Professional Documents
Culture Documents
2 - Brzine Prenosa Toplote I Mase PDF
2 - Brzine Prenosa Toplote I Mase PDF
T
(W )
z
(2.1)
Q
T
=
(W m 2 )
A
z
T
T
< 0, q > 0
z
(2.2)
T
> 0, q < 0
z
q
a
z
b
16
Znak - u jednaini (2.2) daje informaciju o smeru provoenja toplote, tj. o smeru
toplotnog fluksa q, koji je ustvari vektorska veliina. Pozitivna brojna vrednost fluksa
znai da je njegov smer jednak pozitivnom smeru z ose (Sl. 2.1a), a ako smo dobili
negativnu vrednost, znai da je njegov smer suprotan od usvojenog pozitivnog smera z ose (Sl. 2.1b).
Posmatrajmo stacionarno provoenje toplote kroz ravan zid debljine , ija se
jedna povrina (veliine A) nalazi na temperaturi T1, a druga na temperaturi T2 (Sl. 2.2).
dz
= z 2 z1
T1
T2
z
z2
z1
Slika 2.2. Temperaturni profil pri stacionarnom provoenju toplote kroz zid
Pretpostavimo da se toplotna provodljivost zida ne menja sa temperaturom: = const. Ako
unutar zida uoimo beskonano tanak sloj debljine dz, poto je proces stacionaran, mora
ulazni fluks toplote biti jednak izlaznom :
q( z ) A = q ( z + dz ) A
odakle sledi :
q = const ,
z1 z z 2
dT
, T(z1) = T1
dz
q dz = dT
z
z1
T1
T ( z ) = T1
q
( z z1 ) , z1 z z 2
(2.3)
Dakle, stacionaran temperaturni profil kroz ravan zid, pri = const. je linearan (slika
2.2). Dalje, iz (2.3) nakon smene: z = z2 , T(z) = T2, moemo da naemo specifini toplotni
fluks kroz zid:
17
q =
T2 T1
T
=
T
Rt
Rt = /
(2.4)
d2
d1 d 2 d1
=
Rt =
2 2d s
ln
d 2 d1
.
d
ln 2
d1
Ukupni fluks toplote kroz bilo koji od koaksijalnih cilindara unutar zida cevi, duine
L i poluprenika r, mora imati jednaku vrednost da bi se odrala stacionarnost:
Q =
dT
dT
d
d
A =
2rL = const , 1 r 2
dr
dr
2
2
(W)
dT
d
d
= const , 1 r 2
dr
2
2
(W/m)
d 2 r
T dT qL ln d21 = 2 T
1
1
d2 2
qL
qL =
2T
T
=
d2
d2
ln
ln /(2)
d1
d1
d2
d1
d 2 d1
d d
Rt =
=
= 2 1
d
d
2 2 2 1 2d s
d
ln 2
d1
ln
18
(2.5)
dC A mol
dz s m 2
N A = DA
(2.6)
N A = N B ,
D A = DB
(2.7)
C A
RD
RD = / D A
(2.8)
RD - difuzioni otpor
19
(2.9)
Vidimo da je vanost Fikovog zakona (2.6) ograniena. Tako, on vai strogo ili
priblino u sledeim sluajevima
N A = DA
dT
(W m 2 )
dz
(2.9a)
dC A
(mol s m 2 )
dz
(2.9b)
dw
dz
( N m 2 = Pa )
(2.9c)
20
678
d (c pT )
d (c pT )
= a
q=
c p
dz
dz
(2.10)
}
d (w)
d (w)
=
=
dz
dz
(2.11)
Prenos toplote
Prenos mase
Prenos kol. kretanja
Gustina fluksa
veliine
koja se prenosi
Koncentracija
veliine koja se
prenosi (potencijal)
Koeficijent
prenosa
q (W/m2)
cpT (J/m2)
a (m2/s)
NA (mol/m2s)
CA (mol/m2)
DA (m2/s)
(N/m2)
W (kg/m2s)
(m2/s)
Za modelni sistem: binarna gasna smea molekula A i B iste veliine i mase, za koju vai
kinetika teorija gasova, za sva tri transportna koeficijenta se izvodi:
DA = a = =
1
w l
3
(2.12)
21
N A A = DAeff
dC A
A
dz
mol
(2.14a)
Slino, umesto da se pri konduktivnom prenosu toplote kroz porozni medijum (Sl.
2.3) fluks toplote rauna kao zbir flukseva kroz pore i kroz vrst medijum, on se rauna
kao da je u pitanju homogena sredina, pomou Furijeovog izraza:
Q = q A = eff
dT
A
dz
(W )
(2.14b)
Dakle, formule (2.14a,b) imaju isti oblik kao one za molekulski prenos topolote i mase kroz
homogen medijum, s tim to u njima umesto pravih koeficijenata molekulskog prenosa
i D A , figuriu efektivni koeficijenti eff i D Aeff . Tako se efektivni koeficijenti mogu
definisati na sledei nain:
22
dT
dz
(2.15a)
ija je definicija analogna onoj za efektivni koeficijent kondukcije kroz poroznu sredinu. S
obzirom da vrtlozi intenzifikuju prenos toplote kroz fluid, jasno je da vai:
eff >
gde je koeficijent provoenja toplote za fluid. Analogno, specifini fluks prenosa
komponente kroz fluid kombinovananim mehanizmom (molekulski i vrtloni) se opisuje
modifikovanim Fikovim zakonom:
N A = D Aeff
dC A
dz
(2.15b)
23
Prelaz toplote
Posmatrajmo stacionarno jednodimenziono prinudno (pod dejstvom pumpe)
turbulentno strujanje fluida du ravnog zida ili ploe vrlo velike (teorijski beskonane)
povrine. Uspostavljeni brzinski profil w = w(z),
Sloj fluida uz zid u kome brzina fluida raste od nula (u taki z = 0, tj. uz sam zid) do
vrednosti 0.99wf naziva se hidraulini granini sloj i njegovu debljinu emo oznaiti sa
H. Za z > H moe se smatrati da je brzina uniformna i jednaka asimptotskoj vrednosti wf,
koja predstavlja brzinu turbulentne mase fluida.
24
Debljina hidraulinog graninog sloja e biti utoliko vea ukoliko je vei fluks
koliine kretanja izmeu zida i fluida (koee dejstvo zida), odnosno ukoliko je vei
kinematski viskozitet (difuzivnost koliine kretanja) - vidi jedn. (2.11). Analogno,
debljina toplotnog graninog sloja T (rastojanje do koga se osea efekat zagrejane
ploe na temperaturu fluida) raste sa toplotnom difuzivnou a (vidi jedn. 2.10). Tako
odnos H i T raste sa kolinikom /a, koji se zove Prandltov kriterijum ili Prandtlov broj
prema jednaini:
H
= Pr 1 / 3 =
T
a
1/ 3
H
T
< 1 za Pr < 1
= 1 za Pr = 1
> 1 za Pr > 1
(tecni metali)
(idealan gas, vidi 2.12)
( tecnosti i realni gasovi)
Teorija filma
Od praktinog interesa je koliina toplote koju zid u jedinici vremena preda fluidu,
raunato po jedinici povrine:
dT
q z =0 =
dz z = 0
(2.16)
25
dT
kose dui (deo tangente povuene u taki z = 0) sa nagibom
dz z =0
Taka preloma, tj. presek tangente i asimptote, definie debljinu fiktivnog toplotnog
graninog sloja, T ili debljinu filma. Nagib kosog profila je,
T f Tz
dT
=
dz z =0
'
T
pa dobijamo:
q z =0 =
(T f Tz )
T'
T'
(W/m2K)
(2.17)
q z =0 = (T f Tz )
(2.18)
z =0 =
dw
dz
=
z =0
Cf
w 2f
(2.19)
26
L
= f (Re, Pr)
(2.20)
64
Re
(2.21)
(2.21a)
PRIMER 2.2. Pokazati da je termiki otpor prelaza toplote sa fluida na zid (ili obrnuto)
cilindrine cevi prenika d , raunat po jedinici duine cevi, jednak:
Rt =
1
d
27
Q = q A = dL q
T
T
1
=
Rt =
1
Rt
d
d
BTU
ft h R o
i = 670
cm 2
. Proraun izvesti paralelno sa dve kriterijalne
h
jednaine:
58
0.62Re1 2 Pr1 3 Re
1 +
Nu = 0.3 +
14
282000
2
3
0. 4
1 +
Pr
Iz tablica za srednju temperaturu vazduha: Pr = 0.708. (Reenje u Mathcad -u, fajl P 2.3)
45
PRIMER 2.4. Idealno izolovan protoni greja vode u obliku cevi sa elektrinim grejaem,
dug je 5 m i ima unutranji prenik 2 cm.
a) Izraunati snagu grejaa koja obezbeuje zagrevanje 10 l/min vode od 150C do 650C
b) Proceniti temperaturu unutranje povrine grejaa na izlazu, imajui u vidu da je gustina
fluksa konstantna du elektrinog grejaa.
Potrebni podaci: termofizike osobine vode na srednjoj temepraturi (40oC) su
= 0.365
BTU
ft h R o
, = 0.0255
ft 2
cal
g
, c p = 998.1
i = 0.992 3 .
h
kgK
cm
(mol m 2 s )
(2.22)
28
DA
(m/s)
'D
(2.23)
Sh = f (Re, Sc)
(2.24)
L
Sh = A
DA
mitov (Schmidt) kriterijum Sc je analogan Prandtlovom:
Sc =
DA
pogonska sila
koef. prelaza
NA = - A CA ( mol m 2 s )
CA (mol/m3)
A (m/s)
m A = A c A ( kg m 2 s )
c A ( kg m 3 )
A (m/s)
NA = - A,p pA ( mol m 2 s )
pA (Pa)
A,p (mol/m2 Pa s)
NA = - A,x xA ( mol m 2 s )
xA ( - )
A,x (mol/m2s)
CA =
nA nA n
x
=
= x As = A s
V
n V
Ms
*s = const C A =
s x A
Ms
NA =
A s x A
= A, x x A
Ms
A, x = A
s
Ms
(2.25)
pA = xA p
pA = xA p
A , x = A. p p
(2.26)
A, p =
p = s RgT =
s
A
p Ms
(2.27)
s
RgT , pa imamo :
Ms
30
A, p =
A, x = A
A
RgT
p
= As
Rg T
(2.28a)
(2.28b)
PRIMER 2.6. Treba proceniti brzinu suenja r u kg vode/(kg suve materijes), kockica
argarepe vazduhom u fluidizovanom sloju, pretpostavljajui da je povrina kockica
prekrivena filmom vode.
a) Izvesti sledei izraz za traenu brzinu suenja:
r = w sv
M w pw0
(1 ) sc
M sv p
(s )
1
31
mw = M ww , p pw = M w
( 2.28 a )
w
pw
Rg T
kg
2
m s
mw = M w
p 1 0
w
pw = M w w pw0 pw = M ww
pw pw
Rg T
Rg T
Rg T p
mw = M w
w sv
0
pw0
(1 ) = w sv M w pw (1 ) kg2
p
M sv p
m s
Konano, da bi smo dobili brzinu suenja u traenim jedinicama, treba pomnoiti izvedeni
izraz specifinom povrinom kockice, sc raunatom po kilogramu suve materije:
(s )
M w pw0
r = mw sc = w sv
(1 ) sc
M sv p
b) (Mathcad, P 2.6)
jD =
Nu
Re Pr1/3
Sh
Re Sc1/3
(2.29a)
(2.29b)
jH = jD =
f
2
(2.30)
32
A =
DA
C p a
2/3
(2.31)
PRIMER 2.7. Pri strujanju suvog vazduha temperature 25 0C i pritiska 1 atm, brzinom
2 m/s preko povrine od 0.3 m2 pokrivene slojem naftalina, izmerena koliina isparenog
naftalina u toku od 15 min je 12 g. Napon pare naftalina na 25 0C je 11 Pa a njegova
difuzivnost u vazduhu, DA,B = 0.6110-5 m2/s, gde A oznaava naftalin, a B vazduh, kroz
koga naftalin difunduje. Proceniti koeficijent prelaza toplote za vazduh, pri istim uslovima
proticanja i istoj geometriji sistema. Specifina toplota i toplotna difuzivnost vazduha na
kJ
, a = 2.18 10 5 m 2 s . Iz izraunate vrednosti koeficijenta
25 0C su: c p = 1.01
kgK
prelaza naftalina A , izraunati A,x i A, p
(Reenje u Mathcad-u, fajl P 2.7)
q1 =
T1 Ti ,1
1 / 1
, q2 =
Ti ,1 Ti , 2
d /
, q3 =
Ti , 2 T2
1/ 2
(2.32)
33
(2.33)
Nijedna od jedn. (2.32) ne omoguuje izraunavanje q jer sadre nepoznate potencijale intermedijalne temperature Ti,1 Ti,2. Produena jednakost (2.32) sadri dve nezavisne
jednaine, recimo q1 = q2; q2 = q3, u kojima e, nakon smene izraza (2.32), figurisati
nepoznate intermedijalne temperature. Reavanjem tih jednaina dobijamo nepoznate
temperature u funkciji od krajnjih - merljivih potencijala, T1 i T2. Kada se dobijeni
izrazi zamene u bilo koju od tri jednaine (2.32) dobijamo fluks prolaza toplote u funkciji
od krajnjih temperatura:
q=
T1 T2
= K T (T1 T2 ) W m 2
1 d
1
+ +
1 2
(2.34)
qL =
T Ta
i
z
1
1
+
+
+
1d1 z d z i d i ( r + 2 )d 2
(W/m)
gde su:
T, Ta - temperatura pare i temperatura atmosfere (K)
d1, d2 - unutranji i spoljanji prenik izolovanog parovoda (m)
z, i - debljina zida cevi i debljina sloja izolacije (m)
dz - srednji logaritamski prenik zida cevi (m)
di - srednji logaritamski prenik sloja izolacije (m)
z, i - toplotne provodljivosti zida i izolacije (W/mK)
1 - koeficijent prelaza sa pare na unutranji zid paravoda (W/m2K)
2 - koeficijent prelaza toplote sa spoljne povrine paravoda u atmosferu (W/m2K)
r - efektivni koeficijent prelaza toplote radijacijom (W/m2K)
Efektivni koeficijent prelaza toplote radijacijom je onaj parametar, koji kad se pomnoi
pogonskom silom za prelaz toplote (T2 - Ta), daje pravu vrednost toplotnog fluksa zraenja.
Tako je prema definiciji:
(T24 Ta4 ) = r (T2 Ta )
34
T24 Ta4
r =
= T22 + Ta2 (T2 + Ta )
T2 Ta
i za njegovo izraunavanje je neophodna procena nepoznate temperature T2.
a) Izvesti datu formulu za toplotne gubitke
b) Izvesti izraz za koeficijent prolaza toplote, baziran na unutranjoj povrini cevi
parovoda.
a) ema termikih otpora :
R1 =
i
z
1
1
1
, Rz =
, Ri =
, R2 =
, Rr =
1d1
z d z
i d i
2 d 2
r d 2
Ekvivalentan otpor :
Rt = R1 + Rz + Ri +
1
1
1
+
R2 Rr
T T Ta
=
Rt
Rt
T Ta
T Ta
=
1
1
z
Rt
+
+ i +
1d1 z d z i d i ( r + 2 )d 2
izveli traeni izraz za koeficijent prolaza toplote, neophodno je fluks toplote, qL prikazati
kao proizvod koeficijenta prolaza, K T pogonske sile (T Ta ) i odgovarajue povrine
35
T Ta
= K T (T Ta )d1
Rt
Sledi,
KT =
1
Rt d1
1
1
1
1
z
i
d1
+
+
+
1d1 z d z i d i ( r + 2 )d 2
Konano,
KT =
1
1 z d1 i d1
d1
+
+
+
1 z d z i d i ( r + 2 ) d 2
PRIMER 2.9. Treba izraunati potrebnu debljinu izolacije ( = 0.0346 W (mK ) ) tavanice
da se temperatura plafona ne bi razlikovala od sobne temperature vie od 20 C . Tavanica
je debela 0.5in, a koeficijent toplotne provodljivosti materijala od koga je napravljena je
= 0.433W (mK ) . Koeficijet prelaza toplote sa obe strane tavanice je = 2.84 W (m 2 K ) .
Temperatura vazduha na tavanu je 490 C , a sobna temperatura 200 C .
Na skici su naznaeni termiki otpori. Najpre emo iz granine temperature plafona,
sobne temperature i koeficijenta prelaza toplote izraunati fluks prelaza toplote sa plafona
na sobni vazduh:
q = 2 [(Ts + 2) Ts ] = 5.68W m 2
On je tano jednak fluksu prolaza toplote od vazduha tavana do vazduha u sobi:
q=
T0 Ts
= 5.68W m 2
1 1 + t t + i i + 1 2
T T 1
1
i = 15.13cm
i = 0 s + t +
1 t 2
q
Jasno je da debljina izolacije, traena prema datom zahtevu, ne zavisi od toga da li e
se ona staviti na tavanicu ili ispod nje (na skici je uzeto da se ona postavlja ispod tavanice).
36
Iz formule za fluks prolaza toplote jasno se vidi da njegova vrednost ne zavisi od redosleda
termikih otpora jer zbir u imeniocu ne zavisi od redosleda sabiraka.
T1
Ts + 20 C
T0 = 490 C
Ts = 20 0 C
1 = 2.84 W (mK )
2 = 1
t
T0
1 1
i
Ts
t t
i i
1 2
Tako, u Primeru 2.7, gubljenje toplote pare pri transportu kroz parovod smo ralanili na 5
elementarnih stupnjeva, kao:
1.
prelaz toplote
sa pare na
unutranji
zid
2.
provoenje
toplote
kroz zid
cevi
2.
provoenje
toplote
kroz izolaciju
4.
prelaz toplote
sa spoljanjeg
zida u atmosferu
5.
prenoenje toplote
sa spolanjeg zida
u atmosferu
zraenjem
Brzine elementarnih fizikih stadijuma (prenos toplote ili mase) se mogu prikazati u
vidu kolinika pogonske sile i otpora. Ako pogonska sila linearno zavisi od potencijala
(temperature ili koncentracije), a otpor nije funkcija potencijala, kaemo da je
37
r=
V
R
(2.35)
ri =
Vi
V Vi 1
= i
, i = 1,..., n
Ri
Ri
(2.36)
V = Vi = Vn V0
n
(2.36a)
i =1
a ekvivalentan otpor:
R = Ri
n
(2.36b)
i =1
pa je brzina procesa:
rP =
Vn V0
R
n
(2.37)
i =1
V0 , Vn krajnji potencijali
Metod limitirajueg stupnja
Posmatrajmo prolaz toplote kroz homogeni zid. Brzine tri stadijuma su date
jednainama (2.32):
q1 =
T1 Ti ,1
Ti ,1 Ti , 2
Ti , 2 T2
, q2 =
, q3 =
R1
R2
R3
38
Neka je 3. stupanj znatno sporiji od ostalih, odnosno njegov otpor znatno vei od druga
dva otpora, to znai:
R1 R2
0
R3 R3
Iz uslova jednakosti brzina prvog i treeg stupnja:
( 2.32 )
q1 = q3
T1 Ti ,1 R1
=
0 Ti ,1 T1
Ti , 2 T2 R3
( 2.32 )
Ti ,1 Ti , 2 R2
=
0 Ti , 2 Ti ,1
Ti , 2 T2 R3
Dakle, aproksimativni temperaturni profil e izgledati kao na Sl. 2.7. Poto smo definisali
intermedijalne potencijale:
Ti ,1 = Ti , 2 = T1
sledi izraunavanje brzine prenosa toplote smenom naenih vrednosti u izraz za brzinu
nekog od stupnjeva. Meutim, poto su, izrazi za brzine brzih stupnjeva q1 i q2
nedefinisani (0 0 ) preostaje izraz za spori stupanj:
rP = r3 =
T1 T2
R3
39
T2
4
a) Skicirati temperaturni profile kroz posmatrani zid ako je trei od 4 konsekutivna stupnja
limitirajui i napisati odgovarajuu formulu za fluks toplote, q
b) Skicirati temp. profil i napisati izraz za q ako je : 1 4 >> 2 3
2.3. elina cev ( = 45 W/mK) unutranjeg prenika 0.824in i spoljanjeg prenika 1.05in
je izolovana slojem fiberglasa ( = 0.025 W/mK), debljine 2cm. Temperatura unutranjeg
povrine cevi 150 0 C , a spoljanje povrine izolacije 30 0 C .
a) Izraunati toplotni fluks izmeu te dve povrine za 1 metar cevi, q L (W m)
penaste izolacije ( = 0.34 W (mK ) ), debljine 10cm, sloj plute ( = 0.043W (mK ) ) i sloj
2.5. Radi odreivanja toplotne provodljivosti, uzorak govedine oblika cilindra, duine 5cm
i prenika 3.75cm , smeten je izmeu dva cilindra od akrila ( = 1.5W mK ), istog
prenika i sve je to stavljeno u izolovani kontejner (skica). Slobodne povrine akrilnih
cilindara (na dnu donjeg i na vrhu gornjeg cilindra) se odravaju na konstantnim
temperaturama, pri emu je donja povrina na vioj temperaturi. U oba akrilna cilindra su
stavljena po dva termopara i to na rastojanju 0.5 i 1cm od dodirne povrine sa uzorkom.
Termoparovi (poev od najnieg) su registrovali sledee temperature: 45, 43, 15 i 13 0 C .
Izraunati,
a) Specifini toplotni fluks, q kroz uzorak i akrilne cilindre.
b) Temperature donje i gornje povrine uzorka
c) Toplotnu provodljivost goveeg mesa.
5 cm
3.75 cm
2.6. Unutranja cev izmenjivaa toplote ima unutranji prenik 2.21cm i zid debeo
1.65mm . Koeficijent prelaza toplote sa unutranje strane cevi 1 = 568W m 2 K , a sa
spoljanje, 2 = 5678W m 2 K .Toplotna provodljivost cevi je = 55.6W mK . Izraunati,
a) koeficijent prolaza toplote kroz cev, baziran na unutranjoj povrini cevi,
41
temperatura
fluida u cevi 80 0 C , a
2.8. Izvesti sledei izraz za termiki otpor (otpor provoenju toplote) sferne ljuske sa
unutranjim i spoljanjim poluprenicima r1 i r2
Rt =
r2 r1
4 r1 r2
2.9. a) Izvesti izraz za brzinu difuzije FA komponente A kroz porozni zid u obliku sferne
ljuske sa unutranjim i spoljanjim poluprenikom r1 i r2.
C A (r1 ) C A (r2 )
(mol/s)
r2 r1
b) Helijum je skladiten u sferni rezervoar spoljnjeg prenika 3 m i debljine zida 5 cm od
pireksa na 200C. Molska koncentracija helijuma u pireksu je 0.73 mol/m3 na unutranjoj
povrini zida a zanemarljiva na spoljnjoj povrini. Difuzivnost helijuma kroz pireks na 200C
DA,B = 4.510-15 m2/s. Odrediti dnevne gubitke helijuma difuzijom kroz zid rezervoara.
FA = 4 r1 r2 D A, B
napon na povrini cevi vai jedn. (2.19), s tim to umesto w f treba staviti wsr . Koristei
jedn (2.19) i Njutnov zakon (2.9c), izvesti izraz (2.21) za koeficijent trenja.
42