PRAPOVIJEST- OD PRAOVJEKA DO HOMO SAPIENSA

O postanku ovjeka moemo govoriti samo u hipotezama ili pretpostavka jer o

evoluciji ovjeka nemamo vrste dokaze.
U periodu tercijara u umama je ivjela visoko razvijena skupina sisavacaprimati. No promjenom klimatskih uvjeta ( smjenjivanjem glacijala ili
zahlaenja i interglacijala ili zatopljenja) mijenjao se vegetacijski pokrov
zemlje- na velikoj povrini zemljine kugle ume su ustupile mjesto stepama.
Neki primati su u potrazi za hranom sili u stepe dok,su se drugi zadrali na
drveu tako je pred 10 000 000 .g. dolo do diferencijacije primata na
pongide ( ostali su na drveu) i hominide ( prilagoavali se ivotu u
stepama).
U potrazi za hranom te iz straha od drugih ivotinja hominidi se sve ee
uspravljuju to bitno utjee na njihovu muskulaturu: kretanje na dvije noge
utjee na grau stopala, zdjeline kosti i kraljenicu, slobodne ruke koriste za
uzimanje plodova pa su ruke sve spretnije, smanjuje se eljust i zubi....
Prilagoavajui se uvjetima stepe mijenjaju se i fizike osobine hominida, koji
sve vie dobivaju ljudske karakteristike.
Razlikujemo nekoliko glavnih vrsta u evolutivnom razvoju ovjeka:
1.najstariji hominidi bili su australopiteki, starosti 4. mil. godina. Najvie
njegovih nalaza pronaeno je u mjestu Hadar u Etiopiji- stoga Afriku nazivamo
kolijevkom ovjeanstva. Kao vrsta su izumrli.
2. Homo habilis ( spretan ovjek) star je oko 2,5 mil. godina. Izraivao je
prve oblike orua- oblutke izraene tehnikom okresivanja.
3. Vii razvojni stupanj pripada Homo erectusu ( uspravnom ovjeku) starom
oko 1,7 mil. godina. .Bio je rasprostranjem na svim konmtinentima osim
Amerike i poznavao je vatru.Najpoznatije mu je nalazite pilja u Ku Tijen
kod Pekinga u Kini.

4.Evolucija ovjeka zavrila je pojavom homo sapiensa ( razumnog ovjeka).

Unutar te skupine javljaju se dva tipa koja se razlikuju po svojim
postignuima. Primitivniji tip javlja se pred vie od 200 000 godina- on je prvo
svjesno ljudsko bie koje svojim djelovanjem nastoji promijeniti prirodu. Toj
skupini pripada neandertalac- po njemakom nalazitu Neandertalu .
Pokapaju svoje pokojnike.
Razvijeniji tip homo sapiensa- kromanjonac, star je oko 50 000 godina. Naziv
je dobio po francuskom nalazitu Cro.Magnon te je bio rasprostranjen na svim
kontinentima. U Ameriku dolazi prije 20 000.g. tijekom ledenog doba kada je
Beringov prolaz bio zaleen.
Prema materijalu od kojeg je izraivano oruje a to je kamen, taj najdulji i
nastariji period prapovijesti naziva se kameno doba. S obzirom da se ivot

ljudi unutar kamenog doba mijenjao razlikujemo starije kameno doba ili
paleolitik, srednje kameno doba ili mezolitik i mlae kameno doba ili neolitik.

IVOT U PALEOLITIKU ( 4 mil. g.- oko 10 000 g.pr. Kr.)

ivotinje za paleolitskog ovjeka istovremeno su izvor hrane ali i velika
opasnost- stoga one utjeu na njegov kompletan ivot: na vrstu oruja i
orua, privredne grane, obitavalita, tip ljudske zajednice, umjetnost i religiju.
1.Orue i oruje: ovjek , koji je relativno slab u odnosu na neke ivotinje,
stvara prva primitivna oruja: runi klin,sjekire, igle od kosti, koplje i vatra u
lovu na ivotinje
2.S obzirom da je za opstanak bilo vano stalno nabavljati hranu, paleolitski
ovjek bavio se lovom dok su ene sakupljale plodove.
3U potrazi za hranom tj. ivotinjama ovjek je stalno selio za njima tj. ivio je
nomadskim nainom ivota. . Samim time nije imao stalnih obitavalita ve
se od nevremena sklanjao u prednje dijelove spilje( abrije) ili u primitivne
kolibe u blizini vode.
4Nemoan da sam opstane u prirodi koja stalno vreba opasnostima, ovjek je
bio prisiljen ivjeti u zajednici s drugim ljudima- takve zajednice od nekoliko
desetaka mukaraca, ena i djece nazivaju se horde ili opori.U hordi ne
postoji brak niti osjeaj rodbinskih veza ve vladaju slobodni spolni odnosipromiskuitet.
U hordama je dominantnu ulogu imala ena. Takva zajednica u kojoj se
podrijetlo djeteta odreuje po majci i u kojoj ena ima vodeu ulogu naziva se
matrijarhat. ena je bila vana iz vie razloga:
- jer je opstanak horde, zbog visokog mortaliteta, ovisio o njenom raanju,
-jer se zbog promiskuiteta nije znao otac djeteta
-njen nain privreivanja ( skupljanje plodova) sigurniji je u odnosu na lov
5. ivotinja kao glavni izvor hrane je i najei motiv umjetnikog izraavanja
paleolitskog ovjeka. ovjek crta ivotinju ne iz estetskih razloga ve kako bi
osigurao uspjeniji lov i bolje upoznao ivotinju. Najvrijedniji crtei kamenog
doba nalaze se u spiljama Lascaux u Francuskoj i Altamira u panjolskoj.
Osim crtea, iz paleolita su ostali sauvani i kipii koji prikazuju golo ensko
tijelo. Zbog raskonih oblina nazivaju se paleolitske Venere a najpoznatije su
Venera iz Willendorfa u Austriji i Venera iz Vestonica u ekoj.
7.Oblik vjerovanja u paleolitiku naziva se totemizam.. dolazi od rijei totem a
to je ivotinja, biljka ili prirodna pojava s kojima su plemena povezana
posebnim odnosom- ona totem smatraju svojim pretkom, zatitinikom i vjeruju
da se nakon smrti pretvaraju u svog totema. . ovjek ne smije ubiti niti jesti
meso svog totema a takva zabrana naziva se tabu.

PALEOLITIK U HRVATSKOJ
Najpoznatija paleolitska nalazita kod nas su Vindija kraj Varadina,
Veternica na Mevednici i Hunjakovo brdo kraj Krapine. Ovo posljednje
nalazite otkrio je hrv. antropolog Dragutin Gorjanovi Kramberger krajem
19.st.naavi ostake oko 80 neandertalaca starih oko 130 000 godina.
IVOT U MEZOLITIKU (10 000- 6 500 g. pr. Kr.)
Na prelazu iz paleolitika u mezolitik dogodile su se toliko znaajne klimatske
promjene da su one u potpunosti izmjenile ivot tadanjih ljudi. Povlaenjem
posljednjeg ledenog doba ( Wurma) dolo je do zatopljenja i topljenja
ledenjaka pa zbog dizanja razine vode nekadanja kopna postaju otoci npr.
Engleska.
Pod utjecajem klime u Europi nestaju stepe i stvaraju se visoke ume a u
prednjoj Aziji i Sjev. Africi nastaju pustinje .S obzirom da se formirala klima
slina dananjoj, neke ivotinje izumiru ( mamuti) a druge se povlae u
hladnije krajeve ( sobovi)
Zbog izumiranja nekih ivotinjskih vrsta i nepreglednosti uma lov je bio
otean unato injenici da je ovjek poeo koristiti luk i strijelu. Stoga novom
privrednom granom postaje ribolov zahvaljujui izumu udice, mree i kanua.
Novonastalim prilikama ovjek se prilagoava na taj nain to zadrava uz
sebe mladune uhvaene ivotinje i postepeno ga pripitomljava tj.
domesticira .Zahvaljujui tome postepeno e se razviti stoarstvo.
Pripitomljavanjem (ili domestifikacijom) ivotinja ovjek vie ne treba seliti za
ivotinjom pa umjesto nomadskog zapoinje sjedilaki nain ivota. To
utjee i na tip obitavalita: stvaraju se trajna naselja na sojenicama.
IVOT U NEOLITIKU ( 6 500.- 3 500 .g. pr. Kr. )
Sva trajna naselja obavezno su bila smjetena uz izvor vode. ivot pored
vode omoguio je novu privrednu granu: poljoprivredu. Naime, mulj na
obalama rijeka sluio je kao prirodno gnojivo za biljke koje su se mogle
iskoristiti za prehranu.
Bavljenje poljoprivredom pridonijelo je otkriu novih orua: motike, srpova,
plugova, rvnjeva i keramikog posua.Proizvodnju keramike umaprijedio je
izum lonarskog kola. a jedan od najvanijih izuma bio je kota.
Nove privredne grane utjecale su i na vjerovanja: ljudska egzistenzija vie
nije ovisila o ivotinjama i lovu ve o prirodnim pojavama koje ovjek
doivljava kao skup monih sila. On vjeruje da svaka prirodna pojava ima
duu koja njome upravlja. One prirodne pojave koje ovjeku nanose tetu
treba umilostiviti rtvama. Takve predodbe nazivamo animizam ( od
anima= dua).

Vrlo je vjerojatno da su nove vjerske predodbe utjecale i na izgradnju

megalitskih graevina- rije je o kamenim spomenicima ogromnih
proporcija..Najmisteriozniji primjer megalita je Stonehenge u Engleskoj.
Dio znanstvenika smatra da je Stonehenge bio neka vrsta prethistorijskog
opservatorija dok drugi smatraju da je izgraen iz vjerskih tj. kultnih razloga.
Moda je to bilo svetite povezano uz kult sunca jer svake godine na ljetni
solsticij sunane zrake udaraju tono u sredinji oltarni kamen.
Zahvaljujui stoarstvu i ratarstvu ivot je postao sigurniji to se odrazilo na
poveani natalitet uslijed ega trajna naselja prerastaju u prve gradove na
svijetu. Svi su uglavnom nastali na podruju Plodnog polumjeseca, kojeg
jedan krak zavrava u Mezopotamiji a drugi u dolini Nila.Najstariji gradovi
na svijetu su Jerihon u Palestini i Catal Huyuk u u Maloj Aziji u dananjoj
Turskoj.
Ljudi sada ive u plemenima u kojima postoji podjela poslova na stoare,
ratare, obrtnike i trgovce. Na elu plemena nalazi se najstariji muki lan a
vlasnitvo se dijeli prema mukoj lozi. Zajednica u kojoj dominira mukarac
naziva se patrijarhat.
Zbog velikog napretka kojeg je ljudski rod postigao tijekom neolitika govorimo
o neolitikoj revoluciji a ona se odigrala na najplodnijim prostorima- uz
rijeke Eufrat, Tigris, Nil, Ind, Ganges, Hoang Ho i Jang ce.Neolitik zavrava
otkriem novog materijala za izradu oruja i orua- metala..

METALNO DOBA (OD 3 500 .G. PR. KR.)

Prema metalu bakru od kojeg su ljudi oko 3 500.g. pr. Kr. poeli izraivati
oruje i orue najstariji period metalnog doba naziva se bakreno doba ili
cuprolitik . Izraz cuprolitik ( od rijei cuprum i litos)upuuje da se kamen
koristio i dalje jer se bakar pri jaem udarcu lomio.
Kamen e biti izbaen iz upotrebe tek otkriem kositra koji pomijean sa
bakrom stvara vrstu leguru- broncu.Njenom upotrebom oko 2 200.g. pr. Kr.
zapoinje bronano doba.
Prodorom srednjoazijskih naroda na prostor Bliskog Istoka oko 1 200.g. pr.
Kr. zapoinje eljezno doba.
Ovakva datacija je tona samo za civilizacije na prostoru Bliskog Istoka. Od
tuda se upotreba metala irila i u smjeru Europe gdje starije eljezno doba ili
haltat zapoinje tek oko 800.g. pr. Kr. Mlae ili latensko eljezno doba
zapoinje oko 450.g. pr. Kr. a irenju latenske kulture pridonijeli su Kelti.