USTAV

REPUBLIKE SRPSKE

(,,Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 21/92 preieni tekst, 28/94, 8/96, 13/96, 15/96, 16/96,
21/96, 21/02, 26/02, 30/02, 31/02, 69/02, 31/03, 98/03, 115/05, 117/05).

Ustav Republike Srpske

Potujui volju svojih konstitutivnih naroda i graana da obrazuju i

ouvaju Republiku Srpsku i da ustavno ureenje Republike utemelje na potovanju
ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti, nacionalnoj ravnopravnosti,
demokratskim institucijama, vladavini prava, socijalnoj pravdi, pluralistikom
drutvu, garantovanju i zatiti ljudskih sloboda i prava kao i prava manjinskih
grupa u skladu sa meunarodnim standardima, zabrani diskriminacije i
uvaavanju pravila trine ekonomije;
u elji da obezbijedi mir, toleranciju i opte blagostanje;
u namjeri da doprinese razvoju prijateljskih odnosa meu narodima i
dravama;
izraavajui opredjeljenost Republike Srpske za potpuno potovanje i
dosljedno primjenjivanje Opteg okvirnog sporazuma o miru za Bosnu i
Hercegovinu, kojim se nedvosmisleno prihvata, potvruje i garantuje ustavnopravni poloaj Republike Srpske, kao jednog od dva entiteta u sastavu Bosne i
Hercegovine,
Narodna skuptina Republike Srpske donosi1

Ustav Republike Srpske

USTAV
REPUBLIKE SRPSKE
I OSNOVNE ODREDBE
lan 1.2
Republika Srpska je jedinstven i nedjeljiv ustavno-pravni entitet.
Republika Srpska samostalno obavlja svoje ustavotvorne, zakonodavne,
izvrne i sudske funkcije.
Republika Srpska je jedan od dva ravnopravna entiteta u Bosni i
Hercegovini.
Srbi, Bonjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, Ostali i graani,
ravnopravno i bez diskriminacije uestvuju u vrenju vlasti u Republici Srpskoj.
lan 2.3
Teritorija Republike je jedinstvena, nedjeljiva i neotuiva.
Sporazum o promjeni meuentitetske linije razgranienja izmeu
Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine moe se iznijeti na potvrdu
putem referenduma u Republici.
lan 3.4
Republici pripadaju sve dravne funkcije i nadlenosti osim onih koje su
Ustavom Bosne i Hercegovine izriito prenesene na njene institucije.

lan 1. zamijenjen je Amandmanom XXVII, koji je zamijenjen Amandmanom XLIV, koji je kasnije
zamijenjen Amandmanom LXVII
3
Stav 1. lana 2. Ustava zamijenjen je Amandmanom XLV; stav 2. istog lana je zamijenjen
Amandmanom XXVIII, koji je zamijenjen Amandmanom LV u kome je Amandmanom LXVIII rije
,,granica zamijenjena sa ,,meuentitetska linija razgranienja
4
lan 3. Ustava zamijenjen je takom 1. Amandmana XLVI , koji je zamijenjen takom 1. Amandmana
LVI

Ustav Republike Srpske

lan 4.5
Republika moe, shodno Ustavu Bosne i Hercegovine, da uspostavlja
specijalne paralelne odnose sa Saveznom Republikom Jugoslavijom i njenim
republikama lanicama.
lan 5.6
Ustavno ureenje Republike temelji se na:
- garantovanju i zatiti ljudskih sloboda i prava u skladu sa meunarodnim standardima,
- obezbjeivanju nacionalnih ravnopravnosti i zatiti vitalnih interesa konstitutivnih
naroda,
- socijalnoj pravdi,
- vladavini prava,
- trinoj privredi,
- viestranakom sistemu,
- parlamentarnoj demokratiji i podjeli vlasti,
- slobodnim izborima,
- lokalnoj samoupravi,
- zatiti prava etnikih grupa i drugih manjina.
lan 6.7
Graani Republike imaju dravljanstvo Republike Srpske.
Graanin Republike Srpske ne moe biti lien dravljanstva.
lan 7.8
Slubeni jezici Republike Srpske su: jezik srpskog naroda, jezik bonjakog
naroda i jezik hrvatskog naroda. Slubena pisma su irilica i latinica.
Na podrujima gdje ive druge jezike grupe u slubenoj upotrebi su i njihovi
jezici i pisma, na nain odreen zakonom.
lan 8.
Republika ima zastavu, grb i himnu.
Izgled zastave i grba i tekst himne ureuju se ustavnim zakonom.
lan 9.
Glavni grad Republike je Sarajevo.
5

lan 4. Ustava zamijenjen je Amandmanom XXIX, koji je dopunjen takom 2. Amandmana XLVI, koji
je zamijenjen takom 2. Amandmana LVI
6
Alineja 2. lana 5. Ustava dopunjena je Amandmanom LXIX kojim su dodane rijei i zatiti vitalnih
interesa konstitutivnih naroda
7
Stav 1. lana 6. Ustava zamijenjen je Amandmanom XLVII; stav 2. istog lana dodan je Amandmanom
XXX, koji je zamijenjen Amandmanom LXX
8
Stav 1. lana 7. Ustava zamijenjen je Amandmanom LXXI

Ustav Republike Srpske

II LjUDSKA PRAVA I SLOBODE

lan 10.
Graani Republike su ravnopravni u slobodama, pravima i dunostima, jednaki
su pred zakonom i uivaju istu pravnu zatitu bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu
pripadnost, vjeroispovest, socijalno porijeklo, roenje, obrazovanje, imovno stanje,
politiko i drugo uvjerenje, drutveni poloaj ili drugo lino svojstvo.
lan 11.
ivot ovjeka je neprikosnoven.
Smrtna kazna moe se izuzetno propisati i izrei samo za najtee oblike tekih
krivinih djela.
lan 12.
Sloboda i lina bezbjednost ovjeka su nepovredivi.
Nikome se ne moe oduzeti ili ograniiti sloboda, osim u sluajevima i po
postupku koji su utvreni zakonom.
lan 13.
Ljudsko dostojanstvo, tjelesni i duhovni integritet, ovjekova privatnost, lini i
porodini ivot su nepovredivi.
lan 14.
Niko ne smije biti podvrgnut muenju,
poniavajuem postupanju ili kanjavanju.

svirepom,

nehumanom

ili

Zabranjeno je i kanjivo svako iznuivanje priznanja i izjava.

Zabranjeno je na bilo kom licu, bez njegovog pristanka, vriti medicinske i
druge naune oglede.
lan 15.
Nezakonito liavanje slobode je kanjivo.
Lienje slobode moe trajati samo dok postoje zakonski uslovi za to.
Lice za koje postoji osnovana sumnja da je izvrilo krivino djelo moe biti
pritvoreno i zadrano u pritvoru samo kad je to neophodno radi voenja krivinog
postupka ili radi bezbjednosti ljudi.

Ustav Republike Srpske

Pritvor se odreuje odlukom suda, a samo izuzetno, pod uslovima odreenim

zakonom, odlukom drugog zakonom ovlaenog organa najdue do tri dana.
Licu koje je pritvoreno mora se uruiti pismeno obrazloeno rjeenje u asu
pritvaranja. Protiv ovog rjeenja privatno lice ima pravo albe.
lan 16.
Svako ima pravo na jednaku zatitu svojih prava u postupku pred sudom i
drugim dravnim organom i organizacijom.
Svakome je zajameno pravo na albu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke
kojom se rjeava o njegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu.
lan 17.
Svako ima pravo na naknadu tete koju mu nezakonitim ili nepravilnim radom
nanose slubeno lice ili dravni organ, odnosno organizacija koja vri javna ovlaenja.
Lice koje je neopravdano osueno ili nezakonito i bez osnova lieno slobode,
ima pravo na rehabilitaciju, naknadu tete, javno izvinjenje i druga zakonom utvrena
prava.
lan 18.
Licu optuenom za krivino djelo jami se pravedno suenje.
Optueno lice mora biti u najkraem zakonskom roku obavjeteno o razlozima
optube.
Optuenom licu ne moe se suditi u njegovoj odsutnosti.
Optuenom koji nije dostupan sudu moe se suditi u odsutnosti samo u
zakonom odreenim sluajevima.
lan 19.
Zajemeno je pravo na odbranu.
Jami se pravo na slobodan izbor branioca i nesmetano optenje sa njim.
Branilac ne moe biti pozvan na odgovornost za radnje preduzete u postupku
odbrane.
lan 20.
Niko ne moe biti kanjen za djelo koje, prije nego to je uinjeno, nije bilo
zakonom predvieno kao kanjivo djelo, niti mu se moe izrei kazna koja za to djelo
nije zakonom bila predviena.
Niko ne moe biti smatran krivim za krivino djelo dok to ne bude utvreno
pravosnanom sudskom odlukom.

U lanu 15. stavu 5. Ustava postoji tehnika greka. Iz sadraja odredbi navedenog lana oigledno je
da umjesto rijei privatno treba da stoji rije pritvoreno. (prim.aut.)

Ustav Republike Srpske

lan 21.
Graani se mogu slobodno kretati, nastanjivati i boraviti na teritoriji Republike,
slobodno naputati tu teritoriju i na nju se slobodno vraati.
Zakonom se mogu uvesti ogranienja kretanja samo ako je to neophodno radi
voenja krivinog postupka ili radi zatite bezbjednosti i zdravlja ljudi.
Nikakva ogranienja iz politikih razloga ne mogu biti ustanovljena.
lan 22.9
Sloboda i tajnost dopisivanja i drugih oblika optenja su nepovredivi.
Zakonom se moe propisati da se samo na osnovu odluke suda moe odstupiti
od naela nepovredivosti slobode i tajnosti dopisivanja i drugih oblika optenja, ako je to
neophodno radi provoenja krivinog postupka ili radi bezbjednosti Republike

Ustav Republike Srpske

Cenzura tampe i drugih vidova javnog obavjetavanja je zabranjena.

Sredstva javnog obavjetavanja duna su da blagovremeno, istinito i objektivno
obavjetavaju javnost.
Jami se pravo na ispravku neistinitog obavjetavanja kojim se povreuje neije
pravo ili na zakonu zasnovani interes, kao i pravo na naknadu tete nastale po tom
osnovu.
lan 27.
Nauno, kulturno i umjetniko stvaranje je slobodno.
Zajamena je zatita moralnih i imovinskih prava po osnovu naunog,
kulturnog, umjetnikog i drugog intelektualnog stvaralatva.
lan 28.11
Jami se sloboda vjeroispovesti.
Vjerske zajednice su jednake pred zakonom, slobodne u vrenju vjerskih
poslova i vjerskih obreda, mogu osnivati vjerske kole i izvoditi vjersku nastavu u svim
kolama svih stepena obrazovanja, baviti se privrednim i drugim djelatnostima, primati
poklone, stvarati zadubine i njima upravljati, u skladu sa zakonom.
Srpska pravoslavna crkva je crkva srpskog naroda i drugih naroda pravoslavne
vjere.
lan 29.12
Graanin koji je navrio 18 godina ivota ima pravo da bira i da bude biran.
Birako pravo je opte i jednako, izbori su neposredni, a glasanje tajno.
Birako pravo na osnovu lana 29. stie se nakon prethodnog prebivalita u
odreenom mjestu u trajanju koje se utvruje zakonom.
lan 30.
Graani imaju pravo na mirno okupljanje i javni protest.
Sloboda okupljanja moe se zakonom ograniiti samo radi zatite bezbjednosti
ljudi i imovine.
lan 31.
Zajamena je sloboda politikog organizovanja i djelovanja u skladu sa
zakonom.
Zabranjeno je politiko organizovanje i djelovanje usmjereno na ugroavanje
demokratije, naruavanje integriteta Republike, krenje Ustavom zajamenih sloboda i
prava i raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mrnje i netrpeljivosti.
11
12

Stav 4. lana 28. Ustava brisan je Amandmanom LXXII

lan 29. Ustava dopunjen je takom 5. Amandmana LVII

Ustav Republike Srpske

lan 32.
Graani imaju pravo da javno iznose miljenje o radu dravnih i drugih organa i
organizacija, da im podnose predstavke, peticije i prijedloge i da na njih dobiju odgovor.
Niko ne moe biti pozvan na odgovornost niti trpjeti druge tetne posledice
zbog javno izraenog miljenja o radu dravnih organa ili stavova iznesenih u predstavci,
peticiji i prijedlogu, osim ako je time uinio krivino djelo.
lan 33.
Graani imaju pravo da uestvuju u obavljanju javnih poslova i da pod
jednakim uslovima budu primljeni u javnu slubu.
lan 34.13
Graaninu se garantuje sloboda izraavanja nacionalne pripadnosti i kulture i
pravo upotrebe svog jezika i pisma.
Niko nije duan da se izjanjava o svojoj nacionalnoj pripadnosti.
lan 35.
ovjek ima pravo na zdravu ivotnu sredinu. Svako je, u skladu sa zakonom,
duan da u okviru svojih mogunosti titi i unapreuje ivotnu sredinu.
lan 36.
Porodica, majka i dijete imaju posebnu zatitu.
Brak i odnosi u braku i porodici ureuju se zakonom.
Pravo je ovjeka da slobodno odluuje o raanju djece.
Roditelji imaju pravo i dunost da se staraju o podizanju i vaspitanju svoje
djece.
Djeca su duna da se staraju o svojim roditeljima kojima je potrebna pomo.
Djeca roena van braka imaju jednaka prava i dunosti kao i djeca roena u
braku.
Maloljetnici o kojima se roditelji ne staraju, kao i lica koja nisu u mogunosti da
se sama staraju o sebi i zatiti svojih prava i interesa, imaju posebnu zatitu.

13

Stav 3. lana 34. Ustava brisan je takom 6. Amandmana LVII

Ustav Republike Srpske

lan 37.
Svako ima pravo na zatitu zdravlja.
Zajameno je pravo na zdravstvenu zatitu, u skladu sa zakonom.
Djeca, trudnice i stara lica imaju pravo na zdravstvenu zatitu iz javnih prihoda,
a druga lica pod uslovima utvrenim zakonom.

lan 38.14
Svako ima pravo na kolovanje pod jednakim uslovima.
Osnovno kolovanje je obavezno i besplatno.
Svakome je pod jednakim uslovima dostupno srednjokolsko i visokokolsko
obrazovanje.
Graani mogu osnivati privatne kole, u skladu sa zakonom.
lan 39.
Svako ima pravo na rad i slobodu rada.
Prinudni rad je zabranjen.
Svako je slobodan u izboru zanimanja i zaposlenja i pod jednakim uslovima mu
je dostupno radno mjesto i funkcija.
Zaposlenima moe prestati radni odnos protivno njihovoj volji na nain i pod
uslovima koji su utvreni zakonom i kolektivnim ugovorom.
Svako po osnovu rada ima pravo na zaradu, u skladu sa zakonom i kolektivnim
ugovorom.
lan 40.
Zaposleni imaju pravo na ogranieno radno vrijeme, dnevni i sedmini odmor,
te plaeni godinji odmor i odsustva, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
Zaposleni imaju pravo na zatitu na radu, u skladu sa zakonom.
Omladina, ene i invalidi imaju posebnu zatitu.

14

U stavu 4. lana 38. Ustava rijei ,,i uilita brisane su takom 2. Amandmana XLIII

Ustav Republike Srpske

10

lan 41.
Zajamena je sloboda sindikalnog organizovanja i djelovanja.
lan 42.
Zaposleni imaju pravo na trajk, pod uslovima utvrenim zakonom.
lan 43.
Pravo zaposlenih i lanova njihovih porodica na socijalnu sigurnost i socijalno
osiguranje ureuje se zakonom i kolektivnim ugovorom.
Jami se, pod uslovima utvrenim zakonom, pravo na materijalno obezbjeenje
za vrijeme privremene nezaposlenosti.
Graanima koji su djelimino sposobni za rad obezbjeuju se osposobljavanje
za odgovarajui posao i uslovi za njihovo zapoljavanje, u skladu sa zakonom.
Republika obezbjeuje pomo i socijalnu sigurnost graanima koji su
nesposobni za rad i nemaju sredstva za izdravanje.
lan 44.15
Stranci imaju ljudska prava i slobode utvrene ustavom i druga prava utvrena
zakonom i meunarodnim ugovorima.
lan 45.
Svako je duan da se pridrava Ustava i zakona.
Svako je duan da savjesno i odgovorno vri povjerenu mu javnu funkciju.
lan 46.
Svako je duan da drugom prui pomo u nevolji i da uestvuje u otklanjanju
opte opasnosti.
lan 47.
(brisan na osnovu take 7. Amandmana LVII)

15

Stav 2. lana 44. Ustava brisan je Amandmanom LXXIII

Ustav Republike Srpske

11

lan 48. 16
Prava i slobode zajameni ovim ustavom ne mogu se oduzeti ni ograniiti.
Obezbjeuje se sudska zatita sloboda i prava zajamenih ovim ustavom.
Ko se ogrijeio o ljudska prava i osnovne slobode zajamene ovim ustavom,
lino je odgovoran za to i ne moe se pravdati niijim nareenjem.

lan 49.17
Slobode i prava se ostvaruju, a dunosti ispunjavaju neposredno na osnovu
Ustava, osim kada je Ustavom predvieno da se uslovi za ostvarivanje pojedinih od njih
utvruju zakonom.
Zakonom se moe propisati nain ostvarivanja pojedinih prava i sloboda samo
kada je to neophodno za njihovo ostvarivanje.
U sluaju razliitosti u odredbama o pravima i slobodama izmeu Ustava
Repube512.4512.je
ee
,
i

Ustav Republike Srpske

12

lan 51.
Republika mjerama ekonomske i socijalne politike podstie ekonomski razvoj i
poveanje socijalnog blagostanja graana.
lan 52.
Slobodno preduzetnitvo moe se zakonom ograniiti radi zatite interesa
Republike, ovjekove okoline, zdravlja i bezbjednosti ljudi.
Zabranjeni su monopoli.
lan 53.
Republika obezbjeuje zatitu potroaa.
lan 54.
Svi oblici svojine imaju jednaku pravnu zatitu.
lan 55.
Jami se pravo nasljeivanja, u skladu sa zakonom.
lan 56.19
Zakonom se moe ograniiti ili oduzeti pravo svojine, uz pravinu naknadu.
Za vrijeme ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti ili vanrednog stanja
zakonom se moe ograniiti raspolaganje ili utvrditi poseban nain korienja dijela
sredstava pravnih i fizikih lica.
lan 57.20
Strana lica mogu sticati pravo svojine i prava na osnovu ulaganja kapitala,
u skladu sa zakonom.
Svojinska i druga prava stranog ulagaa steena na osnovu uloenog
kapitala, ne mogu se ograniiti ili oduzeti zakonom ili drugim propisom.
Jami se pravo stranom licu da obavlja privrednu ili drugu djelatnost i
prava po osnovu poslovanja, pod uslovima koji se ne mogu mijenjati na njegovu
tetu.
Stranom ulagau jami se slobodno iznoenje dobiti i uloenog kapitala iz
Republike.
Zakonom se moe, izuzetno, kada to zahtijeva opti drutveni interes,
utvrditi u kojim djelatnostima, odnosno podrujima, strano lice ne moe osnovati
vlastito preduzee.

Ustav Republike Srpske

13

lan 58.21
Svojinska prava i obaveze nad sredstvima u drutvenoj svojini i uslovi pod
kojima se ta sredstva prenose u druge oblike svojine ureuju se zakonom.
Sredstva u drutvenoj i dravnoj svojini mogu se otuivati, po pravilu,
samo po trinim kriterijima.
lan 59.22
Upotreba i iskoriavanje stvari od posebnog kulturnog, naunog, umjetnikog
ili istorijskog znaaja ili od znaaja za zatitu prirode i ovjekove okoline mogu se na
osnovu zakona ograniiti, uz punu naknadu vlasniku.
Zakonom se ureuje zatita, korienje, unapreivanje i upravljanje dobrima od
opteg interesa, kao i plaanje naknade za korienje dobara od opteg interesa i gradskog
graevinskog zemljita.
lan 60.
Fizika i pravna lica ostvaruju svojinska prava na nepokretnosti prema njihovoj
prirodi i namjeni, u skladu sa zakonom.
Jami se svojina na poljoprivredno zemljite, a na ume i umsko zemljite u
zakonom utvrenim granicama.
lan 61.
Republika jami minimum socijalne sigurnosti graana i obezbjeuje
funkcionisanje javnih slubi, u skladu sa zakonom.
Finansiranje javnih slubi vri se preko fondova i budeta, u skladu sa zakonom.
lan 62.
Republika i optina budetom utvruuju javne prihode i javne rashode.
Sredstva budeta su porezi, takse i drugi zakonom utvreni prihodi.
lan 63.
Obaveza plaanja poreza i drugih dadbina je opta i utvruje se prema
ekonomskoj snazi obveznika.

21

Stav 2. lana 58. Ustava zamijenjen je takom 2. Amandmana XXXI

Stavovi 1, 2. i 3. lana 59. Ustava brisani su Amandmanom LXXIV, a dosadanji stavovi 4. i 5. postali
su stavovi 1. i 2.
22

Ustav Republike Srpske

14

lan 64.
Republika titi i podstie:
- racionalno korienje prirodnih bogatstava u cilju zatite i poboljanja kvaliteta ivota i
zatite i obnove sredine u optem interesu;
- ouvanje i obogaivanje istorijskog, kulturnog i umjetnikog blaga;
- naunoistraivaki rad;
- tednju u svim njenim oblicima, a posebno tednju koja je usmjerena na privredne
aktivnosti i otkup stanova;
- zadruge i zadrugarstvo;
- zanatstvo;
- fiziku kulturu i sport.

lan 65.
Zaposleni imaju pravo uea u upravljanju preduzeem, u skladu sa zakonom.
U upravljanju fondovima i dobrima u dravnoj svojini zakonom se obezbjeuje
uticaj graana.

IV PRAVA I DUNOSTI REPUBLIKE

lan 66.
Prava i dunosti Republike vre Ustavom odreeni republiki organi.
Ljudska prava i slobode, jednakost pred zakonom, samostalnost i jednak poloaj
preduzea i drugih organizacija, ustavni poloaj i prava jedinica lokalne samouprave
osnova su i mjera ovlaenja i odgovornosti republikih organa.

lan 67.
Republiki organi, u okviru Ustavom utvrenih prava i dunosti Republike,
utvruju politiku, donose i izvravaju zakone, druge propise i opte akte, vre zatitu
ustavnosti i zakonitosti.
Organima i organizacijama u optinama moe se povjeriti izvravanje zakona i
ostalih propisa i optih akata iz okvira prava i dunosti Republike.
Zakonom se ureuje odgovornost za izvravanje zakona, drugih propisa i optih
akata.

15

Ustav Republike Srpske

lan 68.23
Republika ureuje i obezbjeuje:
1) integritet, ustavni poredak i teritorijalnu cjelokupnost Republike24;
2) bezbjednost25;
3) mjere iz svoje nadlenosti za sluaj ratnog stanja i vanrednog stanja koje
proglase institucije Bosne i Hercegovine, kao i mjere za sluaj vanrednog stanja
koje proglase institucije Republike Srpske;
Odredbe take 3. ovog lana se ne odnose na upotrebu vojske i druge mjere iz
nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine26;
4) ustavnost i zakonitost;
5) ostvarivanje i zatitu ljudskih prava i sloboda;
6) svojinske i obligacione odnose i zatitu svih oblika svojine, pravni poloaj
preduzea i drugih organizacija, njihovih udruenja i komora, ekonomske odnose
sa inostranstvom, koji nisu preneseni na institucije Bosne i Hercegovine27, trite i
planiranje ;
7) bankarski i poreski sistem28;
8) osnovne ciljeve i pravce privrednog, naunog, tehnolokog, demografskog i
socijalnog razvoja, razvoja poljoprivrede i sela, korienje prostora, politiku i mjere
za usmjeravanje razvoja i robne rezerve;
9) kontrolu zakonitosti raspolaganja sredstvima pravnih lica i prikupljanje
statistikih i drugih podataka od opteg interesa;
10) organizaciju, nadlenosti i rad dravnih organa;
11) sistem javnih slubi;
12) radne odnose, zatitu na radu, zapoljavanje, socijalno osiguranje i druge oblike
socijalne zatite, zdravstvo, boraku i invalidsku zatitu, brigu o djeci i omladini,
obrazovanje, kulturu i zatitu kulturnih dobara, fiziku kulturu;
13) zatitu ivotne sredine;

23

lan 68. Ustava zamijenjen je Amandmanom XXXII

U podtaki 1) Amandmana XXXII rijei ,,suverenost, nezavisnost zamijenjene su Amandmanom LVIII
taka 1. rijeima ,,integritet, ustavni poredak
25
U taki 2. lana 68. rijei ,,odbranu i brisane su Amandmanom CXV
26
Taka 3. lana 68. zamijenjena je Amandmanom CVI
27
U podtaki 6) Amandmana XXXII rijei ,,koji nisu preneseni na institucije Bosne i Hercegovine dodate
su takom 2. Amandmana LVIII
28
U podtaki 7) Amandmana XXXII rijei ,,monetarni, devizni i carinski brisane su takom 3.
Amandmana LVIII
24

Ustav Republike Srpske

16

14) sistem javnog informisanja;

15) meunarodnu saradnju, osim one koja je prenesena institucijama Bosne i
Hercegovine29;
16) (brisana Amandmanom LXXV)
17) finansiranje ostvarivanja prava i dunosti Republike;
18) druge odnose od interesa za Republiku, u skladu sa Ustavom.

V ORGANIZACIJA REPUBLIKE
lan 69.
Dravna vlast u Republici organizuje se na naelu podjele vlasti.
Ustavotvornu i zakonodavnu vlast ostvaruje Narodna skuptina. Zakonodavnu
vlast e u Republici Srpskoj vriti Narodna skuptina i Vijee naroda. Zakoni i
drugi propisi koje izglasa Narodna skuptina, a koji se tiu pitanja vitalnog
nacionalnog interesa bilo kojeg od konstitutivnih naroda stupaju na snagu tek
nakon usvajanja u Vijeu naroda.30
Republiku predstavlja i njeno dravno jedinstvo izraava predsjednik
Republike.31
Izvrnu vlast vri Vlada.
Sudska vlast pripada sudovima.
Zatitu ustavnosti i zakonitosti obezbjeuje Ustavni sud.
Od nie navedenih funkcija, najvie dvije se mogu popuniti iz reda jednog
konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih:
1) predsjednik Vlade,
2) predsjedavajui Narodne skuptine Republike Srpske,
3) predsjedavajui Vijea naroda,
4) predsjednik Vrhovnog suda,
5) predsjednik Ustavnog suda,
6) republiki javni tuilac.32

29

Podtaka 15) Amandmana XXXII dopunjena je takom 4. Amandmana LVIII rijeima: ,,osim one koja
je prenesena institucijama Bosne i Hercegovine
30
Stav 2. lana 69. Ustava dopunjen je takom 1. Amandmana LXXVI
31
Stav 3. lana 69. Ustava zamijenjen je Amandmanom XXXII
32
lan 69. Ustava dopunjen je takom 2. Amandmana LXXVI, a ispravkom Amandmana LXXVI u taki
2. podtaka 2. umjesto rijei predsjednik treba da stoji rije predsjedavajui.

17

Ustav Republike Srpske

1. Narodna skuptina
lan 70.
Narodna skuptina:
1. odluuje o promjeni Ustava;
2. donosi zakone, druge propise i opte akte;
3. donosi plan razvoja, prostorni plan, budet i zavrni raun;
4. utvruje teritorijalnu organizaciju Republike;
5. raspisuje republiki referendum;
6. raspisuje republiki javni zajam i odluuje o zaduenju Republike;
7. raspisuje izbore za narodne poslanike i za predsjednika Republike;
8. bira, imenuje i razrjeava funkcionere, u skladu sa Ustavom i zakonom;
9. vri kontrolu rada Vlade i drugih organa koji su joj odgovorni, u skladu sa Ustavom i
zakonom;
10. daje amnestiju;
11. obavlja i druge poslove, u skladu sa Ustavom i zakonom.
Narodna skuptina:
1. bira delegate iz Republike u Vijee naroda Parlamentarne skuptine Bosne i
Hercegovine;
2. ratifikuje sporazume koje Republika zakljui sa dravama i meunarodnim
organizacijama uz pristanak Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine.33
Narodna skuptina, u skladu sa Ustavom i zakonom, proglaava:
Vanredno stanje za Republiku ili dio Republike u sluaju ugroavanja
bezbjednosti, usljed elementarnih nepogoda (poplava, zemljotresa i poara),
prirodnih katastrofa, epidemija, povreda ljudskih prava i sloboda i normalnog
funkcionisanja ustavnih organa Republike.
Odredbe stava 3. ovog lana se ne odnose na upotrebu vojske i druge mjere
iz nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine.34
Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definisani na sljedei
nain:
- ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u
zakonodavnim, izvrnim i pravosudnim organima vlasti;
- identitet jednog konstitutivnog naroda;
- ustavni amandmani;
- organizacija organa javne vlasti;
33
34

lan 70. Ustava dopunjen je Amandmanom LIX, koji zamjenjuje Amandman XXXIV
Stav 3. lana 70. Ustava zamijenjen je Amandmanom CVII, koji zamjenjuje Amandmane XXXV i LXI

Ustav Republike Srpske

18

- jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donoenja odluka;

- obrazovanje, vjeroispovest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno nasljee;
- teritorijalna organizacija;
- sistem javnog informisanja;
- i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa
ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Vijeu
naroda.35
a) Procedura za zakone u vezi sa vitalnim interesima kako je definisano u
listi iz Amandmana LXXVII.
Zakoni ili drugi propisi ili akti koje izglasa Narodna skuptina e se
dostaviti i razmatrati od strane Vijea naroda ako se isti odnosi na vitalni interes
definisan u Amandmanu LXXVII.
Ukoliko vie od jednog predsjedavajueg ili potpredsjedavajueg Vijea
naroda smatra da zakon spada u pitanja od vitalnog interesa definisana u
Amandmanu LXXVII zakon e biti uvrten na dnevni red Vijea naroda kao
pitanje od vitalnog interesa.
Ako samo jedan predsjedavajui ili potredsjedavajui tvrdi da zakon spada
u pitanja od vitalnog interesa dvotreinska veina odgovarajueg kluba moe
proglasiti da je rije o pitanju sa liste vitalnih interesa. U tom sluaju e se slijediti
procedura opisana u stavu ,,b u daljem tekstu.
Predsjedavajui i potpredsjedavajui moraju doneti odluku u roku od
jedne sedmice.
Ukoliko veina svakog kluba koji ima delegate u Vijeu naroda glasa za
takve zakone ili druge propise ili akte, smatrae se da su oni usvojeni.
Ukoliko se u Vijeu naroda postigne saglasnost o amandmanima takav
zakon, propis ili akt se ponovo podnosi Narodnoj skuptini na odobravanje.
Ukoliko saglasnost nije mogua u Vijeu naroda ili ukoliko se na prijedlog
amandmana ne dobije saglasnost formirae se zajednika komisija od predstavnika
Narodne skuptine i Vijea naroda. Zajednika komisija je sastavljena na
paritetnom osnovu i odluke donosi konsenzusom. Zajednika komisija usaglaava
tekst zakona.
Ukoliko se tekst zakona usaglasi zakon se smatra usvojenim.
Ukoliko se ne postigne saglasnost, zakon nee biti usvojen, te se isti vraa
predlagau na novi postupak. U tom sluaju predlaga ne moe ponovo podnijeti isti
tekst zakona, propisa ili akta.

35

lan 70. Ustava dopunjen je Amandmanom LXXVII

19

Ustav Republike Srpske

b) Procedure za zakone koji se odnose na vitalni nacionalni interes ukoliko

je odlueno 2/3 veinom jednog od klubova konstitutivnih naroda u Vijeu naroda.
U sluaju da 2/3 jednog od klubova konstitutivnih naroda u Vijeu naroda
odlui da se zakon, akt ili propis odnosi na vitalni interes, zakon e razmatrati
Vijee naroda.
Ukoliko veina svakog kluba zastupljenog u Vijeu naroda glasa za taj
zakon, drugi propis ili akt, isti se smatra usvojenim.
Ukoliko se Vijee naroda usaglasi o amandmanima, zakon, propis ili akt se
ponovo dostavlja na odobrenje Narodnoj skuptini.
Ukoliko zajednika komisija iz take a) ne postigne saglasnost, pitanje se
prosljeuje Ustavnom sudu Republike Srpske da donese konanu odluku da li se
predmetni zakon odnosi na vitalni interes jednog od konstitutivnih naroda.
Vijee za zatitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu Republike Srpske
odluuje o prihvatljivosti takvih sluajeva 2/3 veinom u roku od jedne sedmice, a u
roku od mjesec dana odluuje o meritumu sluajeva koji se smatraju prihvatljivim.
U sluaju da proceduru prema stavu b) pokrene 2/3 veina jednog od
klubova, potreban je glas najmanje dvojice sudija da bi sud odluio da se radi o
vitalnom interesu.
Ukoliko Sud donese pozitivnu odluku o vitalnom interesu, taj zakon se
smatra neusvojenim, te se dokument vraa predlagau koji treba pokrenuti novu
proceduru. U tom sluaju predlaga ne moe ponovo dostaviti isti tekst zakona,
propisa ili akta.
U sluaju da Sud odlui da se predmetni zakon ne odnosi na vitalni interes,
smatra se da je zakon usvojen / bie usvojen prostom veinom.36
lan 71.
Narodna skuptina ima 83 narodna poslanika.37
Izbornim zakonima se utvruju izborne jedinice i sistem podjele mandata
kojima se obezbjeuje da sve optine budu na odgovarajui nain zastupljene u
Narodnoj skuptini.38
Narodni poslanici se biraju neposredno i tajnim glasanjem.
Izbor i prestanak mandata narodnih poslanika i obrazovanje izbornih jedinica
ureuju se zakonom.
Najmanje etiri lana jednog konstitutivnog naroda e biti zastupljeno u
Narodnoj skuptini.

36

lan 70. Ustava dopunjen je Amandmanom LXXXII

Stav 1. lana 71. Ustava zamijenjen je Amandmanom LII, a ispravkom Amandmana LII umjesto broja
82 treba da stoji broj 83.
38
Stav 2. lana 71. Ustava zamijenjen je takom 2. Amandmana XXXVI
37

Ustav Republike Srpske

20

Ni jedan poslanik u Narodnoj skuptini / optinskoj skuptini ne moe

vriti funkciju delegata u Vijeu naroda.
Sastav Vijea naroda e biti paritetan, tako da svaki konstitutivni narod
ima isti broj zastupnika.
Vijee naroda ima po osam lanova iz svakog konstitutivnog naroda i etiri
lana iz reda Ostalih.
Ostali imaju pravo da ravnopravno uestvuju u postupku veinskog
glasanja.
lanove Vijea naroda bira odgovarajui klub poslanika u Narodnoj
skuptini.
U sluaju da broj lanova jednog kluba delegata u Vijeu naroda bude vei
od broja predstavnika u odgovarajuem klubu Narodne skuptine, dodatni broj
delegata e birati klub koji e se formirati u tu svrhu iz reda odbornika u
skuptinama optina u Republici Srpskoj.39
lan 72.40
Narodni poslanici se biraju na etiri godine.
Na prijedlog najmanje 30 narodnih poslanika, Narodna skuptina moe,
dvotreinskom veinom glasova od ukupnog broja poslanika, skratiti svoj mandat.
Za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti mandat Narodne
skuptine se produava dok to stanje traje.
Narodna skuptina ne moe skratiti svoj mandat za vrijeme ratnog stanja i
neposredne ratne opasnosti.
U sluaju da Narodna skuptina skrati svoj mandat ili bude rasputena41,
izbori za novu Narodnu skuptinu moraju se odrati u roku od 60 dana od dana
donoenja odluke o skraivanju mandata. Izbore raspisuje predsjednik Republike.
Skraivanjem mandata Narodne skuptine prestaje i mandat Vlade.
Predsjednik Republike moe, poto saslua miljenje predsjednika Vlade i
predsjednika Narodne skuptine, odluiti da Narodna skuptina bude rasputena.
Mandat lanova Vijea naroda traje etiri godine.
Skraivanjem mandata Narodne skuptine i rasputanjem Narodne
skuptine prestaje i mandat Vijea naroda.42

39

lan 71. Ustava dopunjen je Amandmanom LXXVIII, a ispravkom istog amandmana rije poslanika
zamijenjena je rijeju zastupnika.
40
lan 72. Ustava dopunjen je Amandmanom XXXIX i Amandmanom LX
41
U stavu 4. take 1. Amandmana XXXIX iza rijei ,,skrati svoj mandat takom 2. Amandmana LX
dodate su rijei ,,ili bude rasputena
42
lan 72. Ustava dopunjen je Amandmanom LXXIX

Ustav Republike Srpske

21

lan 73.43
Poslanici u Narodnoj skuptini i lanovi Vijea naroda nee biti krivino ili
graanski odgovorni za bilo koji postupak izvren u okviru njihovih dunosti u
Narodnoj skuptini, odnosno Vijeu naroda.
lan 74.
Narodna skuptina radi u stalnom zasjedanju.
Sjednice Narodne skuptine saziva i predsjedava im predsjednik Skuptine.
Predsjednik je duan sazvati sjednicu na zahtjev jedne treine narodnih
poslanika, predsjednika Republike i Vlade.
lan 75.44
Narodna skuptina odluuje veinom glasova svih narodnih poslanika, ako
Ustavom nije predviena posebna veina.
lan 76.45
Pravo predlaganja zakona, drugih propisa i optih akata imaju
predsjednik Republike, Vlada, svaki narodni poslanik ili najmanje 3.000 biraa.
lan 77.
Narodna skuptina moe odluiti da o pojedinim pitanjima iz svoje nadlenosti
odluku donese nakon prethodnog izjanjavanja graana na referendumu.
lan 78.
Narodna skuptina ureuje svoj rad i organizaciju i nain ostvarivanja prava i
dunosti poslanika.
lan 79.
Narodna skuptina ima predsjednika i dva potpredsjednika koje bira na period
od etiri godine.

43

lan 73. Ustava dopunjen Amandmanom LXXX, zamijenjen je Amandmanom XCIX

lan 75. Ustava zamijenjen je Amandmanom XXXVII
45
lan 76. Ustava zamijenjen je Amandmanom XXXVIII; stav 2. istog lana brisan je Amandmanom
LXXXI
44

Ustav Republike Srpske

22

2. Predsjednik Republike
lan 80.
Predsjednik Republike:
1) predstavlja Republiku;
2) predlae Narodnoj skuptini kandidata za predsjednika Vlade;
3) predlae Narodnoj skuptini kandidate za predsjednika i sudije Ustavnog suda na
prijedlog Visokog sudskog i tuilakog savjeta46;
4) Predsjednik Republike ukazom proglaava zakon u roku od sedam dana od dana
njegovog usvajanja u Narodnoj skuptini. U tom roku predsjednik Republike moe
zahtijevati od Narodne skuptine da ponovo odluuje o zakonu.
Predsjednik Republike je duan da proglasi zakon koji je ponovo usvojen u
Narodnoj skupini.47
5) daje pomilovanja;
6) dodjeljuje odlikovanja i priznanja utvrena zakonom;
7) obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom.
Predsjednik Republike48:
1) obavlja, u skladu sa ovim Ustavom i Ustavom Bosne i Hercegovine i zakonom,
poslove iz oblasti bezbjednosti i odnosa Republike sa drugim dravama i
meunarodnim organizacijama49;
2) (brisano stavom 2. Amandmana CXVI);
3) Predsjednik Republike ukazom, na prijedlog Vlade, postavlja i opoziva efove
predstavnitava Republike Srpske u inostranstvu i predlae ambasadore i druge
meunarodne predstavnike Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske50;
4) Obrazuje savjetodavna tijela i strune slube za obavljanje poslova iz svoje
nadlenosti.
Dva potpredsjednika Republike pomau predsjedniku Republike u obavljanju
poslova koje im povjeri predsjednik Republike.51
Predsjednik ima dva potpredsjednika iz razliitih konstitutivnih naroda.52
Predsjednik Republike odreuje koji e ga potpredsjednik Republike
zamjenjivati u sluaju privremene sprijeenosti da obavlja svoje funkcije.53
46

47

Taka 3. stava 1. lana 80. Ustava zamijenjena je Amandmanom XCIII

Taka 4. stava 1. lana 80. Ustava zamijenjena je takom 2. Amandmana XL

Taka 1. stava 2. lana 80. Ustava dopunjena je Amandmanom XL, a zamijenjena je Amandmanom
CVIII
49
U taki 1. stava 2. lana 80. Ustava zamijenjenoj Amandmanom CVIII, rije ,,odbrane brisana je stavom
1. Amandmana CXVI
50
Taka 3. ovog stava zamijenjena je Amandmanom L
51
Stav 2. lana 80. dopunjen je takom 1. stava 1. Amandmana LXXXIII: rije ,,potpredsjednici
zamijenjena je rijeima ,,dva potpredsjednika Republike
52
Taka 1. stav 2. Amandmana LXXXIII
53
Stav 3. lana 80. Ustava zamijenjen je takom 3. Amandmana XL
48

Ustav Republike Srpske

23

lan 81.54
Predsjednik Republike za vrijeme ratnog stanja i vanrednog stanja, kojeg
proglase institucije Bosne i Hercegovine, ako Narodna skuptina ne moe da se
sastane, na prijedlog Vlade ili po sopstvenoj inicijativi i nakon to saslua miljenje
predsjednika Narodne skuptine, donosi uredbe sa zakonskom snagom i o
pitanjima iz nadlenosti Narodne skuptine i imenuje i razrjeava funkcionere, koje
bira, odnosno imenuje i razrjeava Narodna skuptina.
Ove uredbe odnosno odluke o imenovanju i razrjeenju predsjednik
Republike podnosi na potvrdu Narodnoj skuptini im ona bude u mogunosti da se
sastane.55
Aktima Narodne skuptine, odnosno aktima predsjednika Republike ako
Narodna skuptina ne moe da se sastane, za vrijeme ratnog stanja koje proglase
institucije Bosne i Hercegovine i vanrednog stanja mogu se, izuzetno, dok to stanje
traje, obustaviti pojedine odredbe Ustava koje se odnose na donoenje zakona,
drugih propisa i optih akata i preduzimanja mjera republikih organa i na
pojedine ljudske slobode i prava, osim sloboda i prava iz l. 10, 11, 13, 14, 15, 17, 18,
19, 20, 24. i 25. Ustava, mijenjati organizacija i ovlaenja izvrnih, upravnih i
pravosudnih organa i njihov personalni sastav, kao i teritorijalna organizacija u
Republici.56
lan 82.
Predsjednik Republike moe traiti od Vlade da izloi stavove o pojedinim
pitanjima od znaaja za Republiku, sazvati sjednicu Vlade i staviti na dnevni red pitanje
iz njene nadlenosti.
lan 83.57
Na prvim neposrednim izborima birae se samo jedan potpredsjednik
Republike.
Predsjednika i potpredsjednike58 Republike biraju graani neposrednim i
tajnim glasanjem na vrijeme od etiri godine.59

Isto lice moe biti izabrano za predsjednika ili potpredsjednika Republike

najvie dva puta uzastopno. 60
54

Stavovi 1. i 2. lana 81. Ustava brisani su Amandmanom CIX , a stav 3. lana 81. Ustava izmijenjen je
istim Amandmanom.
55
Stav 2. lana 81. Ustava zamijenjen je takom 2. Amandmana XXXV
56
Stav 3. lana 81. Ustava zamijenjen je takom 3. Amandmana XXXV, a iza rijei ratnog stanja dodane
su rijei koje proglase institucije Bosne i Hercegovine , a rijei i neposredne ratne opasnosti
zamijenjene su rijeima vanrednog stanja Amandmanom CIX
57
lan 83. Ustava zamijenjen je takama 4. i 5. Amandmana XL
58
Rijei ,,i potpredsjednika takom 2. Amandmana LXXXIII zamijenjena je sa ,,i potpredsjednike
59
U stavu 2. lana 83. Ustava koji je izmijenjen i dopunjen takama 4. i 5. Amandmana XL rijei ,,vrijeme
od pet godina zamijenjene su Amandmanom XCII rijeima ,,vrijeme od etiri godine.

24

Ustav Republike Srpske

Predsjednik Republike i potpredsjednici Republike direktno se biraju sa

liste kandidata za predsjednika Republike Srpske, tako to je za predsjednika
izabran kandidat koji ostvari najvei broj glasova, a za potpredsjednike su izabrani
kandidati iz druga dva konstitutivna naroda koji imaju najvei broj glasova iza
izabranog predsjednika Republike.61
lan 84.
Predsjednik Republike i potpredsjednici Republike prilikom stupanja na dunost
polau zakletvu pred Narodnom skuptinom.
lan 85.
U sluaju neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja, mandat predsjednika
Republike produava se dok takvo stanje traje, odnosno dok se ne stvore uslovi za izbor
predsjednika Republike.
Odredbe l. 85. do 89. Ustava o predsjedniku Republike odnose se i na
potpredsjednika Republike.62
lan 86.
(brisan Amandmanom S)
lan 87.
Predsjedniku Republike prestaje mandat prije isteka vremena na koje je biran u
sluaju ostavke ili opoziva.
Odredbe l. 85. do 89. Ustava o predsjedniku Republike odnose se i na
potpredsjednika Republike.63
lan 88.
Predsjednik Republike je odgovoran graanima i oni ga mogu opozvati istim
postupkom po kome su ga i izabrali.
Odredbe l. 85. do 89. Ustava o predsjedniku Republike odnose se i na
potpredsjednika Republike.64

lan 89.

60

Stav 2. take 5. Amandmana XL brisan je takom 3. Amandmana LXXXIII, a dosadanji stav 4. postao
je stav 3.
61
Taka 5. Amandmana XL dopunjena je takom 4. Amandmana LXXXIII
62
lan 85. dopunjen je takom 6. Amandmana XL
63
lan 87. dopunjen je takom 6. Amandmana XL
64
lan 88. dopunjen je takom 6. Amandmana XL

Ustav Republike Srpske

25

Postupak predlaganja, izbora i opoziva predsjednika Republike ureuje se

zakonom.
Odredbe l. 85. do 89. Ustava o predsjedniku Republike odnose se i na
potpredsjednika Republike.65
Savjetodavno tijelo najviih ustavnih institucija Republike Srpske je Senat.
Senat razmatra pitanja od posebnog znaaja za politiki, nacionalni,
ekonomski i kulturni razvoj Republike Srpske i najviim ustavnim institucijama
daje miljenje o pitanjima iz njihove nadlenosti.
Senat ima do 55 lanova koje imenuje predsjednik Republike.
Za lanove Senata imenuju se istaknute linosti iz javnog, naunog i
kulturnog ivota.
Sjednice Senata saziva i predsjedava im predsjednik Republike.
Organizacija i nain funkcionisanja Senata ureuju se zakonom.66

3. Vlada i republika uprava

lan 90.
Vlada:
1. predlae zakone, druge propise i opte akte;
2. predlae plan razvoja, prostorni plan, budet i zavrni raun;
3. obezbjeuje provoenje i izvrava zakone, druge propise i opte akte;
4. donosi uredbe, odluke i druga akta za izvravanje zakona;
5. daje miljenje o prijedlozima zakona, drugih propisa i optih akata koje Narodnoj
skuptini podnosi drugi predlaga;
6. utvruje naela za unutranju organizaciju ministarstava i drugih republikih organa
uprave i upravnih organizacija, postavlja i razrjeava funkcionere u ministarstvima,
drugim republikim organima i upravnim organizacijama;
7. usklauje i usmjerava rad ministarstava i drugih republikih organa i upravnih
organizacija;
8. vri nadzor nad radom ministarstava i drugih republikih organa i upravnih
organizacija i ukida ili ponitava njihove akte koji su u suprotnosti sa zakonom ili
propisom Vlade;
9. obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom i zakonom.
Vlada odluuje o obrazovanju predstavnitava Republike u inostranstvu.67

65

lan 89. dopunjen je takom 6. Amandmana XL

Takama 1 i 2. Amandmana LIII dopunjene su odredbe Ustava o predsjedniku Republike, a
Amandmanom CI brisan je stav Amandmana LIII koji se odnosi na imunitet lanova Senata
67
lan 90. Ustava dopunjen je takom 1. Amandmana XLI, a rijei diplomatskih, konzularnih i drugih
briu se Amandmanom LXII
66

Ustav Republike Srpske

26

lan 91.
Vlada se bira na period od etiri godine.
Poslije svakog konstituisanja novoizabrane Narodne skuptine bira se nova
Vlada.
lan 92.
Vladu sainjavaju predsjednik, potpredsjednici i ministri.
Narodni poslanik koji je predloen za predsjednika ili potpredsjednika
Vlade ili ministra ne moe uestvovati u odluivanju o izboru Vlade, a narodni
poslanik koji je izabran na te funkcije ne moe uestvovati u izglasavanju
nepovjerenja Vladi, u glasanju o svom razrjeenju i o izvjetaju Vlade ili
ministarstva kojim rukovodi.68
Predsjednik i potpredsjednici Vlade ne mogu biti iz reda istog
konstitutivnog naroda.
Nakon potpunog sprovoenja Aneksa 7. najmanje 15% lanova Vlade
mora biti iz reda jednog konstitutivnog naroda. Najmanje 35% lanova Vlade mora
biti iz dva konstitutivna naroda. Jedan lan Vlade mora biti iz reda Ostalih.
U prelaznom periodu do potpunog sprovoenja Aneksa 7., Vlada
Republike Srpske (predsjednik Vlade i 16 ministara) sastoji se od osam ministara iz
reda srpskog, pet iz reda bonjakog i tri iz reda hrvatskog naroda. Jednog ministra
iz reda Ostalih moe imenovati predsjednik Vlade iz kvote najbrojnijeg
konstitutivnog naroda.
Vlada ima predsjednika Vlade, koji ima dva zamjenika iz razliitih
konstitutivnih naroda, koji se biraju iz reda ministara. 69
lan 93.
Kandidat za predsjednika Vlade izlae Narodnoj skuptini program Vlade i
predlae njen sastav.
Vlada je izabrana ako je za njen izbor glasala veina od ukupnog broja narodnih
poslanika.

68
69

Stav 2. lana 92. Ustava zamijenjen je takom 2. Amandmana XLI

lan 92. Ustava dopunjen je Amandmanom LXXXIV

27

Ustav Republike Srpske

lan 94.
Vlada i lanovi Vlade odgovaraju Narodnoj skuptini.
Narodna skuptina moe izglasati nepovjerenje Vladi.
Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi moe podnijeti najmanje 20
narodnih poslanika.
Vlada moe postaviti pitanje svog povjerenja u Narodnoj skuptini.
Predsjednik Vlade moe predloiti Narodnoj skuptini razrjeenje lana Vlade.
Odluka o razrjeenju Vlade ili lana Vlade smatra se usvojenom ako je za nju
glasala veina od ukupnog broja narodnih poslanika.
Vlada i lan Vlade mogu Narodnoj skuptini podnijeti ostavku.
Ostavka ili razrjeenje predsjednika Vlade povlai ostavku Vlade.
Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje, koja je podnijela ostavku ili kojoj je
prestao mandat zbog rasputanja Narodne skuptine, ostaje na dunosti do izbora nove
Vlade.
Predsjednik Republike predlae kandidata za predsjednika Vlade u roku
od 10 dana od dana usvajanja ostavke, izglasavanja nepovjerenja ili prestanka
mandata prethodnoj Vladi zbog rasputanja ili skraivanja mandata Narodne
skuptine, a nova Vlada mora biti izabrana u roku od 40 dana od dana predlaganja
kandidata za predsjednika nove Vlade.
Za vrijeme trajanja mandata Vlade, predsjednik Vlade moe, na osnovu
miljenja predsjednika Republike i predsjednika Narodne skuptine, vriti
promjene u sastavu Vlade, o emu obavjetava Narodnu skuptinu.
Ako ocijeni da je dolo do krize u funkcionisanju Vlade, predsjednik
Republike moe, na inicijativu najmanje 20 poslanika i poto saslua miljenje
predsjednika Narodne skuptine i predsjednika Vlade, zatraiti od predsjednika
Vlade da podnese ostavku. Ukoliko predsjednik Vlade odbije da podnese ostavku,
predsjednik Republike ga moe razrijeiti.
Narodna skuptina moe za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne
opasnosti izglasati nepovjerenje Vladi veinom glasova na sjednici kojoj prisustvuje
veina poslanika. 70
lan 95.
(brisan Amandmanom CII)

70

lan 94. Ustava dopunjen je takama 3, 4. i 5. Amandmana XLI

28

Ustav Republike Srpske

lan 96.
Organizacija i nain rada Vlade ureuju se Zakonom.

lan 97.
Poslove dravne uprave obavljaju ministarstva i drugi republiki organi uprave.
Ministarstva i drugi republiki organi uprave provode zakone i druge propise i
opte akte Narodne skuptine i Vlade, kao i akte predsjednika Republike, rjeavaju u
upravnim stvarima, vre upravni nadzor i obavljaju druge upravne poslove utvrene
zakonom.
Ministarstva i drugi republiki organi uprave su samostalni u vrenju Ustavom i
zakonom odreenih nadlenosti.
Odreena upravna ovlaenja zakonom se mogu povjeriti preduzeima i drugim
organizacijama.
Konstitutivni narodi i grupa Ostalih e biti proporcionalno zastupljeni u
javnim institucijama u Republici Srpskoj.
Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost e se bazirati na
popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne sprovede, u skladu sa
Zakonom o dravnoj slubi Bosne i Hercegovine. Ovaj opti princip e se precizirati
entitetskim zakonima. Ti zakoni e utvrditi konkretne rokove i regulisae gore
pomenuti princip u skladu sa regionalnom etnikom strukturom entiteta.
,,Javne institucije, kao to je to pomenuto u gornjem tekstu, su
ministarstva u Vladi Republike Srpske, optinski organi vlasti, okruni sudovi u
Republici Srpskoj, kao i optinski sudovi u Republici Srpskoj.71

4. Narodna banka
lan 98.
(brisan Amandmanom LXXXVI)

71

lan 97. Ustava dopunjen je Amandmanom LXXXV

29

Ustav Republike Srpske

5. Sluba za platni promet i finansijsku kontrolu

lan 99.
(brisan Amandmanom LXXXVII)

VI TERITORIJALNA
ORGANIZACIJA
lan 100.
Teritorijalna organizacija Republike ureuje se zakonom.
lan 101.
(brisan Amandmanom XXXII)
lan 102.
Optina preko svojih organa u skladu sa zakonom:
1. donosi program razvoja, urbanistiki plan, budet i zavrni raun,
2. ureuje i obezbjeuje obavljanje komunalnih djelatnosti,
3. ureuje i obezbjeuje korienje gradskog graevinskog zemljita i poslovnog
prostora,
4. stara se o izgradnji, odravanju i korienju lokalnih puteva, ulica i drugih javnih
objekata od optinskog znaaja,
5. stara se o zadovoljavanju potreba graana u kulturi, obrazovanju, zdravstvenoj i
socijalnoj zatiti, fizikoj kulturi, informisanju, zanatstvu, turizmu i ugostiteljstvu, zatiti
ivotne sredine i drugim oblastima,
6. izvrava zakone, druge propise i opte akte Republike ije izvravanje je povjereno
optini, obezbjeuje izvravanje propisa i optih akata optine,
7. obrazuje organe, organizacije i slube za potrebe optine i ureuje njihovu organizaciju
i poslovanje,
8. obavlja i druge poslove utvrene Ustavom, zakonom i statutom optine.
Sistem lokalne uprave ureuje se zakonom.
Zakonom se moe povjeriti vrenje poslova lokalne uprave u gradu.
lan 103.
Gradu i optini pripadaju prihodi utvreni zakonom i sredstva za obavljanje
povjerenih poslova.

30

Ustav Republike Srpske

VII ODBRANA
lan 104.72
Pravo je i dunost svih graana da brane i tite teritoriju i ustavni poredak
Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.
lan 105.
(brisan Amandmanom CXVIII)
lan 106.
(brisan Amandmanom CXIX)
lan 107.
(brisan Amandmanom CXIII)

VIII USTAVNOST I ZAKONITOST

lan 108.
Zakoni, statuti, drugi propisi i opti akti moraju biti u saglasnosti sa Ustavom.
Propisi i drugi opti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom.
lan 109.
Zakoni, drugi propisi i opti akti stupaju na snagu najranije osmog dana od dana
objavljivanja, osim ako iz naroito opravdanih razloga nije predvieno da ranije stupe na
snagu.
Prije stupanja na snagu, zakoni, drugi propisi i opti akti dravnih organa
objavljuju se u odgovarajuem slubenom glasilu.
lan 110.
Zakoni, drugi propisi i opti akti ne mogu imati povratno dejstvo.
Samo se zakonom moe odrediti da pojedine njegove odredbe, ako to zahtijeva
opti interes utvren u postupku donoenja zakona, imaju povratno dejstvo.
Kanjiva djela utvruju se i kazne za njih izriu prema zakonu, odnosno prema
drugom propisu, koji je vaio u vrijeme izvrenja dela, osim ako je novi zakon, odnosno
propis, blai za uinioca.
72

lan 104. Ustava zamijenjen je Amandmanom CX, a stav 2. brisan je amandmanom CXVII

Ustav Republike Srpske

31

lan 111.
Dravni organi i organizacije koje vre javna ovlaenja mogu u pojedinanim
stvarima rjeavati o pravima i obavezama graana ili primjenjivati mjere prinude i
ogranienja, samo u zakonom propisanom postupku u kome je svakome data mogunost
da brani svoja prava i interese i da protiv donese.

Ustav Republike Srpske

32

IX USTAVNI SUD
lan 115.
Ustavni sud:
1. odluuje o saglasnosti zakona, drugih propisa i optih akata sa Ustavom;
2. odluuje o saglasnosti propisa i optih akata sa zakonom;
3. rjeava sukob nadlenosti izmeu organa zakonodavne, izvrne i sudske vlasti;
4. rjeava sukob nadlenosti izmeu organa Republike, grada i optine73;
5. odluuje o saglasnosti programa, statuta i drugih optih akata politikih organizacija sa
Ustavom i zakonom.
Ustavni sud prati pojave od interesa za ostvarivanje ustavnosti i
zakonitosti, obavjetava najvie ustavne organe Republike o stanju i problemima u
toj oblasti i daje im miljenja i prijedloge za donoenje zakona i preduzimanje
drugih mjera radi obezbjeenja ustavnosti i zakonitosti i zatite sloboda i prava
graana, organizacija i zajednica.
Ustavni sud moe ocjenjivati ustavnost zakona i ustavnost i zakonitost
propisa i optih akata koji su prestali da vae, ako od prestanka vaenja do
pokretanja postupka nije proteklo vie od jedne godine.74
Ustavni sud:
1) odluuje o saglasnosti zakona, drugih propisa i optih akata Narodne skuptine sa
odredbama Ustava o zatiti vitalnih interesa konstitutivnih naroda.75
Ustavni sud odluuje o pitanjima imuniteta, koja proistiu iz zakona
kojima se ureuje imunitet u Republici Srpskoj.76
lan 116.77
Ustavni sud Republike Srpske ima devet lanova.78
Vijee za zatitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske osniva
se kako bi odluivalo o pitanjima vitalnog interesa u proceduri opisanoj u
Amandmanu LXXXII. Ovo vijee razmatra sva pitanja koja su od vitalnog interesa.
Vijee za zatitu vitalnog interesa sastoji se od sedam lanova, dva iz
svakog konstitutivnog naroda i jedan lan iz reda Ostalih. Sudije bira Narodna
skuptina Republike Srpske i Vijee naroda.

73

U taki 4. stava 1. lana 115. Ustava rije ,,oblasti brisana je takom 3. Amandmana XLIII
Stav 1. lana 115. Ustava dopunjen je ta. 1. i 2. Amandmana XLII
75
Stav 2. lana 115. Ustava dopunjen je takom 1. Amandmana LXXXVIII
76
lan 115. Ustava dopunjen je Amandmanom CIII
77
Stavovi 1, 2. i 3. lana 116. Ustava brisani su Amandmanom CXX
78
lan 116. Ustava dopunjen je takom 2. Amandmana LXXXVIII u kojoj je Amandmanom CXXI rije
,,maksimalno brisana
74

Ustav Republike Srpske

33

lan 117.79
Sudija Ustavnog suda ne moe vriti nikakvu drugu javnu funkciju.
Predsjednik i sudije Ustavnog suda uivaju imunitet kao i narodni
poslanici. O imunitetu odluuje Ustavni sud.

lan 118.80
Sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija kada to sam zatrai.
Sudija Ustavnog suda se razrjeava dunosti kada bude osuen za krivino
djelo koje ga ini nedostojnim za obavljanje funkcije, kada trajno izgubi sposobnost
da obavlja funkciju, kao i iz drugih razloga utvrenih

34

Ustav Republike Srpske

X SUDOVI I JAVNA TUILATVA

lan 121.
Sudsku vlast vre sudovi.
Sudovi su samostalni i nezavisni i sude na osnovu Ustava i zakona.
Sudovi tite ljudska prava i slobode, utvrena prava i interese pravnih subjekata
i zakonitost.
lan 121a.83
Sudstvo je samostalno i nezavisno od izvrne i zakonodavne vlasti u
Republici Srpskoj.
Visoki sudski i tuilaki savjet Republike Srpske obezbjeuje samostalnost,
nezavisnost, nepristrasnost, strunost i efikasnost sudstva i tuilake funkcije u
Republici Srpskoj. Nadlenosti Visokog sudskog i tuilakog savjeta, izmeu
ostalog, ukljuuju imenovanje, sprovoenje disciplinskog postupka i razrjeenje
sudija, osim sudija Ustavnog suda Republike Srpske i obuhvataju i javne tuioce i
zamjenike javnih tuilaca u Republici Srpskoj. Sastav i dodatne nadlenosti Visokog
sudskog i tuilakog savjeta utvruju se zakonom.
lan 122.
Osnivanje, nadlenost, organizacija i postupak pred sudovima utvruju se
zakonom.
lan 123.
Vrhovni sud Republike, kao najvii sud u Republici obezbjeuje jedinstvenu
primjenu zakona.
lan 124.
Raspravljanje pred sudom je javno.
Javnost se moe iskljuiti u sluajevima predvienim zakonom radi zatite
posebnih interesa Republike, uvanja tajne, zatite morala, interesa maloljetnika,
privatnog ivota uesnika u postupku i radi zatite drugih optih interesa.
lan 125.
Sud sudi u vijeu.
Zakonom se ureuje u kojim stvarima sudi sudija pojedinac.
U suenju uestvuju i sudije porotnici na nain utvren zakonom.
Zakonom se moe propisati da u odreenim sudovima i u odreenim stvarima u
suenju uestvuju samo sudije.
83

lan 121a. dodan je na osnovu Amandmana XCIV

Ustav Republike Srpske

35

lan 126.84
Niko ko uestvuje u suenju ne moe biti pozvan na odgovornost u krivinom
ili graanskom postupku za miljenje izraeno prilikom donoenja sudske odluke, a u
postupku pokrenutom zbog krivinog djela uinjenog u vrenju sudijske funkcije, ne
moe biti pritvoren bez odobrenja Visokog sudskog i tuilakog savjeta.
lan 127.85
Sudije, osim rezervnih sudija, imenuju se doivotno, ukoliko ovim ustavom
nije drugaije utvreno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzioniu ili ne
budu razrjeeni s razlogom od strane Visokog sudskog i tuilakog savjeta u skladu
sa zakonom. Sudijama isto tako, moe izuzetno prestati sudijska funkcija kao
rezultat procesa odabira nakon reorganizacije sudova za vreme prelaznog perioda,
kako se utvruje zakonom kojim se osniva Visoki sudski i tuilaki savjet Republike
Srpske. Navrenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju za sudije
utvruju se zakonom. Uslovi obavljanja funkcije za sudije, ukljuujui i imunitet,
utvruju se zakonom. Plata i druge naknade sudiji ne mogu biti umanjeni za
vrijeme vrenja sudijske funkcije, osim kao posljedica disciplinskog postupka u
skladu sa zakonom.
Sudija ne moe vriti javnu funkciju niti bilo kakav posao koji donosi
zaradu a koji su zakonom utvreni kao nespojivi sa sudijskom funkcijom.
lan 128.
Javno tuilatvo je samostalan dravni organ koji goni uinioce krivinih i
drugih po zakonu kanjivih djela i ulae pravna sredstva radi zatite zakonitosti.
Osnivanje, organizacija i nadlenosti javnog tuilatva ureuju se zakonom.
Javno tuilatvo vri svoju funkciju na osnovu Ustava i zakona.
lan 129.86
Javni tuioci i zamjenici javnih tuilaca imenuju se na period utvren
zakonom, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzioniu ili ne budu razrjeeni
s razlogom od strane Visokog sudskog i tuilakog savjeta u skladu sa zakonom.
Javnim tuiocima i zamjenicima javnih tuilaca moe izuzetno prestati funkcija kao
rezultat procesa odabira nakon reorganizacije javnih tuilatava za vrijeme
prelaznog perioda, kako se utvruje zakonom kojim se osniva Visoki sudski i
tuilaki savjet. Navrenje starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju
za javne tuioce i zamjenike javnih tuilaca utvruje se zakonom. Uslovi obavljanja

84

lan 126. Ustava izmijenjen je Amandmanom XCV

lan 127. Ustava izmijenjen je Amandmanom XCVI
86
lan 129. Ustava izmijenjen je Amandmanom XCVII
85

Ustav Republike Srpske

36

funkcije za javne tuioce i zamjenike javnih tuilaca, ukljuujui i imunitet,

utvruju se zakonom.
Javni tuilac ili zamjenik javnog tuioca ne moe obavljati slubu ili bilo
kakav posao koji donosi zaradu a koji su zakonom utvreni kao nespojivi sa
njegovom funkcijom.
lan 130.87
Sudije, ukljuujui i predsjednike sudova, javne tuioce i zamjenike javnih
tuilaca odabira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv i razrjeava Visoki
sudski i tuilaki savjet u skladu sa zakonom.
lan 131.
Advokatura je samostalna i nezavisna djelatnost i sluba koja prua pravnu
pomo.
Organizacija i rad advokature ureuju se zakonom.

XI PROMJENA USTAVA
lan 132.
Prijedlog da se pristupi promjeni Ustava Republike mogu podnijeti predsjednik
Republike, Vlada i najmanje 30 poslanika Narodne skuptine.
O prijedlogu da se pristupi promjeni Ustava odluuje Narodna skuptina
veinom glasova narodnih poslanika.

lan 133.
Nacrt akta o promjeni Ustava utvruje Narodna skuptina veinom glasova od
ukupnog broja narodnih poslanika.
Nacrt akta o promjeni Ustava stavlja se na javnu raspravu.

87

lan 130. Ustava izmijenjen je Amandmanom XCVIII

37

Ustav Republike Srpske

lan 134.
Nakon provedene javne rasprave o nacrtu akta o promjeni Ustava, Komisija za
ustavna pitanja Narodne skuptine utvruje prijedlog akta o promjeni Ustava.
lan 135.88
O prijedlogu akta o promjeni Ustava odluuju Narodna skuptina i Vijee
naroda.
Promjena Ustava usvojena je ako za nju glasa najmanje dvije treine od
ukupnog broja narodnih poslanika i veina lanova Vijea naroda iz svakog
konstitutivnog naroda i Ostalih.
Ako promjena Ustava ne bude usvojena, prijedlog za promjenu po istom pitanju
ne moe se ponoviti prije isteka tri mjeseca od dana kada je prijedlog odbijen.

lan 136.
Akt o promjeni Ustava proglaava Narodna skuptina.

lan 137.
Ustav Republike moe se mijenjati ustavnim amandmanima.
U sluaju ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti Narodna skuptina moe
utvrditi prijedlog promjene Ustava i usvojiti ustavne amandmane na istom zasjedanju
(bez otvaranja javne rasprave).

XII ZAVRNE ODREDBE

lan 138.
(brisan Amandmanom XC)
lan 138a.89
Kao izuzetak od principa iz lana 127. ovog Ustava, plata i/ili druge
naknade sudiji mogu biti umanjeni zakonom donesenim do 10. januara 2006.
godine.
88
89

Stavovi 1. i 2. lana 135. Ustava zamijenjeni su Amandmanom LXXXIX

lan 138a. dodan je Amandmanom CXIV

Ustav Republike Srpske

38

Umanjenje iz stava 1. ovog lana moe se izvriti samo jednom.

St. 1. i 2. ovog lana ne mogu se tumaiti tako da je na bilo koji nain ili u
bilo kojem obliku, direktno ili indirektno, dozvoljeno neko drugo umanjenje plata
i/ili drugih naknada sudiji zatienih lanom 127. ovog Ustava.

Od datuma usvajanja amandmana na Ustave entiteta, Ustavna komisija

Republike Srpske (koju je formirao Visoki predstavnik) e se pridravati principa
sadranih u ovom dokumentu.
Nakon sljedeih optinskih izbora konaan nain biranja lanova u Vijeu
naroda ureuje Narodna skuptina i Vijee naroda.90
lan 139.
Ovaj Ustav stupa na snagu danom njegovog proglaenja.
lan 140.
Za provoenje ovog Ustava donijee se ustavni zakon.

90

Amandman XCI