3.

VRSTE POJMOVA
Meu pojmovima uoavamo razlike. One su vie psiholoke naravi negoli logike ali ih je
tako lake prouiti.
Pojmovi mogu dijeliti na vrste na dva naina:
a)
po svojstvima koja moe imati i jedan pojam sam (npr. pojam "bijel" sam za sebe,
pojam "crn" sam za sebe ne pitamo o njihovom odnosu koji je suprotan)
b)
po meusobnom odnosu kojeg mogu imati dva ili nekoliko pojmova (npr. crn bijel
-dva pojma koja su suprotna)

ad a) podjela pojmova po svojstvima

1. Jasni i nejasni, razgovijetni i nerazgovijetni pojmovi
Jasnim nazivamo pojam ako nam je poznat sav njegov opseg, nejasnim ako nam je njegov
opseg poznat samo djelomino,
npr. trokut: raznostranian, pravokutan, jednakokraan
Razgovijetan je pojam ako nam je tono poznat njegov sadraj
npr. trokut: geometrijski lik, tri stranice
nerazgovijetan ako nam je poznat samo dio njegova sadraja
npr. Pitagorin pouak: pripisuje se Pitagori a o samom Pitagori ne znamo nita
Ako znamo ne samo ope oznake nekog pojma nego i sve nie pojmove koji su obuhvaeni tim pojmom, rei
emo da je na pojam vrline jasan i razgovijetan. A ne znamo li tono ni jedno ni drugo, pojam e biti i
nejasan i nerazgovijetan.

2. Sveobuhvatan pojam
Pojam koji ima svu moguu spoznatljivost nekog predmeta. (Prema skolastikoj filozofiji,
takav sveobuhvatni pojam o stvarima posjeduje samo Bog.)
3. Apstraktni i konkretni pojmovi
apstraktan pojam istie formalnu oznaku predmeta, bez nositelja, npr. mudrost, oinstvo,
dobrostivost,
konkretan pojam istie nositelja, npr. mudrac, otac, dobar ovjek
4. Pozitivni i negativni pojmovi
pozitivni pojam predouje stvar, prisutnost nekih svojstava, stanja, procesa ili odnosa.
Npr. gostoljubivost, ovjenost, iskrenost, jednakost, obrazovanost, pravda, obzirnost,
voljnost, moralnost, znanje, pravda, obzirnost, moralnost
negativan pojam predouje odsutnost svojstva, stanja, odnosa ili djelatnosti:
npr. neznanje., negostoljubivost, neovjenost, neiskrenost, nejednakost, nepravda,
neovjenost, neiskrenost, nejednakost, neobrazovanost, nepravda, bezobzirnost,
bezvoljnost, neobzirnost - bezobzirnost, nemoralnost amoralnost
U naem jeziku se to oznauje prefiksima ne, bez, a

Napomena:
Neki su pojmovi negativni po sadraju ali ne i obliku:
npr. lijen, slijep, gluh, epav, ruan, oskudica
Neki su pojmovi po sadraju pozitivni iako su po obliku negativni
npr. nezgoda, neprilika, nevolja, nevrijeme
5. Jednostavni i sloeni pojmovi
jednostavan pojam donosi samo jednu oznaku u svom sadraju i ona se ne dade dalje
ralanjivati, npr. bie, neto, bijelo, uto, gorko, slano, slatko
sloeni pojam donosi vie oznaka, premda se izrie jednom rijeju. npr. trokut, ovjek
Mi ipak moemo misliti samo relativno jednostavne i relativno sloene pojmove. Postoje li
pojmovi koji su u apsolutnom smislu jednostavni, jedno je od teih filozofskih pitanja.
6. Kolektivni i nekolektivni pojmovi
Kolektivni (zbrini) pojmovi su oni koji znae cjelinu istovrsnih predmeta
npr. uma, eta, pukovnija, vojska, jato, roj, momad, ekipa, naselje, razred)
Nekolektivni pojmovi su daleko najbrojniji, a to su svi ostali

7. Univerzalni i singularni pojmovi

univerzalni ili openit pojam izrie neto jedno to se pridijeva mnogima. Takav pojam
nastaje u umu na temelju apstrakcije (jer izvan uma postoje samo pojedinani predmeti).
Takvi su gotovo svi pojmovi.
singularni pojam je ogranien na neki odreeni pojedinaan predmet
1) vlastita imena (npr. Ivana, Ana, Marko, Pariz, Zagreb,)
2) zamjenice ovaj, on
3) obiljebe (npr. glavni grad Hrvatske, pisac Seljake bune)
singularnost se istie pokaznicama ovaj, taj, ovdje, sada, tj. predmeti se
individualiziraju ili identificiraju prostorno-vremenskim koordinatama (ovdje-sada).
8. Vlastiti i analogni pojmovi
vlastitim pojam izrie stvar kakva je u sebi. To su pojmovi koje dohvaamo svojim osjetilima.
analogini pojam izrie nadosjetne stvari, a analogan je (slian je) jer ih izriemo s pogledom
na materijalne predmete o kojima imamo konkretno osjetno iskustvo i to na tri naina:
- negiranjem neke materijalne oznake (npr. besmrtan, neizmjeran; budui da imamo
neko iskustvo smrtnosti, ogranienosti)
- isticanjem slinosti s materijalnom stvari (npr. protezanje vjenosti, razrjeavanje
pitanja)
- isticanjem uzronosti ili ovisnosti (npr. zdrava hrana)

Vjeba 1 vrste pojmova prema svojstvima (obiljejima)

Zadana je skupina pojmova:
toka, ovjek, pravac, kamen, ljepota, radost, pravednost, krepost, zemlja, sunce boja, crveno, sloboda,
odnos, planet, fiziko tijelo, energija, Marko Maruli, planet Zemlja.
Sloite tablice pojmova prema svojstvima (samostalnim nezavisnim obiljejima):
a) jednostavnih i sloenih pojmova,
b) apstraktnih i konkretnih pojmova,
a) Jednostavni pojam odreen je jednim bitnim obiljejem, a sloeni pojam odreen je veim brojem
obiljeja, takve pojmove izdvojite iz zadane skupine i poredajte ih u tablici:
Jednostavni

Sloeni

b) Apstraktni pojam odreuje samo formalno, zamislivo obiljeje, a konkretni pojam odreuje
zbiljsko, empirijsko obiljeje.
Apstraktni

Konkretni

1. Je li u kvantnoj fizici pojam crveno jednostavni pojam?

2. Navedite neke pojmove koji se mogu dobiti odbacivanjem (apstrakcijom) obiljeja

pojma trokut.

3. Navedite neke pojmove koji se mogu dobiti dodavanjem (determinacijom) obiljeja

pojmu trokut.
3

ad b) podjela pojmova po odnosima

Svaki je pojam jedinstvo sadraja i opsega, to se i odnosi meu pojmovima mogu ralaniti prema
sadraju ili opsegu. No, budui da su sadraj i opseg pojma tijesno povezani, mi emo ih gledati kao cjelinu.

1. Identini pojmovi
Istovjetnim ili identinim pojmovi su oni koji imaju isti sadraj i isti opseg.
Npr. zrcalo ogledalo,
Npr. kvadrat - jednakostranini pravokutni etverokut.
Ovi se pojmovi ni po emu ne razlikuju. To dakle nisu dva pojma, nego jedan. Dojam da je tu rije
o dva pojma nastaje zato to jedan isti pojam nazivamo razliitim rijeima.
2. Ekvipolentni jednakovrijedni pojmovi - ekvipolencija
Pojmove koji imaju razliit sadraj, a isti opseg nazivamo zamjeninim, jednakovrijednim ili
ekvipolentnim.
Ako sadraj jednog od dva ekvipolentna pojma oznaimo slovom A, a sadraj drugog slovom B, i
ako granice njihovih opsega oznaimo krunicama, njihov meusobni odnos moemo grafiki
prikazati crteom:

Npr. glavni grad R. Hrvatske i najvei grad na rijeci Savi imaju razliit sadraj, ali isti opseg.
Npr. najpoznatiji Platonov uenik i pisac Nikomahove etike
Npr. est polovica i etvrt tuceta
3. Nadreeni ili superordinirani - podreeni ili subordinirani pojmovi - subordinacija
Vii pojam je nadreen ili superordiniran svome niem pojmu, a za nii da je podreen ili
subordiniran viem.
npr. ivo bie dio je sadraja pojma biljka, a opseg pojma biljka
dio je opsega pojma ivo bie
npr. uenik - maturant
npr. sport nogomet
npr. plovilo - brod

4. Interferirajui ukrteni pojmovi - interferencija

Pojmove koji imaju djelomino zajedniki sadraj i djelomino zajedniki opseg nazivamo
ukrtenim ili interferirajuim.

npr. politiar (A) lovac (B) imaju djelomino zajedniki sadraj (u oba sadraja ukljuene su
ope oznake pojma ovjek) i a djelomino nemaju (meu oznakama pojma politiar ima i
takvih koje nisu oznake pojma lovac)
npr. Evropljanin - radnik
npr. fiziar pacifist (ovjek)
npr. uenik nogometa (npr. ovjek)
npr. mesojed biljojed (npr. ivotinja)
npr. gorivo graevna tvar, npr. drvo koje moe biti i gorivo i graevna tvar
5. Koordinirani pojmovi - koordinacija
Pojmove koji su subordinirani istom viem rodnom pojmu, a u svom sadraju imaju meusobno
nespojive oznake, pa ne mogu imati ni djelomino zajedniki opseg nazivamo subodreenim ili
koordiniranim.

npr. som (A) - morski pas (B) imaju djelomino zajedniki sadraj (ope oznake pojma ribe),
a po svom opsegu potpadaju pod opseg istog vieg pojma riba. Meutim, meu oznakama
po kojima se razlikuju ima i takvih koje se meusobno iskljuuju (npr. morski pas ivi
iskljuivo u slanoj, som iskljuivo u slatkoj vodi). Zato ta dva pojma ne mogu imati ak ni
djelomino zajedniki opseg (nema somova koji bi bili morski psi ni morskih pasa koji bi bili
somovi).
npr. konj slon (oba su subordinirani pojmu sisavac, a nema nikakvih konja koji su ujedno
slonovi)
npr. katolik - protestant (oba su krani, a katolik ne moe istodobno biti protestant)
npr. kruke jabuke (voe)
5.1. Kontrarni suprotni pojmovi (kontrarna koordinacija)
Dva koordinirana pojma koja se meusobno razlikuju vie nego ma koja druga dva koordinirana
pojma nazivamo suprotnim ili kontrarnim. Dva se obiljeja meusobno nijeu kao dvije
krajnosti.

Meu koordiniranim pojmovima moemo ponekad izdvojiti dva koji meu koordiniranim
pojmovima stoje na suprotnim polovima, tj. koji su u grupi koordiniranih pojmova razlikuju
meusobno vie nego ma koja druga dva koordinirana pojma.
5

npr. bijelo (A) crno (B) - (boje)

npr. mlad star - (dob)
npr. leden vru - (toplina)
npr. tih buan - (glasnoa)
5.2. Kontradiktorno koordinirani pojmovi
Dva koordinirana pojma, od kojih je jedan negacija specifine oznake drugoga, a oba zajedno
iscrpljuju opseg pojma koji im je superordiniran, nazivamo proturjeno subodreenim ili
kontradiktorno koordiniranim pojmovima.

Kad smo sigurni da neki predmet nije bijel, ali ne znamo tono je li plave, zelene, ute ili neke
druge boje, moemo rei da je nebijel. U tako shvaenom sadraju pojma nebijel misle se dvije
oznake, jedna pozitivna (prisustvo neke boje) i jedna negativna (odsutnost bijele boje), a
njegov opseg obuhvaa pojmove o svim bojama osim bijele.
npr. genijalan (A) negenijalan (ne-A) (ovaj drugi moe obuhvatiti npr. pojmove talentiran,
polutalentiran, potpuno netalentiran i sl.),
npr. munjevit - nemunjevit (ovaj posljednji obuhvaa pojmove kao brz, spor itd.).

6. Kontradiktorni pojmovi protuslovni pojmovi (proturjeni) - kontradikcija

Dva pojma, od kojih jedan potpuno negira sadraj drugog, a svojim opsegom obuhvaa
opsege svih drugih pojmova osim toga jednog, nazivamo proturjenim ili kontradiktornim.

ne A

npr. bijel (A) u odnosu na nebijel (ne-A) oznaava ne samo sve mogue boje osim bijele, nego
obuhvaa i sve druge pojmove koji se uope mogu misliti.
No, u obinom govoru pojmove nebijel neukost ne koristimo u tom smislu protuslovlja (tj. za
sve to nije bijelo, za sve to nije ueno) nego samo za ono to bi po naravi trebalo biti
bijelo (snijeg) - a nije.
Tako neukost koristimo samo za ovjeka, koji bi trebao biti uen (bar donekle), a ne i za npr.
ivotinju kojoj uenost nije osobina.
Do sada smo objasnili pet osnovnih vrsta odnosa u kojima se mogu nalaziti dva pojma:
ekvipolencija, subordinacija, interferencija, koordinacija, kontradikcija. Razmotrili smo i dvije
posebne podvrste koordinacije (kontrarnu i kontradiktornu).
6

U svim tim sluajevima, osim kod kontradikcije, bila je rije o pojmovima koji se mogu
usporeivati jer imaju djelomino isti sadraj pa zbog toga imaju i potpuno ili djelomino isti
opseg ili bar potpadaju pod opseg istog vieg pojma. O izvjesnoj usporedivosti moe se govoriti
ak i kod kontradikcije jer je tu rije o odnosu meu pojmovima, od kojih jedan potpuno negira
sadraj drugog pa svojim opsegom obuhvaa sve druge pojmove osim ovog to ga je tako
negirao.
Sve pojmove koji se nalaze u dosad razmotrenim odnosima moemo dakle nazvati usporedivim.
ali
7. Disparatni neusporedivi pojmovi, razdvojeni pojmovi
Pojmove koji su tako razliiti da ih ni po emu ne moemo usporeivati nazivamo
neusporedivim ili disparatnim. Ti se pojmovi ni po sadraju ni po opsegu ne odnose
jedan na drugoga (osim na vrlo openit nain: kao predmeti, kao neto, kao tvari).

Pojmovi crno (A) i umiljato (B) nemaju nikakav zajedniki sadraj, pa prema tome ni
zajedniki vii pojam. Ali oni nisu ni kontradiktorni. Ti su pojmovi toliko razliiti da ih ne
moemo usporeivati ni po emu.
npr. kocka Indijanac
zebra fatalizam
vakuum nogomet
pas hladnjak
odvija leptir
brod - piksel

KATEGORIJE
Mnogi pojmovi koji se ne mogu usporediti (disparatni pojmovi) po nekim posebnijim oznakama
mogu se usporediti po nekim openitim.
Npr. Indijanac kocka su neusporedivi osim ako ih ne podvedemo pod opi pojam tijelo.
Aristotel je meu prvima razmatrao pitanje postoji li neki najopenitiji pojam koji bi svojim
opsegom obuhvatio sve pojmove. Zakljuio da takvog pojma nema, nego da ih je vie:
najee se spominje deset.
Nazvao je takve pojmove kategorijama. Kategorije su najopenitiji pojmovi, pojmovi od kojih
nema viih, oni su najvii rodni pojmovi.
No u svakodnevnoj upotrebi rije kategorija znai i odreenu skupinu ili vrstu predmeta (npr.
kategorija boksaa, ahista, prestupnika maloljetnik, stariji maloljetnik). U znanosti kategorija
znai pojedinu znanstvenu disciplinu (npr. u kategorijama fizike, biologije, kemije).
Evo Aristotelove podjele:
1. supstancija (npr. ovjek, konj)
2. kvantitet (npr. od tri lakta, pola metra, 20 grama)
3. kvalitet (npr. bijelo, toplo, umiljato, skladno)
4. odnos (npr. dvostruko)
5. mjesto (npr. na trgu, u sobi)
6. vrijeme (juer, sada)
7. poloaj (npr. lei, sjedi, spava)
8. posjedovanje, stanje (npr. bogat, naoruan)
9. radnja, djelovanje (npr. kovanje, sijee)
10.
trpljenje (npr. biva spaljivan)
Prva kategorija supstancija (od sub-stare ono to stoji u temelju u osnovi) je neka
konkretna stvar, bie), tj. ono to stoji samo za sebe i ne treba neto drugo za svoje
postojanje,
npr bijeli zid je supstancija, dok je bjelina neto to bez zida ne moe postojati.
Zato kaemo da postoje supstancije koja ima obiljeja a to su kategorije od 2. 10. koja se
tradicionalno zovu akcidenti pripadci (ono to pripada supstanciji).
Neki drugi filozofi misle da moda ipak postoji neki najvii pojam npr. neto, sve, ili ih ima tri:
stvar, svojstvo, odnos; Kant ih navodi dvanaest
Toan broj kategorija (podjela) nije presudan, nego je vano uoiti da se svi pojmovi ne mogu
podvesti pod samo jedan najvii pojam.
ovjeku nije dano da misli sveobuhvatni pojam.

Vjeba 2 vrste pojmova prema ODNOSIMA

Skupina pojmova:
kua, automobil, pas, graevina, vozilo, biljka, lijek, traktor, otrov, ovca, koza, mekoa, poljoprivredno vozilo, Marko
Maruli, sisavac, tvrdoa, ivot, house, pliva, smrt, sunani vjetar, dog, pisac Judite
Odredite (dopunite zapoeto) njihove meusobne odnose
IDENTINI (istovjetni)
kua

house

EKVIPOLENTNI (zamjenjivi, jednakovrijedni)

automobil

osobno vozilo

INTERFERIRAJUI (ukrteni)
biljka

lijek

SUPERORDINIRANI SUBORDINIRANI (nadreeni podreeni)

vozilo
poljoprivredno vozilo

KOORDINIRANI (usporedni)
automobil

traktor

(vozilo)

KONTRARNI (suprotni)

PROTURJENI (kontradiktorni)

DISPARATNI (neusporedivi, razdvojivi)

1. Razmotrite sljedee skupine predmeta! Pod koji bismo ih blii zajedniki pojam mogli podvesti?
a)
make, kokoi, krave
_____________________________
b)

stolovi, ormari, postelje

_____________________________

c)

olovke, nalivpera, pisai strojevi _____________________________

d)

imenice, glagoli, pridjevi

_____________________________

e)

koulje, hlae, veste

_____________________________

f)

kvadrati, pravokutnici, rombovi _____________________________

2. Koja od sljedeih obiljeja pripadaju ovjeku? (zaokrui)

a) ivo bie, b) debeo, c) kraljenjak , d) drven, e) mokar, f) ima um, g) nizak, h) plave kose, i) krilat, j) elav ovjek
3. Sljedee pojmove poredajte prema veliini sadraja:
planet, Venera, tijelo, planet Suneva sustava, predmet, unutranji planet Suneva sustava.
_________________________ ____________________________ ______________________________________
_________________________ ____________________________ ______________________________________
4. Sljedee pojmove poredajte prema veliini opsega:
ivotinja, pas, kotski ovar, sisavac, kraljenjak, domaa ivotinja, ivo bie.
_________________________ ____________________________ _______________ _____________________
_________________________ ____________________________ ______________________________________
5. Navedite pet pojmova koje moemo determinacijom dobiti od pojma bolest.
_______________________ _______________ ________________ _________________ ___________________
6. Navedite pet pojmova koje moemo apstrakcijom dobiti od pojma lijenik.
_______________________ _______________ ________________ _________________ ___________________
7. U sljedeim parovima pojmova odredite koji je pojam vii, a koji nii: (zaokrui vii!)
a)
runi sat - sat
b)
stroj - raunalo
c)
ptica - vrabac
d)
jabuka - voka
e)
povre krumpir
f)
logika - filozofija
8. Nainite za svaki od sljedeih pojmova barem dva posebnija i jedan blii openitiji pojam:
a) cipele _____________________ ___________________ b) pas ____________________ ____________________
c) glazba ____________________ __________________
jedan blii openitiji pojam a)______________________ b)______________________ c) ______________________
9. U kakvu su odnosu sljedei pojmovi:
a) lijep nelijep __________________, b) djed unuk___________________, c) buan tih____________________,
d) vee manje__________________, e) jak slab _____________________
10. Koji su od sljedeih pojmova ukrteni, a koji razdvojeni (zaokrui interferirajue ukrtene):
a) panda - jednadba, b) biljojed - mesojed,
c) itanje - odmor,
d) zrakoplov - glista,
e) biljka - lijek?
________________
________________
_______________
Navedite naziv za zajednikog dijela opsega ukrtenih pojmova!

________________

_____________

10