemaju ~scla ~. I. j. svoj zemljiIn; posjed. Onaj, koji
scio, ~slufi s u nom", nepoznatom daom u novcu. onaj. ~ ki

nima scia ~ , duan je da sl uii kao konjanik, ~!litOIll i 5 maem. ali
stri'ami i s maem . a najsiromaniji medu njima daju gospoda ru
samo nek i neznatan dana k u novcu. Svj su pak morali po s\"akom pojedinom pastirskom "stanu .. plaati, uz onalo. i .. podimn;
dukat_o
Za razli ku od XIII. st., koji: obiljeava osobito postanak
znatnog broja slo bod ni h gradova kao sredita obrta i trgovine. u
XIV. 5t. povl astice ne kih medu njima proi rene su i uvr.i:ene
na pr. time, ! to su podrcdeni sudu vrhov nog tavernika na kr aljevu dvo ru, a osnovane su samo neke nove slobodne \'a ro~i, ka o
Zelina uMoravekoj fup i ]328, Trg ili Klju ispod tvrdog Ozlja
na Kupi 13S!9, koji je nast ao premjcltanjem starijeg naseJja u
neposrednoj blizini, Kra pina u knctvu Zagorju 134i i Kop rivnica J S,~3 odnosno ]356, kad a ju je Ludovi k I. obdario slobodama ~g la\' n oga kraljevskog grada" po uzoru Gradeca. Stan ovnic i njihov;, koji se u iz"or ima na7.ivaju cives (gradani) i hospites
(gosti ), imaju pravo da svake godine: bira ju svoga suca_,illicusa.
da slobodno dolazc i odlaze iz va roi i da n eog rani e no raspolalu svojim imutkom. Svakoj je varoi priznato dakako pravo
odravanja tje:dnog sajma. al i su sc one u svojim poda"anjima
il)ak me du sobom razlikovale. U os novu ista prava slobodne "a roli priznao je zagrebaki kaptol i svom naselju ,.Lepa ves ispod
Gradee:a 1344 . a Krbavski knezo\' i potndili su USi dotad anju
slobodu grad u (civitu ) Skrisi (Scrisia) ili Bagu ispod Velebita.
koji se nalazio na njihovu terito ri ju.
Slobodna opi n a n a brdu Gradecu razvijala se i dalje pod
zdtitom kralj a i u neprekidnoj horbi sa susjednim kaptol om
Zagreba ke biskupijc. koji j c: od kraja X lII. st. ui\'ao osobile
povlasticc na g ra dekom trgu i tako uinio nje:govc gradan e II
kojeem zavisni ma od sebe. Osim dvaju oveih trgova sedmi n o
i veli koga godinjeg sajma kod trkve sv. Marka. koje je odra" al a na temelju prijanjih privilegija, gradeka je optina 1372
dobila pravo da odrfa,"" jo jedan godinji sajam kod fupne
crk vc sv. Margare te ispod gradskih zidi na. U va roi ~u bili za_
stupani najrazliitiji obr ti, od ,.hleoopeka ... koji su zana t obino
obavljale iene, do mletakih zlata ra. Cehova jo ni je bilo, ali su
se: oortniei od sre:dine XIV. st. ud ru!;\'ali prema narodnosti i vrsti
725
,-I
I,
obrta II br.. l u\ , \ inc: (cunfratcrnita$ ili calc:ndinum ), koje: j e md zir ... lu gradsk u vijece. Tako sc sl,ominju bratovti ne Slavcna. Lil'
(;na i Nijemaca, pa zadruge mes;, r .. i kl obuara s iza bra n im (Ick,mi",il.. k oje su pretIlDdile budu im cehov.jma, ali je hrvat sk i
elemenat bio medu obrlnicim" tako brojan. da jc jezi k j aYuo,!;
ivo ta bio hrv a tski. Grade c je sa susjednim Zagrebom postaH
m:di;tc sv ij u t TgoI'akih puto\'a II zapadnom dijelu Slavo nije.
Ti su [)u! uvi doduk sa mo ponegdje om oguiv al; promcl kolima.
ta ko da su ro bu ])Tcnosili ugl av nom konj i i ovokol icc:. ali su Z,,greb po\'uivaJi s Pud ravjno1H i preko nj e: .~ !Igarskim i lIlIstrijskim 7.cm lja l1la. ~ gradovi nw II sjevernoj Dalmacij i (doli nom
U ne). " Illorem kr,o Senja i Rijeke tc " I"ven~kim I)okraji nallla
i preko n jih I T rstom i sjevernom It alijom.
Zagrebako je tri te. prema tome. f;'\l\'atalo ,'e II XIV. st.
<l osta i roko ro<lruje pos lovnih inte resa, II nj emake i talijanske zemlje i!vo~ili lU se pona j" iie 'osal:. dn'o. koa. svinjc- i s\(.ka , a uvozili julno voe. kolun ijaina To ba. sol. raz lii te "rsle
leh ti lnih proizvorIa (ak i7. Kol na ) i drugo_
Premda su gr arleki gradani. kao i kler u\lpce. bili os le.hudeni
"rl plata nj .. ('ar int: Ila ])voz i iw o2 ro be. t. Zv_ t.i cesime (Irideset ine). koja je iznosi I" tride ~eti Jio od vr ijed nosti rn be i il<la
II korist kral jice. a nisu bili clul ni (1:1 plaaju n; m itnicu I\i bTe>da rinu. ipak je trgovi na nai1inila na razlii te sme tnje. Om etali $U je t r id esc tni a r i sVfljim Tl('.!akonitim zah tjevima. vla s tel a otvoreno m pljakom. seljaci I)rekupava njem cesta i na platom za njihovo po nu"no uspost:I\ljanje. a j o~ se i u drugoj
polovini X IV. $\. pri mjenjivalo kolekti vno jams tv o Z;1 d ugo, 'e
pojedinih s ug radana i t. d. Jo uvij e k su i po moru plja1:kali gusari, pa S\I Ollli ~ ani i II XI V. ~t. esto ollJetal i trgovinu i~",cd"
na ih pri m orskih sradov;1 i su pro tn/! t ~lijanske obale.
O slo bodenje Dalm acije oJ mletak e vlasti takod er je u prvi
as nepovoljno uljccal" n" trgov inu da lm at inskih gradova. Venecija je 13(j~ zabrani la. da nje~ine lade ukrca vaj u u Dalmacij;
robu za M ed iteran. al i j e ta smet uja pu tOIkla g rad Ike opi ne da
sa me izgra(le brodc!\'e za dugu plo"idbu i tako I)rcllzmu trgovinu
s Medi teranom u svo je ruk e.
novari. koji svoj ka S ra zvit kom trgov ine pojavljuju se
pital ul a tu u zakup drav nih prihoda i poreza _ T;lk o j e 1 3~~
726
g rupa
grad ekih
grada na uzela u zakup na godinu cla n:l ue sam o

~I'~deku kov ni cu banskih denara i t. zv. rlohit han ske konw rl.
nt~n i wc dae II Slavonij i. " ukupn om iznosu od 155(1 maraka
ili oko 3.'JO.OOO ba nskih dena ra.
U sredi ni X IV. ~t. dovr!ic rw je uglav nom i sh 'aranjc pl emi
k ut slal da. iako razvitak u tum pravcu pokazuje razl i i te osobi ne lC krajevi ma s o bij u stran a Gvozda. U Slavo nij I jt dodu e
jlli i u sred in i XIV. s\. ponek i slulbenik kra ljeva grada l)()$lao
prOlI'; plem i (nobili s su\'iens regalis). al i je taj l'ro(e~ pret"ar anja slobod nih ljudi u p]emic:e bio ugl a vnom za vrkn. J ed instvenom staldu podlonika s uprotsillv i" se najzad jedinstveni
.'tald plelllia bez obzir" na pu rijc kl o i velii nu posjeda. T a k(.z"anom obnovom Zlatne bule 1.1 .~1, k(.ja je zap ra vo hil a jed:!n
nO" i zak on. p riznat;) je svi ma plemiima bn ra zlike _j edn a i ista
sloboda ~ . a uklonj en:! j e i sva ka pra"na raz lika iZllledu don:lcij e. od kralj:. dar ova nog posjeoa. i plementi oe Mnosno na sli_iedene b:li t ine. Zabra IlOm pod jele plemikog posjeda i I'rizn~
nj em pra va nasljeds t,;) nj eg-ma II rodu (a vitici tc t) ,,~if! uran:. je
plemstvu mate r ija ln a podl0l>" njegove drutv ene i politi ke 11106 .
Ka ko su sc tc prOmjeIle od nosile podjed nak o na plemstvo u Ug;.rs koj i Sl~voniji. one ~u lIlatno utjeeal~ i na zbli enje tih 7.(' ma ija. pa e Ic ist ovjetnost kla $nih i s tald ki h interesa 5ve vie
odraziti i n nj ih ovim d ravnoprav nim od nosima. Usprko~ tome
7. l>l ie nj u. slavo nsko sc plem5t'o nije odrical o svoj ih Ilosebnil,
pra'a. koja su z na ila neki suvi!ak II odnosu prema povlasti cama ugarskog plems h 'iI _ Ta ko mu je pri kraju X IV. $1. prizna tl'
pravo da b"!lu ka o predstavni k u kraljevske vlast i Sllprot~ta\'i
izabranog pro tono((lra. tuv<lrn drav!log peata. ka o svoga stalcko g preds tavnika.
U Hrva tskoj na jugu od Gvozda nije razvoj tekao u iSlim
ub iici IlI a. i:lk" je " osnovu imao is ti pravac. I tIl su sc upra vo u
X !\". st. izdvoji li jasno pojedini stalcii . pa nij e zaci jelo sam o
sl uajna poja va . da sc stald ka korporac ija dv ana e.~tero hrvatski h brat,o;tava spo m inje II sauv an im izvorima prvi !1U1 13 18.
iako je pl. svoj pr ilici postojala ve u J. polovini X III. sl.. a
pojedin .. se od tih bratsta.-a I)ojavljuju II sauvanim izvorima
i u XII. s t ol j e u . Kak o su sc II XIV. st. izrazi genus igene ralio,
pleme ; br~ts tv o. upotrebljavali u islam zna e nj u. oito je, da
" ;s
zajednica ,.d uodecim generationum Croatorum .. _ koji sc na;i,'

u tak,' u obliku pojavljuje tek u sred ini XIV. st. - predstOl,' ja
pltmika bratstva. koja su udrufivala sve one, to ih jedna
ispra"a iz 136J naziva ~pra,im. prvi m i priroijnim plemiima kra ljevine Hrvatske (veri. primi et naturales regni Croa tiae nobil!s).
U isto vrijeme postoje u Hrvat.o;koj na kopnu i na otocima plem i i.
koii ni su pripadali uoj zajednici dvanaestero bratstava. prcn~da
ih je opina plemia kraljevin e Hrva tske. (u niversitas nobilium
regni Croatiae. !360) uvijek ubrajala u plemstvo_ Ali se iz S3C"vanih dokumenata X IV. sl. vidi. da su tahi plemii nastoja!i.
da im se prizna !anstvo u !talelkoj zajednici dvanaestero brzlI
sta"a i da tako uivaju nj ihova "prava_ i ~objaje .. , koje su,'re
meni izvori jasno razlikuju od ugarskih. osobito u baitinsk om
pravu. T o dvojstvo u feudalno j klasi u Hrvatskoj. nepoznat"
iTednjo,jekovnoj Slavoniji, nije nauka do danas objasnila. Zna tajno je. da Su mali plemii trafili II pripadnosti zajednici dva naeste ro bratsta"a oslo n protiv pritiska monih feudalOlea i da
je Ludo"ik 1., kak o sc 1'0 svemu i n i, uglavnom iz isto/:" razlo glI
podupirao tu zajt:dnieu. Medutim. ni ona sama nije os tala po~te
dena od ra>.Ornog utjecaja mon ih fcudalaca. pa je. na primjer.
bratstvo krba\'skih Gusia. barem jednim svojim dijdom. izgu
bilo" XIV. st. svoje plcmen!tinc i postalo podlono kne1.Ovima
Krbavskim. koji su se iz njega izdigli i zamijenili ,.plemensk i~
sud svojim.
I treca 05nO"na snag a feudalnog poretka uz kralj a i plem stvu. crkva, imala je znaajan udio u promjenama. koje su dr\! 'tvo i drbva doivjeli u XIV. stoljeu . U doha premoi velikih
feudaJOlea ona je mn ogo izgubila od svoga j!olemog materi jaln o/i
boga tstva . pa je zbog toga i pomagala kralja u teinji. da ojaa
svoju vlast. Ali je kralj i sam nastojao da iskoristi njezin o h(. gastvo pa je svoju pomo pri sakupljan;\! crkvenih prihoda na plaivao udjelolll II tim prihodima. Kako sc u iSlo vrijeme ri_
s kali~am papinskog dvora u Avignonu razvio u itav sistem ek~
pJoatacije. pritisak ukve na vjernike postaja o je sve osjetljivij i.
Povrh ~vega. sveenstvo je svojim nai nom ivota i sve livljim
uclem u trgovini i lihvarsivu samo obaral o ugled. ko ji je crk va
dotad ui'ala. Ono je. prema rijeima biskupa Kafotia iz p .. etka X IV. st., slulilo da"lu mjesto Kristu. a jedna glagolja~ ka
'"
pjeltll:l iz kraja istog stoljea. kada je crkv o na Zapadu uzd rmala vdi ka shizrna, osuduje sveenstvo, od kard inala na nie.
da slllii samo svome "prevtilom trbuhu~ i da sva koga iskrenog
sljedbenika Kristova -u pokori i uboh"'i" osuduje kao here tika. Ne z a ud uje dakle znaajna pojava. da je erkva u cijelom
X IV. st. uzalud upotrebljavala nekacI mona sredstva ekskomuni kocije i in!erdikta. da vjernicima nametne svoju volj,,_ U dugotrajnoj i esto estokoj borhi izmedu tagrebakog kaptol" i
;r"d ckih gradana za razliite izvore materijalnog blagostanja,
sveensil'O se sluilo nasiljima na jgore vrste. uli ni gradani se
nisu !aCOlli cla pri kraju g. 139G 7.asl>U katedralu streli cam a i d;)
j~ biju lumbardama.
Od 1280 do 13-10. a osobito poslije 1318. na podrulju Zagreba ke !.iskupije vodili su ogorenu borbu protiv crh'ene
desetine svi slojevi stanov ni itva. od bana j vlastele do gradana.
predijalista i kmetova. U to se dnba. u nejednakom razmjer"
kod razliitih proitvoda. plaala deseti na na s" e domae iv otinje osim goveda. na sve vrste iiia i soiva. na proizvode I'l:elarstva. lan, konoplju i vino. pa ak na oporuke i prihode od
mitni c;). mostovine. brodarine i kunovine. Godine 132& zagre
baki je biskup stekao najzad pravo na puni iznos desetin~.
koja se mole otkupiti no\'cem, a otpor plem stva nastojalo se
ubla iti na taj nain , da mu sc za pomo pri sakup!janju desetine
prizna pravo na njezin es naesti dio. Otpor je. meutim. i dalje
potrajao. naroito ondje. gdje se u njemu Ilokatal a tdnja bi sk upskih predijalista, da svoj "azalski odnos prema biskupu
zamijene potpunom plem ik om siobocIom. Ta borba. koja sc od
1337 vodila i $ upotrebom oruja. dokrajena je 1340 porazom
prcclija!ista. U tome je dragocjenu pomo pruio crkvi sam kral j .
koji je ionako clobivao svoj dio ml crkvene deseti ne ka o na gradu la pomo njego"ih sl ubenika pri njezinu sakuplianj".
Od toga je vremena otpor protiv desetine imao samo mjesno i

povrem eno l,oacenJe.
12. A utonomija dalmatinskih gradova i njiho,' un \1 tra nj i raz voj od X II . JI. do pada pod Venecij u. _ Auto nomija. koju je Koloman priUlao grad skim opinama u bizantskoj lemi Dalmaciji.
ostata je svrhom i za njih i za druge gradove jufno oJ Velebita.
729
Oni. koji ~ U jc vei; imali. nast ojali su da je zadrle ili ak i pro.

~irc. a druSi su tdi li 1.<1 lim. da je steknu. J edn o i drugo zavisil"
.IC od odnosa svakoga pojed inog grada prem~ politi ki m sna _
gama u njeguvu susjedstv u : ul:arsko-hrvat$kim vladarima. hrv atskim feudakima i Veneciji. Kako je taj od nos bio s VN: mcnOlll
I,odvrgnut stalnim promjenam:. au tonomija pojedinih grado\';!
redov no se mijenjala zajedno s njih ovi m politikim polofajem
Prije $\'ega su se dugo trajna vlast Ve necije nad nl ocima
Krk om. Cn:so m (s Osornm) i R ~bo m ka" i Ilporna borb:l Z:ldr<1
protiv mleta k e v la ~ t i mora le odr<1zi ti u vci;cm ili manjem ogra.
nienju njihove aUlonomije. osobito u iz boru kneza i bisk upa
Split jc ~vuju auton omiju sauvao uglavnom newknlltu. l '
\'ri jeme sve osje tl jivi je" prit iska ~ 1I 5jednih (elldala~a. on jc
1239. po s:wjct u red o" nib Mah:: braCe. koji su tek nedavn u
do;li iz Ita lije. uzeo za naeln i ka. l' ole5tatOl. GOlrg:I1lOl dc Ancindi s iz An co ne. Taj je prema IImru talijlInskih gradU"a organi 7. irao Split kao pravu knmunu. prn' medu dalmatinsk im gTrulovima. Dotad su se Spli;lIli upravljali po (h'cv nim ~dob rim ohiaji m n .. . n Gargml sastavi te o biaj e_ II ureden kapi illi arij i
doda im mn ogo drug ih 7.:1kona_. Tom je prilikom bilo odr~
deno. da se mjesto kneza bira ubudu e na godi nu dana potestat.
Gnrgan je dod ue udario v rs te temel je daljem komunalnom
ivotu Splita. ali su upravo njeg ove reforme najvi~e potnklc
kralja Bclu IV" da poj a a svoju da st nad Splitom. Ve 12H
morali $U se S pli n n; ohvezat; . da cc za kn nn birali ubuo ""
sam o podanik a ugauko- hrva l5koga kralj a . ali im je Bela ; ~am
nametao kne1.ove. a Kolomanov pril'ikgij ni je im uope ni P" _
t\Ttlio_
Ipa k je Splilod 125 1 dalje birao u7. kneza. koji redovi t~, nije
stolovao u gr:ldu, takodcr potcstnta. koji je stalno b"rnvio II gr adll
i njime doi stn upravljal>. Za raz liku od kneza. koji je bio iz
Hrva lske ili Ugarske. potestat je goto vo u" ijek bio neki ~tru tnj ak
iz !talije, vjdt uprOlvl janju i za koni ma. Ali n i 10 ured enje nije
ostalo nepromijenj eno iz gl,dinc u go(linu. Bilo je i ka snije
~l uaj c,"a , da je Split imao knez;t i da su ZOI vrijeme njegove nen azonos t i upr:.vlja li sradOlll suci (iudices). a ponekad nije bil o
ni kn e7.a ni potestatn nego samo sudaen. U dobn kn~zova Bribirskih. od 1273 do 1322. Split je uz kneza iz tc porodice imao
730
uv ijek i potestata. koj i Je zacijelo bio birnn usporOlzumu

s knezom.
S mnogo manj e poremen ja odra vnin sc aut onomi j:1 Trogira .
Na l aZt':i sc u plod nom i dobro na"odojenom kraju. or. je biu
mjesto. u kom e su u prvom redu ivj tl; posjednici zeml iii ta.
obrtni ci i 7.ell)ljoradni~i, uz nesto malo trgo\" ~ca i m()rn~r n. 'Njego\' smjdtOlj nOI moru nij e bio tak o ista knu t ka o koe! Z adr a.
zbog ega ni je posta o loliko ka o Z~dar predmet m l etakih aspiracija. a n ije imao ni kopneno 7.1laenje Splita, gdje se svrav ao
najpovoJjni j i i go tov o jedi ni prolaz iJ: primorja juno od Vele .
bitn u poz;ldi n". u H n'atsku i Bosnu. Za ra diku od Zadra i
Splita. 2ahl'a l j uju i povol jnim uvjetima svoga skrom n ijeg ra? ,'oja . Trogir jc uspi I' da svojti autonomiju sauva ne oslab!je nu .
nli je - protiVilO Splitu - zacl rfa o tak oder stari na in komu nnlnog ure denj a. On ic II XIII. st. redo"i to birao za kneza ko jega hnOlts kog feudalea. " oepos rednu su upravu vr~ili suci. 1'0_
slije 1241 rektor. a katkad. od 1243. i po \cstat - isklju tivo d,, mai plemii . Trogirski j e potestn t ve od pocctka bio 5nmo izvrl ni orgnn grad skog vijea i predsjednik suda. a vr h"v"u ;1:
dast. iako 5nn1O nominalnu, imao kn ez. Ni tu sc po te~tati ne
biraju redovno wa ke godine. pa je grad I'esto hez njih . a nepo,
sredni su p redslavni6 \lasti. uz kncza. Slici. Slovie. 1269 i 12i l
nemali grad u ni kneza ni potest"ta. a dast vrJe ~(onsule! comuni s Tragu rii~. Svi su ti nosioci vl asti. POl i pMcst;]l i. dn 1?83
bili iz uga rsko-hrvats kog kraljcvsl,a. a zn ti m uzima i Tro;-ir
5trunjn k e iz Italije za polesla tc.
Sibe ni k. koji sc prv i plll spominj e 1066 kao kraljevski <.:astr um ~. razvio se doskora II , ako velik o grad ko naselje. da m u
je kralj ispravom od 116i pr;1.nao aU lonom;; u prema trogirsko,n
lipu. Iz tc S~ ;sprnve. uostal om. razabire. dn sc grad ve pnJe
\IIHal'l; ao po svojim lIIunicip,. lnim z.1 konima. a da je 11 6i bi"
u svemu izjednaen s ostali m gradovima.
Nin je 1205 do bio s line povlast ice od And rije II .. kOJI mu
je zajamio pravo rl;, bira ~vogil kneza slobodno i odakle ;l;e! i
i , la taj kn ez upravlja g radom prema njegovim stnr im obilajitna.
Keki posc bn' privilegij. kojim bi kral j 'bio udijelio grad sku
samoupravu i Skrad inu. nije dodue pOUla t. ali sc grae! ! 294
spomi nje i zriit.o kao ~ k omuna .. sa svojim sucima i vij eem . a
i 31
13001 pritnaje m\l ban Pa,ao Bribirliki punu aut onomiju. Ludovik l. daje m u najzad sva prava, slobo tine i statute. koje ~u
imali i drugi dalmati nski gradovi.
U XII. st. javljaju se, najprije samo ka o mjeSla. takoer
Hvar i K orula. !lvar se 1202 na~iva vcc gradom. koji ima urr denu komunalnu upravu i gdje se sudi po gradskim obiajima.
Kada je 1331 bio konacno redigiran njego\" statut, VcnecijO! _
pod ijom je vlau bio tada !-h'ar - priznala je ujed no sa
statutom i njego"n autonomiju. Kor~ula je bila tak oder ve
autonomna komunn 12ti5. kO!da je sasta,ljen njezin slatu\.
Svi ti novi grado,i razvijaju i odrJ.avaju svoju autonomiju
uporedo s onum ~tarih gradskih opina. tako da u tom~ ncmn
u XIV. s\. medu njima nikakvih razli ka . Meutim. a utonomne
komune !-kara i Korule r azlikovale su se od gradova na kopnu
po lome. ~to je autonomija tih gradskih opina bila ograniena
na gradske zidine. a njiho\' teritorij izvan zidina bio njima podloan i nije ni u kojem obliku sudjelovao u Velikom vijeu, pa
ni U kasnijim puckim skuptinam a. Komuna Hvara. u poetku
_kom unn Hvara i Braa ... sastojala sc naproti,' od Ih ara. B raa,
Visa i oblinjih manjih otoka. a zatim H"ara i Visn sa susjednim
otocima. Kom una Korule takoder je obuhvatala istoimeni otok
i manjc oto ke u blizini. U oba sluaja l)redstavljao je komunu
cijeli njezin teritorij . a ne sam grad. koji je zapravo bio samo
;Iavni grad komune_ I'rema to.ne lanovi Velikog vijea nisu
morali stano"ati u gradu. a ipak lU bili njego,i I)UnOp ravni la
no\"i i mogli preuzimati sudaku i druge komunalne dunosti.
Za vrijeme Jlri\"T~mene mletnke vlasti nad T rogirom i Splitom od 1322 odnosno l32i do 135i. izgubili su i ti gradovi pravo
da slobodno biraju kneza; slala im ga je Venecija od svojih
plemi b. On je up ravljao gradom zajedno sa sucima, koje je
biralo Veliko ,ije~, i sudio s njima u ci"il nim parnicama. a u
kaznenim parnicama sudio je sam na temelju gradskog statuta.
S povratkom njihovim. kao i sviju drugih gradova i otoka. pod
"Inst u;arlko-!JrI'atskog kraljn 13.S8 nije odmah II potpunosti
usposta"ljena i njihova autonomija. Ludo"ik I. nii e dodue dirao
u njiho vu unlltrainjll samoupravu i do putao j~, da uzimaju 1.a
upravljanje grads kim poslov ima ponekog pravnika iz !talije kao
po testa ta. ali je do kraja ivota nare ivao. koga treba da izabe ru
732
i primc la kneza. T ako sc na pr. trogirski knez Franjo Jurjev

iz Zadra izri i t o naziva ~po naredenj u kraljevu comes~.
Slabljenje kralj evs ke vlasti poslije Ludovikove smrti 1382
i dugo razdoblje: unutranjih borbi II ugarsko -hrvatskom kral je\"stvu, koje su Dalmaciju privremeno dovele i pod vlast bosanskog
kralja, bijahu uglavnom pO\'oljni za odr!anje autonomije gradova. Tako Split bira po volji kneza ili ga zamjenjuje .reklOrima~
izabranima na mjesec dana. a 1390-95 nalaze sc na ~e l u gradske
uprave .rekto r i i suci .. , pa zatim. osim njih. ope t izabrani knez.
Veliko vijee u Trogiru takoder je [S7i donijelo zakljuak. da se
uz kneza biraju ubudue svaka tri mjeseca po tri rektora. a 13Si
snieno je vrijeme trajanja njihove slube na dva mje!eea. Za
vrijeme Hrvojeva hercetva 1403 13 Split je morao primiti za
kneza onoga, koga mu herceg odredi. ali je s njeg ovim padom
opet stekao prijaJnju slobodu i zadrfao je: do ko na n og pada
pod vlast Mlea na . Ta je. naravno. odmah duboke> pogodila
njegovu autonomiju, jer mu je slala kneza iz Venecije i sm jestil a
ka!telana s posadom u sam grad. To je Venecija. uostalOJll.
radi!;, i tl cln'girn svojim posjedima.
Ve u X IV. st. mijenjalo se pod njezinim "eim ili manjim
utjecajem i prema nje~inu Ulorn takoder unutranje ur~denjc
dalmatinskih gradova. Premda sc plemSIl'O ve do tog-a "remena
formi ralo u ,Iadajuu klasu pa je ak i bogatom i monom
sveensh' u onemogui l o da izra"no utjee na upravu grada_ ipak
je u rjdavanju vanijih pitanja sudjelovalo i cjelokupno stanovnitvo. dakle i gradski puk. p1c:bs, u gradskoj skuptini. U to
je vrijeme jo uvijek poneka obogace na puanska porodica
mogla biti primljena medu plemie. Ali je s vremen om eksklutivnost plemstva. ko ie je u svojim rukama sve vie okupljal o i
vlas t i prihode. ra sla. a zatvaranje VelikOj:" vijea II Veneciji
129i jo ju je i pojaalo. Tako je plems tvo i u Splitu donijelo
133~ zakun. prema kome ne moe ,-ie ui u Veliko \"ij~e. t . j.
u plemstvo uijedan puanin. Trogirski statut od 1.'122 nije iiuo
tako daleko. ali jc i ondje bilo primanje puana u pJemsl\o
uvjetovano dvotreinskom veinom u Velikom vijeu.
T aj je razvitak bio toliko opcenit, da je i plemstvo na j-haru
1334 .zaklju ilo da ~za tvori "" Veliko vijece za svakoga. ~iji otac
733
i djed niSl1 bili njegovi lanovi . a plemstvo na K oruli ugled alo

8C II .,rimjn H "ar,\ 1356.
Tt: promjt:ne nisu naravno provt:dene bez unutranjih burba,
koje ~u u ne kim gradov ima do bile obiljeje inazi ti h klasnih
sukoba i gradan~k ih ratova. Gradsk i puk nije bez otpora primio
pretvaranje plemsh'a II is k ljuivog gospodara grada . U Trogir u
( 13Si). ibeni ku (1358) i Splitu (139S-1402) pui':ani Su prNjerali
plemie i na kratko vrijeme sami preuzeli vlast. Ali je plemstvo
]lonaj"ie POfll()U drZav ne vlasti svagdje uspjelo slomiti otpor
puana. iako sc l)()rb~ u drugom obliku nastavila i kasnije. pa i
'a mletak e vlada,ine.
P u an; su se uli-Iavnom bavili obrtom i trgovinom . Oo kovaa
do najfinijih ci zel atora i zlatara. od drvodjelja do savr-'cnih
drvorezbara. od iz r aivaa ribars ki h amaca oo graditelja vc.
likih brodova. od neznatnih klesara do k ipara-omjetuika. od
graditelja obinih kuca d() majstora. koji su podizali sjajne kampanile (zvonike j - s"i su sc ti oh rtniei i m!ljstori mogli nai po
dalmatinskim gradovima. Osim njih bilo je ta koder Jlostnlara,
pe kara. krojab. limara i drugil,.
U veini gradova ob rtnic; ni<l' imali p()sebnih druta"a po
zanatima. nego su se gubili medu lanstvom raz l i~itih vjerskih
bratovtina. Ipak su ponegdje omovane i bratovtine samih
obrtni ka. Tako Sll. na ]l'-. u R"bu pMlojale bratovtine mornara
(fraternitas mar ianorlIm ). brodograditelja (calafatoTum). 7.I<ltara
(allrificum ). kova<! (ferrariormn), ribara (piscatorum) i strijelaca (balistMiorllm ). U Splitu je iz tnga razdob lja poznala samo
bratol'>iina mornara sv. Nikole od Zdorija, osaovana 1349 7.bOI;
z!ltite interesa brodovlasnika. kapelana i mornara.
U vezi s pomorstvom imil od ~ana t a osobito znaenje brodof'r~dnja. koja se II dalmatinskim gradovima razvila vrlo rano.
Ve u XIIl. st. imaju Split i Trogir svoja brodogradilita. u kojima S~ gr!lde d(Ista ,elike Jade. Ratujui proti,' Omi~an;l . Spliani su 1239 mogli u svoje lade smjestiti odjednom 1200 ljudi:
Ulme li se, da su to bik samo osrednje lade. od kojih je svaka
mvgla da ponese oko 30 ljudi. Spl i ani su tada raspolagali sa oko
40 laa. Svoja su brodogradilita imali nadalje Zadar. Hvar.
Sibenik i Korula , ije je hrodogradilite bilo na glasu ve u
XV. stoljeu. Postojanje posebne bratovtine .kalafata u Rabu
i34
UpuuJe
takVl1er na postoj:lJlje b rodogr~dil i ;ta . Razvijen()j bn,

dogradnji bila je potrebna i proizvodnja konopa. koj" je bil"
napose jaka" SjJlitu . zatim proizvodnja platna za jedra i katr~n!l
7.a mazanje brodova.
Ne mol.e sc utvrditi. da li je inan D"brovnika posto pia vei!
l'rnizvodnja tka ni na II jo kojem dalmatinskOlIl gradu. ali je
poznata jedna l)Qjadisaoni~a tkani n" II Sl'litl'. Ko" se oaproti,
~trojila posvuda. a dokumentarno jc to utvrdeno za Zada". Split.
:;ihenik, H"ar, K orulu i neka druga mjc.~"l.
~ ibanlvo jc. naravnO. bilu ra~vlJeno jj g";'ll .I<"I""do,i",<:,
l~il)<lrski je zanat katkad znan biti i unosan. osobito otkad Sl!
rihari poeli loviti plavu ribu velikim mrcama-1.apasal:amJ
i uZ pomo vatre. koju so loi)j Ila Jadama. Kao ~to statuti rep"
liraj" pomorske prilike i odl"no bnlJle interese hrorlovlasllik;:, .
kapetana i mornara. regulira jo on; i uvjete ribarsh'a i odnos izmedu vl~snib mrca ; rih;:,,'a. U XV. sl. lo,' rihe znai ,a nek ~
vrad ove velik ;ZV01' blagostanja. Soljenu SlI ribu uvC!ik" izv"ziii.
napose \1 Venecijo. [talij" i grke krajeve.
Sol"llc su se razvile naroito II Splitu. HI'aru. Ita bu. ''', Pa:'''.
II Tro giru. Zadru i Sibeniku, aii i drugdje. Posjedo"anj" >oI"""
bil n je jedan od glavnih uvjeta 7<1 dobru trgovaku ~aZ"'-iCIl\'
s hr"atskim zaledem i Bosnom. ~d.ic so se 7.hog stoa1'Ske pri
vrede tro;il" gol~m~ koliine morske "oli. Upnn'o trgovin;~ soli"
omoguuje
dalmatimkim gradovima ~iroku razmjenu robe
,hliim i daljim zaleem i pridonosi lII'elikc njihov" m,,!er; j;';l1"'~'
hlagostanju i ral.\njn njih(",<: obrt,,- K!ldje poslije 142(J tr~( '
vina solju prelazi!a sve vi.:Oe u posjed Mletake republ ike. dcdtnn!inski su !'radovi l)retrpjeli jedan od najldih udara c:: . Rep ll hlika je poel:: d,l eks plo"tira dalmatinsh solane II kori.! ;;.~,.
vaca i tr~",'ine svoga glavnog grada. a kasnije je til trgo,'int:
prcozela iskljui"" u .voje ruke.
U gradovima na kopnu. gdje su !Ivjeti ~a rat~rs"'(' bili n<:i,to
l'nl"oljniji nego na o\<JCim<l. razvilo se t"koGe r mlin;\T.ltvo. Split.
Trogir i Si benik im"ju S\'ojih mlinova. Koji su u Trogiru. na ]JL,
.i'" 1239 U vi"s'li.\tVll ~r:.(lskc opine. a k:lsnije prelaze II pri"atni posjed. ~\'e do sred int XIV. sl. tro!,irsb jt opinr, sahi"al"
" d II1lin,wa godi;nji I)!"jh vd od ::!A()(I mlct:lk ib lira.
~'J ~
'W
T,,8l.A LXXXV
Kako podru~je dalmatinskih gradova "'Je bilo ogra nieno n~

prostor izmedu njihovih zidina. nego je obuhvatalo vei ili
manji dio neposredne okolice. a I,onekad. i cijele otoke (tako su
na pr. Zadru pripadali susjedni ntoei i Pag. a Splitu So1ta i neko
vri jeme Bra~). poljoprivreda je imal a u njihovu ekonomsko1U
razvitku naroito znaenje. iako ne sI'agdje jednako veliko.
Svi su plemii "lasnici veih ili manjih komada zemlj;;ta.
koje oni obraduju ispn'a pomou Tobovske i plaene radne snage
ili ih daju na ob radi vanje .kolonima~ na ugovoreno vrijeme za
dio ploda, il u rijetkim sluajel'ima za odredenu godi~nju svotu
novca. Osim plemia vlasnici 5\1 polja i puani, crkve. saml,st;ln;
i bratovti ne. Bogatiji puani obraduju ili daju na obradivanjc
svoju zemJju na isti nain kao ; plemii. a siruma!nij; j~ sa mi
ob raduju.
Agr~rnih robol'a nijc vie biJo u tom razd obl ju, ;lli je bilo
k uevnog roblja. a takoder se i trgo"alo roboli ma. iako svr
manje. U T rogirskom st;l!utU iz 1322 i zri ito sc govori o trima
vrstama stanovnika u gradu: I)lemiima . puanima i robovima.
Plemii i p\lani n~zivaju se .~lohodni ljudi i ra~.1ikujll sr od
neslobodni h robova. Veliko .. ijee u Splitu donijdo je j o 23. X.
1373 rjdenje. da Spliani ne smiju prodavati svoje robove 1,"
izvoz niti ih slati izvan Splita. ali im jr jo \Ivijek dopute no ku pili robove od tud inaca za svoju li n u upot rebu. T i su robol'i bili
bc5pra\'ni. U vrijeme mleta ke vlas ti poslije 1421) rohov~ II gradovima vi~e nema.
Gotovo ~\'a zemljita na gradskom teritoriju obradi vana ~u u
~kolonatskonH odnosu_ Oni. kuji ])Tellzimaju na ohradil'anjc
neku zemlju. ili su punopravni gradani-puani. ponajvir iz
pTedgrada (\;:ro;i). ili seljaci iz bliic okolice_ Dal'anje i uzimanje
zemlje, uglavnom vinograda na obradil'alljc uredeIlo je gradski m
statutima . i propisi o tome gotol'o I\'agdje su jednaki. Ooaj. koji
prima vinograd na ohradivanje, duan ga je ohruali u veljai.
okopati u oiu; ku i tra nlju. a prekupati u lipnju. Toj IC obavezi
dodaje u nekim grado"ima \I XIV. s\. i ta. da jc onaj. kuj i sadi
10zII duho ml svaki vTit' vinograda zasaditi est stopa, odnOSilO
-'
p. l a a
, Vri' i]i we'cno.

><: ol o i I'r~'e ....
736
mj<:ra .a ..,mlju. u
jutro pro.jd-nc u n, lj.
,.~u"alo
- .....-- -.
Cip Iko u TroIir" (X V. i t.)
kasni je etir; stope ma sl ina. Svaki radn i od nos izmedu vlasnika

i obradivaa zemlje morao jc biti osiguran pismenim ugovorom.
j pritom sc uvij ek istie, da je obraiva duan ispunjavali uvjete
ugovora prema sta tutu
o biajima grada, II kome jc ugovo r
~klop l jcn. Ugovor i za vinograde sklap<lju se gotovo bez itu~ctka
na vrijeme, dok loza traje. I v lasn ik ?emlj c j obraiva mogu
svoj dio ugovora prodati ili oslaviti II naslijede. ali obaveze
ostajl1 za novoga kupca ili nasljednika iste. Ima dodue ponekih
izuzetaka i varijacija. ali odnos iZllleliu vlasnika i obraivaa
ima n:dovito jedan od idoicn ih oblika.

Osim vinograda siju ratar i i itarice. ali one nisu nika ko tlo-
--
>
>
voljne . a p rehranu gradsk og sta n ovnitva, i t o s u gradov; morali u voziti , ponaJvie iz Apulije i Maraka na suprotnoj obali
Ja dransk og lllora. Zbog toga gradovi na ~toje , da zemljite bude
zasij;mo to vie itaricama; splitsko Veliko vijee , na pr., zabranilo je saditi vinograde "a zemljitu, n a kome mogu uspije vat i iit ... ri ce. Uza sve to nije Spl it mogao svojim pri n osom itarica preh raniti stanovnitvo vie od Iri mjes"ca II godin i, Slino
je bilo i u drugim grad ovi ma . Vlasnici su davali polja na obradivanje za i tarice reuoI'ito na nekoliko godina_ najma n je na
dvi je, uZ sline uvjete ka o i za vinograde.
Stoarstvo je bilo razvi jeno u svim gradovima. ali su preteno
uzgajali sitnu sto k u. Sva k i j e ratar ima o ]lo "i~e ovaca
i koza, a bilo j e i bogatih ljudi s ne kolik o stotina, pa i do tisuu
glava sitne stoke. Koli ko se ovaca mog lo po nek ad uzgajat i n a
teritOriJU splitske op<' inc. pokazuje podatak, prema kome je
humski kne;. T oljen 0.1236 oteo Splia nima u jednoj prilici goto vo SO.OOO OV<lC3, i odveo ih u svoju zemlju, Ugl<lvnom j e li
gradovima na k op nu bilo i takv ih . koji su drali i volovt , ali u
mal)jem broju, jer je bilo premalo zemlje za livade. pl: ,ie $1'2
obradiv<I zemlja sl uil a za v in ogra de ili njive.
Kao tcgleu marvu upotre bl j a vaju gotovo isk lju i vo mJgarce.
Osim Sj)omenuti h grana poljopriv rede postoji II svim g racio"i m a
vrtlarstvo i voarstvo, k oj im ~C ljudi bav" i izvan bedema i 11
gradu.
P ovoljni poloaj d a lmatinski h gradova na morsk oj obah i
otocima. kao i razvijeni obrt i i poljoprivredna proi zvodnji.'. fl&'
njihovu teritoriju predstavljali su dovol j no irok temelj zi.'. nj i-
737
hovu trgovinu kako kopnenu, tako i pomorsku. Njezin~ jc zna:

enje od XII. st. pogotov u poraslo. jer su i dalmatmskI gra<l(~vl
osjetili na sebi posljedice opteg procvata trgovine u Sredozcm~.1u.
a osim toga je i kudalizam, koji se upravo II to doba konacno
uvrstio II njihovu neposrednom susjedstvu. sna~nn utjecao na
razvoj gradskog td ita i zanata.
U tome su odigra li znatnu ulogu gradski sajmovi (f i.,re), koji
sc " s"akom pojedinom gradu odr1.a\'aju na dan njegova zatitnika. ~ ?"tim takoder na neko vrijeme j sed m ino . ~F i ere sv.
Duje u Splitu. sv. Ivana \I Trogiru . S", Kreva na .u Z~~lru i t d.
bile su poznate II eijdoj Hn'atskoj i mnogo su pTldonlJele. da se
poveea razmjena dobara s bliim i daljim zaleem,
Od kraja XII. st. trgovake VC7.e dalmatinskih gradova
s daljim zaledem ne samo u Hrvatskoj, nego i II Bos ~i i Sr?iji
toliko su se razgranale. da su postak i predmet posebnIh pTlvllegija. Tako je ,' e Stefan Nemanja priznao Splitanima sl~bod.u
trgovanj" na cijelom teritoriju svoje drzave. a 1302 ~ao. lin Je
to pravo i Mladen 1. Bribirski z~ Hrvatsku i Bosnu, k0J<l !e tada
bila pod njegovom vlasti. Od svih primorskih grado",a slevu~.o
od Neretve i",,,o je naj zgodniju vezu sa za1cdelll Spbl: ?n n~Je
kao drugi gradov i juno od Velebita. osobito Skradm I ~Ib,et~'~"
imao ~amo neposrednu vezu dolinom Krke i Une s unutra"nJn~cu
Hrvatske i s Podunavl jcm. nego je bio pO.lpun; gO'I.'~(b~ ~aJ.
lakega i najkratcg puta. koji je s mora vodIO preko Klisa ,.1 rologa 11 velika kraka polj" i da lje u sredinJu. Bosnu. ?,d!e se
povezivao s os talim putovima prema istoku i sJc,:cru. 1 ako. su
_ uz Dubrovane _ prije s,'ega Spliani. a ziltm: ~ manJ~m
opo;cgu Trogirani i drugi postali posrednici u r~zmJcnl rohe IZmedu svoga za leda i Apcninskog poluotoka.
Toj sv rsi trchalo je da poslue ugovori o miril i prijat.elj~t,:u.
koje je Split ve od druge poloviTIe Xli . st. sklapao s pOIr. {h~I,JTl
gradovim~ kao. n" pr .. 1160 s najjaim takma ~em Vene.cI Je.
Pisom, s kojom sc istc godine povezuje ugo\'or011l I Duhrovnlk . a
11 88 Zadar. pri kraju XII. st. s Fermom. a 1192 s istarskim
gradom Piranom, T i su ugovori sadravali odredbe, o uzajamnom
pustupku prema trgovcima i brodarima \lgovor~lh strana ..ro~
morsku trgovinu unapredi,'ali su takoder nekt orgalllzaclonl
738
oblici. kao to su bile t. z\'. eo1\cgan tie", L j. udruienja trgov"ea

j ljudi. koji bi nOV<lC zajedniki uloili s vlasnicima brodova.
Trguvina dahnatinskih gr"duva, ugIavnonI onih na kopnu,
postigla j~ vrhunac u XIV. st.. pa je u to vrijeme bila i njihova
mornanC<l najja om , To je, naravno, bio prije svega rezultat
odnosa politikih snaga na d;:tlmatillskoj obali. Ali se s kona
nom prevlau Venecije mijenjaj o i o tome prilike. premda je
Split jo u sredin; XV. st. imao preko ezdeset $voj ih brodo'a.
sa znatnim brojem vlastitih kapetana.
Kako II auton omiji. tako Je konano uvr,enje mletake
vlasti na isto n oj obal i Jadran;:: poslije 1120 imalo i u ekonomici ncpovoljne posljeuice ZlI njiho\' dalji razvitak. Od tog"
vremena poinje razmjerno naglu nazano",m,ie tib gradova.
Glavuim uzrOKom bijae njihovo pol i tiko odcjepljenje od zalcda,
~ kojim su bili pove zan i ne samo najuim ekonomskim vezama,
nego i cInikom srodno' u . Priliv hrvatskog ivlja u dalmatinske
rradovc bio je u lom razdoblju I~ko jak, da jc hrvatski jczik
postao na poetku Xv. st. gotovo iskljuivim jezikom svega
grad ~k(Jg stanov ni tva. Mletak a je "];,8t poela tc veze vjdtaki
prekid"ti. Izmedl: graGova i njihova zaleda isprijei Jc su s~ carinske i druge barijere. koj e SI: bile mnogo lee od onih. ~w su ih
pr ije podizali pojedini feuda1ci na svojim terit()rijimn , Ali naj tee je pogodil .. materijalnu bazu gradova ::konomska politi ka
Ven r.cije. koj a je njihov dalji ekonomski r:lz"jtak pOl/llmo podredila ~vojim trgol'~kim interesima.
IS. Pokret Ilove aristokracije protiv budimskog dvo!'... _ Prva
dva A nuvincn u~]ljek. su dn s pomotu crkve i srednjih drul venih siojel':l slome knlpn e feudaice i az na novoj podlozi obnove jaku monarhijsku viast. Oni S\I tako donekle llspost:,viii
r,,"noteu meau r;lzliilim dru tvenim snagama \1 vladajucoj
klas i. <lli su svojim rcformamn ; sami znatno pridonijeli uvr
;enju feudalnih Od))08<: i ojaanj u piems tva. Ukl o nili su dak le
na neko \'rijem~ politik e posljedice ekonomskoga i dru ~ tvenog
razv oj;;, koje ~\I ugroava!c razmj ernI: samostalnost kraljevske
"la~ti i politiko jedinstvo driav e. ali nisu mogli taj razvitak zaustaviti n; skrenuti natrag pa sprijeiti tako dalje stvaranje
velikoga zemljinog posjeda. koj i jc na temelju svoga materi -
739
ja! nog bosa!stva tdio za ito veim sudjelo"anjem II p"litiko j

,lasti. Feudal ni su odnos i uvijek iznol'a rada li nove mone feudal ce, a vladari ni su mogl i svoje al' solutist i k e tenje oprijeti
o jaku gradansk u kla su. T rae';; pouzdan ~ slon II slulben icima
niiega d ruhve nog porijekla. po najvie ma n jim plemiima, koje
Sll uzdigli do bogalst\,<l i ast i, oni su namjesto starih, vet ukorijenjenih fe udalaca i sami stvarali nov sloj zcmljoposjcdniH:c
aristokracije. koja jc s bogal.sl\'om i as ti ma naslijedila i politike tdnje svoji h prethod nika. Ali kao to je to uvijek bilo
med u veli kaima, ti su sc mogunici stalno borili meu sobom
za to veu m o, is k oriuj ui pritOIll 050[,;to svako slabljenje
m ona rhi jske vlasli.
T a kva im st: prilika pruila vec neposredno poslije smrti
Ludov ika I. ( 1382). Pre mda je prijestolje zapalo njegovu ne
jaku keer Marij u kao legi timnoga _kralja, stvarnu je vlast imala
n jezina ma jka J el isaveta iz porodice K ot romania. Nje1.i no uple.
tanje u drbvne poslo"e dosko ra je ur odilo kaosom u ul)ravi i
samovoljom u sudstv u. Potiskujui r azliite po~odice, koje su za
Ludovi kova vl adanja postale ugledne, omoguila je uspon cio
vlast i pala t inu N ikol i Go rja nskom. koji se tom vlau obilah>
posl uio u borbi prot iv dr ugih feudalacol. Mnogi od njih izgu.
hili su tada i asti i pos jede. Nezadovol jstvo je zahvatalo sve
v ei hroj ve.likab u H rvatskoj i Ugarskoj, a otpor prol;" ~!en
skc vladavine .. dobivao je sve "ie obilje.fja poli tikog pokre ta .
koji je promjenu na prijes tolju uinio svojom s"rhom. Razvoj
u tom p ravcu ola kala je i okolnost. da je S"ojim zaru kama, a
uskoro i brako m s Marijom. osigurao sebi p ut do ugars ko hrv at.
skoga p rijestolja Luk semb urgovae Zigm und.
Premda $ll II to m pokretu sudjdavali i mnogi ista knuti ugar
sk i ve1ik aJi. pa se o nekom nj egovu nacion alnom obiljd.ju m:
moe nipolito govo r iti, njegovo je pravo sreditte bilo od poetka do kraja u jufnim, pogr an inim hrvatskim i srpskim oblastima. Poslije prvoga, osa mljenog pokubja ustanka. k oji je u
H na tskoj potk raj 1583 pokre nuo prior vi tezo"a h'ano"aea u
Vran i, h an od Palifm:, i poslije: urote otkri vene idue godi ne u
Za dru dvor je dod ue u in i o ne:ke ustupke nezadovo lj n im velika ima i nastojao umiriti plemstv o potvrd om ~vij u nj egov ih
prava i povlastica. ali su vodstvo pokreta 1385 preu zela t rojica
74.
b rae Ho n 'a ta. od sIari ne maarskog porije kla, ali udomaenih
u S~avoniji, pa je upravo n jihovom 1.35l ugo m dolo pri kra ju I C

godme do tC 'lleljitog preokre ta. On i so na p rijestolje dovel i na.
p uljskoga kralja Ka rl;:. O rakoga , koji je jot nedavno kao rada k
Ludovikov bio vie godina he rcegom Ir H rv a tskoj. Ali kako ni
on nije: mogao zadovol.ii ti svakoga pojedinog veli kaa. poela se
oko potisnu tih kraljica, koje su bile prisiljent d" se i fo rmalno
odre knu ,lasti. okupljali st ranka njegovi l, protivni ka. koja !nu
jt podnlg mjeseca kasnije od uzela i krunu i ivo t.
Smrt Karla I I. postala je valnom prek ret ni com u daljem
ra zvoju. B ra a Ho rv at i nastavi li Su borb u u imc Iljegova nedo.
raslog sina Ladisl a va. Pokret se uskoro p ro.i rio po velikom
dijetu Hrvatske, all su dalma tinski grado.. i i mnoga is taknuta
vl astela, medu njima knez Ivan Neliptit i pojedini od knezova
Krkih , K' lrjakovica i Bribirski h , ostali vje rn i bud imskom dvoru.
Sredi.stcm oruanog otpora postala je Mava. u kojoj je bio
banom Ivani~ Hona t. U is to vrijeme. ljeti 1386. tal)OeO je
svojom samostalnom djelatno;eu II Hrvatskoj i bosanski kralj
T vrtko, ia ko .ie priv idno nastupao II im c Ladi sla va Napllijskoga.
Otad<.l se ~tranka kralja T vr tka. koj u je u H rva tskoj predvodio
Ivan od Pali ne. spojila s napuljsko ln str<.lnkom Pavln Han' ata.
z a grebakog bis kupa. u jedinstven pokret, koji je nabc po tpo re
i kod Srl)skoga kneza Lazara.
PakuJl a j budimskog dvora , da pregovorima stia taj pokret.
5vdio se potkraj srp nja 1386 kataS lrofo m kod Gorjana u Slavo.
niji. gdje su lISta nici za robili kra ljice i, uz ostale velika~e. ubili
i palatina Nikolu. K ra ljice su za tim zatvorili u N ovigrad na uu
Zrmanje. gdje je .Jc1 isaveta n;ola nasilnu smrt. 2:il;"mund, koji
sc t38i okru n io za kr alja. uspio jc dodue: uz pomo M leana
spasi ti enu, a li svojim pris taama u H n' atskoj nije moga o pru
i ti pomoi. T ako su se napokon i dal mati nski gr.. dovi osi n:
Zadra podloili vlasti T vrtka, k. oji sc 1390 proz"an kralj err.
Dalmacije i J-In' a tske, a vec je prije opet zavl adao nekad 00sturijenim ob lastima zapadno od Ne reh'c.
Medutim. ve i due godi ne umrli su i Tvrtko i Iva n od
!',,1ine. Premda je novi bosans ki kra lj Dabia po kaz ivao isprva
voljc, d;: slijedi primjer svoga prethodnika, ugovorio je najzac
1393 mir sa 2igmundom, koji mu j e za nasl jedstvo bosanske
i4J
T,,
krune j>nm3o posjed steeno/) dijela H n-atske i Dalmacije. T o
je :ligmundu omoguilo d<l. ustanicima l,ada odluan udara c.
Njegova je vojska 1394 osvojila glavno ll.porite Horvata. grad
Dobor na donjoj Bosni, koj i su oni sami podigli, i uh vatila na
bijegu hrau Pavla i Ivania ( trei. Ladislav, bio je pOg intlO ve
prije). Zigmund je tu pobjedu isk oristio, da ugovor s Daoiom
obnov i II novom obliku, koji mu je \'ra lio sve i~gubljenc 1,05je<l c
osim Krajin e i Za\r' ja. Tako je prvo razdoblje velikog ustanka
dokraj l:e no potpun im porazom nap uljske st ranke.
.. Uspjeh 2igmundov nije: bio trajan. Uzroke nezadovo ljstvu
niJe Oil ukl onio, ncgo ih je svojom neza s itnou za !lovcem i
dov !:tcnjem tudi naca na poloi<!je II drbvDoj slu bi j oj i poveao . Vlast e.la su nastojala da teIite vlas ti dobiju l! ~\'oj c
ruke. UgarskI sc sabor sve vie pret "arao u stalclkl! $kuptinu.
u kojoj su 1385 nam mjesta takode r izabrani zastup nki upa nijs kog plemstva, a 13S6 pod uze! j e i prvi pokuaj. da kralj e, sko vijee postane st" lan predstavniki organ zemaljskih 'sta Ida. Najzad. napuljski se d vo r nije od ri cao svoje td nje. da
zavlada Ugarskom i Hrl'atskom; u lome ga jc 1395 uvrstila
SlIIrt kraljice Marije, s kojom je izumrla ugars ko_hrvatska gra na
Anfu\'inaca.
. Po raz ligmund ov u bitki s Turcima kod Nikopolja 1396 i
nJego~' a dub odsut:lOsl iz l.emlje potakli s u I)ri l:rivene pris td c
napIJlj skog dvora , da opel ril ~vij u svoju djelatnost. a kad se
.krvavi sabor u Krievcima 1397 svrio ubijuI'om bana Stjepana. ~ck o\'il:a, koga je L:l(lislal' Napuljski imenovao svojim
~lamJes lllk~m , z.. ~oel o je drugo razdoblj e ustanka. U njemu su
I t.. da sudjeloval i mnogi uga rski velika~i. ali se gl a vno podruje
pokreta nalazil o i ta j put u hrva tskim 7.emijama i u Bos ni. T om
drugom razdoblju pokreta protiv budimska!) dvora utisnuo ic
'voj pea t veliki vojvoda bosanski H~voje Vuki Hrvatinfc.
koga je Lad islal'. poslije Lackovi~v~ smrti, post:n'io 7.a svog:;l
generalnog ,ikara u Ugarskoj j Hrvatskoj.
Pre mda se vojna proti v Iirvoja 1.398 sv rila gu bi tkom D c bi k e upanije II Po unju. koju je Hrvoj e privremeno zauzeo.
ipak s u H rvatska i Dalmac ija u poetku 140 : u cijelosti priznavale 2igmu ndovu , last. AJi su se prilike potpuno promijenile.
kad su ugarska gospoda l! proljee 1401 zarobila kralja. Poto je
742
I vani~ Nelipi tavladao Kli som. gradovi Trogir i Sibenik pod-
l
,
lof ili su sc vlasti bosans kog kralja Ostoje, koji j e nastupao u

im e napulj~k(lg dvora, II " zhilji radio iskljuivo za I"(lje intere~e. Doskora se u nj egovu posjed u na5ao i OmiJ. Tada je L adisla" N .. puljski, pomognut od pape. odlu i o da itavu Slva r
Ulme neposredno II noje fuke. Ljeti 1402 njegov je nO"i na mjesnik Aldemaris(O ubo s brodo" ljem u Zadar i u suradnji
s bosanskom vojskom olvojio Vranu. po ~ l ijc ega se do kra j a
1402 S\U O"lmacija, go tovo bez ikakva otpora, pokorila La dislavu. Ta j je us pjeh utjecao na obnovu pokreta u U garskoj i
Slavoniji. premda ni tllda nije o kupi o "'U hrva tsk u vlastelu.
Mone porod ice Ku rjakovil:a . Zrinski h. U1aga jskih i Berislavi l:a (11 Pofckoj iupa niji) ostale su \'jeme 2igmund ll.
Ladislav j~ napok on i ~am prd ao 11 Dalmaciju. ali se na
dalji pll t nij e O(hafio. Usprkos protivljenju uga rs kih veli kaa
okrun io se " Zadru na poetku ko lovoza 1403 7.a ugarsko -hrvats koga kralja. Kak o je obred krunisan ja iZ\T~n sa svi m a kra _
ljevskim insignija ma. a kr una s,'. Stjepan a joi uvijek ~e nalazila
u posjedu Zig1l1unciovu. koj i sc uhno oslobodio za tvora , nije
poznat u, kakvim se to znacima kralj e\'5 ke a s ti Ladisla\' okru ni o.
Upravo zbo; toga nije to krun isa nje da lo Lad islavu sjaj i
ugled zakonitog vladara. pa je 2.:i g mund jo 1403 lako svladan
pokret u Ugarskoj j opom amnestijom razbi u redove svojih
protivnika. Taj tako nagl i preo kret obeshrabrio je Lad is!.. va.
On je i1l1 enovao .~vojim namjesnik om vojvodu H rvoja. ko!)a jc
uZl"isiu na asI splitsk08 hercega. i predao mu osim Splita otoke
Ur .. . H var i Korul u pa se potk raj 1403 vrati o u Napu lj.
14. Kunan i g ubitak Dal macije. - Od toga I'remena ho rba tra je s izm jenin om sreom do 1408. II tdi! te se njezin o nalazi lo II
Bosni. koj u j e Zigmund na stojao upok orili prije s" ega kao
sred ite o tpo ra. T o otezanj e rjcienja omoj!" u ilo j e Veneciji. da
iz tih dogaaj a pokua izvui ~t{) vie koristi za sebe. U prilog
su joj ile i unutra;;nje bor be u dalmatinskim opinama. koje su
sc razli ito isprepletale s vanjskim ranojem pu nim estih i neoekiva n ih promjena. U tim sc borbam .. i opet od ralavala klasna
opreka. koja je gradski puk dijelila od vlastele. Bila je lo opa
p oj ava u Dalmaciji na kra ju XIV. i u po ~tku XV. stoljca.
H3
Poncgrije nlJe se ri.\zviJa dalje ori razliitih kazn~nih postupaka.

ponajvie progonstava (u Sibeniku 1404) ili neu.lpjcle urote (u
Dubrovniku iste godine). Ali j e otpor, koji su stanovnici otoka
Paga pruali vladavini zadarskog plemstva. jo 1394 urodio
oruanom borbom i krvavim kaznam a. koje su se ponavljale i
idutilI godina, a puani su u Splitu 1398 pravim graanskim
ratom oduzeli vla~t plemstvu i uveli u Velik o vijee gotovo
pedeset populara" s pravom, da budu izabrani za suce. Izbjegla
vlastela nastavila su borbu uz pomo'; plemstva iz drugih opina,
koje je u pobjedi splitskog puka s pravom vidjelo opasnost i za
svoju vlast. Pomognuta od dubrovake vlastele i od hrvatskodalmatinskog bana, vlastcl;:: su sc najzad 1401 opet doepala
vlasti u Splitu.
Bilo je dakle dovoljno razloga i unutranje i vanjske prirode,
da sc u dalmatinskim opinama pojavi misao o mletakoj zatiti. Tako su sc Veneciji obratili Paani i Spliani, a i Zadar joj
je 1401 uputio takvu molbu. Venecija je, dodue. bila i tada
uvjerena, da joj tek posjed Zadra osigurava vlast na moru, ali
je svc tc ponude ipak odbila. P ostupila je tako i s prijedlogom
Ladislava 1403, da uz neke uvjc tc prcuzme Dalmaciju , ali je
njegov pril'remeni uspjeh iste godi ne iskoristila, da obustavi
pla tanje godinjeg danka Zigmundu.
Kada je tigmund 1408 svladao kriarskom vojnom Bosnu i
zaposjeo otok Rab. ustaniki je pokret bio dokraja slomljen. U
tom sc asu Venecija odluila da primi ponovnu ponudu Ladislava Napuljskoga pa jc za svotu od 100.000 dukata kupil a od
njega !l. srpnja 1409 posjede. koje je jo imao u svojim rukama
(Zadar. Vrana, Novigrad i Pag), kao i sva njegova prava na
Dalmaciju. Budu';; da .~u joj se sami podvrgli takoder Rab, Osor
i Nin, mletaka se vlast proirila u jesen 1409 na sve oto ke sje.
verno od Zadra osim Krk a. a njezino je brodovlje povrh toga
podsjelo ibenik.
Nastojanje Venc(:ije, da jednim do govorom sa 2igmundom
uzakoni svoje steevine , propalo je poglavito zbog njezina zabtjeva, da sc zajedno s njima odrekne, uz novanu odtetu, i naslova kralja Dalmacije. Tako je uporan otpor ibeni ka doveo
naposljetku 1411 do mletako-ugarskoga rata. Premda sc taj
rat vodio i na mletakom zemljitu u sjevernoj Italiji, Ml ea ni
7~4
su uspjeli da se odre u svojim novim posjedima. a 1412 predao

im sc i ibenik zbog oedovoljne pomoi kraljeve. To je stanje
Zigmund priznao i primirjem, koje je 1413 sklopio s Venecijom
na pel godina.
Kako je hercega Hrvoju HI S proglasio nevjernikom. 2igmund je opet post:.o gos podar Splita, koji se oslobodio bunom.
i otoka Braa. Hvara i Korule , kojc je predao na privT<:menu
upravu Dubrovniku (do H17). Hrvoje se odrao na kopnu nie
Splita. a kad je )41(; umro. uvrstio se ondje njegol' urjak, knel
Jl'ani .~ Nclipic.
Venecija sc nije zadovoljila tim uspjesima. Ona je od kr<lja

XIV. st. dosljcdno proiriva! .. svoj kopneni posjed II Sjevcrnoj
Italiji i l' Istri. a 11 isto Je '"rijeme stekla gradovc II Zetskom Primorju zJjcdno sa Skadrolll. Ni poslije sklopljena primirj." nije
pre~t <lla omelati pomorsklI trgovinu onih gradova, kojih se jo
nije doepala. :l mjesIIi sukobi i da ljt'; su po<lravali Slanje neizvjesnosti u Dalmaciji. Cim je primirje isteklo, Mleani SlI. dobro
pripremljeni, liIi \418 II rat. u kojem je trebalo doniieti konanu
odluku. Glavno sc bojite nala7.il o opet na podrujU Ab'ilejske
patrijarije II Istri i FurlanskQj. ali S\l ratovali i n .. Zetskom
Primo!"jll. gdje Sl" Veneciji odupro posl j ednji Bali';. i u Da!mciji. Tu su drutvene borbe II primorskim opin<lma i opet
olakale Veneci ji ujczinc ratne napore. Primjer KotorJ. koji sc
u poetku 1420 pokorio Veneciji. slijedili su odmah oloci Br.. .
HI"a r i Korula, a malo zatim su i Trogir i Split priznaj i njezinu
vlast. teko pritisnuti opsadom . Borba gradskog puka s vlasteiom
udarila je s\'oj peat i tim dogadajima, kojima je rJt bio doistJ
dokonan: splitska su vl<lste1a predala grad , medu oSlalim 11:>'
uvjd. da nova "last ne cc nij ednog puanina uiniti plemiem i
lanom Velikog vijea.
Godine 1420 raton.nj e je prest<llo, ali ni mir ni primirje nisu
bili sklopljeni. Tek 14.33. kad sc igm un d \I Rimu okrunio z;::
cara. Vcnecija je uspjela da p rimirjc otkupi podmirenjem nje
gOl'ih trokova za taj put. a 1437 ono je produeno na daljih
devet godina. Tako je Vcnecija poslije est desetljea opet usp ostav;la onaj odnos snaga na lln'atskoj obali. kaka v je postujao
prije mir<l u Zadru 1358. Kako se njezino posjedovanje gr ad ov:!
nijc ograniavalo na gradskc zidine. nego je zahvatalo i itavo
745
podru j e opi na
iZ"an njih. Hrvatska je na moru zadriallL
~am o
i odrhnje.. , pru il a je starjdini rod a Nikoli. koji se prvi pro-
primo r j e od Rjeine do Zrmanje, sa Se njom ka o jedinim zn atnijim srcdi~tem trgovine i najzgod nijim iz lazom iz ullutra; njosti ,
te obalu od rnovnice kod Splita do Ne rctve, koja obala nije

imala ni toli ko zna e nja. a i n ju je nap osljetku izg ubil a ]44 0.
Od otoka sau vala j e doduk Krk . al i ~ njegov gospodar. Ivan
J-' rankapa n. 14 5 1 predao u zatitu Ve neciji j d" ije god in e kasnije
osigurao joj s"ojum opo ruk om posjed otoka, koji je ona 1480
i preulela.
M ktak i
je
obru
oduzeo Hrvatskoj osnovni pred uvjet za
dalji ckonom5l;:j napredak: neposred nu; sigu rnu \, CZ\I s m ore IlI
i prekomorskim tri Ale m, il umrtvi o jc i nekadanju nj c1.inu kolijevku. r.alcde grad ov.. Juino od Gvozda. Sredite narodnog
razvoja poelo sl: od XV. st. sv~ vie premjetati II Pa no nsk u
nizinu, iako $U uvjeli 2;l kulturn i rad bili i dalje povoljniji u
gradovima pod m l eta k om vla$ti. T aj s u proees ubrzale provale
Turaka od I>oetka XV. stol j ea. Sve $U te promjene nepo,'olj no
utjecale na purast proizvodnih snaga. razvitak proizvodnje i
razmj ellU dubar~. Poelo je dobil propadanja. koje ut 05t310 obiljduje i ponovno ja~an.ie velikih feudalaca.
15. Ponovno jaanje fe udala ea. - P remda se 2igmuntl uspio
odriati na ugarsko -hrvatskom prijes tolju pllnih pedeset godina
(13Si-1457j pa je poslije k on a ne po bjede nad nap ul jskom
strankom njegova vlaSi osta la dokraja neprijeporna. upravo
n jegova dugot rajna vladavina i nji:zin e neposredne posljediCi: u
dinaSlikim od nosi ma omoguCi!e s u velikim kuda kima d;. s ma
terijalnim bogatstvom uvrste to j ae i svoju politi k u m o.
Kralj im je to jo i olak;ao svojoll1 stalnom odsu t nou iz zemlje:
od 14 1:! dalje Oil je. s jednim malim prekidom, proboravio izvan
driave dvadeset i dvije godine.
Takve pr ilike. kao i os kudica" novcu. koj a je 7.ig munda zbog
njegovih i rokih po l itik ih interesa progonila cijelog iivotOl, jo
jednom su u H n'a tskoj stvor ile "vjet za obnovu oliga rh ijs ke \'la
davine ka o u doba Bribirskih. Golema drlavina knezova Kr kih ,
koja sc s vremenom proirila \I Pokuplje i Pounje i koja je o~ im
wc razv ije nij e ruda rske djelatnosti poslije 1392 imala \J posjedu
Senja _ prema jetlnQj izreci mic take sinjorije - svoj ~ temclj
zvao F rankapanom zbog tobonjeg s rod stv 3 s rimsk im Franglpa n imil, potreum, sreds tva za nov;.n c po thvate velikih TiIT-mjcra.
T ako je Nikolu kao han Hrvatske i Dalmacije dob io 1426 u Z~
log od kral j a , kome je uzajm io zna tnu svot u novaca. gotovo c~
jelu Hrva tsk u do Ce tin e s Pounjem i sv ima kraljevski~n V~a s l
ma c. Usk oro za tim osigurao jc rodbi nskim veza ma s ,v"n,&em
Nelipiem. posljednji m mukim po tomko m cetinskih knCJ;~\'<1,
svom:: rodu i posjed njihove pros trane bastine. kojoj $U PTl P~
dali i strategijski tako "ani gradovi kao Kli s i Omi~ .. Kad ~ Je
Nikolin sin Iv an (A ni) J43:! nasli jedio oca u banskOj t;l ~t l. a
14 34 . poslije smrti Ivani,eve, pre uzeo h a~ tint~ N.clipi ~~. u. ~lrva t
skoj sc vik nitko osi m dunekle krbavsklh KurJ ak~v lca. mJc "' ~.
gao oduprijeti tom uspo n u Frankapana do prave ? tnastl~e mo.c.1.
Ali taj uspon nije dugo po trajao. F ranka]>am su vec o t rTlJ~
imali opa.s n ~ ta km;.ce II grofo,ima Cel j ski ,n. koj i 511 k.ao rotlae ~
Zigmundovi 7.avla da li Slavo nij om i nastojali. d~ s~'ojoj "last:
pod"rgn u tak ode r Hrvatsku, a I4Sfi $up rotst3v,0 lm Je dvor mjvog protivniku u bra i Tal ovci ma. Porijeklom iz K o~.1:\lle. tetv(>rica Talov;.ca _ M at ko. h an. franko i Petar - kOJI su sc prozvali tim imenom tek 1434. b d ih je kralj obdario imanjem Topol ovccm II Podravini. stekli su u sl ubi ZigmUl~da i. boga tsIvo
i mo. Oni su otad" dvad eset godina odlu/:no utj ecali na razv Itak dogadaja. a posljedice toga osjeale su se i kasnij::. !'~eu7.evi
U7. ostale asti i bro j ne posjede \J Slavoniji ta koder ba!ilmu Nelipia i asl hnatsko-.I.:llmatinskog bana. Talovci SII Ip~ije<:ili
dalji usp on r rallkupa na , koj i Sll se poslije I:anove. sm,rtl J4.'1r:
poeli ionak o sve vie razdvajati. ilok sc nisu naJl ac lH9 ,
po tpuno rascijepiti II osa m odijeljenih gra na.
Ba~tina Ne1i pf ib i zatim Talovaca . koja se pros ti rala od
Zrmanie do Cetine, nalazil.. sc na podruju. gdje su se tada
sukoblja,'ali n ajrazli itij i interes i. P rije s,'ega je Veneei.ia ,'e
poslije J420 na stojala da se docepa onih tvrdih grad.ovll -:- Ost~o
vice, Klisa i Omia, - koj i bi joj tek potpuno OSIgurah pOSJed
obale. Da to postigne. pokuala je predobiti bosanskog kr alja.
pa se od toga vremena i Bosni) sve "iAe uplee u hrv ats ke priliki:. naroit I' za vladanja Stjepana Tomaa, koji je ~ naslovom
kralja "Dalmacije i I-IrvatOl" preuzeo i politiku T vrtka J. u I-Jn'at -
'47
skoj. Medutim. ta j e politika u doha T "rtkovo bila rezultat sasvim dru g a ijih prilika. Sada je Bosna, iznotra vc'; odavoa rastoena. bila stalno na ud arcu Turcima. a pov rh toga je Stjepan
Vuk i vodio u Hum u svoju posebnu politiku. Tako su prilike na
jugoistonoj gra nici H rvatske postale oJ 1440 dalje jolo sloenije.
pa su i Stje!)an Vuki i, neto kasnije, kra lj Toma podjednako
lelili ta tim. da na bilo koji n ain prisvoje batinu NelipiCa.
Ali su nju htjeli u isto "rijeme i Frankapan;. koji sc dugo nisu
Immirili s njezinim gubi tkom. a privlaila je najzad i Ku rj ako"ice i grofove Ccljske.
Od lih velikal'kih rod o\'a Celjski su imali najvie naoe , da
e postati politiki pOlpuno samostalni. Sa svojim prostranim 1'0sjedima. koji su 11 Sl;woniji obul1l'alali cijdo Za;;orje s VaralJinom. a za lilO i samim Gradecom. svojim razgrana tim rodbinskim vczama i napose srodstl'om sa 2igmundovom porodicom .
oni $U se poslije smrti Matka i Ivana Talovca 1445 proglasili slavon skim banOI'i ma. 1451 prisvojili naslo,' hrvatsko-d almatinskog
hana. a do 145(; za\'lalbli i svi ma tvr<l im gradovima na jugu od
Vdebita osim Kli sa. Te su uspjehe postigli u doba dugotrajnih
borba oko prijestolja poslije 2:igmundo\'c smrti i 11 tdkim suko
bima s porodicom Hunjadi, koja se tHO poela s linou erdeljskog vojvode IV;I1I<' uzdi.ali do sve vce vlast: o ddavi. U islo sc
vrijeme osjeao u Slavoniji sve vi e i utjecaj ma\"anskog bana
Nikole, koji se po svom sjedi tu na Dunavu prozvao knezom ilo
kim (m aarski Ujlaky).
Uz g rofove Ccljske. i u ho rbi s njima, jo uvijek su '-anu
ulogu igrali kne1.ovi Bla;ajski. koji su i dalje proirival i svoju
dr!avinu u Poonju; posJjednji njih ov znatniji predstavnik. ratniki Ladisla,. ulivao je dokra ja osobitu milosI 2:igmundovu.
Njihovi ~u!ijedi, k"ezovi Zrinski. tek su sc postepeno uzdizali
do tJ1aenja. koje su imali kasnije. osobito kad su od 1463 dalje
poeli u Gvozdanskom i n jegovoj o kol ici marljivo tragati za
!djeznoll1 i drugom rudom. Potkra j 2ig-mundov<!. vlada nja oni
jo nisu mogl i podi i _ba nderij od pet slotina vojnika pod svojom zastavom pa nisu prema tome raspolagali onako ,ciikim posjedom kao knezovi Blagajski il i biskup zagrebaki. gospodar
Susedgrada na zapadu od Zagreba iJi ak prior vranski, starje!iina vitekog reda i\'anovaca. koji je kao takal' bio i n31iljedni
UP;!n Dubik.: upa nije. tada II (ijc:losti posjeda toga reda. A

bilo jc napokon i istaknutijih poron ica i pojedinaca, koji su za
neko vrijeme. ponajvie za h "alju j ui milosti vlad ara. pos tizali
ugled i mo kao, na primjer, njema ka porodica Albena. Od njih
j e h 'an, "rho\'ni kan cela r Zigmundov. bio ""je i ti gospodM_
Mcd\'crlgrnda povie Zagreba. a dobio je
II
zalog i polovinu g ra -
dekc opi n e.
I
I
J' rc vlas\ tih feud alaca u hrvatskim 7.cmljama. od kojih ni.

jedan nije bi n dovolj no moan, da sc namdne drugima za gospodara i da sc due vrijeme odupre kralju udruicnom s n jegovim
prut iv nicima. imala je II svemu ldk;h l'o$ljedi~a. Ivan;i Neli!X'i
je dodu';e uspijevao da do kraja livota sprea,-n Veneciju II pro~irj\'anju njnina po~jeda u Dalmaciji, ali je ona liskoro poslije
njeg ove ~mrti luliko ojaala, da .ie 10144 prisvojila Orni; 5 I'u Ijieima le uspjela split~koj erhi povralili dese tinu I hrvatsko;
podruja i preuzeti ulogu posredni ka medu zarate nim reudal cim~. za tiuju i u s"om interesu uvijek onoga od njih. koji joj
jc II .\usjedst\'u mogao biti najmanje pogibclj;ln. Tada je ponuda
od strane pojedinih feudalaca Veneciji. da preuzl1]e ovaj ili onaj
lvr(li grad, postala redovitom pojavum; u tOIll je .\I'ojim primjerorn prednjaio sam ~han Dalmacije i J-[rvata~ Pelar Talv\'ac.
Ia ko j c "krtava nje tolikih razliitih interes;, u 7ah:du njezinih
gradova omelo Ve neciju. da II pravo vrijeme pronade najpri kladniju. prividno za konitu (ormu. koja bi joj osigurala neposredim posjed KJisa iJi Ostrovice. te ~ll meusobne borbe ise ~nl e
zemJju upravo tada. kad sc s nazadova njem Bosne opasnost 'od
turskih provala sve jasnije nazirala i kad je napro tiv mogunos t
olpor;l postajala sve slabijom.
Premda se pujam "turske ne,'o!je" kao djelominog uHoka
vise ili manje opem osiromaknju pojovljuje na sjeveru od Gvozd a ve II potetku etrdesetih godi na. ni ondje sc pril ike nisu
razvijale povolj nije. P re\'!ast feudalaea urodila j e i tl: "opi m
mel tiom i bezakonjem, kak o se iuazio sabor oo 143~; II pojedinosti m a navooi on. uz ostaJo. na silno prisvajanje pl emi k i h poijeda od strane mogunika, plja ku crkvenih imanja, umo,oljno
zauzimanje tvrdih gradova i drugo. to sc najzad izrodilo II _naj
vei rat. I sama je dravna vJast uveli ke sudjelovaJa u tom bezak onj u ; 1mbirai martu rine eslo su poinjali nasilja nad podll-
749
748
hru k,'aJiletu proizIloda. nego SlI na Tu.liite: nai ne s preavali

izdva janje: materij alno jaih obrtnika. onemog-uival i medusohnu konkurenciju i osigura" aJ, majstore: II odnosu prema njihovim ~ djetiima. (kalfama).
Medutim. gradske opine tada ~c.slo gube svoju upraVilU 5n~
moslalllosI i padaju pod vlast fc:uilalaca, a nove sc II XV. st. vise:
"icima, oso bito time. Io su. prolivno zakonu, !ahtije"ali od njih.

ria ih s njiho,'o m pratnjom primc na besplatno k onai~te i hranu.
a ;z\'anredna daa (diclI il; riz. prema jednom madarskom izrazu). kojom jc trebalo pokriti sve vee !T(I!ko\'e za obra nu zemlje. preu'arala sc postepe nn u novo. redovito porezno oplereenje.
Ta su nasilja i tereti po gadali prije svega nepusredn o kmeta.

Sauvana vrela nt govore. doduc. izriito o nekom pogoranju
u dotad uobiajenim feudalnim jluda\'anjilll<l i sluzbama, a.!i isti(anje pra"a kmt'l.:. da promijeni svoga gosj)nd ara, upu u je na
drugaiju praksu. Potvrduju to i veliki uslanci seljaka II Erdelju potkraj Zigm undo\"~ ivola. premda se " hn"';ltskim zemljama :abi pokreti u to vrijeme ne s[lominju.
Feudalna je an<lrhija nanijela jak udarac osob ito trgovini
i gTadovima. Ako su se pone!:i feudalei kan. na primjer. Fra nkapani brinuli za trgovine ne. 5\'ojim imanjima. jer im je ona donosila najvi1e tekueg /lovca. opc~ je nesigurnost na putovim a
koila dalji razvitak trgovine ne samo na irem po(ln!ju zemlje. nego i II najblioj okolici {:'rado\e.. Usprko., ponovljenim
zahl'a na111J kraljevim i usudami: nu sa boru . vla stela ~Il ~amo
voljno podizala mitnice n ~ svojim posjenima. l,biral3 nC1.akonite
d~l e i esto pljakala trgovce, Tc ~'I smetnje prisiljavale ponekarl trgovcc. (i3 oclavn;: uobiaje.ne putove zamijene nov ;111a i !lC'zgod ni jima. Uza sve to ne moe S~ jo go .. ori ti o nekom n37.ado,anju trgovine: otvaraju se novi godisnj; sajmovi. a U S I osjetil:1 se na sa boru po treba. da se cje nik malta~ine (tributU"1 seo
Ih elo"ium ~ za gradela: opinu od 1543 zamijeni novim jedinsh'enim cjenikom za svu !cmlju. Ne Irguje se samo poljopri,'rednim proizv"dima i sirovinama. n~go takoder obrtnim izradevinanH:. oc nazu,Ka. dpele i ~ube do I>oljopri\'rcdnog Muda,
o"lIlj ~1 .. atrcn o je Muje bih, jo, uvijek razmjernn rij e tko d"macq:-a bijelog platna (darovec ) i sk ullocjenijih tbnin a izvana.
Ta sc roba doprema ili b pnrno';u ljudi i iivotinj~ ili je (Iovoze
na dvokolicamll (bit;":lc) i k"lima. koja I'uku 1-3 para tegleih
fivotinja. U gradekoj sc opini pojavljuju u sredini XV. st.
pr"i cehovi. druiva obrtnika po strukam a. knja nsloba d aju obr t
od nadzora g radske opine i o r~anizir<lju proiz,'odnju pod iua\,nim nadzorom krun e. Pritom su, dakako. pazili ne samo na clo750
ne osmY<lJ\L
I
I
Prelllas! fcudalne gospode - mc!!u kojom SlI neka ml.jmo .

nija i sam:: pril,adaJa crkvtnoj hijerarhiji - bili! je ta crhu
II cijelosti vrlo nepo,'oljna. Fcudalci su nastojali da 5 pomotu
p... lron al~kob prava podrede sebi crkvu na svom vlastelinstvu.
pris\'ajali su njezina zcmlji~ta i, zajcrlnn s ostalim plemstvom.
spre;"'ali $akupljanjc desetine. Uop e sc na svim st ra nama
pojavlji,' ao atp,or proliv crkvenih po rua I,a i onih. koje j(' za
borbu s nevjernicima uvodio crkveni koncil u Baselu. lXcki idejno
i orgunizaciono jai pokret protiv erkv(' i njezine nauke nije se
odatle r<'lzvi o. U poetku XV. st. bilo je svega nekoliko sl u a
jeVil pristajanja lIZ I-iusuvo u enje; to su bili rijetki hn'iltski
daci na pra~kom sveuilitu . Vee znaenje dohi o jc husitizam
sa mo II m>!darskim ",!seijima II Srijemu i II i~tonoj Slavoniji:
s reditem mu je bila Kamenic::. Potkraj tridesetih godin;: suzhijilO j e tc husite j edan od najpoznatijih inkvizitora toga \'remena
_ Jakob dc Marchi.,. kuji je naredivao. da i mrtve svecenike
optue ne zbog hereze iz groba iskopaju i spale. Ul. husite spominju se ondje II ve!i S djelatno cu log ink\'ititora i L.osaoski here ti ci. pod imenom B05njani (80511(,115es): oskudni i \"Temcnski
ogranieni ]lodaci razlikuju ih od Srba (Rascia ni) kao "cine Sj;}no,'ni.lva II Srijemu.
JOi uvij ek su upanije u istonoj Slavoniji - Poeka. Vukovska i Srijemska _ imale svoj odvojeni pllt razvitka u odnosu
prem., drugim upanijama na zap>!.!u. Na slavonskom ~abof\l
sudjeluj,! u XV. st. samo predstavllici upanija Zilgrebake. Vl'radinske. K ricvake i Virovitike. ije granice nisu prelazile iru
okolicu gr~da Virovitice II Podravini . I sa m poj'IIn Slavonije ili
Slovinjl\ _ koji 5e izraz pri kraju XV. st. sve d(' upotrebljava
II sau\'an i m vrelima _
\Izmie na jugozapadu pred hn'atskim
ime nom. pa se krajevi izmedu Kupe i G\'ozda II upra,.i 5\'C "ie
uhrajaju II Hrvatsku te podlijdu vlasti hrvatskog bana i sabora.
75 1
l
I
,I
Od sreriine XIII. st. sve do 1,1 drugu polovinu XV. st. oba su
upravna podruja bila samo za vrijeme Matka Talu" ca podreden.. zajedni kom hanu , II od e trdese tih godina porasl e: su razlike medu njima jol i po tom e ..~to jc: sa bor Slavo nije: p oe o na
ugarski sabor slati svoje p n:([s t,wnike (nuncii . oratorc:s rc!; n i
Sdavonic:). Oni su zastupali kral jevinu Slavon iju kao cjd inu.
a ne: njezine: !><ljedinc iu pa nijc. pa sc: i na taj nain oito"a]a
sa mostal nost Sla,'onijc prema Ugarskoj .
Sudjelovanje SJa"oni je: tl raspTlwama ugarskog sabora bilo
je veinom rezult at nj.:go\'" povca n o~ zna enja II odnosu prem,l monarh ijskoj vl asti, t . j. dOf!:T;ldnjc staleke driavc . Autonomna upravi' i sudstvo II upani j a ma do bil i su pri k raju 2igmundov... "ladavin... svoj k ona ni ol.1ik. a palatin j ... uskoro 7.atim postao od sl ube nika kralj ... va slu benil: .z ... mlj e. koga kralj
bir:: II zaj ... d ni ci $ plemstvom. U Sla voniji je .za 2igmunda tak od er l>o ra510 z na enje bana. koji $" II to doba ~lie n a~i\' a i POI kralj (v icern). a li s... IIsto uvrstil o i pravo plemstva , da bira
protonota ra ili uvara banskog petat:l (14.'19) i tako jo jae istakne svoje neposredno sudjelov;ln j ... II ornvnim poslovima.
Ncneden ... pTilike na prijes tolju l.a vie od pet desetljd::l uhr _
zale S\I slabljen je mnnarh ijske vlas ti u korist staldkih u~tanov a
(iupanija i sa bora), pri o:.mll je ~Ia\' n i lll dobitnikom bilo viso ko
plemstvo - premd a je ono i tad a moralo dijelit i " last s niim
plemstvom. 2:igm unda. koji je ,'eti d io iivo ta proboravio u ludini. naslijedio je na kratk o vrije me nj egov ze t. Habsburgovac
Albrecht ili Albert ( 14.'18- 14 39): zatim je II gradanskom ratu osigurao sebi krunu poljski kralj Vladislav (1140-1444), a kada .ie
poginuo u bilki s Turcima kod Varne. pri jestol je je oopalo
maloljetnog A lbrechtova sina Ladislava prozvanog PosmTc
(Pos thumus). koji jc tek posljednjih godi na pred sIIIrt utjecao
poneto na drbvne poslove. U isto su sc doba uprav o zbog tih
prilika na prijestolju us-arske i hrvats ke zemlje 5Vr viie pribl ibvale austrijskim i ek im zemljam a. U ve7.i s prod iTan jem
Turaka u sredn j u Evropu. laj je pravac II van jskoj politici postao
_ uz unutranje-poli tiko jaanje stalela na raun kraljel'ske
vlasti _ .zna aj n om komponentom \I Jalj em razv oju i \lgarskih
i IInatskih ~emalja.
II
,
i
N i vlaJavina Hunjadijeva si na M atijaa Korvi na, koji je

poslije smr ti L:lIlislava Po sm reta bi o izabran 14 58 kral jem i zatim do ].190 udari o jak osobni peat svcm u politikom zbi vanju
u Podunavlju, ni je u tom e znaila neku dublju i trajnij u pronjemu. Ona je u poneem bila slina .ladavin i Anu vinaea; kao
i ovu. obiljduje je pri vremeni uspon kra ljevs ke vlas ti d o gotovo
a psolutne m oi. ali premda je ona raspolagala golemim iz,'o rima
materijalne i vojne snage, nije mogl a ni! ta bitno promije niti u
odnosima druiitvenih klasa. Materijalna se podloga kral j('Vc vla .'ti nije "i~e sastojala u zemljinom posjedu. ma koli ko on jo~
uvijek bio watan: prihodi s kralje,skih imanja nisu prelazili
visin u svote. koju bi njegovi trid eselniari u gudini dan a sakupili od cari ne na uvezen u i izvezenu robu. Gotovo 80"/0 svi h pri hoda odbacivali su rudnici zlata i soli tc jzvanredni porez. dica.
koji Mat ija~ nije ipak uspio pretv ori ti u redovan oblik oporezova nja.
U borbi protiv veli kih feudalaca M;'l ijd sc dodue oslanja o
na ni e plemstvo i gradanstvo. ali je ekonoms ki temel j feudalaea
uSlav;o uglavnom netaknutim. Tako je on i u Slavoniji oslobaao
male plerni te nam etnuiih duno sti prema ,,rdim gradovima. 7.a~ tiiv ao grildeku ka o i druge op6 ne. nastojao osigur ~ti mi r i reri.
o.luzima.o vlas teli tvrde gradove i t. d. Godine 1466 upet je tVTde
gr:ldovc j uin" ud Velebita preuzeo u svoju izra" nu "last: H69
oduzeo zauvijek Frank apan illla Sellj. il 1479 tvrdi Sokol s ,aroi
BrinjalIla i cijeli Vi nodol : u dva maha sam je predsjedao sahorima, od k,.jih je onaj od 14 81 trebalo da za d .. osjetlji, uda rac
fe udalcima. Sve to nije moglo d okraj iti feudalnu anarloi.iu i
medusubnu borbIl vl ~ s tcJ e. zbog ega sc kraljeva vlast ju!nu od
Velebi ta nij e mogla u v rstiti nit i je mogla t raj nD zad rati Klis.
a ral je 5 Frallkapanima imao. t o,'i~e , za posljedicu lubitak
Krka ( t480). Po to je id i t~ u svojoj ,an jskoj ]lolitici od 1468
dalje prebacio na ~apad . II edke i austrijske zemlje, koji h
]>o~jed je trebalo da mIl pribavi carsku krunu i hegemoniju II
srednjoj Ev rop i. on jc b Ik i sarn svuj om nebrigom i ldkillI no, a.nim teretima. omogui o dalje tra.j il\ljC fcudalnog bezakonja
II Slavo ni ji. Tako je njegova stalna potreba za nov ce m u i nila
uzalud nom teku osudu. ko j u je sabo r 14S1 iz rekao gO IOvO nad
svima velikaima . 1 !-Inatskoj i Slavuni ji zbog njihovi11 nasilja.
ns
Premd" je usuda gJa'ila na gubitak g lave i zapljenu i1Tlutb. kraJj

je naj7.ad pumilovao osudent. a Sla \'o n;ji name tnu o nuvu dau
kau neku naknadu. Tek pri kraju njeso,'a ivota. IHlI,. ~al'isao
je jedan pisar u svom glagoljskom rukopisu - oi to pod utisk om
udaraca. koje su prije svega podnijeli Frankapani - da Matija
.biie I)odbil poda sc vsu hrvacku gospudu .
16. Opas no st od turs kih pr!>vala i borbe s Turcima. _ Anar_
hi ia je u hrva tskim zemljama imala pogoto,'u teke poslj ed ice. jer
su sc ont od propasti bU,"lns ke dd;w e H G.!! pret vo ri le II nt .."sreo_
nu podruje i prohodi;;te turskih akimUi j a. Pitanje ob"am' ud njihm'ih pljaka;; kih pro"ala i najzad pravih osvajakih puhnda
postalo jc ve iada iivot nim pitanjem hrvats kog naroda. Premda
su Turci ve neposredn" poslije svoje pobjedc nad 2ig,nllnd(llll
kod N ik opoljli na donjem Duna"u ( 111%) prvi pul ['rovalili u
hrvalske krajeve iWlI::du Drave i Save. a poslije 1414 ulijeta li
sc poneki put II Pok uplje i jui"u lIn-atsk". ra7.dnblie veli kih
i uestalih pruvaJa ro~inje tek I4GR. Do tuga vrcmcn;, I)uduze lc
~" vc bile i pTve mjere ubramuene prirude. kuje su vci di"
hrva"kih zem al ja uinile najzad" XVI. sl. pravim voj nikim
lugu ri.~It:OI Vojnl>m Krajinom. T a k.. jc: 2i,l!"mund za, n"'ao
14 5:? svuj sis It:'" "brane. kuj i je U.'l5 bi" s lI .. kim promj:::nama
i uzakonjen : dul granice prema Vr.neeij, i Bosn i u~"''''a na <u tri
l. Z" . lab"ra - hn'a l<ki na jugu. sI,,,"onski prema Uni i "",,rski
na sjeveru - II koj,m" 5u. uglav'liI1ll na t,melju h;wderija\m,g
\lstrojstl'a. bik ukupljen.: raspoJof.iVt "ruane .ma!,:c plclllsl,'a.
P,ilunl j~ neposred n.. hr;fa nk" oh r~"e zapal~ kralj a i n J ~g"ve
st<"l. lnt I)nsade PI> utvrd,II11 .. : t~k ak .. lt sna!,e nisu hile d""oljnt_
mnra" ic priskuit, II p"muc cijeli lahor. a ~.ali m. na kra j u _opii
ustana k. (imurckcija )_ u kujem Iri nn .'1.'1 kmel" oll' a" P" jedan
"premlieni konja nik .
Taj je ubram beni s;~tem uio pu ~liie p;ula Busne \l\'l"" h" jul
i "snivanjen) Ja j a ke i Srcbrnike b<"l.nuvine II ~je\'\::muj Bosni.
.. Ii unal"~ tume ni;t: muga" SI)rijeili. da Turci zaIl rie II trajnom
pusjedu dolinu rijeke Sant s upori~tinl a u h 'rdum Ka lllen7radu
i K ljuu. l~ Inga dub"ko urezaoug klina. ka o i !iruk:: osn""ice
II ~rakim ""ljimI! ispud Dinare. ot\';orau im sc liU' u hrv"tske
kr;, kve na zapadu i jugu. Taj jt nedu5tJt" k "bf~nc trehaI" dlJ -
"ekle da nad omjesti kapetani ja, koja je poslijc I'W!) uSm),'ana

u Senj" i kuja je svvjom vojnom ol"ganiza cijo m ohuhva!ib " w ledu lakuder cijelu Gacku s utvrden im O t oceUl i. ndt o kasnije _
slI$jedne Brinje s okolicom. a u priUlorj u ispod Velcbila Star;
J.:rad i Novigrad na uscu Zrmanje,
}\k" sc vec prije p:lda B nsn~ opasnos' od lurskih pr/wak. oSJelila" razl iilim oblicim;,. pa sr ak i krbavski biskup 14 60 po"ukao zbog nj o: iz U nbin c u udaljeni j u Modr,,;u, u~pj es; Turaka
II I~"sni 14/iS o([,a1.iI; Su Sr" u nj ihovu prod ru'u do sa mo;;a Senja
i zouunljenj" hn'alskog bana PavJa SIlirania. a u pot etk " 14 /i-I\
zbil;) sc i pn';: njihova vet.. provala. ! kojom je zap"ell' I'r::tn <l~st
J.:"di~nje razdoblje stalni h upada. $"e d" primi rja. knj e je kralj
Matija' 14 83 u/lI,v"ri" s Turci"':l. "ni Su orl g",(ine d" ~~"dine
pruvaljivali radi I)lijena II hrv .. lske hajevt" dill itave gr~nir c.
p~ i daJje na zapalI u sluvenske 7,emljr:: i mletaku Furl <l niju
U razmje rno kra tkom "rcmenu ud sedam gUdina bile Sll i
Hrvats k.. i Sla"on;ja tolik" poharane. a ponegdje i upustjele. d..
~e p"emil s uvrcmenim ~vjedoansll'ima - nij e na l.nillm "d ..
ljenosti " "'gl o naii ni na kakvu kU Cl1 ili ovjeka. Sam .il- k",d i
iz\"jci,' '' u pap" 14i4. da SI) Turci napus~ upuMo.;ili Sla"'Hlii"
i "ndje uni.:aiJi sve .ognjem i icJjnom . Tdak II"jan, Iiir l)f, ih
odarOlea izrazi u je kroniar K li mentovi u povo,",\! smrti Meh med a IL OS"aj a a rijeim;:; .! I-I n'a l ~ rasini _ Td it 14'L~ ; ~.
d~n ,"'ci "dr~d TUfi,k;l. koji se il. Ku ruske n~ao ~ rubljem"
"~"l'i1lla. IIapallnlll flesdje "na ur"du Z, insk"J.:"a . i 1II1 i.'te".
Od prvog je aslI bilo oiglednu. Il:, kral iu Mio1ij ...," nije zhu/-:
nje~ov ~ ekspanzivne vanjske pulilikc dustajal .. s" a!,: t:. Ii;, hr,.al_
$ke zemlje obrani oo Turaka. premd;r je Ugarsb hil a tada iu.~
u.t:'al'nnm llOtedena ..rl njihovih naleta. Ka k u su p;"nrani P"_
~ jcdi Frankapana ldali na .:;:la\"fJill' plI\O"ima. kujima su Tur~i
I,rovalji,.al; na l,apad. neki su inIH"'; tug~ ruda vet I;,da 1'''kU"li nai z<I.I'tile kod Hausburgovaca. koji su k.. " gosp"d",. i
~I""en.<kil, zemalja ubraali ~ v,=men"m ~ve "ecu panju utora ni
h,,'alskc gr;:: ni ce pl ema Turcima. L: ;~l"m ~e pulufaj\l na.' I., i \":_
nc~;ja. kuj .. je "dmah II po etku punlogj., hn'auku da~tdu nu' CCTIl i o r ujem_ a " potrebi i pom u"im etama . tj Wille SI' ic d"
njezina primIr);:: ~ T urcim<1 Hiti pudupirali pa pa i napuljski
kr'dj. pa ~" oni vd 14i2 ozbi lj n" pmnilJal i ,,~ zajedniau "ojnu
7."15
pomo Hrvabkoj. Uskor o za tim. 1414, pitanje njez ine obrane
bilo je prvi pm predmet rasprave na zajed n i~kom saboru ugro.

enih austrijs kih pokraji na.
Organizacij u obrane trebalo j e da olakaju i neki ad.ni n;.
strativni pos tupci, Od 1464 dalje upravl jao je ponov" oslo bo.
deni.m kraj evima u Bosni za nek o vrijeme gubernator odnosno.
poslije l4 il. _kral j. bosanski , kji je usto bio i ba n Hrvatske
i SI1.vonije, Ista je potreba urodila jo jednom pojavom vrlo va.
Inom za dalji razvitak hrvatskog naroda. Iako je Posavska Hrvat .
~ka bi.la od X. st. dalje sastavni dio hrvalske drhve, hrva tsko je
Imc bilo mnogo vjekova ogranieno na krajeve jufno od Gvo~da
kao mat icu drlavc. Sa sve dim pre1a~njem tamoinjeg plem .
stva - koje je bilo pravi nosilac toga imena. napose njegovih
d~anaestcro brat,s.tava - preko Gvozda na podruje Hednjo.
vJekovnc SlaVOnije poelo je hrvatsko ime potiskivat i opes!a.
venski naziv stanovnika" tim krajevima. Med utim. premda se ono
najkasnije u drugoj polO\' ini XV. st. bija pro!irilo vet do rijeke
Kupe, ipak se jo i kasnije dugo OSjeala radika izmcu SJovinja
ili Sluvinske zemlje i Hrvatske. Nije ih dijelila samo upravna
Ilodjcla. nego i svijest o pokrajinskoj poseb nosti. koja se oito
vala i u imenima Slovinaca i Hrvata. Njihovo tjdnje 7.bJifavanje
biJo je II to vrijeme prije svega posljedica turske opasnosti. Od
14i'G dalje oni su bili podredeni zajedniko m banu. ali su obje
umI je zadrhle s\'oje posebne sabore.
Dalji postupci za ja anje ubrane bili su: priznanje prava
Slavoniji l4i7 . da 7.01 vojsku. koju na svoj troiak podig ne. iza.
~re vlastitoga kapetana kao vrhov nog zapovjednika. i uzako~jenje (1 ~72) njezina _starog obil:a ja". da plaa svega polovinu
.znosa onoh poreza, koji se plaaju u Ugarskoj .
~urs.ka je nevolja ve u to doba. kad a Turci jos nisu ili za
osvajanjem hrvatskog podruja, prisiljavala hrvatsku vlastelu.
da s.e s njima nagadaju i propuhaju ih preko svoji h posjeda.
Godme 1480 uini o je to i sam kralj, da time nanese tetu ze""Ijama cara Fridrika ilL s kojim je lada ra tovao.
Smrt k~al j~ Malija,a 1490 dokrajila je u iSli mah i njegova oas tojanJa za apsolutnom \la!tu i primirje s Turcima. S iz~ rom ekoga kralja Vladisla\'a IT. iz poljske dinastije Jagel o.
via uspostavljeno j e II cijelost i Slanje. kakvo je bilo prije Mati-
756
,
I
jaia. Zajedno s n jego\'im poreznim reformama nes tal o je stajae vojske, a ,'ojna je duinost plemia bila og ranie ,la. Materijalna podloga monarh ijske vlasti naglo se smanji\'aJa lbog ustuIlanja "nosnij ih kralje\'skih prava velikdima. Vel' d csc tak gudi na kasnije ( 150S) ukupIIi iznos kraljevih prihoda .spao je gotovo na et vr tinu; prije svega su presahla dva glavn" i7.vora _
rudnici zlata i izvanredna da<.'a (dica).
Ve laka, razvoj prilika u Ugarskoj mora o je biti povoljan
za Turke. a pogotovu su oni mogli da sc okoristc gradanskim
ralom, koji je poslije Ma tijdeve smrti izbio u hrvatskim zeml jama. Frankapani su tada opsjeli Senj i nastojali opet 05vojiti s"oje
izgubljene posjede. a " Slavoniji su se pristae kralja Vladislava
~ukobil i sa strankom njemakoga kralja Habsburgo\'ea Mak,imilijana. koji je na tcmelju Matijae va ugovora s nj egovim ocem.
carem Fridrikom Il l. UG3, prisvajao pravo na ugarsko-hrvatsko
prijestolje. T::. je borba dokonana 149 1 novim nasljednim ugovorom. k ojim je Maksimilijan osigurao svojoj porodici posjed
ugarske krune u sluaju da izumr" ]agelovi':i. ali je gra an ski
rat u HrvatskOj i dalje potrajao.
U~prkos lome nisu Turci u p oetku imali uspjeha Sa svojim
akinima. Kada su se u jesen 1191 vraali iz Kra njske. Ion'atska
ih je vojska najprije porazila negdjc na gornjoj Kupi. a zat im
dokraja unitila kod Vrpi!a blizu Udbine. U tim je borbama izgubio iivot i Gcn-Eljas. koga je nab na rodna pjesma prosla"ila
pod imenom crzelez Alije. A klik a je u to nijemc) jajaki ban
Emerik Deren in s us],jehom upadao na tursko lcm lji ~te. bu~an
ski pda Jakub okupio je 1493 znatniju vojsku. u kojoj su osim
Bonjaka sudjelovale i pomo n c ete ;7. Srbije i june Rumelije
pod svoj im sandfak -bego\ima. S tom je vojskom Jakub-p1.ia
provalio preko U ne u Slavoniju i u Sta jersk". a na pOI'Tatku
preko Hnatskog Zagorja i kraj Zagreba skrcnuo Ila jug. spalio
Modruill i udario pravcem prema Udbi ni. gdje ga j~ doekala
hrvatska vojska pod Emerikom Dereninom . koji jc ned:.vno bi n
preuzeo banstvo u Hrvatsko j. Frankapani su sc dodu;~ pred za jcd n ikom opasnou izmirili s banom : ~voj glavni ciJj, posjed
Senja. nisu ionako postigli. Medutim. u bi tki kod Udbine na
Krbavskom poJju 9. rujna 1493 Turci su izvojevali odlunu
pobjedu.
757
"
.Hrvatski poraz~ (cladis croOIlica ) - ka ko jc bitka na Krhal"
~k"m polju naz,'ana II ugo"oru II J.rimirju ~ Turcima I .H)$ _
nij e jo inlao 1.a po~I.icoicll nikakav g u bilak zcmlii~ta . Sve \1"
151:1 Turci nisu "pada)i II hrvatske l.eml j ~ s vrstom namje'" 'I11.
Oil ih uS\'a j aju. nego da se nagrabe pl j ah i rohlja. Uza .l Ve l"
j c Krbavska bi tk a itnala veJi ku zna enj e 1.<1 dal j i otPUf II " " im
krajevima . koji ' " bil i najvi l e izl o en i njihovim napadaj i"", i
koji 511 najzad l)n-. I)O~t a 1i ci ljem n;ihl.vih uS'- a janja. Bi l,) jc t ..
sta ro hn'illsko p odruj e iz m e u Gv o ul:;! j Ce tine. gdje jc hr n,l.
sko plemstvo, o,obi lo on o uil _dvam\c$(cn. I'ltI1H! I"'" bil" rl:,j.
razvijcn;jc i najjae ukori ,jcnj enu. A upravo jc hr vats k" plem~I\'''
d oivjelo II Krbavs koj bitki lako td:lk udarac. <I" je j o ~ II S" ~
dini XVI. st. ljetopisac. pisui o toj bit ki. istakao. bk" jc u n ;vj
.propal o ita v ... picmstvo H rvats ke . i zbog to~a j e i naz,:a"
prvim ru sapmn kraljev stva hn' ~, uk oga .
. SU"rem.t ni. St izvori. dodu~e . nt podudara j u II na v"den; .. g u
bItaka. ko~e Jt hrv~uka vojska ondje pretrpjela. J edn i biljdc
3.500 mrtv,h a orugl gnvore (I 10.000; gotovo svima 5 11 bik "drubl jtne glav .. j "lIsjci'en i 1I0svvi. koje su pobjednici ponijeli ~ ,, _
h"m zbog novane nagrad e. Ni I)od;'e; (> broju zaroblje ni h ni.11I
~a svim poul.dani, ali najnii od njih govori" 1.50n ljudi: med ..
J;a robl jenima se nalati o i ban D tren i n .
Kak o je osim loga bi lo i drugog roblj a. j eoa n s U"re lll e nik
z~pi~ uje vijest o tome. "da je 'I cijcioJ toj zem lji ostal.. ma l"
I jl~d,. da su svi I)ob ij cni i po h va tan i_o a hn'a tski s.. sI31cfi bl ..
u Isto doba kralju M aksimilija n u. oa SLI im poslije lolikih tLl rskih provalu -gTuriovi i kuce pr~H. n e . pooloniei i km etovi <>dv( dc~i. imanje oteto. puroblje nn i l)Opaljen" . Idu e g"din(' lllug la
~e l.zvm~:.edlla .ku.ntrihucija ubirati S:lI"U na ~ j eve nl od So. Vt. jer
su J u~nlJI ~raj~~ 1 hili ve znatno 0l)usl() ~<: n i. " ndt o kasIlij e p.. _
h.a r.ah su 1.~rCI.1 $a n.lO H rv a tsko Zago rje Veo:' se u tr. doba 1'''_
InJe smanj ll'<1tl brOJ I)oreznih dimova i u s jevernoj Hrvatskoj.
Opadan!.e $ta nov ni! l\-a zbog t urskih akina bilo je naj j al'e d ui
pu lo,a. ~~JlIll? 5\1 sc. napadai kreta li prema zapadu. T i 5U IIII _
lovi presIJecall veze '~Illcdll umllra njusti i pr imorja. pa ~1I tak"
s 'remenom Turci potpuno onemogllili i trgovinu. k oj~ se d,, tada obavlj al a pre ku Modrue. T aj j c k raj ve 14 86 le.~k" I""
strad"" "d Tu raka . pa ur b:lr m"druiik<J~ vl ast::iinst'a . koje je
, SS
,,,
II
~"
svoju 32 lla5e1j~ obuhvatalo - ka ko se ini - cijelu iu!,:m iju.

navodi tc godine veli k broj na pll~te n ih ~ sd a .. . seljaki h posjeda.
" pojedinin1 naseljima, ponegdje je \)roj du ma;n st,wa sr :' o 1.a
jed nu t rei n u i "ic. Zajedno s:o slanovnihv01l1 poeli SII sc .m3 nji\'atl I I)rihodi vlastele. koja su ~ve "ie os kud ijevala no vcem
ka o. na pr .. g ospoda! Brinja. knet Ani Fra n ka pan. ku ii dlU~
.pravog ubo~ t, a . mo li n. H90 odgod u nek ...g duga.
U takvim su pril ikama h rvatska vlastcla trafi la izla z na ~v~
mogue n a ine. Nedug o poslije Krbavsko!: razboja obraaju se
1)011); njegovi . najpozna tij i si novi prelat ; i ",agoa ti. ka" i mutniji plemi i i svi prvaci. zas tup ajui cijelI, nesretn o k raljev stv o
h rva l s k o~ na s ~ h(\!' 1I II S iha'; u. ~ molh om Z~ po mo . " kn.ioj IH'
isklju uj o mogunos l. rla e se ll" hil" ko j i nat'in nil gIloit i
S Turcima .
N ij e lO bilu lamu pral na prijetnja . Od 14~1~ Ital;e t'\lj~d in i
velikai kao Blagajski. Kurj aku, i i. Z r ins ki i oru g i. I'" i nl:",ji
I)kmii. pos ta j u na nek n vrijemc slIltanovi haran ici i p ro p'"
ita j u n jegov .. ele preko ~vojib temlji ~ta . koja tako nsi!:" r;.."ju
0{1 pljai:ke.
Ali SlI oni u i~ti ma h nast oja li da sick no PVI110( H,dlShU!'~,,
vaca i Venccije. kojib su posjc{le T u rci e~to napadali i nd ko jih su prvi . osim toga. teili za u ga r~k,, - hrv al sk im pr ijes tol jem .
Kad njihova pomo u nnv"u. oruiju i baru tu. a , vre me nom i u
manjim vojni k im odredima nije d os taja la . pojeoin i su pl emi i
prelazi li II ~ve '-eeru broju u njihov" sluihu i rutov a li za n j ih o,'
rau n izv:ln svuje tem lje. Usto sc i n~ jedno j i oa dru g"j . tr~n ;
sve ee pvj;, .. ].jivala misao. da sc tvrdi gradovi na h rvatskoj
g rani ci _ koji izrar. upr .... o oo t ... ga vreme na posIaje Slal a n ge og rafski poj am . upotrebljavan; u n jem a k om jezik " - 1.amij e nc
posjedima na a ustrijs kom ili mletakom poorujll. Tak ... je upravo hrvatsk" plel11sl\-o_ r.a ra zliku od slavonskoga. uSpol t" vlj a l"
5VC " e osobne i materijalne odn o$c osobi to s Habshurgovcim u.
Te je vete j o~ va e uvrivala injeni ca . da jc plemst vo na
j ugu od K upe - knj i je kraj tad" " e "la1-il> u opra"n u l' l> litik i
poja m ue HrvaLSk e (Donja H rva tska . Croatia infnio r) - bilo
gotovu n3pu teoo i od svog~ vladara i od .~voj ih stald kih dn, gova II ~S lo v in ju . Ne moe se rei. da kralj Vlaoisl" .. nije uope
lloka zivao brige 1.a ohranu Hrv"uke. U posljednjih oesct g odina
759
"
K A RTA XXIt
~voje
vlada vin" truiiu j" prosje n o vie od jedne etvrtine svojih

izdataka na m:dr!a vanje stalne plaenike vojske od goto"o J. 400
mumaka, koji ~ ll dijelom bili razmjdteni po plemikim grad oVima na hn'atskoj granici. al i su njegovi pri hodi - kraj sve ""_
.:ih izdata ka - postajal i ionako sve manj i. ~ Sl ovins ka . pak
gospoda - i sama ugro!ena. iak o mn ogo manje _ uporn o su
branila sl'oje pra lO. da ne ratuju ~izvan granica i meda ~ svoga
sl avonskoga kraljevstva. pri em j" oglavnom dulaz ila u obzi r
upral'O H TI'a tska.
Uustal om, prilike su u Sl av onij i pQslije 1493 bile tuli ko rastruIane. da se njezina vlastita obran a mugla sa mo s nap orom
organizirati. Poha se Ivani. Ko rvin, neza konit i sin Ma tijdev.
koji je und je naslijedio 1'0 ocu znatna imanja, odrekau asti sla.
vomkog hercega. II Slav oniji je 1-494 izbio gradanski rat. u kUIl1'::
se 011 zbog nekih svoji h grad ova sukobio sa zag rebakim bis kupom. iste pak gudi ne poveo je kral j vojnu lirotiv hercega LOI' re
Ilo k oga, kuji se proti\' njega di gao, i osvojivi n jegov g r~ d [lak
na Duna vu prisilio g" t495 na puslunost. Premda je I \'ani .~ 149.~
preuz eo bansku ast. njeguvi sc udnus i p~enla kral ju nisu Il r~di1i
sI'e do 1499, kada Oill je kr"lj priznilO Ilajz~ d tu ast do?;ivo tnom.
Njihov sc su kob odra7.io u "pravi tako. da je 14.9i -98 n1l$tu pil o pra vo rlvoviae, a ni poslije " 'anic"e smrti 1504 nij e sc
stan je u tOllle promije nilo na uolj e: 1508- 10 bila su \l i~to
vri jeme u sluibi ak etir i bana. Dal jc uzroke nemira donosila
je so bom osobi to borba srerlnjega i nieg plcmstva za hu
nepus re dni ji udio u politik om fivo tu - pojava tako 1.Ilaajna
za openiti razI'oj II tadanjoj Ugarskoj - i nieguv i stalni su
kobi s vdikdima.
Premd a je Ivani i!l Korvin ka o ba n hn'atsko-slavo nsko -da lmatinski ulufi o mnogo truda u obra nu zeml je i izvojel'ao. !tol'ie.
neke pobjede nad Turcima, primirje, koje je 1503 ugovoreno
s nji ma na sedam gud ina i koji m je bila dovrena zajednika
akcija ml e t aku- ugars ka od 150 1. nije ll imalu oslabilo voj n iki
pololaj Turaka. Oni su i da lje zad rb li tl svoj im rukama 5\'a
glavna uporiJIa za napadaje na hrvatske oblasti. osubita Kamengrad , sredilte nj ihove voj ne urganizacije na pod ruju iz medu
Sane i njezina pritoku Japre, koje sc dubo ko usjekl o II hrvatsku
zemljite.
''''
HRVATSKA ,
'~vu...
I'0I.0.. '''''
XVI
HOI..Jf.''''
r,,,no'
~ 1'OdrVC~ ozna4n0 === ~,
ta"" POSfltI pod "'oku
Y~/fl
l . (/ptSOfW q<Jdm~ cMfrlovo.fu >'r ift'
m~ pod<> podruc.)" """". . . ----.

__
pod Turke
't---~'----
----t'
Pritl1irj~
Tu rcima pruilo je ugarsko m dvo ru priliku. d"

u Yc~i ~ ralom Cambrayske lige proti,' Vcnedjc pok n :ne pitanje
mlet akih posjeda u Dalmaciji. koje je joj od 2igmundo\'ih
vremena ostalo nerijeie no. Poslije bezuspjcinih pregovora. ugar ski je sabor dodu,e 1510 zaklj u io da ude u ral za oslobodenje
$
Dalmacije:. :lli sc ta odluka slomila na vlastitoj
,I
,
,
I,
I
nemoi
i mle -
t akim uspjesima u ra tu protiv spomenute lige. Da je tada o zbiljan vojniki pothvat u bilo kojem pravcu bio po tpuno nemogu.
pokazala je uskoro zatim obnovljena djelatnost Tu raka.

tim je isteklo primirje. oni su 1511 poharali modru ki kraj
i Pokuplje. l :>l~ pro,-aJili do Skradina, a 1513 osvojili pogranino podruje izmed u Cetine i I motsko~a . Kako su jo; za rala
~ Venecijom 1499-1503 :tauzdi Makarsku. a u isto vrijeme izbili
na more zapadno od Trogira. gdje su :tauuli Bos il jinu. T urci
sv tci ko ugroz ili mletaki posjed u srednjoj Dalmaci ji. Ta je
opasnost jo i porasla. kad su Poljica 1.~13 umijeni la mletaku
" rhovnu vl aSI lurskom za~titof)) i ohnzala se !>ritom na plaanje
haraa. Usprkos slIe",u. slavonsk i ,~1I ~c stald.i ogluili banovu
pozivu. da p!'iteknu II pomo Hr"'lt.~koj.
Neka je prorlljen.. nasl .. la. tek k .. d je kralj e,' kancelar i vespriltuki biskup Petar Berislavi imenovan za bana 1513. 1\.r02
punih sedam godina. do svoje smr t i 1520 kod Ko reni ce. uloio
je on sve 5\'oje snage 11 obranu zemlje. koju je sretno zap&eu pobjedom na d T urci ma kod Dubice 1513. Pomognui osobito od
pape 103'a X .. koji je iz bojazni. da Tu rci ne zaprijw~ hali ji.
ako osvoje H "'atsku i ulv rs!e sc na istolnoj nbali Jad ranskog
mo ra. snabdijcvao H rvatsku hrano m. ond.iem i novcem. ba n
Petar je l5l!> prdao II Dalmaciju. ali je bio suzbijen kud Novi grada. Premda sc .l a jce tada odrb.lo 1'0gla"i to njegO VOItl bri,Itom. nij e mogao s prij eiti. da sc Turci ne u vrs t e u nekim twdim gradO"ima II sjevernoj Dalmaciji i <I:.. im sc Skratiin ne
<)i.lvde ml plaa nje haraa.
U takvim sc prilikama dolazak maloljetn og Ludovik" II. na
prijestolje 1516 nije daka ko ni osjetio. Kraljevsku jc vlast iSpTV<1.
preutela regencija, u kojoj j c najzad prevladala stranka ~'e1i
kaa. ali sc polofaj nije izmijenio ni 1522. kada je kralj proglaien punoljetnim.
i 6J
r,
Pogranino
ratovanje na hrvatskoj gramcl mJc vi~c presta jalo poslije 15l!; ono nije bilo prekinUlo ni tada. ka d ,ir )51<)
primirje ol>c1 obnovlje no na Iri godine. Banska ast nije jol du!!"
puslije Berislavi<:vc smrt; popunja\"ana. pa i ka sni je je. po . ijr_
ima l'u:pina legata. bila "potpuno rawrcna~_ Medutim 5U Tun;
1521 osvojenjem Beograda i apca otvorili se bi put u Panonsku
nizinu. :r.auzcl i dio Srijema i p<:>harali is t on u Slavoniju: 1522
"svujili Kn in i Skr adin. a potkraj 1523 i OS \TOvic u . k"ja je bila
glavno upori l tc za nhranu ma njih utvrrla juno od Vekb ita:
zimi od 1523 na 152~ neprek id no upadali u Po kuplje. 1524 zautdi Sinj. 152.; poharali diu primorja na sjever ud Vdebita. a
1526. na putu I)TClllOl Mohau. po korili din istnne Slavunij ..
s Osijekom.
Prodor Tura ka II tc iSlOnc krajeve bio jc sam o prolazn
l"p, na njihovu putu l' srednju Evropu: njegov pnl\'3e nije tana
j oi bio usmjeren prem" za pad u. II podruje izmedu Save i Dr,,VII'. P remda je ita"a g rani ca ud mora d" Kupe bila u to doba
izloena njihuvim napadajima. glavni j c udara c bio ipak nami jenjen Hrvatsko) ispud Vdebila. Od 1513 du 1524 Turci S\1 traj :
no lilvladali itavim njezinim p"drucjem ud Cetine d o Zrmanje
tuim Kl isa i Obrovca. Samo u: primor,ki poja~ ud Novig ra da
na sje veru du Omia na ul;cu Cetine odrbo jo!; uvijek gulovo ne prekinut II mletarku1l] posjedu. jer je Vencrija tada ii\"jda II
miru s T urcima.
17 . Dru ~ l vene pra mjcnf. II Hrv at~ koj na kra ju X V_ t II poet ku

XV I. 5Iclje.:a. _ Peln aestgodinji nalct i T uraka. koji ni s god,nOlli 152b nisu jo pre,tali. imali ~u za hn'auk i narod najlci.,)osl .iedice. Proce.; njegova rasdjavanja. koji je _ II vezi ~ tur skim akinima _ zapoc("o u drugoj pa lovini XV . 51.. uao je naskon. poslij(" Krbilv ske hitk(" II svoju alcu tnll fazu . Vei: J.'i16 mlr t .. k i poslanik n~ ~VQm putu od Zagreba do Senja prolazi potpuno puslim krajevima. u kojima nije mogao nai oi niljnufnije
hrane. O d dvadese lih godina teku l)fa v~ selidbene str uje ne sa m"
u bl ik. za!lienije krajeve. osobilo II mlc t ~ke posjede na kopnu
i olocima. nego i dalje. II zapadnu Ugil rsku i na Ape ni nski polu-
"lUk U prvo je \'fijell1(" Pokuplje kao razmjerno s;gl1rn ije naj, i.~e pril'lailn bjegun ce iz junijih hrvats kih kr aje\"a. pn sU SI"
onamo. usobito na ozaljsku gospotiju Fraokapana, preselja"nli
podjednako i sdjaei i pIcmiCi. S njima $t: Jir io i nj ihO\ .':o'or
i glago lja.ka sluba bolja. i premda je zagreba ki kaptn l vc od
1517 Sl'rcfilvao njc7.inn irenje. ipak Sl- jun" "d Sr.ve .~Jlomillje
olada ,el ik broj pnpova-glagolja.'il. a II nekim ~c mjeslima odrI"'a ..~ r o'ic. jaka glagolja.ka t, .. dicij .. ~otovo d"a stnljcca .
Ali je vc tada bilo i preseljavanj:. II obratnom smjeru: 'z
slobudnih krajeva izloenih pro,"ala",,, T uraka na tursku zemljiitc. gdj(" je fi"u t bio mirniji i sigurniji. Broj tih pr("bj eg~ bio jc.
dak;!k,, _ oo.natan p"em~ golemom broju rohlja. koje ~U Turci
si lom od vudi li i koje suvremeni Saouclo. sam n Zli krajev e izmeu
Bihaa. Senja i Vin odo la. ci j eni do 1520 na ';ezdeset ti su" usuba.. Od druge polovine XV. st. pojavljuju se .r"due i '[lrebjezi~
s turskog 1',,(lruja. uli tek II XVI. 51. I}uslaje 13j nal i... Ul iml""
. uskoka . ~ inonim za itave g rupe bjegunac,, : koj~ svoj zajed nii- ki ii,ul. rcdo" n u s nekim obiljcijima svoje n.lI1"urln~ samouprave.
nastavljaju i na novom liu.
T c prumjene u naselju prouzruene i ren jem lursk e vl",!i
potpu no Sll izmijenile dru~tvene od""$t" na Slaram hrval sko m! tlu.
raskinule zau vije k drevnl"" vue medu pripadnic ima plemikih
b r al~ t a"a i unitile do kr ajil ~;,jedniell .dvanaeste!o plemen;, ...
U pIcmickoj klasi bilo je. doduk dubljih promjena i razlititih
presl oja"anja vcc otprije: od toga nijc ostala pohedena ni spumemlta zajednica. po;l"viti uvar hrvatskoga ab i aj n oO! pra' a.
Nisu sc samu pojedina bratstva grana)n d~ l je II k"ljcna~. kuja
Su n'''j e . pleme nsko . ime 1.amjenji\"a';, nuvim. geografs kim. oil i
su sc samo poneke mone ,>orod ice il(h' ajalc iz svojih bT3t~la" ll
i prisv;'j"lc p)ernen~lillc oMalih bratslveni kil. pretvarajuc i ih "
svoje kmelove. Poneko vel iko bratstv u ,;.spal o ~~ s "remenu", na
viie manjih s pasebnim imenima ili je sehi podlofil" nl'ko ", .. nje
brlltstvu i nametnulo mu svuje illll'. A dugaalo se tako er. riJ
je "il"" starih bralst .... ;, uzel n zajedoi k o itn ~ upe. II kojuj su
!ivjcla.. i da su nek a neplemenita bratstva postala plemenit"n a
lu St redovno zbivalo s os tacima nekadanjih jobagiuna ea<',;
U l poje(line kralje\"ske gradove. koji ni,u prdli II posjed '"' ~ _
stek K"d su krajevi juno od Vclehita ((IH L.~24 ). il \Iskoro Z~-
763
762
tim i om sjeverno od nj ega (1527 i 1528) pali pod vla st Turaka

nestala su i sva ta plemenita bra tsty.l. o kojima poslj ednji sa u
van i podaci
potjeu
iz dvadesetih god ina XV I.
stoljea .
Sl ian je bio i razvita k slobodnih o~Cina, koj e su se neSlu

due .xuvale u krajevima juno od Kupe . izmedu U ne i Kora ne.
a od reda su potekli" od slube nika kra ljevskih tvrd ih ".,.aduv a.
koji su se ponegdje oddali do u XV I. sloljo::. U pravo II dob ...
kad Su I'ro"alo:: Turaka sve vile uestale i ugr ozile matt rij ain i
temelj velikakih rodova u Pounju. on; su nastojali da tl' slobodne opine - ili ot vorenim na siljem ili lobo~njim 117.;11I<1n jc1II
u zaJlitu - pretvo re u svoje kmClove. O d to ga sc nisu mogl a

obraniti ni una bratstva. koja su USI )jela da na tcmelju kraljev _
skog prililegija budu uvr!lena medu l)lemie. l:Iil o je najtad j o
i u poeiku XVI. SI. sl ua jeva. da Sn sc pojedini motni;i l a
novi bratst va. koje je o no iu bra lo U s\'oje ~s1arjdinc i \ware
svojih tvrdih gradova. pretvorili u nj eg.",e gospodare. P ri j e nego
su T urti zavladali lim krajevima. ve je pretdan di o slo botlnih
opina u njima propao, a njihovi su pri l)adnici pretvoreni II km etove feudalne gospo de.
ISla je opa$nos \ zaprijetil a u :?O- im godinama i slobodnoj
opini ili bratstvu u T urovu pol j u kraj Zagreba. koje je o. l1 fii
podiglo za ob ranu od T uraka IHdu Luk avec. Kn ez Iva n Karlo_
vi, iz I)orodiee krbav ski h Ku rj ako,ia. koji je 15~i' izg ubi" zauv ijek svoju oe vi nu . nastojao je da i turopoljske plem ie pretv ori II svoje kmetove. kao to je to obiavao ini ti i II Pounju
Ni.ie on bin jedini medu hrvatskim velikaima. koji - r'O rijl.'im" K rste Frankapana ~ ra7.6 nja .. . uboge plemenile ljudi.
otijui j e lIoda sc podbiti i se bri je uin i ti. P rema svjedoan
stvu. koje je niie plemstvo (univ e rsitas nobilium ) II lI rl'a ts koj
izrazilo 1524 u svom pismu au strijskom nad,ojvodi Fe rdi nand u.
to je bila of)a pojava u OnO vrijeme najvee ol)asnosti izvana.
PoJo!a j kTneto\'a ili sebara - kak o se oni u X IV.-X V1. st.
ponekad tak ode r nazivaju - morao jc biti uto liko tdi. Ve 1499
osuduje kral j plemie. koji nou oti maju tude kmetove _ pojava, koja je tada oito bila vl'lo e~ ta - a tcnja. da ih sc ~ a _
konom trajn o pr ivde za zemlju, pobijed ila je na jzad 1514 1'0~lij e veli kog ustanka ugarskih seljaka. T eret, io ga j e slavonski
...
kmet morao podnositi prije znaajn e p rekr etnice. koj u ta godina

obiljd uje, nije dakako - kao ni ikad prije _ bio svagdje jed nak .
Na modruk oj gos potiji - kak o pokazuje nje zin urba r iz
141l{i. jedini. koji sc ;1, toga vremena sa IIvao na podruju j uno
od Kupe - prevladavala je uz a sve razl ike po pojedinim ~vasi _
ma~ i km l.'cki rn selimaw, novana renta (u razliitu iznos u), Ak o
j e pojedi ni podloini(i nis u pJaali. bili SII du!ni da slule .. ko njem~. gradonl. s tr ilom . :tdel ami. i d ru gim vrstama sl uilic. ko,it su mogli 7.amijeniti l on o odrede nim iznosom II no vc u.
Bil o je medutim mnogo njih. u koj ih sc gl a vna s!ufba kmecka.
sastojala od naturalne dae , pona jv i ~e jelInI.' etv rtin e prinosa e>d
razlii ti h ita rica (t. Z". etrtinj ac i ). il neki su plaali i u 1I01'( U
i u naturi. Cini sc. da je svega jed uu od ,1)2 nasc\ja- a I I njemu
.{' nalazio "JaSlelinski dvo r bilo duino da. osim natu
ralne rente. daje la kod u gosjloinu_ (tlaku) d"a dan a u
sedmic i po s"akom kmetu. Svi su podlo! nici osi m toga donos ili
II grad . asl i. o i\'Jiholju_ Boicu i Uskrsu: ti su s,", oarovi ka o
i Jrugdje. sas tojali pona jv i~e od kru ha. j a ja. sira. janjaca. ko puna i svinjske lopatice (zarebrnik ). ali s u ~e i on; mogl i olk ,l1)!\I novcem Gnrnie,", ~a posjedovanje vinograda ni SlI pl a t ali .
Od oslalih slulba spo minju s(: kod nekih i .to\'ori~ (podvo~ ). od
koji h je j~an olpadao na ~veliki pUlo" izvan vlasteli nsl\a. zatim
Sl)remanje i dO"oienj e si jena. drva. dasaka i sL Mnog i su podlo ni( i imali svoj . dda k II mlinu ili m lin itu, pa mljevenje fita
'Iije. pr(:ma to m(:. vlas telin utini o svoj im monopololl1. Uz porl loni ke. koji 5\1 posjedovali ze ml ju - ugla\' nom po j~dno .~el{! .
od 12 dall a odn osno rali i ~s inoko ; ~ t oge ctire~. u prosje ku
hil o je i ~ I'odv o r aca . koji ni su \l ope imali zemlje. nego su
slu ili isk ljuivo II vl astc1ino\'u dvom.
Dunost i kmet ova sjeve rno oJ Kupe bije su. ini s~. u 10 vri_
jeme broj nije i tee:. U pe t sela na vlasteli nstvu pa vlimkog sa mo stana II StTC-ti (d an. Pa vlink!otar itrT\edu Krievaca i " o pri,'oife) - koj ega sc urbar iz 14 ii jedini ~a\l" au - ~colo n i ... od - ,
nosno jobag ione5. mora li su d"apul godii!nje plaali ,.dad um .
ili .cemus II it. nOSII od l~ Jo l.~ de nara: predavati odrc:denu.
danas pobli e nepuznalu. mjeru pknice i zuhi i tripu t godi nje
darove . koji s u ~t sastojali od kr uha (l) rOZvanog .. bel: man t"l.
~opun a i svinjske 101)a1i(e. jaj .. jli sir a i pilia. Povrh tog:l su
i6;:,
-I
uime gospudillc. mora li tri dana tl godini " rati. podai ' ; , si_
jati samostansku ',<: Inlju. ~atirn fC li. kusiti sijeno. brali ~"() lk
i svr ava li sve I)o~l\)\'e uku "ina. il !I jescn , ak" jc trc hal", "" diti
"pel cet;, i ili pct dana. Pustojala jc: jo_ dunos l I,,,d,'ot<l i pla_
anja svi njske desetine za uti"anje: s(.,n"s tansk~ 'urne. 113 r" ;:'l1j3
kod hoidbe j I. d,
Spome nu li urhar sadd.a" .. takoder ilragoejcn" " jedoanst""
" v lad a nju kme ll ...a prema njihuv oj ;(u5Jlodi. Njeg"" je ,\ 3'13",
ljac hi" 'Njen: n. ria su oOlvcdena podavanja k'nC IO\"a "pra""
tolika. da ih oni jo.; mup' IJUdno$;';: ak" bi sc uveala. km:!.",;
hi . nesumnjivo, na p ustili vlastelinstv o. Al i je i kraj IOgl' ",,,ks;.
mu ma odnos sdjab. hio toliku neprijateljs k i p rema redovnicima.
da je sastavlja urbara _ zacijelo i sam redol'nik _ l ;}vr\i.,
~voj s l)i s ovim r ijeima: "~all1~ je naral ~elj;l k a na""hka ( dyab, _~
lica ). Prvu . svujc gusp, .d;lre mne i na si)u im sl,,;e: dru gn. n(""jern i su svojim guspodarima i ra do ih "araju: tree. laflji,'; <u
i jedan drugome zavide .
Uza s" e tu ncma pod a ta ka u kak vu pokn!l u na hrva l..!<k"n,
st,lu II tH doba niti () nekot1l "djek ll velikih ust;InHka . I",ji SII ,,<!
b-aj" XV. $1. i1.bi j ;:li II susjeunirn ,I"vcnskim umljal1l<l i u u ga,'skoj. Buna ugars k ih seljab po d Jurj em D.izs"m I.'> U ni j (" 1 .. hl'atila hrv;llSkc krajeve. ali jc njuinc p"sije<iire n",ra" 1'"dniieli i selja k (( Slavoniji. ~'a temelju 1.;lklju~ka ugarsko;;- 5"h .. r"
od 18. X . Ijl~ kanjen je i on .zasluienim j vi ~"it i m km ~t~ t v"nl~ _
trajni m "e<'anjcm l a zemlju. ul\.rd::njern tlako: 110; je<lan d:ln u
~ed lll ici i por-astum u plav n" ~u dbel1t: v lasti ple m ica na njihuvim
posjed in la. To je I'ogllr ~a nje H Iwloh ill sl;lv"nskih kmet"va
~natJlO ola Kai" p,."diranjc T ur .. k" prema zat)a<lu " !Hl-im t:"d ina ma XV I. stuljea.
Ekunumske tdkoe. kuje Su sl'e vik rasif". ~t,. jo: zemlja vi.,
stradala "d Ilirskih prul-ala i upravne anarhije. utjecale su nep"voljnu i na daJji razvoj gradma. o~ob;t" Grarlec ;~. P()vlastic~.
ku je SII neku': kralj evi udijelili njeg,wim gradanima. sve $(1 .'("
manje mab'-aJ c. a sme tnje za slu bodan razvuj njihuve 1r/tuvine
I'u~tajale s(( sve de i Ide. '-ct' je na sa ho ru nd 1481 uk l iu
I:nv. da sc maltarin;1 smije IJbirati S;1<no "<I ginvnim mitnica"" ..
a nipo~t o ne II njil""'im p"drunicama ili na ludim posjedima.
Premda su grauek i g radani bili f;slub"deni "d plaan .ia mal: ..
nile na ci jelum pod r uju i-I rvaukf". ipak 5e u n" ~Vt vik utjeri_
val a od njih. pa je - u putra~i za nOI-i m iZl'or ima banskih prihuda - i sam ban Pct~r lkriS\;ll'i slijedio" tome p ri"ljer ostalih
I'di kaa i plemib. Osim tuga j e zagreoaki kaptol. star; ta konac
~radek e "pinco. ul)ravu na I)"etku XV I. st. uspiu da razlititim
pugodnostima privue stra ne i domae u guvce na svoj trg i tak"
naizad izvue gbv n u k orist i1. odredoe. da sc na zagreba k om trsu
uwra iznijeti na prod a ju sva dovezena roha_ Kap tol jc tada sa
):radiu nOl'e duane. koje je i~ na j mlji\'ao ,tranim trgovcima i,.
Italije i Njemake. pa je ta novina te.k o p Olada1a gradc k e
trgovcc. koji su mor11li pJaati "ie dab: lbog toga su $~ mno;!i
..rl njih i ~ami preselili na kaptolsk i trg. Kralj jc dodu~ U~C,'
u zatitu gra a ne. ali je usprkos lome Kaptol ve prv ih godina
XVI. SI. I)ostau " ~i ll ijim sreditem tq;uv in e od ~ra(lek~ 01)6n~ .
Ta je l)(oela oigle d no n;na d o,-ati. pa se herceg [I'ani; Kor"i n
ju, I.~OI iaI i kr alju. da jeo ol)llstjc1~ i SI'" vi,e propada .
IS. Dolazak H~b$bur!:ova~a na hrva tsko prijestolje. - Ebpa n zija Tura k a u hr"" lsk im zemljama nije im a la rl nbokih posljedica saUlO u ekonoms k,,-druh'en;m odnosima. nego je orlr:.lila
rlalji I))",,'-ac i njihovu 1)Olitik o", ra zvoju. i'rcvlast ugarsko-hr-'atskug pklll!t,'a. nal'ose vclika~a. i potpuna nemo vladara ka o u o siuca sredinje vlaUi. stvorile su na poku" 1.~25 tdiku financij5ku
hiw: vr ijednost n" .. ca pala je na jednu t'0l."'in~(. pa nujzad i
na jennu treci"u. Ekunom~ k (" te .. koe ju~ Su vie za"\tr;ll-ali tlru; ,,-cni ~uk"bi o plemikoj kl a si i neprenwsti.-i ja~. knj i je. 1'0/:,otovu I)oslije 151~. dijdi" pIcIllice od kmetu,.a _ II takvin, j c pr:lik~ma o b ramhena sl>osobnoS\ drhl'e sa sl'im smaln ks;d:l: pitani~
njezina daljeg opstanka samu sc od sebe namttal o.
Prije s"ega je H rvalSka. kuja jc b il:. Turcima IIrva na uda r
cu - ve ta tl a su Slavoniju nazi,.a li pl'erlzidcm (antemural e )
Uga rsk e _ oSJc t il:1 svu o1.biljnost loga poluaja. Stalno I) U ~to
.~C"" od Tura k a i "I)ravllo sv,' vie delorg;llIizilana. ona sc d ugu
koleba la izmedu triju mogunost i. kojc Su I>udjednaku us-rofala!~ dr!avnu zajednicu s US-ankHm. Nisu se samo l)Ujedinci na
razliit e llai n e nagadali s Turci ma , tlC!!O je od Krba " skc bitke
.lalje i Sanl hrv a tski sabor ponckipu! Oll'ore n" I'okrcull o pil~njc
" mugu cn os ti kulekti,-nog sporaz umijcvanja sa sultanom. Ui-
76i"
TAliLA ' .. ][J:J:VO
mo je 10 jo;' 152. , kada jc pomo IZ austrijskih zemalja p oela

ve poprimali odredenije oblike.
Osim osobn ih vela. koje su pojedine velikac i plemie na
razli ite naine zblilavalc s habsbudkim dlorom. ta j jc 1522
poslao banu Ivanu Karloviu u pomo neto voj,~ke , kojom se
on poslulio i U sukobima s ostalim velikaima. a 1524 preuzeo
brigu oko obrane dvaju gradova u posjedu Zri nskih. Hrvatsko
s.. plemstvu sv.. viie privikal'alo misli, da nadvojvodu Ferdinanda. kome je ionako odavna priznalo pravo na ugar sko. hrvat .
51..0 prijestolje i koj i jc us lo bio rodbinskim vezama povezan s
Ludovikom l l., smatra nekak o svojim ~gospodarom i da mil sc
obraa u razliitim pitanjima. Potkraj 1524 pOliva ga. tovie.
nie pl"mslvo, neka u Hrvatskoj imenuje bana.
Ali sc u is lo vrijeme poneki velika! nadao i pOlnoi od Venecije. koja je pojedinima od n jih doisla pruala potpo ru i zbog
obrane svoga posjeda u Dalmacij i pomagala olpor nekih ul,:roenih gradova. Ka da ~e potkraj sijenja 1526 sastao II Krievcima sabor, koji je zakljuio. da Ludoviku ll. otkae poslunost.
misao o uiem oslonu n~ Ven eciju nije jo. izgubila svoj II pri-
vlaivos!.
Medutim . w razli ku od Venecije, koja dalj e od I)omoi \I

novcu i oruiju nije htjda i6. nadvojvoda Fcrdin~d j ... svi je.
sno ial' stopama svojih preGakn i razl iitim oblicima pomoi
utirao scbi ]lut do vlasti u Hrv.lUkoj. On je ve 1523 bez uspj eha
predlagau Ludoviko. da Ill\f odstupi H rvatsku. koju .ic namjcra
vao oe povcl,ati sa slojim naSljednim zcmljama .
Katas!rofll na Moh;lkom polju 29. VIII. 152(; omogUila IllU
je. da nll j zlld postigne. tu jc eli!>. Nastavljaju(i svoja osvaj.,.
njao koj., su 1.;13 zapoeli na hn'atskom zemljitu. TUT(; 5U pod
.sultanolll Sulejmanom II . u kolov01.11 1526 osvojili Hok na Dunavu i Osijek na Dravi. a zatim kod Mohaa II juinoj Ugars].;"j
uni.stili znatno slabiju ugarsku ,ojsku. Kra[j Ludovik jc na bi
jegu s bojitu zaglavio II jednom POto].;u. i kaku nije ostavi" po
tomka . ogarsk".hrvu!sko prijcstulje bilo j~ ispranjeno. r.;adv".i'
vuda Ferdinand nije dodll~c lOol,:au sprijeili. dil ugarsko srednje
i nie plemstv u. II sklad u s.. ~akJ .iLlko m sabora od 1505. izaherc
i "kr"ni kraljem .Iumaeg velika';a [yana Zapni ju. knji ga j(
1514 spasi" <HI p"hunjcnih seljaka. Tek manji dio pl('lIlstn...
7&
S l aT3 Ul:'reb3~lI.a kal"dr~b lprije re51~uraclic)
T" ~ I, ...
L XXX\' III
""-,
o
""
\
\~
,.
,:
,"
uglavno m vc! ika a. iza brao je na lO Ferd inanda kra ljem u sredini ptosinca 152fi.
T aka,' razvoj pril ika u Ugars koj podijelio j e hrvatsko ple mstvu. Plemst vo j uno od Kup e. j ae izl oeno udarcim a T uraka
- samo s.. ve uoi mo h akog poraza n a~ivalo .. ostacima (rcliqui ac) nekad a!njega broj nog i motnog plemstva _ ostalo je privr!eno F .. rdi nand u. a plemst vo u Slavoniji I:gl avn om je pristal o
uz ZapoljII. U lom je pravc u m nogo utjecala i promje na u drlanj ll kneza Knte Frankapana. koji jt': poslije Moh a k.e bitke j ed in i II tim krajev ima raspolagao nekom oruiJ nom silo m. eim ga
je s l avon~ k o plemstvo na sa boru u Ko privn ici potkraj rujna 1526
izabra lo za ~ b ra ni a izd ti tnika k ra lj evstva. o n je uguio bu nu
madars kih selja ka s des ne ura ne D un ava. koja je iz bila posl ije
p(ov ra tk a Tura ka. a kada je us koro u tim prdao na stranIl Zapotje. im .. novao ga j'" o n hrv atsko-sla"o nski m banom i vrhov.
nin' kape tanunl u j ugo zap adn oj Ugar~k oj.
U lo je vrijeme ve Ferdi nand nas tojao. da ga hrvatsko plemStvo na temelj u baJ t in~kog pra va p ri~na kralj",m. Poslije pregovora, koji JI' pOIrajali pu na tri mjesec a i II koji m a .i'" plemstvo
v",zlllo pri~ na nje u~ uvj ele i o"e- politi k e i kon kre tno-obra m _
be ne IlTirode. sastao ,e najzad II gradu Ceti nu bli~u rjeice Kora ne. koji je prip adao slunjs koj grani Fra nkapana. sa bor hrvat_
skog plemstva 3 J. X II . 152G. Sedam veli kaa. me d u kojima Su St
nal a ~i l i knezovi iz porodica K <Irlol ia. Zrinskih. Frankal)ana
i B!aga jskih. i svega sedamnaest nif-ih p l em ia , Ul. neke punom on i k e. izabra li su ondje - u imc .svega naroda plemeni tih
upa nija, gra dova i kot ara kraljevine H rva tske.. _ narivojvoclu
Fe rdina nda ~a ~k ra r ja H rva tske L I. 1 52~. Premda su mu pra,'o
na krunu sv. Stje pana pr iznali. uz osta lo. i na temelju pou nskog
izbo ra ~a uga~k oga kral j a. ipa k 5U ve II toj prilici jasno izra.
zili svoje gledite prema zajednici 5 Ugarskom. koje su u potpunosti iz nijeli liban poslije cetin ~k og izbo ra i koje jc otada postalo gotovo programom hrvats kog plemstva uope. Bilo je lo
uv jerenje. da se Hrv ats ka - posli je izumra narodne din;u tije.
koje su o ni veziv al i uz imc kra lja Zvonim ira _ od sV(lje volje
podloiiIa ugars kom vladaru. ali Il e i uga rskom kraljevstvu. O ni
su zbog toga i pristupili posebnom izbo rllom i n u. obvezujuCi
n"l'oga k ralja, da cc >o nCJlOvrijedc lln uz ddati. Ilot\'rditi i obd r-
avati~
sva prava i zakon Hrvatske. Ci ni sc . ~tovie. da su prema kasnijim rijeima samog Ferdinanda - nastojali postii
takoder ,.sjedinjenje (unionem) austrijskih' zemalja i Hrvatske.
ali nije poznato, u kojem su ga obliku zamiljali.
Izbor Habsburgovaca za hrvatske kraljeve bio Je pr ije svcga
rezultat opasnosti od Turaka i onih veza. koj e jc hrvatsko plem stvo podr!avalo s njima zbog te zajednike opasnosti vie od c
tvrt stoljea . Uza sve to nije on U prvi as obil j eio nikak"u prekretnicu u razvoju hrvatskog naroda. Dapae. podvojenost izmedu hrvatskoga i slavonskog plemstva u pitanju ,Iadara produbila sc u dugo trajan graanski rat. za vrijem e kojega su pod
Turke pale Jajaka banovina do rijeke Save i Une (potkraj 15~ 7
j na poetku \528). Krbava ( 1527 ) i Lika ( 1528) , Pa ni tada nije
pomo. koju j e novi kralj mogao pruiti. bila dovoljna. da sauva harem ono, h o je poslije tih tekih gubitaka prcos talo. Obrana granice tek se poneto ojaala osnivanjem kapetanije u Bihau na Uni (1 527) . koja je - zajedno sa starijom kapetanijom
u Senju - zadrala na tom podruju dalje prodiranj e Turaka
prema zapadu. Od nekadanje kolijevke hr vatske drave. Dalmatinske Hrvatske. jo sc neko vrijeme dra o samo Klis. koji je.
okrucn sa svih str~na tudim 1.emljitem. branio prilaz k mletakom Splitu. Ali kada je Ferdinand, poslije desctgodinjih vapa j a hrvatsko g plemstva , koje se zb og naglug por asta turske opa snosti izmirilo i napokon u cijelosti prik l ju i l o Ferdinandu. prvi
put 153 i poslao oveu vojsku. da potisne Turke . ta je vojska do ivjela teak poraz kod Gorjana. u kojem SlI imal i udjela i pasivni otpor slavonskih kmetova i vojna prem o Turaka, Tada j e
nepovratnu izgubljen i Klis (J53 7). koj i se j o odupirao sam"
herojskim zalaganjem njegova brania Petra Kru!a .. a posli.~ e
osvojen j a Poege (1536) i pobjede kod Go rjana :."rcl s:' defInit ivno u vrstili svoju "last nad srednjom SlavOOlJom, 1 ako sc
njihova ofenziva u hrvat~kim zemljama. iako jc njez ina estina j
p~odornos t sve vie poputala. produila jo~ uglavnom do sredine XVI. st. i naposljetku sc ograniila na kra jeve izmed" Un e
i Kupe.
Uspor~d o s nazad ovanjem turske 1110i rasta o j e utj ecaj Hab~
burgovaca na Hrvatsku i tek se ~ vremenom potpuno pokazal o
770
znae nj e
cetinskog izbora. On je HrvatIku na vjekove usko povezao sa slovenskim i drugim austrijskim zemljama, a preko njih
sa cjelokupnim ~hivanjem II srednjoj Evropi.
19. Istra od XII . do XV. stoljea. _ U XII. st. ubf1.ao se
proces upravno-politikog razjedinjavanja Istarskog poluotoka,
koji je zapoeo ve prije i svt.io sc najzad stvaranjem samostalnih feuda lnih teritorija i gradskih opina.
T ome je znatno pridonijela slabost biskupa, od kojih su neki
imali pod svojom vlau velika podruja. Kao crkveni dostojan stvenici. oni nisu neposredno "rili vlast na svojim posjedima,
nego su njihovu upravu i obranu preputali svojim zatitnicima (advocati) iz redova svjetovne gospode. Radi bolje za!ti!e
crkvenih interesa, biskupima je bilo do toga. da njihovi advokati budu moni feudaki, ali je to imalo za posljedicu, da su oni
prisvajali biskupske posjede i postajali nezavisni od hiskupa.
Tako se na primjer neki grof Majnhard II 2. polol"ini XII. sl.
osilio u srednjoj Istri uglavnom na raun biskupa u Poreu, il
njegovi su posjedi jo potkraj istog stoljea prcli nasljedstvom
na grofove Gorike, Sa slovenskoga Krasa pro.~irili su sc prema
Kvarnerskom zalivu grofovi Devinski. koji su kao za~titnici
puljskih biskupa drali, ve u prvoj polovini XII, sL njihov e
posjede Rijeku , Kastav. Veprinac i Mo;eni(e.
Na razjedinjavanje zemlje utjecalo je i slabljenje vlasti
markgrofova. Oni su ionako boravili izvan zemlje, pa ih je u Istri
zastupao nuntius marchionis. To jc olakalo nastojanja gradova.
da se to vie osamostale i usto opet dobiju vlast nad nekadanjim
svojim teritorijem, obnavljajui na njemu i kolonatski odnos u
onom obliku. u kome jc ondje postojao prije uvoenja feudalnih odnosa.
U poredo s opim razvitkom gradova u junoj Evropi istarski gradovi postaju u XII. st. ekonomski sve jai. Jako svoju
ekonomsku o~novicu proiruju na novosteenom ter itoriju, koristei se u pojaanom opsegu prihodom od ob r aivanja zemlje.
oni i daljt crpu svoju snagu prije svega iz porasta trgovine. razvitka zanata i p ove~anja optjecaja novca. Na taj nain. u ~tal
noj borbi s oslabjelim feudaleima i Venecijom, oni postaju u
XII. ~t. slobodne komune.
771
. ~j~hO\"a $~ s,::unoupra"a toliko raz vIJ a. da sc potkraj XII . st.

Ja vljaju U njIma konzul i kao prcdstavnic i upravne i sudsk.,
vlasti ; U Puli se oni spominju ve IIii, prije neg o u dmgim
gradovima. Dal ji znak jaa nja gradskih optina bili su na c Jnk i
(I~~ t es~a.ti ! redovit~ birani m.edu obrazovanim tudin ci ma, koji su
bd, vJcsl! upravnIm l sudskim poslovima. U Kopru sc spomin je
naelnik uz etvoricu konzula 1186. a u Puli 11 99. Nosioc i grad _
ske suverenosti su vijea gradan a. veliko i mal o. a II izva nrednim
prilikama saziva sc i skup!tina svih gradana.'
Premda sc ut jecaj fe udal izma jae osjea o iz van gradskih
leritorija. nijc on ni tu potpuno prevladao. Mnoga naselja otela
su sc neposrednoj vlaSIi feudalnog go~po(hua i razvila u ol)in e .
koje nisu dodue imale toli ku samostalnost ka o gradovi. ali nisu
vie bile ni ob in e seoske opine.
Medut~m . V~nedja je vec tada pod a da ozbilj no ug-roiava
samostaIm raZVItak gradova. Koliko je poznato, rat izmedu Venecije i gradova Pule. Kopra i hole buknuo je tek 114 5. Grad ovi
~u bili poraeni: oni su moral i poloiti zakleiVU vjernosti du f du
l uz odred.ene uvj~te pristati na pruanje vojne pomoti. Pul a je
napose prllnala ltroke pO"lasli~ mletakim gradanima nasta. njenima u gradu, a Kopar se obvezao. da ne e t"d incim a prod~vat i pol.J.oprivrednc proizvode bez doputenja duda. Pet god~na. kas n ~Je (11.;cl) ratuj u s Venecijom Pula, Rovi nj . Po rct-.
Novt grad l Umag, al i liga istarskih gradova doiiv lja\a i taj put
p~ra~ . Pula se ponovo dile ll!):; proli,' Venecije. kada je O""
~lla . ~a.r~ ena s Pisom i Zadrom . no Ml ea ni su opljakali grad
I prtslbb ga. da opet priseg ne vje rnost nudu.
Nov odnos snaga nasta o je u lstri 1209. kad je vei dio polu o t ~~ a - osi m tcrito rija jedne grane grofova Gori kih . koj i je
ka.snlJe pro zva n Pazinskom grofovijom. i feuda grofova Dcvi,,skih ~ pao pod neposredno vlast ahilejskih patri ja rha. koj i Su
;ast.ojali da o~~a n izi raj u upravu i sudSlvo. kak o bi svoju vJast
~~o Ja~ u vrsttli. Na elu gradov:. stoji ge neralis gastaldio, ka snij e
nehtan~5. odnosno marchio htrie. Gradovi doduk uspijevaju
saovatl autonomne oblasti. ali pod vrhovnom upra vom grad ~koga gastalda. koga postavlja patrijarh. T aj oapa e vezuje i
I z~or gr.adskog. na el nika uz svoje odobrenje. Pulu su nauojali
p .. vezatl na taj n ai n. da su 124 2 preni jeli upravu toga grada na
772
nacln~ka N~ssingu cr ru iz porodice Sergijevllca, koja je bila po-
,
,
znata I pod nnenom Castropola. Ve iste godine Pula je u ralu

s Veneci jom. ali su Mle ani sruili gradske zidine i opljaka ! i
grad. a na poctku 1243 obvClala se Pula. da e za naelnika
uzeti M lea n i na. U ta nemirna " remena gradovi sabira;u u pose bne ~ta tllte svoje pravne propisc, po kojima se upra vljaju; to
je bil o za njih od koristi i zbog toga, to je nael nik ka o ludinac
slabo po znavao ured enje gradova_
Istarski su gradovi bili odviile slabi. da bi mogli prufit;
uspjda n otpor na dvije strane _ i patrijarhu i Veneciji. U'-jereni. da im od nepos rednoga feudalnog gospodara prijeti vea
opasnost. Olt i se predaju Veneciji. Usprkos zakletvama vj..:rnosti.
koje su v e prije od vrem ena do vrem ena polagali duldu. oni
tek tada gube kona no svoju samostalnost. Pr vi se prcdao Pore
IZ6i , latim Umag J2U9, a Novigrad i Sv. Lo vre 12 il. Kopar.
opsjedn ut od Venecije, pokorio se 12;9, a 1283 priznali su ml et aku vlast Piran i Rovinj. Pula ~e i dalje odrfal~ pod Sergijeyci ma. ali kada jc 1.318 u r~tu , Venecijom doi vj ela i opet
neuspjeh. u gradu se stvorila pu k a stra nka. koja je 1.331 protjerala gospodara iz porodice Castropola i pr edala nnjtad grad
Venecij i.
Medutim se Venecija ~iri la i ina e po Istri otimajui posjede
patrijarhu. Kad a se patrijarh poslije 1409 umi jdao II rat izmedu
Ugarske i Venecije, on je izgubio sve "'oje posjcde. Mleani su
1420 os vojili Akvil eju. a mletaki je dud pOSla o istarski
markgrof.
U sredini poluotoka odr!ala se i dalje Pazinska gro fovija.
iji Sll gospodari $ . vremenom proJiril; svoj u vlast prema podruju rijeke Rae. Grofovija je na temelju ugo" ora o nasljedstvu
s grofovima G orikim pripal a 137-1 Habsbu rgovcima. koji Sll
1466 dobili ugovorom s grofovi ma \Va1see. nasljednicima devin _
skih grofova. takoder posjede na Kva rneru.
Stanje, koje je u htri konano stv ore no u drugoj polo" ;ni
XV. st.. bilo je odlun o ta njezin dalji razvitak. PolIO je mnogo
st ol jea prodirala I mora, Venecija je zavladala uglav nom junom i tapadnom Istrom te istonom do Pl omi n a. On3 je posjedo.
vala grad ovc i najplodni ji poja! Istre tc potpuno osigurala
Ivoju vlas t na sjeve rn om Jad ranu proti" "'ak oga pok uaja, da
la vlast bude ugTolena. i II samoj Islri usposta vi la $ H absbur _

govcima neke vrste ravnotdu sila. U tom stanju razjedinje nost;
ht ra je ustala
,I
SVt
do kraja XVIII. stolje ~a .
Sire nje j uvrivanje mletak e vlasti flil zapadu l Jugu poluotok a imalo jc: za poli t ik e: i druJtvc nc odnose u tom dijelu
umIje: svakako yel:c: posljedice negoli vJast grofoY:ol Gorikih i
Devinskih, kao i njihovih naslj ednika Habsburgovaca u srC':njoj
i i st on oj Istri .
Ist.~r$ k.i ,su g~ado\'i potpa~ali I)od Ve neciju jedan za drugim.
II kra Cl m ,[, du.bm vremen skim razmacim a. i kak o sc: koji g rad
predao, tako jc: i dal je ostao podrujem za scbe. Venecija je
o~ t~~ljala gr~dovirna j gradi ima , da ~C: i dalje upravljaju po
svoJi m statuhma. no npravo su svu vlast u gradovima imali
naelnici. koje je ona I)Ostav lj ala iz redova s"ojih plemia. Od
naelnika j e vie manje zavisilo i sudovanje. !stank i su grad ov i
izgubili uskoro ne kadanju moo:. Kada se Kopar 1.348 pobunio
proti v Venecije. bio je to posljed nj i .tnak njihova ot po ra. Poslije
toga su se oni zauvijek umirili. P oli ti k i interes gradan a za o_
kupljen je nj ihovim unutarn jim trvenjima. to je za vlast Mic .
ana bilo ne samo bez opasnosti. nego im je i kori stilo. Ve su
prije im u n iji gradan i imali prevlast u gradu. a kad j e u Ve ne.
ciji na ko ncu XIII . st. zatvoren pristup u Veliko v ij ee i to
pravo pos talo u nekim porodicama nasljed no, poveli su se za tim
primjerom i istarski gradovi. U gradovima sc na jednoj strani
izdvojio sloj plem ia. koji svoj im pristuJ>Om u Veli ko i Mal o
vijee sudj eluju u upravi grada. a na drugoj je straui puk bc7
politikih prava.
Ven ecija je imala razloga ria ostavi svaki grad bez upravno poli tik e veze s drugim gradovima. Ona je tako J>Ostupila. j er .it
prije svega nastoj al a da osla bi osjeaj uzajamne povezanosti
medu istarskim gradovima.
Mleta ko podru je II Istr i bil o je uglavnom jedinstveno samo
u vojni kim poslovima. To je bilo potrebno zbog obrane posjeda,
koji je od Venecije bio odijeljen morem , a s kopna m ogao la ko
biti ugrole n od njezinih neprijatelja. J edinstvena vojnika vlas t
uspostavljena je ISOl , kad je .ta vojnikoga glavara imenovan
poseban kapetan. od 1304 sa sjediJtem u Sv. Lovreu iznad Lim
ske drage. Po seoskom teri toriju nazivan je i paunIItik im ka pe-
774
ta nom - ca pitano del paisen a tico. Bi o j e nadleian i za rJca va

n je spo ro,a medu o ptinama. Al i ni to jedinstvo nije bilo potpuno. jer je na pou ruju Kopra voj ni ki upovjednik bio gra d
s ki nae lnik . Od 1S!>6 do 1394 bila su dva kapetana : Ul. kapetana
" S,. Lovn; u. koji je zadr!ao vlaSI na d podrujem julno od
rij eke Mirn e, imenovan je osob it kapetan ta kra j iznad Mirne.
od 1359 sa sjo::ditem u Gronjanu. Kad se Venecija IS!)4 do<-
pala utvrde Raspa u sjevernoj Is tri , oba jc kapetana zamijenio
kapetan od Raspa , koji je postao ,ojni kim zapovjednikom mle ta ke istre. i%uzev!i Kopar. Njegovo jt: sjedihe 1511 prenese no
II Buzet.
Ni srednja Istra, kojom su zavladali grofovi Goriki, n ije
sainja1'3la j ed inst ve no pod rujt:. Ono je d ugo bilo lamo sk up
posj eda. i tek st: 1342, poslije njihove dio be, povezuje o n aroitu
grofoviju , koja sc naz ivala Pazinskom grofovijom. od nosno istarskom pokrajinom. kad su sc podrazumijeval i i posjedi U podru ju
rijeke Rak i dru gi posjedi u btri. U Pa zi nsk oj g rofov iji vr; c
vlas t. u ime feudal nog g05 poda ra. d,'a ka petana. jedan u Pazi nu. ugl ed niji , a drugi u Za,'r&ju. koji je imao pod sobom posjede II podruju rijek e Mirne. Uz njih su predstavnici "Iasti sudac i gastaid. Pkmstvo slabo utjee na javne poslove. ia ko ono
po ispra vi g rofa Albrechta IV. od 1365 sai njav a posebno pokraji nsko tijelo sa znatn im povlasticama : s vecenstvo. na elu
s malom biskupijom u Pinl1. jO$ je slabijt:. PiCan sc spominje
ka o grad , iak o njime upravl jaj u ka o sa seos kom opinom. a ist"
lako i Pazin, sjedate kapetana i mjesto, po kome je g rofovija
dobila imc,
Ni mjesta na Kv arnerskom l.ali'11 - Kasta,. Veprlnac i M o!tenice - nisu se razvila u g radske opine. iako su znala ou.
vati stanov Ite povlastice prema feudalnom gospodaru. Predstav _
nik feudalne vlast i na podruju tih opi na bio je ka petan sa sjedite ll1 tl Kastv u. Uredenj e optina propisano je statutima, koji
s u napisan i hrvatskim jezi kom. Statut Kash'a sastavljen je vjerojatnu na kraju XV, stoljeca. Vepr i na k i statut na stao je 150; .
a statut M otenica oz nae n je godinom IGS;, Svi 5<: ti statuti pozivaju na ltarije odredbe i ponajvie 5U od raz mn ogo starijih
dru tvenih odnosa. Neke su odredbe un ese ne po \'olj i ! eudaJnoga
gospodara. Obaveze tih triju mjesta prema !eudak u sastojale
775
su s~ u obav~zama opine kao cjdine. Kasta\" je morao prem:,

n::tu tu da,'ati 100 maraka godisnje i desetinu od vina. jan jaca.
k odia i ita svak~ vr$t~ . V~ prina c j~ imao davati 5amO de setinu. a isto tako i Mocnice. Inace su M ofe ni ani. pr~ma nji.
hovu statutu, slobodni kmeti_ i mogu slobodno raspolaga ti SVIl .
jj", imanjem, ka o to su raspolagali njihovi predi. Gospoda su
imala i drugi lo prihoda. tako od prodaje desetinskoga vina. koje
sc u mjestu prodavalo po najvioj cije ni i tl v r ij~me. kad s~ nije
smjelo toiti niije vino. Uno su dolazili prihodi od globa za raz
liite pr~kraje. od kojih je jedan dio iao gospodaru. a drugi
opini. U Veprinak om statutu nalIodi sc. da nov a n e kazne do
U$<lm libara ne idu gospodaru. globe do 50 libara dijele sc izmedu gospodara. upana i onoga. koji prijavi krl-'ca. a globe
vee od 50 libara i~le su u korist gospodara.
Neposredna uprava opim k i h poslo\"a u kvarnerskim mj e
stima bila je u rukama opinara. Oni su birali na godinu dan ..
lupilne i suce. uz koje je bilo naroi t o "ijee - svetniki . Satn ik
je bio redarstveni organ. a biljcnike poslov~ oba"ljao je kan ce lir. U Kastvu je upan bio uglavn om predsta,'nik opine; vlast
jc bila zapravo II rukama sudaca. !'rallo sudovanja bilo je ogra.
nir:no i u Kastvu. gdje je ono bilo l ire ne go II Veprincu i Moe
nicalIla. Za lcia djela nije Je moglo sudili bCl kapetana. koji je
inae bio i pritivna vlast ta osude izreene od opinskih su d a~a
i vijenika . U Vepri n akom statutu se dodu e kafe, da u Ve princ u mogu sudili za sva ku stl'ar. j~r imaju "pun &tol i rilo t" .
ali sc s druge Slran~ u KaSl av5kom statut u odreduje, d" _Ii nd
Vepri nca i od Moenic ... jesu du!ni s\'akoga lov eka od kri o
minala dat i v kapitaniu Kastav pred gospodina kapitana i p red
nas sudit i~ .
Politike promjene bile su za stoljeca praene i nekim ekonoms kim promjenama. U Ta nom Srednjem vij eku Istra je. kak o
se ini . bila plodna i JumO" ita. P lodni su bili napose kraje"i na
zapadu prema moru, na koje su gradovi Jirili svoju vlas t. Posjedovanje 7.emlje je Vilfan izvor blagostanja za grada ne: tbog tog~
oni tdiko osj"eaju gubitak teritorija u korist feudalnih gospodara i nMlOjc da ga ponovo dobiju. ~to im postepeno i "spijeva .
Seosko stanov ni!tllO izvan slobodnih opina nala~i sc u Id kom
pol oaj u bilo kao feudalni kmet bilo kao gradski kolon. Feuda
776
lizam je napose duboko zahvatio sred nju htru, gd jc su seljaci

bili izloeni jakoj eksl)ioataciji. PatinsK.. grorovija bila je ta
Ilabsb urgovcc sa mo izvor prihoda, pa su je oni od 1.~80 davali
u zalog kap~tanima. a kasni je prodavali pojcdinim porodica ma.
Prilike su [,jle t .. ko lci ke, da je 1409 bukmlla u Pazinu buna.
koja je u krvi uguen a .
Obrt jC'. razum ije sC', bio liBe ratvijcn U g rado,ima. Dokumenti navode ob rtnike razliitih struka: ko,'a e . stola re, klesa re.
zidare. kobre. cipelarc, k rojac , pekare. tk alcC'. bojadisare i dr.
Obrt je prije svega podmirivao d omae potrebc. no neki obrti .
kao ko!arski u Puli . bili su tolik o ra zvijcni, da nulno prelposh.'ljaju it,oz svojih proit"oda.
Za gradove je trgovi na imala veliku v3.in051, naroit o pomorska. hvozili su uljc. vino, drvo , kamen, so i dr. Neki gradovi
sklapaj u trgoIlake ugovure s drugim gradO"ima izvan Istre. kao
na pr. Rovinj s Dubrovnikom 1188, Piran sa Splitom 1192 i 12iO.
a Labin s Rabom 1215. Si renje mle ta ke "last i stvo rilo je u gra dovima tdak ekonomski pololaj . Sloboda trgovine je pod Ven ecijom bila og rani en a : brodovi, koji bi sirgovakim terc tom
isplovili iz neke ista rske luke. morali su pristati u Veneciji i tamo
iskrcat; teret. no "ino nije sc smjelo uv ozjti u Veneciju. Inace
je bilo potrebno naroi t o doputenje Senata. da mo!:"u brodovi
s trgov a kim teretom ploviti u neku drugu lok u. T rgo"lna kopnenim putcm b;la je pod mleta kom "lasti slobodnija. Od log~
je najveu kori st imao Kopar. zhog svojih dobrih veza 5a zaleem. tako da sc pod Venec ijom raZIlio Ll najzna tniji grad u Istri.
Od XII I. st. dalje ekonomsko se stanje u zemlji postepeno
pogoravalo. istra je napose stradala za dugotrajnih borba izmedu Venecije i akvilejskog patrijarba. Osim ioga csto sc pojavljivala kuga ; prenescna obi n o iz Venccij~. nailazila je u krat kim razmacima vrem~ n a i lestoka harala. Stan ovnitvo sc prorjedi,'al o. zemlja je ostajala neobradena, Sh'arale sc pustoi i
moh'are s leglima malarije. Ta jC' bolest stalno muila i kosila
stanovni~tvo. osobito u p odruju Pule i na sjcIICTozapadu oko
Novi grada. Ekonomska se propast nije dalil izbjei. UtOlIl jc
stekla zasluga i mletak a uprava, s jedne strane nemarna i labava. a s d ruge budna ta svaki nepoeljni pokret. NapoK je nanosila gradovima !tete njezi na t rgovak a politi ka. Najtdi je pad
tii
.do ivjela Pula, nekada najznatnij i i najbuntovniji grad u Istri;

potkraj XIII. st. broji jo uvijek 5000-6000 stanovnika, to je
razmjerno dosta, ali pri kraju Srednjega vijeka pada na svega
'nekoliko tisua , Stanje je u cijeloj htri tako tdko, da slubena

vijest iz [Si5 istie. kako sc za Istru mole rei da je sva opu-
stjela.
O druitvenum urede nju istarskih Hrvata u tom rndoblju
<losta se poda taka nalazi u ispravi poznatoj pod naziVom ,.Razvod istarski. i napisa noj hn'atskim, latinskim i njemakim jezikom. Razvod se doduJe ne smatra vjerodostojnom ispravom, nego
prevladava miljenje, da je krivotvoren u drugoj polov ini XV. sL
nll temelju starijih dokumenata, no ne moc biti sumnje. da OI]
odraava onakvo drutveno uredenje, kakvo je u Istri doista 1'0'$tojalo u XV. st.. a zacijelo i mnogo prije. Razvod spominje svagdje po seoskim opinama upane. a u opinama, koje su imale
znaaj ka!tcla. s,)om;nje kao poglavare suce (na pr. u Labinu.
koji je u prvoj ,)olov;ni XIII. st. imao jo upan e, a prema statutu od 1341 naelnika i suce). Zupani st' napose spominju u Pazinskoj grofoviji. Ima ih ne samo u obinim sdima. nego i II
biskupskom sjedihu Pinu.
Slavenski livOlIj prodire postepeno i u gradove. iako. ope
nito uzevi. II malom broju. Od prve polovine xn. sl. javljaju
sc II P uli gradani s hrvatskim imeoorn. a pojedinano ima Hrvata
i Slovenaca i II nekim drugim gradovima. Kako sc po svemu i n i.
pritjecanje Hrvata u gradove na zapadn oj obali nije bilo vd iko
i prema tome nije moglo utjecati na sastav gradskoga stanO"niIva. Ali je s clruge strane razumljiv o. da je H rvata i Slovenaca
bilo po grad ov ima vie, nego to sc to moe zaklju i ti po sau
vanim imenima. Cini se. da je najprije bio pohrvaen Labin; jo.,
dugo u doba mletake uprave ostao jc hrvatskim gradom. Marin
Sanudo je 1483 zapisao, da su u Labinu svi stanovnici Hrva li
i da nitko ne zna talij anski.
Istra. uzeta u cjclini. bila je tada preteino slavenska zl'.mlja.
Eneja Silvije Piccolomini, kasniji pal,a Pijo JI.. koji je kao
tr;;anski biskup dobro upoznao pr ilike II Ist ri. napisao je u sredini XV. SI .. da je htra slavenska 7.emlja, a da sc primorski gradovi slue italskim govorom, premda i njihovi graani pOf.naju
slavens ki jezik.
Ji8
I,
20_ Kultura. - K njievnost. U razdoblju od XII. dl'

XVI. st. nas tal e su u hrvatskoj knji!evnosti zn atne prom jene.
Ve je konani raskol izmedu Istone i Zapadne crkve. koji nijt
mogao ostati bez utjecaja na kn jievnost u doba, kada su mono pol u kulturn om livotu imali II rukama cr kve i crkvtn i ljudi, a usto
sve jai dod ir s bogatom talijanskom knjievnou bio u7.Tokom
da su ljudi spise najstarijega doba doduk i dalje prepisivali i i
tali. ali su poeli i prevoditi nova djela s latinskoga i talijanskoga.
a nt ko vrijeme i s clkog jezika. Dodiri s clkom knji !ev nolu
n astali su u XIV. st .. kad jt car Karl o IV. , putujui jtdnom preko Senja, up07.nilO hrvatske glagolja.' e i po zvao ih II Prag. l \I
pismu ima u to dob .. zn .. tnih promjena. Glagoljica sc doduk na
svojem podruju i dalje upotreblja,'a ne samo II crkv i. nego i u
natpisima, privatnim ispravam a i zakonima (Vinodolski !akon
1288). ali uz nju liv i u nekim krajevima i iril i ca u o nom o bliku.
u kojtm sc raz vi la u Bosni (zapadna irilica ) . Od sredine XI\'.
st. javlja se i latinica. tak o da u pismu ,lad .. "elika !aroliku~t.
ali latinica pod utjecajtm primorskih gradova uzima sve "ie
maha.
Jo su se vee i \'anijt promjene dogodile u knji1. ev!l()m j~
zi ku. Preputeni sami sebi II kat olikoj latimkoj crkvi, uno sili su
glagoljdi s vremenom u s"oje spise namijenjene irim slojevima
SVt vie elemenat a livoga narodnog govo ra. koji II to doba u m'kim njiho" im djelima sasvi m prevluduje. No jo jc odluniji u
pitanju je!iir.a bio utjecaj primorsk ih grado,a. koji su. kao i drugi
zapadnoev ropski g rad ovi od XIII.-XV. st. doiivlja,'ali svoj naj
vei u~pon kao sredi!!ta trgovine, pomorstva i obrta i kao sjedita najrazvijenijeg g ro.da nstva na sl:lVenskom jugu. Ti gradovi
u to doba nisu viAc. bili ono. to su hili nekad. u doha borbe proliv slavenskog jezika u crkvi. Oni ~u sc za $101jtb prilivom puanstva iz okolice ne samo poslavenili, nego se II njima stal i] ja,'Jjati i prva pi5meno5t II hrvatskom je~iku. ispocetka daka k..
i tu u vezi s potrebama crkve. Kako u tim g radovima nije bio II
obiaju crkv enoslovenski jezik. upotrebljavali su tvorci ]ln'e
hrvatske pismenosti u njima isti narodni go\'or. pa i kad su sc
sluili vct postojetim glagoljakim tekstovima. Kak o su ~C u tim
gradovima vet od XIV. st. njegovali i drugi knjievni rodovi
osim strogo crkvenih, prevladao je II hrvatskoj knji evnosti Vt
i79
tn doba ivi narodni govor, mnogo I)]"'J" nego II drugim junoslavenskim knjievnostima. To se dogodilo pogotovu od druge
polovine XV. sl., ka d je nastala nova, svjetovna knjievnos t rcncs;:nsc: crkvenoslovcnski sc jezik i glagoljic<l od log<l vremen;,
~ve vi e ograniavaju ria crkvu i na glagoljake samostanske
kole.
I ta je knjievnost kasnijih stoljea jo uvijek tipina srednjovjekovna knjievnost, iak o jc bogatija i razno\inija. Glavni su
pisci ili. holje rei . p revodioci. jo uvijek sy,,':;cn;c i. premda jc
na pr. na dvoru hana Mlad en .. Bribirskog ivio i uveni pisac
medicinskih djela Gugliclmo Varignana, koji jc svome pokrovitelju i posvetio jedno svoje djelo. Inae sc imcu.. feudalaea spo minju redovno u vczi ~ crkvenim ,Jjdima: tako je krba vski kn ez
Nova k. dvorski vitez kral ja Ludovika. prepisao 1$68 za svoju
duu jedan glagoljski misal. I dalje Sl! se i tali apokrifi. vi enja
i ivoti .svetih , samo sad u prijevodima i? zapadnih izvora. Vrit>
Je popularno bilo T II n d a lov o v i II e n j e. pria
veselom
irs kom vi tezu. kojemu Je za vrijeme duge m:Sl'jestice dua lutala
pa kl om i rajem i k oji je, d"avi k sebi. ispriao njezina neobina
I'iilenj;. i otad promijenio nain ivota. Od ivota svdih na jomiljeliji je bio i v o t svetog .J e roi i m a. koga su zbug porijckl;l
iz rimsk e Dalmacije smatrali Hrvatom (Jerolim Hrvatin~ ) i izu miteljem glagoljice. Potkraj toga doba preveden je u Dub rovniku itav zhornik legenda o svecima. medu kujima jc i i v o t
~ vet o g a .r o s a f a t a. zap rav o kristijanizirana Budina le genda. uvena i mllugo itana pripovijetka. napisana II slavu
asketsk og ivota. II u ostalim junoslavenskim knjievnost ima
ve prije prevedena s grkog jezika i pomata pod imenom Va rI a" m i I o a s a f. istn su taku popularne bile legende o bogorodici. obino nazivane udesima (M i r a k u l i s l a v n e d i,' e M a r i j e. tiskani u prvoj hrvatsk oj tiskari II Senju 150i
ili 1508. ali vc i prije prevedeni ).
U to jc doba uho II h rvats ku knjievnost iz zapadnih izvora
itav niz m o ra l no-d i da k t i k i~ djela. koja su u stran im
knjievnostima nastala veinom vec u ranijem Srednjem vijeku.
Tako je II Njtomakoj u XI1. st. napi$an latinskim jczikom L ue i d a l , mala cnciklopedija tadanjega ogr ani enog znanja o
vJcn i prirodi u obliku razgovora izmedu ucnika i uitdja. II jC'
dan ga jc od na ih glagoljaa. -boravei u eekoj, prcveo s e

koga, ali je isto dje lo kasnije jo jednom p revedeno s talijanskoga. Mnogo ~e jo i kasnije prcvodila talijanska knjiiica
Cvijet kr epos ti (Fior di virtu). U kojoj su se objanjavale
pojedine vrline i njima protivni poroci s anegdotama i navodima
ne samo iz kranskih pisaca, ne go i iz starih filozofa. a isto tako
i moralni distisi tobonjega Katona (Disticha moralia Catonis).
koji sc kod nas zovu Kn jigc K ata mudro ga. Bilo je i
takozvanih II r e n j a , a najomiljelije od njih bilo je prenje iz medu duk i tijela grcnikova \1 aSll smrti (K a r a n j e d u e
s t i.j e l om ). nal,isano lati nski II Engleskoj na poetku XII!
II
stoljea.
K r o n i a r s k i r a ,J ovoga doba
780
hrvatskom jeziku prt:dstavljaju razasuli zapisi popova glagoljaa <> vdikim dogaajima
svog:: vrcmena. na pr. zapis popa Martinca iz Grobnika o nesretnoj Krbav skoj bitki 1493, ili pokuaj kratke svjetske kronike Simuna Klimantovia (ili K1imentovia) iz Lukorana kraj Zadra.
koji nije doao dalje od suhih biljeaka. ili naroito takozvana
H r v il I s k a
k r o II i k a, ustvari prijevod prvih devetn aest
glava Ljetopisa popa Dukljanina. Prijevod je nastao "jerojatno
II XIV. st. n egdjc blizu Solina ili Splita, a prevodilac se ograniio
na prvih devetnacst glava oito stoga, to je mislio. da tc glave
sadre hrvatsku povijest. Zato on kao Hrvat redovno zamjenjuje
izraze Slaven i ~ i slavenski" rijeima ~Hrval i hr\"atski~. A li
naj van iji su dio te k ro n ike pn.Jjednje dvije g lave, kojih n ema
II popa Dukljanina. U njima se najprije rjeito opisuje sretna
vladavina kralja Zvonimira. a na haju n jegova smrt. Kr oniku je
preveo na latinski Marko Maruli (Rcgum Dalmatiae et Croatiae
geS\;l l.
Obilniji je u XIII. i XIV. st. bio kroniarski rad n;: la ti n sko nI jeziku II primorskim gradovima . I poslije Ljetopisa popa
Oukljanina. koji jc postao naroito popu laran u obliku upravo
spomenute Hrvatske kronike , bilo je prema kraju Srednjega ,ijeka u da lmatinskim gradovima kroniarskog rada na latinskom
jcziku. Najvanije je od tih kroniarskih djela H i ~ t o r i a S aIon i t a n ~ splitskog arhia k ona T ome iz XII! st., a u Splitu i
Zadru su II XIV. st. biljeili dogada je svoga vremena Miha M,,
dijev. Paulus de Paulo i nepoznati pisac spisa (> opsadi Zadra
II
781
T
,
vezi s potrebama erkve i sastojalo se ispoetka od prevedenil!

latinskih pjesama ili se ubrzo razvilo u samostalnije religiozno
pjesnitvo i legende II stihovima. a ima i satirikih stihova protiv pokvarenosti svecenstva. Ti su nai najstariji stihotvorei SI\'Orili nae prve me trik e oblike, naroito osm~rac i d"'lIlaeslerac,
koji e od njih preuzeti i svjetovni renesansni pjesnici od kraja
XV. stoljeca. I akavtina toga starijeg pjesnitva uljccat e na
prvc renesansne pjesnike, pa ak i na dubrovake, premda su
Dubrovani bili tokavci.
Kao nov kn jievni rod pojavila se potkraj ovog razdoblja i
srednjovjekovna duhovna drama, koja sc o. 1500 prikazivala po
naim gradovima i gradiima du cijelog Jadrana. Takva su se
dramska prikazivanja razvila u zapadnoj Evropi bez veze s antiknom dramom i crkvenim ku\tom i iz nastojanja crkvenih ljudi.
da narod ono. o emu mu sc propovijeda u crkvi, vidi II ivim
slikam a . Dalji je korak bilo osamostaljivanje i prenoenje pri
kazivanja na sam ostanska dvorita i trgove, pri emu su mjesto
latinskog jezik a prevlad"li narodn i jezici. a brigu oko prikazi ,'anja priredaba preuzelo je cehovsko grada nstvo organizirano
u bratovtinama, unosei eslo u te dram e mnogo svjdo,nih. pa
i kominih elemenata. Iz jednQStavnijih poetaka razvile ~\l se
s vremenom goleme predstave, kQje S\I u bQgatim zapadnoenopskim gradovima o razliitim blagdanima katkada trajal e pu "ie
dana i u kojima je bilo zaposleno po vie stQtina predstavljaa.
privlaei gQmi le naroda iz gradova i okolice. U Italiji su se takva prikazivanja razvila od XIII. SL iz religiQznog pokreta u
Umbriji. kad ~u skupine ljudi obiava l e pjevati Jlobone laude
(lat. laus, pohvala), koj e su sc doskora pojavile udijalokom.
a zatim i u dramskom ohlik u. U hrvatskoj su se knjievnosti t~
drame razvile po uzoru na talijanske, a nepozna ti njihovi sastavljai nazivali su ih prikazanjima, skazanjima ili mi~terijima
(akavski miIeri ). Najee su se prikazivali prizori okQ Kri
stova rodenja i muke, a kasnije su se dramatizirale i svdake
legende (kao ivot svele Margarete. prikazivan u Zadru 1500).
I kod nas je bilo predstal'a, koje su trajale "ie dana. kao M u k a
Spasitcija naega, koja sc prikazivala na Cvjetnicu i nastavljala na Veliki petak T o jc bilo moguce stoga. to tc drame
nisu imale zaokruene radnje i nisu z"pral'O bile nita drugQ nego
II
1345-46. koji dobrim dijelom ima publicistiki karakter. U sjevernoj Hnatskoj pisao je u XIV. st. na latinskom jeziku Ivan
arhidakon Goriki, koji je kao uen ovjek i bolonjski dak sastavio Statuta zagrebakog kaptola. a - prema miljenju
nekih - i izgubljenu ChronologijlL
.Jedna od najzanimljivijih grana te kasnije knjilevnosti su
prijevod; popularnih zapadnoevfopskih romana, kojih je moralo biti mnogo vie. nego to ih danas imamo u rukama. Ve je
o. 1300 negdje \J sjevernom Hrvatskom P rimorju preveden iz
nepowatog originala roman o Troji (Rumanae' troj sk i). jer se
vec oko sredine XIV. st. nalazi prepisan u Bugarskoj. odakle je
dospio i u Rusi ju. Premda sc II romanu opisuju dogadaji ;z H omerovih \'Temena. ipak su sve linosti kao ohino u srednjovjekovnim
romanima prikazane na suvremeni nain, pa sc Homerovi junaci
i ene vladaju kao vi tezovi i "gospe" Srednjega vijeka. Mnogo je
opirniji rom"n o Aleksandru (A I e k s a n d a r Vel i k i), nesumnjivo najljepe djelo hrvatske i srpske knjievnosti Srednjega vijeka, raireno u prijepisi ma po svim naim krajevima i u
Rusiji, gdje je poznato pod imenom _srp ske Aleksandridc", (naden je zajedno s romanom u Akiru i s romanom o T roji jo u
XVII. st. u knjiinici bana Nikole Zrinskog ). T o je roman o idealnom vitezu. hrabrom u borbi. ali u isto vrijeme irokogrudnOJn
i milostivom prema pobijedenima. Osim tih roman~ iz antiknog
svijeta bilo je u hrvatskoj knjievnos ti i srednjovjekOI' nih vitekih romana. kako sc vidi iz jednoga zadarskoga popi~a knjig..
od 1389. Vrlo je vjerojatno. da ~u vitdki romani <) Tryanu
(Tristanu ). Ancalotu (Lancelotu) i Bovi (BulJvIJ d'Antona ), koji
su potpuno ili djelomino sauvani u jednom bjelorusko)ll prijepisll pod imenom ~srpskih knjiga~. takode r p"evedeni negdje na
hrvatskoj obali i odatle preko Srbije dospjeli u RllSiju.
U hrvats koj knjievnosti ovoga doba najavljuju se i neki
novi k nji~vni rodovi , kojih nije bilo u crkvenoslovenskoj knji evnosti i njezinim izdancima. To je u prvom redu bilo umjetniko pjesni!tvo po zapadnoevropskom uzoru, pisano u stiboVima s odredenim brojem slogova i sa srokom. I ono je nastalo
l ta l. mm'n<O _
.o ",a~
783
TIl lILlI L"XXIX
'dijalogi.r.irani i \I jednostavne O$ m er~c pretvo reni tekstovi ir. Bi _

blije ili ivota svetaca. Sva su ta priknj.'a nja imala pu k i znaa j
oivlj ujui na pojcdi nim dirljivijim mjes t ima i pribliuju i u:
lonu narodn og pjesni JIva.
lak o II njima nema vel ikih pje sn ikih vrijednosti. ipak 1a
prikazivanja imaju znat no kultu m o- historijsk o znaenje kao
n.ue prvo ka.r.al;! !.:. Njih e. kao i ostalu knj ievnos t Srcdnjegil
vijeka. doskora potisnuti nova svjetovna knjievnost renesanse.
li kojom prestaje iskljuivi monopol crkve II hrvatskoj knjicvo()sti. T a se nova knjiftvnosl razvija ve od druge polovi ne
XV. st.. II isto vrijeme. dok sc joi ilivlja"aju posljednji obl ici
srednjovjekov ne knji!cvnosti. Ona sc kao posljedica ra zvit ka
graansk e kla st: pojavljuje u prvom rt:du u na im najnapredni j im primors kim gradovima Dubrovniku. Hvaru. Splitu (gdje
Mark o Maruli svrava 1501 S\'oj pjev Judita_). Sibeniku i
Zadru. a od d ru ge polovine XV I. st. i u sjevernim gradovima
Zagrebu i Varaidinu. Za razlik u od s rednjovjek o\'ne knjievnosti.
koja je 5\'a bila djelo sveenika. i - izuzev!i donekle romane gotovo sva pisana u pobono-asketskom duhu. pojavlji vat ce se
od XV. st. II prvom red u svjetov ni pisci. pa e i knjilevnost do biti svjetovni znaaj. okrenut k zema ljs kim vidicima i pojavama .
U m j e t n o s t. -
Kao i prije. razvoj umjetnos ti u Hrvatskoj

po kazuj e i od poetka XII. do poetka XVI. st. dvostruki tijek. Na
jadranskoj obali romaniki oblici Il ominiraju gt>tovo do kraja
X IV. st., i pojedi ni se elementi romanike tradicije provl ae !ve
do u XVI. st .. a ti sjevernoj H rvatskoj r:umjerno rano, u pol uvini XIII. st.. javlja se goti ka ka o domi nantni uil. Ali u sjevernoj Hrvatskoj - zbog nepostojanja j aih gradskih centara. koji
u tom razdoblju pOHaju nosi()(;i novoga um jetnikog odnosa
prema stvarnosti - goti ka traje sve rio u XV II. st., a u Dal maciji. ubno nakon ho je na poetku XV. st. pre\ladala go tika .
javljaju se sredinom stoljeca takoder djela. koja nose vt: fl; lIt:s;l llsni znaaj.
U tom raldoblju daje razvoju umjetnosti II DJlmac;j; osobil<'
o biljeije velik broj lokalnih umjetnitkih rudionica. iz kojih proizla!i u XV . st. n"'koliko sna nih umjetnikih li nosti. to djeluju
u zcmlji i van njc ka o originalni i samostalni slvaraoc; znaaj n ih
. i 84
Nad fTobna p tQ ~. \'\Ik o1e lIo~k Ot
; .
T ABLA 1:C
ar h i t~kt ons k ih.
skulp torskih i slikarski h djda. Dotle, u sjeve rnoj

Hrvatskoj. nakon rar.mjerno kratk e i siro mane romani k e periode. jadja st" gotika hez ne ke b 'ute veze 5 prethodnim r azvojem, veliki sredn jovje kovni crkvcni redovi donose iz svoj ih ma l ica go tove formu le. po koji ma grad e i ukrauju svoje (rk ve
(na PL cisterciti). domae su radi onice nerazvijene i te k S~ u
XV. st. u pojedinim g radovi ma (Zagreb) javljaju imena doma
ih majstora. Od tog se \'remena napose II ladanjskoj crkvcnoj
arhite kturi. ka o i u jednom dijelu svjetovne arhitekture. jadja
sve oitije rad domaih majstor a i u k o n c~pciji i II izvedbi.
Potrebno j ~ na l)o kon. da sc kod ocj~ ne ra zvoja um jetn osti u
~jevernoj Hrvatskoj uoi tak oder injenica. da SIl provala M ongola i turska ok up acija velikog d ijela temlje (Slav onija) znatn o
smanjile hroj umjdnik i h spomenika ir. toga rndoblja.
R o m a n i k a. Nas t avljaj u i ra1.l'oj zapoet u X l. $1. arh iteklUra u Dalmati;; rjciava za iduih st ol j ea sve krupnije i ire
zadatk e. Izgraduje s~ i obnavlja niz velik ih katedraI nih i sa mosta nskih crkava. a ujedno sc ratvija i jaa gradevna djelat nos t
na polju profa ne arhit~kture. po ~v~i od utvrdivanja grado"a
do gradnje pri vatnih kuca i pala a o bo gae noga grads kog .\ tanovni tva. U prv o vrij eme crkve na arhi tekt ura zauzima cent ral no Oljen o. U izgradnji; ob rani grads ke auton omije. kat edrale i njihovi tvonici bili su es t o nje1.i ni simboli i ponos g radana. Izg radene iz bril jivo tesa nog kamena.. sa svc bogati.ie
ukraenim zido,ima. p roelji m a i I)Or talima. tc su kat edrale dokazom visokog uspona graevne djelatnos ti. Romallika dalma tinskih grad ova protkana je es t o uglcdanjcm na ao tik u. na
njene grade, 'ne i kiparske spomeni ke. koji su ostali sauvani. pa
sc tako gi banje srednjov jekOVJlC umjetnusti prema st" arnosti
runo susretalo s rcal istik om batinom ,.]ast itog tl a. Kroz takve
romani k e oblike mogla se iroko izraziti tdnja sredn jov jekovnog O"jeka za rcaln;jim obliko,anjem ljudskog tijela. koja je
ostavila spo men u akl ovi ma Adama i Eve na portalu trogi rsk~
kated ral e. a u nizu djela Tad~nih uglavnom \J romani kim oblicima javljaju S~ i karakteristik e. koje su i na e svojstve ne got ikoj umjetnosti: sve jaa ra !anj enos t zidne mase. na glae ni
verti kalizam (na pr. zvoni k kat<::drale u Splitu). smioniji pokret
figura, pa i novi ornamental ni i dekorativ ni motivi. r tako se uz
--,
"
,
-
-"
>
,,
785
pojave pojedinih t ipinih goti ki h oblika u konst ruktivni m

(sv odenje:) i dekorativnim dijel ovi ma arhitekture i de:taljima
skulpture. pa i uz pojedine grad evine ka o to su crh'C fra njevaca i domi nikana ca (na pr. Sv. Domini k u Trogiru ) javl jaju
i dalje u X IV. pa i u prvi m deceni jima XV. st. romaniki oblici .
Rom a nikom ' u tra dicijom obiljdene prve faze: u gradnji ii
benske i k orulanske katedral e u sre:dini XV. st .. a ostatak ro manike: trad ie: ije: opab sc i kod nekih gradnja XVI. st .. kao to
je. na pr.. zvoni k uz katedralu \I Hvaru.
U tipin im oblici ma ruvijene roma nikc obna vlja se II dru
goj polovini X I I. stolj e a ~tarod rcv n a crkva ~v. Kr cva na II
Zadru : njezina je vanjs ka zidna masa bogato oivljeno. slijepom
gale: rijom iznad glavne apside. velikim slijepim arkadama
na juinom tidu i arkadama na zapad nom proelju. U prvoj polovini XIII. s tol je:a gradi se romanika kated ralOl II Trogiru
i ohna,'lja katedrala u Zadru, koja je zadriala od prija! nje:
crkve apsidijalni dio j t ime ! iroki srednji brod . Proelje
te katedrale rastvoreno je u gornjem dijelu pojasima arkada. <l
u donjem se dijelu nalaze tr i bogato urekna portala. U zrelim
su romanikim obl ici ma izgradeni i neki crkveni zvonici. kao:
zvonik sam os tanske crkve sv. Marije u Zadru ( 1107). zvonik
katedrale u Rabu (XIII. st.) i zvonik ka tedrale: u SI)lilu (X H I. do
XV. st.). jedan od najz naajnij i !' spomenika gradevne djelatnost i
u Dalmaciji. pOllignut na temeljima nekadanjeg predvorja
mauzoleja cara Dioklecijana.
R oma n i ka se skulp tura razvija u uskoj vezi s arhitekturom.
o blik ujui crkve ne po rtale i arhitckto n~k" dekoracij" te ukr~
! uj ui kame ni i IIrveni crkveni namjdlaj. Od Xl. SI .. kada otpo
inje postepeno naputa nje geometriziranih ornamentainih spic.
tO"a, do obliko"anja statua. ka o ho su gola tijela Adam a i E"e
u Trogi ru. spomenici skulpture pokazuju stalan uspon umjetnikog odnosa prema st\'arnos ti. Na samom poctku X I II . st.
(1214 ) stoje monumentalne drvene vra tn ice splitske katedrale:, djelo
Andrij e Buvine. U 28 polja. oko kojih tee ornamenat. u kom e
se ljudski i ivotinjski likovi isprepleu s biljnim viti cam a i lozom
u grozdovima. Hu vina je prikazao niz biblijskih scena, unosei
u pojedine detalje opaanja iz fivota oko sebe. Kdto kasnije
nastalo je i drugo zn aajno djel o: drveni naslo n korsk ih 5j ed al~

" splitskoj kat edrali, gd je je neki nepo:.mati majstor. uz b~ga tl
()rn,unent,Lini ukra s o~tvarj (J i nekoliko ivo zapa emh pnzora
iz s\'~ k idanjeg ivot .. (na pr. lik drvodjelje pri radu ). Sred~nom
XIII. st. nastaje jedno od najznaajn ijih djela dalmatJlIske
rumanike: por tal katedrale u T rog iru. djelo majstora Rad o~a~a
i njegove radion ice. Ra dovan je, prel .. zei preko granicOI. ';to Ih Je
umjetnosti stal,lja la religiozn;: sad rfajnost i crkvena narudba.
dao sna ne dokume nte umjetnikog inte resa za stvarnost oko
sebe. za o\'je ka . Taj prodor real nosti u crkvenu t emati~l~ poka
zuje .~e najjasni je u reljefnim prikazim .. mjeseci u godlm p.rc ~ o
odredenih ljudski h radnji k arakte ri sti nih r.a neko god l nJ~
doba. koji S~ n~laze na unutarn jim poluslupcima portala, llk uvl
ovje ka. koji kuha na ognjitu, ml .. dia. koji grije o ztb l~ Tu.ke na
vatri, vinogradara. koji rd.e lOlU. ov jek a, koji Jiia ovce .l t.
Bliski su Rado"anO\'u krugu po Ivojoj k"aliteti i d"a rd Jda ~1
X II I. st.. ito su uzidOlna u prvi sprat zvonika katedrale. a pTl '
kazuju ~Na\'j c tenje ~ i ,.K risto lu rodenje ...
i,
Iako sc u dokume ntima X II !. i XIV. st. spominju ime na pojed inih slikara (medu ostalima bio. je slikar i 5ku lpto~ !luvina),
ipak je u Dalmaciji ostal o razmJerno malo spomemh. romanikog sli ka rsh'a. Lokalnim radionicamOI treba. pril~isat.1 n~k o
liko ,elikih drvenih osli kan ih raspela u Zadru I S plttu 'z X IU.
i XIV. st .. ka o i nekoliko ikona biz.. ntskug karaktera iz t ~1r'
vrf'"llIena. Mnogo su brojnije dui itave obale crkven e kn~'.gc
ukra scne mini jaturama. medu kojim;! sc i stie maleni brcv'J~ r
iz Splita iz 129 1 (dana s u Veneciji ). kojega minijature pOkaZllJL!
bizanlski karakter. i crkvene knjigc s minijaturama montekasinskog karakt era , kojima sc na kraju X II I. st. prid.rufuju ru
kopisi ukraeni na nain bolonjske Uwk (Zadar. SpIL t).
Veli k broj spomeni ka umjetnog obr ta, napose metalnih relikvijara ukra!enih figurainim ~eljcfi~a {Zad~r . r iznke .. kat~
draic i ((kve sv. Marije). pokazU je kvalttet nu djelatnost IOl<almh
majs tors kih radionica.
Drugaij e nego u Dalmaciji, r omani~ki sp~menici. sjeverne
Hr vatske ra7.mjerno su rijetki kako II arllLtck tun. tak o, LI s ~ul ~
turi i slikarstvu. Uz prvu gradnju zagre bake kate drale (kOJa Je
7Si
786
propala u doba provale Mongola 1242) maa jn;je.su grad el'iT1~

roma n ik~ p~riod~ bile: crkva u T opuskom. koja se spominje ll!)~.
i crkva u Glogovnici. od koje su ostala ~allvanll II dana njoj
upnoj crkvi tri stupca i p oj~dini fragment i skulptu rt. Ostali
sa u" ani spo menici romanike arhitek ture uglavnom su manje
seoske crkve. kao 1to su one u Bal)skoj. Moro .. iu i Mikanm'cima
i najstariji di o crkve sv. J urja u Belc u. K rijetkim spomenicima
romanike skulp ture, koji sc uglav nom ograniuju na ukrasne
arhitektonske fragmente (kap itele. konzole i L d.) treba pribr"jiti i malo bro nalo raspelo iz Mart i ni ne. a najznaajniji
spomenik slikarstva XIlI. stoljcil II sjcvernoj Hrvlltskoj ,'jcro
jatno je izveden od stranih majs tora. To su kasnorornanik c fresh
u sakristiji zagreba k e katedrale (podignutoj nakon 1242), koje
pokazuju znaajne srodnosti sa sli karstvom XIII. st. Il okolici
Rima (Subiaco, Agnani ), to sc obja njal" a injenicom, da je
bisku p Timotej, graditelj ugrebake katedral e. "jcrojatn o po.. eo
sa sobom maj stort:. kad se iz Rima uputio u svoju bisk up iju.
Zadravanje od redenih romanikih tradicija u zidnom slikarstvo
u doba. kada je o arhitekturi i skulp turi. koja .lc stajala u vezi
s arhitekturo m. prevladala ve go tik a. moe se zapiltiti i rm kasnijim fre~kama. b o nil pr. u crk .. i SI" . .J urja II Belcu. koje potjeu iz XIV. stoljeta.
Spomenidma crk ..ene umjetn osti pridruuju sc u X II I. st.
i spomenid profane ar hitekture. h tog stoljea potjeu najstari ji dijelo,' ; fe udalnih sjedita (Med vedgrad ; Susedgrad kraj
Zagreba. Samobor. Oki. Ozalj, Kalnik. Oraho.. iea. D rdnik i
dr.). Na do bro izabranim. prirodno utvrdenim pololajima ni f"
sc gradine, kojih je oblik u .. jctovan konfiguracijom tl a. opasan
sa nekolik o pojasa zidova. s kulom -branikom u sredi!tu.
Drulveno-hi$lorijskc i etnike promjene. koje se dogadaju
u Tstri u poetku Srednj~g vijeka. mijenjaju j sliku nj~zi na
umj etnikog r3.l:vitka. 110 k lasine kulture ulazi u kulturne krugo ..e srednje Evrope S osobi tostima regio nal ue umjetnike djela tnosti no .. og stanovnitva H rvata i Slovenaca" sje.. ernoj Istri.
Gradovi na zapadnoj obali i dalje podravaju tradiciju iz antiknoga i ranokranskog vremena, ali pod jakim utjeciljem Venedje, koja je tim grildovima dala obiljeje u cijelosti _ o nji b o.. " obliku. i u pojedinostima - u ra zliitim spomenicima. U
unutranjosti Ist re sl ika je drugaija. Utjecaj i prodiru sa sjevera preko Furla nij e i Kranjske i mij caju se s lo~a!nim osobi~
(usti ma. konzerl'ati .. i1.mom i rustikalnou u obhClma, kao I
jakom retardaci jom stilova. Dru~ t .. eno.- hist.~rij.sko z?iva~je u
Istri raz .. ija ~e uporedu s drutveno -h,stoT1Jskml zbl\'~ nJ e~ u
ostaloj Enopi . I,a pod is tim uvjetima {ivota i ra da nastaju u Is to
"rijeme jednaki obl ici umjetni.kog st.. aranja.
Romanika i goti ka su obiljdje toga , 'remena. Raz.yije na rom a nika arhi tektu ra sauva la sc u malom broju primjeraka. U
Poreu ima nekoliko primjera profa ne rom an ik e arh ite kture:
bIa iz poetka X III. st.. s is taknutim drvenim hodnikom du Il.
kata i malom. tipino rom;lIlikom hiforolll o I. katu. ka n onika
ku a (kanonikat) kraj poznate bazilike, sa !est tipin ih romanikih
hi(ora (d .. ostrukih prozora pod jednim lukom razdijeljcoih stupiem u sredi ni) na proelju i mala ku tica nazl'a na .. Kua s.. etaca" po kam enim romaniki m skulpturam a na proc:lju. Tom
..remenu pripada i romanika hazilika \I Vrsaru, kao i erk,' a
s\". Petronile kod Kanfanara (u ruc"i nama), a rane-j romanici
i gradnje s trampaIlJa u apsidi crkava s... A ndrije kod .Ro .. inja
i sv. Murijc II Balama. Zanimljivc 5\1 roma ni k e pohgonaIne
i okru gle gradc"i nc II Kopru i Ro .. inju. kao i tipini rO llLa n i ~~
zvonici II Balama. Pl omi nu. Starom Milju i SI'. Lo"re~u. kOJI
pokazuju karakteristike: XII. i XI II. stoljea. U "eem br~.~u
rasija ni su po Istri primjeri romani ke arhitekture skro mnijIh
oblika, male ladanjske crk"i.x pravokutnog tlocrta s polukrufnom apsidom. malo istaknutom ili IIpisanol~ u el .. ~r?kut ,
esto otvorenoga krovita, koje je izvana po kr Iveno kTllJilma
(ta nkim kamenim ploama) . U tim skromnim spomcllich~a romanike: arhitekture nalazimo zanimljive primjere rornalllkoga
zidnog sli karst .. a . koje uz nekoliko primje raka skul pt ure daje
sli ku likol'nug stvaranja " Istri u to .. rijeme.
Osim spomenutih I'c. kam enih skulptura u Pore u ima u Istri
pril i an broj primjera rilne romanike skul pture. koji su uzidani II 7,idove crka va (Vod njan) ili izlaze na \"idjc:lo kod arhcolokih istraivanja (G uran. Mutvoran). Romaniko j bmenoj
plastici pripadaju i skulp tur e \J Ka rktama kod Bu ja k ao i I~ ne
arni reljdi II SI'. Lo .. r eu Pazenatikom i o Plominu. R oma lllke
drven e plastike, raspela sa ra,'no ispruenim nogama Kri stova
789
788
ti jcla. koja sc mogu datirati u XII. i XIII, st.. ima takodu na

kopnu Istre, kao i na otocima (Bale:, Gra ie, Galdan. Kopa, ..
Susa k),
Z idno slika rstvo romanike
poinje ve
u XIJ . st. fragm entima
ili ka II crk vi Sv , Agate kod Ka nfa nara , a naj rcprc:zc:ntati,' niji

primjerak slikarstva X i ii. st. su freske u Sve tom V inen tu u
nhi na groblju. koje je 51;k3(1 sli ka r Trcl/isan us (moda iz
T rvib u Is tri ), U l im rom aniki m sli karijama osjeca sc jo utjecaj bi7.a ntskog slika rs tva. ka o i na freskama u Hu mu u sjeve ro is t onoj Ist ri. Primjera roma n ;kog zidnog sli ka rs t\'a iz neill'
kasn ijeg vremena (Labi n. D rague, Butoniga, Bazg-alji i t. d.) ima
u Istri mnogo.
G o t j ka i r e
e s a II s a. ]'orasl ekonomske snage da lma tinski h gradova u X III. j XIV. st. ne oi tuje sc samo u poja anoj graevnoj djciat nosti o XV. st. do itave obale. koja pre
tvara drvene gradove o kamen~. nego i u postepenim promje nam a u rnj ctni~kog od nosa prema .~tvarnos ti. koje postaj u odlu a n
fakto r II p ri h vaan ju i samostalnom s tvaranju novih um jetnikih
djela i oblika. Grallanstv o nuno prelazi i preko on ih og rada.
ku je ~o n cra~vije n o ekono msko-dr utve no stanje i s njima spojeni pogled na svijet p ostavljali razvitku umj etn os ti. T dnja
k re::lnos t i probi ja gnmi ce crkve ne tematik~. koja je propisivala
d o t~da o kvire. II kojima sc kretala umje tn ika djelatnos t. Namjesto k ultu re i um jetnos ti vezane uz crkvu javlja sc profan a
umj et nost i no\' ; oblici. koj ima se o na izraava.
II
Ali taj ra zv oj f ;votne podloge. na kojoj je rasla umjetno st

u Dalmaciji i koji j e joi u sredi ni XV. st. dao prva renesans na
ostvarenja. jenjava po tkraj toga s toljea zbog posljedica mle-ta ke okupacije dalmatinskih grad ova. Otprije prikupljene snage
d jeluju jo jedno stolj ee , a !.atim se Dalmacija i II umje tn osti
pretvara u I)asiv nu mlet a ku provinciju bez nekoga vlastitop:
obilje!ja.
Kan i na drugi m podr ujima, razd oblje XV. st. u D alma ciji je i u li kovni m umjetnostima sjaj na epoha. Zbog mnogih
n aru aba raste broj do ma ih umjetn ikih radioni ca: klesara.
zidara. zlatara. drvorez bara i sl ikara. a g rad o,i pMivaju i pojedine majs tore iz ino~emst"a. Tradi cio nalizam do mai h radionica,
700
td-nje najdarovit ijih linosti prema novim oblici ma pa i dodi ri

s inozemnim majstorima i um jetnoUu renes an sne h alije daju
umj etnos ti toga vremena u Dalmaciji neob ino 7.animljiv i
komplek sa n kar a kter.
Kao ! to u XIV. st. teku usporedo romani ki i gotiki oblici.
tak o se u XV. st. preplee go tika s re nesa nsom. i te le stils ke
kategorije ne smij u shvaat i krilI O ni ti se mogu o(f,' a jati jedna
od d ruge neki m st rogim kr onoloki m iH formalnim granicama.
U fi"otno m d jel u pojedinng um jetni ka. pa esto i u jedn om jed in om um je tni kom djelu. m ij eiajLl se gotik i i renesans n i element i toliko. da ponekad poprimaju i ka rakter jedinstvenog
slila.
Siri 7. ama h dobi,'a got ika u Dalma ciji SO-tih godina XV. sto ljea. Ta d...~U to bili ve kasni go t iki oblici _cvjetne_ deko rati vne go t ike. Iako da se " sk ulptorskom ra du naj1.n a~ajnijeg
majst()ra lOga prave .. (J urja Dalmatinca) II s re rlini s t oljea puja,'ljujlJ ve i pojedi n;, no"a rencsansna ostva renj a. Najraniji
kronoloki podatak za irenje kasn ogo titkih o blika daju doko men ti u \"ezi s gradnjom tornja katedra le II Trogi ru. Kad je
1420 kod za u7.imanja g rada od str ane M Iela na bio oteen prvi
kat zvonika. dozidan vjerojatnu po tkr aj XIV. st.. pod uzeo je
njego\' popra vak. a v j erojatno i zidan.ie drugoga kata. domai
majstor Matej G oj k o vi. P rvi jc kat jo ma siv no zatvo ren. a
gotik i ukras n i detalji na njem u potjeu vj ero ja tn o tek i,. "re me na l>opravka; drugi JI': kat i7.graden ve u udim goti kim
oblicima. gotovo pos,'e ra stv oren. s ipka stim m rdihem; a pusljedn ji. trei kat d nvrava u ren esansni m obl icima leI. na kraju
XV I. st. d o mai majstor Tr ipun Bo kani .
Gotm'o ci jelo XV. st. ispunj a va u ~i benikll gradnj a vdike
k:J.lI':d rale. koj a je za to vrijem e postala centar. oko kog::. st'
o k upljao niz ma jstora ; na njoj rade brojni a non imn i obnnici i
najwaajnijl': linos ti po vijt's ti umjd nosti u Dalmaciji (Juraj
Dalmatinac. A nd ri j a Alei i Nik ola Fi renti na c). P rva faza u
gradnji te lc .. tcdrale protck.!a jc II razmjern o skr omnim g ra nicama i pokazuje oblike. koj i su karakteri s t in i t.a produh,'a nje
r O man ikI': tradicije (na pr. osnovni dijelo,i sjeverno&: porta la ).
T a sc g radnj a zatim prl':t\"a ra djelatno u J urja Dalm a tinca II
Sibe n ik u (144 1- i 3) u jedno od najznaaj ni jih umjetn ikih 05\,'a-
791
,.,
renja
TABL.A XCI
Dalmaciji. P roiru;uCi pr-'obilnu omovu crkve. Juraj je

produio ojc7.in islon; dio i ubaci" anjem tra ruc:pla i posla\ljanjem stupova :ta kupolu odredio njezin kas niji oblik. II kome: ju
II
je potkraj
stoljea
dovrio Nikola Firentinac. T a je: ka tedrala.
tradi cija i spreple e s osnovnom kasno _

gotikom koncepcijom njezina velikug grad itdja Jurja i s rencsa nsnim stru j anjima. kojima pos taje: naji7.razi li j im Ilrc:clstav .
niko m Ni kola Firentinac. po lom isprepicta nju razli~ilih st rujanja lipian spomenik razvoja umjetnosti II Dalmaciji II XV.
na kojoj
~C romitnik u
stoljeu.
Porijeklom iz Zadra. Juraj Matv<'jev (ili kako
sam nazva"
koja jc: svoj om
St
Georgius Dalmnticus) jc prva krupna linost.

djelatnoU u prohila anonimnost doma ih radion ica. jaka i originalna individualnost. Djelujui u Sibeniku. Splitu. Pag u i Dubrovni k u. Juraj j e stvorio iroku kol u. Il kojoj je uio velik
broj dom a ih majstora. Svojim najtnaaj n ijim skt.l ptorski m
djelima (glavama na apsida ma ibenske katedrale. reljefima na
stropu krstioni ce u Sihc:niku) .J uraj je prekoracio g ranice kasne
gotike i stvo rio djela. koja po svom sna inom realizmu nose rcnesans ni kara kt er.
Katedral a II K oru li. koju g radi niz domaih majstora _
medu njima se osobito istie Mark o Andriji zapoe t a je
takoder II ohlici ma. koji znae na sta,ljanje romanike tradicije.
ali se za vrijeme grad nje ispreplee s kicenim kas n ogntikim
ob li cima u zanimljivu cjelinu. Brojnim spomcnicima cr kvenog
karak tera izradenima u oblicima kasne gotike pridruu j u ~e
mnoge profane gradcvine. pala;;e u Trogiru (palaa Cirl)icn.
djelo Andr ije Aleija ). Splitu. Sibenik u i Rabu. Poet kom
2. polovi ne XV. st., u a rhitekturi i skulpturi sve se jasnije j~"
ljaju motivi rjdenj a, koja su karakteri s t ina za renesansu. K>lpiteli 8tupo'a. ukrasni vijenci. figuraI n i ukrasi i t. d. povode S~ za
antiknim uzorima. akantu 50vO liUe i drugi de ko rat j,'ni elementi.
goma,.i djeaci , koji nose girlande ili baklje, postaju omiljeli
mot,\,!. T e temlencije premil renesansnoj dekora ciji pok.nuju
sc vec ja.~no i II djelu Andrije Aldija. GO-i h godina XV. stoljeta. I Aidi 5e raz,jo - U l. mnoge druge majstore (med u kojima sc isti~e $ihe na n i n " ' an Pr ihis l avi ) - U radionici maj stora Jurja, na gradnji ibens ke katedral e. Njegovo je najzna -
792
.-.
..
-
-
N
<
>
O
T ABLA "CII
aj nije
djelo krstionica trogirske katedrale (I -Hi7 J. \1 kOjoj je

dao - uz neke dekorativne motive preuzete jz Dalmatineve radion ice - niz figuraln ih i dekorativnih ostvarenja. koja imaju
izrazit rene sans ni ka r<lktcr (na pr. friz andeiia . koji n ost: girlande ). Ka o slabija umjetnika individualnost. Aidi jc potpadao
Ilod vladajue utj eca j e (p rv o Jurjev, a kasnije rircntincv j, ostaJui II svojoj figuralnoj skulpturi kasnogotik i majstor. Najcii
izraz na~ lo je to rent:sansn o strujanje \1 Dalmaciji kod majstora
Nikole Fircntinca, Njegovo prvo poznalO djelo, kapela bL !vall;)
Ursina II trogirskoj k~tedrali , koju jc zapoeo zajedno s Andri jom Alcijcm 1468, pr<:dstav]ja rt:mek-djcio lih novih nastojanja. Ugledaj ui se II samom obl ikovanju prostora i svoda lc
kapel e u an t ikne uzore. Nikola je II svojim skulpturama i reljefima (kipovi svetaca u ni;ama. reljefi anel ia s bilkl jom) da o
djela. koja nose jasni renesansni peat. I u svojim ostalim di~
Jima u Trogiru i Sibeniku (gdje JI' dovrio grad nju btcdra1c.
podiu i kupolu i dajui joj jerIinstveni kameni svod-strop nad
sva tri broda i time originalnu svino t.u liniju proelja) Nik ola je
snano afirmirao ta renesansna strujanja u Dalmaciji _
Za kapelu Ivana Ursi na u Trogiru radi o je II dva navr;:,ta dva
kipa (Ivana Ev andelisia i sv . T om u) takoder poznati ren esans ni
kipar Ivan DuknOl'i (GiO"anni Dalmata). koj i je glavna djd a
stvorio izvan Dalmacije.
U XV. st. javlja se u Dalmaciji, uZ velik broj domaih . i m z
stranih umj etnika_ Ponek i od inozemnih umjetni k a ka o. na pr ..
Bo nin o iz Milana (koj i djeluje li poetku XV. sl. u Splitu i Sib\,niku ) ili Nikola Firentinac mogu sc ura u nat; u red lokal nih
majstora. budui da su im sva romata djela Ll Dalmaciji.
I \J Xv. sl. zaostaju spomenici slikarstva po wom e broju
i po kvaliteti iza djela skulpture i arhitek ture. U sredini sto ljea u
sk ulpturi se naim e jasno oituju ren esa nsn i elementi. a \! .~Ii kar
stvu se uz dugo zadravanje biz<lntskih elemenata JO~ u
XV. st. javlja nain rada blizak mletai:kom go tik om siikarstvu. Dj ela domaih anonimnih majstora vetinom Su tak oz"ani polipti si . oltarne slike sastavljene od "i e manji h meCusobno odijeljenih slika. lik ova svetaca i religioz])ih prizora (Il<l vjdtenje, raspee i t. rl. ) slikanih na zlatnoj pozadini. U dOKUmentima se esto javlja ju imena domaih slikara. pa ak i Op IS'
"u ta
P.p a li a
u SplItIl (kraj xv . ili poteta k XVI. st .)
793
njihovih djela. ali osim kod neko liku sli ka nisu jo u,'ijek fiksi _
rani autori. U po lo"ini XV. st. i~t ie sc u dokumentima spliuki
ma jstor D ujan Vu;kovit T rogirani n Bla! .Jurjev. koj i radi du!
ita,'c Dalmacije. i Sibe nanin Niko la VladaMv. Iz ta kvc dom a e ~Iikarske kole pote ka o je i poznati ranore nesanmi majstor
Juraj Culinovi. koj i je us pr kos tome. ~t n se nakon uenja II italiji vratio u Sibenik. ostavio svojn djcla il.\"an Onimacije.
Sliku bogatoga umjetni kog razvoja u Dalmaciji toga vremena upotpu njuju i brojni predmeti umjetnog obrL:l. medu ku jima sc naroito istiu zlatarski radovi tl Zadru. Jz kraja X IV . st.
po t jee srebrna krinja s moima S\'. Simun:! u Zadru. rad maj_
stora Francesca da Milano. f u djelima domaih drvorezbara
h 'ana Budislavib (korska sjedala u Trogiru) i ha na iz Korule (Zadar) ostali su tak oder $auvani znaajni spomenici
umjetnog obrta.
javljajui sc II drugoj polo\'i ni XIII. st. kao tipi ni stil 7.a
pad no-ev ropskng feudalizma. golika ostaje u Hednjo\"jekovlloj
Slavoniji "ie stoljea osnov ni. vladajui stil . ustupajui mj esto
tek II XVII. st. baroku. U toj ~e inje nici jasno odra ava uspore ni
razvuj toga podruja , koje bez jaih gradskih centara i razvije.
nijeg grada nst"Ol. nema one l.ivc>lne podloge. s koje umje tnost
moe dostii realis t ike obli ke rCllesanse. U toj Hedin; goti ka u
svojoj kasnijoj fa7,i (poslije XV. sL) ,', cma vie ZIlaenj e neko,,"o
progresi,'nog stupnja u razvoju srednjovjekovne umjetnosti na
njezinu pu tu k obliko\,anju rea lnos ti. nego se ogr:.niuje na
konzen'ati\'no ponav ljanje lIs toljenih oblika.
U povijes ti um jetnosti srednjovjekovne Slavonije najznaaj
nije mjesto za uzimo povijest gradnje zagrebake katedrale. na jveeg gradcvnog spomenika el)ohe go tik c na lom podru j u. Poslije provale M ongola. izmcdu 1242 i 124i. gradi biskup Stjcpan kapelu. kojo jc ostala sauvana u biskupskom dvoru u Zagrebu. ka o
crkvu za prve potrebe. do k sc ne izgradi sama katedrala. Osamdesetih godina X II I. st. svrava se za bi skupa Ti moteja pn'a
perioda izgradnje katedrale. kojoj pripadaju svetite sa Iri po]igonaI no zavdiene apside i sakristija. Tlocrt svetiita I'okaluje
,'ezu s osnovom er k-'e sv. Urbana u Troyesu (biskup Timotcj
bio je dvo rski kapelan papc Urbana IV. koji je dao izg radili
tu erhu u Francuskoj). Dalja sc gr:.dnja tagrebakc ka ledrale
;94
nastavlja u X IV. i XV. SI. ka d je sagraden o zapadno proel j e.

kuje je trebalo da uokvire dva tornja. od kojih je kasni je bio
izgraden ~amo jedan. Tako sc no svetate nadovezala crkvcna
lada. gradena II:' nain t. zv. d\'ora nske crkve. Kraju XIII. st.
pripadaju oS Iaci monumenlalnog proel j:. cistercitske opatije u
Topuskom. II istom stolje u pripali aju i os tn ci sveliit" franjeva kc crk ve u Zagrebu. U poetku X IV. st. bi la je izgra<kna henediktitlska crha u Bi jeloj . kOjll jc jo do ))rolog stuljea bila
sa u vala ,elik dio zidova s karakteristi nim 7.apolinim p r oeljem.
U XIV. i XV. st. gradena je i franjcvaka crkva u Il oku. iz koj e
potjcu brojni fragment i go t ike al'hit ektnns ke ~kulptu~e . a na
poetku XV. st. i'l:g radena je crk-'a sv. Ane II Baslajima. I drugi
najznaajniji grad ev n; gotiki spomenik srednjO\'jeko\'n('; Slavonije na la zi sc u Zagrebu. T o je gradska crkva sv. " 'Iarka. gr adena u X IV .. a pregradena II XV. st .. koja takod(';r pripada tipu
d\'o ranske crkve. U H n'atskom Zagorju s a uvan j('; niz manjih
gotikih crkvi iz XV. st. s jednostavnim skrom nim oblici ma. a
i u Mtdimurju os tala su sau,'a n a got ik" sve tita u nekuliko
crb"a (Podturn, Stri!,o\'a).
J spolI\enik a go t i ke skulptur('; odrbio sc razmjerno malo.
Uz ndt o arhite ktonskih ukrasa. pripada ra noj go tici rdjef .~v.
Pa vl .. iz sakristije zagrcbake katedrale. Trinaes tom stolje u pripada jo i nadgrobna ploa nekog plemia iz iupe Gora, a XIV.
st. lik madone s djetetom (?). \'j(';rojatno iz Z3E-"rebak e katedrale.
odakl('; potjee zacijelo i kip n(';ke sv(';tice iz poetka XV. stoljeca.
Najmo nullle nt3.l niji sauvani spomenik go t ik~ sk ulpture preostavlja juni portal crkv e S\. Marka u Zagrebu. na kome su sam'an e neke gotike figure svetaca jo; iz X I V. stoljea. Pojedini
kri,'o shvaeni ikonografs ki detalji. bo i . ama izvedha upuuju
na raci doma6h majs torll.
Vi~e bdan jskih crkvi II Hrva tskom Zagorjll sacm'alo je
ostatke goti k oga zidnog slikarstva iz XIV. i XV. stoljea . Iz
prve polovi ne XIV. st. potjeu fres ke iz er kve sv . .Juri .. II n~lcu .
kod kojih sc mogu opaziti jaki tra govi romanikog naina slika nj a . a freske u crkvi Marije Gorsk e kod Lobora radeoe su na
na in X IV. stol jeta. Iz samog poe tka XV. st. potjeu vjerojalno
ostaci vrijednih fresaka II kap(';li sv. S tjcpana II nadbiskups kom
d,'oru u Zagrebu. koji prikazuju e,ande.liste. Krista u slavi i
795
prizor Krist ovo: disput e u hramu (l ). h kraja XV. st.. najz ad.
potjeu iz neke zagrebake radionice i ill1lnini ra. n<: crkvene
knjige. ka o
T opusko.
r na
IO
je misal tazmansko/t s\c<:cnika J urj a dc
pod ruju
bIrc ostavila je gOlika mnog o vik .I pomcnik a neg o roma nika . U got ici razlikuju sc dva podruja spomenika: podru je !:"radov" na obali i podruje u unutrainjoSli polu oto ka. Gr ado\' i nil Qba li . II koj ima i"i roman sko slan ovni;lVo
(izrnijdano ponegdje sa slavens kim). pokazuju i II svome vanjskum obli ku dugo tra j nu p ripadnost V eneci j i. hrncdu g rads kih
zid ina. tl ulicama. kuje leku linijom nek adanji h rimskih ulica
( Pore). podiu se graevine iz pravilnih veli kih kame nih kvad"ra
P roelja tih palaa ukra;en .. 5U rezba renim prow rima. katkada
Ovo-. tro - i tctvo ros truk im portalima s grbovima i lati nski m
humanistikim senten cij am;, . kom.olama i isturenim streham;,.
Dv ori~ta tih !,ala" Z:l\\"araju arkade. ispod koj ih sc uspinj e stubite II gornje sobe. Na pravil nim lrgo" ima nala te: tc g rad ske
lo7.e za o l>a\' lja nj e javnih poslova. raskona prot elja crkava. koja
grude lokaln i majstori (Dom enico iz Ko pra gradi katedrali, u
Kopru u stilu mletake ~ot i ke). negdje s poluk runo o blikovani m
fasadama (Sv. \in e na t. O sor - 0\0 posljednje navo dn o ra,\
.Jurja Dalmatinca). udv ojeni lvonici (1'0 uzoru na Sv. Mar~ a \~
Ven eciji). ronti ci za spre manje iveia (KOI)ar, B~lzc !. Po r e ) . Javni
zdenci ~ ukra ~en im grli ma i zgrade mag istrat a (Kopa r. P ul a).
Taj tip g radske arh itektur(, prodire s obale (Kopar. Piran. l'or~)
i II m .. nja na selja II unutra n josti (Bal e. Motovun. Buzet). OSlm
spomenika arhitektu re ima na tom pOlI ruju i spO!nenika sl ikarsh ';) poznatijih m letak i h radio " ica (pri kraju XV. sl.: Vivarini.
Carpaccio) ka o i utj ecaja kipara (na raki sv. Nazarija ll. Kop r~
utj ecaj radionice Dc Sanctis) i primjera primi jen jene umjetnost,
mletakih obrtnika. osobito u te kstilu i :r.Iatuntv u.
No \I unutranjost; istre: u", pojedine spomenike: mletakog
k1lTakt cra nalaze sc o blici s j evernjake gotike arhitekture. Mrefas t i svod ~ve t i;ta upne <;tkv!: u Pazinu utjeca u je vj erojatno na
g radn ju gotik i h I\'ooov a ra!vijeniji b oblika po it avoj Istri.
Brojniji $U primjerci lokalne gotike arhitekture skromnih oblika.
u ko joj ne ma tipi nih rcbara , nego sc svod upire na ~idove.
Broj ni su i primjerci lokalne gotike drve" e plas tike razasote
golOvO po svim mjestima ko pnene Istre i otOk 'l. Svakak o su naj znaajniji spo meni ci zidnog slikarstva. ko je jc II [stri o na j veem
zamahu II XV. i na p oetku XV I. st.. a koje je .. ei nom takodcf
rad doma ih majstora.
U malenim crkvi cama skromnib oblika. koje poslije XV !. st.
dohi vaj u na proteIju prig-radeno predvorje (Iopa). sa zvo nikom
II ubl iku preslice (a ta j mofe biti vrlo m3.'livan ), sl ikaj u doma i
ma jstori. od kojih su neki - ka o >to su Vi ncenc iz Kastva i
Ant o n iz Pndove (zaselak kraj sela K aiiCcrge) - poznati i po
imenu. Prvi je oslikao 14H crkvicu sv. l\h rije na Skriljinam a
kod Bcnna. a dmgi 1535 crkvicu sv. R oka II Draguu i ostavio
S\'oje imc II glagoljs kom zap isu. U crkvi ci sv. Marije n a Skril jinam" ~aU\' alu sc nekoliko tipinih srednjov jeko\'nih prizora'
pohod triju kraljeva. kolo sree i na da5n~ zanimljivi p ri kaz
~ Mrt \ a kog plesa_o u kojem smrt odvodi predstavnike I"ih drujj tvenih slojeva: car~ ; kralj a ... itcza i biskupa, trgov ca i prosjak a. Na svoji m sl ikari j ama donose ti do m ai majstu ri istarski
!}Cjtaf i motive bliske pu kom ukus u. a u gotiko ~ I ikarst'o
!stre unose slo bodIl lo kalnih majst ora. koje ne ograni avaju sahlone suvremenih slikarskih kola. Naroito .~U vrijedne freskto
na spomenutom svodu fupne crk ve II J>a7.;nll iz konca X " . st. kao
i freske u Oprtlj u od majstor a Cle reginusa it Kop ra il istug vr emena . [ " mnogim drugim mjestima (Bozje Polje kod Vir.inaue.
lbk oto1c. Sveti V in enat . Lindar i l. d. ) nal nc se gotikt zidn e
sli kar ije. Ne sa mo u unutrasnjosti. nego i u gr ad o"i ma na obali
ukra ; val e SII one unutra"jost star ijih c rkvi ( P ort, Pu la ).
Spo menike Istre pra ti jo jedna osobitost tuga kraja: natpi si
i 7.al)isi pisani glagoljico m. O"a ivi u Istri od XII . st. (Yalun.
Plom i,,) pa $Vc do na iih dana. Glagol jicom sc piiu crkven e
knj ige, vode mati ce i raun ski dnevni ci, pisu opomke I .tal'n e
isprave i kldu natpi si na spo menicim a. Mnogi od glagoljskIh
ru kop isa krasan je pr imje r sitnog sl ikarsh 'a (Beram ).
Iz Dalmacij e je potekao i niz um jetnika. k oji su djelo, al i i
li drugim :temI jama. Razvij aj u i svoj glavni fad izvan domovine
i ostavljajui u ino",cmstvu s" oja na jUlaajnij a djela. oni su uli
u hi storiju umjetn osti zemalja, u kojima su radili , ali su uz
raz,'oj umjetnosti II na oj zem lji nesu mnjiv o vezani inj~ ni eorr:.
da se mn ogi od njih koluju prije svo g odla ska u domaim ra -
79 i
7%
r-I
dionicama (Cu iinol' ;. oba Laurane, Dalmata - Duknovi) i da neki
podravaju stalan dod ir s rodnom zem ljom ili sc "raaju u nju
( Duknovi, ulinov;), Napokon. djdatnOSI mnogih naih istaknutih umjetnika" tndini upuuje na velike sh'aralakc mogu.
nosti. koje SIJ oni posjedo,'a li. a koje esto nisu mogli razI-iti II
novim prilikama ~to su nastal e u nj ih o"oj domovini, neg" su
mogli nai svoj puni izraz tck II razvijenij im ~redinama_
U cijel"m Srednjem vijeku po~I,)jale su usk e veze izmed"

dalm"t;nsk;h sradol'a i g radov a na su protnoj ohali Jadrana. ali
sc djelatn ost naih majsto ra II tudin i moe sa sigurnou us taIlovit i tek onda. kada sc otkriju konkretne linosti, koje sc skrivaju pud karakteri stinim imenom Schiavone, Schi:wo. Schiavo n,
Dalmata ili pod imenom umjetnikova rodnog grada. U XV. st.
sve su brojniji dalmatinski majstori. koji sc spominju u Ital iji.
Tako Vasa ri navodi. da je \diki firentiruk i arhitekt BrunetIeschi
imao ~ slavens kc uenike~. a na ])oetku Kvat roenta radi u rirenci. uMasoJinovoj radioniei. Paolo Stefano Badaloni - Paolo
Schiuvo, iji nadimak govori II nj egovu slavenskom porijeklu.
U XV. st. radi u Venedji ni z istarskih majstora. a potkraj
i~ t og stoljea velika grul)a dalma tinskih majstora u Budimu .
Najzn aajniji su medu majstorima. koji su u XV. st. djel ovali
iZ"an Dalmacije. F rancesco i Luciano Laurana. Franjo Vranjani"
(F rancesco Laurana ).
Vrane II okolici Zadra (").120 -25:>. t 1502)
hio je istaknut graditelj. kipar imedaljer . keji jc radio u NiIpulju (tr ijumfalni luk Alfonsa Arago nskogil) i II Provell ci. Nje govo su djelo poznate biste Ikatr;c!: Aragonske i Katarine Sforza.
Lu cija n Vranjanin (Lucia no L aurana), takoder iz V rane
(" 1420-25:>. t14i9) ista kao se kao graditelj najprije u Napulju
na g rad nji trijumfalnog luka. a zatim dvora u U rbinu za Federiga Montefcltro. jednoga od najznaajnijih gradevnih $pomenika Kl"a trocnta u Italiji. Slavenskog j c porijekla bio moida i
I)oznati kipar Nicculi) delJ'Arca , koji 1463 izraduje u Bologni
dramatino oplakivanje Kr ista i grobnicu (Arcu) sv. Dominika,
po kojoj je dob io svoj nadimak. Ir. Trogira je oti!;ao u Rim Iv an
Dukno\'i Gio,'ani Dalmata ( 1440-!509?). On radi zajedno
s po zn atim ta lijanskim majsto rima A. Bregnom i 5 Minom da
Fiesole na nadg robnim spomenici ma (s-robnica pa pe Pa vla IL ).
Osim u Rimu djelovao je Duknovi na dvoru Matijaa Kon' ina
u Budimu. a zatim po novo u Italiji. Ka o slikar ista kao sc u Ita

liji J uraj C ulin ovi - G iorgio Schiavone (1433 ili 143G-15(4).
koji je nakon rada u domaoj radionici I)Ostao dak poznalog sh kara Sc]uarciom.:a u Padovi. Mantegn ina u~itclja. Vrati" i se
u sibenik. r:lelio jc za katedr:llu dvije sli ke, koje nisu s;)uva n e.
a vie njegovih slika (veinom likovi bogorodice) sauvalo sc u
"azliitirn svjetskim galerijama. Squarcioneol' je uwik hio i
istarski sli l;ar Be rn ardu Parentino. koji umire II Vincenzi ka o
redovnik. ostaviv.i \I Italiji niz slika.
iz
798
799
T
(;'.vn d31\ j~ <lu nja II o ril,[ in a lu i p rij~ "Qdu B. SO u 1 e k. N a,;e ,,,ayi ce, 1 ~;S);
2.. !<abor sk i sp i.i do 18411; 3. l a nci zajednikih ugarskoh r1l9!Skih snbora
Na razdobl~ XUI.-XVI. ~I. odno,", !It j o . OVe zbirke: L I{ u k u I j e
" j t. ACl a croa tica 08(3). u kojoj Su uk u (>ljene isp rn"e pi, ane hrvatsk im
j uikom od 128S--159!/ \ponovo ih je iz dao. s nelc i", dOl'un ~ "' n I trn n
sk,ib;.a"" (, ;'ilicom. al i s mnog im k ' utlolo;:kim j I)a l c,,!! r~ r' k im I'Clgre -"ka m a O. S u r m i n, Hrvat sk i spome nici I, do 1 ~99. MH JSM G. 1898).
E . L . I E ... tv S k i. Spome nici p le meni h' opine TU fof>Olje l_Il, ]91)4. 05
("p ra,-" idu od 1~'2" do 1526) ; L. T h a 116 e z Y _ A. tl o T v ~ I h. Code x
IZVO RI I UTER:A TURA

1 Z \. O r I. Prc l:lcd objD~lje nc IZ vo rIl C grae
hislo 'i o .... afskill
;z,o.o 7.0 cijelo OVO razdvb!jc dao je V. ){ I D i f u P.ilo zi m. svoje P ovjesl i
l\t ,~ta I i ll. 1-3 (l 899- I ~).
l;) XII. ~I.
.ii; ~ I f. Povije!1 tI.v.la
ZI k ralje\'a il doma A. padovita (] 9-t ~). Za hT\'a l ~ ku poYUe~1 mole ko risno
posl ui t i ta koe r p r~g led Izvo.a bosonske pOvijesti, ko j i je .iii~i<' obja"io
u Nap reikovoj P oviJest i Bosne i !le rcego"lne I. 19-1 3. jer S\I 10 i.le zbi rke
izvorne I:," dc. O hi$to ri o" ra(sk im izvo rim n XII. -XIV . SI. U!]I. F. R a ~ I; i.
Ocjena ~13.1ji h i7.\'o," z> hn~lsk u i H bsk u povjest srednje lt3 viek a.
Koji!e\"n;k I i II. 1864 i 1800.
Do danao j o, nema kodeksa, u kom~ bi b ila sak upljena $,'a !/T.d;,
za 10 razdoblje. Gla"no je zb"k . koj3 ldt: do Ili8, C O tl e ~ d i P I o
m a ti , ,, s r Cl;" n i C r oa l i ac . D 3 1m a ti nc e l S I ~,'oni a e JIX V.
19(1.1-34 (u r~d. T . Smiil')."" dn "" l<lju~"o XI I. "' .. M. K os neo ia i
E. La~zo .. '~ko/l" - XIII. sv . i M. J\ O$l ren~ica _ XI V. i XV. ~".J . O n. ie
um;la su' "",m starije zbirke l. K. T k. I i t 3. "'onumenla hislo . i(a
epi.COpa lU S Z3g.abiensis I. 18;3, i I. K " k u I j e ~ i t a. Codex diplom'lk u<
regni CS el I) ll. IBiS. , Rege'la docum en to' um ~gni CS c I D ~aecuh
XII I (S t~.ill e JM:U 21 _ 24 i 25-28, 1 8S9-~lGl. K3k o Codex diplom~licu'
Ilije jo._ z.\'r.' r.lI (I"c rn a p rvol> illl oj za mi.li I rcl>~ lo bi da ob uh,.ti g ," du
do 1400), z~ XV.1. i PO~r.I~k XV I. SI. p reost aj u od dom.ih zbi rk a p rije
.vega I. T k a I i f, "'oo umen" hislo rica libe rae e l re r"e civilaII, Za.
&:rabia e 1-111. 1S89- 96. n HcdnjnvjekovlIu Slavoniju. 8 S. L j u b i t. LI
s t ine o O~1I013.iih i~medu j utnoga Sla "e M n' 3 i mle t ake repub li ke l-X.
1868-91 (dopi. u do 1469). 1.n lirv"tsku. UPO l rebu Lj uh ic ve t birk e ola k.
a\'a Index alphaJH;,licu$ . c runl . pc r$or.aru m ellocorum, MSHSM 24 , 1893
a k~o njelIII n3sta,ak 1.1 dob. od 1469 do 1488 moie IC , danas j~
upOl r ij.<:b ili zbi rk a J anka s a fa rik3, ACla archi ... i Ve ne l i (usp. Lj"bite v~
18pr. \ke u Hnjifc\'ni k u II . 1865). SpomenulU zbirku s.. Lj ubU. orlUnjav.~
d rU!:,3 nj c!:'o,'a zb irk a Comm issionc_ CI .el ul1o nes Venet ftc I. 1876, koJ~
obuh v aa iZ"jdlaje rn lel ~k ih Pos lanika od 1433 do 1527 (M Sli SM 6, 1876).
Svoju vaf UOSt ud rala je do d an3< zbi r ka l. 1\ tl k u I j t v i a, Jura
'U'ni Da lma l iac. C rO"liae el Slavoniae (l 86!l), kOj3 je pryobi l nO bila nD'
mijtnjena pOlitikoj SVTl!i _ ob r ~oi d raynop.a,'no/:" polotaj. H rval ske od
mada rsk ih preliunj . P odijelje n. je tl tri d ijela: l. isp rlVt od ~- 11!lt1
di pJomat ieul comitaluum Dubicu, Orb.n et Suna, MHH 3& 1912 (ispra ve
sc ndn o.se Il n podru ~e t. 7-V. Don j e Sl~ vo " ije i p o tje u jz ra.doblja 1244
-1530); L. Th~llo C1Y ' S. D a r a b ~$. COdex dip lo moticu s comitum
de Fr~nIj:CP3 nib u $. I_ lJ , Mll H 35 ; 3G. 19 \0 i 191 3 (I. ~". 1l:U- 1453. 2. sv.
1454-1521; zajedno ~ I. ZVo f.~ nkapanskim falsi fika tima, od kojih ~"Un'
tl~"O$1 Pa':l; ~ isp ra"" nas\ojl spa~i t i S t j. A n :o l juk u Slamlm' Pro
.vje li. III. 5e . , I. 1!J.I9. I 2. 1952); i I t i. Codu diplo ma]",,' <o ",,]um dc
Bla )!")" (I2OG-I~78), MHH ZS. 1891; Z. T" n o ,I i. Po vj e~"i 'pO ll1 en iCl
slo b. kra lj. ~ rad" Va rald ina l. 1942 (1200-1526).
r.
G radu U posljednje decenij" XV. $1. i]" "" el""i"" XVI. ~I >arl r
~";)ju OV" Zbirke: f . S i I i . Ru ko'el SI")menika o here<:g n I "",i~" Kor
,inn i O bo rb am" ~ Turei nm (l 4T"J-1 ~96), SUITine JAZU 37 i 38. 19.1-1 i
liI:li; M. M e s i . Gr ~ ~a mojih rosl' rnv;) tl ~R "du. SI"r inc J AZU r~ 11!;3.
koja .ic - osinl TI,aIitr.v i h Spo men iko - jedin a <Iom n " 'bi rk" Z1l do ba
J"I~dovita; L. T II all "'CZ), A. 11 u. \. ~ I h. B.nnlus. C~~lrum cl oppi.
~um Jajeu (1~50-152i). MHH ~O. 1915; L T lo a ll ... e z~ . A. H o d i 1\ k a,
A ho rv~ 1 V~"hf;l.vek okrev~ l1 'ra (HrnISk i k raji.ki spisi) I (l 490-15Zi).
MHH 3 1. 1903.
Zo pojc<1ine (ld~Jcl,c toU razdoblja ... ijeM jO OVe zb irl, c: .1. L u
e; II S. No!~e (izd. F. R a~I;;). St"'UI~ JAZU 13. 18fi1. i NOle .'Io r irhr fild .
1. A I.evit). Bullel ll no di slo . ia d.lmM a IV_ VI. 11lH1---Jll lu~l a\'lIoll1
, ~T3oon 'z XIV._ XV . ~t.); M. D a r~ d n. Troi!"i .~ki ~l'Oon~ lI iCl l. 1 i :!.
II, l. M S ~ISM 44. 45 l ~6. 19-18. 19.50 i 1951 (noIIrsk i 5pi5i iZ vremena
1:?fi:J.-1294 i " udski z" " i~,l 1266-129!l); V. I{ I a I . ACI~ ]( ~gl"vichi~nn.
.MSHSM 42. 1917 (ta doba 1322_ 1521); 1'. !; i <; I . Nekol iko ispruv., i7
podl,. XV. sloljet~. SIarille .JAZU 3~. 1938: ;. , i. 17. ~rh;vn (:".ofovn
PO"l'"r~el. St~rine 36. 191N (rrge",a i.'IIU~~ l'lenlltke (><Imdk~ t\elip~i~
od Dob re l\ue 1300-1523).
Zn ckonom~ko(\r,,:lt'CJlc odnose p . "hju najvj;e l>odalnk3 " .. i ,nori:
Slal ,,' a ,api lu li Z"l;" r ab;r."~is '"cc. XIV. ( 1334-<>4) od
a rhi akona I(or ikol:" Ivana (iz<.l . l. Tk"lti~. Monlllllcnto el)i ""opa\,,~ Z3I.'rO
bic"si~ II. 1814); !. T k n I i c. Urbar hi";;cl(a h"DiSku)!n l,a"I'nsl'ol:":>'
samosta n a u SIrezi. VZA V. 1903; lt L o P 3 ~ i C. Il " 'olski u rbar;, i\\H.1SM
5. 189-: (za 10 razdohljc najvaniji jt urbar ",,>ravn i sllom~niei, koje su POd naslovom _H r ,. 3 ,.

5 k i ll' S a R i l a k o n i: vinodol ski. poljiki, vrbanski dontkl ~ I s, eir~
krkog" olok a, kastavski, veprinafki i trS3l1kic, i~d81i 1'. >lak i. V . Jo,!i,
i I. Crni u MHJSM 4. 1890. Vinodolski ukon iz 1288. u ori~inalu p;'. an
I:la"olj icom, p reveli su na suvremeni jnlk i !I~mpali lat inicom M . 1\0
str(nit u svojo; raspuvi
tom ukoRu U R~du JAZU 27i' . 19"..3. i M Bn.
rada u dJdu . lin-llSki vll~,tosk, ftu dnl;um~ (1952). a PoljikI lako" i1
1440. pIsan u o rilC"i " .lu i rilico",. Stampao if takoder latinko", A. Pa,ich
p l. prauen!h.1 u GZM XX. 1908. Nnm iulaoje Vepr inal:kog stal u!;, i/
150i priredi o j~ R. SIroha! u Mje.eniku pr.,o. dr . XXXVI. 1910. (ld
,.a dskih SIalulI obj,,lj(n i Su : Sta t ut a tt iel:C5 civi l atis Sl>a la". MHJSM
2, 1878 (ur . .I. l-IBnel); Sta lu lum et rdormatione~ civilal i~ Traguri1 . i'IO
10, 1915 (ur. I. SlToha1); Slatutum N refo rma tiones insulac B r3chi~L
1.10 l l. lm (ur 1>. Kad ice); SI~ lUt a (\ legn dvitatis ot insula e CUf1.llb~.
i~to 1. 1877 (UT. J. Hanel): Stato t grnd ~ Iloka it g. 11)25, i~to 12, 193~
(ur, R. Schmidt ).
Za eloitk ~, d ru!tven~ i Ul>ravne I>rilik~ u Isui u X V. R drag ocjtn j~
ilvo r g laj!"olj $ki [ I t a r s k i T D I ,. o d. koji jt naslao" Pn;nll k ~o ;<.<>", .

pilacij. iHad~n . u X V. SI. na te melju starijih Isprava i da t iuno J;'o dino n:
1325_ Proi put g a j . izd.o A. Sta r~ .vi II A rk ivu za jUl:osl.wcn ~kll " n
v je~ lIlicu 11. 1852. zalim. t ir ilicom. D. Surm in u nsvedenoj t hirc i \i"al $l<i
$po ,n eniCi. po~ljednji pUlI.. I\irnc lalinlc-<,m. " CrtIca ma i7 i.<lar~kc
povije",i. 194G. O nje!!,ovu postanku usp . M. K O". Sl udij. o l 'l ~r;;k"m
<IZVodu. Rad JAZU 240. 1931. od poj.din anih spomenik. jo~ j( ,atn "
I 1>" Po,aljsk l l ist;n3~ ;~ g. 1250. n"jSI~ rija hr-nsk. isprava . pl~."n
(i rilicom (poslij~ R arkn1: , Sln ri"c XII! . lMl, ir.dao L O~to;i. Po
v., Ii.k. opat ijA. N.1rodn a , t.tin a 2. 1930).
Za I>il.njf sl ~venskc .Iu!"" bolje 0,"'0,". je zl>1rk " L. .J e I i t, 1'0".
ICO his l0 rici lil urg lae glagolltr,rom.nae ~ XI11 ad XIX , . 1906.
Od stranih !birk~ izvo rne j;"rade vrijede prij( svega n~kc m3d3rsk~
z t.oirkc. nami l O la razdoblj~ ud kraj . XIV dn po~elk3 XVI. .! o ljch
Qh ilatu gradu i, XIV . ~t. . I\u.i~ isp ullj~';1 .... i dIO O."O'U" ,.h irke Co<ic'
d l l'lo lOalicu ~ COS, dopunjuju: Gy. Nair ). Codex dipi o Il' h,,"g- . Ande
1: a'en~i~ V[1. 1920 !ra~dobljt od l. 1. 13.'>1' do .11 III. 1."l59' i G W r n l e;.
A dD extera . Mag-yaf diplom,cziai cmlt'ktk az Anjou.korMI I_III.
IfI7~-7G Idol'''~ do 1 39.~). Za doba k . aljn Z'!lmullda jedIIlom j t 1.birkom
i d ana, Codex diplomalicus Hun!: .ri.e eccltsiu\icu, af dvi!i. od G)'
F e j ~ r". u 42 ..... 1829--44, Na ~pornen"I O doba (1382- 1439) otP~d ~;n
v ol. X. (s 8 .!'o ) i XI (u 1 $v.),
Gradu Z3 rndobljc Hu n;~ dij~"ac3 sad rtava djtlo J T t l e k l. Hu
n~lIdi"k kora "bl.'yMors.z3g0n X- XII. 1853-.51. i zbirkt I. N 3 e , - . A.
N v 1\ r .'-. Magy .. dil>lomaczi.i emU kek M't}j, kir;!l )" ko rth61 l_I V.
ISi5--;"1l (donekle ~ mOe smatra t i nast~"kom l...jubi((v. zhi . I'~J : v .

Frak ""i. Maly;l, kir'ly l~velei I-Il. 1893--95: i 51 3r;je djelo St. I\ a
p r i n. i j I. Hu nC"aria d iplomatic . Itnll)o .ibu! Mathl3e dc Hunyd reC""
liun!:3n nc II (Conspec tus dip loma t"''' ahorumQllc documenlOrumi. 1171
(ubuh'" t~ U tnO godil". 1457-.-61). 17. vremena ",I \~58 do 1526 in'" 'romn
","O!lO i,p rova la h,,a ts ku povij es I II II ~,.. ~hirk. C. VarjUa. Okl~v~lIar
a Tou".) ,,~m1.CI ~l.!he1i Losonc!i I) ~nrfl" c"al~d Iiirl~ "et~lel (19211), kn ;;
;., ~veuk ure diO U. IvAnyi.
DQb" .Ia!!~ lo'ia l"edIRe l jt au~lrijsk~ zbi rkr F . Fir n II" b e r~.
B~ilrli l.! e .u r Geschichte Unl{. rn ~ unler <.ler Rel{ierun , dtr I\,IOiJ:t Wla
disl",, " II. un d Lud,," i!! II. In den .I"hr(: 1I 1490--1 52\1 (Arch'" (u, dir I\undt
oeSlerr . Guchlc hl sQuelicIl II, 11;19). Dragocj~nll gr.dn Z" 10 dob~ 1'"b,ill
dnevnici Mlehnioa M a r ina Sanuda ml.. I dia " di M, S. 11819-19(3). u kojIma su sKuvan i ra!litl1l i7.\'je.llji. d opisi i "epe;~ iz 149.'>1533_ Uk oliko.., la I! rada odno~i na h rvat sku 1)()\";;(5t do 11)26. """ Jt
ob.iavIJen" u Arki vu ~3 jUJ:oslave n . ku I>ovjutnicll V. Vl. V11I ; XII
( 1<1 ,.,.t nlil! zbirl<u va lja jo< spo menuH: C o d e x d i p lom n l i r u'
I' a I r i u . I__VlII. 1R76--91 (ur. lmm i I"in Nag),. D. V~chel," i 1\. lHlh)
G rad~ ohul",~t: d oba od 100':1-1629. Ii ..(!<Ci nt idu kronnlo,kinl re,lon;:
la hT\~ l Sk u je poviju. najvdniji \.J. sv . koji se odn051 n~ ,'l adavinu Arp'
do,ita . Zallm: V. M a k ui-e' f~ . Izvo. e uz pogl. X).
Zn 1,0vijest Istre u ov on, rndoblju O''' OVIl " je 7.birka P. 1\ a" ,ll er.
Codk~ Iliplom~ticn istria"o. 1846--52
1._ !Ul: razdoblj~ ~a","lo ,~ takoder ,i;;., dr~l:ocjenih h,"loriOt:: r"r~ih Izvora sast a,'ljenih I,k lj u i vo na latinskom j ezik u Don'at" l"",,
riot::r"fija I'"illje u pra," hag iO!lraf$kim spisom V, t a b. .I n a" n I,
con(e,~uri" e p i~co!'; T r3!:uritn.i s et ei " . m lr~c"I.1 .
ko.i i ,ic ,,,"p07.lla!i !lis ," " lIar'_'flO II ~ r c(ti" i Xli, ~1, i koji s.(: ~ab "" ... " p r~
rad bi ka~njje",,, 1r(jI:"". k<>~ hi~kupn Tr tt:: "an n 12().1 (i7.d. II cijelO.li .1.
Luc;,, > Hi....7. ~ pogl. IV._VI.. knj n i<"dinn im aju hl~t o riisk" vrijc,jn("I.
$;;;it " s,om Pr i ru~niku . Si r. 6 19---6!!!!1. Kao I laj ~il, lako ~ i H I o
ria S. Chris t oph or ; mnrl> r i .. koju je na temelju ~t ariJ'
I"",cnd e nap; , a" ,ap.k; bi.lwl' .lllTi>j I\o slic~ (umro J3 1;1). 0<1"0': Il~ 1\<,.
l"m~llo"o z" uzi",onje Ihlmacijc (izd, D. FariMi. Ill yricu nI ~nc r "'" V. ,
Si;'t. Prirunik. ~U . G22--626).
Najv~tniji h,~tofl"l:r3(ski ir.,u r u razdoblje Arll,dovita je li i ~ 1 0 ria salo nilano.u", t>o nlif icum .plit5 kog arhi d.l;ollo
T jJ !ll e 020I-68J. kuju jt ohja vi" F. Rnki u ~\SHSM 26 (SC"I>I() r~> lli :,
18\f4, od svt ul'UI"'''' 411 (:1..". prvt 23 odoose M: n~ doba I>rijt TOI": 1I 3
rod~n ja , I' a jt zalo t aj dio _
uSI)rko s razliilim k Orl s"im poda CIm" -manje ,'rijeda" nc(:o dalje &"Ia v~. koje j~ Tom~ napis.o ka" "",",c m "ik
Ol'i.~nill ""gadaja. Me dut im. k ~o predsta vn ik one ~truje u t "OIll ro<l1I0.ea I( n ld . koja .e bo ril ~ la n;"!!n,-u .utonorn iiu i roman~k, kar8kter,
bio j e I"'Slun premi svojim pohli~kim protivnicima i slavenskom bogo slulju. (Usp. o njenlu. Olim F. Rakoga , Ocjena .. takoder K S e g v ; t ,
Toma Spli~a nln. rbvnik i piue. HI21,)
Osim Tom;n a djela, od kOjega n.jslarU; rukopis PQ(j,,~~ i1. XIII. st.
(u arhivu Splitsko!: kap tola). uu"ala ~ u rukopisima. koji 'u " ....~10 Sl a"
oo
riji od XV I. st., jo. jedna Histo ria salonit anorum f>(Inlificum. Una .it: n" .
s umnji,-o nastila prije Tomina djel. (ide do 1185). a 1II01da joj j c auto_
rOm bio la m Toma . ( Usp. o n joj izvo re i literaturu za hrvatsku povijest
<lo XII. unijeti.)
Arh ia kon . Tomu nuUvlj. donekle splitski ll'lrici; M i h a M a_
di jc" dt B .r bez . n; l svojIm SP;WII\ De gesti s Rom a no _

rum in'perat o 'um el IU mmOrum ponlif i~um (izd \ .
Bru n~m u p rOj," ra mu Zadarske g imn.zije za 1877_78). Spis se .,ij~ pm_
Pu.,o sa~uvao. jer Je ve~ Lucius. koji ~a je prvi ta mpa o, prona~ao JamO
dru~i dio drua-e ~esti. a ~,oj ll k onanu reda kciju dobio je ttk 1387......as.
Prem da jt \0 IImo Zbi rka nUistematski poredanih vijesti iz raZ l iitih ze.
malju. ipak ud rti mnOlle vrije d!>t podatke za razdoblje 129().......133I), OSObito
za Mind en 3 ll . Brib irsk og a. (Usp. O njemu, F. S i ~ i . M. M. de B .. R~ ljetopi~a splitsko!> . iste> XX!1 - XXHI. 1~4]--42; M.
II a r O d o. Skup spliUki h pe>vjesnih i~vora, NVj 49. 1940-41.)
O Ol)~ndi Zadra 1346 i dOj!"a~ajima, koji su s njome bilo" ",".i. po .
s toje dva suv remen a spin. sastavljena s protivnih g)cdil~, hrv3!skol(a i
mlct n:kol;o. Prvi. POznBt pod nazivom
O b s i d i o .1 n d r e n s ; s. nn
s t ao k izm~du 1~1 I 1358 (izd. Lucius. Dc regno Dalmatia ~ et Cr03tioe ...
1666. o odatle Ilrdt amp ao E. Schwandtncr, 1748); drugi. CIIr o n i e"
J a d e r t i n~, nije doud obja~ljen u o ri~in~l u nego s"mo II talijanskom
p rijevodu J. M o re I I i j . (u Monum enti venuiani d i vari a lell c ralura.
1796).
i
I
Razdoblje od I3&:' 1408 osvje tljuje OSOhito M e m o r i a 1 t P ." I i

de P.ulo pat r ; t ;i J .dre n si ... Taj Wis ima I!"ot<ovo karakter
dnevnika. " koji je pi sac _ .ktiv~n uesnik dogadaja _ unosio vijes ti
;stoe' ili idu~t~ dall a. ~bat ~c~a su one i kronoloki vrlo POuzd.ne. Za
:.n.nst,eou upotrebu itdino Je prikladno izdanje F . Siica u VZA VI. 1'l()4,
u kome je Si;;it u'edio kronolotiju i ;sp uvio nek e ne tonosti.
Z. dalje d Ojl.".d. je nem . dom aih suvremenih pisaca. Tek doba .I.ge.
!ovica (do 152"2) predmet je odlinog spisa Duh rovan ina Ludovika Tu.
'b t r on a (AlojzIje Crijevi lli dt Ctrv~, 1~59--15Z7). Comme nta r;; d e ten.paribu$ $uil (viit izdanja. od koj ih je jedno iza ilo 1784 u Dub ro,niku,
najpro ilupan ijc u Seh .... andtncra. S<: r;ptores ~rum hungn rica r"", 11. ]H!!:
o pi$(u UJP. SI;tt. O hrvatskoj kraljici Martaret i, 1929.; HE I V.~. v
Crijnit). Poneki pod~tak. ponaJvile nl temtlju na rOdne t radicije. in. a
za to dobi takode. mladi spis Cro.,icon breve rtgoi Croatiae o d fr.
njtve. Ivana T (t m. 1 i 8 (izd. Kuku ljevi~ II Arkivu IX. ]868). koji opi-
.uje dog.daje do 156). Glavni historiografski izvor ZI Mohaku bitk u

15:.!(i Je spiS Hrvata Stjepana B r O d a r i t a (o. UOO--I539). De conrhetu
Hung a ro rum cum Turcis ad Moh~ ez (u v,~ Izdanj. od ]6(16 do 1795: o
piscu u sp. K u k,,] j e v i~. Glasoviti Hr u ti proilih vjek(tva. 1886).
Na ovo razdoblje odnose se najzad i prvi histo rijski spisi piuni
hrvatskim Jt1ikom. To su k ratki ljetopisi hanjevlca Simuna " I i m (n
t O v i a , Sinl"ll~ G I a v i l . koji je s nek im dodaelma pr(pi$a" Klimtncovtta. Nijedan od njih ne biljei vijuti kronoloU<im redom. P", sv rbv.
, Ilodinnm 1508. a drul!"i 1537 (izd. I. Kuk u ljevi u Ark ivu u jUjl."051~vtn.
.ku "",jest n. eu IV. 185;; usp. lako<1er R. S t r o h . I, Glagolski kronik.
Iro Simuna Kll m~ntovia. VZA. XII).
O d st r~nih pisaca imaju za hrvat sku historiju u XII . st. pad""kl
biunrski p isci [van K i n n a m (Bonn.Jci Corpu s) i njtgov n~S ' D"lja~
Niket~ H O n i a t (Mill"ne, PG).
Mu,,!!o podatak~ za XlI._XI V. $1. inla kod mletatkih p. saca. Hi.
' tor;a d ncum Veneticorum. napisana o . 1230 od " (!>Olll atog
pi5ca. o!,. ~ njf dOl(ndaje od 1102-1229 (izd. H. Si n.onifeld u MGH. SS
XIV, i _ koli:"o st; od"o~i IlD ugarsku i hrvatsk" povijest _ .11. . F . Gomba .
Calalo\:us fontium histo riae 1Hmga ricac 11. 1931). M" rt i n d U C ~ n a l t
(XI1I s t.) sastavio je na slarorrancusko", jetik" mle taku kroniku od po
~ I~nk" Venecije do 1275 (izd. BaI7.nni. Le clironnci1 c ilaliane nel med io
tV O VII. 1001. i Gombo~ 11). Do 1280 dopire lal<ode r Chronieon Veucl um
dutd . Andrij e D n n d O I a iz ..edine XIV. st. (izd. Murato ri. Seriplor(~
r~runl italiearum xn. 1728. i Gombo! I), koji nHI.vlj" Ivana O.kon ". Na
1)andOln nadove7. uje do 131!8 R a p h. i n d r e . re. i II o (ild . M",~
lori Xli).
O OI,"adi Zadr~ 1202 pisali su. osim mno!:,o ml adega M" rlin ~ d.
Ca nale. s udinnici \Oga doga d~ja . Francu>.i GeoUroy de V il l e ll.'
d O" i fl (o . 12(8) iR" b ( r I d e C I a r i (po~lij~ ]21 6) . Tekstov, .vi!>
tr ij u kronik a. k olikI' se o dno"" na tu op.adu. ild~o je u o ri~inalu i lITi
Jevodu P . Skok, Tri s\a ror.ancuske hronike O Zadru II godini l m. 1951 .
O.J mada,-,;ki h pi.aca naJ)iSMl ie kasniji sp1i~ki n.dbisk" f' R o g er i j f kao s uvremt nik Carmtn miserabile de retnD Hungariae per Tar
IJro< anuo 12~1 dest ruCIO (kod nas izd. Ra~l<i uz teksl uh. Tomt. ,", SHS.'"
26) MadaT$ku historiju do 1290 "bradio je S i ln o n d ~ K t t I . Chro n;.
f On HUnll"3ricum a temporibus re moti ssimis U$(Jut .d . 1290 (itd. 1\ . [)o.
m3no,"Szky u Em. Szentpttery. Scriptorcs rerum hun~3ric.rum l. 1937).
do 1330 nIStavija je Chronico., p;e tum Vlndoboncn~e ili
.K ~I>cs kron;ka. k oj a j( u ra~liit o vrijeme u,t.vljena od yik p;,au
lizd. Gombcn l. 595 666). Spomenutu kroniku p rep,sao ,e " XV. It.
Ivan T h u r <> e z y (o . 143&-90) i nastavio Jt do ~od' ne H~ (1498. nlj
I'riS\upaenije izd. S<:h .... andtnc r I). on je u svoje </Il.o dno djtlo Ch r o n I
f o n H U n '" a r O r u m u"'o takoder fi,otop;s l.u<1ovika J. od njeg(tYl
tajnik I Ivan i Apoda ; spis Lorenta dc Mon~ri 1> dogaajima poslije
805
C.'m,' " ,.,,' '''"',,,m
,egma,um ~I ",,- "~,,h"

Lu<.lu",kO"t . mrll .
Uil" CIO'ul; 1'3,vi. samostalno Je Ila Icmclju i'flr.". i svojih dolivIJ~J.
opisao dogaaje od 1386 dalje.
za doba ~ 1471 dQ 1~95 "ah" ,;., ,~"or djelo tal ijanskog h"m.ni~l.
Anl"n. 8 0 II f l II I j . (14Z7-1502). koj; je PO fetj; Mal ija;;a I\o,,';na
do~ Ila b udIm ski dvor i ond;e. pu~j.ie Matija,,,-,,,,- s mrti. do\' r~'o prika,
madarske PO.ijutl pod nulo\'om: Ruum Hunl!~Tlcarum dcca<1l'~ tihr.,
XLV comp rehc nsae (1543 i ka.nije).
.. ~ II. r al II tl. Od vl,e ili manjt ej"lu\'ililo prikaza Ion3t ." ''' l"'
vIJUlI (usp. Iiteralu ru U hn'at$ku (,ovij.t:SI do XII. SI.) j.t:dino Povit 't
Hrvala od Vj. K I a, Q (J I ll. 1-3. 1899-19(141 obraduj. 0"0 rndobljc
ndlo Q!>lirnijc, na temelju sviju dolad pubhelranih i1.'or3 i !ilera!llr. l->
\"rijedi naroito za p rikaz XV . i !>rve te,,rti XVI. s tQljeca. Medulim. k~k"
KI3i izla~ povijul hrvaukol-: narodn u okviru dina.litke hi'iori; e. Qn.
na ravno. ohraa mnogo p31nj. i vanjskQj pnlilici l>ojed;nih ,'Iada ra. b l '
i dol!adajlmn II U~arskoj. pa j~ 10 znatno IIIj",alo i n" J>O<ljelu i7.loen~
m"ln;)e
.. Posljednji PQkuJaJ. do sc lo razdQblje prokae II c ijelosli. a h s IJ.J'
bd,m ob'ironl na drhvtlll ; pravilu hisloriju. predstavlja lirl'atsku drlh"n>l
; pra"na povije st I Qro;<losl Dalmacije I od G. r\ {I.
,'a k~ (1!I44), Histoire de Dal",.lie I~II Qd L. Vojn{)via (l!fl4 I
1937' ) i Dairnadja kroz vjekm'C " h i.to r;ji i umjetnosti od L j. K. r.
m a n a (izdio Ilajpr,jt irihcom 19J.l. a zal;,n latin""", _ II kilji, ; 1\;,.
ram"no"ih. .E..i. i Janakn4 - 1939).
. Zo unulra , nji razvillk u m'om r"dolilju os,,,wni ~" I>riru<nil. PriliO"' u h"' IUk, pra'n ... I''''';''.,n , rjetni!; Qd \'1. ...( n' u rll III t 3 t l X
i [)od. l ak. 190&-23).
. Na ~konomsko.dru~I Vtne prilikt do XVI. ~I. "dno<l' ~ ra-'IIr~ .~:
VJ. I< la I C. H"l lSk . ,'lemt.n~ od X!l. do XV\. ~1.. Rad JAZU 130 1891
~("II.o"no d je.1o za fI;l.nk p lemike kOl"J>Oracije d.-anat:Slero _Plem~"'~l;
511. M~rlurma. SI3~onsk. data u srednjem vijeku. Rad JAZU 1.~7. 190-1: J
T k. I t l t, OS larOj Zlgrt.bakoj u~o"ini. Rad JAZU 1,6 i 178. 1909;
S. Brt 'l tyen.~k), Pr"'nopovje~tni podaci o Tu rQPOlju. ,\\jeoetnik
~ravn. dt XVIII. 1892 (ras!> .. vlja i o druj!"im plem ikim ont;n' ," aJ; 1> "1.
p e ~ o l. 6oJbU1U Ce.u," H Bell,b PYCt1<QR npaCJlH H nQaHUKOr ... (Ta'
T}'U BonJ>QC" "c:TOpll1l 1951 , 8: nO .. HUa. On .... T H3Y'1 eIlH~ 061l1tC"Th ....... "
" T.. OUI"""" " nOJ1'Ule (Il XV-XV11 Bil.. 1951: M. Barada Hrva!,)r.i
vlasteoski '.ud~I'zam. itd. JAZU, ]952 'USlI . takQder O. M ~ n d i O
nekim J.ila"ji m ~ dru;;tvtno~ urt.deni~ Hrvatskt u Sredn.ifm vijeku. HZ
V. \-2. ]%2. , M I< o S I re" i t.. O radnji p rof. dr. Mihc Barade
Il"31~k i yl8sleoski ft"dali l~m. 1953)
Z. upo~navanjc >,,,-ell dijda log razdoblja mote $j: jo; uvijek koTIsno upo\rijehiti ~ regno Dalmatiae cl Croatiae Hb r i ~X (1600) od .1
L" e i u $ l, ko;e !;<: djelo sv rSllV3 p rodajom Dalmacije 1409. S obzirom nl
znahjnu ulogu kllno, 'a B ribirskih i I<rkih u hrvaukoj pOvije. t i log& vrc'
mena vat.. 1 . 11 djela Vj. K l a i t.: Sribirski knezovi od I'lfmena !':\1bi~
do ]J.l; (1897). i Krki knezovi frankapano I. 1899 (iZl~ao .k sa mo l. Iho.
koji . (Ie do llobitka Olok" Krk~ 1480). PreIlId pOvijesti knuo"a Brih,,
~kih, , ost alom lit eraturom. dao je J. Sidak u HE Ill. SO v. Sribinki knel0"
Najnovij. prikaz hrvatske povijesti" Xl! . SI. dao .if u djclosh F.
:-i~it. Povijul Hrvala za kraljev~ iz doma Arl'adovita. koju jr il n)C
Ilove rukopisne ostavUine izdala 1944 za~Tebaka Akademija . TO jc djelo
<>5\ 1110 nedovr;;cno (p r ikaz idt do 12(5) i _bez posijednje pi.:tn, rnk~~.
napOst u znanstvenom apa ratu, u komc ima dOSl3 po!:'rdaka .
od s\"Itcijaln ih monografija za X!l.-XIII . SI. vdnijc "" V j. K 1 a i~.
tlna!ski baui za Arpadovia. VZA I. 1899; M. El r a il n i t. Zur~nljt. u
dan.Anjo) Hrvat.koj. Sluoniji i Vojnoj Krajini od r. 1H)2 do 1301 (Pro
I:r3m liimn. u Rako.cu Im,n); V j. K la i c. Biun!in~kQ vlnda njt "
Ilrvatskoj za cara Emanuela Komnen. (PrQgram ~"nn. zM:rehnk" 1883):
M. ~ u f f I II y. Hrvatska i zadnj. pregnua iSIQ~n .. ,mpe rije l'od lezlon,
Iriju Komnena. 1901; Vj. Kla i . O he rcegu AndrijI. Rad .!AZl' 136.
1898; S. M i I i n o ,. i . Celinski knez Domaido, 1886: l. I< u II "I i e ,. i .
Borba H rval~h s Mongoli i T3lari, 1863 1< dostn neiOnQsti " IlOjedi"'"
'l;O\a); F. ~ i' i t. O buni II Hrvalskoj llodine 1242. NVj IX. I!!O~: M.
M i r li o ,. ; t. O ekono mSkim odn,,";ma " Tro!!inl " XIII . toljeu. HZ
IV. 19,;1; M. K" sir e n t i t. Vinodolski '.~ko". Rali JAZI ZZ; , 192.~ :
i" I i. Vinollol~ki zakon . HZ ll. 19-49 (u I'ovod" ruprlv,' 6. /1. r I' e K O a~.
8""O.:>;O.llLCKIlr. CT~TyT 06 06IUtC,,,ellllo>l " TlO.'''TH~'~CKO '' npoc (3)111 (''
.11.0.118. 1946); A. D a b i n O v; . \(akQ jc 010;;10 do olvOte nj .. ~ Invon.koj::
.' '''\or~ llodine 1273. VDA XI. 1945.
Na hrvatskoj PO"ijtSli " raldoblju Antuvinaca najvi>f je od h rv 3bk,h

lIi~iorobu radio Dant G r II h e r. Glavni ." nlU radQv; O lom doha:
"'eh l'if. knt' cel in ski i kninski . 1886; San Mikit "'ihIlkvit 1132.5-1.1-42)
NVj XXXII. Im; Vojeo-auje Lju(levita 1 " Dalmaciji la hr"3l "ki"" veinlO'
hmi i SlO Mlcl ~an; od potetk3 nje~ova vladanj~ fl' do ol-l,nJ:"Otli{u,eJ.."~
pmulrj. "~ Mlclhni (I3-1Z-IJ.l8). 18!tB; Borba l.udov;k a l " "'khnl n ~"
D~I",aciju. Rad JAZl' 152, 1903; Dalmacij~ za Ludoyika I (I:\5f-I3112,
iSlo 166. 1906. Od !>riloga drugih. h.iSloritara ,""lniji su: \. j. K l a i .'.
I!rva lsl", herceri i bani U Karla Roberta i l.judevita I (]301 - 138:!). Ra ti
J .... ZU 142. ]900: F. S i;: i t. Studije i~ historijt .n'-uvinskr dina~lijc. V7.A
III. 1901; i. I i. Pad bani Mladen~ Suhia. bana hn'ltskOl!a i l>o~an.ko~:,
eZM XIV. 19(Y.!; e. Novak. Pavao Bribirski, ban Hrvata i I-:os!>"d,,n j a t~. Cetin~ki
BotIle. 1932 (pQ$. OI. iz ~Jadranske S1rae4): S.
knu Ivan I Nelipic, Kaltnd~r Na!>redak Zs, 1938: l. T k a I i . Odpor
i hu,," udi de.~lint II hiskupiji Z3greba koj II XIV v . Rad JAZ l.. ~. IR7ll
e"
~". 25j.1(><Mnjel:' pok reta (1384- 1409) clav". Je

ruprav~ r , R~tkol;a, P okre t na st~ven"kom jUl;u koncem XIV . ;
pote ~ kom XV. ~t .. Rad JAZU 2---4, 1868; na osnovu no,'" izvorne gradt
obrad,o j" lu razdoblje, u najufoi vezi s tadrinjim razmjem u Bo~ni.
F, ~ i ~; f, Voj"odl 1-1"'ojt Vuktit Hrv31inif i njegovo doba, 1902
Pe"'ae~IU stoljete - izuzme li $I: Klai,," a PO"je.t HrYlta ~ ~vakako
<ozdo!>l;u t
je n~j"'anjt obradivanu u ltrntskoj hlStorio,:rr.hji. O vlada"in' krilljeY.1

tie-munda i M.tijda Korvina nema u njoj uopte nijednoC8 mono,:rr3rij.
skol:' II.ikua. Tek oojl'adaji u posljednj"m deceniju XV. st .. a napo"", bilka
na Krbavskom lIOIju 1493. pr;vukli su panju hrvatskih hislOri3ra. S[>O.
"'enUla bilk". kOj " ~ F. :j i S i f pn'i put sa mostalno obrad io 1893 (BItka
na Hrbavskon ' polju). osvijeUje". je II lluvije vr ijeme _ uz IIOmo( p rij~
djelomino il i POIpunO neprislupanih tun;kih izvora _ od A. O I e ~"i ,k og-u u ra~pr31'3 m~: Belimeni turski Ijelopisa, O bojeyima Tur3k " ,a
H"'otima ",ooine 1491 i 1~93. Rad .JAZU 245. 1933: K historiji KrbankO/:.1
razboja. HrvalSk 8 Revija, 193-4; Krbavski razboj po Sadud.di"u, NVj
XLIII , 193G: Bo\njak Hadum Jakub, pobj"dnik na I<rba v.kom fM,lj u " 149~,
Rad J AZU 2(>4. 19311,
R07.doblju Ja!l'"lo>'ifa u tij~lost i posvel;O j~ s,'o.ic j.1lavne r~oJl>"~ M .
M ~ ~ i f. To ~u: li"'ati Ila izmaku XV. i na poeiku XV!. vijcl, a, I<n jite,,"i!:
I i ll. 11164 I 1SC05: Bnnm'''''je Pelrn Beri.t,wita za kralj" l.jude"il" 11 .. Rad
.lAl L: 3. I!IG!!: Hrvat i nako" bana lkr isla vi3 do muhake bitke. i~lo 18 i
22, )872 i 1873, O" o~lalih prilo):a odnose Se na to dub" tal,oder: R.
H O r v R t, Ivnn 1\ 0"';11 han hrva,-,ki. 189(, (pre;<t.mpano iz .Vicnc;>c): F
SIi. bbor F"rdinand n I. h,,,tskim kraljen,. Staroh r\'at ska I"o.vj,-ta.
N. S. 1. 1_2. 1927,
naveden" v reme"sk~ podjele ima II hTV31skoj bi.<lori".
(ljela. koja se odnoS<' na ovv razdo blje. ali vbudllj ~
pojave uteg-a. mjesnOI: lli poktajinskog znarenja. Tako. na pr .. ima vi.""
povijesti pojedinih fupanjja, krljev. ili /fradn,' . koje znatnim wojim
dijt!om pripadaju lom rndob1ju. 0<1 upanij a ob radene $U: Vi" ... ititk.
(1'. S i II . '-"tlanija virovilika " pro~losli. 11196). Pofe~ka i j o C u k,
Pole ' ko I.iems lvo i poleika tupanijo OO doba prvih s:.unnih i.nena i
nuh'. do !>Olovke fetrnau tora vijeka. Rad JAZU
231. 1!lZ4 i 19"~ ;
S dosta llelo~nO$ti). Vukoyskl (Stj. P ~ ,.; i t. Vukovska tup. u razvilku
5,"01"1 nastljl OO XIII. do XVII I. st. I. 194(1) i Podgorska (E. L a s z o ...
s k i. Sl a rohf1'''tska lup,nija Pod~orska. Rad JAZU 138. 1899). NapoSf
valja ;stlfi r~sp ra , e mld.rsko~ histo riar. D. e s ~ n k i j a o nekim !upani.
jama u XV. s t. ilO: KlI , fismeJ:H a XVik sdzadban (1893) ; Mat:"yaror.
n~i!" I li r~ n"lmi rOldr.jza a Hunl'adi.k kor~ban l_V, 1S9G-1913 lu kojem
je djelu obradio Ukooer luplnue Pofdku, Vukovsku. Baranjsku i Srijem.
sku u doba Hunj~dije,a,a). MnOj!O dragOcjene grade iz XIL_XVI . S!
sabrao i" R. L o p. i i t u ,vojim knjigama _mjrstopisnih i povjulnih
crlit3~ Bihat i hihatka kujin3 (1890, 2. izd. 1943) i Oko Kupc i Kortne
b.V311 ~ore
rrdi j; vei broj
m ;
oo,
,
..J
(1895) . SlitnOj; je ka rakl"'. knjiga E. Lasz o ,,' s ko!:". C;ors~i KOI.r

i Vinodol (1923). Od gradova obradene su povijesli: Z,greba (priJ<: SV~g-1
u o pii rn im u,odima. kojim a j~ L T k a I t i tc popratio ~voje Spomen,ke
g-rada Zal" rcba. v. iz vore), Rijeke (1'. H a u p I m a n n. Rijeka. \951 J.
Zldr~ (V. B r"" e II L Storia di Zara l, 1913. s l,,;kuom do 14(9), Hvu.
(C N o v a k, H~"r, 1924). Horut" (V. Fo r c I i , Olok I<ortub u ~ red
"Jem vijeku <lo g. 1~20, 1940). Spl i! a (G. i\' o "I k. SI.ltl " svjcl.'kmo
promctu. 1!l23; Split u Marulievo doba. M "ut iev zbornik. 1950. i <l r J.
TrOli:ira rJ. L u t i o , Memorie sto rich" d i Tragurio o ra dellO Trail, 1(;73).
Po1ell:e (J. I< ~ m p r, Poega. 1910. l Iz pro"to~ t i PO!C~e I PO!e;ke 1111'3n; j(.
I926J i nekih dru/l:ih g rado,'a.
.
Autr>nollloi tou;l3k dalmatin.kih komun . napo"" nje~ovl le melj .
predmet je mno,lt"ih ra'IHava. od kojih ~u v"':nijt : E. M a y < r. Die da' ma
ti"i~tb.i<lri~hc ,\luni7.ipalvc rra ",un :! im Mi11elahu und ihre rl'lmi~;hc"
Grund!M.:cn, 1!lll3; 1. S t r o h a l. Pravna povij e'! dalmatin_k il' I:"")v",
I. t-"'uo,'ke razvitku J>r~VII( povije~ti dalmalill$kih I!:'r~dovo. 1913; M.
K u t ir e n i t, Postana!; dalm~lin skih .. edovjeni h rudo" n. Si,ittv
zl",rnil' (1930). i Stobod~ dalmalinskih I"r3do"3 po t ipu troJ:irskom. R~,:
JA7 t1 239. 1930; F. S i S i . Dalmaciia i ug-,mkohrval,l<i krnl,i KoloII""' .
VIJAt) X, 19O!l (usp . la\wder pogl, Okupacija dal"",U".kih I"rado ' a , ,u
Priru~nikll l. HlI4), Jedno ra,dobl,i~ dllJ:0trnillc borbe Zadrana 1"01",
mletafkt vlnsli prilta"no je F. ~i~i, ZadM I Vcnedjn 1159, do \2H ..
Ih,: JAZtI U2. I!IOO.
Od plemitkih porodica. I<ojc su - ,,<im kll~7.("''' B r; bi ..l<ih i !\ rkill
_ utjecale na pO"ijesl H"'alsk e II XII._XV I, st.. ohr adcne SII vL,,' m.'nj~
oyc l>O"ijesti: V, K l a i t, Rodoslm'je k nezova Krb.v.kih od ".Iemcna
Gusi. Rad JAZU 134, 1898: i.t i. Rodoslovj" ltnezoYA Nel,'T"," OO
plemen~ Svai, VHAD, N. S. Ill, 1898; M. Su rt l.l', A !"ehp'c.... k
hagyalka, Tu rul 25. 1907 (Ostav~t,na l'>:elip ita); l.. T h a II (> c 1'. liHn'
Titko ist rat"'anja o plemeII" gorik ih i "odikih kn,,~ova. CZM IX, 11197;
;$ I i Dic o..ochichte der Groftn .. un Blaga),. 1898 (pr~li:led PO,ije'li ! ~
porodice. 5 ostalim p ri loz ima. dao je J. Sidak u HE II, Jo " . BaooniW;
M. p e r O j e ,. i t. Tnlo\"cl - cel"'ski i kli'k i klle"""i. K al~"dar '~'I""dDko
1937; M. M e 5 i t. Ple me B-e risla,i., Rad JAZU 8, 1869. Olno"no /:"".ealo~kn
djelu za h rvaisko plemSI\'V je 1. B O j n i t i t. !)er Adet "on I<roU,en und
Slavonien. 1899, a O s r<:dnjo"jekovn im I,'rdim cr~do~;Ill' D. S . tbo, Sreo
do"jelli /:radov; u H"'otskoj ; Sloyon'ji, 1920.
.
.
,
O kolanj u i kO"anju nOVC3 U Sla" olliji i Hrval~kol oo k r Rla XI\. ~t.
raspr~vljaju: C. T r u h e 1 k 2. Slavonski bano"ci, GZM IX. 1897: U.
H oman. Magyar pnztvrtcntl 1000 13"..5 (1916; o banskom nO"~u .str .
3..~); A. L u S t b i n E b e II G' r e u t h, Frie<3ther P fenni",c, Nu,,,,, m.
ZciuthriFt 1917; l. R e II g j e o, Pry, b rvatski novd (193(;) I PlKtt!k
k"lYanj~ sll\'onsklh IIOV~ C~ (1939; OW .IJ prilozi pr~'tanlp~n i II kal~lIddr~

>Nap r~dakc
ll- IV.
za 1937 i 194!l);
193~ 36.
i~tl.
Novci b<ln. P.vla
Subia,
Num "m atik.
i POS. 1937.
O povijuli Istr~ ,', liT~raluru na"~d~n u u~ POIfI. V.

O c rkvI u H " 'nskOJ od Xli . do XVI. st. jo;' uvij~k j~ osnovno djelo
U. F . r l a T i i J. e o 1e t I. lIIy"c"m sac rum III. 1765 (splitska nadbisku .
pija), IV, 17611 (suf rar,:~ne bi~k upjj~ splitske nadbiskupije), V, liiS (z3d",
sk, ""dbiskul)ij" sa svojIm suf ra!.'"""" bisl<up ij3ma). VI, 1800 (dubrovak"
" "dbiskupi)a injuille suf,"!: anc biskupije). VII , 1817 (uz ct ,lo Srijem).
Oopunt i Ispravk~ OVOm djelu od J. Coldija objelo dan io .it" I". Bu!ie.
Accessiones et corrcCliOucs all' >lIlyricum sacrum .. ., supl. Bulletll110 dl
nl(h(olo1,:i" ~ d i MOr i" d,lmata 19(1209 (pos. 19()9). Na p roilo" poj~I""ih
bi skupij a i rcdm'a odnosno S<lmOSlana ounosc .sl; ove rasp rave; I.
rll i t.
NaJslarija POVieSI krko;, o50rsl<oj, rabskoj, ~nj$koj i krbavskoj bl<ku '
piji, 1867; E, S lod O " I t, Po,'iut ~njskomodru"k~ bi~k "pilC. Igj'J : I
T k a II': i I!. Pricporod zot'rebal':ke biskupije" XI1l, v .. Rad JAZU 4 1. 11177,
i I t i, Cislcrduki samostan u Topu s kom. VH AD. N. ~. II. 11l%I7, illO>
189; ; I. 1\ II k u I j e vi t, Priorat vranskl SOl vitui Icml'lari i ho,pit" lc,
Rw J AZU 81 i 82. 188(;: f O. loj i t. I\atalol:: bencdikT;nskih ~amo<l~n ~
II. Dal mutinskom Primorju, 1941: J B u I u r ; e, Za1,:rcbalki bjOlkuu; I
nadbiskul)i 1094-\94~. I Popi s ~IIP8 Z3gr~bakC biskupije 0<.1 \.!OO. 1.1,~
(oba priloga . mllol'"o koris nih podM.k a, u lborniku z3/:"rebake bi,kll"ije
1944. i pos.); Lj. I)n b rOll i , Topograrij~ zemljinih POljeda la~r,'
ba~kih biskup ... , RAD .IAZl: 283. 19f>1. i Topo,::rafij. z~mlii>nih posj"l).
za!,: rebalko~ kaplola "., isto 286, 1952.
Poj~vlI
)o".i\" u Sla"olli,h II XV, st .. u vc~i s tamo~n,i"n .busan,k,m.

herelicima. obradio jt D. P ro h a I k a, HusitsIvi " bo gl)milSl vi, Cn'lll'i $
1'10 modtrn! filologii 8 htetatur)' V. !91f>-1f; (h" . " Jug . Nj,,; III. 1!1l9 r.
Zoo.,: tijnne 1>O,'cunosli hrValske I'ovi~$ti , ugarskom. ~ do,,~kk
i :l1l.t rijKkl)nl, kan i nrlelako", " rom razdoblju va1n~ .r ontov311j" neka djelu st"IlI" his1()riogra l ijt, ka" , B. II'" 111;' n, (",~ .
$(hichte de~ UIIll:3risd,ell Mlt1el a lters I i II , 19411 i 194:; (pre,', ~ "'",I. ~.
i I I i. Gli AIIll:ioini di Napoli ill Un(l' heria 1290-I~OO, l!llll (r>f~ \' s m"d
rukopisa): ,I. "IC II b a e h, Ge""hkble K~iser $ij!ismunds l_ IV. 1~4,~; G.
B ~ e k III a" n. Dtr i\nm r>f I\al>(r Sill:", "nd.< geg-eli die werdcndc Wchn'a ,11\
der OsmDnCII. 190~; V. Fr D k n 6 i. Mntlli a.' Co",inus. I\oni!: '"011 UII!l"arll.
1891; i ~ 1 i. A Hunyadi"~ ,,~ ~ Jar:dl"k koro. 189i>; A. li" II e r. G~
schkble OtsTcrrcich. I-Ill. 188.588; ~l. 1\ r e LS e h m a)' r. Ge.<chicll: e
Ve " tdig5 I ; II (I!105 i 19'10: usp, ocjenu G. "';o " nkn u JIe I. 1935).
O hrvatskoj k nj ie vnost i dn k r~jn XV. ~I. naj,'aini.i, "H rado' i; \'
J.I,: i , Hi "t orij~ knJievnosti ... 1, 186;, i HrvM ska 1l:1~!(0111 ; a knj itev
II0 st (u knjl~ i B. Vodnika. Povijut h .... 3tske knj;tevnn~t i t. 1!J13); SI
I I'. i t, Srcdovjcfll3 hr... tska gl'rol5ka knjilunn~l . Svnl.venJki zlIMni ",
SHI
I!/OO ; 1'. F ~"C~ l. Va t ikanski hnal$ki mol;wenik i DubrOI' atk, PSllllir ,

1934. i H TI'aL.ka crkveno p rikazalIja, NArodne StaTIna II. 1932: M. K O nl
II n I,
Povies l h rvaCskt knj;'.cvllo.Ci do n.rod no!': preporoda. I~~.~
Za I' r; r,,~nik<- snimaka umjellli~kih ,[,omenika, DSOfli~f i zbornikt,
k,o I oJM'e prirunike \'. i7.vore ta h,,'aL<kll povijnl do XII. 'loljCo.
Za epohu romanike nema joi uvijek Yel!~ea s'nrecitko!.' p r egleda
r;11.voja "mjetnosh od XII. do XIV, sc .. kao ni do,'oljno Ise rpl1ijih mono '
jfrafijft
Spom~nicim~, "npose slil\~rsk;ma , Mnor,:o je boljc ~ eflobom
i1otik~ i re"~~~II~~ (od kraj~ XiV. dn flolov;ne XVI . R) kako"
"LOn ... " r ~flj.k"" ol>mdbanla pojedinih spom~nik. i lino"i, Inko i " sinl~.
Cikim l~hl3"'nn.
Za fazdohlje otl XII. do XIV. SI, lIajl)olfebnija ." djelu. "' )lriJe CIl.
Vn~i(cl'o i K"r"",",lOv p rCjfltd. ove monOj!r3fijske obrodbc nn.i1.na1:aJnijih
romanikih Sl'O lIIcnik a u Dal maciji ; Lj.
1< a ra m n n. P0r1 ~1 majSIor"
Radovana, RId JAZIi 262. 1938. ; e"" ;n;"e .. r~ lnice i kor splilSk~ katedrale,
i~ lo 275, 19011 . O Radov. novu po rc alu "sp. takod~r D. Bo~ko"it3 "
.IIC II I. 1937 (l'iCanj~ fekonsu ukcije p rvobit no!: oblik") i C, F' i. k O I'; ,
R.dov"n. 19<\1 (mai'a ~ odlinim snimcima de t alja, n " Lek<\tl korela"r.
n~k ih dO!'ada;njih 1um.C:nj, pojedi"ih prikau iana li u
. ,,(lje lov."j,
pojed,nih m ~No" pr; i~ radbi portallI.
Za s rednjol'~ko"nu Slavoniju dono.i 1<. r a m. n, O unlJc<nos';
~ redn,;C): "lje k . II HII'atskoJ i SlavoniJi. HZ 111. 191)0. kriliti,,, r."i, ,ill ;
sinlC w prij;l~n jih istrdiv~njn a ~pohu rnmanike i ~otike . l , <vom pr,',
!.'Iedllin"en! aru ; Kamen i spom~niei h"'81~kog narodno!': muzl'i" " Z"l!fC!'"
ll , .rednj; i mwi vijek (VHAD, N. S. XII . 1912) donosi ,I. B r u n;' m, II
~ni",ke ; ol'i~ niza knm~"ih fral!'nlenata pred romanike . romanih i
I(otil;k{; e pohe. o II nekoliko t npol( rnfskib ol'i'a umje tnikih .p..,mcnik~ u
koca rim jevun~ Hrvat~kt, kao I u nekoli ko manjih rasrrava lah"II("
rijl!tk~ romanitk e ~l'Omcnik~ ; n . S>. abo (Si~;e, Zbo rnik i VHA!)
1912 191.
Za eflohu romanik( u Ist ri " ptij. cil. littTllum (C~prlll. SCili"".
i\~ramiln): mOIl" .... r"fij~kilr "br.,d;, pojedini h sPo",enika IIC"' ;I .
;>iri prcl"led umjtcnosti II Da lm.ciji U ~po h i gotike i reneSln~e d;.j
Lj. K ar.m.n, Umj~lnO.1 II Dalmaciji XV i XV! ,ijeka (19331. Ra1l0 ;
arhHe ktur e i s kulp t urc u XV. st. II Dalmaciji obradu.;.c opli rnn H. ~ol
ne~ic . SCudicn wr Enl""ick lu"~slfe. cl1;chtc der Architel<lu r uad PI~stik
<.Ie~ XV .lah rlll",<'!cns ill Da imatien .. lahrbuc h der ZK. 1914.
Meu monog ra(ijskim obradbam3 floj edi n ih spomtnika iMitu ~C; 1) .
f r e). l)er Do", ,on Sehcniro ulld <tin B311mel". r Giorgio O ... ,n;' Jahr.
buch tltr ZK. 1913 lu~ hi,lorijal 1,:ranjt ! ibenskc katedrale poku;:.,',.
d~ ~a h val; cj.lokupnu djelatnosT Jurjn Dalmatinca; U1. til r.""ju objavio
je V, Mole ,'abn dol<umemarni matc r ijal o umjetnikOj djeta1no~CI
II Sibe n iklI u XV. SI.). l c. F i I k o v i t, Kortulanska kal edral~. HWI.
U vezi SI ibensk om k aItdnio m ; " .;.czinim majstorima iznio .ic no"u r:radu
811
P. 1\ n I.,,, d; ~ " NS 8, 1924, a 1\ a t a m a n ie. ule~~j u ob.i .'~e "0"<rc,lulUte. dao u viie naVf8IB i.crpl n p regled i><'rioda !linine o:-unje (n ~
pr. II IIn'Dukoj re,-jji. 1931).
!'oJed"'im nDjis\,k nutijim umjetnicima le el)Qbe p(""teeno Je ",no;:'(I
udo"D. Najnoviji ".(!:Ied djelatnosti Jurja Dalmatinca ,Jao j,. I\aranlar.
Cllnatsko Kolo 1952. b r. 2). a Fiskovi i K Prijalelj dopunili '" I>ozm,.
vanje djel~tnO$ti A. Aldij3 (Albanski umjetnik And rija Aidi u ~plnu i
Rabu ; "'1'. 'akode r Jlfija;nj~ Kolendievc: radove, Dokumem j O A A. u
Trogiru. 19'14, i A. A. i Nikola rirent;"DC na Trernilirna . 1929)
Za pov ijU! IlI kuli,.. u epohi tOlike i renesa n.., '" OalmldJi va'IH ~U
radovi K a t D m. II I. NOlU su r l'art byzanlin tt le. ~la,'U c;lthollQIlCl
de DaimaIle IReeut;1 U.ptnskij II. 2) i P r j j a t e I j a. Slike do",~<'e ~kole
XV. S ~ Oljff. u Splitu (1951). R.ad (\()maih majs~orskih radionic3 "'vjdtJuj~
F i s k o v I t. Nekoliko dokumenata o na"n> starim majslur,,,,,, (1 9-19) i
Umjetniki obrt u XV. i XVI. $toljetu u Spl;111 (1950). lIuminjran~ ",kOI'i~
jz D~lm~djc ; Ist re obraduje 11. r o ln e ~ i e s. O;e illum;niertcn Hand.
schriltClI in Dalmatien (1912) i Beschrcibendcs VerzeidlOis der illuminie,.
ten HBndKh rihC I1 in Df$tcr reich VIJ. Kusteniand. !stricn. Trie't (]9161
U.t,jele sninIk e p redmeta zlata r.ke djelatnosti iz Z.,d" dono'; I\atalol!
i,.lo'.be .Zlalu i .<rebro Zadra. (1951) .
Zn ~jeve rnu HrvatSku. Uz cit. l<.ralOanov p reg l~d. Ireba sl'"nwm!li
r"(I(",,, D. Stubu nu topografiji "mjctni~l:ilo ~pomenika Hrvu("ko~
Z"J:nrjn (VHAD 191219) i njcl!'ovu l<njigu Sredo vjeni efodov; I!"'o,"ke
i SI"voll;;~ (1920). J>Ollc~lo 10stario, .Ii ,"Iormath'an prCele" ,:ait E,
L a" .
~ k i. Hrvatske povije.ne J: de,ine . . , (1902). I. H ~ n ~ b t r (:"
Liki J,!" radovi prolli ~ stoljeta (5. a .). daje prej1led profanol( !:,,,,,Iilelj""'n
n" jednom rumjeTno .1.1>0 istraenom podruju.
Za najznDbjniJi a r hi!d"on~ki "~>omen;k .jc"crn~ Hnahke. kah'dr~11l
II Za!:,rebu, jo;: '''iJek "rij~; monoj!ralija Weis.a (",Dnj~ prije llfec:radnjc)
; , adnvi liukuIJt v;t a. Tkalia. S,.aba ; l. rranita (Slara k.ted"l. "
ZaJl"rebu . Za!:r .. b 193-1351. Mnnumentalno zidno Slikarstvo ",j~ JO'
,scTim;j .. obradeno, a ilum;n; rane rukopiS<' obraduje D. Ii n i e ... a I d.
M,sal ~azman~kol:' I' repO, la JU'ja !le Topusko , ... R.d JAZ U 268. 1'140. i
Z~lIrebaki liturgijski kotlek~i IX "o XV .toljeb, Croatia s.~er:, 1~. 19;11)
Hratak prerled djelatnosti na,iI> umj et nika u tud;n, d ao je A.
S e h n ~ i d .. r. Umjclnici rodolII i~ Oalm.rije i H,,. Primo rja. koji su
djclo"~1i " tudini. NB~ J.d ran. Split 1938. O djelatnosti F. ; L. l.aurane
ima vi' .. s tudij a i monoJ,!"rMija u opCoj "iSloriji umjclno.t i, me du kojun.
n&rotito ll: o l r I. Fra",. I.aurana (190;). j A. Ven 1 II r i. Storia d .. l1'ut ~
ilahana Vl. HIM. i vilin. 1923. ;stitu nji"ovu ve'.u s Dalmacijom. O 1;vOlu
i djeIMno.<~ 1 Culmovit. U sibeniku obja"io j e zbirkn dokun'e""ta P
li o 1t n d i t u V AlIO . 1920: O Ivanu Duknov;tu p isali SU A. S e lo n e i d e r
II Sav remenik". 1914. i C, F i I k ov i t. II HZ 111. 195(1. Kao oJ}l'i r r; rullik
13 djelRtnoS\ tih umjetnika i stran" litera t u ru o njima .Iu!; T h i .. m t
B e e k ~ r. AII,emeines l .. ~icon de r bilelld~n I<iinstlu.
\\'
i
!,
,
SLOVENCI OD X II. D O XV, ST O LJECA

1. Polili ko-Ieritor ij a i n i ra7.voj od X II, du XV. sloljeca. - l .
pog ra n ini h kraji na i drugih jecl;nira. u ko je jC.5Io"en~k~ z~",lja
ter i torijalno-po[itiki hila podijeljena tt dru~"J poln~lIlt .. X . sl..
nastale ~U J", krajinc. tl koje Se ulla raspadala u. 'tiu~l1n ~~(,.

ljei:i nn;. [1. jczgr~ stare K :Hanlanij~ stvara .~e vOJ"",hna 1\(.; uka: il. ujetiinjenja K aranlansk~. P"ti,.:I\'sk, i Sa"i~)jsk.c marke
Ilastaje hll(l"bl ta jcrsk<J: Knmj,k" mark;-, 111. ll""rllJ" Sa" " 7.a
'neta k je b"do(' Kranjske. a ist<Jrska ,tJ ar k:o za.llletil!: l~l1'c:
Gnri"k:: grof""ij:: kan posebna pokrajina nastaj!' VTl't1lcnsk,
Kasni il' i u "ezi s<> st"ar~njcf" tcrit()ri.ialll,, ~c m\ji ~ nL "lar-ti I'n.
fo"a.' koji se po Go rici nazivaju grufovi ma Gorikim.
Na ceh, up r.,,ni h jenin ica stoje "pravnici, (. j, lIojvode. mark gr"I(.vi i g rofovi. Dd.a vna ih je vlast u poet k u pos tavl jala i na ~
,njeta[a kao svujc i novnik e. dajui im ta vujvotistl'a. krajine ih
g~ofo" i j~ kao feud po slubi, Medutim, Zli vrijeIlI.' ralwitka ft:u dalnil! (Odnosa. koji ~11 s,'e vie obuhvatali slovensku zemlj u. la
novi nekih porodica. k oji m ~ Su pripad., li u pravnici na vedenih ~W
krajina. ptl~tiza"ali su u tim p"kraji na ma nasljed n u ,laSl. II znali
10 I)olo!iti i te melje svuje di nastike ,Iasti. pruiroju,i IIpukrajtni
5vOj zemljiin; posjed. Gla"ne takv e p"rudict bile ~ U : II I\urukoj
Eppens tci novci. a poslije njih Spanheimol'ci. k"ji SII imali u tuj
pokrajini "oj\'odsku vl aSI od l i~~ du 1 ~?f)9; " stajersko,i ispr-'iI
Tra ungauci. a poslije od i 192 d" 124f. :lUstrijski Babenber8o,ei:
u Kralljs\wj i djelomi",) lak(.der u islri "d t 150 naljC' A nr!t:c1l$i.
koji ~u SC' doselili iz B;:,'arskc: II Gorici "d XII. sl. (lal .k gro fuv;
Guri k i, 11 i-'urla niji. Kranjskoj i istri dubivaju J07; s'J('t"" n~
,-I"5t a kvilejski patrijarsi.
Tako su slovenskim zemljama za gospodarik mnoge inozemne

p<lrodiee. O ne su ulvrstilc $voj materijal ni kau i politiki p"lolaj na temelju velikih . alodijal nih i feudalnih zem l ji~ n ill 1'0sjeda. Polotaj lanova tih porodica bio je uvren vec tada. kad
su grofovi, markgrofov i ili vojvode imali upravne jedinice jo.~
kao feud po slubi. O naj. knji je bi" najjai" materijaln""privrerlnom pogledu. bio jc i pTvi pn 1)Olo:<aju u pokrajini: 1<> je
open i tu vrijedilo i II slovenskim lelllljama u ono vrijenle. k;Hin
li najbogatiji poioju stjecali poloaj (Iina~t" u pnje,linill1 pn
krajinama. Borba izmedu cars ke i papinske sirank e. od koj e II
drugoj polovi ni XI. SI. i II poletku XII. sl. nisu ostak po'ac(l/:ne
ni slovenske zemlje. ta kodcr je bila mater ijal no i pulili<'.ki <>,i
ko ri sti uuima. koj i su umjcli povcuti svoje illte resc S inte resima
p.ubjedllikc stranke: ispnctka j e na ~I"vens kom d u I)uhjed"' aia
rarska stranka. no o dru!:uj faz i burbe za ill\'esti!uru p<>hjeciuje
papinskp. stranka. Za .-rijeme tc "orbe mnoge plemike l", r"ll ire
znale su stei jaku materijalnu I'"dlu!:u Za ." '01" .~n;LKU L na
r"un crkve i njezinih lI<>sjeda.
No d i nas t iki teritoriji rw slovensknltl tl" niSH "astajuli
svuda U isto vrijeme i na ~liun n a in. Ponegdje sc sl\'uri];, di
nastik a vlast prije. drugdje jc razvitak II tOI" ~tLli~lu hi" ~I " '
riji. ali tdnja za dinas t i k oIll vla;u i teri torijem poka zuje svuda
isti ra1-"ojni prp.,ac i te nden ciju. t. j. s tvuriti "last stn n~7.11";
sniju od dravne i drugih ,'lasti na I,noslorn" ,to ,;;'e zllukru
lenom i. $ obzirom na pril);,dn oS I zemlje. io kO"'l'akln'jem leritor;ju. - a pritum su ])Iemike I",rodice nastuja le odstranili
oda tle sile protivn .... takvuj teritorijalnoj kuml)ak tnosti. Sve su tu
radile s tendencijom i nasIojanj em. da ]lruvodl" takvu dr!av!!\!.
crkve n u i porodinu pulitiku. koj;o e najbre umoguiti 1",'li .
7.avanje konane s\"The - st"aranj e "laslit"K" dinasti.:'kuS terit"
rija. U Stajerskoj a djclon,ino i \I Kuru . koj razvi b sc din ;, stika vla.~t razmj .... rnu hrw; II Gor i koj sc fonnirala II hnrhi I:"r,,fo\"a Gori':kih s akvilcjskim patrijarsi ma. kojim" Ml bi li advuka ti
Medulim. Ll Kranjskui. Sa"i njskuj kraj ini i II l.tri bi" jc raz,""j
LI pravcu
kompaktno);., din"$liko~ tcritonJ" veoma u~!,,,,.en
~bog borbe takm""a za rrcvlan. kao i zhog zcmlji~I"'- terilOri.
jal ne rasparanost; tih pokrajinl<: u njima j t <Ilodijaini ; feu
dolini posjed pripadao ne ~a m,) j<:dno tn vi asnik u ili rnall je",
broj u nj ih. ve veem broju svje tov nih i crkvenih gospo da ra . a

osim toga su li posjedi bili teritorijalno jako i~mijcani.
T c borbe ispuojavaju poli t iku povi j est slovensk ih zemal j a
OoIiobito u X III. S I oijeu . U Koru koj je pnrodica Spanheimovaca,
koj e sc sc la lll"' i stoljee i po redali na koruikom voj"od~ k orn
prijes!ulju. LImjela spret nom porodinom i crkve nom pol .'t\kOl~
u\"r.\tili svoj pokra ji nsko- kn eevs ki ]lolobj. No Spanhe,movcl
SLl izva n Kor\l ke za hvati li i Stajersku Podravinu i Kranjs k u . POti
n jihovom je vlau bila Ljubljana sa ; ir011l okolicom: koja se
II vrijeme uvrii\"anja vlasti Spanheimo"aca na kranJ~k01:' tlu
prvi put i spominje g. 1144. Postanak gradans ke nakoh:ne '51'0.<1
ljublja nskog g rada Spanheimovaca u "cz; je s pov~anJem I)ol~
likoga i privrednog znaenja Ijubljanskug podru): u. ono \"r~
jeme. kad su njime ~agospoda rili SI)a nheimuve! .. LI. S t aJc~skoJ ~C
1192 austrijska porod ica Babenbergo\'.1ca naslIjedIla u Izgrad, vanju pokrajinsko-kode,ske vl.:sti "ormi iell Traungauaca (ou
I 241i). U Kranjskoj su takmaci za vlast i gospodstvo ~' p.~k~a
jini osim Spanheimovac.1 bili jo~ i Babenbergo\'ci. gro~(l'" \~I'nJ.e
gorski i Andcehsi. ka o i pa tr ijarsi i1. Akvileje. Kranjska jC bda
dodijeljena patrijarsim.: kao markgrof{)l'ija doduk '"cc IOi'. Il<>
ti crkve ni knezu"i nisu n i zn ali ni ulOgli uvrstiti Ll njoj 5"Oj"
svjetovnu ,'Iast. Slovensko Posoje. Kras i Ist ra SLl teriloriji. gdje
su najja!:i tem lji!ni i politik i gMpodari bili :okvilcjski pa trijarh .
ud 107i istarski markgrof. i grofovi Goriki . Oni su se borili za
vlast u tim p rin, orskim krajevima. a uz njih SLl sc poj3vil;;: jo.,
d\"3 vaina fak tura: g radovi II Istri. koji i(lu u aulOn<Ullno-k"nn: nalnom r:: tvoju svoji m "lastitim PUle"'. i Venecija. koja s"ome
ve oda vna jakum. pri,'rednom utjecaju priklju.:'"je jo~ i 1>oliliki utjecaj n~ istarske komIInt:. kao i na teritorij Akvilejske
patrijarije.
Prema lo no e. \I vrijeme kada jc feud:.l .. i partikularizam bio
i \1 slovenskim 7.cmljama na vrh un cu. teri t orijal n o-politik a podijeljen ost na l)okrajine. a u njima rasp" ranos l feudalnih posjeda n1l;u doputale. da na slovens kom liu nastane vea politi"" jedi nica. koja loi u svojim grani ca m a ujedinila sve Slovence
il i barem ve i d io nj ih. Politiko sjeciinj"vanje pod jednim sospoda rom p<li nje tek II drugoj polovini XII I. stoljea.
,,
,
I
l
815
. 1<
.,
P TV(I, ali samo pr iv remeno j. nepotp uno ujed injen j e ::ebilo ,~

OI vrijeme e k oga kralja J>j'cmyda Otakara IL U sredini i II
-d rugoj polovini XII I. 5t. redom Su II lI1ulko; liniji izumrle neke
-ocI glavni h porodica. koje su sc do tad a borile za politi k o go spodstvo nad slovenskim pokraji na ma : Babenbergovci 1246,
Andt."Chsi 1251 i Sp,lI1!icimuvci 126(1. Za nasljedstvo Bab('nbcrgo vaca zapoela jc estoka burba, u koju su Sc upleli njcmf,,;:ki
kralj, papa, Ugars ka. Cd ka i Bavarska. Pobjedu jc izniu Ph:m ys l Otakar II. Njemu pode ta rukom dobiti "Ja.st II stajnskoj
( 1251 i pu drugi pUl 1260 poslije privremene vladavine ugarskog
kralja). II Ko ru ikoj i Kranjskoj ( 12iO). a 12i2 postade takoder
generalni kapetan ahilejskog p;ltrijarha u Furlani;i. NOI taj je
nain stva rna vlast e';'koga kralja obuhvatila gOlOVI) (jcll)kul,no
pod ruje. koje su tada Slovenci na sta va li. Medutim. nije ispravno
milje nj e. da je ~bog slavens ke narndnosti vlad a r;,. nje!:o"/!. ta mosn ja vlast bila vra. negu ;1" bi inaL"e bila. Stanovi'lc ~a ili
prOliv Prcmyslovaca udreduju ,,])i mir. pravni poredak i pri _
vrednu blagus ta nje. Budui da j e eki kralj sve tu ,Ion io u zcmlju,
njegov i su prista.1ie bili oni. ko ji su imnli kori5ti "rl privrcdnog
napretka, mira i poretka. C rkvi!. , gradovi. koj i .~C tad" stva r;!ju,
i sitni plemii su uZ Prem)'slo vca, koji iIJ znade tititi ud nas il ja
visokog plemstva_ A upravo je t" injenica zna tno pridunijela.
da je vlast e k oga krali .. bila !ruena ve poslije ne kulik u gudina njezina opsta nka.
Proti v }'j'emysla Otakara II . nastupi u je 1273 izabrani nje maki kralj Rudulf l-Iahsbudki u 1.Uhtjevorn. da vrati drbvi
sve, lu j uj je s pokrajinama u I5t oc nim Alpama protuzakunitu
uduzeu. Pfemy~l Otakar nije se preda,,; i.traja u je i da lje uz ~vuj
pusjed i zahtje,' za Aus trijum. Stajers kum. Kuru kum i Kranj skuIlI. i"k"jc po~lije istupa kralja Rudolfa gubio II tim !,okra jinama pristak. J I-Iabsburgov~'c ih jc svojom spretnom P01itjk01u
pred(>hiI'OIu. BuklJuu je rat, U od lu ujuem sudaru 12iS k"rI
mj esta Diirnkrut (i~tonu nd Bea) izgubil' je eki kralj hit k" i
iivot, anjeguva po rudica pokraji ne izmedu ;Hlstrijskug Podunad ja i Jadrana.
T o, hu je htio j zallUeo Pi'em),51 Otakar. produiiii su I-Iab. bursu\'ci. Oni nastuje da se ito bolje uvrste u Is tunim Alpama.
da tu udare temdje svojuj teritorijalnuj moi te da preko ~lo -
816
KART t \ XX tlJ
I'()DJ~l A
,
,
StD VENSKIH PO K~~ JINA

"'EtnI NA JlfAt/PN/JE rEt/bAL CE
SIfE/JfNOM XI' srQtJEC~
.-
.._. ""'.
.." -
........ -...
. ~
SA .... ,_..,. 'R , .. _ . ,
.... _'10>'
,,~-.,
,, ~.
_.-
al: _ ~..
_-.... ....
venskih zemalja prodru do mora. Tako je na slove nsk om tlu ~a

poela vladavina Ha hsburgovaca, koja je II mukoj i i.:o:nskoj
liniji potrajala gotovo est sto lj ea i pt,. Ipak su H absburgovci
morali isp rv a da dijele vlast i s goriko-tirol!;kim grofovima.
koj i su bili glavni ratn i i politi k i savewici R udolfa Habsburkoga u borbi protiv Pfem}"sla Otakara. Njema ki ih kralj poslij('
pobjede nad e kim kraljem nij e mogao mimoii . Zbog tog" Su
sinovi kralja Rudolfa dobili kao dravni feud samo A!lstriju i
Stajersku (1282). a Koru ku je kao dravni feud i Kranjsku sa
Slovenskom kraj inom primio" zalog grof Majnhard Tirolski .
Majnhard je bio iz porodice grofova Gorikih. iji su posjedi
IZi! bili podijeljeni izmedu dviju vladajuih loza. gorikc "
uem smislu rijei . koja je dobija zem ljini posjed u Gorikoj.
Furlaniji. Istri , na Krasu. u K ranjs koj i Koru koj. i gorik o-ti
rolske loze. koja je nasljednik vladavine tirolskih grof",'a \I do lini gurnje Adie i II T irolu.
Prema tome. oko po sto l jea poslije lik vidacije eke vlada vine u Istonim Alpama dijdc glavnu politiku vl"st na slovenslom tlu Habsburgovci i goriko-tirolski grofovi. Njihova se
vlast nije lako \, vrivala Pl-cmyslovci nisu mogl i da za bora ve
svoju nekadanju vL::davinu u Istonim Alpama. " I".ncki
crkveni kn ez i feudalni gospodin bili Su tada ta koder proti\' Habsburgovaca. No oni su ipa k umjeli spretnom politikom konaC I\<'
uvrstiti i proiriti svoju vla.\t. Najvei uspjeh postigla jc hab sbur,ka dinaoItika politika 1335. kada je umro H enrik. pusljednji
muki potomak gor iko-tirolskih grofnva. Tada su Hahsburgovci
priklju ili svojim pokrajinama jo Kranjsku. Slovemku marku
i Kor u;ku.
Henrik je bio knez s viso ki m tcojama. U Tirolu. Kilr u.koj i
Kranjskoj sa Slovenskom markom hio je nasljednik spomcm,to!:
grofa Majnharrla; kao rodak posljedn j eg Prcmyslovca pokuau
j e dobiti za svoju porodi cu eku kraljevsku krunu. zbog ega!..c
za pleo u rat s Habsburgovcima. Velik dio toga rata voden je na
slovc n .~k om tIli. Nekoli ko j c god ina Henrik bio ak stvarni kralj
teke, no nije se mogao u njoj odra ti. iako je nos io eki kraljevski naslov do smrti. U vezi s ratom za e;ku krunu Habsburgovci su stckli pokrajinsko gos podstvo II Savinjsko j dolin i, pa su
Sl7
I,
,
je s okolni m podru jem pri k ljuili Stajuskoj, iju s u jU?,IlL!

granicu pomakli tada do Save (131 l j.
Tako su sc H absburgovci na slovens kom tlu pomakli daleko
prema jugu. II inttresnu sferu onih sila, koje su teile za gos pod_
.Ivnm na gornjem Jadranu. To Su bili Venecija. akvikjski pa trijarh . Ugarska i grofovi Goriki, H absburgovci postaju jedan
od glavnih ta kmaca II toj borbi, II kojoj postiu uspjehe i postepeno prodiru preko hake barijere, koja im jc poslije priklju _
enja Kranjske jo zatvarala PlJt do Transkog 7.a1i"a i Kvarllera. Habsburgovcima nisu bili svi lakm,lCi jednako opasni. na jmanje jo akvilcjski patrijarh. kojeg a jc politika i privredna
sn:l;ga od sredine XIII. ~t. brw opadala. U Furlaniji i n Istri.
Mleani su svojim ekonomsk im utjecajem sve "i~e zahvatali
podruje vladavint: akvilejskog patrijarha i na krajU IHO IL"pjd i
da ga sasvim prisvoje . .Jai od patrijarha bili su nji hovi crkveni
advokati. grofovi Goriki , koji su 1342 podijelili svoje posjede
izmedu dvij u loza. Ona loza, koja jc ima la ?emlju i vlast u Is tTi
i Kranjskoj sa Slovenskom markom. i~Ulllrla jc 13i4. i na temelju
batinskog ugovora naslijedili su je Habsbur govci . Tada ie unu tarnja Istra s Pazinom dola pod habsbur~k o-aus trij sk u vlast.
Time je bila ostvareoa gotovo 400-godinja politika podjela
Istre u uv dijela: mletaki i habshurko-austrijski.
Habsburgovci su u XI V. i XV. st. postigli o" Krasu i uz more
dalj e uspjeh e. Osim nekih maojih krajeva stekli su T rst s okolicom. koj i se 1382 prikljuio austrijsko-habsburk,)j vlasti Z<lto.
d<l se oslobodi politikoga i ekonomskog opkoljavanja od stranc
Venecije. J o~ prije. 1366. Habsburgovci su izbili na morsku obalu
kod Devina i oa gornjem Kvarneru. Tada se Habsburgovcima
poko r io Hugo Devinski, pa jto na taj na in doao pod njihovu
vlast velik dio Krasa i dio istone obale Istre od Rijeke do
M oenica.
U ono doba. kad su Habsb\lrgovci proiri,,t1i tako svoju ,last
nad slovenskim zemljama. protiv njih sc dizao opasan takmac iz
plemikih knlgovu : to su bili grofovi Celjski. Njihovi predi,
prvobitnu mala vlastela na gradu :lovnek u u Saviojskoj dolini.
postigli su veliku snagu i utjecaj svojom politikom kod kue i
mijo:"njern u politiku srednjoevrops kih drava i dinastija II
XIV. i XY. stoijeu . U p oetku s'og llzdi?anja oni su bili tije soo
818
povezani s Habsburgovcima, no tl lm kasnije postaju ogoreni

protivnici. Celjski grofovi ustrajno uveavaju svoje alodijalne
i feudalo e posjede. isprva u Savi njskoj i Kranjs koj kraji ni. a
pus lije i drugdje. Kada je !322 izumrla porodica vov berskil:
grofova. Cdjski nasljeduj u prostrani posjtod na tajerskom tlu .
izmedu ostaloga grad i na5eob inu Celje. po kome i uzimaju svoj
naslov. Godine 134 1 posiiu grofovsko dostoj a nstvo i otad .. Z~
poinje stogodinji na gli uspon tc porodice. emu su najvie pri
donijele porodioe veze. Ve u dTUgOj polovini X IV. st. oni su
II srodstvu s polj skim
P iastima i Jagclovi6ma tc bosanskim
Kotromaniima.
Pravi tvorac vd ike snage grofov .. Cc ljskih jeste grof Herman I I. (u mro 1435). ali je najvanije bilo za njihovu dalju pvlitiku i uspon njihovo tijesno povezivanje s politikom Luksemburgovaca. naroito kralja Zigmunda, kome je Herman dao zu
enu svoju k er Barbaru. Vlast grofova Celjskih poela sc tada
iriti ne samo zbog porodinih ve~ a . dostojanstava i sluba. Vto
takoder i zbog njihovi h posjeda u Ugarskoj i Hrvatskoj. Celjski
postaju po svome ugledu i snazi jai vd Hab~burgovaca i poinju
potkopavati njihovu vlast i Ila slovenskom liu. Cinjenica. da su
jo uvijek bili vazali Habsb ur gov aca. bila je veli kom ~metnjom
njihovu daljem usponu. No i u tome su im pQmogli Lu ksemburgovci. :ligmund je kao car uzdigao 1436 grofovc Celjskc na
druvne knez ove i tako ih napokon oslobodio od feudalne pod.
lonosti Habsburgovcima . Za Habsbur govce je to bio esiok udarac. koji jo: za njih znaio opasnost zbog toga. to je kncev ina
Celjskih prijetila da na slovenskom tlu nadvisi habs burku vlast
i zatvori joj put pre m" Jadranskom moru. Poslije 14$6 odnosi
izmedu Hab sburgovaca i Celjskih postaju vrlo napeti: medu
njima bukne rat. za kojega su slovenske zemlje mnogo pretrpjel e.
Taj je rat do k onan tek habsburko-celjskim pomiren j em 14~ 3 .
\I kome JI! izmedu ostaloga bil o ugovoreno i uzajamno pravo na
oaslijed <.:. ak o izumre jedna ili druga porodica.
Ccljskom grof u Ul riku II.. koii je imao za eou Katarinu.
kerku Hpskog despota urda Brankovia. pruilo je pomirenje
s Habsburgovc ima veu slobodu za mijdanje u austrijsk e. ugarske i balkanske stvari . Sukob s Ivanom Hunpdijem, dravnim
upraviteljem Ugarske. koji je istupio pro tiv zahtjeva Celjskih
819
u Bosni i pokulao poljuljati njihOI poloaj II Hrvatskoj i Slavonij i, uuokova!! je nove borbe i ratov e. S tim je u vez i smrt posljednjega mu Jkog potom ka te porodice, Ulr ika II.. u heograd skoj tvrdavi, gdje su ga njegovi protivnici ubili 1456. Na temelju
spomenutog ugol'ora o nasljedstvu Habsburgovci su najzad ]l0stali glavni nasljl':dnici gole me baitine grofova Ccljskih na slovenskom tlu. ali to sc nijt: dogodilo bel dufeg ratovanja i sporova s drugim takma cima. koji su takode r iznosili zahtjeve na tu
batinu (1456-1 460 ).
Postoji mi JIje nje. da su grofovi Celjski svojim porodinim
vezama i proirivanjem svoje terit orijalne vlasti namjeravali
stvorit i veliku dr!al'u nu teritoriju naseljenom junoslavenskim
narodima. Ali ne smije sc zaboraviti, da su opi pravac i sredstva njihOI'e politike bili potpuno jednaki onima. koje primjetu jemo i kod d rugih dinastikih porodica u tadainjoj Evropi. Ako
je njihova teritorijalna t:kspan2ija i porodiena poli tika bila uprav ljena prema is toku i jugoistoku. Celjski su postupali tako. jer
ih je u tom pravcu - ali nikako ne iskljuivo u njemu _ vodio
niz okolnosti, pa i sluajnos ti poveza nih s njihovom dina stikom
politikom. koju treba razumjeti u sklopu ope poli tike u btolnim Alpama. srednjcm Pod unavlju i na Balkanskom poluotoku
u XIV. i XV. stol jeu.
Likvidaci ja eeljskog pilanja. koja je izvriena u ralu za nasljedstvo grofova Ccljskih. nije donijela slovenskim zemljama
eljeni mir, nego obratno - borbe za to nasljedstvo otvaraju
dugotrajno doba ratovanja i takvih orubnih sukoba. kakvih na
sloven.~kom tlu nije bilo ve vie stoljea. Borbe za gospodstvo
nad Austrij om. Cdkom i Ugar~kom poslije smrti Ladislava Posmrcta l 45i. koje su izbile izmedu pojedinih lanova dinastijI':
Habsbu rgo,aea. nisu mi moile slovensku zemlju. Kada je liabsburgovee napao Matija Korvin i pokorio p rilian dio pokrajina
u Istonim Alpama (1480-00). bila je njiho"a tamonja vlast
za neko vrij eme opet ugroena.
Ratovanju u unutranjosti slovens kih i istonoalpskih pokrajina prid ruuju sc jo ratne krize prou~roene od vanjskih
neprijatelja. Ve il prl'im godinama XV. st. pojavljuju sc na
slovenskom tlu Turci. i to prvi pu t samo na kratko "rijeme ( 1401'>
i 14 t 1). Po svome opsegu i posljedicama bile su mnogo "ainije
turske provale u drugoj polovini XV. st .. kada su propast srpske

despotovine ( 14 59) i kraljevine Bosne ( 146.5) otvorile Turcima
i rom put preko Dunava, Save i Une na ugarsko, hrvatsko i slovensko tlo _ Naro i to od 1469 do 148.5 zalijetali su sc Turci svake
godi ne u slovenske pokrajine. ne namjeravajui da ih prisvoje.
ve da se doepaju io vit: roblja i blaga. Ratov e i turske navale
prate tdk e priv redne krize, k oje .slovt:nske zemlje pro!ivljavaju
II velikom broju u drug-oj polovini XV. stol jeta. J edna od nj ihovi h
posljedica $U ustanci slovenskih seljaka. od kojih je u XV. st.
buna u Koru koj ( 14.78) bila naj vea.
Ratovi, politi ke i privredne krize poveavahu politi ki utjaj
plemstva. visokoga klera i zastupnika gradova i trgo"ita, organiziranih II !talcfe i to s radoga. to je umaljski kne z u doba
privrt:dnih, ratnih i politikih nevolja bio sve vie i vie uvisan
od njibove po moi . U XV. st. oni su postali utje<:ajan politiki
faklor i u pojedinim sc pokrajinama poeli sastajati u pokrajinske skupJti ne. U okrilju stalca j na pokrajinskim . ~up~ti
nama slovenski seljak nije imao rijei - s bnna ajnim i }.-~tk o
trajnim izuzetkom u Gor i koj grofoviji. Seljak. koji jt pre t.
stavljao golemu vl':inu Slovenaca, nije imao nikakv e politike
vanosti. Seljak ili, kako bi se ve gotovo moglo da kae. Sl ovenac nije imao politike rijei niti je sucljel ovao u politikoj
sudbini ni svojoj ni svojI': zemlje.
Usprkos svima krium a H absburgovci ustrajno nastavljaju
i dov ria"aju u drugoj polovini XV. st. s"oj u politiku teritorijalnog i renja prema jugu, koja j e bila prekinuta usponom grofo"a
Cdjskih. Glavna steevina toga "remena pada u g. 1500. k ada
.ie poslije smr ti posljednjeg grofa Gorikog potpala pod Habsburgovce zajedno s Goricom zemlja u Posoju i Vipavskoj dolini. na Kruu i u Furlaniji.
Tako je u poetku XVI. st. slovl':nska zemlja, podijel jena LJ
historijske pokraji ne (Kranjska, Koruka. Stajerska, Gorica, Istra.
Trst) gotovo cijela bila pod suverenitetom Habs burgovac~. Gotovo svi Slovcnci le nalaze udrueni u novoj politikoj tvorevin i.
Austriji. koja sc tada stlarala. Kada su 1526 Habsburgovci postali jo i naslj ed nici ugarske krune, do!lo je pod njihov Sllverenitet takoder Prekomurje izmedu Rabe i Mure naseljeno Slovencima. koje je od posta nk a ugars ke clrave ulazilo u nje~in e gra-
821
820
mce. Iz"an podruja halo!lourke vlasti ostala je od slove nske !emlje brdovita oblast sjeve rno od Fu rla nske ravnice, dallas na.zvana Ikncikom ( Mle tako m ) Slovenijom i primorski krajevi u
zaleu Kopra i Pirana. koji lU do kraja Mle take republike I j!)i
bili pod njezinom vlau
I
I
I
2. Kol onizacij a. gcrma ni,w cij a i nacional ne granict od X II. do

X V. st olj ea. - Poslijc maars k ih provala, koje se s\'dl1\"a ju u
ctrugo j polovini X. st., razm ahala se kolon izacija na slovcnskom
tlu veoma jako. iako Ile II Panoniji. koja postaje dio Ugarske
i gd je se sta ro slovensko i njemako stan ovnitvo vei n om uto_
pilo u maars k om. nego II Ist o nim AIl,ama i njihovi m i s t on im
i juinim ograncima. Kolo ni zacija dos l i ~ svoj vrhunac u vrc_
menu od Xl do X II I. sto lj ca. Sto sc t ie ci n ike prip::adnosti.
ona o bu h.' a a i Slovence i Nijemce, a ~o manski se deme na t gotovo i ne pojavlj uje_ Broj naselja i povriina o bra cne zem lje
lIvuda sc poveavaju . U pnim stoljei m a poslije naselje nj::! Slovenci su sc nastanili prije 'vega o kra jevim::! _ koj i su bili obra;tiv:lni v e prije i bili prikladni z::! n;ueljenjc zbo)::" prirodnih uvj eta.
" kad su apsorhirali staro stanovni!tvo. koj e su zatekli pri do~e
ljenj u. oni su naseljeou povdinu do XV. st. jo pro.~irili. na selj a vajui sc i u dotada ~enastanjcnim krajevima. Prije svega.
u X IV. i X V. st. kol oni1.adja se i7. krajeva, koji su hili povoljniji
.t::! naseljenje i obraivanje !cmlje. iri II pojas ve lik ih ~oma na
vei m visinama. koje dotada nisu bile iskoritene za naseljavanje
i obradiva nje. T c se u m~ uvelike kre i na njihovu se mjestu
stva raju no\"a mnogobrojna naselja u t. z,. ,.rovtima~ (krevi
nama). najee u obliku osam ljenih seos kih gospoda rsta.a i za ~el aka . koji ma su pri padale velike ze mljiinc povr!iine. Il 1)lanil1'
skih gospodarsta va i torOV<I. koji su prije bili samo I)rivreme no
n astanjeni. nastala su prav:\ nasel ja. Vis ina staln o naseljenih
kraje .. a u opc jc rasla. naj" i.lc do oko 1000 metara.
Dok sc u X IV. i X V. st. veoma ir ; koloniza cija u (!otad:j
uc nascl jenim krajcvim<l. kolonizacija pri jc naseljenog 7.c mlji!it:,
oe jlfJkawje " ie one razmj cre kao u prijanjc doba. Broj naselja
vie opada negoli raste; ako se naselja kao tah'a poveavaju, ne
P'"lveta\"aju se po broju o"cdnjih selj akih gospodarstava
( "grunh). ve stvaranjem si tn ih gospodarsla'a (.. kaj fa_ ). t. j.
822
kuama
sdjalkih sino,'a, koji na imanjima svoj ih starih nisu " ie

mogli sebi osigura ti egzistenciju. Privredne i druge k rize. kojt""
Su pratile to ratd oblje d ove nske povijesti. od ralavale su se u
velikom broju napu i tenih seljakih gospodarstava. Mnoga gos podarsha i naselja, koja su nastala. u prij::aSnjc doba la vr ijeme
priv rcdnog prospcriteta. kad su ljudi nas tojali da ja e i rentabiln ije is koris te zem lju, propala S l) u idui m razd obljima pri _
vrednog nazadovanja ili zbog toga. to su omo vana u nepov oljnim krajevi ma, ili zbog razliitih ele menta rn ih ncpngoda .
Odlun o je utjecal o na ire nj e i brzinu kolonizacijc st var anje
veli kih \'lastclinsta\'a vladara. vojvoda. markgrofova. grofova.
crkven ih dostojanstveni ka. sa most ana i drugih vlasni ka_ ka o i
mn ogobrojnih manjih vlas tdi nstava, koja su bila vlasnitvo ru
l ii t ih feudalaea. Manja i mala vlauel ;nst"a n aroito su pridonijela koloni~iranju slovens ke ze mlje od XI. st. dalje. Vl a3lela,
I) ripadnici feudalne kl ase. koji su nastojali p ojaati priv redni
doprinos sa svoga zeml jita. io su ga aro ndacijom ili na koj i
drugi na i n 1.cljeli i m vie plOvccati. bili su oni. koji su na jvie ubrza\'ali koloniziranje slovenske u:ml je u S rednjem vij~kl:.
Vein a vlasnika vlastc1instava nij e bila ~Iove nskog porijekla. a
ako je m eu njima i bilo Slovenaca, oni su polako preur.eli j~zik
veine feu dalaea na slovenskom tl u. t. j. njemaki i. u manje",
broju. romanski (talijamk; i furlansk i).
S feudalc im a tu eg porijekla. vlasnicima golemih kom pleks::.
slo,'enske zeml je. poeo je da na njihovo 7.eml jitt pritj ec u vd ikom broju inozcmni ele menat. koji je po jcr.iku pripadao ugla\"nom Nijemcima, a plemenski naj"ibc Bavarcima. T o nisu bili
sa mo plemici. nego i seljaci; a ka snije. uglav nom od X II I. St.
da lje. kad su kod nas nast a jali gr"dovi, bili su to i gradan i. Ond je.
gdje je njemak o seosko stan ov nitvo po broju. a djelomino i po
drutvenom i privred nom poloaju. nadma;ivalo slovemko_ ili
ond je. gdj c su njemaka seoska naselja okrufila i odrezala sl{,"enska sela od jedinstvenoga e tn i ko g teri torij" Slovenaca. tll .it
,,'uda ?bog prevlasti n jemak og eleme nta na$lao proces jaega
ili slabijeg ponjemivanja slovens kih seoski h kra jeva.
Ka d se u XII. i XIII. SI. stvaraju dinast;ki teritoriji u slovenskim zemlj ama i kad traje bo rba 7.a I)oi i t i k u prevlast u njima. et n i ki odnosi na sjever u. u uspnrcdbi I ranim Sredn.iirn
823
TA B I.A
vije kom, vcoma su sc promijenili, a ; kasnije su sc mijenjali. Tu

Je bila jedna od posljedica germanizacije Slovenaca. a pod tim
se mogu r azumjeti njemaki ko!onizalorski , politiki, privredni.
dr utveni, kulturni i crkveni utjecaji na Slovence, koji po inju
VC II drugoj polovini VIIL stoljea .
Nijemci .se naseljavaju II slovenskim selima ili osnivaju svoja
najvi.~e ondje. gdje su se jo prije Slovenci bili najgu;':e naselil i.
Ir::ei zemlju. koja je bila ve kultivirana i koja je nudila na st:ljenicima najpovoljnije prirodne uvjete. Tek kasnije su zbog
kolonizaCije Nijemci polel; kriti umovitu i ~a obraivanje manje prikladnu zemlju. U XIII. sl situacija jc bila takva. da su
na nekim mjest ima jaka njemaka n,,~elja bija rasuta po preteno slovenskom teritoriju, a na drugim su sc mjestima \1 pretcno germaniziranim krajevima jo uvijek drala slovenska sda.
Tu vrijedi za dananji istoni Tirol. gornju Koruku i gornjll
tajersku.
Politik " ujedinjavanje slovenske zemlje pod Habsburg')" ci ma ubrza Jo jc gennaniz<lciju njezina sjevernog dijela . Slovenski jezini otoci i krajevi usred njemakih ili ve ponijelIlenih
krajeva u istonom Tirolu. gornjoj Korukoj i gornjoj tajerskoj
nisu sc mogli odrati pod vtjecaj"", pretcno nj emake okolice i
postajali su sve manji, tako da rio XV. st. posve ieza"aju, 510venstvo propada i nestaje medu Nijemcima Koruke i Stajcrske.
Zajedniki ivot Slovenaca i Nijemaca. koji jc u sjcvernim kra jevima Istonih Alpa trajao vjekove, prestaje i svdava sc na
te t u Slovenaca; umjesto toga , otprilike u XV. st. usta ljujc s<:
dosta od redena jezina slovensko-njemaka granina linija, Ta
g ranica postoji 'od X V. st. do danas (s nekim [)romjenama p rouzroenim posljednjih decenija na te tu Slovenaca u odsjeku oko
Celovca) otprilike nll liniji: Smohor U Ziljskoj dolini u Korukoj brdo Dobra-B eljak-Osojske Ture-Gospa Sve ta sjeverno od
Celovca-Svinka Planina-uCe Labod,,;,e u Dravu- planinsk i
vijenac Kozjak-rijeka Mura od njezine o k uke juno od L ipni ce do Rarlgonc.
Sto se germanizacija uope zaustavila i ,.ato se zaustavila
upravo na toj liniji, moe sc objasniti posebnim pr irodnim. zemIjopo sjednikim i saobraajnim razloz ima. kao i uzrocima 10k"lnog kara ktera.
82'
J(cm
..,
".
'"
~=
'i '"
'
,
l if..
". -.
-.
-.
,
;
"
TABLA X CVl
Njezino ZalIHa"ljanje trebu povezati ~ drutvenim i e k onom

skim razvitkom tadai n je vode,;e k la se _ plemikog stalca. Tom
sta leu nije vie jedna od gkwnih svrha vlastelinstvo i njego\"J
ekonomska i ko lonizatorska izgradnja. Treb<l imati na umu i lo.
da su vlastelinstva ve tJda bila to sc broja naselj~ ti e lolik ~
koloni7.irana. da taj bro j nije veinom ni danas prekoraen. Ko l,,
nizacija je u to doba jo; S<lmo unut<lrnja. t. j. prwea\"aju jc samo
pripadnici starosjedilaca. a ne pritjecanje inoz<;mnill kn lon;s\'1.
Intenzivna unutarnja kolonizacija pomogla je u duel1> ili k!-:l elO procesu. da sc ~psorbirajll tudi etniki elementi . ako su ll<> stojali u danas jo., slovenskim zelllljama . Ona je pri<!onijt1a. da
se d ovri german izacija posljednjih ostatak" slovenskih naselj:.
na sada njemakim teritorijima. Velika srednjo,jekovna germ a nizacija ~!ovenske zemlje dokonana je uglav Ilom u XV. st.. pa
je to vrijeme. kad sc ve moe govoriti o ustaljenoj slovcnskonjemakoj etnikoj gra n ici.
Usprko.~ germalli2a<iji Slovenci ~U .~e ipak odrali na taito -
riju . gdje ive i danas. Tome je jedan od glavnih \Iuoka. to j e

od samog poetka broj n aseljenih Slovenaca na tom terilOrijll
bio naroi!" jak i nct o jai llegoli u istonoalpskim krajcv; m::l.
koji su bili germanizirani: ponegdje su Slovenci bili eak bro jano tako jaki. da su mo~!i apsorbirati manje kolonizafijskc
jelSTe i grupe njemakih seljaka na tom te ritoriju.
K asno\:ot1 ki
oltar s k rilima u S,'. Petru IZRad l elimJja
Sasvim drukije od kolonizacije i etnikih prilika n~ <=,"an' cama prema l\'ijemcima bile su prili k e na zapadu. iformiranj.:
~jeverne sloven~ k o.njemakc etnike granice bilo je drukijt ,,<1
formiranja i razvitka slovenske l apadne granice. !'rema 1"00n,tnsk om susjedu na zapadu Slovenci nisu mnogo izgubili od s,'o!!a
etnikog teritorija. Najkasnije do XV. st. propala su neka scla.
koja su bila razbacana izmedu romanskih selil u F lIrlanskoj !l izini. i neka scla II alpski m krajevima II dolini rijeke Bek ( Fclla !.
U tom dijelu A lpa. II susjedstvu Romanil. ostali su slovenski sam"
dolina Rezij e i dijelovi KanaIske doline. Grani~a izmedu Romana i Slovenaca ug lavnom sc odriala ondje, gdje je nastala
ve u prvim vjekovima posiije dolaska Slovenaca u pokrajine oko
Soe , Nadiie i na Krasu. Uope se slovensko-romanska granica
prua od krajnjega sjevernog zaliva Jadranskog mora u pravcu
lClllu Og stanovni;" 'a II g radovima nc s m'J t se pretjeriv at i. Bio je

to samo t;m a k, iako utj,"ca jan i ekono mski jak sloj; v einu grad skog stanuvn;!!tva s ainjav,di ~" slano,'n; ei. koji su porijekl om
bili Slovenci , Lilo da SI' se popeli do go rnjih slojcva gradanst"a
ili da 511 prerlstavljali nie slojeve.
"jevera i sjeveroza pada. tako da Je ra vnl c;;J romanska , a kra ki

i ~Ir)inski kra jevi slovensk i.
Samo neka gr ad ska naselja rw ~lovc nskoj zap1l0noj grame,
jesu nacionalno ;7.mi j Cana, prije svega Gorica i Trst. G ori ca.
koja je po svo rn ime nu i postan ku slovens ko na~ljc . dobila j c
mnogo neslovenskog element a stoga. jer Sll je nj em aki g ro fovi
Gori ki izabrali :ea 5voje sjediite: taj se ele menat j o~ poveao.
kao je prvo bitno $C Io postalo trg. a kas nije grad. U odsjeku o ku
Trsta i II sjevernoj Istri Slovenci su II postepenom krct.mju pre m;)
mom koloni zi rali w e krajeve do mora.
il II
.J
II
Istri
nsto
(Tr ~ t.
potjeu i zna -
iljn;j; poeci
ta lionica i taljenja ru de. Talioniari i rudari pred_

stavljaju II mn ogi m krajevima tud i het erogen elemenat. koji
je bio slabo pove zan sa scoskum sredi nom, usred kojt Su talio n ;.
arska nasdja nastala; oni su djelo m ino doili iz dru gih kraj eva.
n djelomino 511 i neslovensko g porijekla.
manjem broju nasc-
ljavali ve \I Srednjem vijeku i primorske gradove

Kopar i Piran).
H istorija slovenske ko loni ucije
Iz loga doba slove nske kolo nizaci j ske povijes ti
Mi ljc.
S. Promj ene II strukturi zemlj inog posjeda, n jego" il orga nitadja i polobj km elo,a . - U nepos red noj vezi sa s\l'aranjem n,, "ih na selja i selja ki h gospodarstava poinje sc ve od X , st.
polako mi jenjati ustrojstvo vlastelinstva. KoloniSl i $U uiival i
svoja gospoda rs tva obino pod povol j ni j im uvj etima nego ostali
km etovi. Njima su bila odredena man ja rabota i man j u podavanja. a imali SII vie pra"a tl rasp olaganju imanjem (pri nasljedstv u. pa i prodaji ), Svrha jc tih povoljnijih obli ka, koj i su sc polak o primjenjivali ve od X. sl. i ~ ir i1i s kra ljevskih iman ja na
imanja oSfak vlastele. tl poetku bil;, da primnme ko loniste na
ne ubrade n" zemljite. Pokazalo sc. da je kmd vi~e vol io da radi
na onoj zemlji. kojn j e nje mu lino bila dodijc:ljena i da j e n;:
njoj bnlje radio. nego j t ohradivao rabotom v1astelinovo im a nje.
Sitna seljaka gospodarstva daval a 5 U i razmjtrno I'ei prinos.
je poveuna
s kolonizacijom H rvata. Nasc:ljavanje Slove naca vrilo st': II vie

ctapa. od koji h .starija obuh vaa kolo nizaciju slovensko/:" stano,ni tva na unutra njem sjevernom di jelu poluotoka. ndto mlada
pri bl i1.ila sc moru ... najmlada je dje l o mi no u veti S usc:ljava njcm
hrvilBko gn i dijelom srpskog stan ovni tva. koje su od XV. sl.
uzrokoval c !l;ivalc i pritisak Tura ka na Balkanskom poluotoku.
K ak o II habsb,lrko.n ustrij skolll dij elu (Pazinska grofovija. sjevcrn i dio htre ). ta ko i II rlio Istre pod Venecijom drhvne vlasti
dO"ode od drugc polovi ne XV. stolje .. mnoj\'o slave nsk og
sta novnHtva, kak o bi njime nasclile tad a jako opustjelu ista rs k u
zemlju i ta ko je ui ni le unosni jom u ekonomskom obziru. D ijalo:k toloka karla islre jasno pokazuje porijeklo nje1.i na slave nskog s t ano\'ni~h' a. koje je II "ie etapa naselil o gotovo cijeli poluotok (Slovenci. akavski i tokal's ki Hrvati i Srbi). I~omani u
Istri o gr ani ili su sc na gradove i neke manj e seos ke kraje"c.
O ni su govo rili svojim romanski m jezikom. koj i sc razli ko"ao od
talijanskoga i koj i je u Trstu Heznuo td; prije 1..,0 godina. a II
Istri sc ponegdje sa uv ao ak i do da nas. no pod utjtcajc", Ve necije nad omjestilo ga je uglavno m mle ta k o narjelje.
Pod ut jeen j em toga privrednog r;:n' it ka na n ovois kre nom

zemlji!;t" {eudalei su od XI. do p oe tka XIII. st. s man jil'a li. pa
ak i naputal i siste m pridl'ornog gospodant,a. Velik a im anja.
ko ja su dotada nepos redno za feudalee obradi,ali nji hovi sl "ge
i kmClovi ra botom. d ijele sc na sel j aka gospodarstva. koja .1,,bi"aju km etovi " za k ur za ulI' rd ena poda,anj a. Osim kmdil
imao je i vlastelin vee koristi. jer je s udjelovao II poveanj u p r ihoda. U dokumentima iz XIII. st. nailazi m o vie p uta na napo mene, da je. na pr.. ~samos t an tl kori st erk"e promijenio te dvore
II selj aka gospod;Jrstva~, da je podijelio pridvorno gospodarSh'o
_tl korist noje kue i tome slino . U veoma nepotpunim izvorim;J
U XIV. i XV. 51. razvijaju sc II Slove niji g rad o,j i gra dan stvo. U gradove ~t . osim domaih. dosel javaju i njemaki iro
manski trgovci. obr tn ici. bankari. svee nici. a i Zidovi i dr. U
njih isto tako pri tjee mno;;lv o slovenskih seljaka. koji u g rado VlIna traie povolj nije u\'jett za ~yoj opstanak. Ali s broje m in o-
.'-,-
1
du srcdin(C XIII. sl. SPOflllflJC sc u slovenskim pokrajinama oko
stotinu pridvornih gospodarstava, il kasniji potpuniji izvori spominju ih vdo malo. Ta promjena u strukturi vlastelinstva i promjena radne re nte u naturalnu. imala jc kao pos ljed icu duboke
promjene II organizaciji vlastdinst"a \lOpCC i II obliku odnosa
kmNa premil fcuda!cu napose.
Obrad"no zemljite , laSldinstva bilo jc gololIo u cjelini podijeljeno u seljaka gospodar$l\'3 ili u jo manjc jedinice (1'0jeuin(' parede), koje su obraiva li i iskorii"ali kmetovi daju,;)
odredena podavanja. Ponekad su sc ta seljaka gospoda rSh"a
nalazila u jednom kompleKSU. il drugi put isprcm ijc:iana sa
seljakim gospodarslI'ima dr ugih vlas telinstavil i rasijana II manjim grup'lIna na velikoj povrin i. Zbog toga su sela oila mnogo
put .. podijeljena izmt:du razlii tih vlastdina. Veta vlasidins t"a
bil O! su p<>dijeljena na ~oficije~ {ort:de}. kojima $0 ruko"odili
upr<! vilc\ji (,,[icijali). Oni ~\l sc brinuli. da kmetnvi uredno {hljU
odrt:ena podavanja i rabotu. a prihodt: ~voga ureda davali $U
vlastdinu. ZalO su. naravno. dobi va li jedan dio vlastelino,ih prihoda s imanja. a dobivali su i post:bna davanja oel kmetova. U
sudskim pitanjima oficijalu je pomagao sudac (sodin). II "oenju
upravt: pisat, a naroita je straia imala da st: brine za .\igurnosl
vlasteli no" a ~rada od svih napadaja. Km eto.. t: su neposredno
r.adz;ra li nadzornici (valpe t. bi ri ) i iupani. ko ji su suradi ...... l;
pri skupljanju podavanja i brinuli sc za uredno ohavljanje duine
rabott:. Seoski !upan. naime. nije u to vrijeme bio vit: organ
st:o.ske opCine, ve vlastelina, iako ga do XVI. st ju! uvijt:k biraju stanovnicl sela ka" ~voga po, j erenika. a das telin ga samo
pon.rdujt:. Za izvriiivan je s,'ojih dunosti fupan je osim svoga
gospodarstva dobivao jo~ i post:bno temljihe (upnicu ili fupanSkD gosPOd<lTStvO ). a ponekad; manja podavanja od sd jab iz
svoga sda.
Srt:dita vlastelinslava su domovi feudalaca, koji su II to doba
ve c: zidani, ut vrdeni zam ci. sagraeni vt:inom na prirodnim utvisin<lllla. a rjede u ravnici. gdje ih je obino titio jarak s vodom.
Od prilino jednosta"nih viekatnih kula (na pr. Vinja gora.
Smlt:dnik) obzida nih zidom. domovi jaih feudalaea postaju \'e
II XIII. ~t. vete zgrade (na pr. Ljubljanski grad ). U tim zamcima prostorije vlastelina (palati lim ) obino su odijeljene od pro-
s torija naoru!anih slugu. koji su bi li njegova lina ,'ojska. Dom ovi nileg plemstva mnogo su manje ras koni i esto $" veom
slini seoskim domovima. Kao osobitu vrstu sjedita feu dal ne
gospode treba spomenuti i samostane, koji su po svojoj strukturi
vrl o s l ini tvrdim gradovima u ravnici.
U privredi je vlas telinstvo jedna zaokr uena cjeli na . Do XV .
$t. vla~.telin.ie svoje po trebe podmi rivao ponajvit: kmetsk im 1'0davanjIma l rabotom, osobi to bo se tie poljoprivrednih i stoarski h , a i obrtnik ih proiz voda. AJi je od X I I. st. dalje ipak sve
v ie tavis io i od putujuih trgovaca i gradskog trIata. najprijt:
to sc titt luk.susnih prt:dmt:ta. a kasnije i drugih o b rtnikih proizvoda.
. U upra vi i sudstvu feudalac jt: ta koder spajao itavo vlasteImstvo u jedn u cjelinu, la ko da kmetovi nisu imali nibh'a dod.ira s .~okrajinskim organima. koji su nastajali od X II I. st. dalJe. P rlje svega. feud alae je na lemeIju privilegija o .patrimonija.lnom. s.udstvu. koje se II 5\'im slovens ki m pokrajinama form lralo najzad u XIV. st .. sudio svojim kmetovima u svim sporoVima: os im kad jt: bila posrijedi smrtna ka zna. On je sam rjeavao I sporove izme u sebe i km etu\'a. Ila primjer !to se tit: podavanja. U njegovim ru kam a bila je i policijska vlast. U sudskim globam a vlastelin je tako dobio n ov izvor prihoda. a kmetovi nisu imali ni ka kva pravnog puta protiv nj egova iskor icivanja . Samo u nt:kim manjim sporovima izmeu samih selja ka
ili u pitanjima naroile vrs te (na pr. sp<>rovi oko "inograd a i t. d. )
-odlu i v a o j c jo seoski sud (.. vea~), ali i njemu je obino pred sjedao [eudalac iJ i njegov zas tupni k , iako su u tolO sud" .~uradi
vali i seljaci kao bira ni prisjednici. I u upraVljanju i isk or iii
vanju tcrnljila, koje je pripadalo selu kao cjdini. feudalei su
vet u to vrijeme dobili odluujuu vlas t. Jedi no kod suenja o
.zIOinu. za koji jt: bila odreena sm rtna katna. kmetovi su bili
izdvojeni ispod neposrednt: vlas ti svoga vJa$tdina. T o jt:: sudc:nj~.
naimI;:, bilo povjere:no ~ p okrajinskim sudo "ima ~ (Landge rich t).
t. j. feudal nim sudovima. koje je pokrajinski k nez naroit o o.. lastio. da rjdavaju takve sluajeve u odredenim "pokrajinskos udski m okrlljima~, na koje jt: pokrajina bila podijdjena.
Kmel j~ za uivanje: zemljita morao cla\'ati svome gospodaru
.razliita podavanja
rabotu. Ako je jo~ zadriana rabota _
828
829
kas nije i kod d rugih podavanja: a li ni \.1 nisu veinom bila vie
toliko u razmjeru ~ veliinom im,mj<l (cijelo ili po lovina gospod<lrs!va i t. d.) kao II prijanje doba. T ij kvo dorl j c!jivanje zemlji IIta primjenjivano je najprije II vezi s kolonizacijom i pri di~bi
pridvornog zemlji ta u seuska gospodarstva; najl)Ovolj niji oblik
tog dorljeljiva llja pruistjeeao je iz pogodb i izmedu reudalaea i
g r<ld<lna. kojima feud<ll ac nije rnogao dodijeliti zellllj u na ist;
nain kao kmetovima. jer su olli hili lino slobodni. Naroito u
X Il I. i X IV. st. feudalae je proirio takav na in dodjeljivanja
seos kih gospodarst a va j na svoj ostali posjed. Feuda!ac je iskoristio uvodenj e tog sistema za naroi t izvanredni prihod. a od
takva sis tema imao je koristi i kmel. S njim su sc. naime. s jedne
stra ne vrsto ustalila podavanja. a s druge strane ojaalo kmetovo pravo vlasni!tva na dodijeljeno zemljite. to je znailo za
km eta no\' poticaj. da bolje obraduje i unapre d uje zem ljite.
Otada se razlikuju dvije glav ne g r upe imanja: j edna su bila
dodijeljen a u pril'remen i. a druga II nasljedni zakup. Prva su bila
dodijdjena kmeto vima do njihove smrti. ponekad i la vrijeme
dva do tri pokoljenja, a ponekad i u obliku ~s lobodn og ... zakupa.
koji je fe udalac m ogao utkaza t i. kad god je htio. Iak o kod takva
zakupa nije bilo nasljednog I,rava, ipak sc u praksi primjenji va lo naslj~divanje, dakako uz pris tan ak {eudalca i plaanje dosta visokog podavanja ([5~/~ od vrijednosti kmetskog gwpodarstva). Nasljedni je zakup hio povoljniji la km eta. Po torne zakupu km~t je imao gO Iovo potpuno pra,o vlasni!h>a, a fcudalac
sc na neodredeno vrijeme odricao pral'a na neposredno iskori~i" anje tc zemlje. Nasljedni sc zakup razlikovao od privremenoga uglavnom po znatno manjem podava nju pri smjcnji"anju
gos poda ra. Bai; to nasljedno pravo puticalo je vlasnika . da pnbolji:: l,emljiste; on je. naime. znao da radi za sche i $"oje 1'0lomke. Dobil'anje Ilasl.i~dnog zakupa (.kupnog przlVa ) bilo je
vei n om u vezi s visokom otkupni nUIlI (od 1 5~/. do i t ave vrijednosti imanja). Vlasnik j e mogao im a nje ostaviti svome nasljedniku. a s posebnim feuclalel'i", dOIIU;lenjem mogao ga je
ak i prodati. Obli oblika zakuplI bila su. dakako, optereena
o bi nim godi njim pod~,van.ii"'a i rabotom.
Do XV!!I st. najvei dio kmetskih gOSI)oda rSI:Ll'a postojao
je u ollliku I'ri,>rcmenog zakupa. Ve u XV. st.. a joi vie u XVI.
koja je bila vc vcoma smaoJcna u vezi s raspadom pridYornog

gospodar"v;), o na sc odnosila na obraivanje tcmljilta , kojc j c
fcuclalac neposre.lno iskori il' 30 (obradivan je polja. kupljenje
sijena. pripremanje goriva. prijevoz i l i tovare nje proizvoda za
zamaK), ili sc odnosila na nekt up ravne z;ulatkc vlastelinstva (lov
zloinac a ) ili na vlastelinovu zabavu (rabo ta u vezi s lovom i ribolovom). Tono ModmjeTena rahot". jc ona. koj a jc bil a odredena seljaku kao stalna s\'akogodiAnja duino!! i koja jc kao takva
zabiljdena: II to doba bila jc ona razmje rno malena (2 -1 2 ana).
Nara vno. feudalae jc imao pravo da osim toga trafi od kmetova
prema svoj im pot rebama j nak nadnu ru:odmjcrenu rabotu.,
Prema lome. najvei tercl za km eta bila su podavanja. medu njima na pn'om mjestu redovno I)odavanja od 7.tmljila (census . .. inl.), koja su kmetov; pla ali obino u tono odredenoj
koliini i ta (pe ni ca. ra, jeam. zob), a stoarska . plani1l5ka
gospodarstva prije svega u si ru ... Mala prava bila su podavanja
u predmetima. za koje je bio potreban nek i domai fa d (krupica.
~poS"aa ",. Ian i radii t i proizvodi od drveta). ili su sc udnosila
na stoarstvo (telad. ovce. f.ivina. jaja. svinje). Dugovali su i razliita t. tv. "pra,a .. za ispas:u. sjeu II umi. podavanja u vezi
sa seoskim sudom i razliita druga podavanja u ,'eti s potrebama
fe udalaea (vos ak za svjetlost i t. d. ).
Naroita g ru pa te kih pod,n'anja bila je u vezi s promjeno m
gospod ara kmetskog gospodarstl' U (posmr tnina i podavanje ta
naslijede. koje sc sastojalo u dav anju jednog dijel a im utka. najee i najljep~eg vola na imanju. po kome dobiva i imc .Slcrb
vehs",). Porezi pokrujinskom knezu bili SlJ .10 poe tka XV. st.
jo rijetki i izuzetni. ogranieni samo na kndev ske , a ponekad
i crkvene posjede. Crk"i su kmeto,j plaali desetinu.
Do XII I. st. obi no su podavanja bila jednaka 7..1 imanja iste
veliine na istom posjedu . Velika veina kmetova. i pored vdikih
obaveza. nije imala nasljedno pravo na svoj posjed. Od XIII. st.
dalje postepeno se jal'lja tdnja. da sc tonije od redi odnos kmeta
prema njegovu gos podars tvu. i to u obliku naroite pogod be
(:.zakupa_), kojom mu felld alae dodjelj uje gospodar~tvo. U poredo s tiUle dobivaju poda\'imja sve viiie individualan karakt er.
Ta se diferenc ijacija kod poda'>anja najprije i najvik primjenJuJe pri podavanjima za nasljedsl\'o (~p rimlina . ). a manje i
s3()
83 1
st. javljaju se pokuaji sistematskog prisilja va nja seljaka, da

otkupe nasljedni zakup, ime je trebalo napu niti prazne blagaj.
ne feudalaea i pokrajinskog kne1.a. Taj jc .pokua j zbog veoma
visoke ot ku pnine naibo kod kmet ova na ot por i uspio je samo
ondje, gdje su kmetovi imali vee prihode. koje su do bivali od
trgovine i u veti s talioniarstv om . tako da su mogli da plat'"
otkupnin u; to je bilo osobito u K oru~koj, na Gorenjskom i u
Primorj u. Ot()Or kmetova imao je i drug i razlog. Oni naime u to
doba pokula"aju da orubni m bunama poprave svoj polobj i
bore se za uklanjanje feudal ne eksploatacije. Upravo ti pokuaji
prisilnog uvodenjOl nasljed nog zakupa bili SII po ticaj za neke lok al ne bunc.
U nekim dijelovima Slovenskog Primorja (u zapadn oj Inri.
Go rici i Bend koj Sloveniji) ve sc od samog pob:tka rnvijao
drukiji sis tem kolonat. U njemu je seljak ve od Iloctka
uzimao zeml ju u najam na temelju posebne pogodbe. naj,ae za
29 godina. a nije imao nikakvih v la snikih prava na nju. On je
.gospodaru davao veoma velik dio proizvoda (do polovine). U tim
krajevim a. osobito u viim kra jevi ma Gorice, Bencke Slovenije
i u Istri, ouvali su sc viSe neg o u drugim podrujima slobodni
seljaci. Zbog toga ima ju seljaci tu mnogo vie prava i u upravi.
U Benekoj Slovenij i ouvali su ,,'oju autonomnu samoupravu
u obliku ;irokih sudskih zboro"a, koji su odlui"aJi ak i uslu
<ajevima zlotina. za koje je bila predvide na smrtna kazna. a u
zapadnoj Istri Votpadahu pod gradsku upravu i sud (c ilpitaneus
Sclavorum u Kopru). Pravo vlastelinstvo i patrimonijalno sudstvo
nisu u tim podrutjima mogli uhvatiti dubljeg korijena.
P ri novom ' na i nu iskoriivanja feudalnih dobara podijeljenih na stotine, a ponegdje na preko t isuu seoski h go~podaT5ta,'a.
koji sc u vezi s kolonizacijom primjenjivao ve od X. st. , feudal eu je pregled njegovih prihoda po$tajao sve tefi. Feud je takod er
bilo potrebno zdtititi od poku!aja drugih feudal aea. da ne bi
prisvojili manje dijelove posjeda . Zbog toga su pol:eli podava nja zapisi,'ati II posebne knjig e, naTo"anc urbari. u potctku sumarno po pojedinim selima, a kasnije za svakog seljaka napose.
Prvi sumarni Ilrbari \I slovenskim pokrajinama sauvali su sc iz
XII. st., a opirnijih i podrobnijih ima sve vie od Xlll . Sl. dalje.
Uz urba re, koji su glavni his torijski izvor .ta podatke o razlii
KARTA x.,XIV
--
.,
...,
.._.,-
.. " .. _
.0
ft
. . . _ , " ".0
utwfr ....--..
~"N'
,..,
I
lim nametima kmet ova. treba spomenu li i :>.apise sa $~oskih zborova, kojima je rukovodio fcudalac : II tim zapisima spominju se
i pral'a kmetova. Oboje nam p.ikULJje ~star\l pravdu, II imc
koje Su kasnije potc:le selj a ke bune.
U poe t ku su kmclovi svoja podavanja morali p l a ali II nalu ri, a rnbotu v<.:inom zaista odsluiti. Ali st ve II X III. st. poinje II odnosima kme tova i fc:udal<lc;l poka%ivati utj ecaj nove.
novane privrede. t. j. ut jecaj gradskog (r{ita. Umjesto podavanja II n a turi seljaci s u svome gos])odaru sve: ee plaali njihovu
vrijednost II novcu, koji su mogli dobiti sa m o prodavanjem svojih proizvoda II g radu. Takal' nain pla anja primjenj uju scljaci ve II X II I. s t .. j II to vrijeme moe Joj gO$podar izabrati
nain plaanja kod s\'akog sa k upI ianja podav anj a. Podavanja
u novcu, s iz uzetkom ~maljh prava_, pos taju vet prije poetka
XV. st. veinom stalno pravilo. Samo o no. i to je feuda1cu bilo
potrebno za I)otr";;nju i gospoda rstyo u 5yome g radu. zahtijevao
je jo. u naturi. Na lO. da uvodi novan ... podavanja. prisiljavala
g ... j~ sve jaa veza s gradskim tri tem . Te veze feudaka ; njc
govih km e tova s gradskom privredom. koje poinju da cijep ... ju
zatvorenu privredu feuda lnog dobra j ukljuuj u ga u ire pri.
vredne jedinict'. prvi su. iako jo; slabi 1.naci raspadanja feudal
nog sis tema.
Kad H' iz"r!ila. promjena naruralnih podavanja II novane.
prihodi feuda laca nesumnjivo su st' poveali. a u.gnjetavanje
km elova u pryo vrijeme ojaalo. Ta je promjena u s\'om dal jem
razvitku ipak koristila kmetovima. a m: feudaleima. S jedne im
j e strane pruaja u gospodarenju na ima nju ndto yik slobode,
a s dn'ge sc vrijednost podavanja odreden ih II stalnom no"/:anom
itnosu stalno sm ... njivala sa slabl j enjem kupovne moi novca.
NapQsljctku, u doba. kad je kmet morao da pod miruje kLIpova
njem sa mo yeoma ma lo svojih potreba, a i tom je l'rilikom kupovao obino direktno kod obrtnika, a ne uz posredQl'anje g rad skih trgovaca, mogunQst eksploatacije kmetoya od strane trgo
vaca bila je dosta QgraniC n a. Seljak jc na taj nain bio uveden
u mjesnu trsovinu. koja jc u kasnijim vjc:ko\'i ma postala jedan
od glavnih izvora njcgQYih pri hoda.
U "eti s privrednim razvitkom i odnosima prema feudakima
popraylja se donekIc i drutye ni polQfaj kmc:toya. prije svega
5:-1
H,,'ori)o ......... hu., ... I,. I.
l,
najniih grupa medu nJ,ma. S raspadanjem pridvornog gospodarstva. s jakim smanjenjem rabota i dodje1ji"anjem seoskih
gospodarstava pridvornim slugama feudalca gotovo Sl' sasvim
iezle razlike II odnosu pr~rna feudalnI medu prija.;njim socijalnim grupama kmetova. Ve jc to ;7.brisal0 granice izmedu tih
socijalnih grupa, pa dokumenti XII. st. esto spominju. da slug..
postaje poluslobodnim za ma]" podavanje crkvi.
Uvoenje ?aku]>a i promjena naturalnih podavanja II IlOV an,1 znatno SlI pospjeiti i dovdili nestajanje pojedinih socijalnih
grupa II klasi kmetova. Ve II X[V. st. ne primjeuje .\c nikakl'a
staleka ni socijalna razlika medu posjednicima selja k ih gospodarstava II privremtonom iJi nasljednom zakupu. U vezi ~ uvu.1cnjem zakupa sasvim se izjednaio stvarni odnos sl'ih kmetova
prema fe " daleu Jedino imovno stanje pojedinaca, a ne vie pripadnost raz l iitim drutvenim grupama stanovnitva, koje je
zavisilo od fcudalaea. odluivalo je o torne, kojim pravom kmet
ui,'a svoj posjed. Prcl<lskom od naturai nih podavanja II novana
izjednaio se i njiho\' oblik. Tako je socijalno arenilo seuskog
Hanovni!\"<! iz doba ra.nog klldalizma izblijedjelo. Stvorio se
jedinstveni ~1.:::ld kmetova. za koji je karakteristino to, da jc
vezan za zemlju i zavisan od svog feudaka. kome plaa odredena
poda\'anja za svoj posjed i Z:l feudalevo vr;enje javnih uprav o ih i sudskih funkcija. Ali ve u to doba. a naroito od XV. sl.
dalje pojavljuje se medu seoskim sta novnitvom sve vea imovinska diferencijacija. i nove kategorije u klasi kmeto\'a osni"aj\l
~e na njihovu imovinskom stanju (posjednici cijeloga scljal:ko~
gospodars\Va - grunta. polovine ili e tvrtine . ~kajari j t. d. )
Taj razvitak, koji je znaio drutveno uzdizanje nekadanjih
najni ih grupa od feudaka zavisnog stanovnitva, zna i o je dakako pad dnlgih. naroito koscu. Ve su u XiiI. st. ko~dkj
s\ldovi podn;dcni ~pok rajinskim " sudovjina. u XIV. st su [, osczi
ukljlleni II feude po tome, to .1\1 podloeni feudaku kao zatitniku. a u XV. i XVI. st .. II vezi s prvim pokuajim,' Sistematskog
uvodenja nasljednog ~akupa . ;;ezli Su osim rijetkih izuzetaka
medu obinim kmetovima.
Bez ouzira na sve olakice, koje je kmetu donio privredni
raZV!)J XII - X IV. st. u slobodnijem raslwlaga nju njegovim
radom. proizvodima, pa i zemljitem. nJeg-ovl su nameti bili jo
834
uvijek teki , a ivot bij ed au. Seljaka je kuca in,al" obino samn
jednu pro:rtoriju S otvorenim "gnji~tcm. koja je sluila u isto vrijeme i kao k'lhillja i kao soi>a. pa ak i za sitniju sto ku i za muu .
Toj prostoriji pridruila sc najprij e ~Iop~ .. (n atkriti ulaz), i tek
oko XV. Sl. podijelila sc unutranjOSl kue II kuhinju i zasebnu
sobu. ~hi!ill . U to doba jae sc razvijaj u razliiti tipovi seljakih
kua u Sloveniji.
Seljak obraduje polje naje,e plugolIl, sluei se gOl'todom
kao zaprdn01Jl stokom. Usjevi "c mijenpjll .wake hi godine (tropoljni plodored ). Samo se II Primorju sai:uvao ponegdje dvo poljni plodored. a u viim kr"jcl'ima. gdje zbog strmine upotreb"
pluga nij e mogua. pribjegavaju ponegdje paljevinskom nainu .
Stoku veinom izgone na pa~u. Z" Slajsko stoarstvo II to doba
gotov," se i ne zna. Osim tog;). kao vaan nain privrtdivan.ja
lI'eha sl){llllcnuti domau rddinost (iuildivanjc plamn i seljakog
oru d a ), a kasnij e. u ve~i s talioniarstvom. izradivanje drvenog
ug lj<.-na i prijevo~ robe. Selj k je svojim po ljoprivrednim i obrtnikim pruizvodima podmiri\'ao Sam goto,'" wc Sl'O le potrebe
za ivot.
Kmctski je stalC kao ejelina bio bez po litik ih prava. U staIdkill1 skupi;tin::ma z::stupali su ~mC"love nj ihovi za;til nici.
feuda lci, koji su sc svuda poj::djivali kao l)Osrednie; izmedu
kmetovu i 7.emaljskog kneza. Od svih slovenskih pokrajina jedino
je Gorika grofovija neko vrijeme 'mala \I pohajinskoj skup;iini i nekoliko predstavnika seljakih upina. koji su sudjelovali
u odredi"''''j" daa pokrajinskom knez ll. U sredini X\'l. st. izgubili Sl[ i kmetovi u Gorici to pravO. Ali 10 je ve nijeme. II kome
s(' od sredine XV. st. poloaj seljaka II vczi s turskim navalama
i novim ekonom:;!;im la7.v0.iem hrw i uvelike pogor;lIao. Od
1478 seljaci su se pojaanom u~njela"::nj\l od strane fc"dalaca
suprotstadjali " obliku velikih seljakih bun u XV .. XVI.. i
XVII. st.. "li llv ijd-:. bez llspjcha.
( , R:: zvoj ob rta i (r" ol';ne, posta nak grad<w3 ; graa n stva_ U dob .. poslije na sel jenja Slo\'enaea na kraj ll Vl. sl. pa SVe do
X II. st. prevladuje naturaln" privreda. Pojedine ekonomSKe jedinice podmiruju svoje potrooe domaom proizvodnjom. a nova
feudalna gospodarstva prinudnim radom i ]lodavanjima II na tun
835
l
f ~nkcionari (tri h uni. vicarii. loci servatores, koji sc zajedno na -
od. s."ojih I~dredcnil~ seljaka. Zanatska radinost doduk pQ5\oji.

al' JC tehnIki na niskom stup nju j predstavlja samo sporedno
~a n imall)c ralara. Ra1.mjcna rohe r,17.mjcrno malo 1.0a';;, a jo.
JC manje vafan novac kao sredstvo razmjene. T o stanje. koje
nam odraavaju rijetki pisani izvori, arheoloki nalni. kau i ne postojanje veih n umizma t ik i h nalaza iz tih stoljea. Ilije II
protivnosti 5 i njenicom. da n<ltuTalna privreaa II to doba 5va
kolko nije bila stopos to tna. A li sve tc pojave razmje ne robe i
suv i!; Su ne zn atn e, cl:! bi mogla II to doba postojali socijalna
klasa, koja fivi od proizvodnje za tri te ili od razmjene robe.
Isto sc tako ne !)loie 7.amisliti cgzis\cIl cija nas el ja. koj e bi ivjelo
od zanatske proizvodnje i trgovine. U vezi je ! timt i pita nj e
su(lbine rimskih gradova. 11 odgovor treba dati posebno za gra
dove uz obalu J adranskog mora. a posebIlo za gr adov~ II unu
tranjosti ,lovenski h zemalja.
U hlri , koja tad .. dopire na istoku do Rae, a n .. sjev~rll
obuhva .. takoder Trst. Ilc\l\'al0 sc nekoliko rimskih gradova i
manjih naselja usprkos prodir.. nju Slovcll;lcu na sj~v~nl i I-Irvala
na jugu, a nekoli ko je gradova bilo o~novano od hje~l lIl aca II
blitini poruenih grado\'[l, s novim na7.iv011l (na pr. K~par). Od
ksl istarskih gradova sa sjedi~lcm biskupa - iO je karakteri
stino obiljdje rimskog grada (civilas) II kasnom car5lV\l i ranom
Srednjem vijekn - dva s~ grada nalaze na sjevernoj. slovenskoj
obali (Tnl i Ko par). Da b is mo 111\'alili osob itost i lih g rado,a.
Ireba imati na umu. da mnogi gradovi '1.1 doba Rim skog carsl\'lI.
medu njima i gr .. dovi u Istri, nisu bili isklju i,'o nc."\"rarn;! Ilaselj;! obrln ik:! i trgovaca_ Njihov i su stanov nici u\'e1ike"obra d iv;!li
njive u oknlici grad;!. "eivih w .. i rimskog dr .. vljanina hez
obzira n.a ~jegovo zanimanje i mjesto stanova nja. a ne gr;\danin~
u srednjOVjekovnom smislu r i jei. Gr ~d se: II upra vnim poslovima
ilije radik ovao od okolice:. ve je sainjavao s njome jednu cje
linu, kojom je upravljala gradsloa skupti na (kurija) i funkcio
nari. koje je ona i7.ahrala. U kasnorimsko i biz.. ntsko dob .. postaje
privreda sve viiie naturalna. u zakrll jaloj gradskoj autoIlu
mljI odluuje jedino kurijaina aristokracija, t. j. gradani
s vd ikim posjedima. koji ivI'. od rada kolona i ~tie n ib (k li je.
nata), a u toj i1ristokraciji zauzim11 prvo mjesto gradski biskup_
U bizantsko doba ujedi nile su sc vojna i civilna vlast; birani
zIvaju iudica-suci) pojedinih gradov .. (civitata) i manj ih m jesta

(c.a~tdl.a! .u. i~to sU,vrijcme civ ilni i sud~ k i fu nkcionari i zapo,'jednICl m!11Clpke: VOjske !vojih mjesta, koja jc sastavljena od slobodnih Ati~c n ika i kolona. Trst sc II to dobil naziv ao numerus ito
znai jed inicu bizantske voj ske. U franako doba naturaln~ j e
privr,Clla joii viie oja ala, jer su slove nske zemlje II zaledu bile
ekonomski jo nerazv ijene, a na Jadranu su imali prevlast Ara pi
i N~rclljan i, koj i su ugrobvali j samu Istru. V rlo je znaaj no.
da Je u franako doba nestao bi zantski sistem plaanja neposrednog poreza. S nastupom franake a zatim i njema k e " rhov ne
vlasti l)(Jlasa no se. ali temeljito izmijenio i bizantski upravni si
stem, i 10 usprkos otporu zeml j oposjed nike aristokracije II g ra
dovima. Gradovi su izgubili s,'a ilj go1 Ovo sva zcmljita 1zv.. n
svojih zidina. T a su zemljita prdla u ruke velikih vlastclinslava,
koja SI1 bila djelomilno u posjedu njemakih feudalaca , a djelom i~no ista rskih i neki h neista rskih biskupija i samostana. Na
lom podrulju slovenski su agrami s tanovnici buo pre,lada1i nad
romanskim 51anovnicima. Najutjecajnija je linost II gradu bio
biskup, koji ka tkad na st u pa kao predstavni k grada; t ranskom
j e biskupu bila (HS dana carskom ispravom ak i grofovska \1asl.
TrSi je lako poslao biskopski grad. a upravno se vie nijc nalazio
II sastavu Islarske grofovijI'.. U to doba odluuje jo sa mo fcudalna vojska, a lI1i!icijska vojska sa svoj im nckada biranim komandantima gubi s\'oju vanost. Istarski g rofovi i vl astela po5lavili su u gradovima nove funkcion .. re (gasta lde i I. d. ); ilabranih
funk cionara vik nema . U doba prije novoga ekonomskog poleta
i komunilinog pokreta u XII . sl. jesu jo ostatak nekacla ~nj c mu
nicipalne autonom ije samo i~abrani sudski pr isjednici (iudiccs),
nazivani i Ica bini, i spominjanje naroda (POpulus) g radova u
Ispravama.
U unutranjosti se uope ne mole go\'orili o odrfanju romanskih gradskih naselja, ali -tvorevine rim skog doba ipak nisu iezle
bez trag ... Slaveni sc slue uglavnom sta rim rimskim cestama. j
njima se prilagoduju prometni putovi Srednjeg vijeka, Slovenci
su se prije svega naseljav ali na ve prije na seljenim zemljitima,
prem;! tome i 11 okolici neka,la~nj ih rimskih gradov;!. U ne kim
j e mjestima (Kranj. P tuj) ta povezanost 'tako uska. da se moe
831
836
,
I
I
I,
govoriti o djelominom kontin uitetu na selja ;1. predslavens ko;;

vremena. Neki se krajev i u d okumentima iz IX. i X. SL nazivaju
jo .;:;v;tas (Krn slt i grad u Koru koj. Ptu j j an ti kn a Soh-a na
sada ponij e ml:c:nolll LiJlni kOJll po lju II Stajuskoj ). Ali Su p isci
tih dokumr:nata mislili na 7.i(lanc zgrade feud alnog dvora i zid ine
nek<ldai njih rimskih gradova, ta ko da rije c;v;las nc znai V;l rol k.:: naseobine posebnoga ekonomskog i pravnog zna aja. Skromna razm j ena robe j c uzroko,ala. da sc poslije ustanovljenja
crkvenih lupa i izgradnje crb'"a razvije pomalo i trgov anje na
dan crk' -cne slave. Imena nekih krajeva (Stari Trg. T riii':c i t. d. )
za mjesta. koja djel om ino ni kasnije 'fIcmaju g raanskih prava.
uznauju molda dj elom i " (I naselja. gdje sc obav lj .. l.. lokalna
trgO"in .. II doba. kadu jo. niSl] postojal e graanske n(lseobine. T o
sc trgov,Lnje obavljalo hez specijalnih prav nih nd redaba. No ; u
franakom i njemakom pral'u postoj; medu pravima vladar:!
(regalima) i pravo po<ijelji";mj" saj mova nekom mjestu zajedno
sa sajamskim mirom. koji je posjetiocima osiguravao n esm~ lani
dolazak i povratak. [Taj jc mir prastara pojava jo~ iz vn!mena.
kad 5'11 sc sajmovi odd;lVali na plemenskim granicama. ) Ponekad
sc \I Z sajamsko pravo dodjelji,alo i pravo "biranja troarine i
kovanja novca. Takvi Ilriv;)q~-irani sajmov i odd,,,,al; Su sc moda
ve od 9if u illuju ; l] Ko ru koj je 9iS pod ijelje n privilegij odr
:lavanj sajma s pravom ubiranja troarine i kovanja novca
mjestu Lieding (u njema~kom dijelu pokrajine; 1aj po kua j nij e
uspio). ~atim 10 1(; sajam 5 troarinom mjestu Bree (d a nas ger
manizir;m i Fricsach) i 1()(j(1 saja m. troaTina i kova nje nOVC:l
mj estu Beljak. T o su valn e odredl)l'. ali _me rcatu m" u tim doku mentim a znai ipak samo saja m. koji sc odrava periodino; na
kojem l' r ijedi zaltila %a sve sudioni ke hez obzira na njihov,.
klasnu pripadnof{ i mjesto stalno; bo ravka, " ne stalne na.,~obinc
gra dana ka o socij al n~ klase. koja sc II to doba t~ k pojavljuj~ u
naj na]lredn ijim krajevi ma Evrope.
U iduim s t oljei m a. medutim. spomin ju sc u izvorima trg
(forum) i g rad (civ ilas) Ila njiho\'; stanovnici (fon:I)scs. cil'es.
burgenscs). a uskoro zalim suci i g radske zidi ne. to upuuje na
l)()Stanak nove gra da nske klase i njnin ih stalnih naseobina. U bliti ni slovenskoga etnikog teritorija prvo je naved~no mjelio
Brde. koje se spominje izmed" 1090 i IIOG kao trg, a u t reem
838
decenij u X II. st. ka o grad uh'rden tidi nama; uskoro utim p ojavlju j e 5~ i grads ki sudac, 1123-24 izvor govori o SOO graa n a,
1170 spom inje sc o ndje gradanin, koji je rodom iz KQln a, jednoga
od centara grada nskog pokreta u Evropi. S obtirom na to, da III
Brcle bile u X II. i Xlll. st. najvanij i grad u blizi ni dananjega
sl ov~n5k og teri torija uope, da tamo o. ] ]SO postoji ve pr.... a kovnica Il ovca. da sc II tc breke d~ nare (I. z\'. friutike) ugledalo
do kraja X III. st. najmanje tri naest kovn ica u Korui koj, slovenskoj Stajerskoj i Kranj skoj. kao i ugarski kra l j evi. da su oni u
"elikom broju pr unadeni u Slavoniji _ in i se vrl o vjerojatnim .
(la su Brde bi le i tnaajna polazna lok a za ra zvitak gradan stva na slovenskom teritoriju. U Ko rukoj ~C spominju do kraja
X II st. osim nrda jo samo diri trga (Vdikovcc. Dravogra d,
Celovec i Sent Vid). IL XIII. st. pet gradova (medu njima Bdjak.
Celovec i VeJikovec) i nekoliko nov ih trgova. a nekoliko ma nje
vani h naselja spom in ju sc prvi put ka o trgov i ili grad!>l'i jol
i II iduim stoljei ma. U slove nskoj Sla j erskoj pojavljuje sc
prvi trg SJo\'enj gra dec potkraj XII. st., II X III. st. prvi se put
sp" minj u e tiri varoi. medu kojima su Maribo r (1209 kao trg i
12:'4 b o "aro) i Ptuj. u idua d"" stoljea ~etiri nov e varoji
(med u njima Cdje. lS2S trg. a 1451 varo!). a osim njih spo minj e
sc u XIII . st. jo sedam. lJ XIV. st, do;e!. a u XV. st. jo nekoli ko
trgova. U Kranjskoj je postojanje gra dan skih n;,seolJi na dokazano za trei deceni j XIII. st., a kasniji izvori iz tog 510ljca
govol'e !> pet l'aro;; {medu njima su Ka mnik, K-ranj i L julJJjana l
i osalO trgova. T eritorij dana nj e L jubljane nije bio poslije propast i rimske Emone krajem VI. st. nikad nenaseljen. !to dokazuj ll
arheo loki na lazi; u pisa nim iZl'orima Ljublja na se SI)ominje prvi
put l i H njemak im ime nom La ibach a zatim drugi put Il~6 slove llskim imenom L llwigana. ali ne jn ka o naselj~ gradana.
O postojanju Ljubljane ka o utvrdcne va ro!i govori
ispral'a it 1243. ali prema natpisima na novc u molc: se pretpOMaviti. da je " aro postojala ve d"a decenija prij e. Utvrde n ~
varoi bila je sas tavljena od tri dijela. koja su dijelile zidine,
iak o je to bila samo j ~d na va roka opi na: .. Meslo .. i ,.T rg
(kasnije .Stari t rg) ispod bre!uljka . gdje stoj i ,.grad .... na desn oj
olJali L j ubl janice. i _Novi trg na lijevoj obali rijeke; sva t ri di
jela grada ]>Ostoje naj kas nije II prvom d eceniju XIV. slo! j ea .
839
TASU.
Kasnije ~e granke utvrdenog grada m SlI pom icale. U X IV. 51.

usniva sc jedna varo (Novo Mesto 1365). u X IV. -XV. 5t. takod er "ci broj trgova. U doba prvih tursk ih p rovala u drugoj
polovini XV. sl. $est ma lih Irgova podignUlO je iz vojniki l, razloga na gradove (g rade sc zidi ne; naselj e sc ponekad prenosi na
stra ldki zgodniju loku u blizini; dopu!la sc slobodno doselja vanje seljakog 5Ianovni!lva. da se ojaa ohra na). II Gorikoj
grofoviji nije ni Go ri ca, jed ina gradanska znatnija naseobina, bila
rimskoga ili roma nskog porijekla. Ona $e prvi put spomi nje 1001
ka o slovens ko selo. 12 10 kao trg, 1329 kao utv rd en trg, a 1398
naziva sc gradom; najuglednije gradanske porodice bile $U u
Srednjem vijeku prctc!no njema ke. Uglavnom su gradanske
naseobi ne u slovenskim zemljama nastale najvie II XIJ I., manjc
u X IV., a samo neke' i u XV. stoljeu. T ime je proces njihova
osnivanja dO"rien; u iduim je stoljeima broj trgova. koji sc
nanovo spominju. manji ud broja onih. koji su osnovani II
Srednjem vijeku. il koji propadaju ili sc ka snije spom inju ka o
sela.
Gotovo svi Stl gradovi naslali na mjestima, koja se ve prije
spominju kao sjedi!la upnika i samostana, kao .gradovi~.
sela i sl. Rawmljivo je, da sc gradan i kao predstal'uici razmjene
rohe nastanjuju \I ve naseljenim i vanijim mjestima. Ipak treba
konst;ltirati, da je samo nekoliko manje va nih Irgova, i to ponajv i~e' u kasni je doba, nastalo na taj n;lin, !Io je selo dobilo ntJ.1.iv
trga, tJ. prije podredeni seljaci postali slobodni _burgeri.. (tto tad a
wai stano,"nike i grada i t rga). Kod vanijih gradova karakte ristino je, da se oni ne podau na mj estu sa me prijanje naseobine.
nego do nje. T akode r je kara kteris tino, da se upne crb'e gradova na laze \I poetku obino izvan grad skih zidina. Osi m naselja po gradskom prav u postoje i I'lastelinska naselja, koja Jjel omino obuhvataju ak i jedan dio teri torija izmedu gradskih
zid ina. Upadlji" a je i njenica, da 5e varoke kue grade po pl anu
u uski m ulicama, koje sc sve saSIaju na varokom trgu. Vidi sc.
da je plan bio izrade n za potrebe nasel ja, koja ive od razmjene
robe. Planovi gradskih naselja nalikuju jed;ln na drugi, ali sc
razlikuju od planOl'a seoski h naselja. Iz poloaja gradova mole
sc nesumnjivo ull'rdili, da jc mjesto naselja bilo izabrano iz stratekih razloga (na otocima, u okukama rijeka, UT, brdo i rijeku),
840
xcvn
T A BU
,
I
Slika
I~
Itunde H . l( o rhln lJ ana Iz I(rlln e Gore

kod SkolJe Lo ke ( k r~1 X\ '. M. )
to jc za n~ seobinu tog>! dob;'! ograenu zidinama sasvim ra~.u.

mljivo. Vei n a gradova nalazi sc pod no utvrdt:nog zamka. GradovimJ je kao naseljima, koja five od razmjene rube. bila u ta(iJnje
..,.ijeme dakako ]>otrdma zastit .. i za to su s<: oslanjali na ut vrd e:
osim to{:"a je feudaJae time. to je izabrao mjesto za svoj uh'rdeni
grad. htio ujed no kontrolirati onc hic komun ika eijt. kojt je upotrebljavao gradan in za tral'sport robe. Ipak $U varo i za mak
jedno drugon,e lud i. Zum .. \: je feudalno utvl"l1 cuj e. a ":lTO, nasel je trgo"Jcn i obrtnika. Ni poslije. kad su gradovi dobil i svoju
autonomiju. nije za ma k I)odv rgnut grad u. "et gradskom
{;"ospodaru.
Osno'-n;l je injenica. da je grad naseob ina obrtnika i trgovaca. inu pOI .-rdu ju izvori vec: za prvo dob a njih ova postojanj a.
Varoani uivaju u obrtu i trguvi ni ,neka monopoln;! prava. Pri
o~nivanju s,'u kc gradamke naseobine podijeljeno joj je pravo na
j tdan ili dva saj ma sedmino, koj ; se odrIa"aju samo u graa n
ski m naseobinama. Svaka se varo; bori, da dobije pra,o orlda"anja godii nji], saj mova. kuj i St da kako pon tkad oba\"ljaju i tl
selima. Privilegiji odreuju. da sa ,' promd cestama prolazi oba
vez"" kroz gradov e : tamo sc s.. kuplja troari na. a II prvo se doba
kuje; no\'ac. Ohrt ; trgovina ni su od poetka jedino zan:manje
"aroana; on i lino Jlosjtduj u nj ive i vinograde izvan varo;i. a
.-aror-ke opine ~ajedn ik e panjake i ;ume jtdnako kao i seoske
opine . G raanske naseobine ipak St ekonomski razlikuju od
seos ki l, (os im molda manjih lrgov a) po tome, Ato su njiho,'; stanovni ci prema zanim<lnju obrtni ci i lr govci, i za njih je I)ol jopri.
vredu samo sl'<>redan posao. ak o sc njome uop,;e bave.
U pra \'IlOm pogledu gradovi se razlikuju od trga jedino po
nazivu. Itk od X II I. sl. moraju biti gradovi utvrdeni zidinama,
a trgovi to mogu biti, aji ne moraju. Zna:::jn o je za sve gra
danske naseobint da S" to n;utobine specijJI ne. graanske kl;l$e.
da su graani lino slobodni. da imaju svoje speci jal ne sudove i
uprav" na elu s posebnim sucem, da imaju svoj teritorij. koji
n ije uvijci; b io ogranien gradskim zidinama i da za taj teritorij
vrijedt varo~k i suduvi i ,'aro'ka upra"a. S"aKa "aro (ili Irg) je
podlofna svomt grad skom gospoda ru. Svaki gradski gospodar
fa vorizira svoju varo!, na primjte Ande cbs-Me ranci Kamnik,
Spanhcimovti Ljubljanu, 8 abcnbergovci Maribor, b'Tofo"i Go-
841
,
riki Go r icu i Pazin. grofuvi Celjski Celje. I.lorbc izmedu ]J()jc~
dinih fcudalaca za prev];IS! II slo,'cn.~kjlll zemljama ima le su lraj"u
posljed icu po tome , io su za stolje .. odlu ivale o "dnOM; i ne-
valnosti pojedinih grado\-a. Nije bija slubjnom pojava. da su se

naj"aln iji gradovi nalaz ili potkraj Srednjeg vijeka \I rukama
pokrajinskih knew,-a, a ria sc gradov; II rukama drugih , veinom
crkvenih gospodara. samo izu>.etno razvij;lju.
Imena prvih gradana. koji se spominju II do kumentima i koji
su dakako samo makn din tadanjih st:lnovnika II gradovima. veinom su tuda. osob it ... njernak .. , JIa je razumljivo. da su l' TVi
~Tadski obrtnici i hgovci doli veinom iz. i1l(lzernst"a. Druk i j e je
s trgo"ima, koji su naSlali od sda. No odmah po osniv<Lnju g ra danskih na seobina pojnvljuje sc kod feudalaca ten dencija, dn
sprij<:e svoje kmetove, slovens ke sci j.tke, da sc nastane u novoosnovanim grado"imao<, Ta horba traje stoljea. i uglavnom je
prcv!:. dh-ao princip, da feudalac ima prave, traiti [>Ovratak svog
sdjaka iz grada \I roku od godine dana. Ako to ur.ldi, morao je
sdjak napustili grad u roku od d"ije sedm in:. u protivnom je
seljaka morala "ratiti feudalcu gradsb uprava, Poslije godine
da na tn je pravo gos!,oo'lra zastari"alu. ; neslo bod n i je sdjak
mog-au ustali II grad u prema pozn~lom principu, "g r.. dski uzduh
sh-ara slobodu_. Ponekad bi feuda1ci lM)sligli Ul sebe zgod nije
u'jetc. tako ,b sc seljak J1lorao predali I\jima u ruke i d .. za~tarje
lost i nije uop~e bilo_ U doba tu rskih provala. kad je bilo tt interesu vladara, da utvrdeni gradov; budu ho jai. dohili su nek i
gradovi pr ivi legij. dn iling-u primati seljake bez ika kva ogran ienja: seljaci su sc mogli doseljavati II neogranicnu broju. a
njihov prijanji gospodar nije mogan ni u IIn'oj godini trait;.
da sc vrate. Doseljeni tu inci i slove nski naseljenici stvarali ~"
nacionalitet grada. Mofe sc re i. da je "ceina stanovnika i veih
grado" .. bila slovenska. al i u pisanim dokumentima i djelomino
u javnom ivotu uputrehlj""ao sc \lIdi. nj em aki jezik.
E konOlllski napredak. ko.i i je od po~elb XI!. st u \tnutranjnsti omog-ut io osnivanje gradanskih naseob ina. obuhvatio je i gradove uz mor..ku obalu. Kak o za unutra;njo$t, tako ni za te gradove nije 1Itvrdeno, koliko je obrt II to doba postao tehniki savreniji, Poznatije je u napreenje trgov ine; ekonomski napredak
u sjevernim krajevima bio je razlogom , ria su i ti gradovi poeli
-842
s n jim;l mij e nja ti svoje proin'ode. vino. ulje itd. Po raz Sur:l.c~.n u
i Neretlj a na omoguio je pomorski pri j evoz robe i nuroda. naro ito hodoasnika . U svim krajevima nisu zbog ekonomskih J"'O mjena nastali novi gnldovi. ve j c II s tarim gradovim a poela
borba la ,-eu politiku samostalnost po UlO T U na tal ij ansku
komunu. U toj borbi is t ie se pitanje gradskog ustava, a tijek
horbe usko je pove7,;m s po l i t ikom p(>I'ijdu Is tre i Trsta. Na zi,'
komu na najprije se spom inje u T rs tu 1139. U druguj polovini
'X II. d. pojavljuje sc komuna i II istarskim gradovima . Njihovi
izabra ni funkcionari su ko nzuli. od kojih nek i predstavljaju
upravnu. a drugi smbk" vlast. K<l snije je najviSi funkcionar
knmu ne potestas (najt)r ije u Kopru I IS6). koji je IM) uzo ru na
Italiju esto ludinac, Postoji n .. poslje tku Veliko vijee, u kome
su zastupani lanoI'; vladajue klase, obino sl'i pa triciJi. a narud na
~kup!tina nema veliko zn .. enje. Komuna ,"odi borbu protiv I"kal.
nog gospodara. koji je prije pokuavao ili usp io da ih pudvrgne
sl'ojoj vlasti. Ta je borha obuhl'al ila i slovenske seos ke o pine.
Ona traje d o XV. st i sl' r~ .. va sc oslnl>udenjem jedno" dijela
Ist re od vlasti feuclalaca. Te" je bila borha prolil' istarskog
m:"'kgrofa, t. j. a kvilejskog pa trijarh .. ,:t u T rslu prot;v tam<l~njc~
bis kut).. , koji je \liv~I O grofovska prava, i I,mti\' Mlebna_
Pos lije poraza Arapa i l'\e relljana poinje Ml eta ka republika
w:/; u prvoj polol'ini X . sl. ugrobl'a ti g radove islre. i w borba
vik ne prestaje. lstauki markg rofovi nisu S~ mnogu int eresirali
za tu opasnost, i to je bio vjerojat nu i neposredni razlog. Io su
se stvurile istanke konHIne u X II . SI. u tdnji %a sa\lloobrano\ll.
U borbama od X. do sredine X II I. ~ t olje~a (glavni eiJj mletak e
ekspanzije je grad Ko par. kako dokazuju dokumenti iz 932. 9ii
i lI U) Mld'a ni $ 1\ uope bili j ai i za lo su p<)stiu\'ali mirovne
UI'jete, koji su bili pO"oljni za nj ih. na pr. godinj~ tribulc. imunitet mletakih zemlji!ta u Istr:. trgova ke privilegije Ila kopnu i na
morll. obeanje neutraliteta ili ratne I)omoi u sluaju rat,, _ obeanje vjernosti (fide1itas) i sl.. ali se jo ni kako ne moe govoriti
o pr.. voj podredenosti ista rs kih gradova Mlet a koj republici _ U
XIII. st. pokubvali su akvilej ski pat ri jarsi da kao tl\arltgrofovi
unilte prije steenu aotonomiju ista rskih gradova. Oni su leili za
tim, da tim graduvi nw na metnu svoje gastaldc. svoje potestale
i radi toga vodili s gntdovima borbc, koje su sc obino S\'r;avale
843
komr.romisom. Proliv tolikog broja neprijatelja istanki gradovi

nU:usubno neslofIli ni su se mogli obraniti. U godinama r2Gi-91
I.redali su se za padni istarski g rad ovi od Kopra do Rovinja (itmedu ostalih Kupar i h ola 12i9. Pi ran 1283) Mletakoj republici.
koja im jc otad postavljala svoje potatate. a mogla je u nj ima
d rali i s"oju vojsku. T ime je autonomija istarski h grado"a bila
vrlo ogra n ie na. Poslije propasti svjetovne "lasti akv ilejskih patrijarha prdao je i grad Milje i ~t a l a patrijarhova Istra pod
\'last Venecije. Olad je cijela ~ markgrofo,ija. is tra bila pod mle_
tatkom vlau. Autonomiju komuna og ran ia" a mletaki potestu ili comes. koji je obino nek i mletaki plem i. Pob une protiv
mletake vlasti (na primjer u Kop ru 1318) ne uspijevaju. a poslije
n jih Mld:ani jo! viie skuuju gradsku autonomiju _
Drukiji je bio tijek dogaaja u T rstu. gdje je od 918 imao
grorov$ku vlast tamon j i bisku p. Time sc povijr.st Trsta odijelila
od povijesti ostale Ist re. pa jc to polazna tok a trUanskog parlikubr i7.ma. Tr.ansb komuna dobila je od biskupa - prema izvorima. ~bog lljcgovih fina ncij~kih potekoa - 1~53 i iroku aut onomiju s niom sudskom vlau , God. 1295 dobila je jo i vie kri vino $IHlstv(J, tako da ~u biskupu osiala samo jo manja prava:
ubiranje Iro;arine. kovalJjc novca. desetina i feudi. Najvia je
\'la$1 bila II rukama komune. koju zaSlupaju gradski palriciji. II
pokuaji bis kupa. da II XIV. ~t. opel dobije s\"ojll nekad"nju
vlast. oslali su bezuspjeni. Ali i T rstIl je ~aprijel ila opasnost od
Venecije. M~dlltim. orl S\'oga prvog po ra za 120~ pa sve do 1369
Trst nije hio nikad zavisniji od Venecije, nego Io su bili is ta rski
grado,.i do sredine XJ11 . s t oljea . Ipak sc za tih stol jeta poj a alo
nezadovoljstvo T rsta proli\' Venecije lol iko. d" mu se i ta m<lla
za\'isnost tinila nepodnolj ivom. Godine 1368 buknuo j e izmedu
njih rat. u kome su se T rU an; pokorili a k i H absburgovcima pod
,rlo ncp(wolj nim u,jetima. ali im ni to nije pomoglo. pa su sc na
kraju morali I,redati Ve neciji pod jednak im uvjctima ka o prije
ostali istarski gradovi. No ve poslije deset godina T rst je iskoristio nepovoljn i [>OJiti ki polobj Venecije i oslobodio sc oci njel.ine vlasli 138081 (mir u Chioggi). Trst je najprije pod v!a u
<lkvi1ejskog patrijarha. ali vc 1382 zallze<) ga je Hugo Dcvinski
s austrijskom vojskom. Aust rijska stranka nadjaala je akvitcjSkli, i Trst prizna je otad aust rijsku vlast. O dluujui fa L-to r bila
844
jc u lome nada. da e uivati l.a ~lit ll od Venec ije i razvili t rgo vinu sa zal eem. Osi m loga je habsburki vojvoda obeao gradu
veu au1onomiju, nego to Sll je imali mletaki gradov i : njego,'u
vlaSI predstav lja jedino gradski ka peta n, voj"od i pripldl polovina nov anih kazni. godi nj i [>Orez i t ro~aril\a. a u svemu ostalom
je gradsk i statut ostao neokrnjen.
5, Pr ivredni i prav ni poloaj gradova i !;radansh'a. - Grado"; i grada nstvo u slove nskim pokrajinama htjel i Sli primijeniti srednjovjekovni pri ncip. da obrt i trgo,ina budu ogranie"i na gradove i grad a ne. da to bude njihov monopol. i oni ~u S~
u tom .mis iu boril i proli,' p1emsha. kuje je htjelo trgovati proitvodima sa svojih vlastelinstanI. kao i ]lm!iv crkvc (n~1 pr. prot iv tupnika. koji su ddaE go.<tionice). a prije s veg~t proli\' kOle to,a. koji ~u bili podloni crkvenim ill svjetovnim felld:ll ci mn i ha viJi se obrtom i trgovrnom. U to j horhi protiv obrta i tr~Q"in c scJjitka !;T<lalli su postigli razmj erno male uspjehe. U obrtu 5<' " Ivr dilo n a elo. d" je obrt znbranjen (s nekim izuzecima) n:1 podruj"
jeelne mil ic (o ko i.5 km) oko "e i h gradova i 1'0 milje "ko manjih
grado,,:, i trg",'a , S\'osko stanol'nitl''' podmirivair, je "e\' iml sv,o.
jih Jlotreha u obrtnikim proizvodima vlastitom p"odu\,(ijol11 ili
proizvodima profcsionnlnih obrtnik n sa sela: II nekinI Illuni ~ ]>J"d nim krajevima postoj"l~ je i obrtnika pro<iukc:ja II irem opsegu. k('j:, je poslije lra7.ila sebi 'rite IOI'barenjenJ . .Jo ogore
nija je Lila bOIba gradov;: proti\" tr~"O"ine seljaka." koj oj gO"ore
historijski ;%vori iz XIV. do XVIII . st oljea. Ipak ~n ti gr<ld o\' i.
na pr. u Kra njskoj. posli;li samo to. da je seljacima bil n 7.abralijeno trgovanje tudom (t. Z". mletakom) robom , da im je bila
7.ab ranjena tranzitna trgovina (t. j. preno;enje robe iz jed ne u
dru!,1I susjednu pokrajinu. il ne samo iz Kra njske il i u K ra nj sku' .
da su po selima bili zabranjeni sedmi n i sajmo\'i (nek i t O/liklj i
sajmovi su bili dopu teni) i da su hile zabranjene proda vaOnice.
U gran icama t ih ogranicenja bilo je joj uvijek dovoljno mogut.
nosti, da sel jaci trguju, i oni su se t im mogIInostima siuiili pri je
svega u neplodnim kra!kim krajevima, koji su IL tim ~tol jecima
'-ivjeli ponaj"i!;e od tra ns[>Orla i trgovine. I zbog trgovanja i obrtni kog rada seljakog stanovnitva gradov; su sc u slovensi;im po.
845
kraji llama. lIaro/, ilO II krakim krojl" ... m. a, raz,ili manJe nego u
m nogim drugim pohajin;lma tada~nje Evro pe.
Medu gradskim stanovnitvom ima mnogo viSe obrtnika negoli
trgo.',' aca. Zast,.,pani su s... i obrti, koji su postojali u ma njim gradOV ima tadanJe El"rope: o ni proiz ... ode ligi av nom za lo kalno trli_
te.. i im~ samo. nekol! ko primjera, da poneki zanat II nekom "radu
prolz ... odl za ire trl!I~. Ceho"i, t. j. autonomne organizacije. u
koje su o brtn ici bili duf ni da se ul a njuju , da bi stekli pra ... o
obavljanja odrede nog z~ mata u gradu. pojlH'ljuj u sc u Korukoj
ve u pn'oj polo"ini XIV. st., u Ljubljani pr ... i put u drugoj 1)01 0 "mi toga stoljea. u XV st. ima ih ... e vi~c, ali vec;'la obrtnika
po gradovima nije jo u to doba organi7.irana u cehove. Staluti
cchova pokazuju obiljdja. koja poznajemo iz dl'ugih cvropski h
graoova: trai sc odrede no "rijeme uenja , ponek;,d majstorski
rad , zabranjuje se medusobn<l konkurencija (kritiziranj e proizvoda
svojih drugova. premamlji",mjc pomo n ika. da" anje u , ad nekom drugom osim svome pomocnik-u). Cehovi su u isto .-rijeme i
drutve ne i vjerske organi~acijc. a I)onckad $U sc razvili iz crkvenih br::ttodtin;l: da kako. ceh se ran'ija iz crkvene bratovtine le I.
onda. kaJ pripada njt: cehu postaje uvjet l,a obavljanje zanat; .
o emu je mogla odluiti samo svjetovna. a ne crkvena vlast PriIIIjcr mai<.simiranj<l. broj il !)on1onib poznat je iz njemakog dijela Koru ke. a iste odlukc nema" drugiIlI stat utimil, "jcrojatl1o
zbog loga to nije bila potreb na. Za SIHJri razvitak cehova ka rakter istin a j e injenica. dil tada jOb ni j e postojao numenu e1 a usus,
koji d rugdje ve sufuje hroj buduih majstora na sinove i zetove
obrtnika. a s... e dn!ge pomonike pretvara u do7.ivotne n a dniare.
Obrtnici trae, da svoje proizvode mogu produ,'ati jedino oni
sami i da njima ne mogu trgovali trgovci; za LjubljilT1u odreduj e
pri vilegij od l 5 1S, (la ljubljanski trgovci ne mogli pl"Odavati tu tt e
proizvode. ako iste proiz"orle izr.. duju i doma i obrtnici. MOj:" U
nos ti djelovanja trgovca bile su ionako veoma ograniene, osobito
zbog toga, $to je za lIrctt enjl" tad a;;nje trgovinc karakteristian
sepa ratizam pojedinih gra(luva. PIItovi su nn kopnu hili II takvu
stanju. da je robu redovno prenosila man'a, a promet kol ima bij a,e izuzetak. Na cestama i mostovim<l. skupljana je troarina i
most a rina. koj e .\11 u pri ncip u bile zemaljs ko-kodevski regal. II U
prahi su vie pUla bile ust upljene drugima: gradovi su se boril i.
846
da nj ihovi gradani budu oslobodeni od toga. P ropis. da sc promei

m\l~e obavl~ a ti .~amo ))(. orlredenim putovi ma, a da su drugi puto V! 'Ilaprot. ... zabra njen i. ima" je namjeru sprijeiti Ja promet
n~ milIloide pl<lanje Iro/;a,-iue, il Optl je sluio in teresima pojedi_
nih gradova, koji su hljeli usmjeriti promet preko svoji], tdiha:
zbog toga srednjovjekovni pron,etni putovi ne nastaju samo pod
utjecajem gcoS"rafskih faktora. i to pribl ino onih istih. koji su
kasnije od lu i ... ali pri gradenju cesta i fdjeznica. "e i pod uljecajem faktor<l politike gradm'a i nji hovi h gradskih gOS:podara. ko j i
nisu bez valnosti za h udui r;lz"itak gradova. Na jpoznat ija je
borha Trsta, koji j e od XIV. sl. htio promet i~medu K ranj~ke i
!stre usmjeri t i J)re ko s... oga lcmlji.:<ta. ali II borbi s Ko r rom i Venecijom. njegovom za~titnic01l1, nije uspio. Grado"i pa k postiu
jo. ve privileg ije. T ako inozemni trgovci, koji 5u sn s" ojom
rohom dolazili il Ital ije u Ljubljanu. moraju od ],liO.'! nudit i s... oju
robu na ljubljanskom trgu i mogu je nositi da lje tek onda , ako JI'
po!lije est stomica ne proda ju trgovcima i1, h"bsbur;kih I("ra dov"
(ISli l;lj je rok snien na tri da na). Postoji lnkuder pri vi lclrij.
dil tranzitna trgovina preko neko; grnda nije unpe doput~na
(tako inozcmni trgovci hrvatskim ,krmom i k01-an,,, IlO privikgijll
od ]~]3 smiju tu rohu kupova ti salllo u Ljubljani, a ne smiju ii
])0 nJ" u Hn'atsku}, Odnos; iw,edu dom:, ih i .s tranih~ trgo"aca
(~strani trgo"ei, su punckad oni iz drugih drava. a ntkad iz drugi h gr .. dova uope) uredeni SI! tako. da tudi nei smiju prodavali
i kupo"ati rohu sa mo na ,eliko. i to obino samo od slann,'nika
grad a, tako da im ne nwgu konkurirati: ta ogranienja " rij ed('
daka ko u j o otrijem oblik" na pr. Z~, ljubljanske trgov ce, koji
su po privilegiju od ]~I S smjeli dolaziti u Vw('c iju. Sva la o,t:ranienja ne vrijede djelomino Zl: go<li~nje saj move. na kojima je
trgov<lnje bil(, slobodnije.
Svi ti privilegiji i OGranienja nast adoe ugla,.nOln na inicijali,'" samih rrariova. a S"radski g05podari, osobito knel,o" i, koji su
imali interts" da gradovi nap redu j u. davali su im te privilegije i
o~r<lnienj,1. Ipak habsbudk::t t)o!itika ve u XI V. st . 1'0kazllje
izrazitu tendenciju. dll usmjeri promet na sje,'er preko Maribora
i Graza do Bea u interesu Bea i da s pr ijei direkt ne "('ze sloveuskih pokriljin<l ~ Ugarskom i Hrvatskom. Za mleta k u politiku
pre",a Ist ri i Trslu nijt kalakteristil'no salll O to. to mk"\aki
84;
TAIIJ...o. CI
trgovci" podredenim istarskim gradovima imaju ista prava kao

i stanovnici tih graoova. io ne vrijedi reciprono i 7.a stanovnike
ti h gradova. kad dodu u Ml ctke, vc je jo karakteristinije. ka ko
jc MIctaka ,rcl'uhlika uredil .. plovidbu po Jadr .. nsko'n moru:
sl'aka lada. koja plovi J adra nskim morem. mora najprije da Ilristane u Vc:necij ;, JIa ako to nije mle taka lada, mOTa platiti ea
rinu. ponud iti rohu na prodaju po utvrdenim cijenama" i sa mn
ako robu u Venec iji ne proda, moe je voz;t; u druga pristana!a :
lako je zamisliti. ~ kakvim su ~e osjcajima Trani morali pokoravati toj na rc.lbi .
l uza sve ic prepreke dola7,; iz ltalije i s mora na sjever ~ mle
Laka roba .. (t. j, kolonijalna roba - juna "itla. juno voe i so).
iz Kranjske i Koru~ke prcvo~c trgovci k moru djczo. a i% Hrval ske uvoze stoku" koe. kn nn, mcd ... osak. bakar"i iZI'oze tu rob u
djelomino II Ital iju. T a je trgovina .Iakako samo djelom int,
u rukama gradskib trgnvaca (I'ri ''! svega ona kolonijal nom robom . luksuzno", tekstilnom t a!ijan~kom i drugom robom. glavni
dio lrS'{)vine eljezom. dio t1'1;",,;ne v'n(,m).
GraJovi , koji ~u u perspektil'i bU(luteg ra~"oja bili vcoma va ni. bili su, naravno. z:, kasn ije pojmove r:,zmjcrno mali, illi sc ne
razlikuju od vcine grado"a tada;nje EvrOI)e. Stanovnitvo Ljubl jane cijeni 5e na IKlctku XVI[. st. na 7.000 lj udi. a na kraju
XY. sL nijc zacijelo taj broj .bio mnogu manj i. Maribor. Ptuj i
Radgona nisu tada imali ni ~_OOO stanovnika. a veti na drugih
gradova bijae jo; manja. ali nisu bili znatno manji nego mnoli
od njih II X IX, sl. Trst i neki gradovi u rstri bili su moda ne to "eti, ali sc i najvie procjenc stanovnitva T rsta \I Sred!ljcll1
";jeh, i do XV III . st. uvijek hecu ispod broja od 10.000 $lanoVnika. Srednjovjckovni razvit"k gradova dovren je uglavnom u
X V. sl.: II idutim stoljei ma gradovi se malo razvijaju ili sc uop<'e
ne ra~vijaju, Ni njihov vanjski oblik sc ne mijenja (zidovi s k,, lama. tijesno stisnUle kuce. dominantan poloi.aj trga i gla .." e
crkve. slabe higijenske prilike, velika opasnost od pobra u dJelomino jo drvcne igrade).
S.. i stant'll'nici gradol'a nisu bili gradani. Izdvajali su se pkmici i sveenici. zatim pojedine slobodne kuce. pa ak i itavi dijelovi obzidanih gradova, koji 5U potpadali pod ru1ii t c fcudakc.
Ali gradska vlast prelui i preko gradskih zidina. G radani vode
848
,
ob
~,
G"7:,taA"'n,
.Id
""",,
,1t1o('.t1
L.,,<l.1
"Hl'nl
p.'h>.
tmlI
~H
'O d,IU
. ,
""
\UJ.
ri',~,
S w'J;
""'
~J'
",,-
l.,,", .
T"'~l..~
eli
!csto k~ borb~
Uurulalrua slr.nlC I I111nskol rukopl u IZ "' r anja 1141(1)
oko pitanja. u kojem ops~gu ti n~bradani i nji hova

lemljita potpadaju pod gradsko 1tJ(l.5tvO i up ravu i koliko moraju
ispun javati gradske porezne i voj ne obaveze, pa tako postiu, na
p rjmj~r. da je u gradovima z.tu ranjeno oporu kom ostavljati nekretn ine crkli. Ni ivi ostali stanov nici gradol'a, koji !u podredeni
grads kim vlastima. nisu bili gradani. Cini u'. da su zemljini posjed u gradu i samostalno obavljanje obrta ili trgovine odluu
jui faktori , koji dijel e gradanina od obi nog stanov n ika grada.
Za gradane ka o drui tv enu klasu . osim njihova sudjelovanja u pri _
vredi. ka rakteristi no je j to , Ilo su lieno slobodni, ilo i oni i njihova gradska zemlj i!ta potpadaju pod naroito gradsko sudsh'o
i upravu , ilto pJaaju porez preko gradskih samoupravnih organa
i Ito vrie svoje vojne obavetc. koje sc prije svega sastoje u od rtavanju i obrani grads kih zidina. Kjihov zeml jini posjed mogao
je biti II nasljednom 1.akupu po gradskom pravu (uz plaanje ma log podavanja) ili is to gradanska svojina. Po gr~dovima u 7.a
ledu Jadranskog mora pojavljuju sc samo u X I V. 51. pojedine
l'a1ricijske porodice. koje pripadaju gradan.st ... u. a opet uivaju
ista prava kao i piern ici.
U poetku stoje jedan p.ema drugome opina gr adana (donekle slina seljakoj opini) i grads ki sudac, koga postavlj go_
spodar grada. S vremcno m su grado"i izvojevali d ... a \"ana pra ... a :
biranje gradskog SUC'I i biranje grads kog vijea, koje stoji izmedu
suca j opi n e (u nekim primjerima ve na -poetku X IV. st.. \"e6
g radoli u drugoj polovini X I V. st.. a gotovo svuda u XV . Sl. ).
Time je stvorena Ullra',Ja i sudska autonomija. koja obllhvaa \J
mnogim gradovima ak i krvno sudstvo; njezin je najvi!i funkti ona. gradski sudac. a U1. nje/:a II nekim gradovima (Celje 14 55.
Ljubljana 150~ ) i gradski upan. U ve~i sa socijalnom diferencijacijom pojavljuje 5(' \J gradovima; tefnja. da sc irem gradanstvu oduzm~ svaki \lt jeca; na grad sku autonomnu up ra vu: tako sc
u Ljubljl\l"li od zaj ednice gradana razlikuje ua ~opina . jo ue
_va njsk o vijete_. i na j ue .. unutranje I' ijeee_; irc korporacije
ne biraju ue. ve imaju samo pravo da iz njih opowvu udreden
broj lanova. il uc korporacije pozivaju :tatim na mjesta opozvanih druge la nuve u svoj u sredinu (mu ta cija).
Osnivanj e gradskih naselja II Xlll. st. vri sc jo; usmeno I,c z
(Iodjeljivanja pisanih privilegija. Iz kasnijih stoljcl' sauvano je
'<9
mnogo p i~anjh pri\ilegija . koji odreduju pravni polnfaj gradskih

naselja i njihovih $la novl)ika. T i I)rivilcgiji navode njihova prava
neki put fragmen tarno. a ponekad po ta nj e (n ajol"im ije jc ptujsko gradsko pravo od 13iG), ali jO! livijek ima dosta I, ram ina .
ta ko da g radski s uovi i grads ka vijea (Iveli ke odlui-' ahu 1'''
usm enom obiajnom pravu. NajveCi gradovi imali S1J vet na kraju
XV. st. s\'ojc vije(:n;ce i pisare, ali jo! uvijek ne ])Ostoji sred en a
administ ra ci j Ol sa sudskim zapisnicima. I)oreznim kn jigama i I. d.:
ad minimracija jc ograniena na U" anje pril'ilc!{ija i izdavanje
dokumenata.
Polobj Trs t.. ; istarskih l,'Tadova bio je neto drukiji . Gra dov i ne sainjavaju lU oaze usred vlastclinstav a, vct im jc Illl(].
vrgnuto iroku zcmljiSte s brojnim selima. gdjc su seljaci (koloni
i slobodni selj aci) bili zavisni od njih. a nt od feudalaea . Osim
loga. diftrcncija ci ja g radskog slanovni!h'a da lje jt uznap redo
vala i o pra v n imoblitima. Postoji rulika izmedu pltmia (nobil; )
o veim gradul' ima ili gradana (c itIad ini ) u manjim gradovima i
naroda (po po lani ); 5"a je vlast u rukama koq>oracija. lIil koje na rod !lcma nikakva utjecaja. iako je vjerojatno. da su neki poli tiki pokre ti
IOJ'ad"vima imali I\J s, rlaJ. Dakako. uprav" zbo/-:, la";snosti sela od lih gracio va nisu sal110 trgovina i obrt (kao i ribarstvo. pomomvo. dob ivanje soli i I. d.) imali u njim a odluujuu
w ogu. nego i zemlji~ n i posj ed. kuj i je takoder uhJ:Zlwao druJw enu
diferencijaciju. Pryi pisani stat\ll spomi nj e se u tim ~rado"ima
ve tl X III . sl.. a iz XIV. st. s;,,;uvl,ni su ve opirni j i dl,tuli . iz
kojih se yidi. d~. SIJ vd lada II gradovima sudili i upravljali 1>0
pisanom prayu ; pa i prva g ra dska knjiga pojavljuje sc vet ]>otkraj XIII, slolje>!, Te gradske oligarhije sa syojim uredenjem
(Veli ku i Malu vijee. kUr]><>raeije sud a ca i l. d. l I' obl.uju i jal:u
Idnju k polit ikoj ~a m<>Sta!nosti !lego gradovi u slo,cnsk om za ledu. i zbog tog ll se M] eta n; k .. " i Habsburg"vci trud ~ fIl. t u IC i nju uguie. M lean i su vrhovnu upra l'u sva koga gra du p""jera"ali ~vo m c potC51>!tu iz redovil mleta kih f'lcmib. a Jl absb uo g"YC' su u Trst u IJOslaylja l; svoga kapetana iz redoya feud a laei'.
Til11e je autonomija gr adova u lstri bila mn ogo "ic ogran i ena
ncgo l j Trstu , Soei jJ.lni ; pr~vn; poredak (razlib i7.m~d tl oligarhije i " .. ro<la u !tl'~d""in'" i podrellenih sela ~ veino", 5~o\'cnskog
sta nov n il Ya ). n;j c da kako l)1"om ij cnjcn u objtm~ tim d rian ma
U gradovima toga lipa ydina stano"ni~tva je bila romanska . no

~ .. I:u\ani spi~;, k Trcana iz 1202 ka o i spominjanje Slayena i sb-
Yenski h krmih imena u Piranu XI II . sl. ; II Kopru XIV . sl. d okazuju. d .. jc neki I>ostolak sta n,wnihya i u tim g radovima bio
slavens kug porijekla.
fi . Novat, kredi t, r udars tvo. -
s raz" it kom grado,'"

veoma se ra.'irila i upolreba noyea. lu do kn u;u podati i1.
pis:mih dokumenata i pronaen i Ilovac. U dob a postalIka gradOVi!
(XiL-XIII. SL ) ]1T('Yla;vao jto brdki nov3C. " koji ~u se uglt- dale mnogI; kovnieto na ~Ioyens k om leritoriju, i lada jc za mnogt
novce odluivalo na eto, da nova( vrijedi jedino ondje. gdje je
koyan. Naprotiv II XIV. j XV. st. javlja sc tenja za eentraJiz.. cijom i unif.ka eijom noyea. Habsbu rgo'"ti su na svome teritoriju
in rili uni fika eiju. neke Su kO~'nice pres lale da rade . pr~tale Sll
ko"ak jo samo beki nO"ae (.. " inaT _). koji st nije upotreb ljavao
salllo u onu ma lo dijelova sioye nskog ttri lorija. kam" n ije b il a
doprla habsburb vlasI. Mnogo manjt uspjeh;:,. nego na podru j u
novca Habsburgo,'c; su imali na podruju jedin ie .. mjere i tcine.
!(dje .ic lakutkr vladala yd ika ratnolikosI. Habsbllr~ki .i~ no""c
pos tajao sve slabiji: ,Iadari iskorli uj u svoj novam regal zat".
da obj a Ye. da taj n o","e ne vrijedi. i !amjenjuju ga d rugim . k od
kojega je procenal metala (s re bra) manji . i la polilik>! ima (n>! p rimjer. u godi nama habsburkih financijskih kriza I44S i 1460;.
s line posljcciice kao i inflacija u doba papirnatog lloye ... U Srednjem vijeku je . bdi . (pfennig. dc narius) gO I""u jedini nO,"U l.
koji kola u sIOYenskim pokraj in am a. a taj ima najzad 1460 SIlIll O
j o; 0.1 8 g Hebra (u franako doba 1,53 g): tek l j drugoj ]lolovini
XV. st. poj a vljuju se novi oblici nov ca.
Do ku ment i nain svjedoe. d .. sc uskoro ]>oslije postanka graoO" a medu kreditorima. ak i medu kreditorima ylada r3. poj3' ljuju domai grada n i. Uz njih sc \I pos ljednjim g~inama .XI.II .
SI. i u p rvoj polo"in i X I\'. st. pojavljuju i toska nsk, ba'Jkan. \ to liku ulo,nl igr3ju i 1.itlovi. kojih II g rado\'in,a ima vec u XIII. SL ..
ajo vi,e II XIV, 5\olj~u. Njima je 'teoretski b~o zabranjl:' xu tovo svaki dru"i p",<ao. pa i trgOl' inll - ~ ust "UrJ se ba Yl' !lJome ;
kl'iicalJim<l j c ~aprotiv teon:t~ki bil o ~a hr:.mjen" pozajm lji\'an.ir.:
mJ\'ara na kamll1e ..<t" ~~ (iuisl;, m".: ]" il isra ti na nuliilc n,,-
,j
lj y('~i
85!
ine.
Zidovi su koristi li i svjetovnim i crkvenim feudalcima, koj ima jc bio potreban nO" ac, kao i vladarima. kojima su pl aali na roit porez. Oni su imali svoje posebne suce. Njihova je konku rencija bila mrska gradanima, tako da su gra dani na kraju XV
; u poetku XV I. st. sakupili toliku svotu novca. da su njime vladaru nadomjes ti li iidovski porez, pa je kralj zbog toga pristao.
dOi istjera Zido"e iz Stajerske, Koruke i Kranjske. t tako su II
slovenskim pokrajinama Zidovi ostali samo jo u Gorici. Trstu
i Preko murju. Sred njo,j ekovni kreditori esio su u isto vrijeme
i mj enjai novca. Oni su na kredit pozajmljivali samo u jzm,et nim sillajevima. a za zajmove su zalaga na pra,'a sakuplja n ja
trola rine i t. d . Kamate su bile veoma visoke (43}1' !t. ak i 86
i %' 1,), a sam 1'05010 bio je dosta opaSim i neobian i za kreditora
; za dunika,
Od ruda vaino je bilo kranj sko i koruko eljezo, olovo. a II
njemakom d ijelu srebro i zlato; pri ladOIJnjim proizvodnim uvjetim a unosna su bila i !diha, koja su kasnije izgubila svoju vrijednost. Rudarstvo je do X III. sl. bilo uglavnom spo redno zani _
manje seljakog stanovnitva (karakteristia n je izraz ~s! ovenska
pe~ ) ; dravni regal , ako se teoretski uopte naglauje, praktiki se
ne provod i. U X II I. st. poinje preokret u tehnici dobivanja ieljeza ("njemake pci~ ), koj i se u X IV. i XV. st. nastavlja. kad
su sc doselili talijanski rudari (~ talijanske pei ). Razvijaju I~
veta poduzea. a kao njihov i vlasnici ili taloin i vjerovnici (t rgov ci, koji SJlabdijevaju rudnike nam~rnicama i za njih dobil'aju produkte) pojavljuju se gradski trbovei. U isto vrijeme poinje i te_
mal jski knez ;skorii, ati s"oj reg-al. Ruda rstvo pos:aje jedna od
polaznih toaka za razvoj kapitalizma II Sloveniji. ho sc dakako
u veem opsegu poknalo tek II XVI. st., osouito kad se oko 14 90
II Idr iji prona!la fiva i kad je idrij5ki rudnik postao jedno od
najvanijih poduze.:a za razvoj kapitalil,ma XVI. st. u Evropi.
i . Po loiaj plelll5tva i postana k zemaljskih stalc:ia. -
Ik lasOl
feudalne gospode proivjela je od poetka XI I. do XV. st. velike
promjene. U vezi s potrebama vieg plemstva. koje je do~lo u slovenske pokrajine veinom izvanOI. ve se u Xl. st. okupila oko
plemia grupa dvorskih slufbenih i vojnih (familia). 5 pomou
kojih su oni organizirali upravu na svojim posjedima i uredili
852
svoju privatnu feudalnI! voj sku. Plemii su primili u svoju slub u

i mnogo slovenskih neslobodnih i poluslobodnih km etova. Razumije se, da svi ljudi, koje je zahutilo to dru!tveno uzdizanje,
nisu primili od svoje nove sredine samo njuin nain ivota, vc
su nau i l i i nje zin njemaki jezik i vei n om se s njom l u tom e
pomalo izjednai li .
Kad sc rasp al o prid vorno gospodOIrstvo. podijelili su sc ti
slubenici u dvij e grupe - m in iste rija!e i vitezove. Feud a lni gospodar dodijelio im je pojed ine komade svoga posjeda kao reud.
tako da su oni postali njegovi vu a li na vlasti tim vazalnirn posjedima. M iniSLe r ijali su stekli p ritom i aktivno i pas iv no feudalno
pravo - mogli su dakle imati i svojih vaZOIla - a vitezov i su dobili samo pasivno feudalno pravo. U X I I. st. jol su jedni i drugi
jako ogranieni u svome pravu vlasniltva i nadlenosti suda. 2enidba i naslj edstvo dopu!teni Sll sa mo izmed u mi'Jlisterijala i vit ezo"a istoga feudal nog gospod ara , a i u sudstvu im je nadlehn feudalni sud njihova feudalnog gospodara. To nife plemstvo sai
njavalo je temelj priv atne vojske velikih feudalaea. pa ih je na
velikim posjedima bilo razmjerno mnogo (na pr. samo na jed nom
posjedu u gornjem sliv u rijeke Savinje b il o ih je g. [HO oko 100).
U X li. st. redom je izumro velik broj porod ica visokoga plemSl\'a. U istu doba priznatu je kao jedina karakteristika pripadanja
klasi feudalaca pravo na feud i noenje oruja. Mi listerijali i vi_
te7.ov i poinju sc, b~z obzira na njihova ogran ienja II imovinskom i porodinom pravu, ubrajati II plemstvo uspr kos tome , to
su mali vitezovi ivjeli samo II s kromnim utvrdenjima. pa ~a k i na
selu u veim kuama, i ito je osim navedenih pra va postojala samo
mala razlika izmed u njih i seljaka II na i nu iivHta. Pojedinane
m inisterijainc porodice, naprotiv, veoma su proirile svoj zemljini posjed j ukljuile se !to,ik u visoko plemstvo i tako popunile
prami nu. koja je nastala izumiranjem starih feudaln i~ poroftica.
Najupadljiviji primjer bili su gospoda Ptujska. koja su dostigla
vrhunac svoje moi u XIV. Jt., i grofovi TurjaJk i. koji su od XV.
sl. dalje bili najutjecajnija feudalna porodica u Kra njskoj. Ipa k
sc u red ,"zemaljske gospode. podigao samo malen broj m; nislrrijala , a vei nom su sa~injavali nife plemstvo zajed no s vileZOVJma.
853
I
S izgrad njom crkvell( org amzacije znatno su II to vflJerllC ojaca li i feudalni predstavuici crkve _ prelati. Broj upa sc dodu.:;e
nije mnugo I'("'eao. otkako su bile urede ne u XII . st.: i da lje su
(ln ~ ostale razmjerno prostrane i malobrojne. Usavrila se, med uli m. " ia crkve na organiza cija . Sjeyuno orl Drave II Korui koj
nas!ala jc osim biskupije u Krk i joi i La"antinska biskupija 1128.
koja se prostirala i preko zapadne Sraj erske. V ei dio slovensko).!
terilorija ~jevemu od Drave potpadao je jo uvijek neposredno
t'hd I1adbiskul.iju II Salzburgu . podijeljen II tri arhidakona!a. 51,,"enski dio Akvilejske I":trijar~ije (zemlja juino od D rave ) hi o
je sve do Jfcrlint~ XV. St. podreden neposredno patrijarhu i podijeljen u scdam arhi dakonata. Al i kad je akvilcjsk i patrijarh II
puetku XV. s\. pa!> pod 1'1 01.51 M l eta ke republi ke. pokuavao je
H absburgo"ac Fridri k ll!. iskljuiti ahilej!ki crkveni \Iljcea; iz
junih hab sl>u r~kih pokrajina. U tomc je uspio samo djelomino.
1'",to jo:- utemeljena Ljubljanska biskupi j a. nastala je dodu!e samosIaiu" crkvclkl upravna jedinica u cenlru slovcnskog teritorija
( 1461 ). ali je ona obuhva tila ~am o malen dio akvilejskog podruja .
Vaf-Ili kuhumi centri pojavili su sc \I benediktinskim. kartuzijan . kim i nar"il" ciste rcits kitn si"n,, ~\anil1la (m("<iu najvc6ma bili
S\I Slina 11,%. GOI'nji Gra.l 1140. Vetr;nj 11 42. 2i a 1116. J llrkl oler 1209, njemaki vitdki red i7, istog vremena i t. d. ). U sredini XIII , SI. poinju se P(I gradoyima osni"ati takode r samosta ni
minorita (f r.a njevao:-a ) i dominikan aca,
Od X II I. st, dalje imaju sl'e vile uspjeha nastojanja zemaljskoga knua. da pravnim i up r;w nim J>Ovuivanj cm spoj i \I vric'e
jedinice pokrajine. koje ~u dotad bile podijeljene u velika. gotovo
samostalni! vlastelinstva. Zemaljski knez provodi svoje tende ncije
ugla"nom na dva naina: a) tim. ~to podupire stvaranje jedinstvcnoKa I)okrajimkog prava; U vezi s njime naruit oga pokra
jinsko-knde,,kog suda. koji bi bio nadlciao za sve feudake II
pokrajini: bl a zati", uvelih i na taj nain. to. oslanjajo6 $e na
s"oje ",inisterij nle. silom podla e !Vojoj feudalnuj vluti poje.
dine feudake. koje nije mogao da predo bije pon udum feuda n i
mjesta u pokrajinsko- kn devsknj upravi.
Najja~u potpOl"\1 nalazio je knez pritom u nastojanjima nifes
pl emstva . koje je leljelo da sc oslobodi 7-3visnosti od svoje feu dalnl' gospode i us to sprije~i prelaenje svojih kmetova na vlaste-
IlI\s\\'a jaih feudalaea. Zatn je ono I.odupiralo knez .. u njego,'u;

h-orhi proliv feudalne ra:bijenos\i. a za stvar-m je jedinstvenoga
pokrajinskog prava. jedinstvenog suda za feudalee i drugih 1'"'krajinsko-knde"skih insti tucija. Kndev i ",inisterij .. li bili su prvi.
koje je un ukljuio u svoje vij ece. u kome su oni sudjelovali II
opim stva rima pokraji na (u Sta jerskoj Georgenberikim libelom
118(,. u Korukoj u poetku X II I. st.). A u vezi s promjenom dina ~
Slija u X 111 . i XIV. $l. niie je plemsh'o osiguralo sebi nadh~lnosl
pokr.ljinsko-kneievsllog suda i slobodno raspolaganje svojim po
sjedon . i to uStajerskoj 1291. a u Korukoj i Kranjs koj 1338 po
krajinskim priv ilegijima. koj ima se ustaljuje zajednik o .pok rajinsko pravo-o spominjano "e u XIII. stolju. istim I)()krajin~kim pri"ilegijima osnovan j e i ," zemaljski sud. (Land5 chrannen.
f[eric ht ). t. j. feudalna sudska skuptina 7.a sve fl"IIc! :I!c( u pokraiini. Time je uinjen gla"ni korak u pravco ujedinjavanja pokr~
J;na i pravnom izjedn a enju klase feud al aca. Sam o nd,oliko naj jaih crkvenih feudalaca (Sa lzburg i Baml>erg ) ir.gubi lo je $I'uj
eksteritorijalni poloaj II sudstvu tek u prvoj polovi ni XVl, &t,
Plernit ka sudska skup;;tina u obliku _zemaljskog suda- i p"kraj;lIski poasni sastanci feudalaca pri stup"nju II ~ vlast sV;l koga
novog zemaljskog kneza. koji jl" tom prilikom ",orao i sa:rn p"tVNlili privilegije feudalaea. predsta\' ljaju IlOlaznu toku feuda laca u borbi za njihol'o samostaln o uee u IlOkra jinskoj upravi .
I skoritujui novanu kr;w k'ndevu ti I'ezi I uvod enjem najam nik e vojs ke. dinastike sporove izmedu HabsburgovaclI i borbu
za .zatitu. nad nedoraslim vladarima na kraju XIV. i u 1'0':etku XV. sl.. ta j~ feudalna korporacija - sastavljena od vi$O kog plemstva. prelata . nie g plemstva i nekoliko gra~skih pre~
sta"nika _ u poetko XV. SI. iZ"ojevala " slovenskIm poknlJ~
nama ona prava. koja je nekad imalo pok rajinsko knde"sko VIjete. Prij~ svega je rjeavala
iZl'anrednim. da.a ~a . koje ~e pukrajinski knez zahtijevao. o njihovu s~kup!Jan~.u I "IIOueI)!. a u
vui s tim i o s"ima vainijim politikIm plta nJ ,,,,a. Oko~ . \4111
poinju sta ln a zasj ~danj a pokrajinskih stal da.u .svima I ~ o,.en
~kim pokrajinama : uvodi sc stalaka upra ,a. kOJa Je temelj no"c
upra vne organincije u idua tri stolja.
Vrijeme od XII. do pOetka XV. rt. predstavlja u slovenskim
lwkrajinama vrhun ac f~udalnog drut l' a. kome odgovara i nJI-
854
855
hOV I> unutrasnje uredenje. Uprav na organizac Ija poiv a la jc na

feuda lnom 7.emlji!nom posjedu. Vlastelin je jedini posrednik izmedu km etova i zemal jskoga kneza, izmed u koj ih ncma nepo
srednog dodira . Stoga je korporacija vl ast ele mogla po tadanjim
s h vaanji ma tast upa ti i s' -u pokrajinu. Dru tvena podjela na feudake, grada ne i kmetov e Gdrazuje $e u posebnim sudovima za
svaku drutve nu klasu i u stal ekom pravu. Do druge polovine
XIV. st. osniva sc organizacija vojs ke prije syega na \" aza lnim
yezama izmedu vazala i njegova feudalnog gospoda ra. je(i ino
feudaki ima ju - osim drugi h rij etkih izuzetaka - pravo da
nose oruje. T ek posli je tdkih poraza habsburke vitdke vojske
u borbama sa ivica rskim pobunjenicima u drugoj polovini X IV.
st. i kada na poetku XV. st. poi nju T urci pro,-alji"ati II sloven
ske pokrajine, up01reb ljava knez ee najamn iku vojsku i ~a
vr ijeme opasnosti uYlai u vojsku takoder kmetove. Glavn i su
izyo r prihoda po krajinskog kneza i up ri ye. koji nisu bili odvoje",
jedn; od d rugih , do kraja XIV. st. posjedi pokrajinskog kneza i
rega ina prava , oso bito prav o kova nja novca. Dae. koje se po
jav ljuju u X II I. st. . takoder su do kraja X IV. st. ostale og rani ene na kne!eye posjelte. gradoye i crkvu. Ope dae bile su iw~etne (na pr. l)od:IVanja u tobi - Marehfuttu - II Sta jerskoj).
Tek o XV. st. proirili su sc ti porezi u " ezi s veli kim izdacima za
n ajam ni ku vo jsku na ,ye stanov nitvo pok raji ne. Ali tada o nj i.
ma nije vie OOlu1'i"ao knez. "e na temelju njegov ih prijedloga
pokrajinski staldi .
K n j i i e v n o ~ I. Ci njenica, da odluojui dio
Yladajue klase u golemoj veCini nije bio slovens ki. nego nj ema k i
ili romanski , dala je svoje obiljeije i \';ioj kulturi. koja se razvijala u slovensk im pokra jinama . Sa sa mostanima su dodose od
X II . sl. dalje nastala kulturna bri!ta i u sloyenskim pok rajinama.
O nj ihovoj ,-af nosti s"jedoe dosla velike ~birke sredn jo\' jeko" nih
rukopisa djel omi no donesenih iIIIana. djelomino tu prep isa nih i
napisa nih (Slina. Kostanjevica, J urklotcr. Bistra, Gornj i G rad.
lu pa u Kran ju i t. d.). Uz sjedita crkvenih Up<l u gradovim a.
pone kad i u selima (ll veem broju lek II drugoj polovini XV. st.)
spomin j u se i osnoyn e kole, ali su II njima ue ni ci uili samo
O$nO"ne poj moye latinskog jezika i njemakog pisma. Samo (>0B. Kultur a. -
856
negdje (Ljubl jana. Ribn ica) u ili su tadasn ja yi$a uen ja .

(a rtes superiores). Sve su te kole bile crkyene ustanoy e. sa 1.3dacom, da odgoje prije svega sveeniki podmladak.
Prepreke za uvoenje slovens kog jezika ulit eratu ro hile su i
o to "rije me jo; odvie yeli ke. Sloyen!k; je naroo bio pod;jel j t:n
po razli iti m feudalnim po kraji nama, koje Sl! u njemu raz"ijate
samo pokrajinsku svijes t. Crkveni centri za SIOYCllee n alazili su
sc joi uvijek u tud ini. na njema~ kom ili tali janskom teritoriju.
Obrazo,anje. !toje cr kva prenosi. u teoriji je jezi no indiferentno.
a u praksi latins ko i njemako. importirani njema ki jezik ima
prednosI po oru!ityenom poloaj u syojih nosilaca, a slovenski je
drutveno degradiran. jer sc nj ime s lu J.~ u pryom reli u kmetuv; i
niii dio graanstva.
Tako su ; rukopisni radoY i, napisani ili prepisani u slovenskim
JIOkrajinama. sastavljeni sam o na lal inskom i njemakom jeziku.
T aj jezik poin j e oko g. 1300 da zamjenj uje latinski II akt illl;J..
ispra v;J.m;J.. sudskim zapisnicima i t. d. na cijelom slovenskom
podruju kod "'astele i u gradoyima. iwzedi istarske gradove
i Trst. Crk--a upotrebljava u to vrijeme iskljuh' o latinski je1.ik.
Sto sc ti e sadraja. rukopisni rad o,i. koji tada nastaju. potpuno sc poduda raju s opim karakterom fe udalne kult ure: tn su
ponajvie prijepisi enciklopedij~kih, vjerskib i teol oko-mozar
skih radoya i~raden ih u tudi ni. D ruge su teme u tim rukopislll1 <l
rijetke. Jedini, uistinu vaian historijski rad. jedan od n.a~,ainijih
te vrste u E\'fopi XIV _ sl., koji je nastao med u red OVfllelma. napisao je dol jak II Lo rcne, Francuz Ivan Ve tr in:iski .. "pal
samostana Vetrinja u Korukoj (Liber cert a rum hlsloflarulll.
J341-43). Redo" ni d su se drla li latinskog jezika. ii vitezo v; Sl> pr i.
hvatili njema k i. Na tom jezi ku napisa ne su karalaer; st;n c vi tdke
pjesme. koje se JIOncka d proiruju u opsene rimo\'ane kr(\n i.~e.
Spanheimski dyor u Korukoj bio je II ~ I1 1. st. ~a!~o. s redlsl~
njemakih vitdki h pjesnika. T ek "\J dru~J JIOloy.'.m X\ , st: na
staju u crkyenim krugoYima u sloyenskIm pok raJ~na,ma pn'l ".~
niji histori ografsk i radoy; , pisani na njem a kom JeZiku (AUSITlJska i Koruka kro nika. koj~ je napisaQ koru ki upnik Umesl. i
Celjska kronik a. koju je napisao neki celjski minor it, sv ~, Iri vaian
izvor za pO";jC$\ XV . stoljea). U romans kim pTlmorsknn gradovima. koji uostalom pokazuju yrlu os kudn u knjievnu djela tnOSt.
85i
ul'0lrebl j""a ~e du XV. 51. is k lj uivo latinski jezik. Sve do cloba

hurn .. niv.ma nern~ u njim a pjesnii(>'a na talijanskom jeziku. a it
XV. sl. I>oznato j e tak oder sa mo ue koli ko neznatnih pje~nikil1
proi ~vocla na lom jeziku. J ed ini 1>lIInati; i kul turn i radn ik i1. tog:..
' '1'emen.. je human ist Pd a r I'a" ao Ve q;:eri je st. iz Kopra
(I:HII - I ~H ) .
C injenica . da lica, koj a su sc morala sl ui ti slovenskim jezikom

u IHakl i Tlom t ivot u pri dotica ju s kmcto"ima. ne upotrebljavaju
laj jezik u knjiievni!" radovim a . oe pro istj ete dakako iz nacio
nalov,!:' neprijateljstva . koje tu doba jo;; ne poznaje. To nesum njivo dok azuje upotreba slovenskog j>ozdra"a .Bog vas pri m i.
kra ljcvsk3 Ve nus_o kuji njemaki pjesni k Ulrik Lichtensteinsk i
na,lj;; u usta kuru kom vojvodi Bernardu Sl'anheirnslwTIl i nj eg'"
vuj pra, nji u njemak i pisanom opisu svuga I,ut o" anp kroz Knrtl, ku ( 1227). Pa i smi jdino st o breda ustoliavani~ korukih V <lJ '
v",b II " im" 1,it:n1S I\'U u XIII. i XIV. sl. ne prui zlaz i odatle. tu
se "bred ne nba vlj a na njemakom jeziku. nCf! u $to ustoli a vnnje
" ba vl ja seljak. pa je "pravu to i prouzroilo prupadanje obreda.
Samu" vni " pr~kti k i m vjerskim ivotom nasta je u XV. sl.
ne koli ko novih rukopisa na slovenskom jeziku s molitvenim [or.
lllul,lIna (s t i~ki i celov a ki rukopis. iz prve polovine XV. 51.) i 11':'
koliko kraCi h slovenskih nal>omena ili gl os.. uZ pojedine rij ei.
Dalje od toga nijI'. ni crkva iiia pri Hvodenju sl<lvenskog jezika
u knjitc\'ni rad .
Narud iv i da kako svojim vlas tit im kulturnim livotom, koj i je
naao izraiaja pri j e svega II narodn oj p jesm i. Al i i ta se jako
promije nila pod utjecajem viJe feu da lne kulture. Pod utjecajem
crk"ene pjesme uvco:l ena je u
vrij eme mjesto staroga d vo!Ijelnog ne ri m o"a n~ retk a h lveroredna rimovana strofa. U toj
promjeni SV~5 t vo je djelomino nq >osredno sud je!o" alo prij evod ima la tins kih i njemakih crhenil1 pjesama na slo"ens ki
jezik. [ 1>0 svom sadriaju nose pjesme iz tog .. doba jasan pea t
5" oga vrem ena. Medu nji ma ima oko 40 cr kveni h pjesama i pre ko
IO() kol eda vj erskog sadriaj a . Vj ersk i se demenat po" Clu je i
s pril>ovjed nim u legendarn im i baladn im pjesmama toga vreo
mena. Novi ~r TIlotivi javlj aju u vezi s kriarskim ratovim a i nn" ij im doga aji m a {Pegam i Lambergar - borba za ba tinu ,rof<lva Celjskih. Kral j Mat jaf _ Mati jas Korvi n}. Baladnc pjesme
'0
'58
iz d oma e feu dal ne problematike na J,roti,' tek su malo k <lnkrc\ n ~

j ograniavaju se samo na prikazi\'aTl j e kla snill razlika. nemilu srdnosti i samo vla Ua gospod e.
Kr5tanska je v jera 'imala j ak korijen u svijest i na ruda . a pu
jlla v,l la su je raz li ita hodol:aa. naroito brojna u XI V. i XV .
stul jcu . Ipak tek u \0 doba iczavaju n agovi staroga poganlha .
u kojima ima poda taka jo iz XIV. $toljeta . U slovenskim pok rao
jinama (oso bito u Korukoj i Staj ersko j ) odjek u~ u XII I. i XIV .
~t. tak oder alb igcni ka hereza . iz raz prvoga j a ~eE!' otrnr~ proti v
feudal izma.
U m j e t n O S t. _ U XL st. javl j a se med u Sluve nci ma nova
arhitektonska j druga likovno-umjetnika djelatnost u nO" i1l1
oblicima takozva noga rom anikog stila. Ta umjetnost ima izra
zi,o k-ulturnok olo nizalorski karakter. Posredn ici nov ih oblika bili
su bened iktinski. cister(i tski i kartuz ijanski sa mostan i. lJ S t i n i ~e
iz 11.; 6 sai:uvala trob rodna romanika bazilika pregrackna II gl"
' i kom i baroknom stilu i t. IV. vanjska kapela . Godin e 1190 bile
SII posv etene dvije crkvc u 2ikom samostanu, obje ;ednohrodni.
rebra.to presvoeni prostori bez apsida. Crkva II Spit aH ~u dobro
je sauvana i ima romaniki portal ukrae n bpitelima s pupolj .
ci ma i ~c! jefom II ti mpanonu. D va rom an ika portala ~a llvana su
tak"der \I iupn"j ubi U Kostanjevici. a jellal1 11 VU1,c"ici.
Od romani kih upni h cr ka va nije ni jedna zadd,al;, pn " "
bilan oblik. Moie sc utvrditi, da su to bile II 7. natn iji m mjestima
trobrudne baz ilike bez poprenih broduva s polukrutnim IHe ~\'u
enim apsidama i ra" nim d rvenim st ropom. Pu opisu puzna, j e
prvobi tn i o blik lju bljanske crkv e sv. Ni ko lc, koja je. muida. na
Slala j o;; II XII. st.. a djelomino su ~aov an e ba zilika II Ptuju II
srednjem dijel u sada;nje tupne cr kve i bazilika u ued n jell1 d ijel u
ma ribors ke kated ra le iz sredine XIII. stuljeca. Trobrodne ru ma
nike crkve II Smar;u (oa Dolenjsk01l1 ) i u Starom T rgu kod Lola
pU~lOj al e su vje roj atno vet u prvim decenijima XIII . sto l j ea .
Skromne g rad evi ne na sel u odjek su gradske i samostanske
arhItekture. Poz nata su uglavnom tri oblika: .crkve s kulom iznad prezbiterija (Lako. Vuz enica, Dra\'ograd, Loka kod Zi
danog Mosta. Sv. Moh or kod D o lia. SI'. Nikola nad Cadramom
i tir. ). Drugom tipu pripadaju g radel' ine pravokutnog temelja
prc:z bilcrijcm kvad rat ne ba ze
pom. kao io je filijala
II
prc:svodc nim ili ravnim stro-
Tl Jcm u St;bl; pojavilo se u drugoj polo vini X II. st. i mm lJaturno

slikarstvo. pretdno dekorativ nog karak te ra. Ii rje i m motil-ima
figuraln e prirode. To sli karstvo pripada stil u, koji je poznat iz
mati nog manas tira St i ne , iz Rcuna kod Graza. a taj je stil opet
%avisan od minijatur nog slikarstva sa bbudke ~ kol e. tada najj:,ce
u pod r u ju !sto nih Alpa.
Dosta je preostalo od umjetnosti prelaznog doh .. \7, roman i1-kog stil a II gotiki , koja je karakteri s ti na za XII!. s toljee .
N aj1.lla ajniji primjer toga stil a je c;s terei tska cr kva u Kosta njevici i1. sredi ne X III . stolj ea. T o je trobrodna bazilika s popret nom ladom i za ciste rcitske crkve t ipinim, ravn o dokraje
nim iston im d ijelo m . Njezina arhitek tura ukraitna kamenim rezba rijama i ukras n j ezi nih kap itola stavljaj u je II red z naajnih
zgrada toga stila u srednj oj Evropi.
Kiparstvo prelazne pe riode iz druge polovi ne XliI. st. dobro
reprezent ira j u d va kipa bogo rod ice. koja ljed i s K,.istom II na ruju. u Ljubl j an i i Soiav;.
Naj vaf nij i sl ikarski spomenik prelaznog stila. Ii o.hro loml}cnim naborima draperij e, bile: su freske iz minoritske crkve u p{uju
(o. 126070). koj e su uni te ne u posljednjem ratu.
M ed u najs tarij e primjere pulp uno razv ijenoga goti kog stila
prip.. dale su minoritska i domin ikan ska crkva u Ptuju iz sredine
Xll1 . st.. danas sruene. Obje su imale pravokutne lae s ravnim
stropom i _d uge koro"c:~ tipine za arh itektu ru tih redova. T c su
c rkve b ile primjeri uvezen e arhit ekture t. zvo .. propovjednio!kog
tipa~ . koja je _ slino kao i II ostaloj srednjoj E" ropi - utj ecala na arhi te kt uru g radskih upnih crkava u X IV. i XV. sl. (na
pr. prezbiteriji lupne crkve i crkve SI'. Osvalda u P tuju. kated rala
u Mariboru i t. d. ).
Osim gra d~ke i samostanske arhitektu re razvila se od XIV. Sl.
bujno gotika ar hi tektura skromnijih oblika; nj~1.ini su primjerci
sauvani II razliitim varijantama. Rije tke su seoske ihipne ili 1.0d oas ni ke crkve sa tri broda i svodol'ima (Crngrob, Monje.
Smarje na D olenj skom ). Rijetke su i crkve sa elva broda i 51'0dovima (S\'. Primo nad Kamnikom i Sv. Petar nad Begunjama).
Z a seoskI': skromni j e crkve uvod i se tip pravokutnog broda
, ravnim stro po m i uim rebrasto Sl'odl':nilO prezbiteri j em. koji
ob i no ima jed n u ili dvije traveje i ITostrano l:aI'Ten istoni d io.
Triiitu (na Dolen jskom), Trecem, naj-
ra';:ircnijCII1 tipu pri pada ju crkve pra vokutnog temelja s ra vnim

uropom i pol ukru2nom. prcsvod<: norn apsidom (u Gornj oj D ragi
iz sredi ne X I I. ~1.. ko ja se jedina sa ",-ala cijela sa svodql'ima, SI' .
.Jel ena
II
Dragi kod mjesta Bda Cerkc:v, Planita kod PreseTja.
Jakovica kod Plan ine i vie drugih, osobito II Kranjskoj),

Posebni Sll pr im jeri: trob rodna crkva II H rastovlju (s lo venSka
[stra) s polu"aljkaslim svodm'ima 11 brodovima i polukupolama
nad apsidama i crkv e izvana pravokutne jedinuvene baze. a iznutra s odvojenim plitkim. poluv ... ijkasto prcsvodenim prezbi te Tijem (Zanigrad. Go!jcvica i nek e crkve u P rimo rju i Ist ri). NaI'oi t e tipove predsta vljaju: kapela na grad u Turjak u, prvobitna
upna crkva II T um iu u P rekomurju. rot unda 5 kupolom u
Selu u Prekom urju i rotunda na Mut i.
Kapela na Malom Gradu u Kam nik u (o. 1?OO) j e romani ka
dvorska ka pela na sprat sa dvije polukrufne presvodene allside.
koj e stoje jedna iznad druge: pod donjom nala7.i se kripta.
Ali romaniki mat eri jal u Slove niji pokazuje. d .. su pojedini
tip ovi g raev ina nastajali pod razliiti m uvjetima. koji se mog u
i geografski grupirati: crkve s kulom nad prezbiterijem ili s jednost,lI'nim kvadratnim pre1,bi tcrijem nalau se po tajerskoj i u
D ralskoj dolini; preko Save prelue u KIan jsku samo istono od
Zidanog M osta. R o m a nik e crkve II Slovem ji redovito su od kamena. a u Prekomurju se upot rebljava opeka. Crkve s polukmi nom presvoden om apsidom ogra n iene s u uglavnom na
Kra njsku. U P rim orju se jaVl jaju tipovi , koji s u " Sloveniji nepoznati. ali su poznati osobito u Istri. grlje j e u tv rena njih ova
I'ela s provincijs kim starokrc:anskim crha m a.
Veo ma sc ma lo saru"alo roma n i ke plasti kc, i lo naj vi~e u I' czi
s arhi tekturo m portala (Mal i G rad u Kamn iku , reljd jagnje,,'
bof.jc!: u Domanjovcima i pitali n). Najwaajniji romaniki
ki p je drvena bogorodica s Kri sto m u na ru ~ju u Veleso\'u. iz prve
po lovi nc XIII. Sl. : on.. pripada medu bol je radovc te vrsle
na Zapadu.
Roman; o!koga mon umental nog slikal"$tva u Sloveniji gotovo i
nem.:. ia ko je. bez su mnje. poli tojalo. Vei su fragme nti sa uvani
u %apacinoj ernpori ptujs ke crk ve; II Planini'i. U vui sa skr il)to1
861
Zvurnci u zap:.dnoj Sloveniji es to 5U mediteranskog tipa M'Il'

pres lieu~ , iznad zapadne fasade , a u os ta lim kraj evima dozidan i
su sredini upadne fa sade ili sjelIernom zidu prezbiterija _
Rijct ke su zgrade toga tipa sa sllodo m u lad i. Najsavlienij i
tip crkve I ravnim dn'eni m stropom u brod u. koj i je bio ukrajen
slikannm lic koracijom. predstavljaju crkve u S", Petru nad
Kamnikum i u S". Lenardu pod Ursljom gorom. Te c rkve imale
~" slikam. rlekoraciju n:. drvenom st ropu i na zido"im;; cijelug
prezbi terija. a veinum i u brudu n:. zapadnom i sjevernom zid u
iznulm i iZ"ana na fasadi (na I)T. Suha kud Skofje Loke. Kamni
\"r h. Mulja,'a. SII. Urh. Sv. Pelar nad Begunjama).
Osim podizanja te vodee " rste spomenika nastalIljena je gradCllinska djelatnost iZ3.ZV3na n"roitim ulIjelima. Tako su cisterciii u dotada nepreSllodenom kla ustru u Stin; pod igli u drugoj
I'0lollin; X II I. st. syodove. u tdkim oblicima najranije gOlih.
U XV. st. on i su " gOli kom ~ti !" pregradi!i istoni d io prezhiterija i nad ukrtanjem IlOstallili goti ku kulu. Cis terei! i lj KOSla.
njevici podigli su lj X III. i XIV. st. svodove u klaus tru. skratili
prvobitnu erk yu i na poruenom dijelu pudigli go tiku cll1l)()ru U
lirini srednjeg broda . Kartuzijanc i u 2iamll pooovo su II !:"oti
kom S"tilu podigli svodolle u ,ydikoj crkyi.-. a ur. prezbiterij Ila
jugu dIIokainu bpclu (H:?I). a 1469 na sredini grohIja kosturuicu. Ka rtuzijanei u Jurk ! o~tru I.odigli su u ~ prezbiterij II XIV . 51.
mali zvonik. s bogatim rezbarijama u kamen u. jedini le vrste u
Sloveniji. Od kartuzije " Bi~ t ri (USIl_ 12r.o) saU\'a" se S<lllH' kla_
ustar; dijelm; ej h 'e i1. r;m"g:. goti ku,; duba. a od kanuzi je Plcterja (USIl. 1103) jednohrudna pres,'()dena crk ,.a ~ tr<lstr;;n;m
I're~ b iterijem (izlIJed,) UUi i 1420).
Od sreunjovjeko\" nih lenskih samostanOl sa uvani su znat n i
uSlaci u Slmlenic:.m ... ( 1:!5; uSIIO,'aIJ sa moSIan dom inikanki). U
njcm" .e sa/:u"al:1 I)res" ,,(]ena zapao,,;! empora prela~n"!!" stila
(..d rolll<tnikc
t:,.tike) i biljnom ornamentikom u I,m"anollu
hugal" tlkra~c:ni I,urlal ranoga gotik,.g Slila.
U XV. SI .. osobito u drugoj po loy;ni. i u prvim deceniji ma
XVi. SI. oobilc $U "'oriove Ill ll oge iU]mc c rk ve sa d .. taria ra vnim
~trOI)om (Ljuhlj""a. Mar ibur. Ptuj, L.~ko. Celje. Vnzen iea. Ko njice i 1. d. ). Negdje su doda .. anc i zn a tnije novosti ; la ko je stara
crha u Ctlju dohih. arhit ektonski bog-alil kapelu blosne majke
u,.
hut je, a u Ptuju je II gOlikim oblicima JagrademI. zaparlnn

cmpora u tupnoj crk .. i.
U naj sa.-rknijiln gotikim oblicima sagraen;! je tl. H lU b".
,]oasnik" crkya na Ptu jskoj gori.
Go lika je prvi historijs ki sti l. koji Se med n SlovenCima udo ma60.Ioii"i .... tu noj skromni vlastiti razvoj i stvorio i~ lokaln in
,>Obuda i ndto syoji h ob li ka. Ka rakteristino je :ta Slo,'eniju. na roito za njelin zapad ni dio. da su sc II njemti go titki ohlici upor.
no drfali kroz cijelo XV I. st.. a II ka snijim odjecima g .... IOvo d n
kraja XVII. s tol jda. T aj naroiti razvoj oslanj:. se na it\' an .
redno ih'u gradevnn djelatnost II sloyens koj prov inciji od srceline XV. st. dalje. T o vrijedi napose za male grad C\ine op isano,"
tipa. na kojima je tada u svodov ima zayl ada o kao najomiljenij i
oblik zlljezoa!t; i m rdast;. bogato figuriran i rebrasti syod. koj i je
u to doba najei i II susjednim alpinskim zemljama. U SluYcniji
se On c!.c ko rativno razl'i u u teinji. da s"aki r.al'r~n; kamen i klOn 7.01 a dobiju reljefni ornamental ni . a tsto ; figuraini ukras. Na
tu poj ayu plodnu je utjecala I,rastara klesarska djelatnost Ita
no,oika u slollcns kom Kra su i dru gim zapadnim krajcyima. Dohri
primjeri \imhio1.c arhitekture i klcsar\koga figuralnog r:.da salI
I'lmi su II SI' . Primot.u na d Kamnikom . SY. Urhu kod 1'ol",ina.
Suidu . Seo t Vidu kod Vipa ve i II mnogim d rugim crkvama.
T crituri.ialno je ta arhitektura obuhvatal.. uglavIlom Kra s.
Goriku oblast i Be ndku Sluveniju. Notranjsk" i Gorcnidw.
Monumentalni izraz dobila je \I gru pi d"ora nskih C"bya
kr<lujsko-l,k ofjclokog tipa. koji je nastal> vjeroj:lIno prem;"!
bavarski'" pO l icajima (na p'-. Kranj. Skofj a 1.oka. Ibdol'ljk:L
Cerknica. Sent Rupe rt i trobr"rlni dvoranski I)rezbitcrij holi,, asnik e crk"e u Crnl,"Tu bu). Od gradi telja tc gr upe p"zn .. ti SII
J urko (Strajt ). Amirij:: iz Loke. Pelar il Ljubljane i dru)!i .
GoliJr.o doba je vrijeme prve pojave g radova \I Sloveniji. Oni
!)ri padaju uobiajenim tipovima u alpskim krajcYima sred nje
Evrope. kau Io je naselje pod utvrdenim gTadom (Ljubljan a.
PtlJj. ~k(!fja Loka). grad na o kuci rijeke ( Novo Mesto. KO$lanje vica ) na u;Cu riJek~ (Kranj ). Anl ik na I.rolou utieca!a ie n~
urhanistiko: rj,,;enja sre<1njo"jtkol'oog Celja i zapadnOJ: dijeia
Ljubljane.
T ... OL.\ ClII
Vanjskom obliku slovCflskog pejzaa dap.. naroi t biljeg tvrdi

gradovi i njihove razvaline_ Potresi. ratovi i popravci u doba
baroka veinom su izbrisali njiho,- srednjovjekovni oblik, iako .~U
go tovo svi gradov; na uzvisinama jz Srednjeg vijeka. a ima ruevi na, koje su kasnoantiknog porijekJa . Najee je \I jezgri
obrambenog sis tema sauvana prvobi tna srednjovjeko\' na glavna
kuja. medu koji ma su neke malda iz doba romanike. Znatniji
gotiki arhitek tonski dijelovi sauvali liU ~e na ljubljanskom
gradu izvana. na ratvalinama H meljnika i Klevev!a. u Ot ocu.
u Rajhenburgu, u Ptuju. na ru!cvinarna celjs kog grada i drugim
mjes tima.
Od prvohitnih utvrdenja gradova. zamaka i samostana sa~u
v,tlo se sas"im ",ajo. Vrijedne 51' spomena zidine Zikog samo
stana i Stine. ostaci u Bistri. ostaci gradskih bedema II Ptuj " .
Mariboru. Kranju iSkorjoj Loki. Lijep primjer utvrdenog grada
p K'dstavlja Ptuj.
Od manj ih arhi1ektonskih spomenika karakteristini $u kameni
stupo,j s tabernak ulima na vrhu (. znamenja). u kojima sc na laze likovi religiozna sadrla ja (Vole" Gorikoj oblasti. Gornja
Radgona , _kr vavo znamenjeo kod Kamnik a, Komenda. Skaruina.
S". Mihael kod Lakog i t. d. ). Tim su spomenicima po obli ku
najblie lanterne na grobljima (u Mariboru ).
Naroito vunu gradu prui;: Slovenija ~a povijesi kasnijega
srednjovjekO\'nog zidnog slikarstva. Sve manj~ crkve bile su ukra~ene slikama po optem ikonografskom sistem" (na svodu prezbiterija MajestiIs Dom in i, il na zidovima apostoli, Blagovijest na
t rijumfalnom luku. 'Poklon trojice mudraca na sjevernom ~idu.
Stra!ni sud na zapadnom zidu). Majstori furlanskih radionica e
,tu su radiJi zidne slike i izvan::t na ~apadnoj fasadi. U Sloveniji
sc na medunarodnim ikon ografskim trallicijamn razvio veom:t ist
oblik oslib\'anja prez.hiterija. koji je u domaoj nauci dobio irni'
_sl ikani kranjski pn:z.biterij ... Kao primjer za ugJed sl ufi Suba
kod Skorje Loke.
Razvoj stila u tom slikarstvu odgo\'a ra svim stup njevima razvoja kasnoga srednjovjekovnog slikarstva II srednjoj Evropi i
dijeli se II dvije periode: ranu. koja obuhvaa uglavnom haj X III .
i prvlll'olOl'inu XIV. sl. (Crngrob, TlIrnie. Vrzdencc. Sv. Janu
na Muti). a od sredine XIV. sl. javlja se pll.stini realistiki stii.
,.,
. -"
13--- -.
._ ,......
-.
.(I .~
_ .iI,'t'.
Pl ujs k ll:udskl s tllUI Iz 1376 Ipr n s traa.lf;I ru koplu
t~
Woll"nb uuel ,
T"UI.A CIV
Ru~e~inc
Cells k<'>K
s:r~da
koji se: oslanjao na tek ovine G iottova slikarstva. Taj je: stil dol azi o u Sloveniju razli itim putovima, djelom i no direktno iz sjeve:rne Italije. kao t. zv. furlans ka manira (Crngrob, Godee, Gostee. Sopotnica, S" . Lovrenc kod Skofje Loke, Sv. Mohor), ili j e
prenoen preko utjeca ja ekoga i tirolskog slikarstva (na pr. rad
Jan eza Ah ile u Prekomurju); is ti je sti l dospio na Ptujsku go ru
pomocu brikscnske kolc. Na tim temelj ima razvio sc:, kao i u susjednim zemljama, u poetku XV. st. t. zv. meki stil, koji se:
od r ao i ka snije, ka d je: o. 1440 Janez Ljubljan~ki uveo u slovc:nsko sl ikarstvo k oruko-beljak i pravac svog oca Fridrika. Iz osnova furlanskog pravca razvija sc golovo u isto vrijeme domai stil.
koji je imao svoga glavnog predstavni ka u sli karu, koji jc radio
sli ke na Suhi, prezbilt:rij u Priksju i \'cinu sli ka u Boddama.
U drugoj polovini XV. sl. oba spomenuta pravca slila su se
u novi domai stil. Njegov glavni predstavnik je: slikar crkve na
Maama (1467) i !ljcm u mnogo srodan slikar Bolfgangus u Crngrobu ( 1453). Iz posljednjih decenija XV. st. osobito sc odlikuje:
s!ilar prezbiterija na Kr inoj gori kod Skorje Loke i prezbi terija
u crkv i u Sv. Ur hu kod Tolmina. koji je ostvario snane T"'alis ti ke tendencije. Vrhunac i loginu posljedicu razvoja u XV. st.
predstavlja djelo slikara broda \I <rkl'i u Sv. Primou nad Kamni kom, u kom e su se sretno udruile domae tradicije s TC!leSan- .
~ nim poticaj ima. Kao kasni. sasvim obrtniki, odjek srednjovjekovnog slikarstva j ad ja sc II drugoj etvrt ini XV. st djel o
Va rtolomeja iz Loke na Gorenjskom i u dolini Soe.
Spomenici sli karstva u jugozapadnim kr ajevima slovenskog
emljita u Hrastovljama iz 1490 (koj i stoje u vczi s radom Vincenca iz Kastva u Bermu), ili u Zanigradu i Silen-taboru, i1. prvih
decenija XV. st., ,rp uuju na vnc s istarskim ,likarstvom.
Malo je u Slovcniji sauvano oltarskih slika na tablama. Najznaajn ije su sl ike na krilima oltara iz upne erkv", II Kranju i.
prvog decenija X VI. stoljea. Po kvaliteti sc da lje ist ie slika Maslinove gore u Sv. Ni koli nad Cadramorn iz 14 95. koja $C pripisuje
radionici Wolgemuta. Neto su mladc slikane ta ble u ogradi propovjedaonice u istoj crhi. Za povijest umjetnosti je najvaniji
u cjdini slikani oltar iz upne crkve II Ptuju. II svom glavnom dijelu jedan od posl jedn jih rad ova najistaknutije:ga salzburkog slikara Konrada Leiba (o. 1460).
865
Malo je sauvano spomenika domaega got ikog minijaturnog

slikarstva. Najvaln;j; su: Dc civi tate Dei sv. Augus t in~ iz 1341,
raskoni rad nekog majstora Nikole, koji je stajao pod razliitim
utjecajima. U Kranju $U nastala dl'~ vaina iluminirana rukop;sa:
Moralia sv . Grgura i~ 14\0. djelo anonimnog ,.Eme5tova iluminatora_ i~ \Vienu_Neustadta i antifonar iz 1491 , ! to ga je pisao,
a molda iiluminirao, J oanne$ von \Verd dc Augusla.
Ra zmjerno sc dosta grade sau\'alo za povije$! gotikog kip.1.rsh'a u Sloveniji, ali su kipovi rijetko ostali u prvobitnoj vczi
s oltarimil ili arhitekturom. Najvdn;j\! grupu gotikih pla~tika iz
pn-ih decenija XV. sl.. iako ne vik"\l prvobitnom sastavu. ~i:1I'
vala je crkv a na Ptujskuj gori.
Stilski razvoj ,lovcnskog mat erijala teee paralelno s glavnim
etapama razvoja gotike plastike u srednjoj Evrop i. Osobito je
zastupan takozvani ,.meki stil a za ojim t. Z\'. kasnogotiki stil
s dekorativno izlomljenim nahorima draperije i njegove ka snije
maniristikI! varijantc. Ikonografski su najei motivi razapetog
Krista u kasnogotikim oblicima. majke boje s djetetom stojei
(Ptuj. minoriti ), sjedei (Ptuj.~ka gora ), Pietas (Stare Gore. Cdje,
Svibno, Vdika Nedelja. Ljubljana i t. d.), Mueni Krist-lrnago
pieta!is (Ptu j).
U ukrasu arhitekture veliku su ulogu ig rali domai klesari , naroito i~. zapadnih kraje\'a. Zas tupane su sve kvalitete. od odlinih
klesarskih kiparskih radova (p tujsk3 radionica il 1415, Ptujska
gora iz 0.1410, Sv. Urb kod T olmina. St, Vid k.od Vipave ) d.o pr~
mitivnih (radionica u Kamn iku iz druge p<llovme X V. st.) , naJprimitivnijih (razli it i spomenici na Krasu). Ta grada nije jo~
dovoljno ispitana i ocijenjena u cjelini umjetnikog razvoja u
Sloveniji.
Relativno malo je ostalo predmeta gotikoga umjetnikog
obrta. Od re1.barskih radova u drvu istiu se sjedita u kom iz
lH6 u ptujskoj lupnoj crkvi, koja se ubrajaju med ~ ~~jve.ta ~
najbogatije ukra;ena u srednjoj Evropi. Vra ta na saknsuJI u IstOj
crkvi odlino su ko\'ako , dckorat;.'no djelo. Kao izvanredan rad,
drvodjeljski i kovaki, istie sc ormar u sakri~t~ji " Konjic~ma.
U tu vrstu sp<lmenika treb~ ubrojili i kJesankl Izvanredno uvedene t. z,' . sedile, kamena sjedi!ta pod kamenim baldahinirna. Li
866
jepi primjeri sauvani su na Ptujskoj gori, u kapeli blosnc

Gospe II Celju i u mariborskoj katedrali.
Od zlatankih radova odlik uj e se napose cibo rij iz lupne crkve
u .Sv. Lenardu kod Velike Nedelje u obliku scene l,rYog grijeha
s Jabu.ko~~ spoznaje! svojom rijetkou istie se go t iki os tenzorij
za relikVije na PtUJskoj gori.
Opta karakteristika slovensk e sn:dnjovjekovne umjetnosti bila
b.i o\'a; po pokr1itenju ona sc pojavila medu Slovencima kan iuaz.t kuJturno-kolonizatorski elemenat, osobito u vczi s bencdiktins k i~. e!stercitsk im i kartuzijanskim samostanima. U doba gotike
umJe.tnu~:ka se kultura sve jaee "de za domae tl o; II tom proecsu Igra valnu ul ogu gradanstvo i - u zapadnim dijelovima Slovenije - !lari klcsarski zanat, koji je postao temelj, na kome su
nikle telldellcije karakteristine za slovensku kasnogotiku a rhitek-\uT"u, osobito za bogati k!csarski ukras svodova. U uskoj vezi
s tom popularnom arhitekturom razvilo sc u XV. st. zidno slikarstvo, koje $e oi tuj e kao jedan od naj\idnijih izrabja slovenske
umj etnike atmosfere na kraju Srcdnjeg vijeka. bd se slovenski
gcograhki prostor po prvi put izdvojio u Ilovoj povijesti koo
poscbni kulturni ini lac. Iz njc/,'"U je izrasl ... umjetni b djciatnos t,
koja sc razvijala n:!. granici izmedu medunarodnih tendencija i
struja narodni h shvaanja umjetnosti.
IZ VORI I UTER AT URA

1 % Yo r I. Domaih izvora historiorrarsko, kIrakter, od XII. do XV.
st. ima razmjerno malo, I yetinom su ih pisali tudinci, koji $U livjeli u
slovenskim pokrajinama. Najstariji poznati izvor te vrste je pjesma o
aUltrijsko .SI.jerskom vojvodi Leopoldu \II. iz porodice Babe.nbtrgo\'8c.
(1194-1230), kOju je napisao o. 1261 re dovnik S y f r i d, porijeklom il
SVlPsk", u umost.nu JurkloSte r (izd. M. Hos., Rim.na pesem o ustano
vit elj u JurkioStra VOjvodu Leopoldu \II., C.)KZ 6, 1927); osim vijesti l%
pulitiko!:" razvitka u p rvoj polovini XIII. st. ima u pjesmi i inte ruantnlh
detdja Q ekonomskom po\olaju samoat.n .
Povijest ;110noalpski ll pokrajin. od sredine XIlI. do poetka XI\I.
II. u Sircm okviru njemake povijuti opisao jt r0mjo ltajerlki vi tez
O t o k a r i % G o j I e u oko 100.000 Itiho"3 dUI!'"koj Austrijskoj rimova
noj kronid (Oest erreichische Reimchronik, izd. J. &emU!ler, MG,
~ .. uche Chroniken V, 1-2, 189093: U$p. o piscu M. L.ocllr, Der Sle;ri.
$Cht Reimehr(lniSl: her O t .eller oul der Grul, MIOC 51 , 1931), koj' je
UlO netona kako u kronolol";ji. tak o l II prikaliv.nju injenica lbol!' ne
osnovanih kombinacija i pocUkoi: rasplinjavanja. N.p ro t ;v, k ronika I v an I
V t t r i n j s k o 1:", Liber c",tarum hlSloria rum (Izd. F. SelIneider. MG,
Scrip'o 'es rerum Germ. in usu m schol~ l-ll, 190910: usp. o piscu, osi m
,"yoda, i F, Schneidu, Stud ien lU Johannes Yon Viet ring, Neues Arch!Y
:28-29, 1903.04: prijevod na njem. jezik od W . F.ieden sbur,. u Ge
sChichtssehreibe.r d. deutSCh. Vontit, 1899) pripada" .. d najboljih histo.
r iOJ:'r afsk!h rado", XIV. st. u Evro]li. Rodom il Francuske , ~jerojl tnQ
i~ I..urene, Ivan Velrinjski je dolao o . 1310 u Koruku, !:(\Je je bio od
o. 1312 dO svOje smrti (vjerojatno 1345) Ir\'ardijan samostana II Vet.;nju.
Potk raj Ivora livOla (134(\43) napis ao je poslije durog-odiSnje pripreme i
prikupljanja rrade k roniku svijela od poetka VU!. st. do 1340, vrlo
pouzdan i vlhn izvor, O$Obito ZI povijut is tQtn oalpskih pokrajina od
,.edine xn!. do sredine XIV. stoljeti.
Nepozn'ti minorit Iz Celja na]lillO je u srtdini Xl\l. $1. nje mak i m
jezikom e e l j s k u k r o n i k II (izd. F, Hronu, Die F reien "on Sancek
und ihre Chronik als G rafen von Cilli, 1883) koja je prvobitno obradiva la
povijest grid. Celja I g-rolo>"3 Ctljskih dO 1443. a kunije je Yile puta bil,
p rera divana i produliv. na, najprije do kraja bor~ oko nasljedstva gro.
fova Ccljskih (do ]458). a kasnije do sredine XVI. sIOIjeta. Drukjje~ j t

karik t.,., lIisloriot'r~bkj nd Jakob. U n rt I I I (-]42030, t ]500). fupnika
kod Sv. Marlina na Oholici iznad Vrpsko~ jnera II Korukoj. NJe~ov.
l<oru~kn kronika (Chronkon Carinthiacum) posveena je. dodue. p r ije
IVt~a nabrajanju korukih feudalnih porodic., ali je II Austrijskoj kronici
(C h roDican Au.slriacum, oba rada II izd. S. F. Hahn, Colltctio moDumen
IOTum ve le rum e\ reteotium l, 1124 ; izvod II F. Kronu. Die OSle rreichi.
Iche Chronik Jakob Unru t's, Arch . r. OSle r r. Ges.:hichte 48, 1872: krilifko
izdanje II prip rem ; 2a MG) ptikauo S mnoeo detaljn i oslanjajui se
uvelike na narodno priI nje, nl prostom njemIkom juiku, upravo OOt
SITane tivala II posljednja eti ri d ecenij, XV. SI., koje su od najvet e
vano sli ~~ !ivo! seljaka (turske provale, austrijskoucarski rat, no~i
porezi, selja~ke bune) ,
Medutim, otkad nD kraju xm. sl. postaju i slovenske pokr.jine

Jednim od eilje,'a iz&,radnje novora habsbu!ikot dlnutifkog posjed.,
dodiruju njihovu povijest i ruliit l opti radovi, koji su nuuli II inonm
Stvu; lak o J~n s Enlkel (t 1291 ; ;~d. Ph . St rauch, MG, Deutsche Chro
nlken Ill, 1891-1900); Oes terr eic hi sohe Chronik vOn den 95
11errSChaf!en iz vremena o. 1400 (ild. J. SeemillIer. MG, Deut.!cl'e Chro
nlken VI , 1900: o problemu Plsc, usp. K. J . Htilit, Leopold Steinreuter
VOn Wien. der Vufa~er d . sogen. Ocste rr. Chronik d. 95 Hnr$dl . Ml0G
47, 1933); Thomas Ebendorftr, Chronicon Austrilcum 928-1463
(t 1464; izd . H PCl, Sc r iplo re s ruum Austriocnrum ll, 1725: u prIpremi
novo krill1:ko izdanjt MG); Eberhard W i n d e e k e, ~nk ..'ilrdigk el len
Iur Gesd,ichle des Zeila ll ers Kai ser Sig mundl (t o . 1450; Ifd. \\'. Altmann,
1893; njemaki prijevod Hagena u Geschicbtsschreiber d. deutsch. Vonelt,
1886, 1899'); Enej~ Silvije PiCCOlomini (t kao papa P ,o II. 1464; o.
1450 boraVIO je nekO vrijeme I u Trstu, a lino je p07.na,'ao i~ prolau i
OSUle slovenske f>Okr.jine), De rebus et gest i, Friderid 111 li~e Hi'lo r i~
Austriaea (ild_ A. F , KoUar. An.lecla monumenlorum . . . Vindobonensi. ll,
1762), p isma (R. Wolkan, Der Bridwrchsel d. E. S. P ice" Foneu re rum
Austriac arum ll. 61. 62. 67. 68, 1900!8) i u nekim d ru~im radovima.
Navod e mnogobrojnih historiogra fskih i~vo Tl O g rofovim a Celjskim p r i.
ku pio je na jednom mjut\! F. Kronr $, Die Zritren6ssischen Quellen Iur
Geschichtt der Graf tn von Cilli, BeJtr. l. Kunde d. steiermirk. GeschIclIti'
Quellen 8. 1871.
Mnogo vee ~naeenje od historiog rafsk ih izvo ra im a u t o doba sve
bogatija, a li tek djelomino publicirana, arhivska grada, diplome jakli.
Samo m.nji dio arhh'ske grade fuva se u domaim ,.lIivim. u JUJ:'0sl.viji
(u to doba ima vdniie grade $Irno II Osrednjem d rt. mOm arh,,'u u
Sloveniju u l-jubljani, usp. J. M .ek. Os ..dnji dr!."ni arhi, Slo,'enije in
njtgovi probl emi,
l, 1947, l u GradSkom ' rhivu u l-jubl\an;, usp . V.
fabjani, l-jubljanski mestni arh i", ZC l. 19(7), a mnOI"O viJe ; "dnije
..hivskt J:'TJde se nalU; u ruliitim uhj,'ima u Austriji (osobito Bet.
ze
869
Grn, Celovcc i t. d.), sjc,c rnoj Italiji (Gorica. Venecija, Udine, ari~en),
u Trslu i .iunoj Njemakoj (MGnchen, Aug-sbuq:, Freisin!:, Bamberg i t. d.;
detaljnija karakteristika arhivske grade la slc)Vensku historiju bil e dana
u II. sv. Povijesti naroda FNRJ).
Budui da siste matske zbirke isprava i dru!:ih izvora za pojedine
historijskc pok ra jine (usP. Izvore uz V. pogl.) vetinom dopiru te k do
sredine XI!I. st., dosada tampanu arhivsku gradu !reba traiti po "eoma
mnogobrojnim publikacijama, dijelom openitijeg znaaja, a dijelom"
manjim prilo,.ima po pokraj inskim historijskim I'asopisima. Od prvih Se
mogn spomenuti osobito J. C lt m e I. Diplomnt3rium misccl\um s. xm
(Ur klInden zur Geschichte von Oes\erreich. Steium3rk ... 1246-1300).
Fontes rernm Anstriacarum II. I. 1849, i /Ilonumenta Habsburgie' I-m,
(za drugu polovinu XV. st. ). 11!S4-58; J. B i a n ch i, Thesallrus ecclesiae
AQuilejensis, 1847, i Documenta historiae ForojuHensis, Arch. f. Kunde
(lsterr. Geschiehtsquel\en 21. 22. ZU. 31, 36, 37, 41. 185969: J . Z a h n,
COdex diplomaticus Anstriaco Frisingensis, Fonles rerum Auslriacarum
tl. 31. 35. 36. 1870.71, i AustroPriutana. Pontes rerum Austriac~rum ll,
40. 1877. Kod publikacija druge "rst e treb~ da se pregled ogranii slmo
na navode bibliografija: l) za Kranj sk" F. K o m a t a r, V e rzeic)mi ~ der
archi\'nlischen Lileratur Kr3ins, Mitlei!. d. k. k. Archivrates l. 191 4; M.
P i vec S I e 1 c. Kazalo k zgodovinskim publil,acijam MUlejskc/f.
dru~lva za Sloven i.io 1891_1939. 1939: 2) za Stajersku: Ka~alo k CZ"':
l_ XX. 1926; H. U n t e r S w e g. Vcrzeichnis der in d . Schriften des !-listo
rischcn Vereines Hschienencn Abh.ndlungcn. Aufs;;lze \lnd Buchanzeigen,
Zeitschr. d. Hist. Ver. f. Steiermark 41. 1950; A. S ch los S a r. Die Li te .
talUr der Sleiermark in Bezug auf Geschichte, 1.andes und Volk skunde,
1914. i llibliographie zur Geschichte, l.andes und Volkskunde d. Steier
mark 1~14 -30, 1932; 3) za Koru!l\u: M. O r t n e r, Register der geschieht
li chcn A"fs~tzc der Carinthia 1811-1910. 1911, i Corinth ia l, Register der
Aufs ilt1.e der Jahrgangc 101_125, 191135. 1936; G. M o r o. lnh.\tsverzC ichnis der J"hrlr~nge I--JO ('.sopis. Arch. f. vattrl . Gcsch. u. Topogra.
phie {u lOm asopisu 31, 1!l5O); 4) za Slov ensko Primorje: A, P u s e h i I
P. St i e o t t i. Indice g enera lc za A rcheografo Triestino 182'}.-1902
(Archeografo Triestino 24, 19(2); G. O c e i o n i II O n a f <) n s. Bibl io
grana sloriea Frinian. 1_111. 188499.
Najvdnije grup e izvora ta agrarni sistem su zemljin~ knjige
(urbari) i praVH upule seljakih sast~naka pod vodstvom z~stupnika
fe udalaea. Spisak zemljinih knji2"a (urhara) za Sloveniju do g. 1500, nji.
ho,.i h izdanja i raspr,,a O njima usp. kod M. 1\ O s. Srednjeveki urbarji
za Slovenijo l. Urbarji salzburke nadkofije, 1939; u istoj .triji je 1\os
kasnije izdao jo ~ Urbarji Sloven.kega Primorja I. 1948. Pra,'ne upu te ta
Koru~ku i Slajerskn sakupljene su u zbirci OSlerreichische \VeistGmer 6
ilO. 1883 i 1913 (BischoffSchllnbach, Me ll- MUller); za Kranjskn je sakupi~
poznate tektove J, K e I e 10 i n I, Staroslovenske pravde. GMS 16, 1935.
870
OSim tog. treba sc obazreti na j:!'radu iz isprava u razlil:itim opim pnbli

l;acijalO. i manjim prilozima, kao i na arhivsku gradu.
Glavni su izvor za povijest ohrta, trgovinc i gradova isprave: za naj
s t arije doba (ugla,nom do sredine XIII. SI.) izdane su " opim publikaci_
jama izvora (usp . bibI. u>. V. pog1.), a mnogo Su brojnije isprave kasnoga
Srednjeg vijeka. veinom neizdane; opsc!:nijih sistemalSkill izdanja svih
isprov. O gradovima "CIll'. manja izd.nja navedena su u kasnij e citinnoj
lileraturi. Meu ispravama osobito su vani gradski privilegiji, koji odre
duju .iavnopr.,'ni potoaj gradova i gradanSIva . Budui da ~u !,"'Tad"nima,
otprilike do kraja XIII. SI .. njihova prava bila dodjeljivana usmeno, i.
toga vremena nem;) sauvanih p rivilegija. ali .e mnogo gradskih privile
gija sal:uvalo za XIV. i XV. stoljee (njihova izd, v. u IiI. o gradovima i
gradanstvu). Osobito su vani pri ,'il~giji grada Ljubljane (nekritikO
izdanje veteg dijela isprava V. K I u n, Diplomata ri um Carniolicum.
Beilage zu MH" lO. 18a5: usp. i F. K O nl a t a r. Das Laihneher Pri,,;.
!egienbneh, MMK 16-17, 190304, ; Das stMlischc Archi' in bibach,
J~hrcsbcr. Oberrealschule LaibaCh 19t),""\04), Neki privilegiji !1a,'ode pra'J
grado,a dosta sislema tski. tako da se moe govorili O gradskom pntvu;
drul(i gradovi imaju svoje knjige priv ilcgij ~. u koj ima su prikuplj~ne i
potvrene isp,""e o privilegijim": ipak sc svi ti dokumenli ugla"nom
oo::raniuju na prava grado'a i gradanstva. a n~ odreduju poslupak gr.
skih sudova. koji su prije XVI. st. sudili po usm~nom obi~ajnom pravu :
sadrajno najbogalije grad sko pravo iz "nutro~njosti slovenskih pokra o
jina je ptujsko gradsko pravo iz 1376 (F. Bis.hoff. D~s Peltalle r
. Stadtrechl v. J. 1513, Sitznngsber. d. \Viener Akad . phi1. h isl K1. 11 3. \88G).
Osim isprava jz tog je doba uuvano vrlo malo biljeak. urbarij.lno!: i
poreznog sadroja: prije XVI. st. nema jo zapisnika sjednica gradskih
,ijctn ni akata gradskih kancelarija. koj e St ograniuju n" i~dnvanje
isprava i uvanje gradskih privilegija: I:'rao'; so: vrlo malo spominju u
hi!lorio!!,rafskim i;.vo rima, a gr.dskih kronika nema: oskudni izvor; te
vrste spomenuti su u lit~raturi o srednjovjekovnim gradovima. Pr im orsk,
!!radovi uz slovensku obalu i Gorica razlikuju se od gradova u unl1tra
~njo~1 i po tome . .ito osim rnliit ih isprava ima.in vet u Srednjem "ijeku
opsene gradske statute (koji odreduju postupak gradskih sudo". i grad
ske administracije). Prvi sauvani transki ~\alul na,tao je najkasnij e
1319 (izd. P. Kandler. Stalut; mun;cipali del comu"e di Trieste che porlano
i" fronle 1".""0 1150. 1849). drugi statut iz 1350 (Staluti di Trieste del
1350. a cura di M. de Szombathe\y. 1930), trci ;l 1365, e\l'rti il 1421
(Statut; di Tr;cste del 142\, a cura di M. le Szombalhcl)". Areheo):"rafo
Triestino. 111 scr . 20. 1935), peti i7. 1550 {tiskan u Trstu 1625 i u ta lijanskom prijevodu u Udinama 1727) vrijedio je dijelom do 1808. Milje ima
pisan statut od 1341. Kopar je imao slatute vet tl XIV. st .. a sauvaTl ic
stalnI od 1423 (ild. Bull nO;)i u Archeografo Triestino, N. S. 2, 187071),
tiskan k.o Slaluta lustinopolis 1668. Najslariji san' lni slatut Iwlc je
871
iz 1300 (izd. L. Morteani, Isola ed i suoi sta tu ti, Atti e memo rie della
Societ~ iSlriona di sto r;a patrj. 3--5. 188;-89). Z. Piran sauvln je dio
Statuta od 1774 (Kandle r, Codke diplomatico istriano l). n.jstariJi u
cijelosti latuya,,; statut oo 1301 do!iv io je jol u XIV. st. tri revizije i
kasn ije 15i8 jol jednu (tiskan ie 1606 statut. koji je u to doba vrijedio).
Najsta riji SUtut Gorice je iz 1307 (izd. F. Kos, Carniola. N. V. 7, 1916),
a opstini statu! iz XV. SI. (Gnin. Das GOrzer St atutbuth, 1916) predsl avlja
njem3~ku redakciju Con stit utionu patriae ForoJulii pat rijarha Markvarda
od 1366 (p rvo izd. Venecija 1~97, po sljednje Joppi 1901). U tim , rldovim~
poinju r.n ije, II pojedinim primjerim; ak I II Xlii. st.. i vi~60mske i
notanke knj ill"e, zapisnid gndskih vijet, i ,kt; /: r.dske administracije,
a to nije v3lno samo za POvijut tih Il"radovl. neJ!"o i za POvijut njihovih
pokraj in, ili rtr zaled . _ Izvornu grldu o obrlu u Stajerskoj objelodanio je F. p o p e l k 3, Schrilt denkm~l er des steirischn Gewerbes l
(1275---1523), 1950.
O razvoju plemst va i zemaljske upr.,t Il"lavn; su izvori osi m opih
zbirka i1\'ora i arhivske ,rade, koje Su navedent u kasnije ciliranoj lile ra.
t uri, prije ',-elr' zbirk" S e h " . i n d D O P S t h, Ausguo'lhlle Urkund en
Zur VerfaJSunrsgeschichte d. deulschOsJen. E,bllnde in Mitlel.U er (1895),
i F. K r O n e s, Urkunden zn r Ceschichte des L.ndesfilrsten tums, de '
V(f\\'aUunll" und des Stiindewes.:ns der Steiermark von 1283--1411 (VcrM l ent. d. Histor. LandesCommission f. Stei e rm . rk. 9. 1899); dio grade
sakuplj e n je u starim suldkim '.birkama privilegija (slovenski .ddelnih
roinihc. njemaki .Landhandfntec). za Stljusk u izdatih 1523. 1635, 1697
i 18-4 2. za Kranjsku 1598 i 1681. ZI Korulkll 1610. Za Stajersku je satu,",n
i postupak vlastelinskoga pok .. jinskog sllda II civilnim i kriminalnim ,po,
rovims (F. Bi,choFf, Steiermlrkisches Landrechi des Mittelaltera. 1875).
Lit e ratu r a. _ Oinl. t iki te r ito r iji. Hi sto rije pokrao
jina i rasp rave uz Historijski atl as au~t rU$kih alpskih pokrajina. nave
den e u bibI. uZ pogl. V. ba"e sc "i~ manje i postankom poli t ikih
jedinica I teritorij. kao i dinastii!kom pov(jdu na slovenskom tlu.
Ta ko 11 Kr~nJsku Dimitz i Hauptmann; 11 Ko r ulku Hum .nn. Jaksdl,
Wuue I Brlum!lllu; 11 Stajcrsku P irchegi"u (takoder Geschichte der
Steiumark 1282-1740, 1936). Mell i Kovai!i; 11 Goricu Czocrni&r i P.
PaschinI (Storia dei Friuli l_Ill. 193436); ta htru Benussi I Verj("ouini
(Lineamenti storid della eost ituzione politic. dell'lstri. dunnle II mdio
evo l_ll, 192425). od rasp r.,'. opeg znaaj., koje se odnUK na pro
bleme o>'og razdoblja Ireb. spomenuti I I Kranjsku; A. M e II, Die h istorische und territoriale Enl9.-itklung Krains vom X. bis ins XIll. Jahrhun
de rt (1888); M. K O S. Postanek in razvoj Kranjske (GMS X, 1929); Lj.
H a u p t m a nn, Grofovi V",Ij(j("onki (Rad JAZU 250. 1935); za Goricu
i Istru S. R u t 8 r, Zgodovina T01minskega (1882); W. L e n e l, Vene
zianisch .istrische Studie1l (1911); M. W u t t e, Die Erwerbun ll" der GOner
872
Suitzungen du rch dn Haus Oste r rciCh (MIOG 38, 1920): H. W i e s I I e

e k e r, Die polit iscb~ Entwickluni" der CrafsChnft G!lrz (isto 56, 1948),
Za povijest ,'ladavine Pfemysla Ot 8klra i po~tak8 habsburke vlasti.
potrebn o jc osim slI rijih djela, kao t to SIl O. Lorenz, Guchi<hte
Kilni/: OlIakar I ll. von BOhmen und sein er Z~it (1866). Fr. S u k I j e.
Avsuijsko medvladje in ustanovitu habsburke vllde nl Slovenske m
(Spomenik O ~est stoletnici zaeika habsburt ke vJade na Slovenskem.
11183). A. Oopsch, Die K'rnlncrKraincr FUge und die Tcrritorinl po
lilik de r ersten Habsb urll"er in Oste rrcieh (Arch iy f. !lster. Cueh. 87, 1899).
upot rebljavali takoder i djela novije dke historiOll"rafije; V. Novotny.
Cuk,; d!jin )' 113. 1928: J. S u S I ~, Cuk. dfjin)' iii i (Soumrak Premy .
alove4 a jejich dfdictvl, 1935).
Za grofove Ce!jske moe jol uvijek kor isno poslutiti djelo. koje
Obraduje stariju POyljul i izvo re U nju, f _ K r o n e l, Die Freien von
Saneek und ihre Chronik als Cralerl von Cilli (883). Novijeg djela. koje
bi u cjelini i na kritiki nain obradilo pO"ljesl grofova Celjskih. l.asad.
jo~ ntma;
treb alo bi dodali jedino raspravu, koj. izmedu o stalO/:
ob rad uje njihove POsj"dc i polohj; O. H. S t o w I S I e r, Zwei Stu
dien zur GSlerreichischen Verfassllnl:".ge~hiehle (Zeitsch rif t der S.vigny
St ireun/: fu r Rech l5/:eschichle. German. Abteilun/: 44. 1924). No"u Il"radu,
o$Obito za vanjsku politiku g rofova Celjskih. donoSi r. C u J i n. Do<;u .
nlen ti pe r la storia del con!ine orientale d'l lalia nei $ee oli XIVe XV
(Archeografo Triestino 49. 1936). Borbu za go spo(]stvo no sjevernom
Jadranu u XIV. i XV . st. izla~e " l irokom opsegu isti autor u djelu; II
confi"e orientalt d'1talia 1Iella politie. eurOP~3 del XIV t XV ,eeolo (I- I!,
1937).
_Tur!ki napad i na Kranisko i Primorsko do prvt trdjine XVI. sto

leli .~ je naslov r~,p rave S. J Uil"' l, kojI ob raduje kronoloi'ij u. OPKi" I
prBYCt turskih proval" (GMS 24. 1943).
U okviru povijesti njemako!: naselj3\anj.
e:ernlanizacij~ ist onoalpSkih pokrajina obuh>'acaju koloni18clju Slove
nica ova djela: O. H. m m e 1, Die Anftinge d es deutschen Leben s in
Ostertticb bis zum Ausganve de r Haro lin/:tTzc;1 ( 1B79); F. liron es.
Die deutsche Besiedelunll" der 6stlichen Alpe nilInder (1889); E. 1\ 1 e b e I,
Siedlllngsgeschichte dn deulschen Sildosteus (1940). Nainom slovenske
kolonizacije bave se takoder rasprovc Levcca. Pei$ketl i Dopscha (vidi
POgl. V.), " oIl novijih G. CI a u e r t, Art und Weise der alpensiawischen
Landnahm~ (Siidost_foT$chungen. 1942). Povjjest slovenske kolonizscije
predme t je mnog ih ra sp rav, M. K o $ a, na p rimje r ; K postanku slovenske
upad ne meje (Ruprave Znan. d r. ~ 1930). Slovensk a nasditev nl
Ko rO'kem (Ko ro!k i zbornik. 19-16). K postanku ogrske meie med Dravo
in Rabo (CZ1'1 28. 1933). Stanje io naloge slov~nskt k olo niudjske z/:ndo
vin e (islo 35. 1940), O sta rej; slovanski nuelitvi v I$tri (Razpt3ve raz .
U Ill"od. in drub o vede SA ZU l, 1950). Opi pregled problema ,'. u M.
I( o Ion i z a e i j a.
87S
1\ os. K ol on izadj~ i C'e rmani,.~cija ~I o vcnsk e lemlje (\-IZ IV. 1951). Za kolo
nizaciju nekad a njem~~koC'. k otevskog terito rija treba se obau eti na
rasp ravu l. S i m O n i~, Z!,!'odovin a koevske!,!'a oze mlja ( Ko~evsk l lbornik.
1939). a ZI kolonizadju dviju dOlina na Go renjskom P. B l a z n i k. Kolo
niucija SelSke doline (l9'.!8) i Kolonizacija Poljanske doline (G;>'\S 19,
.I
1938).
Glavn a li ttrnt ura za al: ra rn i Sis tem: osim uvoda II razli;to izdnnj a
zeml.ii~nih kn ji!,!'" (urba ra). k ao i ""oda i obrodhe pOjcd ini h vIOSlt]in! lal'a
na loj bozi (blbliog ra f,ki prerie!] " M. K o S. lJ:odovit,a Slove"cev. 1933.
i Urbarji ulzbur,ke nad.kofije. 1939; B. G raf e" a u e r, Boj u ~Ia r o
pravdo. 194~ ), u,po redi za pojedine Sire p robleme: A. Me ll, Bel Irige
zur Gcs.:llicllu dn Un le rt hDnenWesen~ in Sleiermark. Mitteil. d. HistoT.
Ver. Hi r Slelerma Tk 40--41. 1892,93: W. M i I ko w i e z. Die Supaneive r.
fa ssun!::. Mitt eil, d, Musea iver , r. Krain 3---,l. 189091~ J. G r uden. Slo
venski upnni v preteklosti. 191G: lilcratu.a u vezi ~ ustoli~"nrIJc m j
kose.; ma, nay~dena ut po"L V.; L. I-j a u II t m I n n. Das Sch1Hfentum Buf
slowenischem Boden. ZHVSt, JO, HH2. i Ober Mn Unprunr von Erbleihen
in Ost~rreich, Steie rmark und K ~rnlen, Forsch u nl;'. L VerflU. und
Vefll.'altunl;'s-Gtscbichte de r Sttk rmari< 8. 1913; J. Polec. Prevedb.
zakupn ih kmetij ,. kupne nl Kr.nj~kem konec XVlIL SIoietja, Zbornik
znanstvenih razpra,' 13. 193;: vi.~ si nl et ik o/1' ,.nlaja W. fr t . a e h e T.
Dc r Bauer in K ~ rnten l_ H, 195052 hiSI', Lj. II,uPlmann. Posla nek km e
kc!::a Slanu "a Koro!k.m, ZC V, 1951).
la l)Ovijes t obrt a. trgOvine i j,'radova nek. se usporede hi~lnr;j.ki
preg ledi inlyodi iuora i li tera l" re u M_ K o I, Z"odovin3 Slol'en ee,'. i
austrijskim opcim radovima. osobilo u A. L u s e h ; n, Oesle rre icllisd.e
Reiclt.s"cschid". (\OOS Mittelalters 1914', i Wer u n I k y, kao i II pokra
jinskim historijam", naroilO k od Pi rcheggtr, A. Melia. A. Jaks.:lt.a. H.
Braumii llc r3, nen u ~i ja (u Goriku treba se korisIiii ~lorelli,icvim ""lom
u izdanju Della Bone, Cloerni l.'om i Rutarom; usp. hib!. UZ V. pOI.'I .), Z.
pregted bibliol.'rafije i problema u vrije nl. pOSlije Prvoga svjet~ko!,!' rata,
owbito poslije pOSIanka !: rldova, usp. F. Z ..' i t I e t. Proble mi zrodoviDe slovenski h mesto JIe III , 1937. Medu radovima ope!:: znahja O "radu
vima t reba spomenUli eeo!!,,,"k. studije, koje pokuSavaju na o snovu
poloaju, tlocrta i gradnje kua ukljuivati o postanku i karakle ru g . adskih naseobina (M. S i d n r i I ~ e h, Die .tdtisch.n SIlidie und MH ,kle
in veTl:leicht ndgeogr.phiSc!ler Ih rstc1lung, Zur Geographic dcr Deut llc hc G
Alpen, SiegcrFeS\schr ifl, 1924: H, \V. Il ge t I, Di~ Sladlanlal:en iG
Steie rmark, 1932: J. R u s, O ti l)u nde!,!'a mesta na pomol". Ljubljanski
zyon 50. 1930: usp. i A. Me !i k. Slovenija, 1936; u Goriku USli. EM a S S i. l 'a mbiente geo!!'r.fitO e lo svi]uppo t(onomico nel Goriti.no.
1933). Postan ak i stariji razvitlk gradova u Kra njskoj obraduje u ekonomskom , p ra,'nom i polili~kom obti t u F. Z wi I t e., K predzgodovini nlUt
in me tanslva na star<.> k. ran tanskih Ileh, ZC 6--7. 1952/3 : Starejsa
:E-i4
kran jll,. mcst. in mcl~anSlvo, 192!l. Pro,'nohislOrijskog je karaklera

K H. Z t t h ~ e r, Dit Rechte d~ r K K rnlenSt~dle im Mitte1.lteT und ;hr
Zu sa mm. nhan!: mi t den Stadtrechie n auue rha lb Karn l~Gs. 1938. Za f,':radove
u Ist ri i za Trsi usporedi u vrijeme d o 1209 jo! S. B e n u I S i. Nel m~dio
evo, All. e memorie deU. SocieU ist riaoa di sto ria palria 10-13. 18949;;
za isto i jo ndto kasnije vrijeme W , Lenel, Ven ezia nis.:h-1Slrische
Sludl~n, 1911. za cijeli Srednji vijek G. dc Ver g ot t ini, Lineamell ti
stotici della CO$til u7.ione pulitica dcl1'I~lria du ranl e it "'crlio eVO, l_ll.
192425 (pisac odhija romanistil'ku \tQriju F. Mayero, Die dalm.tinisch
is\ ri",he Munizipall'crru$ung im Millelahe r und ihre rllmischen Grund.
lagen , Zeitsch r . f. Reehul;'es.:h .. ger m. Abi. 24, 1903. ali se 0l!ranil'av3 na
pravnu stranu. ne obazi ru i se na ekonomske temelje uruvi tak !,!' rado\'l
i na a!,!'rarni sisIem, koji je za pO"ijest slavensko!:: ~tanovniS I'" u Istri
d~kako o.obil<.> vaon, od historijn IlOjedinih rradova '.dovolj~vaju
n.uno lek poj edine "sp rave, je r su hi storije I!.adova u cjclini v~inom
ustarje le (tako na pr. 13 sr~dnjm'jeko\'no razdoblje rRd ovi I, isloriara
Ljubljane i Novo!: MesI. J. Vrhovca): klo izuzetak treba ~pome nuti J.
2 o n t. r, Zgodo,in. mesU Kranja. 1939 (knjig8 daje viko nego to kate
naslo\'). od hi~lo rija koruik ih I! radova usp. G. M o r o. Geschichte d.
Stadt Vitlath, 1940. Zn~nstvene po"ijnti Ljubljane jo~ nem~ (usp_ A.
M e I i k. Razvoj Wubljane, Geogr_ veu. 5-6, 1929.:10; F, Z ... j I I e ~.
RaZVOj lj"blja n sk ee~ teritorija, iSlo: F. G e s t. i n, Donuki k zrodo vin.
Ljublja ne v srednje m veku, ZC V. 1951). Za povijest Goric~ " sp. F_ l( O s.
K zgodo\';n i Gorice v srednjem ve ku, GMS 1-8, 1920:n. Z, po"ije<! Tn1a
u Sre dnjem vijeku Ireba st od st arijih radova jo~ uvijek obazre t i na
dijelove monografije trltansko g historIar. P. K a n d I e r I (u~_ bibI.
uz II . knjigu) i J. LlI.,en t h81. Ge~clt.ichle der Sladi Triest I- Il. 1857.59.
ulim G. C a p t i n. II trecen to a Trieste, 1897, i C a" all i, Comme re,o
e vIta prh'ala di T rieste nel 1400. 1910. od novijih r adovII najop . d niji je
A. T ~ m a . O. Sloria di Tri es te I-II, 1924, ali ima razmjerno malo ~ inje.
ninih podatak a i jo~ manje a naliza (m anje od Benussijevilt. i Vergotlinije
vih rld ov3 o Istri, koji obuhva,ju i Tr st), I pisac u svojoj ~ovin;s t ikoj
t en denciji prenosi novi tilija nski nation.lizam u srednjovjekO"n ; T .. t;
najbolja analiza t r~.nske historije i trIanS k o!: separatizma je F . e u! i n,
Appunt; aJla storia di T rie~le. 1930_ Za s\ano'ni~tvo ITtdnjo\'jekovnoe
Trsu usp . P, M O 1\ t a n e l I i. II movi me nl O sIor ico d ella popolaz;one di
Trit$le. 19()5, - O nadnIlninom karaiIt e r" gndm'a u ono ,' rijeme i po.llje
usp. F. Z ". i t t e r, Nemci na Slolen~kem. Sodobnosl 6. 1938. i C. S e h i f
T re l , L. Venezia Gi~lia, 1946 (frane, Izd.: Aulour d e Trieste. 1946). Nekoliko zna~ajnih rasprava O prollo. ti I:'rDdo,'a u Sloveniji iza'lo ;r "
na roti tom hsopisu Kron ika slovenskih men (l9:W 40).
Za novac usp. o sim optih hislo rija A. L u s e h in. Umrisse einer Gcld
yesebie h tr de r alt6ste rreichj'ch~n Lande lm Millel.lter, Numism, it$chr.,
N, F. 2, 1900; A. L o e h r. Oe.ltrrcichiSCht Geldg e~chichlt. 194G; A.
875
z. hi s toriju umjelno s tl osnovni j. rid F. SIcH, Monu.

menta anis slo"enicae I, S rednjevdko ilensko slik.rstvo, 1935, gdje .e, Ul
rep rodukcije $\";ju znabjn;h s;>omenika zidno/!" Ilikarst "a iz S rednj.~
" ijeka u Sloveniji, daje u uvod" i nj iho, opi~, kao i analiza rllvitka Itila
i slikarskih ~k ola: lu je navedena i opselna literatura. Slinu \"tijednost
ima la minijat u rno slikarstvo u filkopi si m", koji se U"~ju u bibliutel<ama
i muzejim. i\R Slovenije (dakl. S izuze tkom onih. koji su od XV!l\.
st. dalje il Sk"'enije odneseni u inozemstvo). djelo M. " o s. Srednje'
velki rokopisi. Delalj," op is sviju umjt\n;~k;h SpOmtnika (b~z vremensko!:
ogranienja ) PO (')CIjedinim crkvenim, odn. up r.vnOlKllititkim jedinIcama,
dajp dosa da publicirani svesci joi! nedovr~en~ umjelni~ko.hi $to rijsk.
topografije Slovenije: A. S t e r e n l t k, Dekanija fjl'o rn jcg r.jska, 1905, i
Konjilk. dekan;; . 1909; M. M a r o II, Oekoulj. Vrhnika. Tot>Oc r afski
opis, 1929, I Oekanij. Celje I_II. 193132; F. Stea. Politin i okr.j
Kamnik. TOlKlrrafski Ol)is. ]929. Il isto r iju srednjovjekovnoga zidnog sli.
karstva I ikonogr.hkom analizom i opiS(lm rada najn1nij;h s likara daj.:
F. S t e I~, Cerkveno slikarsIvo med Slovtnci I, S rednji vek, 1937: hi stor iju
srednjovjekovne erk"ene a rhilekture J. G tt g o r i t, S rednjeve!kn cer
k ven. arhitektura ,. Slo veniji do Iua 1430. ZUZ. N. S. 1. 1%1. historiju
arhitekture .amaka u jednom d ijel" Slovenije \. K o m e I j. Srednjt"e~2
grajska arhitekturi nl Doltnjskem (na iSIOm mjestu). SinU1U slovenske
histo rijt umjetnosti i za Srednji vijek daje f. S t e J t, O ris 'rodovine
um elnOSti p ri Slov.neih (1924). a II Slovenskom Primor ju isti, Ume tnost
" P rimorju (1940). U .klopu his torije "mjunost i $v;h juro~la"~nski~
naroda d,je somaran pregled slo~enske historije umjetnosti takode r .1.
M a l, Zrodovina umelnost i p ri SLo.cncih. HrvIt ih in Srbih, lm. Brojn~
rasprave o pojedinim p roblemimn i spo menicima izuk su nlrotilO u
a sopisu ZUZ. 1-20, 1921-44. i N. S. l. 1951. a u manjem broju u Rnpra
vo ma SAZU i histo rijskim asopisi m .
L u iC h i n, Stei r i$che Miinzfunde, J.h rb. d. Zentul.Komiss., N. F. 4, 1906.

i Jahrb. r. Allertum$kunde 1-2. 190;-08; Fries.cher Pfenn igc, Numism.
Ze ilsehr. 56, ]922: Friza~ke kovnite novca U triovin u s Hrvatskom l
Slavonijom na D ravi, Savi i donjokranjskoj Krki. Su rinar, !II s., 2, 1925;
V. Travner E. B.umga r tne r. Nai uednjevdki novci, CZN 25,
1930; E. B a U m II" a t I n. r, KO" n ite Slovcnjg:radee in K.mnik v dobi
Ande ehsMerancev, CZN 28, HIJJ; Ljubljanska kovnita v. XIII. sIoicIju.
GMS LS. 19:U; Beiu lie lum Friu.eher Miinl",uen. Numi son. Zeillchr. 72,
1947; Die BIGtne;1 dc r Fricsacher prennig., iSlo i3. 19019.
Za mje re i utere usp. R. B. r I valle, Zur Guchichle der $Ieitisehen
M a~~e. Zeitsch r. d. !iist. Ve r. f. Steierm. 29-30. 193536. Osim loga im a
samo nekoliko specij,lnih sludij. I podataka u opim ispecijllnim histo
r ijskim radO"imn (izdanjima urba ra).
Zn k redil usp. J. 2 O n I a t, Banke in banklrj; v meslih ...dnjevdke
Slo,.nije. GMS 13, 1932, i ondje navedenu lileraluru.
Za rudarstvo vr ijede opti radovi i u nj ima nav.dena lite ratu ra, B
oarol:ilO A. M iiii n t t, Geschichte des Elsen s in InnerOcslerrtkh von
der Unci! bis Zum An fange dcs XIX. Jah rhunder ts. I. AbI.: Krain. Gorz
und ln rien, 1909 (n.pregledno, lli S m!lOgo podataka).
Glavna je litu"ura O razvitku ple mstva i zemaljske uprlIve, osim
hi.torija pokrajin. i razliitih ra sp rava o pOjedinim plernikim porodicarn.
i njihovim te rItorijim.: L j. H a u p I m a n n, Ma ribo rske 5tudij t ,
Rad JAZU 260. 1938; A. L u , e h i n, Dic sleicrischen L.andh . ndfulen.
Bdtr. zur Kunde d er steier mg rkischen Geschicht5quellen 9. ]872; F. K rO'
nes, LandesfUrst. BeMrdcn und StJnde des HerzOrl. Steier 1283-1411.
Fo rseh. z. V.rlalSpni' und Ver9.ltungsgesch. der Steierm.rk 4. 1900: H.
p i rc h. g I:" e T, Landesfiirst u. Adel in Steiermlrk 9~h rend del Minelnlters l, isto 12, 1951; V l. L e vec. Die k rainischcn Landh andfutcn, MIOG
19, 1898; M. W u t t c. Zur Geschi chle K5rnten s in den ersten z"'ei Jahrhun
derten h ab.~bu rgilche r Zeit. Ca rin th ia I, 125, 193.5; O. B T U n n e r. L.nd und
Hcrtsch. rt, 1943'; S. V i I f a n, Dtltllli rofini kot vir nd. "st,vlle z~o.
,in . GMS 25-2(;, 1944~5: Wl. Milko",icz, Die KIOstt r in Knin.
Arch ,, f. I;ste ... G.schidllc 7~. 1889: M. M i k p f. Vrsta s t i!kih opalOv,
1941, iToporrafija 5tikc zemlje, 1945: F. K o v D i . Zgodovin. l. van
t insk. kofije. 192;; J. Gr u den, Cerk"ene rume re me Slovenci v
petnajstem Iloletju in ust.novile. ljubljanskc Ako/ije. 1908; J. T u rk. O
poclklh ljubljanske lkofije. CZN 31, 1937.
O kulturnom li"olu v. Olim opih ri doVI (Kidri, I. G ra fe
naucr) I gore navedenih djela o sa mostanima i crkvi (napose J. Gtuden)
jo~: M. "o S (Ul sudJelO"anje 1'. SIeih). Srednjcvdki ro kopili v Sloven ij i,
1931; l. G raf e n. u. r, Porlavje Iz najst"r~j elt"' slovensker ' pismen
5!\'a, CJKZ 8, 1931. _Ta lIar~ velikonocna ~j5enc in le kaj. Cas 36. 19-\2,
i Slovenske pripOvedke o kra lju Maljdu (Dela SAZU, razr. za filol. in
IiI . ~. 1951).
876
sn
I..
..
S ADR1:A J
,,
"
.... ....
. .. .
prc(:,led. hi.torije nn'ih naroda

a$opi si i periodike pub likacije
...
Kratice zu I'eil". citirane ?birke i Iw lckcije
XII
I>r.d~ovor
Bibliop~fjj" opih
XII
"y
DIO PRVI
NA SA ZE MLJ A U DOII A PRV O BITNOG DRUSTVA
",
1 RO B OVLA S" l t K OG POR E TKA
!. pogla,jje
Na a zemlja u do ba [tn-o biln o.!:" drtdh"a

I
Doba di"lj"~t,'a
1. Stariji paleolit u n.'oj zemlji
2. MI~di paleolit u n.~oj umlji
:1. Mcwlit . . . . . .
B.
,,
Doba barha,.!,'.
I. Neolit
....
2. Eneoi ;!
3. Bronano doba
4. Ilal1s1.1\1.<ko doba
o- L~lensko doba
6. Gri'" kolonizacija
i. Makedonija . . . .
R Posljedice grlwga i
I""i c,-im a
BIBLIOGRAFIJA
dru~ih
ul .i ecaj. na plemena u nnim
,,
"n
""
"
"
"
"
IL po"I.'tj~
Na lia z emlja" r imsko dQb a
l. Sirenje rimSke vi.,]; ti n.'im '.ernljama

2. Org-anil.acija Timsk~ upra,'c II doba p r inCipala
3, Privreda i ,hul\'eni odnosi
4. Kulturne priliko
. . . ,
"
'"
"
36
879
S. Na'~ zemlje II doba op~e kdu rim. k o,!:' dru~t Yl

6. Seoba Huna i Gcrrn~n" i propast ri m~kc vlas!i
SI"H "~i
"
7. OSl rOIrOISk a d rava i ob nova biuntske v lasti
IZVORI
\ ' . r>o/!la\'lje
SS
58
r li TERATURA , . . . . . . . .
DI O D R U Gr
NASEl.JAVANJE SLAVENA N A BALKAN SKI POLU OTO",
100 Vii. do Xli. "!Ulje':.;
, .. ,
, . ,.km, ",,,; ~\H mHr !-.~""'n1. l'ur.,ntnni),..
..,
.
., r,I .{)!""H . I'" \ ,lru,I\'("I'" , t,,,k! II'o I\",mllonjw
T 1'.t,'I;~."",i, J.,,>rll;k,h VU ;""'\;,
.. ,
4 C,,~.::;,. l uUH:';'.:- ",,*,,,,sl~b,o<~i. r";"'''''J~ l,,;t~ns\V~ i "~,,rr
,-."'-"'"''
. . . .
RA SPADANJE RODOVSKIH ODNO SA r p oeEel FO RMI RANJA

KLASNOG DRUSTVA
Ill. pOIrI.vlje
Na IJ."anje Sla'"tn a na Ba lkansk i pOluotok , Ru padanje r odonkih o dnosa
i poeCi formiranja klasno~ dru~I"a
2.
3.
. .
.... . ... .
. . .
!).orb" p rotiv Bizan la II prvoj polo"ini VI. stOIj~tl
Ekon omsko drll~l ven i odnosi kod Sla"~na u doba napadaja
na Biu m
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
A,'ari i nj iho" " ulol:''' II slavenskim o s\"ajanjima
....
Pr .. i uWjtsi Slavena II l3ulinmnjo: Ba lkanskOJ! poluotoka . .
N,s~ljnVlnje Slavena" ISlotne Alpe. OJ'scg i gr ~nicc n~sc
ljaVa nja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
O~vajanje Balkanskog poluo loka i nje&:ovo nneljenj. Sla
venima
............ ........ .
Odno" Sl avena u no voj rooslojbini f'remD slls.ie<1im~ . . . . .
Odnos Slave"a pre ma staro~jeincimn
. . . .
..
Dr u!llve ni temelji r atvi ! k a Slavena poslije njihova naseljenj.
u novoj pos lojbin i . . .
IZVORI I LITE RATURA . . . .
~.
5.
6.
i.
8.
9.
10.
DIO
,I
I~.'.' ,
4.
J. Najstarije vij ..!i o Sla"cnima
"
r~
..
. . .
1" I
H'l
".,,'J:;. IweT. Kocelj
''''
]F.<l
1',1:1:;. 1(",.,,,:,,,,;.;.1
,. t.I.,,,, . ,,,,I,"
14;
..
7. ! ~.h ,.I, M~'I:".1 ; !)O~ljcdk" I.'.,.~
ft
;37
: (t",;: tvena
str ukt"r" od !X.-Xl.
lii,
~: .
I f..j
68
"
VI. po "I" " lj e
"
f!r." t<l<c ze mlje " ra"ofru ~al"o 000"

lod v n . do Xli. Sf(l1j~ a)
OO
82
""
.
93
H.
T R E~I
. ~. l
.:",.:t~,
Lj",!.,;!: P""av::ko!:
..
:1 !t....,. J),) Ul 'U;r"l,c I!n'"1 ~k r do \1O't""'~ drb",,~ "t .."""" ~,:
.t. II .. ';':":'" I<,,, ,j,"';"" la n;jeme Tum;s:a ,n i njc,,"''''' ;' na,l.\e{
6.
h.
7.
fl
JUGOSLAVENSKI NARODI U RANOFEUDALNO DOBA

(V II . do XII. totJe e )
ui;'t:, " X "IC'ljetu . . . .

. . . ..
..
Pr,,rc":~. d "" t~e ~ ; udnosi i orcan;wcija pol;l ikt' vb~l ; u
;:. ,t"I ...... "
...... ... .... .
g"r;" 1." I)allnn, iju i ~ t,.~"", jc l,rolj""'l>c 11C":,\- I<f JJ.lI .....
,.;;~ " XI. ~H,lje,' " . . . . . . . . . . .
I' '''''~r: 1I""I<ke d r ~~...,c "cz~'i",".'I;
R~z';I~k l 'l r~ od VI!. do XII. ~Ioljeb
..
VII
,,,'"
121
127
"-~'-
pOj::I~"l j "
Srn sk r zemlj e u unofeu dalno

(do Xli. st.)
'.
"
1~
..
IZVORI I LlTEI<A1UIl A
IV. pogla"lje
Uvod
l. EkonomSkOd ru.tveni ranitak ev rope do X!l . stoljea
2. Ju~ni Sloven; ilmedu Bizanta; Franaka do IX. s tolj ea
3. P ropadanje biunl~kt i f,ana~ke vlasti n.d Ju!n im Slave nima
u IX. ; X. 51.; POiua novih .il. u susjedstvu J .. !nib Sl aven a .
~ . Makedonci i Sloven ci pod "l aUu B;unl a i Njc mafk e; borba
S rba; Hrvata z u/: "r<'cnj e svoje drhvn c neza"isnosti . . .
II r anofr",(ai " o oob a
dOb ~
S<\.'<k( umije do kraj, X. st oljf~

PC,l~n"l ; <irlavIH") urede nj e DuklJc ,lo XII. <tolje,"
,>,. ,
.0.
~ . Ja~anje
RIJllt i njuina borba u

S. Kultur~
. . . .
..
IZVORI l L1TER,\TURA
nuavisnOS1 p roliv mza l1t ~
26.~
2. P oku'aj "na ra nja samostalne fe udalne ~Iasli II Ma kedon iji

; bo rba ok o Makedonije u doba SlVa ra nja Latinskog carstv .
3. 5i renj e ",pike drbve II borbi protiv Bizanl" . . . . . . . .
4. Makedon ija " gronica ma srpske d r b"e: njen polobj u D" ' a
1l0"U carSIvu
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
2G8
274
VII L pogl.,lje
B. Dru~\veno.ekonon'.ki r a~vit ak i d r t a vn o u r t
Makedonci II ranoh lld~lno dob.

(od VII . do XII. ".1
I. Postanak .Skll\;niju ; bo rba za Solun u VII. sto1jt u
~.
3.
4.
S.
6.
i.
S.
...
Bo rb<: Bjunu i BII!:"..a O vlas1 ,,~d ma kedonski m Slavenim,
P r imanje kr'a nS I.'" i rad Klime nt a i :-':"um~ . . . . . . . .
!3o!'umilski I)ok rel u Mak edo niji . . . . ' .
... ..
Mnkedon sk a d rhv~ I)od S"muilo m i n.i e no ~i r.nj~
B~l k an\\
M akedonij~ pod bizantskom vl. Uu, U~lanci mah d01\skili
Sla"en a i borba o ko Makedon ije dO pol. ,ka XII. sIo Ijeta .
P rivred. i d ru.llveno uredenje u Maked oniji u XI. l XI!. SI.
)o(ullurl
.... .. . .
IZ VORI I LITERATURA
279
'"'"
'",
n.
,
'O'
,O>
'OI
""
'",
'""O
U"od
I. Dru l\"en o ekonom~k i rauila k Enope o d XII. do kraja XV.
sIoIjeta
.................. . .....
Z. Meduna rodni pOlohj j ugosla"e nsk lh na roda; njihovi susjedi
od XII . do sredin e XIV. sIo Ijeta . . . . . . .
. ...
3. Osnov na linij . histo rijskog raz viika j U\l"o.I, ,,cn<kih narod a
od XI I. do sredine XIV. stoUcta . . .
... .
. .. .
4. Prodor Ty r ak~ nn BalkanSki 1>01uoII>1I i Ol por jugoslovenskih
naroda p rot iv njiho'" OS"ajanja .
. . . . . . . .
....
nedi n~
XU .
s l o1Jet~
do p ropuli
A. S r bija i M ake donija od sred ine XII. do sredine
XlV. s tolje t" . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
l. J at.nje i ekSI)3nEija srpske f~ud~llle dra"e. Uv rMcnje feu.
daln o g poreika i d ravne nuavisnos t i . . . '
.. ... .
SS2
.o,
IX. pogla"l je
od
'"""
'"'"
'"
'"
""
""
'"
JUG OSLA VENSI. Grodoyi
41'3
ti. D r u ~tv"n i odnosi
7. Privred ' i dru"vo tl Make don iji u XII! . i XV. slolj.u
8. Dlta"no u redtnj~ n e rn"n i itk~ S rb ije . . . .
... .
, JO
... .
9, P ....,
C. Opada n J t S rb ije. Srpsk. des p oto v i na k ao v.
zalna drt, , a. P.d Makedon ij e p o d Tu r ke
I. Rasp.d.nje Duhno"e drave
. . .
. . . .
2. O~amoslaljcnjc pojed inih o bl asl i u Makedoniji ; nj iho " pad
pod tursIlu vlas1
. . . . . . ... .. .
HB
3. Srbija u doba kneza Lazara i bil ka na Kosovu
4,,4
4. Srbi ia u v"zalRom odoosu prerna Turcima . . .
S. Pro~,jeon ~ r p.ke politike poslije Anll"o rskc bitke
6. Princdm ranillk SrbIje u doba de~pOta Stdana
462
i. Dru;I~("e promje ne u dob. despOtOl'i ne
6. Uhr;ti ... njt Cf;ntralo e ,'IaSI;
9. Unnlrainje urt~nj~ despOlov;ne
10. Srbija ilrntd u Turak~ iMadara
J l. Pn'; pad i obno" S despotovine
"
4;4
1 ~. Poh odi Mchmeda II. Os,"oja" p rOI;" (!tlpolovine
47 6
13. Propost despoto"ine za ", ijeme Dure v; h nasljednik a
H Poeci mi!:"" dja . . .
. ..... .
D. S r ps k i d ~'PO I; u j u noj Uga r s k oj
L Srbi u juno j U!:" arskoj . . . . . . .
2. Sudjelo, . nje Srb' " WIS;nu ullanku
3. ~Catc JO"an Nenada . . . . . . . .
4. Posljednj i Ikspoti u julnoj Ue-s rskoj
E. Z e :o " drllj:'oj ),olo\"ini XIV. II. i u XV. S( o;jt~
, B''','
za , roi renje le r ito r ija
~", " h~rbi
,.
4 ~3
2. Borba proti, Mle t aka
497
3. Zela n dUPOI""ini
"9
4. Grbalj~kB bu na
, d
'"
'"
DIO ETVR T!
Srpi ke 'eudal ne drt ... c l
'"'"
'OO
'"
'"
'"
..
""
""
'"'"
'"'",.,
""
5. Ut ... rUivanj~ C mojeYi~.
""
'"
""
""
,>l
~. Osta~i ~rednjoyjekoYne sr~ske ' d'rhv~ ~ 'obn~"ij~n~J .Z~li'
F. Kutlurn u
xn.-xv.
'!(lIJetu
. . . . . .
L Sq)ska knjievnost
2. Srpsk a umjetnost
. .
3. Kultura II Makedoniji od XII. do XIV. stoljcia
IZVO RI I LITERATURA
. . . . . . . . .
. .
3.
4.
5.
'"
'"
Xl. Po ,"I~ "I Je
6.
7.
8.
HQ5.ans ka 'euda lna dr h,-" od XII. cin XV. stolj.
9.
L Postana k bosanSke leudaln ~ drave

. . . .
0' Pat a renstvQ . Crkva bosan sk u
3. Borba p rot;" osvaj a ke poli t ike Uga r$k~ j' Ri~) ;
~ . Ekonomski razvitak Bosne u XIV. ! !oljetu
5. Uspon Bosne u doba Tvrtki [
6. Dru;!"e,,; odnosi II Bosni
"
6.
9.
10.
ll .
12.
13.
'"
""
'"
'"on
'"
"''""
""
XIJ.. . .:xv. 's ;oIJeta'
Dravno uredenje
Slabljenje cem ralne . vja~ti . i . j~~~ nje . I<~u~n'i h' f~uda'la~ a'
J3.0rba p rotiv p r it iska Ul::lrske . . .
. . . . . .
Medu s.obne borbe velika a i jata nje tursk og ul~caj~
POf !nUBk Hcrc~lI'ovi n".
.. .
Prop~ SI bosanske d rave . , .
l\ul t ura " &>sn i XII ~X V. ~to!j"a
IZVORI J LITERATURA . . . .
I
l
3,
4.
5.
6.
7.
B.
I,
I
,
.
.
D ru~ ! veno"k onomska st ruktur . Dubrovnik ~ d~

Izgrndnja dubrovake dra ve
P riv rcd~ od XIII. do XV. stoljeta
Dru ~h'''n i odnOsi
D r1avno uredenje
, ,
Ku !iurne prili k e
I
...J
Jj.
18.
19.
'"
20.
SO,
. . . .
xli. ~ t~lj'e'a
""
'"
'"
'"
'"
'"
,
,. Kolonizacija.
'"
'"
63'
""
,<9
'"
'"
0;,
IIrv~ U ka (ld XII. do XVI. ~ r OIJeta
l. P(llo.hj Hn, . t$ke I Dalmacije pc.d ArpadO"iim.

2. Promjene u h rvatskim :emlj,m, I I vrijeme p rvih
'"
IZVORI l LlTEI{A TURA
..
SIO" " " ci (ld XII. do XV. SI(lljtta
razvoj od xn. do XV. sto]jea

gum.niz acija ; nacionaln. era n i"" od XII. do
XV . sto l,ieta
. ... ............. .
P ro mjcrle II s trukturi zemlji!no ... l'O$jedB, njegova orpn;z~
dja ; polohj k",etO" 3 . . . . . . . . . .
. ....
Razvoj obrta i tr",ovine. I)OSlan ak I:radov, igradanst v a
o. Priv redni i pravni poloaj I:radov" i j!rad.nstv.

Novuc, k r edit, rudnrstvo . .
. ...
Polohj pl"m! IV I
pos," " .k zemalj s kih stale.
](ultura
Polit i~kolerito rij.lni
G35
p ropI danja kra lje.'Skih upanija u s",dnjovjekovlI()j

. .......... . ... .
Sla voniji
"9
H rvatske zemlje u doba p rov~ l" Mone-ola
NO"i oblici <lr,,\tvenoga i drh"'loga fivot~ " dru.ro] polovi n i
XIII. s!(lljeta . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . 69'
O, .... niucij. yl'$ld;nstva ; polohj kme tova u XII. i xm. st . 700
Drhvn; prihodi i fiMncije u Hr\"at ~koj ; Slavooiji u xn. i
XII I. stoljeu
....
700
Ru(loblje premoi feud~lne vJastele
&> rba ~ V"n"cijom za posj"d DalmacUe
Up rn"no ur~denjc. ~udo,~nj. i I>orezn ; ~i5lem u XI V. sloljeu
7"
. 12J
Ekon omskodrn;!t,ena ",ruktur~ H rvaUke u XIV . sl olj..u
Autonomi j. d~lm" i nskih tH 3 ova ; njihov unlltr "~n;; r",vi.
tak od XII. SI. do p3d~ pod Vtnedlu . .
...
;39
P ok rel nov. a r illokracij" prot;" budimsk OI: dyorl
I\on"~n ; gUbitak Dolm.dj.
. ....
Ponovno ja~anje f"udalac l
. . . . .
7~
OI'" ~ nO~1 od "rs kih lHO\'alo ; borbe " Turcima
Dru Stven. p ro mjene" )1"" l$koj na kraju XV, I II potetku
XVI. $tolj,,~a . . . . . . . . . . . . . . . . .
767
Dol 3zak Habsbn rl: oY3ca na h rvatsko p rije stolj"
77 1
1 ~lr " od xn. do XV. s l olje~
779
]("Itura
XIV. l}oglavlje
XIII. poe- l avJ;"
'"
IS.
16.
."
IZVORI I LlT ERATURA.
]4.
tm
XI!. pog l av l jc
DubrO\'n ik Od pOSIanka do kraja XV. ~ tolj e~a
I. Pos!auk . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
, Po eci
. - . . . . . . . . . . . .
13_
..
10.
11.
12.
Poe ta k
,.,
I,NORI I LITERA TURA
. . .
..
. 669
'"
."
'"
."
'"
""
85i
..
885

Historija Naroda Jugoslavije I

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Historija Naroda Jugoslavije I

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

REDAK C IONA KOM I S IJA

ANTO BABIC, Jr. I VAN BOZIC, FERDO GESTRIN,

UZA REDA K CIJA

d. BOGO GRAfEN A UER

IZDA YAtKO PODUZECE . SK OLS KA K NJ I GA

'1 ,. 01 I' 10 : ,',10 1,,,I.,);;,,,u n.a misljenje samog aulora . !zlaganju

ql~ ;~l'~,l; , ; ~ i 1i~:; h ~li ~t ~I~l

, .J ' l~iBI<~j II ~h;i~;ll h!; '

! U l-~J; ' ~i::s: J;.... jf:::~~ ;:11:{ d'i !

'!l -,-ra:; ;,}"

BIBLIOGRAFIJA OPIH PREGLEDA

HI STORIJE NAS IH NARODA

d. Inll. f. lInerreith. CUchlchUforschun$! (1800 idaUt:) MIOC

MiUeilunrende:I Mu$CII,t reinurijrKrlhl(l~I907)

Mjutfnik prnnitkoll: dru'ln (1876-19-4&)

nfl""~:: :~'P~:~II:::::8!~:O~:Ylt H.II:':~lIlj~.

Rad JUlI'ollntnskt Ikldemije t.nllnO)li I umjttoo1ti (11167 i daljt. odn

t l hUmlni~!i~nt "~dt (I9Z3-3S)

Cnp~::t)(I884'96: H. P. 190611; ul etp. 19'2240; H. C. 1950 II

SIMoh rv alsk. prO~\'jcla (1895-1903: N. S. 192728: Itl. $tr. 1949 i

hrv~L<ko sI3vonskodDlmD'in~kor l~mDlj$kor

WiUt nxh.flloehe Miutilunj!tn .us Bolnien und Hercej!ovin. (1892;::!~

Zbornik MlliCt Slovenske (1889-1912)

ZjwdovinskihMlp;1 (19Ui diijr)

MonumentI hilloricojuridicl SI~voT1lm merldiolllliu m

360PII IIK HJK

NASA ZEMLJA U DOBA PRVOBITNOG DRUST VA

Hlato,IJo,_. J u...,. l... l.iol.

dove, gomoije i trave i hvatajui male ivotinje. Kamenje i

1. Stariji pale o lit u na l oj zemlji. _ U naoj

lij..,:"", 1'.'.I!",i " 11 .. 11..:." 1),11",, k.,, 1 I\J.I"';';",~ . I 11:'

Vremenski bi se ta perioda sta rijeg palevlita Illogla nckako

"'t,r["il, i llwmurln ih pn.,d .. :.!>:,. ipak sn lI.uk"i 1"'ltll;I ;,'IOI

B, Doba barbarstva. - Doba barbarstva u Evropi odlikuje

doba obuhvaa ove etape razvitka materijalne kulture: neolit

U Dalmaciji je donekle istra!en neoli: jedino na otoku

natu rano potiskuje vin~aDsku, pa. i lenddska., srodna. potiskoj,

steatit. orijentalni alabaster, gnrski kr i,ta1 i I. D.. k:." i I":orli';ti

~~~:j ~~~r:~I::~!~f:~ ~:::~ d~::~~;:,~~~;~~::~~:~'I~~:.:~I: ~';ij~;~~

Alihod!e kod Travnika u Bosni i Ljubljansko Barje u Slovenij i.

Sto se ti&: kulta i vjerovanja molemo zakljuiti. da lU po

kao prije. Na td ~o pristupafnim mjestima pod~~u ljudi gradine

ta ko i za orude i o r uije, ali I.! mnogo'manjoj kolieini. Iz toga

obradivanje zemlje plugom. Uzgaja naroito penicu, jeam,

upotrebljavali ljude zarobljene u sukobu s nekim neprijateljskim

u sred njoj i i Slo~noj 8 osn; ; Autariati u sjevernoj Hercegovini

skog su porijekla poznati kult boginje plodnosti _Nulrices", koji

a iZllan gradskih zidina veti komad zemljiita za obradivanje.

i. Makedonija. - U doba Aleksandra Velikog neka

8. P oslj ed ica grkoga i drugih utjecaja na

~:lj~Z~~~ ;:, ~t:~c~e~~i!t: ~~~o~aa~er:~n~Ooj~a:s~o~7~:er~~'k~~

savreniju tehniku brodogradnje. Il iri su stvorili i svoj tip I<lde.

Kramberger, Der paliiolithische Mensch und seine Ze i tgeno~en aus

1933; R. R. S e h m i d t. Die BurI;" \iu~eo.Jol . 1945. gdj ~ je ~at p r~gl ed lIa! ~

~~::}~";;pc:,:j~ ~),',:"~pl:~~~o;~,cl~~:t~'~H;:et~~D~::,i;:n~~;.~~e~t~~ :r~:

:;~~~~:~~:Ch~r~:~~i'onP:~~ ;:~~~r ~~~ ;:r~j::'~ I~~ dBio:n~c~ YI~li. i~'~;,

~:~',li ~;:dS~;:~!i:.;~s~:1. '~~I~:;t819~~: ~~u~;::~~t;r~d~,IO;:,;~ji S!'Z~ r~~;.

Za r~nohronb"e nalaze usp . A. O r ~ i S I ft ,. e t i . B"banj, Mit

R~lntckt, Du Nerauer Htlmfund, Bericht. d. rom.-rerm. Komm.

NASA ZEMLJA U RIMSKO DOBA

Po $vrletku Prvoga punskog rata Rimljani su se umijdali

su se pripremali za no\' sukob I Makedonijom i zato stvarali

ciju privredno i politi k i vrUe privezali za sebe, Rimljani su

I\ o plja fidij lne

~:j ~r:~I::~!~f:~ ~:::~ d~::;:,~;:::~'I~~:.:~I: ~';ij~;~~

~:lj~Z~~~ ;:, ~t:~c~ei!t: ~o~aa~er:~n~Ooj~a:s~o~7~:er'k

~~::}~";;pc:,:j~ ~),',:"~pl:~~~o;~,cl~~:t~'~H;:et~~D~::,i;:n;.e~t~~ :r~:

:;~~::Ch~r~:i'onP: ;:~r ~ ;:r~j::'~ I~~ dBio:n~c~ YI~li. i~'~;,

~:~',li ~;:dS~;:~!i:.;~s~:1. '~~I~:;t819: u~;::~~t;r~d~,IO;:,;~ji S!'Z~ r~~;.

rI;e:~ :::i.ika; ~a ~Iato u Saloni. za srebro u Doma\.~~~