PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

PODUAVANJE
NAJVANIJIM PITANJIMA
Autor:
ejh Ahmed bin Hamd el-Hlid
Uvodna rije:
ejh el-'allame Hamd bin 'Aql' e-u'ajb
i ejh 'Al bin Hudajr el-Hudajr

Plav, Sandak
rebi'ul-ewwel 1428. hidretske
april 2007. godine
2

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

Izdava:
''K e l i m e t u l H a qq''
Plav, Sandak
www.kelimetulhaqq.net
kelimetulhakk@gmail.com
Naslov arapskog originala:
''Indhu Hadetis-S'il f Ehemmil-Mes'il''
Prijevod sa arapskog jezika:
Eb Muhammed
Prelom i lektura teksta:
Eb Ahmed
Dizajn korice:
Eb Merjem
tampa:
''K e l i m e t u l H a qq''
VANA NAPOMENA !
Svako kopiranje i umnoavanje ove knjige
ili bilo kojeg njenog dijela bez odobrenja
autora ovog prijevoda je veoma
pohvaljeno i preporuljivo
3

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

Rekao je Allhov Poslanik

Muhammed, sallallhu 'alejhi we sellem:
''Najvrijedniji dihd je rei rije istine pred
nepravednim vladarem.'' 1
''Prvak ehd je Hamza, a potom ovjek koji
doe nepravednom vladaru, kae mu istinu u
lice, pa ga vladar ubije.'' 2

''Neka nikoga od vas ne sprijei strah od ljudi da

kae istinu kada je vidi ili bude njen svjedok, jer
mu rije istine nee pribliiti as smrti, niti mu
umanjiti nafaku.'' 3
hadth biljee Eb Dwd, et-Tirmidh i Ibn Mde u svojim
''Sunenima'' od Eb Se'da el-Hudrija i Eb Umme el-Bahilija
2 hadth biljei Hkim od Dbir ibn 'Abdullha
3 hadth biljei imm Ahmed u svome ''Musnedu'' od Eb Se'da
el-Hudrija
1

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

SADRAJ:
Uvodna rije ejha el-'allame
Hamda bin 'Aql' e u'ajbija......................................................................7
Uvodna rije ejha 'Al el-Hudajra..............................................................9
Predgovor knjizi.....................................................................................................11
Poglavlje o konstataciji tewhda
i objanjenju njegovih vrsta...........................................................................13
Poglavlje o obaveznosti kufra u tgta
i objanjavanju njegovog znaenja...........................................................19
Poglavlje o objanjenju sutine islma i irka
i o razlici izmeu njih.........................................................................................25
Poglavlje o pojanjavanju znaenja el-wel' i el-ber',
o obaveznosti ispoljavanja vjere
i o opravdanju potlaenih...............................................................................31
Poglavlje o znaenju L ilhe illAllh
i objanjenju njegovih uvjeta (artova)...................................................37
Poglavlje o spomenu stvari koje negiraju islam
i o kufru onoga koji poini jednu od njih,
izuzev prisiljenog..................................................................................................45
Poglavlje o obaveznosti razlikovanja izmeu poznatih
i manje poznatih mes'ela (pitanja)............................................................51

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

Poglavlje o spomenu prepreka i uvjeta za tekfr

sljedbenika strasti i novotarija.....................................................................53
Poglavlje o spomenu prepreka ostvarenja prijetnje....................55
Poglavlje o spomenu uvjeta uspostave argumenta
i objanjavanju njenog znaenja.................................................................57
Poglavlje o tome da su ime i sud
razdvojeni prije uspostaveargumenta,
a sastavljeni nakon njega.................................................................................63
Poglavlje o sdu (propisima) vezanim za ivot (krv)
nevjernika i o spomenu uvjeta dihda...............................................67
Poglavlje o objanjenju vrsta teritorija (podruja)
i propisa vezanih za njihove stanovnike.............................................73
Poglavlje o obaveznosti hidre
i objanjenju njenih propisa...........................................................................77
DOSADANJA IZDANJA ''KELIMETUL-HAQQ''...............83

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

Uvodna rije
ejha el-'allame Hamda bin 'Aql' e u'ajbija
BISMILLHIR-RAHMNIR-RAHM
U ime Allha, Milostivog, Samilosnog
Sva hvala pripada samo Allhu, Gospodaru svjetova,
neka je salawt i selm na najplemenitijeg vjerovesnika i
poslanika, naeg vjerovesnika Muhammeda, na njegovu
porodicu i sve prijatelje.
A zatim:
Pregledao sam knjigu ''Et-Tibjn lima Waqa'a fidDawabiti Mensben li Ehlis-Sunneti bil Burhn'' (''Objanjenje
pravila koja su pripisana ehlis-sunnetu bez dokaza''), koju je
sastavio i pripremio ejh Ahmed bin Hamd el-Hlid,
Allh ga podrao, te sam je ocijenio vrijednom i korisnom u
oblastima o kojima govori, poput pitanja vezanih za imena i
sudove (propise), irk i uspostavu argumenta i pitanja koja
se veu za spomenuto, kao i pitanja novotarija i naina
uspostave argumenta u njima, te mes'el (pitanja) (vezanih
za) prijetnju.
Ove mes'ele (pitanja) spadaju u najvanije mes'ele u
ovom vremenu za svakog kome je Allh pomogao da ih
shvati i istinski spozna. Neka ga Allh nagradi najboljom
nagradom zbog toga.
Kao to sam pregledao spomenutu poslanicu sa
nazivom ''Indhu Hadetis-S'il f Ehemmil-Mes'il'' u kojoj
je on saeo mes'ele tretirane u knjizi ''Et-Tibjn'', a dodatno
je spomenuo neke temelje vezane za pitanja tewhda i irka,
8

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

te tgta itd., u kojima je takoer na lijep i koristan nain

prikazao tu materiju.
Molim Allha da nas uvrsti i podri, i njega i svu
nau brau muslimane u dolasku do istine, a Allh je
Upuiva ka pravome putu.
Neka je salawt i selm na naeg vjerovesnika
Muhammeda, na njegovu porodicu i sve ashbe.
Izdiktirao:
Hamd bin 'Aql' e-u'ajb,
19/6/1422

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

Uvodna rije ejha 'Al el-Hudajra

U ime Allha, Milostivog, Samilosnog. Sva hvala
pripada samo Allhu i neka je salawt i selm na onoga
nakon kojeg vie nee biti vjerovesnik, a zatim:
Proitao sam poslanicu ''Indhu Hadetis-S'il f
Ehemmil-Mes'il'' autora i cijenjenog ejha Ahmed bin
Hamd el Hlidija, neka ga Allh podri i nagradi
najboljim, u kojoj je spomenuo 36 temelja vezanih za tewhd,
stvari koje ga nite, njegove vrste, (pred)uvjete, njegove
temelje (fundamente), kufr u tgta, el-wel' i el- ber'
(prijateljstvo i odricanje), mes'elu er'atskih imena, islm i
irk, poznate i manje poznate mes'ele, sticanje imena i
propisa, uspostava argumenata u tome, a zavrio ju je
govorom o teritorijama (podrujima), kako islamskih, tako i
nevjernikih.
On je saeo te mes'ele i naveo ih u vidu temelj, sluei
se metodom koritenom od strane najeminentnijih i prvaka
vrhunskih uenjaka, kako iz prvih tako i iz potonjih
generacija.
Pa zbog toga, a i obzirom na saetost i obuhvatnost u
obraivanju ovih vanih i neminovnih pitanja, ja savjetujem
svakog muslimana, a pogotovo omladinu ''sahwe'', da
nabave ovu poslanicu i da je izuavaju.
Molim Allha da sve uputi i podri ka onom to On
voli i ime je zadovoljan.
Napisao 'Al bin Hudajr el-Hudajr,
el-Qasm, Burejda, 28/6/1422
10

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

11

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

U ime Allha, Milostivog, Samilosnog

Hvala Allhu na Njegovim dobrima i neka Mu je
zahvala na Njegovim blagodatima. Svjedoim da nema
nikog zaslunog oboavanja osim Allha, Jedinog, Koji
nema sudruga, samo Njemu pripada sd na Njegovoj
Zemlji i na Njegovim nebesima. I svjedoim da je
Muhammed Njegov rob i Njegov Poslanik i peat Njegovih
vjerovesnik. On ga je poslao nakon vremena nedolaska
poslanik, te njime uzdigao istinu i njime uputio stvorenja,
pa je put postao jasan i njime se argument uspostavio. Neka
je salawt i selm nad njime, njegovom porodicom i svim
njegovim prijateljima
A zatim:
Obzirom na to da je tewhd temelj svih temelj i naelo
i poetak da'we svakog poslanika, duh svih nebeskih knjiga,
sr svih vjerovesnikih poslanica i osobina njihovog govora,
neka braa edna za znanjem i njegovim sticanjem su me
zamolila da im nainim saetak o tewhdu, u kojem bih
okupio njegove temelje i pravila (stubove), uz spominjanje
dokaza, to bi pomoglo muwehhidima da steknu jasnu
predodbu u vjeri i budu na njoj. Pomogao sam se Allhom
i sakupio ono ega se sjeam od govora eminentnih
uenjaka i ejhova islma, neka je Allhova milost nad
svima njima, uz navoenje izvora rijei nekih (od njih), a
ponekad u potpunosti prenosim tekstove iz njihovog izvora
ili neke djelie sastavljene sa drugim, kako bi se razliite i u
govoru 'uleme razbacane mes'ele sastavile na jednom mestu
i nazvao sam je ''Indhu Hadetis-S'il f Ehemmil-Mes'il''
(''Udovoljenje potrebi onoga koji pita u najvanijim pitanjima'').

12

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

Otuda kaem, molei Allha da ostvari eljeno:

Ovo su temelji vjere i vane mes'ele vezane za tewhd i
ono to se na njega nadovezuje i za njega vee od propisa, a
obradio sam ih u nekoliko poglavlja.

13

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

POGLAVJE O KONSTATACIJI TEWHDA

I OBJANJENJU NJEGOVIH VRSTA
1) Mudrost u stvaranju dinn i ljudi jeste da ine 'ibdet
samo Allhu i da ostave injenje 'ibdeta bilo kome drugom
mimo Njega, zbog rijei Uzvienog Allha:

''Zar ovjek misli da e biti ostavljen uzalud?'' 4

''Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da nam se
neete vratiti?'' 5

''Nisam stvorio dinne i ljude, osim da bi samo Mene
oboavali.'' 6
Ibn 'Abbs kae:
''...osim da Me jednim uine''.
Takoer kae da svako nareenje da se ini 'ibdet
ustvari nareuje tewhd.
Tewhd je, dakle, prva stvar koju je obaveza nauiti
svakom mukellefu (er'atskom obvezniku), on je prvi wdib

sra el-Qijme, 36. jet

sra el-Mu'minn, 115. jet
6 sra edh-Dharijt 56. jet

14

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

i zadnji wdib, prvo ime ovek ulazi u islm i zadnje ime

naputa dunjaluk i o njemu e biti pitan u kaburu. 7
2) 'Ibdet je u jezikom znaenju uzet od ''poniznosti''. Kae
se ''tarqun mu'abbed'', tj. prokren, utaban put. A to se tie
er'atskog znaenja pojma 'ibdet, on predstavlja ime koje
obuhvata sve to Allh voli i ime je zadovoljan od rijei i
djela, kako vanjskih tako i sranih, zbog rijei Uzvienog:

''Oni koji vjeruju u skriveno i uspostavljaju namz i od
onoga ime smo ih opskrbili udjeljuju...'' 8
3) On je izgraen na dva rukna
a) vrhunac ljubavi, uz
b) vrhunac poniznosti i potinjenosti voljenom. 9
4) Prema iitavanju er'atskih tekstova i govora 'uleme,
tewhd se moe podijeliti na tri vrste:
a) Tewhdur-rububijje, tj. tewhd (Allhovo jedinstvo,
jednoa) u gospodarstvu, a on znai injenje Allha Jednim
u Njegovim djelima, poput stvaranja, vlasti, upravljanja,
opskrbljivanja itd., zbog rijei Uzvienog:

Pogledaj ''Tejsrul-'Azzil-Hamd'' 29. str. i ''El-Intisr LihizbillhilMuwehhidn'' od ejha el-allame 'Abdullha Eb Batna
8 sra el-Beqare, 3. jet
9 Pogledaj ''El-'Ubudijje'' od ejhul-islma Ibn Tejmijje i
''Medm'atu-Tewhd'', 1/62-64
7

15

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

''Reci: 'Ko vas opskrbljuje sa neba i zemlje, ili ko vlada

sluhom i vidom i ko izvodi ivo iz mrtvog i mrtvo iz ivog
i ko upravlja naredbom?' Oni e rei: 'Allh', a ti reci: 'Zar
se neete bojati?' '' 10
b) Tewhdul-ulhijje, tj. tewhd (Allhova jednoa,
jedinstvenost) u boanstvu, a on znai injenje Allha
jednim kroz djela robov, poput namza, klanja,
zavjetovanja, zbog rijei Uzvienog:

''Reci: 'Uistinu moj namz i moj obred i moj ivot i moja

smrt pripada samo Allhu, Gospodaru svjetova, On nema
sudruga; to mi je nareeno i ja sam prvi musliman.' '' 11
c) Tewhdul-esm'i wes-sift, tj. tewhd (Allhova jednoa) u
imenima i svojstvima, to znai (zahtjeva) da opisujemo
Allha onim ime je Sm Sebe opisao u Svojoj knjizi ili na
jeziku Svog Poslanika, bez iskrivljivanja znaenja (tahrf),
negacije (ta'tl), odreivanja kakvoe (tekjf) i bez poreenja
(temthl), zbog Njegovih rijei:

10
11

16

sra Jnus, 31. jet

sra el-En'm, 162. i 163. jet

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

''I samo Allhu pripadaju najljepa imena, njima Ga
molite i ostavite one koji zastranjuju u Njegovim
imenima.'' 12

''Nita nije isto kao On, i On je Sveujui i Svevidjei'' 13

''Njemu pripada najuzvieniji opis na nebesima i na
zemlji, i On je Silni i Svemudri.'' 14 15
5) Tewhdur-rububijje su potvrivali i murici, ali ih sm on
nije uveo u islm. Naprotiv, Allhov Vjerovesnik, sallallhu
'alejhi we sellem, se borio protiv njih, ohallio njihovu krv,
imetke i nastambe i zarobljavao njihove ene, zbog rijei
Uzvienog:

''Kada bi ih upitao: 'Ko je stvorio nebesa i zemlju?' oni bi
ti sigurno rekli: 'Allh'.'' 16

sra el-A'rf, 180. jet
sra e-ra, 11. jet
14 sra er-Rm, 27. jet
15 Pogledaj ''Medm'atut-Tewhd'' 1/5
16 sra ez-Zumer, 38. jet
12
13

17

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

''Veina njih ne vjeruje u Allha, osim kao murici.'' 17

On, iako je obavezan, nije dovoljan za ostvarenje
obaveze. 18
To zbog rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem, koje prenosi Ibn 'Umer:
''Nareeno mi je da se borim protiv ljudi, dok ne posvjedoe
L ILHE ILLALLH i da je MUHAMMED ALLHOV
POSLANIK, dok ne uspostave namz i daju zekt, pa kad
to urade sauvali su od mene svoje ivote i imetke, osim
kad je u pitanju pravo islma, a obraun e polagati pred
Uzvienim Allhom.'' 19
6) Otuda naredba tewhda ima prednost nad bilo kojom
drugom stvari, poput namza, zekta, hadda, posta i
ostalih islamskih propisa, zbog rijei Uzvienog:

''A nije im bilo nareeno (nita drugo) osim da oboavaju

Allha, isto, jedino Njemu vjeru ispovijedajui, ostavivi
svaku neistinu, pravovjerno, i da uspostave namz i daju
zekt, a to je istinski dn.'' 20

sra Jsuf, 106. jet

''Medm'atut-Tewhd''
10/97, 98
19
Muttefekun 'alejhi
20 sra el-Bejjineh, 5. jet
17
18

18

1/170,

''Ed-Durerus-Senijje''

2/24,

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

Allhov Vjerovesnik, sallallhu 'alejhi ve sellem, je

ostao u Mekki 13 godina pozivajui u tewhd, dok je namz,
prema jednom miljenju, propisan tek u 10. godini.
A kada je poslao Mu'dha u Jemen, desete godine po
hidri, rekao mu je:
''Ti odlazi narodu od sljedbenik Knjige, pa neka prvo u ta e ih
pozvati bude ehdet da nema drugog boga osim Allha...''
A u jednom riwjetu (stoji da mu je rekao):
''...da ostvare Allahov tewhd (da uine Allaha jednim)...''
A u drugom:
''...da ine 'ibdet samo Allhu''
A nakon toga je spomenuo namz, zatim zekt, itd. 21
7) Isto tako i irk i zabrana istog ima prednost nad svakom
drugom zabranom, poput enidbe sa majkom ili sestrama,
zakopavanja ivih novoroenih devojica, jedenja strvine,
pijenja opojnih pia, zbog rijei Uzvienog:

''Reci: 'Doite, proitau ta vam je va Gospodar
zabranio: da Mu nita ravnim ne inite...' '' 22
A zatim je spomenuo zabranu bespravnog ubijanja i
ostale razvrate, kako javne, tako i tajne. 23
21

Svi ovi riwjeti su u ''Sahhu'' Buhrije

sra el-En'm, 151. jet
23 ''Ed-Durerus-Senijje'' 2/121,32,272
22

19

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

POGLAVLJE O OBAVEZNOSTI KUFRA U TGTA

I OBJANJAVANJU NJEGOVOG ZNAENJA
1) Naredba tewhda predstavlja opti dn (vjeru) oko kojeg
su se sloile da'we svih poslanika, uz raznolikost njihovih
er'at (zakonodavstav), zbog rijei Uzvienog:

''Mi prije tebe nismo poslali nijednog poslanika, a da mu

nismo objavili: 'Nema boga osim Mene, pa samo Mene
oboavajte!' '' 24
I zbog rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem:
''Mi vjerovesnici smo braa, dn nam je jedan, a majke razliite.''
O zakonima je rekao Uzvieni Allh:

''Svakom od vas smo odredili zakon i put.'' 25
I to je znaenje izraza ''braa'', spomenutog u hadthu.
26

sra el-Enbij', 25. jet

sra el-M'ide, 48. jet
26 Kaem: Otac im je jedan, tj. tewhd, a majke razliite, tj.
zakonodavstva. (napomena prevodioca)
24

25

20

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

Dakle, tewhd je ona stvar koja je od davnina, pa i

danas, predmet rasprave i sukoba izmeu poslanika i
njihovih sljedbenika i tgt i njegovih tienika (prijatelja).
Uzvieni je rekao:

''Mi smo svakom narodu poslali poslanika: 'Samo Allha

oboavajte i klonite se tgta', pa je meu njima bilo i
onih koje je Allh uputio, a i onih koji su zasluili
zabludu.'' 27 28
2) 'Ibdet Allhu nee biti ostvaren, osim sa kufrom u
tgta, zbog rijei Uzvienog:

''Nema prisile u vjeri, pravi put se jasno razlikuje od

zablude. Pa ko zanevjeruje u tgta, a povjeruje u Allha
za najvru vezu se prihvatio, kojoj nema kidanja, a
Allh je Sveujui i Sveznajui'' 29
I zbog rijei Allhovog Poslanika, sallallahu 'alejhi we
sellem:
sra en-Nahl, 36. jet
Pogledaj mes'ele prvog poglavlja ''Kitabut-Tewhd''
29 sra el-Beqare, 256. jet
27
28

21

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

''Ko obavi tewhdullh...''

A u riwajetu:
''Ko kae L ILHE ILLALLH i uini kufr u sve to se oboava
mimo Allha sauvao je (zatien mu je) imetak i ivot, a
obraun e polagati pred Allhom Uzvienim.'' 30
Ovo spada u stvari koje najbolje objanjavaju znaenje
L ILHE ILLALLH.
On (ovdje) nije uinio izgovaranje ehdeta onim to
titi ivot i imetak, niti spoznaju njegovog znaenja, ak ni
potvrdu toga; tavie, ni injenicu da se on ne moli osim
Allhu, Jedinom, Koji nema sudruga; odnosno, nee mu biti
zatieni imetak i ivot sve dok (tome) ne doda kufr u sve
to se oboava mimo Allha. A ako bude sumnjao ili se
dvoumio nee mu biti imetak i ivot sauvani.
Divna li je i velianstvena li je ova mes'ela! I kako je
samo ovo objanjenje i ovaj dokaz jasan za svakog
protivnika.
3) Pojam tgt u jeziku je rije izvedena od rijei ''tugjn'',
to znai prelazak granice. Uzvieni kae:

''Mi smo, kada je voda prela granicu, vas ponijeli u lai''
31

30
31

22

Prenose ga Ahmed i Muslim, a osnova je kod Ahmeda

sra el-Haqqa, 11. jet

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

Njegovo znaenje u er'atu je: sve ono u emu rob

pree svoju granicu, od oboavanog ili slijeenog ili onog
kome se pokorava.
''Tgt je, dakle, svako pred kojim se sudi (od kojeg se trai
presuda) mimo Allha i Njegovog Poslanika, ili kojeg oboavaju
mimo Allha, ili ga slijede bez dokaza od Allha, ili mu se
pokoravaju u onome za to neznaju da je ono pokornost Allhu.
Ovo su tgti svijeta, o kojim ako razmisli i ako razmisli o
stanju ljudi sa njima vidjees veinu njih kako su se okrenuli od
'ibdeta Allhu 'ibdetu tgtu, te od pokornosti Njemu i
slijeenja Njegovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem,
pokornosti tagutu i slijeenju njega.'' 32
4) Kakvoa injenja kufra u tgta se sastoji od pet stvari,
koje je saeo imm, reformator, Muhammed bin
'AbdulWehhb, rahimehullhu te'l, a one su:
1. vrsto uvjerenje u lanost (neispravnost) injenja
'ibdeta svakom mimo Allha,
2. ostavljanje (naputanje) istog,
3. mrnja istog,
4. tekfr tgta i onoga koji ga oboava, i
5. neprijateljstvo prema njima radi Allha (tj.
suprotstavljanje njima).

Ovo je definicija Ibnul-Qajjima u '' 'Ilmul-muweqqi'n'', za koju

uenjaci tewhda kau da je naljepa definicija za pojam tgta
32

23

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

Dokaz za ovo su rijei Uzvienog:

''Vi imate divan uzor u Ibrhmu i onima koji su sa njim,

kada rekoe svom narodu: 'Mi se odriemo od vas i onoga
to oboavate mimo Allha, ne vjerujemo u vas i
oigledno e izmeu nas biti neprijateljstvo i mrnja,
zauvijek, sve dok ne povjerujete samo u Allha.'' 33
Dakle, ko god ne ostvari opis koji sainjava kakvou
injenja kufra u tgta nee biti vjernik u Allha i kfir u
tgta. 34 Naprotiv, bie suprotno tome, jer su mn u tgta
i mn u Allha dvije suprotnosti, koje se nikada ne mogu
sastaviti u srcu jednog ovjeka, jer nije mogue da se jedna
te ista osoba opie da je murik i muwehhid u isto vrijeme.
sra el-Mumtehane, 4. jet
Kaem: Nisu sve stvari koje sainjavaju cjelinu kufra u tgta na
istom stepenu. Bez nekih od njih ta cjelina nikako ni ne postoji, to
znai da su rukn u toj cjelini, a ima i nekih koje sainjavaju
obaveznu potpunost kufra u tgta, koje kada ovjek ostavi
ponekad bude fsik, nekad i kfir, a nekad i nema grijeha,
obzirom na njegovo znanje o dotinom pitanju. Zato nije od
preduvjeta ispravnosti ulaska u islm da ovjek odmah na
poetku zna i vjeruje i ini tekfr nad odreenim djelima i
njihovim poiniocima, jer moe biti neznalica u tome pitanju, ali
da bi bio musliman mora znati i vjerovati i dijelima sauvati, da se
nijedna vrsta 'ibdeta ne smije usmjeriti bilo kome mimo Allha i
da sav 'ibdet smije biti usmjeren samo Allhu (napomena
prevodioca)
33

34

24

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

Naprotiv, ona neminovno zasluuje jedan od dva

opisa, a treeg nema, zbog rijei Uzvienog:

''On je Onaj Koji vas je stvorio, pa meu vama ima kafir i
mu'min.'' 35
I zbog rijei:

''Mi smo mu ukazali na put; ili e biti zahvalan ili
nezahvalan.'' 36 37
Ovo je, dakle, taj tgt u kojeg nam je nareeno da
uinimo kufr i da ga se klonimo i ovo je 'ibdet njemu koji
nam je zabranjen i kojeg nam je nareeno da ostavimo, kao i
one koji to rade, i da im se suprotstavimo. 38

sra et-Tegbun, 2. jet

sra ed-Dehr, 3. jet
37 Pogledaj ''Medm'atut-Tewhd'' 1/8 i ''Ed-Durerus-Senijje''
2/359-360
38 Pogledaj ''Medm'atut-Tewhd'' 1/12,17
35
36

25

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

POGLAVLJE O OBJANJENJU
SUTINE ISLAMA I IRKA
I O RAZLICI IZMEU NJIH
1) Izvor na kojeg se vraamo u pogledu er'atskih imena,
poput imena musliman, murik, kfir, novotar ili fsik, jeste
ono to je ograniio Zakonodavac, sutinski i u znaenju. A
onaj koji ne bude razlikovao sutine ovih naziva i o njima ne
bude imao ispravnu predstavu upae u mijeanje
pojmova i greke. Uzvieni Allh je pokudio one koji ne
znaju granice onoga to je Allh objavio Svom Poslaniku,
rekavi:

''Beduini su najveeg kufra i nifqa i najprei da ne znaju

granice onoga to je objavio Allh Svom Poslaniku.'' 39 40
2) Uzvieni Allh je u Svojoj Knjizi i na jeziku Svog
Poslanika objasnio sutinu islma i irka i onoga to se na
njih nadovezuje od dunjlukih i hiretskih propisa.
Tako je islm predanost samo Uzvienom Allhu sa
tewhdom i potinjenost Njemu sa pokornou i odricanjem
od irka i njegovih poinioca.

sra et-Tewbe, 97. jet

Pogledaj ''Medm'atul-Fetw'' 19/335, ''Minhdut-Tes'is wetTakdis'' od ejha el-'allameh Abdul-Latfa lu ejha, str.12, i ''ElIntisr...'' od ejha el-'allameh Abdullha Eb Batna, str. 20
39
40

26

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

Rekao je Uzvieni:

''Naprotiv, ko god preda svoje lice samo Allhu a
dobroinitelj je...'' 41
Te zbog rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem:
''Islm je da ini 'ibdet Allhu i da mu nita ne pridruuje i da
uspostavi namz.''
Pa ga je definisao predanou Allhu sa tewhdom i
ostavljanjem irka, kao prvo, i uspostavljanjem vanjskih
propisa koji ukazuju na potinjenost.
A irk je izjednaavanje stvorenja sa Stvoriteljem,
usmjeravanjem bilo koje vrste 'ibdeta njemu. Uzvieni
kae, govorei o priznanju murik svojih grijeha:

''Allha nam, bili smo u jasnoj zabludi kad smo vas
izjednaili sa Gospodarem svjetova''. 42

''Pa nemojte Allhu initi endade 43 a znate.'' 44
sra el-Beqare, 112. jet
sra e-u'ar', 97. i 98. jet
43 ''Endd'' je mnoina rijei ''nidd'', to znai slian, isti, itd.
(napomena prevodioca)
44 sra el-Beqare, 22. jet
41

42

27

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

U hadthu se kae:
''...da Allhu uini 'nidda', a On te stvorio.''
Jeziko znaenje takoer pojanjava znaenje irka u
er'atu. irk je u jeziku uzet od ''muareke'' meu dvojicom,
tj. ''uesnitvu'' dvojice (ili vie njih) u neemu.
Uzvieni je rekao:

''Allh navodi primer ovjeka, koji je u vlasnitvu urek'

(ortak) koji se oko njega otimaju i ovjeka koji je predan
samo jednom ovjeku; jesu li primeri njih dvojice isti?
Sva hvala pripada samo Allhu, ali veina njih ne zna'' 45
Prvi je predmet sauesnitva, a drugog je spomenuo
istog, bez ''ortakluka'' (tj. sauesnitva i sudjelovanja).
3) Veliki irk se ne oprata, osim tewbom od njega prije
smrti, a Allh e oprostiti ono to je manje od njega kome
bude htio. Rekao je Uzvieni:

''Allh nee oprostiti da mu se irk ini, a oprostie ono to
je manje od njega kome bude htio.'' 46

45
46

28

sra ez-Zumer, 29. jet

sra en-Nisa', 116. jet

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

U hadthu se kae:
''Allh od ovjeka, koji nakon svog islma uini irk, nee primiti
nijedno djelo.'' 47
4) Ko god umre na velikom irku bie mu zabranjen
ulazak u dennet i on zasluuje vjenost u vatri, zbog rijei
Uzvienog:

''Onaj ko Allhu irk uini Allh e mu dennet

zabraniti, a boravite njegovo e biti vatra, a
dhulumarima nee nikakva pomagaa biti.'' 48
Te zbog rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem:
''Ko umre molei se (nekom) mimo Allha ui e u vatru.''
U drugom hadthu stoji:
''Ko sretne Allha, ne inei mu irka ni u emu ui e u
dennet, a ko ga sretne, inei mu irk u bilo emu ui e u
vatru.'' 49
Ulazak murik u vatru je opteg karaktera; tj. svaki e
murik ui u nju i u njoj ostati veno. U tome nema razlike
izmeu idov, oboavalaca idola, vatre ili krsta, onima koji

Pogledaj ''Sahh'' Ibn Hibbna 1/376

sra el-M'ide, 72. jet
49 Biljei ih Muslim
47
48

29

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

se suprotstavljaju dni-islmu ili se njemu pripisuju, niti

onoga koji prkosi istini 50 ili je ne zna 51 od ljudi i dinn. 52

Kaem: To je 'inadija, od rijei '' 'ind'', a takav biva nakon

saznanja. Kufr 'inda je jedna od vrst kufra, ali ne i jedina
(napomena prevodioca)
51 Spomenuto neznanje ovdje je neznanje i'rda, tj. okretanja,
odbijanja i nemara, ono koje je mukellef mogao otkloniti, ali nije
mario. Zbog toga ima isti propis u zasluzi kazne poput onoga koji
zna. Kufrul-i'rada takoe predstavlja jednu od vrsta kufra, i danas
je to najei vid nevjerstva u Allha. Zato, nek' se pripaze
neznalice i oni koji ih opravdavaju bez znanja (napomena
prevodioca)
52 Pogledaj ''Fethul-Medd'', Poglavlje o strahu od irka
50

30

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

31

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

POGLAVLJE O POJANJAVANJU
ZNAENJA EL-WEL' I EL-BER',
O OBAVEZNOSTI ISPOLJAVANJA VJERE
I O OPRAVDANJU POTLAENIH
1) Znaj da ovjekov islm nee biti ispravan, pa makar
doao sa tewhdom i ostavio irk, osim uz neprijateljstvo
prema muricima i jasno izricanje toga njima, zbog rijei
Uzvienog:

''Nee nai (nijedan) narod, koji vjeruje u Allha i u

Posljednji dan, a da su u ljubavi sa onima koji se
suprotstavljaju Allhu i Njegovom Poslaniku, pa makar
bili njihovi oevi, ili njihovi sinovi ili njihova braa, ili
njihove familije.'' 53
U hadthu se kae:
''Najvra veza mna je ljubav u ime Allha i mrnja u ime
Allha.'' 54 55
El-'allame Hamed bin 'Atq kae:
''to se tie neprijateljstva prema nevjernicima i muricima, znaj
da je Uzvieni Allh to obaveznim uinio i njegovu obaveznost
sra el-Muddila, 22. jet
''Ed-Durerus-Senijje'', 8/435, 10/139-140, ''Seblun-Nedti welFikk min Muwltil-Murteddne we Ehlil-Irk''
55 Prenosi ga imm Ahmed od Ber'a ibn Aziba, a hadth je,
obzirom na mnotvo njegovih puteva, hasen. To kae el-Albn,
rahimehullh
53

54

32

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

potvrdio, i da je zabranio prijateljevanje sa njima i velik 'akcenat'

tome dao, tako da u Knjizi Uzvienog Allha, nakon obaveznosti
tewhda i zabrane njemu suprotnog (irka) skoro da nema
nijednog propisa sa tolikom brojnou i jasnoom argumenata od
ovog propisa.''
Dakle, neophodno je ostvariti el-wel' i el-ber'.
2) (Neophodna) 56 osnova el-ber'a je mrnja, a (neophodna)
osnova el-wel'a je ljubav, zbog rijei Uzvienog o rijeima
Ibrhma 'alejhis-selm, svom narodu:

''ta vi mislite o onome to oboavate vi i vai davni preci?

E, oni su mi neprijatelji, osim Gospodara svjetova'' 57
Obzirom da je osnova el-ber'a mrnja, ije je mjesto u
srcu, njen vanjski ogranak je neprijateljstvo. Uzvieni je
rekao:

Rije ''neophodna'' je dodatak prevodioca, zbog toga je u zagradi

(napomena izdavaa)
57 sra e-u'ar', 75.-77. jet
56

33

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

''Vi imate divan uzor u Ibrhmu i onima koji su sa njim,

kada rekoe svom narodu: 'Mi smo isti (odriemo se) od
vas i od svega to oboavate mimo Allha. Zanevjerovali
smo u vas i oigledno e biti neprijateljstvo i mrnja
izmeu nas i vas; zauvijek, sve dok ne budete jedino u
Allaha vjerovali.' '' 58
I ona, kao to smo prethodno spomenuli, spada u opis
kufra u tgta.
''Ovdje u vezi rijei Uzvienog:

''Mi smo isti (odriemo se) od vas i od svega to

oboavate mimo Allha...''
postoji velika poruka i korist. Naime, Uzvieni Allh je
spomenuo odricanje od murika, oboavalaca drugih mimo Allha,
prije odricanja od idol oboavanih mimo Allha, zbog toga to je
prvo vanije od drugog. Jer, mogue je da se osoba odrekne idol,
ali da se ne odrie onih koji ih oboavaju i da, kao takva, ne ostvari
ono to joj je nareeno. Meutim, kada se odrekne od murik to
za sobom neminovno povlai odricanje od njihovih boanstava.
Dobro shvati ovu opasku, jer e ti ona otvoriti vrata neprijateljstva
prema Allhovim neprijateljima. Koliko je ljudi koji ne ine irk,
ali ne neprijateljuju prema muricima, pa i nisu muslimani, jer su
ostavili vjeru svih poslanika. Zatim dolaze rijei Uzvienog:

''Zanevjerovali smo u vas i oigledno e biti

neprijateljstvo i mrnja izmeu nas i vas; zauvijek, sve
58

34

sra el-Mumtehane, 4. jet

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

dok ne budete jedino u Allha vjerovali.'' 59 Njegove

(Allhove) rijei: ''...oigledno e biti...'', tj. vanjtinski i jasno.
Obrati panju na to da je neprijateljstvo spomenuo prije mrnje,
zbog toga to je prvo vanije od drugog. Jer ovjek moda zamrzi
murike, ali im se ne suprotstavlja, i kao takav nije ostvario
wdib sve dok se sa njegove strane ne ostvari neprijateljstvo i
mrnja, iako je mrnja vezana za srce, jer ona ne koristi sve dok se
ne ukau njeni tragovi i dok njen znak ne postane jasan. A takva
nee biti sve dok se ne sastavi sa neprijateljstvom i bojkotom.'' 60
''Musliman se nee tretirati onim koji ispoljava svoju vjeru sve
dok se ne suprotstavi svakoj skupini u onome po emu je poznata i
dok (im) jasno ne pokae neprijateljstvo i odricanje od toga. Pred
onim iji je kufr injenje irka ispoljavanje vjere je jasno
iskazivanje tewhda, zabrana irka i ukazivanje na njega. Onaj iji
je kufr u prijateljevanju sa muricima i ulasku u pokornost njima
ispoljavanje vjere pred njim e biti iskazivanjem neprijateljstva
prema njima i odricanjem od njega i od murik.'' 61
''Ponekad musliman moda nije u stanju da ispolji neprijateljstvo
nevjernicima i muricima zbog neke prepreke ili opravdanja, poput
potlaenosti, u sluaju onoga koji nema snage (zatite) ili zbog
prisile kada e biti opravdan 62 do nestanka prepreke. to se tie
onoga koji ne ispolji neprijateljstvo muricima zbog nekog
dunjlukog cilja ili davanja prednosti nekoj ovosvjetskoj koristi,
sra el-Mumtehane, 4. jet
Ovo su rijei ejha el-'allameh Hameda bin 'Atqa, rahimehullh.
Pogledaj ''Medm'atut-Tewhd'' 1/334-335
61 Rijei ejha Hameda bin 'Atqa, rahimehullh. ''SeblunNedti
wel-Fikk...'' iz ''Medm'atut-Tewhd'', 1/336-367, ''IdahulMehaddeti wes-Sebl'', 36. str. od ejha Ishqa bin 'AbdirRahmna
62 Opravdan u stvari koju ne moe ispoljiti (napomena
prevodioca)
59

60

35

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

uz mrnju prema njima i ubjeenost da su nevjernici takav je

'sija (neposluan) i grijenik. Svaka osoba ima propis za svoje
stanje. Pa ako nestane mrnje u srcu, sa njom nestaje i mn zbog
vezanosti vanjtine i srca, jer je njeno mjesto u srcu i niko nije u
stanju da prisilom ili neim drugim ukloni mrnju iz srca, kao to
se jasno vidi u rijeima Uzvienog:

''...osim ko je prisiljen, a srce mu ostane smireno u

mnu...'' 63
Zato, obrati panju (razmisli).'' 64

sra en-Nahl, 106. jet

''Ed-Durerus-Senijje'', 2/8, 305, 359, ''Tekfrul-Mu'ajjen'' od ejha
Ishqa bin 'AbdirRahmna lu ejha, 21. str.
63

64

36

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

37

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

POGLAVLJE O ZNAENJU L ILHE ILLALLH

I OBJANJENJU NJEGOVIH UVJETA (ARTOVA)
1) Reenica ihlsa, ''L ILHE ILLALLH'' opstoji na dva
rukna: ruknu negacije i ruknu potvrde.
''L ILHE'' negira sva lana boanstva, a
''ILLALLH'' potvruje istinsko boanstvo samo Allhu,
subhnehu we te'l. Otuda je njeno znaenje: ''Nema nikog
zaslunog oboavanja osim Allha''.
El-Hall se o njemu izrazio negacijom i potvrdom, o
emu nam Allh govori:

''Ja se odriem (ist sam) od onoga to vi oboavate, osim

Onoga koji me je stvorio, On e me uputiti. I on ih uini
rijeima koje ostadoe meu njegovim potomcima, ne bili
se vratili.'' 65
Prema idm'u mufessir, rijeju spomenutom u ajetu
se misli na ''L ILHE ILLALLH''.
2) Izgraena je na dva temelja:
a) Sidqu / istinoljubivosti (istinitosti, iskrenosti)
b) Ihlsu / istom oboavanju Allha

65

38

sra ez-Zuhruf, 26.-28. jet

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

Iskrenou se ostvaruje istoa od nifqa, a ihlsom se

ostvaruje odricanje i istoa od irka. Ibnul-Qajjim kae u
svojoj ''Nunijji'':
''Sidq i ihls su dva stuba tog tewhda,
poput zgrade i njena dva (najvanija) zida.'' 66
3) Po idm'u uenih, ova velianstvena rije nee koristiti
onome koji je izgovara, osim uz prisutnost i ostvarenje
sedam uvjeta.
Time se ne misli samo na njihovo nabrajanje ili njihovo
uenje napamet, jer koliko je samo obinih muslimana kod
kojih su se oni sastali i koji ih se pridravaju, a kad bi im
bilo reeno da ih nabroje oni to ne bi znali uiniti? I koliko
je onih koji ih znaju napamet; izbacuju ih iz sebe poput
strijele, a vidi ih da upadaju u ono to ih negira.
ejh el-'allame, Sulejmn bin 'Abdullh lu ejh je
rekao:
''to se tie izgovaranja njega L ILHE ILLALLH bez
spoznaje njegovog znaenja, niti rada po onome to on zahtijeva
to ne koristi po idm'u.'' 67
a) Prvi uvjet je el-'Ilm (znanje koje iskljuuje neznanje), zbog
rijei Uzvienog:

66
67

Pogledaj ''Medm'atut-Tewhd'' 1/168

''Tejsrul-'Azzil-Hamd f erhi Kitbit-Tewhd'', 64.-70. str.
39

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

''Znaj da nema boga osim Allha i moli oprost za svoj

grijeh.'' 68
Te zbog rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem:
''Ko umre, znajui da nema boga osim Allha ui e u dennet.''
69

b) El-Jeqn (vrsto ubjeenje), koje iskljuuje sumnju, zbog

rijei Uzvienog:

''Pravi mu'mini su samo oni koji vjeruju u Allha i

Njegovog Poslanika, a zatim vie ne sumnjaju, i bore se
njihovim imecima i ivotima na Allhovom putu. Ti, oni
su iskreni.'' 70
I zbog rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem:
''Koga god sretne iza ovoga zida (vrta) da svedoi da nema boga
osim Allaha, bivi vrsto uvjeren u to obraduj ga dennetom...''
A u riwjetu:
''Nee sa njima nijedan rob sresti Allha, ne sumnjajui u njih a
da nee ui u dennet.'' 71

sra Muhammed, 19. jet

Prenosi ga Muslim od 'Uthmna ibn 'Affna, radijallhu 'anhu
70 sra el-Hudurt, 15. jet
71 Hadth se prenosi od Eb Hurejre, radijallhu 'anhu

68

69

40

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

c) El-Ihls (isto oboavanje Allha) koji iskljuuje irk, zbog

rijei Uzvienog:

''Zato oboavaj (samo) Allha, isto Mu dn (vjeru)
ispovedajui.'' 72

''...i oni koji svom Gospodaru (nita i nikog) ne
pridruuju.'' 73
I zbog rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we
sellem:
''Ko kae L ILHE ILLALLH hlis (isto) iz svog srca...''
A u riwjetu:
''...muhlisan (ostvarivi ihls)...'' 74
Te zbog hadtha:
''Ko sretne Allaha, ne inei Mu irk ni u emu ui e u
dennet, a ko Ga sretne, inei mu irk u bilo emu ui e u
vatru.'' 75
d) Es-Sidq (iskrenost), koja iskljuuje laljivost (laganje),
zbog rijei Uzvienog:

sra ez-Zumer, 2. jet

sra el-Mu'minn, 59. jet
74 Prenosi ga el-Buhr
75 Prenosi ga Muslim od Dbira, radijallhu 'anhu
72
73

41

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

''Kada ti dou munfici, govore: 'Svjedoimo da si ti zaista

Allhov Poslanik.' Allh zna da si ti Njegov Poslanik i
Allh svjedoi da su munfici zaista laljivci.'' 76
U hadthu stoji:
''Niko nee posvjedoiti da nema boga osim Allha i da je
Muhammed Allhov Poslanik, iskreno iz svog srca, a da ga Allh
nee zabraniti vatri.'' 77
e) El-Qabl (prihvatanje), koje iskljuuje redd (odbijanje),
zbog rijei Uzvienog;

''Recite: 'Vjerujemo u Allha i ono to nam se objavljuje...'
'' 78
I zbog hadtha:
''Nee u dennet ui niko u ijem srcu bude zrno oholosti.'' 79
f) El-Inqijd (potinjenost, pokoravanje), koji iskljuuje
ostavljanje, zbog rijei Uzvienog:

sra el-Munafiqn, 1. jet
Biljee ga el-Buhr i Muslim od Enesa, radijallhu 'anhu
78 sra el-Beqare, 136. jet
79 Prenosi ga Muslim

76
77

42

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

''to vam Allhovog Poslanik d uzmite ga, a to vam

zabrani okanite ga se.'' 80
Te zbog rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem:
''Kad vam neto zabranim klonite ga se, a kad vam neto
naredim obavite ga koliko god moete.'' 81
g) El-Mehabbe (ljubav), koja iskljuuje njoj suprotno od
mrnje i netrpeljivosti, zbog rijei Uzvienog:

''Reci: 'Ako volite Allha, onda me slijedite, pa e vas
Allh voljeti...' '' 82
A u hadthu stoji:
''Najvra spona mna je mrnja u ime Allha i ljubav u
ime Allha.''
4) Ovim se jasno istie miljenje ehlis-sunneta i dem'ata u
pitanju mna i da je mn govor jezikom, uvjerenje srcem i
rad po propisima/ruknovima. Pa kad izostane (makar)
jedna od ove tri stvari i izgubi se osoba gubi mn zbog
rijei Uzvienog:

sra el-Har, 7. jet

Prenosi ga el-Buhri od Eb Hurejre, radijallhu 'anhu
82 sra lu 'Imrn, 31. jet
80

81

43

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

''Ko je ljepeg govora od onoga koji poziva Allhu i radi

dobra djela i govori: 'Ja sam uistinu od muslimana.' '' 83 84

sra Fussilet, 33. jet

Pogledaj ''Medm'atut-Tewhd'', 1/131, ''Ed-Durerus-Senijje'',
2/35
83
84

44

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

45

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

POGLAVLJE O SPOMENU STVARI KOJE NEGIRAJU

ISLAM I O KUFRU ONOGA KOJI POINI JEDNU OD
NJIH, IZUZEV PRISILJENOG
1) Svakom pojedincu je obaveza da upozna i naui
ponitivae islma, tj. stvari koje nite islm, kako bi ih se
klonio i od njih udaljio.
Rekao je ejh Muhammed bin 'AbdulWehhb:
''Znaj da je deset stvari koje nite islm:
1. irk u 'ibdetu Allhu, delle we 'al.
Uzvieni je rekao:

''Allh nee oprostiti da Mu se neko pridruuje, a

oprostie ono to je manje od toga kome On hoe.'' 85

''Ko god Allhu neto pridrui Allh e mu zabraniti

dennet i boravite e mu biti vatra, a dhulumarima nee
biti pomagaa.'' 86
U njega spada klanje nekom drugom mimo Allha, poput klanja
dinnima i kaburovima.
2. Ko uini izmeu sebe i Allha posrednike, kojima se moli i od
kojih trai ef'at i na koje se oslanja. Takav je nevjernik po
idm'u.
3. Ko ne tekfri murike, sumnja u njihovo nevjerstvo ili smatra
ispravnim njihov put.

85
86

46

sra en-Nis', 116. jet

sra el-M'ide, 72. jet

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

4. Ko vjeruje da je uputa nekog drugog mimo Vjerovjesnika,

sallallhu 'alejhi we sellem, potpunija od njegove, ili da je sd
nekog drugog bolji (ljepi) od njegovog sda, poput onih koji daju
prednost sdu tgta nad njegovim sudom. Takav je kfir.
5. Ko zamrzi neto od onoga sa ime je doao Allhov Poslanik,
sallallhu 'alejhi we sellem. Takav je nevjernik, pa makar i
obavljao to to mrzi.
6. Ko se izruguje neemu od dna Allhovog Poslanika ili
nagradom ili kaznom nevjernik je. Dokaz za to su rijei
Uzvienog:

''Reci: 'Zar ste se Allhu, Njegovim jetima i Njegovom

Poslaniku rugali!? Ne pravdajte se, zanevjerovali ste
nakon vaeg mna.' '' 87
7. Sihr, od kojeg je 'sarf' i 'atf'. Pa, ko god da ga uradi, ili je njime
zadovoljan postaje nevjernikom. Dokaz za to su rijei
Uzvienog:

''Oni (dvojica) nisu nikoga poduavali, dok ne bi rekli: 'Mi

smo samo kunja, pa nemoj nevjerovati...' '' 88
8. Podupiranje i pomaganje murika protiv muslimana. Dokaz su
rijei Uzvienog:

''Ko ih od vas za prijatelje uzme, pa on je sigurno od njih.

A Allh nee uputiti dhulumarski narod.'' 89
sra et-Tewbe, 65 i 66. jet
sra el-Beqare, 102. jet
89 sra el-M'ide, 51. jet
87

88

47

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

9. Ko vjeruje da je nekim osobama dozvoljeno da izau iz er'ata

Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, kao to je Hidru bilo
dozvoljeno da uzae iz er'ata Mus'a, 'alejhis-selm kfir je.
10. Okretanje od Allhovog dna; ne poduavanje njemu, niti rad
po njemu. Dokaz za to su rijei Uzvienog:

''Ko je nepravedniji od onoga koji je opomenut jetima

Gospodara svoga, a zatim se okrene od njih? Mi emo se
sigurno osvetiti zlikovcima.'' 90
U svim ovim 'ponitivaima' nema razlike izmeu onog koji se
ali i onoga koji je ozbiljan, ili onoga koji se plai, osim prisiljenog.
Svaka od ovih stvari spada u najopasnije i one koje se najee
dogaaju, tako da je muslimanu obaveza da ih se uva i da ih se
plai. Utjeemo se Allhu od uzroka Njegove srdbe i Njegove
bolne kazne.'' 91
2) Sve to je prethodilo otvara pravednome spoznaju
vanosti izuavanja poglavlja o sdu murtedda i potrebe za
time, kojeg spominju pravnici iz svakog mezheba, kada
kau:
''Murtedd je svaki onaj koji zanevjeruje posle islma, putem rijei
ili djela, ili uvjerenjem, ili sumnjom, ili dehlom ili te'wlom...''
Zbog toga se kae:
''...trai se od njega da se pokaje...'',
kako bi mu se reklo da je ponitio svoj islm i uinio
ono to je uzrok njegovog otpadnitva i nevjerstva. Pa ako
90
91

48

sra es-Sedde, 22. jet

''Medm'atut-Tewhd'', 1/38-39 i ''Ed-Durerus-Senijje'' 2/360

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

se pokaje bie ostavljen, a ako ne ubija se. I nisu izuzeli

(nikoga) osim prisiljenog, pod uslovom da mu je srce
smireno u mnu, zbog rijei Uzvienog:

''...osim ko bude prisiljen, a srce mu smireno u mnu...'' 92

93

Sve ovo se ostvaruje u rijeima Uzvienog:

''Reci: 'Ovo je moj put, pozivam samo Allhu, na jasnoj

predodbi, ja i oni koji me slijede. Neka je slavljen Allh i
ja nisam od murik...' '' 94
Ovdje se jasno vidi kolika je vrijednost znanja i uenih.
I razmisli, o ti koji voli Allhov govor, o Njegovim rijeima
Vjerovjesniku, sallallhu 'alejhi we sellem, nakon 20 godina
poslanstva:

''Znaj da nema boga osim Allha.'' 95

sra en-Nahl, 106. jet

Pogledaj ''El-Intisr...'' od ejha 'Abdullha Eb Batna,
''Medm'atut-Tewhd'', 1/107,114, ''Ed-Durerus-Senijje'', 10/88.
94 sra Jsuf, 108. jet
95 sra Muhammed, 19. jet
92

93

49

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

3) Nakon objanjenja pojma 'ibdeta i njegovih vrsta,

tewhda i njegovih vrsta, tgta i njegovih primjera i
obaveznosti naputanja njega, znaj da ko god usmjeri neto
od 'ibdeta nekom drugom mimo Allha da je povjerovao
u tgta i zanevjerovao u Allha, pa makar i tvrdio da je
musliman i obavljao propise/ruknove. To zbog toga to
primljenost djela ovisi od uvjeta njihove ispravnosti, a to je
tewhd, zbog rijei Uzvienog:

''Ko zanevjeruje u mn propalo mu je djelo.'' 96

''Ako bi irk uinio sigurno bi ti djelo propalo i bio bi od
izgubljenih.'' 97

''Primjer onih koji su zanevjerovali u svog Gospodara je
da su njihova djela poput pepela, koje uskovitla vjetar u
burnom danu, nisu u stanju...'' 98
Te zbog toga to nije nauio (saznao) znaenje L
ILHE ILLALLH, niti je ostvario islm, mimo kojeg Allh
nijednu drugu vjeru ne prima. Rekao je Uzvieni:

sra el-M'ide, 5. jet

sra ez-Zumer, 65. jet
98 sra Ibrhm, 18. jet
96
97

50

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

''Ko bude eleo neku drugu vjeru mimo islma nee mu

biti primljena, a na hiretu e biti od izgubljenih.'' 99
Nakon ovoga, svakome u ijem srcu se otvarila sutina
tewhda i mna postaje jasno koliki je gurbetluk ovog dna
(vjere), i kakva je sutina da'we svih poslanika, i millet
naeg oca Ibrhma, 'alejhis-selm, kojeg nam je nareeno
da slijedimo, kao to je u rijeima Uzvienog:

''A zatim smo objavili tebi: 'Slijedi millet Ibrhma
pravovjernog, i nije bio od murika' '' 100 101

sra lu 'Imrn, 85. jet

sra en-Nahl, 123. jet
101 Pogledaj ''Ed-Durerus-Senijje'' 11/6, 545, ''Ed-Durerus-Senijje''
2/350, ''Medm'atut-Tewhd'' 170, 171.
99

100

51

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

POGLAVLJE O OBAVEZNOSTI RAZLIKOVANJA

IZMEU POZNATIH I MANJE POZNATIH
MES'ELA (PITANJA)
1) to se tie onoga koji porekne neki wdib ili ohalli neki
harm, a slini njima ne znaju ''dotine propise'', poput
novonastalog muslimana, ili odraslog u dalekoj pustinji
takav je opravdan svojim neznanjem i ne presuuje mu se
kufrom, ali mora biti upoznat; pa ako se suprotstavi nakon
uspostave argumenta nad njim postaje murteddom
(otpadnikom) od islma. Meutim, to se tie onoga koji je
odrastao meu muslimanima, u gradovima i selima, takav
se ne opravdava, niti se od njega, po idm'u, ne prihvata
tvrdnja ''neznanja'', jer ''propisi'' ne postaju obavezni osim
nakon ''dolaska''.
A argument se, u pogledu propisa, ostvaruje:
a) mogunou sticanja znanja i
b) sposobnou obavljanja djela. 102
2) to se tie neznanja nekih Allhovih Imena i Svojstava;
onaj koji je neznalica po pitanju toga nije kfir ako
potvruje ono sa ime je doao Allhov Poslanik, sallallhu
'alejhi we sellem, i do njega nije dolo ono (dokaz) to
obavezuje na znanje onoga to ne zna, na nain koji sa
sobom povlai kufr u sluaju neznanja, poput ovjeka koji je
Pogledaj ''Et-Tefsr fi Me'limid-Dn'' od Ibn Derra, str. 112,
113, ''Al-Intisr'' od Eb Batna, str. 11, 18, ''El-Mugn'' od Ibn
Qudme 3/351, ''Ed-Durerus-Senijje'' 10/371, 370, 355, 372, 432,
423, ''Medm'atul-Fetw'' (28/50), (12/94,20), (4/259,252),
(18/54) i (2/54).
102

52

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

naredio svojoj familiji da ga zapale. Ali, za takvog se kae

da je ''poinilac greke'' ili ''zabludjeli'', nije se nad njim
uspostavio argument. I kae se: ''Ko kae to i to kfir je'', pa
se tekfr izrie uopteno, a to se tie konkretizacije (tekfra),
on ovisi od ostvarenja uvjeta i nestanka prepreka u sluaju
konkretne osobe.
Dakle, neminovno je da se prilikom donoenja sda
nad ''neznalicom'' pravi razlika izmeu ''poznatih'' mes'ela i
''manje poznatih'', preciznih mes'el (pitanja), iji dokaz
moe biti nepoznat (skriven) nekim ljudima.
O tome kae ejhul-islm:
''Ako se radi o manje poznatim pitanjima, moglo bi se rei da je on
u njima ''poinilac greke'' i ''zabludjeli'', nije se nad njim
uspostavio argument, iji prekritelj postaje nevjernikom. Ali se
kod nekih njihovih grupacija deava u poznatim stvarima, za koje
znaju i posebni i obini meu muslimanima. ak i idovi i krani
i murici znaju da je Muhammed sa njima poslan i da je
protekfrio onoga ko im se suprotstavi, poput njegovog nareenja
da se 'ibdet ini samo Allhu, Jedinom, Koji nema sudruga, i
zabrane injenja 'ibdeta bilo kome mimo Allha, od melek,
vjerovjesnik i drugih. Ove stvari spadaju u najpoznatije propise
islma; ili poput neprijateljstva prema idovima, kranima i
muricima, i poput zabrane razvrata, kamate, vina, kocke i slino
tome. I uprkos tome, nai e mnoge od njihovih glaveina da su
upali u ove vrste, te postali murteddima, i ako bi se neki kajali od
toga i vraali se (istini).'' 103
Pogledaj ''Medm'atul-Fetw'' 18/54, 7/12, 535, 491,
''Minhdut-Te'sis'' od ejha 'AbdulLatfa lu ejha, ''Fethul-Br''
2/297, ''Ed-Durerus-Senijje'' 10/355, 333, 332, 11/449, ''Idm'usSunnet'', str. 146.

103

53

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

POGLAVLJE O SPOMENU PREPREKA I UVJETA ZA

TEKFR SLJEDBENIKA STRASTI I NOVOTARIJA
1) Uvjeti tekfra sljedbenika strasti i novotarija:
a) uspostava argumenta i
b) uklanjanje ubhe.
2) Prepreke tekfra sljedbenika strasti i novotarija:
a) nedolazak tekstova koji obavezuju na poznavanje istine,
b) ili da su tekstovi stigli, ali kod njega nisu ''mjerodavni''
(vjerodostojni, vrsti),
c) ili da su vjerodostojni, ali im oponira neto to kod njega
to ga je obavezalo na te'wl njih (tekstova),
d) ili da su vjerodostojni, ali ih nije razumio (nije bio
sposoban razumjeti),
e) ili da mu se ispreila neka ubha, kojom ga Allh
opravdava,
f) ili da je mudtehid, uz lijep nijjet,
g) ili je muqallid uz nastojanje spoznaje istine.
A zabluda nastupa zbog manjkavosti u traenju istine
ili nepotpunosti u shvatanju, ili zbog obje stvari.
Onaj ko je bio mudtehid u traenju istine, pa je
pogreio, Allh e mu oprostiti greku, bilo da se radi o
teoretskoznanstvenim pitanjima ili pitanjima praktine
prirode, i to po idm'u.
A to se tie onoga koji se ogreio prema svome
Gospodaru, slijedio svoju strast i nije dovoljno uloio u
traenje istine, ve je govorio bez znanja, takav je 'sija
54

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

(neposluan), grijenik, a nakon toga mogue je da se nad

njim ostvari prijetnja, a i da se ne ostvari, zbog prepreka
koje to spreavaju. 104

Pogledaj ''Medm'atul-Fetw'' 12/180, 500, 497, 19/217,

12/494, 20/25, ''Et-Temhd'' od Ibn 'AbdilBerra 9/145

104

55

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

POGLAVLJE O SPOMENU
PREPREKA OSTVARENJA PRIJETNJE
Slijedee su prepreke ostvarenja prijetnje nad grijenim
'sijama (neposlunima) i zabludelim novotarima:
a) iskrena tewba,
b) dobra djela koja e obrisati ili prevagnuti loa,
c) nevolje, zbog kojih e mu biti oproteni grijesi,
d) ef'at zagovornika koji e se prihvatiti,
e) milost Najmilostivijeg,...
...i drugi koji ulaze pod znaenje ovih. A onda kad
ovih prepreka ne bude bilo prijetnja e stii grijenike i
novotare, a one nee nestati, osim u sluaju onoga koji je
odbjegao od svoga Gospodara, kao to kamila pobjegne od
vlasnika. 105

Pogledaj ''Medm'atul-Fetw'' 12/180, 20/254, ''El-Qaw'id

wel-Few'idul- uslijje'', str. 52, 53

105

56

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

57

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

POGLAVLJE O SPOMENU
UVJETA USPOSTAVE ARGUMENTA
I OBJANJAVANJU NJENOG ZNAENJA
1) Allhov argument se uspostavlja nad Njegovim robovima
sa dvije stvari: 106
a) dolazak Qur'na i poslanika i
b) mogunost dolaska do njih (dvoje), tj. Qur'na i sunneta
Zbog rijei Uzvienog:

''Da bi njime opomenuo vas i onoga do koga doe.''

107

''Mi ne kanjavamo, dok ne poaljemo poslanika.'' 108

''Poslanike, donosioce radosne vijesti i opominjae, da ne
bi ljudi protiv Allha imali argumenta nakon poslanika.''
109

106 ''El-Fetw'' 16,166, 28/125, ''Ar-Redd 'alel mentikijjn'', str 99,

''Ad-Durerus-Senijje'', 11/72, ''Tefsr'' od Ibn Derra i Ibn Kethra
kod 19. jeta sre el-En'm i 15. jeta sre el-Isr', ''Tefsr'' Ibn
Kethra, jet 72.,73.,74. iz sre el-A'rf
107 sra el-En'm, 19. jet
108 sra el-Isr', 15. jet
109 sra en-Nis', 165. jet

58

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

I zbog rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we

sellem:
''Nikom nije drae opravdanje od Allha, zbog toga je
poslao poslanike kao donosioce radosne vijesti i
opominjae.'' 110
''Nee za mene uti niko iz ovoga ummeta, ni idov niti
nasrnija (kranin), a zatim umrijeti ne povjerovavi u
ono sa ime sam poslat, a da nee biti od stanovnika vatre.''
111

I u vezi ovoga postoji idm' ehlis-sunneta, jer je Allh

poslao poslanike da podsjete ljude na ugovor koji je Allh
od njih uzeo, to se vidi u Njegovim rijeima:

''I kad tvoj Gospodar uze od sinova demovih, iz njihovih

kimi, njihove potomke i uze ih kao svjedoke protiv njih:
'Zar nisam Ja va Gospodar?' Rekoe: 'Jesi, posvjedoili
smo.' Da ne biste rekli na Qijametskom danu: 'Mi ovo
nismo znali.' - ili da ne biste rekli: 'Nai preci su bili

Prenose ga el-Buhr i Muslim od el-Mugre ibn u'be,

radijallhu 'anhu
111 Prenosi ga Muslim od Eb Hurejre, radijallhu 'anhu
110

59

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

murici (irk inili), a mi smo bili potomci nakon njih. Zar

e nas unititi zbog onoga to su laljivci radili?' '' 112
U tom smislu je, nakon toga, ukazao na slanje
poslanika rijeima:

''I tako isto Mi detaljno objanjavamo jete, ne bi li se
vratili.'' 113
A detaljno objanjenje ne biva (drukije), osim putem
Allahovog Poslanika, da bi se ljudi vratili onome na emu su
stvoreni i to su ranije potvrdili. Rekao je Uzvieni:

''Pa ti usmjeri svoje lice prema dnu (vjeri), pravovjerno,

po Allhovoj fitri (stvaranju), na kojoj je ljude stvorio.
Nema promene u Allhovom stvaranju. To je prava vjera,
ali veina ljudi ne zna.'' 114
Te zbog hadtha:
''Svako se novoroene raa na ''fitri'', pa ga onda roditelji
poidove ili pokrste, ili ga uine vatropoklonikom ili murikom.''
115

sra el-A'rf, 172. i 173. jet

sra el-A'rf, 174. jet
114 sra er-Rm, 30. jet
115 Muslim

112

113

60

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

Otuda, do koga god doe Qur'n ili uje za Allhobog

Poslanika, a mukellef (er'atski obveznik) je, i u mogunosti
je da stekne znanje, tj. punoljetan je, razuman, kdar da pita
i uje odgovor, i nije mu potreban prevodilac, poput stranca
ili gluhog ili nijemog, koji ne nalazi puta do spoznaje istine
nad njime se uspostavio argument.
Kae Uzvieni:

''Nijednog poslanika nismo poslali, a da nije govorio

jezikom svoga naroda, kako bi im objasnio. A Allh vodi
u zabludu koga hoe i upuuje koga hoe, i On je Silni i
Mudri.'' 116

''Allhu pripada savren argument i, da hoe, sve bi vas
uputio'.' 117
''Da, 118 neminovno je u ovom pitanju detaljno objanjenje nakon
kojeg e nestati problematika; a to je razlikovanje izmeu
'muqallida', koji je bio u mogunosti da sazna i spozna istinu, ali
se okrenuo od tog, i 'muqallida' koji ni u kom smislu nije bio u
mogunosti da to uradi. A obje ove vrste postoje u stvarnosti.
sra Ibrhm, 4. jet
sra el-En'm, 149. jet
118
''Tarqul-Hidretejn'', 17. kategorija, ''Medridus-Slikn''
''Poglavlje o sluanju i znanju'', ''Minhdut-Te'sis'', str. 99-223,
''Kefu-ubhetejn'' od 'allame Sulejmna bin Sehmna, str. 91.
116

117

61

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

Tako je onaj koji je bio u mogunosti (mutemekinn), i koji se

okretao (mu'rid) nemaran i ostavlja je onoga to mu je obaveza,
pa nema opravdanja kod Allaha. A to se tie nesposobnog
(nemonog) da pita i da sazna, onog koji nije bio u mogunosti, na
bilo koji nain, da stekne znanje takvi se takoe dijele na dvije
grupe:
Prva grupa: onaj koji eli uputu, daje joj prednost, voli je, a
nema moi do nje, niti da je trai, zbog nepostojanja nekog
ko bi ga uputio; sd o ovome je poput sda o 'ehlul-fetri' i
onima do kojih nije dola da'wa.
Druga grupa: nemaran, koji nema volje, niti mu pada na
pamet neto mimo onoga na emu je.
Tako prvi govori: 'Gospodaru! Kada bih znao vjeru bolju od onoga
na emu sam, pokorio bih Ti se njome i ostavio bih ono na emu
sam, ali ja ne znam drugo, osim ono na emu sam i nisam kdar
da drugo uinim. Ovo je vrhunac mog truda i kraj moje spoznaje.'
A drugi je zadovoljan onim na emu je, ne daje niemu prednost
nad time, niti mu dua trai neto drugo mimo toga, niti u
njegovom sluaju ima razlike izmeu stanja nemoi i sposobnosti
(moi).
Obojica su nemoni, a ovog drugog nije obavezno pridruiti
prvom, zbog razlike koje je meu njima.
Prvi je poput onih koji trae dn u 'fetri', a nisu ga nali, pa se
okanu nakon ulaganja maksimalnog truda u njegovom traenju,
zbog nemoi i neznanja.
A drugi je poput onoga koji nije traio, ve je umro na svom irku,
iako bi, i da je traio, bio nemoan da doe do njega.
Dakle, razlika je izmeu nemoi onoga koji trai i nemoi onoga
koji ne mari (okree se).'' 119

Vidi ''Tarqul-Hidretejn'', 17. kategorija, ''Minhdut-Te'sis'' od

'allame 'AbdulLatfa bin 'AbdirRahmna lu ejha, str. 316, i
''Medm'atul-Fetw'' 35/220-227, 20/37-38
119

62

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

63

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

POGLAVLJE O TOME DA SU IME I SUD RAZDVOJENI

PRIJE USPOSTAVE ARGUMENTA,
A SASTAVLJENI NAKON NJEGA
1) Allh je (neka) imena i sudove prije poslanice razdvojio, a
nakon nje je t imena i sudove je sastavio. Tako uspostava
argumenta ne menja er'atska imena onoga to je
Zakonodavac nazvao irkom, kufrom ili fiskom, iako
poinilac toga nee biti kanjen ako se nad njim nije
uspostavio argument i ako do njega nije dola da'wa.
U tom smislu je ime murik potvreno prije dolaska
Poslanika, jer on pridruuje (nekoga ili neto) svome
Gospodaru i druge sa Njime izjednaava. I svaki sd koji je
vezan za vjerska imena, poput imena islm, mn, kufr, nifq,
riddet, poidovljavanje, pokrtavanje, pravosnano je
konstatovan u sluaju onoga koji je okarakterisan (opisan)
atributima koji obavezuju na to.
a) Primjer za ''ime'' je: musliman, kafir, murik...itd.
Uzvieni je rekao:

''Idi faraonu, on je preao granicu.'' 120
Pa ga je nazvao ''tgijom'' prije odlaska Mus'a,
'alejhis-selm, k njemu. Govorei o Belkisi i njenom narodu
prije nego to je do njih dolo Sulejmnovo, 'alejhis-selm,
pismo:
120

64

sra en-Nzi't, 17. jet

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

''Ona je bila od naroda nevjernikog'' 121
Pa ih je nazvao kfirima zbog onoga to su radili od
kufra i irka. 122
b) Sud je ono to se nadovezuje na t imena od propisa, u
smislu postojanja i nepostojanja. 123
A sudovi se dijele na:

Sudove vezane za ovaj svijet, poput ohalaljivanja krvi,

asti, prijateljevanja i neprijateljevanja, itd, te

Sudove vezane za ahiret, poput thewba i kazne.

Uzvieni kae o faraonu, nakon to je utjerao Mus'a,
'alejhis-selm u la:

''Pa se suprotstavi faraon poslaniku, te ga kaznismo
bolnom kaznom.'' 124
Takoer nas obavjetava da je Sulejmn, 'alejhis-selm,
naumio kazniti Belkisu i njen narod i nije ih opravdao u
sra en-Neml, 43. jet
Pogledaj ''Medm'atul-Fetw'' 20/37,38, 12/496 i ''Komentar
Wasitije'' kod rijei ejha ''Asma'ud-din''
123 Tj. u smislu postojanja ili nepostojanja sutina koje je
Zakonodovac nazvao odreenim imenima i za njih vezao
odreene propise (napomena prevodioca)
124 sra el-Muzzemil, 16. jet

121
122

65

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

nevjerovanju nakon dolaska njegovog pisma do njih, pa je

kazao:

''Sigurno emo im doi sa vojskom, protiv koje nemaju
nikakvog izlaza, i uistinu emo ih iz nje izvesti poraene i
poniene.'' 125
Tako je postalo jasno da se onaj koji uradi irk naziva
murikom, jer se to od njega dogodilo, i nije ga mogue ni u
kom sluaju od njega negirati, s time to to za sobom ne
povlai njegovo kanjavanje, jer su irk i kufr imena kuenja
djela i meu njima 126 nema neminovne uzrone
povezanosti, iako postoji ''inicijator'' za to i njegov uzrok, i
to zbog postojanja prepreke, a to je neuspostavljenost
argumenta i nedolazak poslanice, nakon kojih nastupa
kanjavanje.
Tako ima razlike izmeu kufra koji za sobom ne
povlai kaznu i koji biva prije uspostave argumenta, i kufra
koji za sobom povlai kanjavanje, a koji nastupa nakon nje.
I ovo pravilo predstavlja jedan veliki temelj, koga je
obavezno shvatiti i njemu se posvetiti. 127

sra en-Neml, 37. jet

Tj. imena i propisa kanjavanja. (napomena prevodioca)
127 ''Medm'atul-Fetw'' 20/37, 2/78, ''Tefsr'' Ibn Derra, u
sretun-Neml, jet 43., ''Der'u Te'arudil-'Aqli wen-Naql'' 8/490492, ''Bed'iut-Tefsr'' od Ibnul-Qajjima, 2/184
125
126

66

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

67

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

POGLAVLJE O SDU (PROPISIMA)

VEZANIM ZA IVOT (KRV) NEVJERNIKA
I O SPOMENU UVJETA DIHDA
1) Osnova je da je ivot ovjeka zatien. I krv nevjernika na
poetku islma je bila zatiena osnovnom, prvobitnom
zatitom i Allhovom zabranom mu'minima da ih ubiju.
Rekao je Uzvieni:

''Zar nisi vidio one kojima je reeno: 'Sustegnite se (svoje
ruke)...!' '' 128
Te zbog rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem:
''Jo mi nije nareeno da se borim.''
I poput ivota Kopta, kojega je Mus', 'alejhis-selm,
ubio i krvi nevjernika do kojih nije dola da'wa u naem
vremenu, jer je to Mus', alejhis-selam, ubrojao u grijehe na
dunjluku i na hiretu, obzirom da je dolazak da'we
''opte traenje pokajanja'' od svakog kfira.
I mi ne dozvoljavamo ubijanje nijednog kfira dok od
njega ne zatraimo da se pokaje, jer ubistvo onoga do koga
nije dola da'wa nije dozvoljeno, zbog rijei Uzvienog:

128

68

sra en-Nis', 77. jet

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

''Reci onima koji ne vjeruju: 'Ako prestanu, oprostie im

se ono to je bilo...' '' 129
I to je znaenje traenja pokajanja.
Dihdu protiv nevjernika mora prethoditi pozivanje
njih, jer nema kazne, osim nad onim do koga je dola da'wa,
zbog dugakog hadtha Burejde, kojeg prenosi Muslim,
nakon to je Vjerovesnik, sallallhu 'alejhi we sellem,
spomenuo naredbu pohoda protiv nevjernika, pa je rekao:
''A kad sretne tvog neprijatelja od murik, pozovi ih trima
stvarima... ''
do rijei:
''...a zatim ih pozovi u islam.''
Kada susretnemo naeg neprijatelja, mi ga pozivamo u
islm, pa ako odbije onda ga pozivamo da d dizju, pa
ako odbije pomoi emo se Allhom i boriemo se protiv
njega zbog prethodnog hadtha Burejde.
Ali, ako se da'wa proirila i zna za nju i bliski i daleki, i
mi smo uvjereni u to (ustanovili smo to) napadaemo ih u
svakom stanju, jer...:
''...je Vjerovjesnik, sallallhu 'alejhi we sellem, napao BenulMustalak iznenada, pa je pobio njihove borce i porobio njihove
ene i djecu.'' 130
I ovo ne biva osim nakon potpunog razdvajanja
izmeu dvije partije i razlikovanja izmeu dvije teritorije

129
130

sra el-Enfl, 38. jet

Prenose ga el-Buhr i Muslim od Ibn 'Umera
69

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

drul-kufra i drul-islma. U suprotnom, nemogue e biti

boriti se protiv njih, zbog rijei Uzvienog:

''Oni koji su povjerovali i hidru uinili i borili se na
Allhovom putu...'' 131
Ibnul-Qajjim, govorei o stepenima dihda, kae u
''Zdul-Me'd'':
''Ne ostvaruje se dihd, osim hidrom, a hidra i dihd, osim
mnom.''
to se tie ''odvojenosti'', pa zbog Allhove zabrane
vjernicima da se bore protiv Mekkelija, jer je postojala
prepreka za borbu, a to je postojanje mukaraca i ena
vjernika koji su ivjeli meu muricima, a nisu bili odvojeni
mjestom ili nastambama na kojem im ne mogu doi
neprijatnosti (tj. na kojem bi bili sauvani neprijatnosti).
Zbog toga je rekao:

''I da nije bilo bojazni da ete pobiti vjernike, mukarce i

ene, koje ne poznajete, pa tako, i ne znajui, zbog njih
sramotu doivjeti Mi bismo vam ih prepustili. A nismo
ih prepustili ni zato da bi Allh u milost Svoju uveo onoga
koga hoe. A da su oni bili odvojeni doista bismo
131

70

sra el-Beqare, 218. jet

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

bolnom kaznom kaznili one meu njima koji nisu

vjerovali.'' 132
To je obrazloio neodvojenou i nerazlikovanjem.
Zato obrati panju na ovaj temelj, jer su mnogi, uslijed
neuzimanja njega u obzir, skrenuli u pogledu (mes'eli) borbe
protiv nevjernika i dihda protiv njih.
Takoe, rijei Uzvienog:

''A oni koji su povjerovali poslije i hidru uinili i sa
vama se borili takvi su od vas.'' 133
Objasnio je da onaj koji vjeruje nije bio sposoban voditi
dihd, osim nakon hidre. Takoer, obrati panju na rijei
Uzvienog:

''...sa vama...''
...tj. nakon to je uinio hidru, gdje je Allh jasno
nadovezao dihd na hidru.
Takoer, rijei Uzvienog:

132
133

sra el-Feth, 25. jet

sra el-Enfal, 75. jet
71

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

''Na dan kada su se sastale dvije skupine i kada ste vi bili

u dolini blioj, a oni u dolini daljoj...'' 134
U svakom sluaju, jeti o ovoj temi su toliko
mnogobrojni, tako da se ne moraju spominjati, a i jasni su
svakom ko o njima razmisli. 135

sra el-Enfal, 42. jet

''Es-Srimul-Mesll'' str. 104, ''Es-Safedije'', str. 317-323, ''EsSrimul-Mesll'', str. (321, 325, 323), ''Komentar poglavlja o onome
to je prenio o pozivu u ehadet L ILHE ILLALLH u KitbutTewhd'', ''Medm'atul-Fetw'' 9/245, 280, 252, 253, ''ZdulMe'd'' 3/71, 50, 108, 160, ''Ed-Durerus-Senijje'' 8/240, 241, 9/253.

134
135

72

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

73

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

POGLAVLJE O OBJANJENJU
VRSTA TERITORIJA (PODRUJA)
I PROPISA VEZANIH ZA NJIHOVE STANOVNIKE
1) Podruja se djele na dvije grupe, bez tree:
a) Drul kufr, tj. podruje kufra, poput Mekke prije
poslanstva i nakon njega.
Rekao je Uzvieni:

''...izbavi nas iz ovoga grada, iji su stanovnici nasilnici...''
136

''...pokazau vam zemlju grijenika.'' 137
b) I drul-islm, tj. podruje islma, poput Medne poslije
hidre, jer je hidra iz Mekke u Mednu bila obaveza.
Rekao je Uzvieni:

''Oni koji su izabrali podruje i mn prije njih, vole one
koji ine hidru prema njima...'' 138

sra en-Nis', 75. jet

sra el-A'rf, 145. jet
138 sra el-Har, 9. jet

136
137

74

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

...dok nije Mekka osloboena, nakon ega je Allhov

Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao:
''Nema hidre poslije osloboenja, ali zato ima dihd i nijjet.'' 139
Tako je drul-islm ono podruje, kojim vladaju propisi
islma, iako su veina njegovih stanovnika kfiri, poput
stanja Medne u poetku, prije ukidanja ugovora i
izbacivanja ili prognanjivanja idova. Isto tako i Jemen,
Nedran, Bahrejn i m u vrijeme 'Umera, radijallhu 'anhu.
A drul-kufr je podruje u kojem vladaju zakoni
nevjernik, pa makar veina njegovih stanovnika bili
muslimani, poput podruja 'Ubejdija, koji su osvojili Misr,
m i Magrib.
Otuda, kad god snaga bude kod nevjernika vladaju i
sprovode se njihovi propisi, a kada je god snaga u rukama
muslimana neminovno e njihovi propisi biti gornji.
Dakle, sd se vee za ''jaeg'', ne za ''nadvladanog''.
Stanja ''podruja'' su poput stanja robova (ljudi).
Nekada su vjernika, a nekada nevjernika, to zbog toga to
im je karakter (opis) prolazan i nije neodvojiv, a propis je
egzistencijalno i u smislu nepostojanja vezan, tj. okree se sa
svojim uzrokom (zbog kojeg je presuen).
Meutim, ako vladari upadnu u kufr i uz to ne
sprovode nevjernike zakone u zemljama, niti spreavaju
ispoljavanje islamskih propisa, a vjernici su okupljeni oko
istine i uz to ispoljavaju svoju vjeru i niko im to ne spreava
139

Muttefekun 'alejhi od Ibnu 'Abbsa, radijallhu 'anhuma

75

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

podruje u ovom sluaju ostaje darul-islm, i to zbog

nesprovoenja nevjernikih zakona nad njima, ali je
obaveza svrgnuti vladara otpadnika i postaviti drugog, ako
je to mogue uiniti bez tete i smutnji.
2) Darul-kufr se dijeli na:
a) podruje nevjernika, koji imaju status ratnika, na ar.
harbijjn
b) podruje onih sa kojima se ima ugovor o primirju, na ar.
mu'hedn.
Primjer za harbijn su Mekkelije prije primirja na
Hudejbiji. A za mu'hedn Mekkelije nakon primirja na
Hudejbiji.
A to se tie ehludh-dhimme, 140 njihovo podruje je
darul-islm, jer se nalaze pod vlau muslimana i njihovom
zatitom i ugovorom su bezbjedni. Vjerovjesnik, sallallahu
'alejhi ve sellem, je uzimao dizju od idova i krana, zbog
rijei:

''...dok ne daju dizju iz ruke ponieni'' 141
...kao to je uzimao dizju i od Medusija Hedra. 142

143

Tj. dhimmija, idova, krana i medusija koji ive u islamskoj

dravi, plaavi dizju, i uivaju zatitu islamske drave
141 sra et-Tewbe, 29. jet
142 Prenosi ga el-Buhr od 'AbdurRahmna ibn 'Awfa, radijallhu
'anhu
140

76

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

''Ed-Durerus-Senijje'' 9/257, 248, 428, 8/261-263, 491, 497,

''Idm'u Ehlis-Sunneti wel-Dem'ah'', str 93. ''Medm'atulFetw'' 18/281-284, 27/53, 45, 143, 35/139, ''Ahkmu EhlidhDhimmeh'', od Ibnil-Qajjima, str 269, ''Tefsr Sa'dija'' sura el-Har
9. jet, ''Zdul-Me'd'' 3/108
143

77

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

POGLAVLJE O OBAVEZNOSTI HIDRE I

OBJANJENJU NJENIH PROPISA
Ako postoje oba podruja obavezno je uiniti hidru
iz drul-kufra u drul-islm.
''Hidra u jeziku znai preseljenje iz jedne zemlje u drugu, dok je
ona u er'atu preseljenje iz mjesta irka i grijeenja u mjesto
islma i pokornosti. I svako mjesto u kojem ovjek nije kdar
ispoljiti svoju vjeru obaveza je ga napustiti i uiniti hidru u
mjesto u kojem e biti u mogunosti da ispolji svoju vjeru.'' 144
Allh, subhnehu we te'l, je rekao:

''Reci: 'Ako su vam oevi vai, i sinovi vai, i braa vaa, i
ene vae, i rod va, i imanja vaa koja ste stekli, i
trgovaka roba za koju strahujete da nee proe imati, i
kue vae u kojima se prijatno osjeate, vama drai od
Allha i Njegovog Poslanika i dihda na Njegovom putu
pa saekajte dok Allh ne doe sa Svojom odredbom. A
Allh nee uputiti narod grijeniki.' '' 145

144
145

78

Rijei ejha Sa'd bin 'Atka

sra et-Tewbe, 24. jet

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

''Oni koje su meleki usmrtili, koji su prema sebi

nepravedni bili, rekli su im: 'Gdje ste vi bili?' Rekoe: 'Bili
smo potlaeni na zemlji.' Rekoe: 'A zar nije Allhova
zemlja bila prostrana, pa da hidru u njoj inite?!'
Takvima je boravite dehennem, a ruan je to zavretak.''
146

Te zbog rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi

we sellem:
''Ja sam ist od (svakog) muslimana koji boravi meu
muricima...''
U jednom hadthu se kae:
''...ne raspoznaju im se vatre...''
A u drugom se kae:
''...ko bude u 'zajednici' sa murikom i stanuje sa njim isti je
kao i on.''
Svi ovi hadthi su u ''Sunenima'', pa ko ostavi hidru,
a kdar je da je uini on je poinilac harama po idm'u, a
onda kada je ovjek u mogunosti da ispolji svoju vjeru
hidra mu biva mustehabb (preporuljiva), zbog rijei
Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, u
dugakom hadthu Burejde:

146

sra en-Nis', 97. jet

79

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

''Naredi im da napuste svoje podruje ka 'dru' muhdira. Pa,

ako odbiju obavijesti ih da bivaju poput beduina muslimana.'' 147
A to se tie ''potlaenih'', to su oni koji zbog svoje
slabosti i nemanja zatite nisu u stanju da ispoljavaju svoju
vjeru, niti su u mogunosti uiniti hidru zbog svoje nemoi
i nesposobnosti. Njih je Allh izuzeo u rijeima:

''...osim potlaenih od mukaraca i ena i djece, koji nisu u

stanju da se nikakvog lukavstva domognu i ne mogu nai
puta.'' 148
A u drugom jetu:

''ta vam je pa se ne borite na Allhovom putu i radi

potlaenih od mukaraca, en i djece koji govore:
'Gospodaru na, izbavi nas iz ovog grada iji su stanovnici
nasilnici i daj nam od sebe zatitnika i daj nam od sebe
pomagaa'?'' 149

Muslim
sra en-Nis', 98. jet
149 sra en-Nis', 75. jet
147
148

80

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

Dakle, oni nisu u stanju da izau. A i kad bi bili u

stanju oni ne bi mogli nai put. Pored toga, oni se mole
svom Gospodaru da ih izbavi iz drul-kufra u drul-islm i da
ih pomogne pomagaima i zatitnicima, koji e ih izbaviti iz
ruku nevjernika.
A kada se proire novotarije i grijeenje u drul-islmu
propisana je hidra u drus-sunneh i drul-mn, a ako ne
postoji drul-islm obaveza je uiniti hidru u manju od
dvije tete, zbog ''uspostavljanja'' vjere i i rada po njoj, kao
to je bilo nareenje Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi
we sellem, njegovim prijateljima da uine hidru u
Abesiniju, koja je bila podruje kran u to vrijeme, rekavi
da u njoj postoji kralj, kod koga se nikom ne ini nepravda.
A Allh je rekao:

''O robovi moji koji ste povjerovali, Moja zemlja je uistinu
prostrana, pa samo mene oboavajte.'' 150 151
Ovim bi se ostvarilo ono to smo eljeli, i neka je
salawt i selm na Muhammeda, njegovu porodicu i sve
njegove prijatelje (ashbe).

sra el-'Ankebt, 56. ajet

''Ed-Durerus-Senijje'' 8/496, 10/140, ''Medm'atut-Tewhd''
1/371, ''Tefsr Ibn Derra'', jet 23. sre et-Tewba, jet 93. sre enNis' u ''Tefsru Ibn Kethra'', ''Ed-Durerus-Senijje'' 8/428, 290, 429,
9/258, ''Medm'atu-Tewhd'' 1/366-375, ''Medm'atul-Fetw''
28/291, ''Ed-Durerus-Senijje'' 8/291,457, 9/258, ''Tefsr Ibn
Derra'' jet 56. sre el-'Ankebt i ''Tefsr Sa'dija i Ibn Kethra''
150

151

81

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

Zavreno:
24/04/1422
Al-Ahsa'/Al-Hufuf
Preveo Allhov rob,
Eb Muhammed

82

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

83

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

DOSADANJA IZDANJA
''KELIMETUL-HAQQ'':

Dokazi za obaveznost pokrivanja lica

(Kelimetul-Haqq)

Dokazi da je isbl harm

(Kelimetul-Haqq)

Pridrui se karavani
(ejh 'Abdullh 'Azzm)

Ovo je naa 'aqda

(ejh Eb Muhammed el-Maqdis)

Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti

(ejh 'AbdulQdir bin 'Abdul'Azz)

Mi smo zalutala omladina!

(ejh Husejn bin Mahmd)

Poruka ummetu
(ejh Usma bin Ldin)

Bolest ird'a
(grupa autora)

Fundamentalizam
(mulla Muhammed Mesd Azhar)

ta ini ''L ilhe illAllh'', a ta ga ponitava?

(Hamid 'Al Khn)

84

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

Propisi koji se odnose na ene vjernice

(ejh Slih Fewzn)

Kome se to priviaju tekfirovci u Sandaku

i Bosni?
(''Proglas o tekfru'' i odgovori na njega)
(Kelimetul-Haqq)

Zalutale sekte sfija i i'ja

(Kelimetul-Haqq)

Isukana sablja na psovaa Allha,

vjere i Poslanika
(ejh Eb Muhammed el-Maqdis)

ubhe vezane za propis demokratije u islmu

(Tibyn Publications)

El-Wel' wel-Ber' (Privrenost i Odricanje)

u islmu
(ejh Slih el-Fewzn)

'Aqda potpomognute skupine

(ejh 'AbdulMedd el-Mun')

Tewhd el-hkimijje
(grupa autora)

Allhova pomo je, zaista, blizu

(ejh Sulejmn bin Nsir el-'Ulwn)

Demokratija je vjera
(ejh Eb Muhammed el-Maqdis)
85

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

Dunost suenja po Allhovom zakonu

(ejh 'Abdul'Aziz bin Bz)

Obaveze koje je duan spoznati

svaki musliman i muslimanka
(ejhul-islm Muhammed bin 'AbdulWehhb)

Ovo je ono to vam je va Gospodar obeao

(Reagovanje na incident u Novom Pazaru
ispred Arap-damije 3. nov. 2006. god.)
(Kelimetul-Haqq)

Poduavanje najvanijim pitanjima

(ejh Ahmed el-Hlid)

Moe li se opravdavati neznanjem

u djelima velikog kufra i jasnog irka?
(Kelimetul-Haqq)

Nasljednici vjerovjesnik 1
(grupa autora)

Nasljednici vjerovjesnik 2
(grupa autora)

Millet Ibrhm
(ejh Eb Muhammed el-Maqdis)

'Aqda ehlis-sunneta wel-dem'ata

(Metn/tekst sedam velikih djela 'aqde muslimana na jednom
mjestu, u jednoj knjizi:
''Wasitijjska 'aqda'', ''Tahwijeva aqda'',
''Kitbut-tewhd'', ''Tri naela'',
''Otklanjanje sumnji'',

86

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

''Djela koja izvode iz vjere'' i ''est naela'')

39 naina da sluite dihdu i uestvujete u njemu

(ejh Muhammed bin Ahmed es-Slim / 's el-Auin)

Osuda demokratskog procesa, glasanja

i islamski stav po tom pitanju
(ejh Eb Qatda el-Filastn)

er'atski hidb
(Kelimetul-Haqq)

87

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

88

ejh Ahmed el-Hlidi

PODUAVANJE NAJVANIJIM PITANJIMA

ejh Ahmed el-Hlidi

89