Professional Documents
Culture Documents
NEUROLOGIJA
NEUROLOGIJA
POVRINSKI-1)DODIR-(ANESTEZIJA-neosjetnost na dodir;HEMIANESTEZIJA-s
jedne strane tijela;HIPOSTEZIJA-smanjenje dodirnog osjeta;HIPERSTEZIJApreosjetljivost na dodir
-2)BOL-(ANALGEZIJA-neosjetljivost na bol;HEMIANALGEZIJAneosjetljivost na jednoj strani tijela;HIPOALGEZIJA-smanjema
osjetljivost;HIPERALGEZIJA-preosjetljivost)
-3)TEMPERATURA-TOPLO/HLADNO-(TERMOANESTEZIJAneosjetljivost na toplinske podraaje;TERMOHIPOSTEZIJA-smanjena
osjetljivost;TERMOHIPERSTEZIJA-preosjetljivost)
DUBOKI- PROPRIOCEPTIVNI: KONESTEZIJA(osjet
kretanja)PALEOESTEZIJA(osjet vibracije)-POSTURALNI(osjet poloaja)
8)KLINIKI SINDROMI ISPADA SENZIBILITETA:
Oteenje perifernih ivaca
Oteenje spinalnih korjena ivaca
Sindrom zadnjih snopova
Siringoimijelina disocijacija senzibiliteta
Potpuni presjek lene modine
Hemisenzitivni sindrom
9)POREMEAJ HODA: PAJI-GEGAJUI-kod pareze zdjelinih i natkoljeninih
miia
PIJETLOV HOD visoko podizanje nogu od podloge kod pareze miia stopoala,
HOD KAO DA KOSI-kod centralne hemiplegije
ZANOENJE PRI HODU-kod cerebralnih oteenja,
HOD ISPREKIDAN SUVINIM POKRETIMA TRZAJIMA TE
POSKAKIVANJEM karakteristika je koreje
HOD BOLESNIKA S PARKINSONOVOM BOLEU-tijelo je
ukoeno nagnuto prema naprijed sitni koraci.
10) POREAJ FONACIJE I ARTIKULACIJE
DIZARTRIJA poremeaj artikulacije,smatnja stvaranja glasa
DIZFONIJA-poremeaj fonacije je promjena u volumenu i kvaliteti glasa
11)AFAZIJA-je steeni potpuni gubitak govora, govornog izraavanja i/ili razumijevanja,
uzrokovan oteenjem u kortikalnim centrima u sredinjem ivanom sustavu. Nepotpuni
gubitak naziva se disfazija
a) Brokina afazija - Lezije smjetene su u donjem frontalnom girusu. Ovaj tip afazije se
karakterizira nefluentnom, oskudnom produkcijom govora, sa loom artikulacijom, u vidu
kratkih reenica koje sadre tek nekoliko rijei. Obino se ne koriste gramatiki nastavci u
rijei, glagoli i pridjevi, a upotreba imenica ostaje relativno dobro ouvana.
b) Vernikeova afazija-senzorika afazija.Ovaj sindrom se karakterie lakom produkcijom
govora, pa spada u grupu fluentnih afazija sa normalnom ili ponekad povienom produkcijom
govora. Lezija u dominantnom temporalnom lobusu (zadnje gornji dio lijevog temporalnog
rijenja).
c)Globalna afazija- totalna afazija. Predstavlja najteu formu poremeaja a, najee nastaje
zbog lezije velikog podruja lijeve hemisfere. Svi aspekti govora su oteeni, pa je. obino,
mogue izgovaranje samo nekoliko rijei ili neologizania. Dakle spontani govor je
nefluentan. postoj i veoma loe razumijevanje sagovornika, loe ili potpuna nemogunost
ponavljanja, nemogunost imenovanja, nemogunost itanja i pisanja.
disfagije. Bolest ima brz progresivan tijek, a jedini preporueni lijek od strane FDA-a je
riluzol. Iako tretman riluzolom moe produljiti ivot pacijenta, njegovi uinci su skromni.
15)TABES DORZALIS I FUNKCIJSKE MIJELOZE-Kod oteenja zadnjih funikula
kimene modine (npr. tabes dorsalis, funikularna mijeloza i dr.) prisutan je ispad senzibiliteta
za lagani dodir, , duboki poloajni i vibracijski senzibilitet, dok je ouvan senzibilitet za grub
dodir, bol i temperaturu.
16)HEPATOLENTRIKULARNA DEGENERACIJA-WILSONOVA BOLEST-nasljedni
je poremeaj metabolizma bakra u kojemu nastupa oteenje jetre(razvojem ciroze), i
sredinjega ivanoga sustava(neuroloki znakovi koji nalikuju na Parkinsonovu bolest, te
psihiki poremeaji s promjenama ponaanja ) zbog odlaganja prekomjerne koliine bakra u
parenhimne stanice. Lijeenje se provodi pomou kelirajuih sredstava, koji veu bakar.
17) SYRINGOMYELIA
Kad cista ini unutar kimene modine. Tijekom vremena, to cista raste i, na kraju, unitava
sredite lene modine. Simptomi ovog stanja ukljuuju bol i slabost u leima, znojenje
problema, i na nesposobnost da se osjeaju krajnosti vrue ili hladno, meu ostalima. U veini
sluajeva, to je posljedica malformacije mozga koja je prisutna pri roenju. Meutim, to
takoer moe nastati kao posljedica meningitisa ili tumora. U bolesnika sa simptomima,
najei nain lijeenja je kirurki zahvat.
18)PARKINSONOV SINDROM(KLINIKA SLIKA I LIJEANJE)- Parkinsonova
bolest nastupa kada modane stanice koje proizvode dopamin ponu odumirati.
Klinika slika-Bolest se polagano razvija i moe proi nekoliko mjeseci, pa i godina prije
nego bolesnik ustanovi da ima tegoba.Tri su glavna simptoma Parkinsonove bolesti: Tremor
(drhtanje) Rigor (ukoenost miia ruku, nogu i vrata) Bradikinezija (usporenje pokreta)Osim
navedena 3 simptoma, javlja se i posturalna nestabilnost (slaba ravnotea). esto je prisutna
depresija, demencija, smetnje sna, mokrenja i stolice . Javljaju se promjene u rukopisu
(mikrografija veliina slova se smanjuje tijekom pisanja) i govoru (usporeno zapoinjanje,
tiho, monotono, nerazumljivo prianje). Osim toga esto se javljaju i pretjerano znojenje te
seboreja koe i vlasita.Brzina napredovanja same bolesti razlikuje se od bolesnika do
bolesnika. Vano je na vrijeme otkriti bolest te je uinkovito lijeiti.
Lijeenje Parkinsonove bolesti je simptomatsko i ne zaustavlja napredovanje bolesti. Vana
je rana dijagnoza bolesti, uzimanje specifinih lijekova, nain prehrane, tjelovjeba. Najei
lijekovi: levodopa, apomorfin, bromkriptin, ropinirol, selegilin.
19)HIPERKINETSKI SINDROM- (ADHD)
Nestabilnost psihomotorike, poremeaj panje udruen sa motornom hiperaktivnou.
ADHA sindrom je dijagnoza koja podrazumeva tano odreeno ponaanje koje nastaje pre
sedme godine ivota i koje traje najmanje est mjeseci u kontinuitetu.
Kliniku sliku ine oskudna panja, impulzivnost, nestabilnost u motornom ponaanju i slab
uspjeh u uenju.
20)ISHEMIJSKI OBLIK MODANOG UDARA
Modani udar je naglo nastali neuroloki poremeaj uzrokovan poremeajem cirkulacije u
mozgu to dovodi do nedovoljne opskrbe odreenih dijelova mozga kisikom i hranjivim
tvarima radi ega dolazi do odumiranja ivanih stanica u zahvaenim dijelovima mozga to
se manifestira oteenjem funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju.
Modani udar uzrokovan ugrukom koji zaepi arteriju i onemogui protok krvi kroz nju
(ishemijski modani udar) . Javlja se posljedica stvaranja ugruka u oteenoj arteriji koja
mozak opskrbljuje krvlju (tromboza) ili otkidanjem komadia ugruka koji je nastao na
drugom mjestu (npr. bolesni srani zalisci), a krvnom strujom doputuje i zaglavi se u
modanoj arteriji (embolija).
Klinika slika modanog udara je uvjetovana:
Lokalizacijom udara
Veliinom udara
Individualnih karakteristika vaskularnog sistema i hemodinamskog statusa pacijenta
Modani udar lociran hemisferino
lezija lijeve hemisfere -smetnje govora;slabost desnih ekstremiteta;desnostrana homonimna
hemianopsija;hemisenzitivni sindromi
lezija desne hemisfereunilateralno zanemarivanje i anozognozija;slabost lijevih ekstremiteta;
konfuzno delirantna stanja;hemisenzitivni sindromi
Modani udar lociran u modanom stablu i malom mozgu-ukrteni (alterni
sindromi);dizartrija;
Disfagija;oteenja kranijalnih nerava;vertigo;nistagmus;dihemipareze;tucanje
Dijagnostika ishemijskog modanog udara-Anamneza;Neuroloki nalaz;Laboratorijski
nalazi;CT
UZV krvnih sudova vrata i TCD ;MR ;Angiografija
Terapija ishemijskog modanog udara
Kontrola faktora rizika i promjena stila ivota - primarna prevencija
Modani udar je urgentno stanje
Jedinica za lijeenje modanog udara
Ope terapijske mjere
Specifina terapija- tromboliza
Spreavanje razvoja komplikacija udara i njihovo lijeenje
Rani rehabilitacioni tretman
Rani logopedski tretman
Sekundarna prevencija
21)INTRACEREBRALNA HEMORAGIJA-ICH- krvarenje unutar modanog tkiva koje
nije izazvano traumom.Pod intracerebralnom hemoragijom se podrazumijeva izlivanje krvi i
infiltracija modanog tkiva krvlju, to prati razaranje modanog tkiva
Etioloki faktori u nastanku intracerebralnog krvarenja
-Povieni RR- sree se kod skoro 90% pacijenata sa ICH
Aneurizme
Vaskularne malformacije
Angiomi
Antikoagulantna terapija
Fibrinolitika sredstva
Krvarenje iz modanog tumora
Amiloidna angiopatija
Vaskulitisi
Konzumiranje droga
Hemorgijski infarkt
Klinika slika ICH-Karakteristian je nagli poetak i fokalni neuroloki ispadi.
Rast intrakranijalnog tlaka
glavobolja
povraanje
poremeaj stanja svijesti
Razlikuje se po mjestu krvarenja:
Supratentorijalna lokalizacija krvarenja:Slabost ekstremiteta suprotne strane;Smetnje
govora;
Hemianopsija (kod veih hematoma);Prodor krvi u komorni sistem (kod veih hematoma)
24)SINDROM INTRAKRANIJALNE HIPERTENZIJEIntrakranijalni prostor ispunjen je sa tri medija (modano tkivo, likvor, krv u krvnim
sudovima). Sadraj intrakranijalnog prostora je nekompresibilan osim kod djece gdje je
irenje omogueno razmicanjem sutura. Poveanje bilo kojeg od ova tri medija mora da ide
na raun smanjivanja druga dva.
Simptomatologija povienog intrakranijalnog pritiska
- glavobolja esto estoka pri buenju ujutro a tokom dana se smanjuje
- povraanje esto se javlja i kao samostalan simptom
- edem papillae fasciculi nervi optici est simptom gotovo u treine pacijenata a kod
polovine sa modanim tumorom. Uz edem papile se javlja i poremej vida paraliza VI nerva
(abducens) zbog njegovog dugog intrakranijalnog toka i istezanja.
- pogoroanje stanja svijesti( automatizam, konfuzija, somnolencija i delirij,sopor, koma)
Terapija modanog edema
- obezbjeenje respiratornog puta (intubacija ili traheotomija) hiperventilacija pod
poveanim parcijalnim pritiskom O2.
- premjetanje u intenzivnu njegu uz mjerenje intrakranijalnog pritiska
- medikamentozna terapija:
manitol otopina koja se daju intravenski i brzo reduciraju intrakranijalnu hipertenziju.
diuretici furosemid
kortikosteroidi dexamethason najrasprostranjeniji sredstvo za uklanjanje modanog
edema su ali imaju sporije dejstvo od manitola i glicerola pa se najee kombinuju sa njima
barbiturati do kompletne barbituratne kome radi imobilizacije CNS-a kod tekih
kraniocerebralnih povreda uz monitoring intrakranijalnog pritiska je metoda izbora lijeenja
komatoznih stanja
hipotermija smanjuje potrebu za kisikom, hiperalimentacija, derivacija urina itd,
monitoring vitalnih funkcija, su pomone metode
hirurko uklanjanje lezije koja je dovela do poremeaja.
dijagnostika:lezije pomou CT
hirurko uklanjanje lezije koja je dovela do poremeaja.
25)GLAVOBOLJE
Vrste glavobolja:
a)Primarne ili idiopatske glavobolje: simptomi nastaju samostalno, znai nemaju nikakav
uzrok. Preko 90% svih glavobolja koji dovode pacijente ljekaru su primarne. Tu pripadaju
migrena, bolovi napetosti i klaster glavobolja. Ali postoji jo puno drugih vrsta primarne
glavobolje.
b)Sekundarne ili simptomatine glavobolje koja se javljaju kod razliitih oboljenja kao
simptom. Na primjer kod infekcija, nakon povreda glave, kao nuspojava razliitih lijekova ili
drugih supstanci, kod odreenih bolesti krvnih sudova u podruju glave ili vrata, kod
oteenja nerava mozga, glave ili lica, kod povreda ili oteenja kime, kod tumora mozga,
bolesti grla, oiju, uiju,nosa, sinusa, zuba itd.
26)VELIKI EPILEPTIKI NAPAD
Oituje se naglim gubitkom svijesti. Prilikom pada, usljed gubljenja svijesti vrlo esto doe
do povreda glave. Napad se sastoji od dvije faze: klonina i tonina faza. U toninoj, poetnoj
fazi, koja traje dvadesetak do tridesetak sekundi bolesnik ima zgrene polusavijene ruke i
ispruene noge, ne die, i postaje cianotian u licu. Poslije toga prelazi u kloninu fazu, u
kojoj bolesnik ponovo poinje disati, pojavljuje se pjena na ustima koja moe biti i krvava
zbog ugriza na jeziku koji je vrlo est, zatim se javljaju trzaji koji su simetrini i sinhroni. U
ovoj fazi moe doi i do poputanja sfinktera te se bolesnik vrlo esto nekontrolisano
pomokri, a rjee defecira. Ova faza traje nekoliko minuta. Po zavretku napada, bolesnik ima
amneziju za period napada, osjea se iscrpljeno i pospano.
Bellova paraliza uvijek zahvaa samo jednu stranu lica, slabost je iznenadna i moe zahvatiti i
gornji i donji dio zahvaene strane.
Lijeenje
Bellova paraliza nema posebno lijeenje.
Ako paralizirani miii lica sprjeavaju oko od potpunog zatvaranja, treba oko zatititi od
suenja. U ljudi sa tekom paralizom masaa oslabljenih miia i poticanje (stimuliranje)
nerava moe sprijeiti ukruivanje miia lica. Ako paraliza traje 6-12 mjeseci i vie, hirurg
mora nastojati presaditi zdravi nerv (obino uzet iz jezika) u paralizirani mii.
Prognoza
Kada je paraliza djelomina, vjerojatan je potpuni oporavak unutar 1-2 mjeseca. Ishod za
ljude sa potpunom paralizom je razliit, premda se veina potpuno oporavi.
31)VERTIGIOZNI SINDROM
Vrtoglavica(vertigiozni sindrom) je poremeaj u kojem se bolesniku u glavi ini da se njegova
okolina okree oko njega ili da se i sam vrti zajedno sa okolinom. Javlja se poremeaj
ravnotee,nesiguran hod,munina,povraanje,znojenje,bljedoa ,obostrane smetnje
vida,dvoslike,smetnje gutanja i govora te blai motorni i senzorni ispadi.
Prati je nekoliko fiziolokih uzronika :disfunkcija srednjeg uha ;poremeaj stranje modane
cirkulacije(vertebrobazilarna insuficijencija) ;degenerativne promjene cervikalne kraljenice.
32)BULBULARNA I PSEUDOBULBULARNA PARALIZAPatoloki ispadi funkcija
pojedinih motornih modanih ivaca uslijed oteenja njihovih jezgara u produenoj modini
(bulbusu), teko i neizljeivo oboljenje produene modine;bulbarni sindrom med. skup
simptoma kao izraz pareze ili paralize donje grupe modanih ivaca. Pseudobulbarna paraliza
je rijetke inaica amiotrofike lateralne skleroze koje polako napreduju. Zahvaa miie lica,
eljusti i vrata, praena je miinom slabosti i jakom miinom ukoenosti. Miini trzaji i
atrofija se ne razvijaju, tokom nekoliko godina nesposobnost obino postaje sve veom.
33)LEZIJA PLEKSUS BRAHIJALISA
lezija plexus brachialisa uzrok ovog neuroloki sindrom, perifernog tipa,najee je nastao na
roenju,a u odrasloj dobi trauma je uzrok ove lezije. Specifinost lezije je u injenici da ona
nastaje, a njene posledice traju u periodu intenzivnih projmena u rastu i razvoju. Nemogu se
vriti kretnje u ramenu i laktu (dushene-erbov tip) ili ake(klumpkeov tip)novoroenat tedi
jednu ruku a kasnije ne prebacuje predmete iz jedne u drugu ruku jedini lijek je to prije
poeti fizikalnu terapiju takve djece a u odrasloj dobi ojaavanje muskulature uz pomo
ortoza.
34)RADIKULOPATIJA LUMBO-SAKRALIS
Radikulopatija je oteenje korijena ivca koji izlaze kroz kraljenicu iz kraljenine
modine. Najea je kompresivna radikulopatija koja nastaje ili zbog pritiska
intervertebralnog diska (hrskavino-vezivna ploica izmeu kraljeaka) ili zbog pritiska
kotanih struktura na ivac. Najei simptom su bolovi na mjestu pritiska sa irenjem u
inervacijsko podruje korjena ivca (najee uzdu ruke ili noge). Dijagnosticira se
neurolokim pregledom, snimanjem perifernih miia i uivaca (elektromioneurografija ?
EMNG) i snimka kraljenice. Lijeenje ovisi o uzroku radikulopatije i o nalazima uinjenih
pretraga, a moe biti konzervativno, fizikalnom terapijom ili operativno.
35)MULTIPLA SKLEROZA
Multipla skleroza je neurodegenerativno oboljenje i autoimuna bolest koja prvenstveno
napada bijelu masu sredinjeg ivanog sustava. Multipla skleroza pogaa dugake
produetke stanica neurona, na kojima pojedini dijelovi mijelinskog omotaa upalno reagiraju
i propadaju. Stoga se multipla skleroza smatra upalnom, demijelinizirajuom boleu
izazvanom imunolokim promjenama nepoznate etiologije.Kad je odreeni dio mijelinskog
omotaa upaljen i oteen, prenoenje impulsa kroz neurone je poremeeno, usporeno ili
isprekidano, zbog ega poruke iz mozga dolaze na cilj sa zakanjenjem, grekama ili ih
uope nema (izostaju).
Klinika slika: Tok bolesti je razliit, a odreuje i formu MS. Najea je relapsnoremitentna forma koja se karakterie epizodama pogoranja i poboljanja uz zaostajanje
Izvjesnih sekvela (taloenje simptoma), a koja nerijetko prelazi u sekundarno-progresivnu
formu.
Lijeenje: U akutnoj fazi bolesti primjenjuje se pulsna kortikosteroidna terapija. U
preventivnom lijeenju multiple skleroze koristi se imunomodulacijsko lijeenje.
Osnovni ciljevi ;1. tretman akutnih egzarcerbacija (relapsa bolesti);
2. terapija nam ijenjena zaustavljanju napredovanja bolesti;
3. opte mjere pri lijeenju multlple skleroze;
4.tr
4. tretman komplikacija 1 pojedinih sindroma;
5. fizika Ino-rehabilitacijski tretman.
Kauzalno lijeenje MS ne postoji.
Danas prihvaena terapija obuhvata:kortikosteroide, kao terapija akutnih egzarcerbacija
bolesti;imunomodulatore (interferon-beta, glatiramer acetat i mitoksantron), kao lijekove koji
utiu na prirodni tok bolesti i simptomatska terapija .
36)METODE EEG REGISTRACIJE
Je metoda registracije biolokim modanih potencijala. To je neinvazivna dijagnostika
metoda kojom se preko lubanje registriraju promjene spontane aktivnosti mozga. EEG je
najsigurnije dg. sredstvo za dijagnozu epilepsija.Veina aktivnosti koje registriramo je zbir
aktivnosti neurona modane kore, ali i drugih struktura.EEG za pacijente nije neugodan.
Bolesnik lei u polusjedeem poloaju, nekodljiva je i bezbolna.
MULTIPLA SKLEROZA- je najcesce bolest zivcanog sistema, koja sporo napreduje a karakteriziraju
je nakupine plakova, koja nastaje zbog gubitka mijelina u mozgu i mozdini kaljeznice, sto dovodi do
povremen pojave neuroloskih simptoma. Uzrok bolesti je nepoznat, ali je nasljedna sklonost bolesti i
poveznanost s virusnim infekcijama. Bolest pocinje neuroloskim simptomima i znakovima, kao sto su
slabost i nespretnost ekstremiteta. Poremecaji pokreta najcesce zahvacaju ruke i noge, a pacijenti se
cesto zale na umor i bolove, osobito u nogama. Kako bolest napreduje dolazi do blaze paralize nogu,
sto pacijentu ogranicava pokret.
SIMPTOMI: ceste su pojave djelemicne sljepoce, bolova u oku i diplopije, koju uzrokuju slabost misica
oka. Pacijenti se zale i na lako umaranje, slabost, vrtoglavocu i probleme sa kontroliranjem urina.
Moguce su i pojave povisene tjelesne temp, te razlicitih psihickih promjena(nagla promjena
raspolozenja, apatija, depresija)
DIJAGNOZA I LIJECENJA: kako bi se dijagnosticirala bolest potrebno je kao prve uzeti u obzir
klinicka slika pacijenta, sto u vecini slucajeva moze pomoci lijecniku da posumnja kako pacijent boluje
od multiple skleroze. Nakon toga za donosenje konacne dijagnoze potrebno je da pacijent uradi i
dodate pretrage kao sto su CT i MRI. U lijecenju se najcesce koriste kortikosteroidi, koji olaksavaju
simptome napada kod pacijenta, ali dugotrajna terapija kortikosteroidima moze dovesti do drugih
komplikacija i utjecati na razvoj drugih bolesti. U nekim slucajevima osobito kod nemogucnosti
lijecenja kortikosteroidima pacijenti se lijece i beta-interferonom ili gamaglobulinom.
MIJASTENIA GRAVIS-obuhvata vise oboljenja sa poremecajem neuromisicne transmisije i znacima
abnormalnosti misicne zamorljivosti i slabosti koje se mogu svrstati u dvije grupe: grupa kongentalnih
(genetskih determinisanih) i grupa stecenih MG.
KLASIFIKACIJA MG: familijarna infantilna MG (pocinje odmah po rodenju a najkasnije do karaja
druge god zivota), juvenilna MG (nakon 10 god zivota) i stecena autoimuna MG(odrasli, nakon 20god
zivota).
MIJESTENIU GRAVIS KARAKTERISU: 1.okularna forma MG1( ispoljavaju se samo simptomi i znaci
slabosti i zamorljivosti ekstraokularnih misica. Dijagnoza ove forme se najbolje postavlja Tenzilonskim
testom. 2.generalizirana forma MG2
3.Blago generalitirana forma MG2A (zahvata misice
glave,ekstremiteta i trupa, ali i ne respiratorne misice) 4.Umjereno teska generalizirana forma MG2B
(jake slabosti ocnih misica, izrazitim smetnjama govora, zvakanja, gutanja, otezano kretanje,
nemogucnosti ponavljanja pokreta) 5.Akutna fulminantna forma MG3( najtezi znakovi bolesti, jaka
slabost misica ekstremiteta i trupa do paralize, nemogucnost kretanja, otezano ili nemoguce gutanje).
6. Kasna teska formaMG4 (najrjedi oblik bolesti).
DIJAGNOZA:na osnovu anamnetickih podataka o fluktuaciji misicnih slabosti i zamorljivosti, te ukupne
klinicke slike i klinickih testova zamaranja. Sumnja se potvrduje Tenzilonskim testom, te
elektrofizioloskim testiranjem neuromisicne spojnice.
LIJECENJE: kao prvi terapijski korak koriste se antiholinesterazni lijekovi (mestinon), imunosupresivni
lijekovi, citostatski preparati, intravenski humani imunoglobulini.
EPILEPSIJA
-predstavlja povremeno,masivno,iznenadno i naglo arino izbijanje sive supstance.Manifestuje se
ponavljanjem epileptikih napada,koji predstavlja prolazni poremeaj funkcije mozga.Napadi nastaju
naglo i u veini sluajeva prestaju spontano. Epileptiki napadi su rezultat prekomjernog i
nenormalnog djelovanja ivanih stanica modane kore.
Razlikujemo 2 vrste napada: veliki napad i mali napad
Simptomi:idiopatski,simptomatski i kriptogeni.
DIJAGNOZA: Potrebno je uzeti temeljitu anamnezu bolesnika,utvrditi uzrok epileptikog
napada,odrediti opi i neuroloki status bolesnika te uiniti elektroencefalogram(EEG)-> (slui za
potvrdu dijagnoze i odreivanja oblika epileptikog napada).Ponekad je potrebno uiniti CT i MRI.
LIJEENJE: Potrebno je lijeiti od samog poetka tj. od postavljanja dijagnoze.Specijalist neurolog ili
neuropedijatar e odrediti adekvatnu terapiju antiepileptikim lijekovima.
PARKINSONOVA BOLEST(PB)
-je bolest s poremeajima pokreta,odnosno to je bolest poremeakja pokreta zbog smanjenja luenja
hemijske supstancije dopamina u dijelu mozga koji ima vanu ulogu u kontroli voljnih pokreta.
-Jedni od simptoma PB su : tremor,ukoenost,smetnje u govoru,smetnje u kretanju.
KLINIKA SLIKA : Kliniku sliku PB ini trijas: bradikinezija(usporenost pokreta),rigiditet (ukoenost),
i tremor(drhtanje). U kasnijim fazama bolesti ispoljava se 4 kljuni znak posturalna nestabilnost.
LIJEENJE PB se moe lijeiti itokim rasponom lijekova ukljuujui: levodopu, bromokriptin,
antikolinergici, antihistaminici,antidepresivi,antiparkinsonici.
Nijedan od tih lijekova ne dovodi do izljeenja bolesti,ali olakavaju pokretanje i funkcionalni ivot
mogu produljiti za mnogo godina.
MIGRENA
-je primarna glavobolja koja se karakterie raznim kombinacijama neurolokih,gastrointestinalnih i
autonomnih promjena.Radi se o ponavljajuim napadima pulsirajue glavobolje praene muninom i
povraanjem u trajanju od 4 do 72 sata,uz osjetljivost na jako svjetlo i buku,to je ponekad praeno
kombinacijom drugih neurolokih simptoma.
Migrena se moe podijeliti u 2 podtipa: migrena bez aure i migrena sa aurom.
KLINIKA SLIKA migrene podrazumijeva 3 ili 4 faze:
1.PRODROMALNA FAZA (moe se pojaviti satima ili dania prije nastanska glavobolje u vidu
promjene raspoloenja,preosjetljivosti,hiperaktivnosti ,slabljenja koncentracije,zijevanja,uestalosti
stolice)
2.FAZA AURE(u migreni sa aurom)-Aura kada postoji traje razliito dugo od 5 do 60min,u vidu pojave
cik-cak linija.Mogu se pojaviti i razliiti osjetni fenomeni-poremeaj govora u vidu dizartrije ili afazije,te
promjena stanja svijesti tipa deja vu.