ICT Informatika tehnologija u poslovanju

Broj 186
12/2011
CIJENA
32 kn
4,5 E
8,5 KM

e-Raun

konano u Hrvatskoj

Drutvene mree
neiskoritene
mogunosti

Damir Sabol
Rauni.hr

Javna
nabava

u mrei
elektronike

001211

Medicinska
informatika
2011.

Svi rizici
online
kupovanja
Vodei IT trendovi

Mobilnost u
Oblaku

Kako zaustaviti SPAM

Organizator:

Suorganizator:

Partneri:

Tehnoloki partneri:

Edukacijski partner:

Medijski partneri:
online

www.infoarena.hr

jer va novac vrijedi vie

Hrvatski MICE centar

1.2.2012.
ZAGREB / HRVATSKA

THE REGENT ESPLANADE

SUPPLY CHAIN
MANAGEMENT
ARENA
www.infoarena.hr | tel: 01 555 3721 | faks: 01 557 1851 | e-mail: konferencije@infoarena.hr

Uvodnik

2012

Zoran Beki
Sveuilini
raunski centar
Ravnatelj

2011

INFOTREND
Prvi hrvatski asopis za
informatiku u poslovanju
Nakladnik:
TELEDOM d.o.o. za telekomunikacijski i informatiki konzalting
ajina 61/1, 10 000 Zagreb
OIB: 03544854623
Raiffaisenbank Austria d.d.
iroraun 2484008-1103024067
Tel: +385 01/3040588; Faks: +385
01/3040593
e-pota: infotrend@teledom.hr
InfoTrend online: www.infotrend.hr
Direktor:
Slavko Vidovi
Glavni i odgovorni urednik:
Branko Kosec
e-pota: redakcije@trend.hr
Struni urednik:
Tomislav ganec
e-pota: redakcije@trend.hr
Dopisnik iz BiH:
Haris Hamidovi
Dopisnik iz Srbije:
Nikola Markovi
Jezina obrada:
Anelko Kovaevi
Marketing:
Ana Metrovi
e-pota: ana.mestrovic@infodom.hr
Pretplata:
e-pota: ana.misic@infotrend.hr
Grafiko oblikovanje:
Jelena To
Izrada i odravanje web portala:
Novena d.o.o. Zagreb
Tisak:
Zina d.o.o. Zagreb
Prilozi u InfoTrendu pripremaju

se pomno i struno, no nakladnik ne

moe odgovarati za poslijedice njihove
primjene. lanci izraavaju miljenje autora i ne poklapaju se nuno sa stajalitem
redakcije.
Sve primjedbe na sadraj lista primaju se
sa zahvalnou i biti e im posveena puna
pozornost.
Za moebitnu suradnju potreban je
prethodni pismeni ili telefonski dogovor.
Tekstovni i likovni prilozi ne vraaju se
ako to nije unaprijed izriito dogovoreno.
Autorska prava su zatiena. Nije
doputeno prenoenje tekstova u cijelosti
ili djelomino, bez pismenog odobrenja
nakladnika. Citiranje je doputeno uz
obavezno navoenje izvora.

ivot u Oblaku
Povremene vijesti o poslovima naih ICT tvrtki u
inozemstvu najavljuju da su se poele snalaziti u pronalaenju
putova za izlazak iz skuenoga i osiromaenoga domaeg
trita. Dakako, to ne znai da i hrvatskomu gospodarstvu
nisu potrebna rjeenja koja e im pomoi osposobiti se za
natjecanje na vanjskim tritima.
No domai je korisnik iz godine u godinu sve obrazovaniji
i vie ne kupuje sve to mu se pokuava prodati, nego u
dobavljau trai partnera koji e mu, na obostranu korist,
pomoi urediti svoje poslovanje i osposobiti svoj proizvod za
zahtjevno trite.
Svjesni toga, nastojimo sadraj InfoTrenda iz broja
u broj prilagoavati promjenama potranje i ponude ICT
trita. U adsopisu koji ste upravo otvorili istraujemo ona
podruja ICT razvoja koja ve danas najavljuju bitnu ulogu
u gospodarskome razvoju. Usklaeno djelovanje Oblaka i
Mobilnosti nudi nov pristup rjeavanju kljunih poslovnih i
gospodarskih problema.
No da bismo mogli koristiti najsuvremenija rjeenja,
treba odmah prihvatiti ona koja su ve razraena, ispitana i
pokazala se uspjenima u onome malom broju hrvatskih tvrtki
i ustanova koje ih primjenjuju. Softver za postupak javne
nabave, mogunost e-Rauna koja ubrzava novane tijekove,
zakonska rjeenja koja iste internetske komunikacije, metode
zatite e-kupnje od razliitih oblika opasnosti... teme su o
kojima piu suradnici InfoTrenda, namijenjene su bremu
prihvaanju i koritenju informatikih tehnologija i alata.
Stoga ivot u Oblaku nije samo igra rijei nego skora
realnost informatike pa, slijedom toga, i svake druge
drutvene i gospodarske.
U to ime nakladnici, urednici i suradnici
InfoTrenda estitaju Vam nadolazee
blagdane i ele uspjenu 2012.

online: www.infotrend.hr
186/12/2011 InfoTrend

Istraivanje
Koritenje informacijsko-komunikacijskih
tehnologija u tvrtkama Primorsko-goranske upanije

Neki se bude,
drugi jo spavaju
Predmet je ovoga istraivanja primjena informacijskokomunikacijskih tehnologija u poduzeima Primorsko-goranske
upanije. Zadatak je bio analizirati njihove web-stranice i istraiti
koliko se koriste komunikacijskim tehnologijama.
Autori istraivanja: Jelka Bruni i mr. sc. Bernard Vukeli, Veleuilite Rijeka

pilot-istraivanju za odabir poduzea koja e se

ukljuiti u istraivanje koristio se portal Hrvatski
privredni vodi (http://www.tvrtke.com) s kojega su nasumce izabrana poduzea iz mjest, odnosno
gradova koji se nalaze na podruju Primorsko-goranske upanije. Istraivanje je trajalo od 29. lipnja do 16.
kolovoza 2011., a obavljeno je na uzorku od 40 poduzea. Od toga je analizirano 8 velikih, 6 srednjih i 26
manjih poduzea.

Djelatnosti kojima se ta poduzea bave su: trgovina, industrija, uslune djelatnosti, brodogradnja, graditeljstvo, informatika i promet. Na sljedeem je grafikonu prikazan omjer poduzea u istraivanju.
Istraivanje je podijeljeno na dva dijela. Prvi se odnosio na analizu web-sjedita poduzea koja su uzeta
u uzorak, a drugi dio na analizu upotrebe e-pote u poduzeima.

Omjer poduzea uzetih za istraivanje s

Poduzea izabrana za istraivanje

obzirom na veliinu

18

InfoTrend 186/12/2011

prema djelatnosti

ICT

Vrsta kontakata

Izgled uvodne web-stranice

Analiza web-sjedita poduzea u Primorsko-goranskoj

upaniji

Od 40 promatranih tvrtki njih 4 (10%)

nema vlastitu web-stranicu, nego se oglaavaju samo preko tuih stranica za oglaavanje (npr. preko Hrvatskoga privrednog vodia, Poslovnoga imenika, etvrtke.
biz, Moja tvrtka...). Pritom su navedene
osnovne informacije kao to su: adresa,
telefon, telefaks, OIB, MB, e-pota, djelatnost poduzea, broj zaposlenih i radno
vrijeme poduzea. To su veinom mala poduzea.
Sva su poduzea pronaena preko trailice Google, a preko trailice Yahoo je
pronaeno 75% poduzea. Moe se zakljuiti da su poduzea osigurala dobru vidljivost na trailicama i da se dobro reklamiraju.
Uvodne (naslovne stranice)
Variraju od poduzea do poduzea, ovisno
o tome ime se bave i to ele predstaviti.
Na sljedeem je grafikonu prikazano u brojkama koliko se ega od navedenih vrijednosti pojavilo na stranicama. Podatci na
grafikonu pokazuju da se na uvodnoj stranici najvie stavlja sadraj, novosti, slike
proizvoda/usluga, kontakt, izbor jezika
(ako poduzee ima izbor jezika) i ostalo.
Neke uvodne stranice imaju samo logotip
tvrtke i jednu do dviju informacija (npr. izbor jezika, pozdravna poruka), njih ak 8
(20%). Ostale tvrtke na naslovnoj stranici
reklamiraju sebe, odnosno svoje proizvode
i usluge.

koje posjeduje poduzee

Kod 10% poduzea su naslovne stranice pretrpane sadrajem, posjetitelj stranice

se ne moe snai na njima.
Izgled uvodne web-stranice
Web-sjedita
uglavnom
su
bogata
sadrajem. Jedna web-stranica ima
oznaku u pripremi (oko 70% te stranice
je u pripremi), ali su prikazani kontakt,
proizvodi i usluge.
Od etrdeset poduzea iz uzorka njih
je 15 (37,50%) shvatilo funkcionalnost naslovne web-stranice, objavivi na uvodnoj
stranici podatke o proizvodu ili usluzi. No,
28 poduzea (70%) na naslovnoj stranici
ima istaknut sadraj pa je posjetitelju lako
pronai to eli.
Analizirajui kontakte, vidi se da sva
poduzea imaju naveden naziv i adresu
poduzea te navedene kontakte na koje ih
se moe dobiti (telefon, telefaks, mobitel,
e-pota). Sva poduzea imaju barem jedan
broj telefona, telefaks nemaju navedena

Svega 62,50%
poduzea odgovara
na e-potu,
odnosno koriste ju
u poslovanju, to je
poraavajue za ovo
vrijeme i stupanj
razvoja

samo 2 poduzea, 25 poduzea nemaju naveden broj mobitela na svojoj web-stranici,

dok samo jedno poduzee nema istaknutu
e-potu na web-stranici, ali umjesto toga
ima kontaktni obrazac kojim se moe poslati upit poduzeu (na stranicama je poslovnoga imenika istaknuta adresa e-pote
za to poduzee). Na sljedeem se grafikonu
vidi koliko koje poduzee ima kontakata i
koje vrste.
Vrsta kontakata koje posjeduje
poduzee
Svega 3 poduzea imaju broja posjeta
na svojoj web-stranici, dok 2 poduzea
na svojoj web-stranici imaju naveden
trenutani nadnevak. Pet poduzea imaju
mapu weba na svojoj web-stranici, matini
je broj istaknut na 22 stranice, OIB na 25
web-stranica, a iro-raun poduzea na
11 web-stranica. Na svega 8 web-stranica
navedene su cijene proizvoda, a od toga
jedno poduzee ima stare cijene. Dvadeset poduzea (50%) ima na svojim webstranicama navedene lanove uprave, a
njih 5 (12,50%) sadrava i slike uprave.
Devet poduzea (22,50%) ima navedenu
misiju, viziju ili ciljeve. Na pet web stranica (12,50%) posjetitelji mogu registrirati,
a devet web-stranica (22,50%) sadrava
trailice. Na Facebooku se reklamira svega 6 (15%) poduzea. Putem neta prodaju
nude svega tri (7,50%) poduzea. Financijske je podatke navelo svega 6 poduzea
(15%) na web-stranici, a njih je 12 (30%)
navelo i temeljni kapital poduzea.
Web-stranice poduzea uglavnom sa186/12/2011 InfoTrend

19

Istraivanje

Koritenje jezika

Osnovne informacije o poduzeu

na web-stranici

na web-stranici (%)

dravaju informacije kao to su opis proizvoda, odnosno usluge, slike poduzea

(proizvoda, usluge) te povijest poduzea i
reference. Veina poduzea dobro promovira svoje proizvode, odnosno usluge.
Osnovne informacije o poduzeu na
web-stranici (%)
Od ukupno 36 stranica koje su izraene, 19
stranica (52,78%) koristi samo jedan jezik i
to hrvatski. Na dvama je jezicima (hrvatski
i engleski) izraeno 12 poduzea (33,33%).
Tri jezika koriste 2 poduzea (5,56%), a po
etiri, pet i est jezika koristi po jedna webstranica (2,78%).
Koritenje jezika na web-stranici
U potpunosti je izraeno 35 web-stranica
(87,5%), jedna je stranica u izradbi, to je i
istaknuto na njoj (2,5%), a 4 poduzea jo
nemaju svoju web-stranicu, nego se reklamiraju na druge naine (10%).
Izgraenost web-stanica za
poduzea iz uzorka
U istraivanju su dane i ocjene za izgled web-stranica (subjektivno miljenje
istraitelja). Od 36 poduzea koja imaju
izraenu web-stranicu, njih 2 (5,56%)
imaju ocjenu dovoljan jer su pretrpane i
nije se lako snai na njima. Deset je webstranica dobilo ocjenu dobar (27,78%)
jer su malo bolje nego prethodne, ali jo
uvijek ne istiu ono najbitnije i sadravaju

20

InfoTrend 186/12/2011

previe informacija. Dvanaest je poduzea

(33,33%) vrlo dobro napravilo svoju webstranicu, sve je saeto, jasno, vidljivo, ali
nedostaje neka sitnica (boja, posloenost
informacija, dovrenost stranice...), i isto
toliko web-stranica ima ocjenu izvrstan
(33,33%) jer je sve napravljeno da se posjetitelj lako snae i bude zadovoljan.
Ocjene izgleda web-stranica
Izbornici (navigacija) na web-stranicama
uglavnom se nalaze iznad sadraja (dvanaest poduzea), ili lijevo od sadraja (est
poduzea), no ima stranica koje imaju i nekoliko izbornika (gore i lijevo jedanaest
poduzea, gore i dolje tri poduzea, gore,
lijevo i dolje etiri poduzea).

Analiza primjene e-pote u

poduzeima Primorsko-goranske upanije

Drugi se dio istraivanja odnosio

na analizu upotrebe elektronike
komunikacije u poslovanju poduzea.
Od 40 poduzea uzetih za uzorak njih
22 se moe kontaktirati izravno sa stranice (pomou obrasca za kontakt). Obrazac
obino trai unos imena posjetitelja, prezime posjetitelja, adresu, adresu e-pote,
broj telefona/mobitela te ime tvrtke (no
ne moraju se sva polja obvezno ispuniti).
Neki obrasci trae samo ime, prezime i
adresu e-pote posjetitelja, a neki i druge

informacije.
Svim je poduzeima koja se moe kontaktirati na taj nain poslan upit putem
toga obrasca. No dva nisu radila pa je poslan upit preko e-pote naene na webstranici poduzea. Svim je poduzeima
koja su uzeta u istraivanje poslana e-pota
s upitom o nekom proizvodu ili usluzi te su
zatraene cijene o odreenome proizvodu
ili usluzi.
Od njih 40, koliko je uzeto kao uzorak,
na e-potu je odgovorilo isti dan svega 11
(27,50%) poduzea. Drugi je dan dolo 7
odgovora (17,50%), tijekom tekuega je
tjedna dolo 5 (12,50%), a do kraja su iduega tjedna primljena samo 4 (10%) odgovora na poslan upit o nekome proizvodu,
odnosno usluzi.
Na poslan upit o nekome proizvodu,
odnosno usluzi, poduzeima nije nikad odgovorilo 13 (32,50%) poduzea, to je velik
broj s obzirom na uzorak. Budui da nisu
vraeni odgovori na taj nain, koritena je
tehnologija telefonskih komunikacija kako
bi se dobio odgovor na traeni upit. Na taj
je nain odgovorilo 10 poduzea, no i to
je potrajalo. Jedno je poduzee u vrijeme
istraivanja imalo kolektivni godinji pa su
se naknadno javili sami telefonom (budui
da neki obrasci sa stranice trae i upis telefona/mobilnoga telefona).
Na sljedeem je grafikonu prikazano
kakva je upotreba e-pote u odreenim poduzeima.

ICT

Ocjene izgleda

Izgraenost

web-stranica

web-stanica za poduzea iz uzorka

Pristigli odgovori na e-potu na

upit o odreenome proizvodu/
usluzi
Svako poduzee meu kontaktima ima
barem jednu adresu e-pote, a ima i onih
koji imaju dvije, tri pa ak i vie navedenih
adresa. Ona poduzea koja nemaju webstranicu, imaju na stranicama poslovnih
imenika navedenu adresu e-pote meu
podatcima o poduzeu. Samo jedno
poduzee na svojoj web-stranici nema
navedenu adresu e-pote, ali ima obrazac
koji slui za kontaktiranje poduzea (dok
je na stranicama poslovnoga imenika
navedena adresa e-pote za kontakt).

to smo saznali?

primljenu e-potu, nego to su to velika i

srednja poduzea.
Istraivanjem je utvreno da velik broj
poduzea posjeduje web-stranicu kojom se
promovira. No i ona poduzea koja nemaju
vlastitu web-stranicu, promoviraju se na
razliitim oglasnim stranicama, kao to su
Hrvatski privredni vodi, Poslovni imenik
i mnoge druge. Web-stranice iz odabranoga uzorka su razliitoga profila i uglavnom
zadovoljavaju svoju svrhu. Veina ih ve
na uvodnoj stranici ima opis proizvoda,
odnosno usluge ili razumljiv sadraj pa se
posjetitelj moe lako snai na web-stranici. Svako poduzee ima istaknute kontakte
kao to su telefon, telefaks i adresa e-pote.
Izgled stranica varira od izvrsnoga do dovoljnoga, no to je subjektivno ocjenjivanje
istraivaa. Od uzorka uzetoga za istaivanje 11 je poduzea (27,50%) odgovorilo isti
dan, a 13 poduzea (32,50%) nikad nije odgovorilo na poslanu e-potu o proizvodu,
odnosno usluzi koju nude. No, koristei se
telefonom kako bi se dolo do traenih informacija, odgovorilo ih je 10. Ostala su poduzea (40%) odgovorila tijekom sljedeih
dvaju tjedana. Prema tomu moe se zakljuiti da se u mnogim poduzeima jo uvijek
e-pota ne koristi dovoljno u svrhu poslovanja i da se na tome jo treba dosta raditi.
Poduzea ili ne odgovaraju na primljene
poruke ili nisu aurna u odgovorima. No
ipak, ona poduzea koja su odgovorila na
e-potu bila su podrobna u objasnidbi informacija koje su od njih traene.

Na osnovi ovoga istraivanja vidi se da svega 62,50% poduzea odgovara na e-potu,

odnosno koriste ju u poslovanju. S obzirom
na to da se u dananje vrijeme esto koristi Internet i mnoga se poduzea promoviraju na njem, to je poraavajua brojka.
Trebali bismo vie vremena posvetiti tomu
nainu komuniciranja i zainteresiranim
moebitnim klijentima.
Veliki broj poduzea jo uvijek vie
prakticira upotrebu telefona kao sredstva
komunikacije pa se na taj nain moe bre
doi do traenih informacija. Mala su poduzea aurnija i bra s odgovorima na

Pristigli odgovori

na e-potu na upit o odreenome proizvodu/usluzi

186/12/2011 InfoTrend

21