HRVATSKA U DOBA DINASTIJE ARPADOVI ( 1102.-1301.

)
elei izbjei nepotrebne sukobe, Koloman je smatrao povoljnijim da se s hrvatskim
plemstvom nagodi oko priznavanja njegove vlasti- stoga je sa starijeinama 12 hrv. plemena
potpisao ugovor koji je u povijesti poznat pod nazivom Pacta conventa.
Po tom ugovoru Hrvatska ostaje nezavisna a njezina se dravno-pravna zasebnost ogleda
u zasebnom porezu, novcu i vojsci te u zasebnoj krunidbi za ugarskog pa za hrvatskog
kralja. Hrvati priznaju Kolomana i njegove nasljednike hrvatskim kraljevima a Hrvatskom u
ime kralja upravljaju ban i Sabor.Takva veza izmeu dvije drave koje su povezane samo
kraljevom osobom naziva se personalna unija.
Kasnije je uvedena ast hercega koji kralja zamjenjuje u Hrvatskoj i potpuno mu je
ravnopravan a to je obino bio kraljev brat ili sin.
Stvaranjem Hrvatsko- ugarskog kraljevstva politiko sredite preneseno je izvan same
Hrvatske pa se vlast Arpadovia juno od Kupe slabo osjeala. To je pogodovalo jaanju
monih velikakih obitelji: slavonskih knezova Babonia, omikih knezova Kaia,
bribirskih knezova ubia i krkih knezova Frankapana.
Njihova mo je jaala i zahvaljujui kraljevim donacijama: npr. kralj Andrija II je krkim
knezovima dodijelio posjed Vinodola s kompletnim stanovnitvom. Kasnije je nastao
dokument koji je regulirao odnose izmeu krkih knezova i njihovih kmetova pod nazivom
Vinodolski zakon iz 1288.g.
Hrvatski velikai osobito su se osilili u vrijeme sudjelovanja kralja Andrije II u IV. Kriarskom
ratu ( taj se kralj, s obzirom da nije imao novaca za polazak u rat, odrekao Zadra u korist
Venecije 1202.g.).. Samovolja velikaa i kralja dovela je do pobune nieg plemstva pod
ijim je pritiskom kralj Andrija izdao Zlatnu bulu 1222.g.Zlatna bula omoguila je plemstvu
stanovite povlastice i mogunost da se kralju odupru silom u sluaju krenja njezinih
odredaba.
Andriju je naslijedio njegov sin Bela IV ( 1235.-1270.)- Dogaaj koji je najvie ostavio traga
tijekom njegove vladavine bila je provala Tatara ( Mongola) u Hrvatsko- ugarsko kraljevstvo.
Tvorac mongolskog imperija zvao se Dingis kan. Nakon to je ujedinio mongolska
plemena, on je po. 13. St. zapoeo ekspanziju na Kinu a nakon toga na drave srednje
Azije. Njegov unuk Batu kan je Mongole usmjerio na Europu. Nakon to je u munjevitom
pohodu unitio rusku kneevinu, on je pokrenuo dvokraki napad na Poljsku i Hrvatskougarsko kraljevstvo.
Porazivi kraljevu vojsku na sjeveru drave, zapoinje tatarska hajka na Belu IV koji pred
neprijateljem bjei na jug i trai spas u dobro utvrenim gradovima kao to je bio Trogir te
na otocima. U tom tatarskom pohodu osobito je teko stradao Zagreb a crkva Sv. Sjepana
je poruena. Od daljnjih pustoenja Europu je spasila smrt velikog kana Ogotaja jer su se
Tatari, zabrinuti za pitanje nasljedstva, poeli vraati na istok.
Nakon to je prestala tatarska opasnost Bela IV se vratio u Budim. Tada je veliku panju
posvetio izgradnji obrambenog sustava u zemlji- on potie utvrivanje gradova koji postaju
vaan imbenik obrane.
Takvi se gradovi ,koji su zbog obveze da sudjeluju u obrani kralja dobivali stanovite
povlastic, nazivaju slobodni kraljevski gradovi. Jedan meu mnogima bio je i Gradec.

Povlastice i obveze grada bile su regulirane dokumentom pod nazivom Zlatna bula iz
1242.g.
Neposredno pred svoju smrt je Bela IV svoju unuku Mariju udao za napuljskog kraljevia
Karla ime su stvoreni vrsti rodbinski odnosi izmeu dvije europske kraljevske obitelji :
Arpadovia i Anvinaca.
Njegovom smru kraljevska vlast je oslabila to je pogodovalo jo veem jaanju plemikih
obitelji. Vrijeme posljednjih Arpadovia je vrijeme kada znatno jaa plemika obitelj
ubia.Oni su osobito ojaali u vrijeme kneza Pavla ubia koji je najvie zasluan to je
1301.g. na hrvatsko- ugarsko prijestolje doao Marijin unuk Karlo I Robert Anuvinac.

HRVATSKA U DOBA ANUVINACA ( 1301.-1382.)

Kako bi stekao dobru materijalnu podlogu kojom e stvoriti snanu vojsku kralj Karlo Robert
uvodi tzv. kraljevska prava ( ili iura regalia)- rije je o porezima na obrt i trgovinu i
monopolu na kovnice zlata i srebra.
Nakon to se obogatio i stvorio snanu vojsku, on se odluio obraunati s velikaima
primjenivi politiku divide et impera. Iskoristio je neslogu hrv. vbelikaa da se obrauna s
najmonijom obitelji ubia. Oslonivi se na njihove vazale, Karlo je skrio Pavlovog sina
bana Mladena i odveo ga u zarobljenitvo.
Konaan udarac ubiima zadao je Karlov sin i nasljednik Ludovik (1342-1382.)- koji je
nastavio oevu politiku slamanja samovolje velikaa. Prisilio je ubie da mu predaju grad
Ostrovicu u zamjenu za utvrdu Zrin u Pounju po kojoj e ta obitelj dobiti novi feudalni
atribut: Zrinski. I dok je grana ubia u junoj Hrvatskoj uskoro izumrla, slavonski Zrinski
odigrat e veliku ulogu u kasnijoj hrv. povijesti.
Nakon to je skrio mo i ostalog plemstva, Ludovik je veu panju posvetio vanjskoj
politici. Naime, u vrijeme njegove borbe s velikaima Venecija je zavladala dijelom nae
obale. Stoga je tijekom svoje vladavine Ludovik vodio tri rata s Venecijom. Na kraju
drugog je prisilio Veneciju da se mirom u Zadru 1358.g. odrekne svojih posjeda od Kvarnera
do Draa ukljuujui i Dubrovnik.
Zahvaljujui svojim vanjskopolitikim uspjesima ali i rodbinskim vezama Ludovik je bio jedan
od najmonijih vladara u europi a njegova se vlast protezala od Baltikog do jadranskog
mora. Stoga ga historiari nazivaju Ludovik Veliki.

PROTUDVORSKI POKRET I GUBITAK DALMACIJE

Ubrzo po smrti kralja Ludovika njegova se drava poela raspadati jer se udajom mlae
keri Hedvige za litavskog kneza Jagela odvojila Poljska u kojoj je zavladala dinastija
Jagelovia.Starija ki dvanaestgodinja Marija bila je okrunjena hrvatsko-ugarskom
kraljicom no zbog njene maloljetnosti dravom je stvarno vladala njezina majka, regentkinja
Elizabeta.

Samovoljno vladanje dviju kraljica izazvao je pravi protudvorski pokret hrvatskih velikaa
koji je potresao zemlju punih 25 godina. Velikai su nasuprot kraljicama 1385.g. postavili za
kralja najblieg mukog roaka pokojnog Ludovika- rije je o napuljskom kralju Karlu
Drakom.
S obzirom da je Elizabeta uskoro organizirala njegovo ubojstvo velikai su kraljice zatoili u
Novigrad a novim kraljem su proglasili malodobnog Karlovog sina- Ladislava Napuljskog.
Stoga je u Hrvatsku provalio kralj igmund Luksemburki i uz pomo Venecije oslobaa
svoju suprugu kraljicu Mariju iz zarobljenitva.Nakon toga se igmund okrunio hrvatskougarskom krunom i poeo se razraunavati s velikaima.
Koliko je njihov otpor bio jak govori inejnica da je igmund tek. po. 15.st., nakon 25
godina borbi, bio priznat od sveg hravtskog plemstva za hrvatsko ugarskog kralja. Njegov
protivnik Ladislav Napuljski je iz svog poraza odluio izvui to vie koristi. On je 1409.g.
Veneciji prodao svoja tobonja prava na Dalmaciju za 100 000 dukata. To je bio jedan od
najkritinijih trenutaka u hrv. povijesti jer je Hrvatska sve do propasti Venecije ( krajem
18.st.) izgubila neposrednu vezu s morem. Dogorone posljedice ovog ina je istiskivanje
hrv. imena s juga I pomicanje teita politikog ivota na sjevernu Hravtsku.

TURSKE PROVALE U HRVATSKU

Nakon igmundove pedesetogodinje vladavine uslijedile su dinastike borbe iz kojih je 20
godina kasnije na hrvatsko ugarsko prijestolje doao kralj Matija Hunjadi ili poznatiji kao
Matija Korvin (1458-1490)
Nakon pada Bosne na jugoistone granice kraljevstva doli su Osmanlije . Stoga je kralj
Matija izgradio vrsti obrambeni sustav od Beograda do mora ustrojivi uz granicu
Jajaku i Srebreniku banovinu i Senjsku kapetaniju.Iako je taj obrambeni pojas bio
prilino uinkovit, on nije mogao zaustaviti turske pljakake pohode i odvoenje
stanovnitva u roblje.
Glavni razlog zbog kojeg je kralj Matija zanemario protutursku obranu bile su njegove
vanjskopolitike ambicije: svojoj tenji da se okruni krunom Svetog Rimskog Carstva
podredio je sve ostale potrebe kraljevstva.Kako bi uspio u svojoj namjeri izvrio je
reorganizaciju vojske koja postaje najamnika i sposobna da se bori na tuem teritoriju.
Vojsku je uglavnom koristio u ratovima protiv tadanjeg njemakog cara Fridrika III
Habsburgovca, kojem je,bez uspjeha, elio oteti krunu. Zbog svoje zaokupljenosti
vanjskom politikom dopustio je da se Hrvatska iscrpljuje u stalnim sukobima meu
velikaima u trenucima neposredne turske opasnosti.
Ubrzo nakon Matijine smrti i dolaska na vlast dinastije Jagelovi dogodio se prvi otvoreni
sukob na hrvatskom tlu izmeu Turaka i Hrvata- rije je o porazu na Krbavskom polju
1493.g.
Krivnjom bana Derenina, koji je forsirao boj na otvorenom polju, masovno je izginulo staro
hrvatsko plemstvo.S obzirom da je ovim porazom slomljena hrv. obrana, historiari o
ovoj bitki esto govore kao o prvom rasapu hrvatskog kraljevstva.

Drugi i potpuni rasap Hrvatsko-ugarskog kraljevstva uslijedio je u 16.st. kada Osmanlije

doivljavaju svoj najvei uspon u doba sultana Sulejmana Velianstvenog ( 15201566)
Osim uspjeha na Sredozemlju i Istoku, biljeio je pobjede i u Europi. Osvajanjem Beograda
koji se smatrao kljuem Europe 1521.g. Osmanlijama je bio otvoren put u HrvatskoUgarsko kraljevstvo koje je bilo oslabljeno plemikom samovoljom u doba posljednjih
Jagelovia.
U bitci na Mohakom polju 1526.g. dolo je do katastrofalnog poraza Maara- navodno je
izginulo 20 000 ljudi a meu njima i Ludovik- posljednji kralj iz dinastije Jagelovia.
Njegovom smru hrvatsko- ugarsko prijestolje ostalo je upranjeno.
Drugi problem za Hrvate bila je nemogunost obrane od Turaka. Stoga se iz Hrvatske alju
apeli da se Hrvatima pritekne u pomo. Ti protuturski govori sadravali su slinu misaotraila se pomo za Hrvatsku koja je tit i predzie kranstva pa e padom Hrvatske
tursku silu osjetiti i ostala Europa.
U meuvremenu Turci dio po dio osvajaju hrvatsku zemlju pa je konana bilanca bila
katastrofalna- pred kraj 16.st. Hrvatska je svedena na treinu svog teritorija. Za takvu
osakaenu Hrvatsku ustalio se naziv Reliquiae reliquiarum olim incliti regni
Croatiae ili ostaci ostataka nekadanjeg slavnog hrvatskog kraljevstva.