Professional Documents
Culture Documents
PODZEMNE VODE
Hidrogeologija je dio geologije: znanost koja se bavi podrijetlom, dinamikom i kemizmom
podzemnih voda. Hidrologija se bavi odnosom koliina vode po povrini, koja se infiltrira i
koja se vraa u atmosferu (bilanca voda)
Struktura i bitna svojstva vode
Voda je najnetipinija tekuina u prirodi i jedna od najneobinijih tvari u svemiru.
Voda je esencijalna tvar za ivot na Zemlji. Bioloki znaaj vode izraava se u procesu
fotosinteze, kao transportni medij hranjivih soli i glavni sastojak ljudskog tijela. Voda se
javlja u sva tri agregatna stanja: u obliku leda, tekuine i pare. Uobiajeno je da je neka tvar u
tekuoj fazi manje gusta nego u krutoj, ali ne i voda, pa led pliva na vodi. Da nije tako, oceani
bi bili ispunjeni ledom, pa ivot na Zemlji vjerojatno ne bi bio mogu u dananjim oblicima.
Neobina svojstva vode proizlaze iz njene molekularne strukture, s dva vodikova i
jednim kisikovim atomom na vrhu, pa je cijela molekula polarna. Njena struktura nije do
kraja razjanjena. Ta bipolarnost omoguuje stvaranje vodikovih veza izmeu molekula vode
Osnovna struktura vode je tetraedarska prostorna reetka, koja se poput saa kombinira u
heksaedarske kanale, pa led zato ima manju gustou od vode, koja ima najveu gustou kod
+3.98 0C.
Graa molekule vode
(iz: Prohi, 1998)
Voda je i univerzalno otapalo, jer otapa jednako ionske i molekularne spojeve, koji su
polarni ili sadre polarne grupe.
Fizika svojstva koja proizlaze iz takve molekularne strukture su:
- negativni volumen taljenja,
- maksimum gustoe u normalnom rasponu postojanja tekuine (+3.98 0C)
- brojne kristalne polimorfne modifikacije;
You created this PDF from an application that is not licensed to print to novaPDF printer (http://www.novapdf.com)
You created this PDF from an application that is not licensed to print to novaPDF printer (http://www.novapdf.com)
You created this PDF from an application that is not licensed to print to novaPDF printer (http://www.novapdf.com)
You created this PDF from an application that is not licensed to print to novaPDF printer (http://www.novapdf.com)
-opnena ili pelikularna voda stvara kontinuirani omota debljine 0.0002 mm oko estica. Ta
voda je vezana adhezijskom silom za estice koja je jaa i do 70 000 puta od gravitacije.
Stoga pelikularna voda ne podlijee djelovanju gravitacije, a tee vrlo sporo od estica gdje je
omota deblji, prema estici gdje je njegova debljina manja. Opnena voda se moe odstraniti
samo zagrijavanjem na temperaturu preko 105 0C;
-kapilarna voda prenosi hidrauliki tlak i podlijee gravitaciji. Zbog povrinske napetosti
vode kapilarna voda ima sposobnost podizanja uz stjenke kapilare dok se ne izjednae
adhezijska i gravitacijska sila. to su pore ue, kapilarno dizanje moe biti vee.
Voda se s povrine iri tako da prvo vlai suhe povrine krutih estica ili stjenke upljina
stvarajui tanki vodni film. Kad debljina tog sloja vode naraste izvan domaaja privlanih
molekularnih i adhezijskih sila, poinje gibanje vode prema dubini pod djelovanjem sile tee.
To gibanje oteava prisutnost zraka. Voda tee prema dolje do povrine zasiene zone ili
vodne plohe.
Podrijetlo i pojave podzemne vode
Prema podrijetlu podzemne vode su:
-meterska (vadozna) voda: nastalala infiltarcijom oborina (najvei dio podzemnih voda),
-juvenilna voda: nastaje kondezacijom vodenih para ili spajanjem O2 i H2,
-konatna voda: nalazi se u stijenama je od postanka, u sedimentnih stijena je to obino
ostatak morske ili jezerske vode u kojima su sedimenti taloeni.
Koliina meteorske podzemne vode ovisi od:
-koliine oborina odnosno klimi nekog podruja,
-zasienosti podzemlja,
-nagiba terena,
-propusnosti stijena i vegetaciji (obraslosti i tipu)
Vodna ploha je granica izmeu gornjeg nezasienog podruja (zona aeracije ili vadozni
pojas) i donjeg zasienog podruja (zona saturacije).
U ozraenom podruju pojavljuju su se tri pojasa:
-pojas talne vode koji se obino protee do dosega korijenja biljaka,
-meupojas pelikularne i gravitacijske vode: pelikularna voda ili vlaga je fiziki vezana
higroskopskim silama, a voda se kree od zone vee prema zoni manje zasienosti: dok
gravitacijska voda slobodno tee,
-kapilarni pojas: je pojas potpuno saturiran vodom iznad vodnog lica, ija visina ovisi irini
upljina pa u ljunku dosie nekoliko cm, a u glini i prahu nekoliko m. Zato je gornja granica
kapilarnih resa nepravilnog oblika.
You created this PDF from an application that is not licensed to print to novaPDF printer (http://www.novapdf.com)
You created this PDF from an application that is not licensed to print to novaPDF printer (http://www.novapdf.com)
You created this PDF from an application that is not licensed to print to novaPDF printer (http://www.novapdf.com)
Vano svojsvo stijena je mogunost zadravanja vode (retencija) ili otputanja (izdanost).
Specifina retencija (Sre) je koliina vode koja ostaje u tlu ili stijeni, tj. ne moe izai pod
djelovanjem gravitacije.
Sre = Vwp /Vx (%)
gdje je Vwp volumen zadrane vode, a Vx volumen stijene
Specifina izdanost (Sy) je koliina vode koja se moe drenirati pod djelovanjem gravitacije
Sy = Vwd /Vx (%)
gdje je Vwd (koliina vode) i Vx (volumen stijene)
Ukupna poroznost n = Sre + Sy
Specifina izdanost je daleko vea u ljuncima u odnosu na prah i gline, a specifina
retencija je najvea u glinama, budui da znaajan dio je tu znaajan dio vode fiziki vezan
Vodopropusnost
Propustljivost ili vodopropusnost stijena je sposobnost za protjecanje fluida u stijenu i iz nje
bez oteenja strukture. Propustljivost neke stijene odreena je koeficijentom hidraulike
provodljivosti k.
You created this PDF from an application that is not licensed to print to novaPDF printer (http://www.novapdf.com)
Vodopropusne stijene ili hidrogeoloki kolektori odnosno vodnosnici vodu lako primaju i
transmitiraju. To su ljunci, sredni i krupni pijesci, kr, jako raspucale stijene.
Polupropusne stijene: vodu primaju, ali teko transmitiraju. To su: sitni pijesci, praine,
zaglinjene sedimentne stijene, slabo raspucale magmatske i metamorfne stijene.
Vodonepropusne stijene su hidrogeoloki izolatori. Kretanje vode u njima je praktiki
zanemarivo. To su gline i neraspucane stijene.
Podzemna voda moe imati tri vrste energije. To su:
-potencijalna (zavisi od poloaja),
-kinetika (zbog kretanja) i
-energija tlaka.
Tok vode u tlu i stijenama ovisi o temperaturi (vea T = manja viskoznost), hidraulikom
gradijentu i hidraulikoj provodljivosti.
Tok vode u tlu i stijenama moe biti:
-laminaran tok (jednolik i nejednolik) kada su paralelne strujnice (kroz pore i male pukotine)
-turbulentan tok: izmijeane strujnice i vrtlozi: kroz vee kanale stacionaran (u istoj toki
nema promjene brzine) i nestacionaran (promjena brzine u vremenu)
Kretanje podzemnih voda
Podzemne vode mogu u vodonosniku imati:
-gravitacijski tok ima slobodna (freatska) voda,
-arteki i subarteki tok: pod djelovanjem tlaka, od mjesta veeg prema manjem tlaku
Tipovi podzemnih voda kao i vodonosnika, prema nainu kretanja mogu biti: slobodne
(freatske), krke, pod tlakom (arteke) i u pukotinama i ilama.
Slobodne vode (freatske): u ravnotei s atmosferskim tlakom, razina moe biti nekoliko
stotina m nie, obnavljanje rezervi na raun oborina, tok laminaran, podruje obnavljanja
poklapa se s topografskim slivom.
Krke vode: duboke podzemne vode, obnavljanje putem oborina, tok turbulentan, povrinska
i podzemna razvodnica nisu podudarne.
Vode pod tlakom: vodonosnik je ispod nepropusne krovine (arteka i subarteka voda),
prihranjivanje na udaljenim izdancima, vode u dubini su esto mineralizirane;
You created this PDF from an application that is not licensed to print to novaPDF printer (http://www.novapdf.com)
Primjer slobodnog (freatskog) i zatvorenog (artekog) horizonta vode (iz: Urumovi, 2003)
Odnos povrinske i podzemne vode moe biti takav da voda s povrine tee u podzemlje ili
obratno.
Tok podzemne vode moe biti:
-stacionaran ili jednolike brzine u cijelom promatranom toku,
-nestacionaran ili nejednolike brzine u cijelom promatranom toku.
Odnos slatke i slane vode
Odnos slatke i slane vode je vaan na otocima i u obalnom podruju, ukoliko izmeu ne
postoji nepropusna barijera. Prema Ghyben-Herzberg-ovom zakonu, u sredinema meuzrnske
poroznosti granina barijera izmeu slatke i slane vode zavisi samo o vodnom licu i razlici u
gustoi. Prosjeno na 1 m slatke vode na kopnu iznad razine mora nalazi se 30 m slatke vode
ispod razine mora. Budui da gustoa vode ovisi o temperaturi i slanosti (mineralizaciji) i taj
odnos moe varirati.
You created this PDF from an application that is not licensed to print to novaPDF printer (http://www.novapdf.com)
Izvori
Izvori su mjesta pojavljivanja vode na povrini ovisi o prirodnim karakteristikama stijena i
lokalnim hidrogeolokim odnosima. Najea pojava izvora je na kontaktu vodopropusnih i
nepropusnih stijena: silazni, preljevni i uzlazni.
You created this PDF from an application that is not licensed to print to novaPDF printer (http://www.novapdf.com)
You created this PDF from an application that is not licensed to print to novaPDF printer (http://www.novapdf.com)
You created this PDF from an application that is not licensed to print to novaPDF printer (http://www.novapdf.com)
Podzemne vode u eruptivnim i metamorfnim stijenama imaju malu mineralizaciju (oko 100
mg/l) i dobar kemijski sastav. Vode u karbonatnim stijenama imaju alkalni sastav s dosta Ca i
Mg iona istoga i veu tvrdou. Podzemne vode u aluvijalnim naslagama su niske
mineralizacije koji ovisi o petrografskom sastavu. Agresivnost vode ovisi o vrsti i koliini
otopljenih mineralnih tvari. To je znaajno kod pripravljanja betona jer agresivna voda moe
znatno otetiti graevinu.
Tvrdoa vode je sukladna ukupnoj mineralizaciji vode. To je koliina otopljene soli kalcija i
magnezija, a razlikuju se prolazna i stalna tvrdoa. Karbonatna i nekarbonatna tvrdoa daju
ukupnu tvrdou
Fiziko zagaenje
Fiziko zagaenje oituje se u promjeni boje, mirisa, okusa, mutnoe i temperature
podzemne vode. Boja, miris i okus mogu biti rezultat i nekih drugih kemijskih procesa u
vodonosniku. U stijenama s pukotinskim, a posebno krkim tipom poroznosti, mute je esto
prisutan bez obzira na to da li je kaptiran izvor ili je podzemna voda zahvaena zdencima.
Voda se moe smatrati pitkom temperature do 16 0C. Temperatura podzemne vode je
u pravilu stabilna, a njezine su vrijednosti oko srednje godinje temperature lokacije na
povrini. Svako znaajnije temperaturno odstupanje znai da su u podzemlju prisutni neki
You created this PDF from an application that is not licensed to print to novaPDF printer (http://www.novapdf.com)
bioloki ili kemijski procesi. To takoer moe znaiti da je vodonosnik pod utjecajem
termalnih podzemnih voda iz dubljih geolokih struktura, to je u prirodi puno ei sluaj.
Mikrobioloko zagaenje
Mikrobioloko zagaenje vode uzrokovano je prisutnou patogenih mikroorganizama
koje nisu autohtoni u vodonosniku, a dospjeli su kao otpadne tvari. Filtriranjem kroz stijene
intergranularne poroznosti, velik e dio mikroorganizama zbog Van der Waals-ovih sila ostati
na povrini estice stijene, a samo manji dio e biti donesen do mjesta koritenja. Naime, to
su estice manje to su jae privlane sile izmeu estica vodonosnika i vode. To praktino
znai da e neznatne koliine praha i glina u vodonosniku imati povoljan uinak.
Kemijsko i radioloko zagaenje
Kemijsko i radioloko zagaenje moe biti uzrokovano prirodnim sastojcima stijena,
ali i ljudskom aktivnou. Podzemne vode mogu sadravati razne toksine anorganske
(aluminij, olovo, krom, ivu, bakar, kadmij i dr.) i organske spojeve (derivati nafte, pesticidi,
nitrati i dr.), ija prisutnost u podzemnoj vodi znai da se ona ne moe koristiti za pie. Do
anorganskog zagaenja moe doi kao posljedica rudarenja. Prisutnost organskih zagaivala u
vodonosniku posljedica je neodgovarajueg ponaanja u zatitnim zonama crpilita, odnosno
zbog loih agrotehnikih mjera u prostoru gdje vodonosnik moe bit zagaen.
Radioloko zagaenje moe biti posljedica prisutnosti radioaktivnih supstancija u
stijenama. ei je razlog neprikladno odlaganje otpada iz nuklearnih centrala, bolnica kao i
nuklearne eksplozije.
You created this PDF from an application that is not licensed to print to novaPDF printer (http://www.novapdf.com)