Professional Documents
Culture Documents
Porodicni Prirucnik U Slučaju Prirodnih Nepogoda
Porodicni Prirucnik U Slučaju Prirodnih Nepogoda
121
Policija
122
Vatrogasci
123
124
Pomo na cesti
1282/1285/1288
Izvjetaj o nesrei:
- Vae ime i prezime?
- Gdje se dogodilo?
- ta se dogodilo?
- Oekujte dodatna pitanja
sadraj
1. Uvodna rije
2. Poari u domainstvima
3. umski poari
4. Poplave
5. Spaavanje i rad na vodi rijeke i jezera
6. Klizita i odroni
7. Zemljotres
8. Tehniko-tehnoloke opasnosti
9. Opasnosti od gasa
10. Nuklearne i radioloke nesree
11. Ekstremni vremenski uslovi
12. Epidemija zarazne bolesti
13. Neeksplodirana ubojna sredstva NUS
14. Saobraajne nesree
15. Zavrna rije
Uvodna rije
Bosna i Hercegovina u procesu pristupanja EU, pored ostalog prilagoava i sistem zatite i spaavanja, odnosno
sistem civilne zatite sistemu EU. Jedno od osnovnih naela sistema sigurnosti vezano je za odgovornost svake
drave da zatiti svoje graane od prirodnih ili drugih nesrea. To se ini kroz sljedee aktivnosti: usvajanjem
propisa u skladu sa standardima EU; edukacijom pripadnika struktura zatite i spaavanja koji uestvuju u
akcijama spaavanja; projektima koji doprinose razvoju i jaanju sistema i struktura zatite i spaavanja na
svim nivoima; kvalitetnim i provodivim planovima i redovnim vjebama.
Posljednjih nekoliko godina, viestruko je povean broj prirodnih ili drugih nesrea u svijetu, kao i razarajui
efekat koje imaju na drutvo i okolinu. Iskustva Bosne i Hercegovine, proteklih godina suoene sa nesreama
koje su za posljedicu imale ljudske rtve i milionske tete, potvruju injenicu da prirodne ili druge nesree,
naruavaju sigurnost kako na lokalnom, tako i na regionalnom nivou.
Posljedice prirodnih ili drugih nesrea mogu se znaajno umanjiti ako su ljudi dobro informisani i upoznati sa
preventivnim mjerama. Ovaj prirunik ima svrhu da uputi pojedince i porodice kako reagovati u situacijama
prouzrokovanim prirodnom ili drugom nesreom. Prigodnim fotografijama i kratkim prateim tekstom ovaj
prirunik e pokuati dati odgovore o koracima koje je potrebno poduzimati kako bi njegovi korisnici pomenute
nesree doekali spremniji, odnosno kako bi se njihove posljedice u to veoj mjeri ublaile i neutralizovale.
Izuzetno znaajnim smatramo upoznavanje sa smjernicama koje vas upuuju kako da reagujete dok spasioci ne
stignu i prue vam potrebnu pomo.
Sektor za zatitu i spaavanje koji djeluje u okviru Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine je u saradnji sa
entitetskim upravama civilne zatite, lokalnim strukturama iz sistema zatite i spaavanja te ostalim institucijama
i organima Bosne i Hercegovine koje u okviru svog djelokruga uestvuju u realizovanju aktivnosti kojima se
tretiraju pitanja zatite i spaavanja od prirodnih ili drugih nesrea, kao i sa meunarodnim organizacijama koje
su zainteresovane za jaanje ovog segmenta drutvene zajednice i koje su finansijski podrale izradu prirunika
(Fonda Ujedinjenih nacija za djecu - UNICEF u Bosni i Hercegovini i Amerike agencije za meunarodni razvoj
USAID) inicirao i sainio prijedlog izrade ovog vrlo korisnog prirunika za ponaanje u sluajevima prirodnih
ili drugih nesrea.
Razliiti vidovi nesrea mogu se dogoditi svuda, u svakom momentu i bez upozorenja. Zato je prioritet Sektora
za zatitu i spaavanje Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine da koordiniranim aktivnostima osigura
blagovremeno i profesionalno reagovanje u takvim situacijama i zatiti ivote graana u Bosni i Hercegovini.
POARI
Preventivne mjere
Upamtite!
ne bacajte opuke i cigarete ukoliko se nalazite na prostorima obraslim umom, travom i niskim rastinjem;
ne spaljujte travu, nisko rastinje niti smee na otvorenom prostoru,
obradivim povrinama i u blizini uma;
ne palite rotilj na otvorenom prostoru i u blizini lako zapaljivih tvari
(trava, granje itd.);
vodite rauna o upotrebi otvorenog plamena i zabrani puenja u toku
etvenih radova;
izbjegavajte sve mogue situacije (neodgovorno bacanje opuaka,
igru sa upaljaem ili ibicom, odlaganje veih koliina smea sa
mogunou samozapaljenja) koje bi se mogle pretvoriti u opasnost
od poara;
uklonite sav gorivi materijal (suha trava, granje, korov) oko kua, automobila, vikendica i drugih stambenih i pomonih objekata.
Savjet:
POPLAVE
ostanite mirni;
nazovite brojeve za hitne sluajeve 121,122 ili 123 i obavijestite ih o
razmjerama nesree;
iskljuite elektrine i druge instalacije i vodu;
ne dirajte elektrine aparate ako su mokri i ako je voda ve doprla do njih;
pitku vodu i ivotne namirnice podignite na vie nivoe kue ili stana;
ako ste u mogunosti, sprijeite prodiranje vode u najnie dijelove
objekata podizanjem barijera (vree sa pijeskom, zemlje i dr.).
Ako morate naputati svoj dom (evakuisati se):
iskljuite sve elektrine ureaje;
smireno napustite kuu;
zakljuajte sva ulazna i unutarnja vrata;
ne hodajte kroz vodu koja se kree. Kretanje kroz vodu dubine 15 cm
moe izazvati pad. Ukoliko morate proi kroz vodu, hodajte tamo gdje
se voda ne pomjera. Koristite tap kako biste provjerili dubinu vode i
vrstinu tla pod vodom;
Ne pomjerajte se;
odmah zovite u pomo ili, ako je imate, koristite pitaljku;
pokuajte lagano da se vratite odakle ste doli;
pokuajte da se podignete iznad leda, kotrljajte se po njemu, hodajte
etveronoke ili puzei, dok ne doete do debljeg leda;
poslije izbavljenja, utoplite se.
KLIZITA I ODRONI
Bosna i Hercegovina spada u podruja koja su ugroena klizitima i odronima. Da bi se tete umanjile, vano se upoznati s ovom elementarnom
nepogodom seizmolokog i litosferskog karaktera.
Klizita predstavljaju kretanje zemlje, kamenja i drugih nanosa. Aktiviraju se i razvijaju brzo, kada se voda akumulira u zemljitu kao posljedica
jakih i obilnih kia, podzemnih voda, otapanja snijega i neadekvatne eksploatacije zemljita. Mogu da nastanu kao posljedica loeg odnosa
prema zemljitu, pogotovo u planinskim oblastima, kanjonima ili u blizini obala. U sluaju klizita, obruava se masa kamenja i zemlje.
Obavijestite nadlenu hitnu spasilaku slubu na brojeve 121, 122 ili 123.
Obavijestite komije koje mogu biti pogoene ovom opasnou.
Udaljite se iz zone klizita, budui da je to najbolja zatita.
Napomena:
Vonja tokom jakih kia je opasna. Budite vrlo oprezni ukoliko vozite
obratite panju na oteene puteve, blato, odronjeno kamenje ili
druge pokazatelje.
ZEMLJOTRES
Zemljotres ili potres nastaje usljed pomjeranja tektonskih ploa, kretanja Zemljine kore ili pojave udara. Posljedica toga je podrhtavanje tla
zbog oslobaanja velike energije. Jaina zemljotresa zavisi od vie inilaca. Nasuprot rasprostranjenom uverenju da su to rijetke pojave,
zemljotresi se deavaju vrlo esto. Na sreu, najvei broj njih je slabijeg intenziteta i ne izaziva oteenja. Zemljotres se ne moe predvidjeti,
ali moemo nauiti kako se zatititi.
Intenzitet zemljotresa odraava ruilaki efekat zemljotresa na povrini terena. Izraava se razliitim skalama, najee Merkalijevom
skalom od 12 stepeni. Magnituda zemljotresa, s druge strane, predstavlja jedinicu mjere koliine osloboene energije u hipocentru, u aritu
zemljotresa. Izraava se Rihterovom skalom koja nema gornju granicu, ali kako do danas nije zabiljeen zemljotres jaine 10, obino se
predstavlja do 9 jedinica.
Mnogi ljudi su preivjeli katastrofalne zemljotrese.
Moe i Ti! Pripremi se!
Ne palite ibice.
Prekrijte usta maramicom ili tkaninom.
Pokuajte na neki nain skrenuti panju tragaocima (udaranje rukama
o neki predmet, cijev itd.) Nemojte glasno vikati zbog velike praine koja
se u takvim sluajevima iri.
Napomena:
TEHNICKO-TEHNOLOKE OPASNOSTI
Karakteristine su po:
brzoj pojavi zdravstvenih simptoma kod ljudi (munina, povraanje, anksioznost, tekoe s disanjem,
grevi, upala oiju, crvenilo koe i osip, plikovi) i ivotinja (neuobiajen broj uginulih divljih i domaih
ivotinja, ptica, riba i insekata);
primjetnim znacima u okolini (dim, plamen, zvuni efekat, obojeni talozi, uvelo lie, prodorni miris);
kratkom vremenskom trajanju, odnosno dugom u sluaju nuklearne ili radijacijske nesree;
sloenosti sprovoenja zatite i otklanjanja posljedica, posebno kod nuklearnih i radijacijskih nesrea.
Tehniko-tehnoloke opasnosti nastaju kao iznenadni i nekontrolisani dogaaji prilikom upravljanja odreenim sredstvima i obavljanja
aktivnosti s opasnim materijama, uz poar, eksploziju, izlivanje, isparavanje ili teroristiku aktivnost.
Ako ste napolju odmah ili to prije napustite prostor tj. mjesto nastanka udesa.
Ako niste povrijeeni, pomozite povrijeenima.
Ukoliko postoji mogunost, sklonite se u zatvoreni prostor.
Zatvorite sve prozore i vrata i iskljuite klima-ureaje i druge ventilatore.
Upotrijebite priruna sredstva za zatitu organa za disanje (maramicu,
dio odjee ili druge tkanine natopljene vodom).
Ukoliko ste u stanu ili kod kue, izvrite hermetizaciju prostorija u kojima
boravite (popunite otvore i pukotine samoljepljivim trakama, dekama,
pokrivaima i drugim tkaninama koje moete da iskoristite).
Upotrijebite odgovarajua ili priruna sredstva koja imate u domainstvu
(respiratore, maske od materijala s dobrom moi upijanja, maramice,
gazu, dijelove odjee i slino), koja ete prije upotrebe natopiti vodom ili
rastvorom sode-bikarbone.
Za zatitu oiju upotrijebite naoale sline onima za zatitu na radu,
maramice, dijelove odjee i slino.
Ukoliko bude postojala potreba za evakuacijom, pripremite kine ogrtae,
vjetrovke, otpornu odjeu od sintetikog i nepromoivog materijala, kao i
rukavice, izme ili duboke cipele.
Ostanite pribrani.
Zatvorite prozore i drite ih zatvorenim, iskljuite klima-ureaje i
ventilaciju.
Potraite zgradu u kojoj biste mogli nai sklonite i paljivo zaustavite
svoje vozilo, a ukoliko to nije mogue, ostanite u vozilu.
Ukljuite radio i pratite obavjetenja i uputstva nadlenih slubi.
isperite ruke;
skinite soiva;
odmah se oslobodite kontaminiranih dijelova odjee i obue, stavite
odjeu u plastinu kesu ili u kantu;
istuirajte se, pri emu ete se vie puta nasapunjati i isprati;
napravite 2% rastvor sode-bikarbone (1 kesicu sode-bikarbone od 20
g rastvoriti u 1 l vode), s kojim ete isprati oi, nos i usta;
potraite medicinsku pomo ukoliko imate ozbiljne sumnje da ste bili
izloeni opasnim supstancama;
paljivo pregledajte ranu, tj. opekotinu;
na ranu stavite istu gazu i fiksirajte opeeni dio koe kao da je
polomljen, kako ne bi dolo do daljeg oteenja tkiva;
povrijeenima hitno nadoknadite izgubljenu tenost i sol;
kontroliite disanje;
saekajte medicinsku pomo, a ukoliko je hitna pomo sprijeena da
doe, organizujte prijevoz povrijeenih do zdravstvene ustanove.
Napomena:
OPASNOSTI OD GASA
Prirodni gas je fosilno gorivo nastalo prije vie miliona godina iz taloga mikroorganizama u anaerobnoj atmosferi (bez prisustva kiseonika) i
pod visokim pritiscima u dubinama zemlje, iz kojih se dobija buenjem na velikim dubinama (od 3000 do ak 6000 m). Najee se pojavljuje
uz naftna leita, mada postoje i samostalna nalazita.
Kako bi se mogao lake otkriti u sluaju istjecanja, na ulazu u distributivni sistem prirodni gas se odorie tj. dodaje mu se jedinjenje
tetrahidrotiofen na bazi sumpora, specifinog mirisa.
Prirodni gas je gorivo koje ima svestranu primjenu za grijanje, pripremu tople vode i pare, kuhanje, proizvodnju elektrine energije, klimu i
rashladne ureaje, industrijske procese, pogon motornih vozila i dr.
Sigurna upotreba gasa ostvaruje se pravilnim koritenjem i redovnom kontrolom gasne instalacije.
Napomena:
Kod pojave iznenadnog mirisa gasa prije, tokom ili poslije koritenja
gasa, treba postupiti smireno i bez panike, da biste se zatitili od
nezgoda.
1. Nita ne paliti; ni ibice ni cigarete, ne ukljuivati rasvjetu, ne dirati
utinice ni prekidae, ne koristiti telefone ni liftove!
2. Otvoriti prozore i vrata!
3. Zatvoriti zapor-ventil ispred mjeraa potronje gasa!
4. Upozoriti ostale stanare kucanjem, a ne elektrinim zvoncem!
5. Obavijestiti nadlene slube, policiju, vatrogasce i distributera gasa,
ali tek kada ste izvan stana ili zgrade!
nuklearne elektrane;
istraivaki reaktori i reaktori na brodovima;
skladita i odlagalita radioaktivnih supstanci;
industrijski objekti (npr. za proizvodnju nuklearnog goriva).
Nadlena institucija za poduzimanje odgovarajuih mjera u sluaju
radiolokog vanrednog dogaaja i nuklearnog udesa je Dravna
regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost Bosne i
Hercegovine (www.darns.gov.ba).
Stanovnici u oblastima koje su ugroene obavjetavaju se o opasnosti
i o sprovoenju zatitnih mjera preko centralnih i lokalnih medija ili na
drugi odgovarajui nain.
Za ishranu koristite samo namirnice koje vam se nalaze u kui, stanu ili sklonitu.
Ne koristite vodu za pie iz vodovoda.
Ukoliko ste u mogunosti, prije ulaska u kuu zatvorite sve otvore na
objektima gde se nalaze ivotinje i zatitite izvore vode za pie (bunare).
ivotinje hranite po uputama nadlene slube, nikako hranom koja se
nalazi na otvorenom.
Ne putajte ivotinje na ispau.
Ostanite prisebni, ne paniite.
Pratite uputstva nadlene slube i televizije i postupajte po njima.
Ne dodirujte predmet.
Budite na sigurnoj udaljenosti izmeu vas i predmeta.
Upozorite druge osobe i nadlene slube radi osiguranja podruja.
Napomena:
Napolje izlaziti samo u krajnjoj nudi uz adekvatnu odjeu (pamune tkanine svijetlih boja).
Konzumirati vee koliine tenosti koja ne sadri kofein i alkohol.
ta treba uiniti?
Ostale informacije
Napomena:
Epidemija zarazne bolesti je porast oboljenja od zarazne bolesti neuobiajen po broju sluajeva, vremenu, mjestu i zahvaenom stanovnitvu,
te neuobiajeno poveanje broja oboljenja s komplikacijama ili ak smrtnim ishodom, kao i pojava dva ili vie meusobno povezana oboljenja
od zarazne bolesti, koja se nikada ili vie godina nisu pojavljivala na jednom podruju, ba kao i pojava veeg broja oboljenja iji je uzronik
nepoznat. Najpoznatija zarazna oboljenja koja mogu prerasti u epidemiju su: tuberkuloza, gripa, kozice, ospice, meningitis, arlah, zaunjaci
itd. Pojavu epidemije proglaava nadlena zdravstvena institucija.
Izbjegavajte mjesta, posebno ona zatvorena, gdje se okuplja vei broj ljudi,
Boravite u zatvorenom prostoru svoje kue, ukoliko ste bolesni, da
bolest ne irite, a ukoliko ste zdravi da je ne dobijete.
Sprijeite dodir djece svih uzrasta, majki s malom djecom, trudnica,
onih koji se oporavljaju od drugih bolesti, bolesnih od drugih
bolesti s bolesnima ili sumnjivima na bolest u epidemiji.
Izbjegavajte blii kontakt sa ivotinjama ije se zarazne bolesti mogu
prenijeti na ljude.
Osobito vodite rauna o higijeni prostora, linoj higijeni i higijeni
ivotinja s kojima ste u dodiru.
Novooboljelog ili sumnjivog na bolest izolujte iz zdrave sredine,
pruite mu njegu i zatraite miljenje strune slube.
SAOBRACAJNE NESRECE
Zavrna rije
Pred sobom imate Prirunik za ponaanje u situacijama prirodnih ili drugih nesrea koji e vam
pomoi da kreirate svoj Porodini plan reagovanja u tim situacijama. Ovo je poziv da se upoznate
sa osnovnim elementima zatite i spaavanja koji vam mogu pomoi da svakodnevni ivot uinite
boljim i sigurnijim za svoju porodicu, kako u mjestu u kojem ivite, tako i u mjestima gdje radite ili
esto boravite. Sve informacije u ovom priruniku zasnovane su na priznatim naunim saznanjima i
rezultatima istraivanja ove oblasti, ali i na iskustvima baziranim na prirodnim ili drugim nesreama
koje su pogaale nau zemlju proteklih godina.
Namjera nam je bila da vam omoguimo lagan pristup osnovnim informacijama korisnim za
ponaanje u tim situacijama, i to je jo vanije, da ih imate prije nego to do nesree doe. Trudili
smo se da u prirunik budu ukljuene sve potencijalne opasnosti koje bi mogle pogoditi nau zemlju.
Neke predstavljene prirodne ili druge nesree nisu ni este, ni mnogo opasne, ali ipak, prouite ih i
upoznajte se s njima.
Vjerujemo da ste svjesni da nije ni mudro, ni korisno ignorisati rizik, pretvarati se da prirodne ili
druge nesree ne utjeu na nas. Mnogo je korisnije da budemo svjesni svih situacija koje nas mogu
zadesiti i da budemo u stanju da pravovremeno i pravilno reagujemo u svakoj situaciji.
Informiite se o prirodnim ili drugim nesreama koje najee pogaaju lokalnu zajednicu u kojoj
ivite i radite i njihovim posljedicama. ivite u zajednici sa drugima, iskoristite to na najbolji nain,
budite spremni da podijelite znanje i iskustvo sa drugima, kao i da pomognete onima kojima je
to neophodno. Obratite panju na sve to moe da ugrozi vau i sigurnost lanova vae porodice,
naroito onih koji ne mogu da se sami brinu o sebi. Pratite preventivne i druge mjere koje realizuje
vaa lokalna zajednica i drugi organi i institucije od znaaja za zatitu i spaavanje. Sluajte i
sprovodite savjete i uputstva koja vam daju spasilake i hitne slube, tabovi civilne zatite i ni na
koji nain ne ometajte spasilake akcije. Pratite prognoze i upozorenja hidrometeorolokih zavoda,
izvjetaje o vodostaju, stanju na putevima i slino, jer vam to moe pomoi da izbjegnete ili svedete
na najmanju moguu mjeru najvei broj rizika i njihove tetne posljedice.
Nadamo se da vam je osnovni koncept jasan: svaki graanin je subjekat u sistemu zatite i
spaavanja. Tanije, onaj ko zna kako da se ponaa u situacijama koje podrazumijevaju rizik po
njegov ivot, ma koji god to rizik bio, doprinosi sopstvenoj sigurnosti i sigurnosti svoje porodice, a
uz to ini rad spasilakih slubi lakim.
itajte paljivo ovaj prirunik upozorava na opasnosti, ali prua i odgovore i daje sugestije koje se
u momentu prirodnih ili drugih nesrea mogu pokazati dragocjenim.
Sigurni smo da e vam ovaj prirunik pomoi da se pripremite i na najbolji nain isplanirate svoj
odgovor kako bi se umanjile eventualne posljedice raznih neoekivanih dogaaja.
Prilog 1
PRIJEDLOG SADRAJA SETA ZA PREIVLJAVANJE
Voda (2 litra/osoba/dan)
Nekvarljiva hrana
Hrana za dojenad
Deke ili vree za spavanje
Rezervna odjea i vrste cipele
Svjetiljke, rezervne baterije
Radio (na baterije ili indukciju)
Pitaljka
Depni noi i otvara konzervi
ibice ili upalja
Plastino posue
Sanitetske i higijenske potreptine
Vree za smee
Lijekovi
Kopije vanijih dokumenata
Novac
Komplet za preivljavanje:
Mora se nalaziti na lako dostupnom mjestu.
Mora se pregledavati najmanje jednom godinje.
Mora sadravati sve potrebe za nekoliko dana za svakog lana domainstva.
Biljeke