Professional Documents
Culture Documents
Gvido Bonati - 146 Konsideracija PDF
Gvido Bonati - 146 Konsideracija PDF
Gvido Bonati - 146 Konsideracija PDF
146 KONSIDERACIJA
Beograd, 2013.
Z|w Ut|
AstroRiznica
www.astroriznica.com
Z|w Ut|
AstroRiznica
www.astroriznica.com
http://astroriznica.com
AstroRiznica
www.astroriznica.com
Uvod
oji Bojan
1
Osmi krug pakla ima deset rovova, gde je etvrti rov rezervisan za lane proroke, vraeve, magove i astrologe;
onima koji se nalaze u tom rovu, glava je okrenuta za 180 tako da uvek gledaj unazad, u prolost, jer samo Bog ima
prava da vidi budunost
2
knjiga o astronomiji
3
Henri Koli (Henry Coley, 1633-1695), engleski astrolog i matematiar
4
Vilijam Lili (William Lilly, 1602-1681), jedan od najboljih astrologa koje je Britanija dala, ija su dela i danas
popularna ne samo u Britaniji, nego i irom sveta
5
Dua astrologije ili vodi za astrologe
AstroRiznica
www.astroriznica.com
Dua astrologije
ili
Vodi za astrologe
Konsideracije poznatog
Gvida Bonatija
Verno prevedene na engleski
Prevedene i metodoloki sistematizovane u pravim rukama
Najkorisniji i neophodan rad za sve Uenike
i preporuen kao takav sinovima Umetnosti
www.astroriznica.com
j||t _|
Volton na Temzi
2. avgusta 1675.
6
7
Pretpostavlja se da je lili aludirao na kolegu Dona Gedburija (John Gadbury, 1627-1704) sa kojim je bio u zavadi
u grkoj mitologiji, Uranija, erka Zevsa i Mnemozine i unuka Urana, bila je muza zatitnica astronomije i astrologije
AstroRiznica
www.astroriznica.com
Uvod
Ali, pre svega, postoje neke stvari koje je neophodno utvrditi, kao to je
prikladan nain postavljanja pitanja, i razne druge stvari koje se moraju
prouiti u razliitim prosuivanjima. U pogledu vrste konsideracija emo
uzeti u obzir ne manje od stotinu etrdeset i est. Mada je nemogue da se
zadese ili tako utvrde sve skupa, ipak one sve zasluuju da se za njih zna, i
bez njih Astrolog nikada nee moi da da pravo i upotpunjeno tumaenje.
No, pre nego to ih pojedinano izloimo, bie prikladno rei neto o
pravom nainu ili obiaju kako pitanje treba da bude postavljeno. Jer
prosuivanje o buduim dogaajima nije jednostavan zadatak, niti uistinu
moe uvek biti precizno izvedeno; ali moemo doi blizu istini, i odstupiti od
nje samo u nekom malom vremenskom periodu ili okolnostima. Te potekoe
nikako ne bi trebalo da nas odvrate od prouavanja i nastojanja da pribavimo
onoliko znanja u tome, koliko su ljudski umovi sposobni. Jer, kako su
inferiorni podreeni superiornima (u emu se svi slau )10, i zato to priroda i
stanje takvih superiornih mogu biti poznati na osnovu njihovog kretanja, iji
luk danas precizno ustanovljuju ueni u Astronomiji, mi odatle nesumnjivo
8
Obraanje Henrija Kolija itaocu, nisam uvrstio u prevod iz razloga to se Koli osvre na drugi deo ovog naslova u
kome su izneti aforizmi jo jednog italijanskog astrologa, irolama Kardana (Girolamo Cardano, 1501-1576) . Poto
ova knjiica obuhvata samo prevod Bonatijevih aforizama, nisam eleo da
itaoci budu zbunjeni Kolijevim pominjanjem Kardanovih aforizama
9
Koli zapravo podsea na vanost hijerarhije u astrologiji koja podrazumeva 6 stepenova, poevi od najvanijih
mundanih horoskopa nacija i njihovih drava, potom horoskopa dinastija i porodica (porodice Koli naziva kuama),
preko horoskopa monih i uticajnih osoba, do niih stepenova koji obuhvataju individualne (natalne) horoskope,
elekcione horoskope i na kraju horarne horoskope
10
Re je o osnovnoj podeli planeta na inferiorne (Mesec, Merkur, Venera) i superiorne (Mars, Jupiter i Saturn) prema
poziciji u odnosu na Sunce u Kaldejskom planetarnom poretku
AstroRiznica
www.astroriznica.com
11
Poetnici u astrologiji vrlo esto imaju obiaj da neke aforizme shvataju kao pravila, posebno one aforizme koji imaju
neto negativniju notu, te ih doslovno preslikavaju na svoje natalne karte. Iako su svi aforizmi praktino potvreni kao
valjani, nee u svakoj natalnoj karti imati znaenje koje nose. Drevni su to retko posebno naglaavali jer su se takve
stvari podrazumevale.
12
Poslednja reenica je dopunjena iz prevoda Ben Dajksa (Book of Astronomy by Guido Bonatti, transl. Benjamin N.
Dykes, The Cazimi Press, Golden Valley, Minnesota 2007,. str. 264), u nastavku e ovaj Dajksov naslov biti navoen
kao skraenica BOA
AstroRiznica
www.astroriznica.com
www.astroriznica.com
www.astroriznica.com
www.astroriznica.com
www.astroriznica.com
AstroRiznica
www.astroriznica.com
II
Lilijeva beleka.13 Oni koji budu sledili ovaj trezveni pravac, nai e istinu u
onome o emu e pitati kasnije; ali ko god uini suprotno, obmanjuje i sebe i umetnika.
Jer budalasti Pita moe navesti mudrog Odgovaraa da pogrei, to skandalizuje
Umetnost meu lakomislenim ljudima, gde Astrologa ne treba kriviti, ve neukog,
budalastog Pitaa.
Trea je, da razmotri na koliko naina planete deluju na inferiorna
tela u skladu sa razliitim nainima njihovih kretanja. Postoji esnaest
razliitih naina takvog njihovog delovanja i uticaja u svim stvarima
koje su, bilo u celosti bilo delimino, zavrene ili unitene.
III
13
Ova beleka je zapravo deo paragrafa u latinskom originalu koji je Koli izostavio u prevodu
AstroRiznica
www.astroriznica.com
IV
Peta je, da razmotri, na koliko naina Mesec moe biti unesreen, kojih
generalno ima deset, ali po mom miljenju jo sedam moe biti dodato,
putem kojih se smetnje i tete deavaju u svim Pitanjima, natalnim
14
Profekcije su drevna prognostika tehnika i danas vrlo popularna, koja se zasniva na principu progresiranja
relevantnih faktora po sistemu jedan znak = jedna godina (helenistiki model), bez obzira na kom stepenu znaka se
posmatrani faktor nalazi ili po sistemu pomeranja relevantnih faktora za po 30 (srednjevokovni arapski model)
15
Alitifal zapravo oznaava aplikaciju
16
Moe se prevesti i kao prihvatanje, doputanje. Prema Dajksu, kod Sahla se ovaj koncept povezuje sa recepcijama,
dok kod drugih autora poputa Abu Maara ili Alkabitusa, ovaj koncept nije poznat kao zaseban (BOA, str. 267)
17
U Dajksovom prevodu, stoji samo vraanje vrline. Re davanje koju Koli upotrebljava, ovde nije upotrebljena u
kontekstu klasinog predavanja dispozicije, ve u kontekstu vraanja kao davanje natrag
18
Koli je u prevodu upotrebio pogrean izraz jer je re o konceptu guranja tj. predavanja vrline. Predavanje vrline se
deava kada jedna planeta aplicira drugoj iz znaka u kome ima puno osnovnog dostojanstva
19
I ovde je upotrebljen neadekvatan izraz jer je re o konceptu predavanja dispozicije, to se deava kada se aplicirajua
planeta nae u dostojanstvima planete ka kojoj aplicira
20
esnaesto je stanje Meseca, koje su zvali khamalu l-qamar, to je zlo stanje i korupcija Meseca, ba kao to drevni
spisi govore (BOA, str.268)
AstroRiznica
www.astroriznica.com
Re je o mestima izgona i pada. Mesec, kao i sve druge planete, oteen je kada je u svom izgonu ili padu. Ali,
oteenje trpi i kada se zdruuje sa drugom planetom koja se nalazi u znaku njegovog izgona ili pada ili u svom
sopstvenom
22
Nije re o spaljenom putu, ve o 12 pre egzaktne opozicije Meseca sa Suncem
23
Bonati ovde govori o moi recepcija. Kada se Mesec nae na mestu na kome malefici imaju dostojanstvo, oni mu tada
nude recepciju i na taj nain ga ne oteuju previe, ak i ako je u pitanju neki od loih aspekata. No, da bi recepcija bila
odgovarajua, Mesec se mora nai na mestu na kome malefik ima sedite, egzaltaciju ili kombinaciju dva manja
dostojanstva odnosno triplicitet i lice, triplicitet i termin ili termin i lice. Vie o recepcijama moete proitati na
http://astroriznica.com/o-recepcijama/
AstroRiznica
www.astroriznica.com
AstroRiznica
www.astroriznica.com
VI
31
Mesec i bilo koja planeta, nalazi se pod opsadom malefika kada se odvaja od jednog malefika i prvu aplikaciju
ostvaruje sa drugim malefikom, bilo da je re o aspektu ili konjunkciji. Postoji i opsada preko znakova, ali o tome ovde
nije re
32
Tabela ovih stepenova se moe nai kod veine starih autora, a Lili je prilae u prvom delu Hrianske astrologije
str.116
33
Pod podravanjem se podrazumeva pogled odnosno aspektni odnos koji obuhvata Ptolomejeve aspekte
34
Bonati ovde na neto drugaiji nain upotrebljava termine ispred i iza Sunca. Obino, kada kaemo da je planeta
ispred Sunca mi je posmatramo kao da na horizontu izlazi pre Sunca, u skladu sa primarnim kretanjem neba. Meutim,
Bonati je ovde koristio sekundarno kretanje, prema redosledu znakova, pa je tako planeta ispred Sunca ona koja se nalazi
na kasnijem zodijakom stepenu u odnosu na poloaj Sunca. Isto tako, kada kae da je planeta iza Sunca, misli na to da
je na ranijim zodijakim stepenima
35
Inferiorne planete imaju dve konjunkcije sa Suncem: jedna je kada prilaze Suncu u retrogradnom hodu, a druga je
kada mu prilaze u direktnom hodu. U prvom sluaju su vie oteene. Vie o ovome na
http://astroriznica.com/orijentalnost-i-okcidentalnost-planeta/
AstroRiznica
www.astroriznica.com
VII
Re je o ulasku pod Suneve zrake. Poto su superiorne planete sporije od Sunca, njih Sunce sustie, posmatrajui
prema pozicijama u znacima. Na primer, ako je Mars na 20 Ovna, a Sunce na 10 Ovna, Sunce kao bre sustie Marsa,
dolazi mu iza lea, pa deluje kao da ga sledi
37
karta, slika neba
AstroRiznica
www.astroriznica.com
VIII
38
AstroRiznica
www.astroriznica.com
IX
jedan.
Prvi je najsnaniji tajni pomaga.
Drugi je vrlo snaan tajni pomaga.
Trei je snaan tajni pomaga.
etvrti je slab tajni pomaga.
Peti je vrlo slab tajni pomaga.
esti je najslabiji tajni pomaga.
Sedmi je najsnaniji otvoreni pomaga.
Osmi je vrlo snaan otvoreni pomaga.
Deveti je snaan otvoreni pomaga.
39
AstroRiznica
www.astroriznica.com
42
reenicu sam malo izmenio u odnosu na Kolijev prevod da bi imala adekvatnu povezanost na narednom
esto Bonati kao referencu navodi Abu Ali al Hajata, koga skraeno naziva Hali. Meutim, u originalu ne stoji Hali,
nego Ali to je skraeno ime drugog arapskog astrologa - 'Ali ibn Ridwan (BOA str. 277)
43
AstroRiznica
www.astroriznica.com
nije re o mundanoj kui, nego o znaku u kome je planeta u svom seditu. Na mnogo mesta u ovom naslovu, to je
bilo sasvim uobiajeno u starijim tekstovima, re kua se zapravo odnosi na sedite
AstroRiznica
www.astroriznica.com
seditu/domicilu
sedite
47
pod podravanjem Ascendenta podrazumeva se da su kua i Ascendent povezani Ptolomejevim aspektom. Kadentne
kue su III, VI, IX i XII, a Ascendent podravaju (vide aspektom) samo dve kue III kua koja ga podrava sekstilom i
IX kua koja ga podrava trigonom. VI i XII kua ne podravaju Ascendent jer ne mogu biti povezani Ptolomejevim
aspektom
48
jedan od principa izbegavanja averzije, kada ugaona ili sukcedentna planeta aplikaciono aspektuje i signifikatora i
Ascendent, omoguavajui na taj nain signifikatoru da se povee sa Ascendentom. Jedno od Maalahovih horarnih
pravila u vezi odabira signifikatora pitaa
49
nije u recepciji
46
AstroRiznica
www.astroriznica.com
kruenja
Mesec
Skraeno ime za pozantog arapskog astrologa Sahl ibn Bishr-a
AstroRiznica
www.astroriznica.com
nosi i s tim se slaem. Jer, kada je Mesec zdruen s bilo kojom planetom koja
ga prima, onda ta planeta predaje svoju dispoziciju njemu koji je nosi sa
sobom i predaje onoj planeti s kojom se prvom sretne, u bilo kom svom
dostojanstvu53, a ne nekoj drugoj; shodno onom Aforizmu: "Planeta ne daje
nita na mestu na kome nita ne obeava."
Deseta konsideracija je, da oprezno pogleda koje Fiksne zvezde mogu
ili pomoi ili omesti stvari u pitanju, jer one esto imaju veliku mo, i
ponekad navedu Astrologa na greku. A neka Umetnik obavezno
razmotri pozicije Fiksnih zvezda, jer su one u sadanjem dobu paljivo
svedene.
XI
XII
53
Bonati je smatrao da planeta koja predaje dispoziciju ili daje recepciju mora biti u nekom svom dostojanstvu
domicila, sedita
55
osnovno pravilo o recepcijama kae da planeta moe da primi drugu samo ukoliko je ona u njenom domicilu ili
egzaltaciji ili u dva manja dostojanstva tj. u triplicitetu i terminu, triplicitetu i licu ili terminu i licu
56
ako ne primaju drugu planetu odnosno ako ne daju recepciju
54
AstroRiznica
www.astroriznica.com
nikoga, osim tu i tamo sluajno,57 to je mimo njihove namere i vrlo retko. Jer,
one se izdaju kao umerene i korisne, i uvek se trude da pomognu i sebi i
drugima, bilo da ih primaju ili ne. Mada, mnogo je bolje ako ih primaju.
Njihov trigon ili sekstil je bolji i mnogo povoljniji nego njihov kvadrat, a
njihov kvadrat od njihove opozicije.
XIII
XIV
prirode.
Petnaesta konsideracija je, da uopteno razmotri nekoliko naina
pomou kojih planete prenose uticaje na inferiorne stvari, a ima ih
dva: jedan dobar i drugi lo. Jer srene planete imaju mo da
utiskuju dobro prirodno, a nasrene po prirodi zasipaju loim uticajima. Tako
se moe nadati dobrom kad god vidi benefike, a kada vidi malefike, strahuj
od nevolje, osim ako same nisu obuzdane kao to je prethodno reeno.
XV
XVI
57
AstroRiznica
www.astroriznica.com
njegovi zraci ili svetlost pod zracima malefika, za takvog signifikatora se kae
da je oteen, ometen ili aflikovan, sve dok ga malefik ne napusti. A Zael kae:
"Nakon to tetna planeta napusti planetu koju je aflikovala ceo jedan stepen,
bie reeno da ga se planeta oslobodila." Ali, ja radije mislim da, nakon to je
malefik napusti jedan minut, za nju se moe rei da je slobodna i izuzeta, jer je
nakon toga on moe samo plaiti.
Istina je da on podstie vei strah kada je napusti samo jedan minut, nego
kada se udalji ceo stepen; no, ipak, ak i tada je to ona vrsta straha koja nije u
potpunosti bez nekog traka nade. Kao kada neko ko namerava da ide u boj,
pita da li e se iz njega vratiti sigurno i bezbedno ili ne? I Ascendent je na 13
stepeni Blizanaca, a Merkur na 7 stepeni i 54 minuta Vodolije, u IX kui
zdruen sa Saturnom, koji je isto tako u Vodoliji na 7 stepeni i 53 minuta, tako
da je Merkur jedan minut odvojen od Saturna, koji je vladar kue smrti60.
Mada se ini da je on mogao umreti u tom angamanu na raun konjunkcije, i
bio u opasnosti od smrti i nekoj vrsti oajnikog straha da e ga neprijatelji
ubiti i da e ga progoniti toliko da se inilo da nee biti sposoban da im
umakne, i da e im esto biti nadomak, on e na kraju pobei od njih i umai
im, ak van svojih nadanja; a sve to jer je Merkur u separaciji od Saturna. Zael
je rekao: "Ako bi malefina planeta koja ometa bilo koji posao, bila kadentna
od Ascendenta tako da ga ne podrava, ona ne bi mogla stvarno omesti stvar,
ve bi samo u osobi o kojoj je re, rodila uas i strah u vezi toga.
Sedamnaesta konsideracija je, da pogleda da li je planeta
koja je signifikator, sigurna i povoljna tj. osloboena bilo
kakve aflikcije malefika, i da li jedan od benefika baca svoje
zrake ili svetlost na zrake takvog signifikatora. Jer e tada biti reeno
da je ta planeta sigurna i zatiena sve dok se benefik ne odvoji u razmaku od
jednog minuta, i oznai zavretak stvari.
Ali, nakon to je proe jedan minut, nee biti perfekcije ili postignua61, jer to
samo poveava nadu. Kao (to smo rekli) da malefik u slinom sluaju ne
XVII
60
VIII kua
U veini horarnih pitanja (zavisno od vrste), ispunjenje nekog pitanja je prikazano aplikacijom signifikatora. im su
signifikatori u separaciji, to ne vodi ostvarenju
61
AstroRiznica
www.astroriznica.com
moe da uradi nita osim da stvori strah62. tavie, to je takva nada u koju e
Pita verovati i zamiljati se u njoj kao da je sigurna, ipak ne bez malo sumnje.
Kao na primer: postavljeno je pitanje o nekom znaajnom i tekom poslu,
da li e biti obavljen i ostvaren ili ne? I 17 stepeni korpiona je u usponu63, i
Mars je na 12 stepeni 13 minuta Bika, a Venera je na 12 stepeni i 14 minuta
Jarca, tako da je Venera zdruena sa Marsom trigonom, i prima ga u svoju
kuu64, koji isto tako prima nju u svoju egzaltaciju. I tako Pita misli, i svi
drugi kojih se tie veruju, da e se to postii65 tim aspektom savrenog
prijateljstva. U tim nadama o ispunjenju oni opstaju dok Venera ne napusti
aspekt s Marsom ceo jedan stepen. Ipak, na kraju od posla ne biva nita, jer je
Venera napustila Marsa jedan minut u vreme postavljanja pitanja. Dodue,
stvar se u takvom sluaju eventualno moe ostvariti, ali ne bez izuzetnog
napora i nevolja. I ovde slino Zael potvruje: "Ako je benefik kadentan od
Ascendenta tako da ga ne podrava, to samo istie sjajne nade, ali nikada ne
ostvaruje posao."
Osamnaesta konsideracija je, da zapazi kada je neka
planeta na uglovima malefika66, osim ako je tu primaju, za
nju e se rei da je u loem stanju, i u kripcu i nevolji,
poput oveka koga je neko napao, koji ima mnoge s kojima
se mora boriti, a nikog da mu pomogne i stane na njegovu stranu. Ili kao neko
ko se upinje nasuprot toku, ili upada u duboku vodu, a ne zna kako da pliva,
a ipak, uzdajui se u svoje ruke i noge, moe doi do obale i izbaviti se, mada
se to retko deava.
Kae se da je neka planeta na uglovima malefika, kada malefik ili
nesrena planeta, tj. Saturn ili Mars, jeste u jednom znaku, a druga planeta je u
etvrtom, sedmom ili desetom od njega: kao kada bi Mars bio u Ovnu, a
Merkur u Raku, Vagi ili Jarcu, za njega bi se reklo da je na njegovom uglu.
XVIII
62
63
64
65
66
AstroRiznica
www.astroriznica.com
XIX
XX
XXI
XXII
stvari.
67
planeta koja poslednja prima dispoziciju postaje nosilac konanog ishoda u pitanju
Ali ako je malefik, ak i ako mu Mesec ili signifikator predaju dispoziciju, i bez intervencije recepcija... (BOA, str.
285)
69
drugim reima, planeta od koje se Mesec odvaja, opisae prole dogaaje u vezi pitanja, pa ako se Mesec odvaja od
malefika opisae nesrene okolnosti, a ako se odvaja od benefika, srene.
68
AstroRiznica
www.astroriznica.com
XXIII
XXIV
XXV
XXVI
70
AstroRiznica
www.astroriznica.com
XXVII
XXVIII
XXIX
XXX
73
AstroRiznica
www.astroriznica.com
narednom, tako da, ako je isprva oznaavala bilo kakvo zlo, ona nee
nakoditi osobi ili stvari vie nego obruavanje kue nakon to ju je ona ve
napustila. Ili, kao kada je jednom nogom na pragu, a iza nje je neko ko je
gurne napolje, pa se zgrada potom srui. A, ako oznaava bilo kakvo dobro,
osoba nee imati vie koristi do onaj ko rui gnezda ptica, i samo dodirne
perje u njihovom repu, ali nikada ne uhvati njihova tela. Zato Zael kae: "Ako
su neka planeta ili Mesec na dvadesetdevetom stepenu bilo kog znaka,
njihova vrlina je i dalje u tom znaku u kome su, jer jo uvek
nisu u celosti preli trideseti stepen" itd.
XXXI
XXXII
76
Drugim reima, da li je bilo koja od dve planete na kraju znaka tako da bilo koja od njih pree u drugi znak pre
perfekcije konjunkcije. Ovo je poznato kao evazija
77
Odnosno ako se desi da pre nego to se dve planete spoje, jedna od njih spoji sa treom planetom
78
Kolijev prevod ove reenice ne ukazuje sasvim jasno da je zapravo re o prvoj planeti, a ne o onoj koja se ispreila,
stoga sam izmenio re koju je upotrebio. Ovo je situacija kada prva planeta aplicira drugoj, ali biva ometena treom
planetom, pa nakon to se odvoji od te tree, ponovo se spoji sa drugom. ak pogledaj da li se ona ponovo zdruuje sa
onom sa kojom je isprva nameravala da se zdrui, nakon to se odvojila od one sa kojom se zdruila nakon promene
pomenutog znaka, poto se ta druga ubacila pre nego to je prva konjunkcija bila ostvarena (BOA, str. 288)
AstroRiznica
www.astroriznica.com
Sarvijator kae u Pentaderi: "Loa planeta koja je snana79 u svojoj kui80 ili
egzaltaciji, a nije zdruena sa bilo kojim drugim malefikom koji bi je omeo ili
oslabio, bolja je od benefika koji je retrogradan i aflikovan."
Trideset i trea konsideracija je, da vidi da li je bilo
koji malefik signifikator bilo ega, i da li je zdruen
sa drugim malefikom koji ga ometa, ili je s njim
zdruen vladar Ascendenta ili Mesec kvadratom ili opozicijom. Jer tada e taj
malefik dovriti posao, ali posao nee biti dobar, ili e pre biti uniten nakon
to bude izgledalo da je obavljen. Ali ako je malefik koji ometa laki81 od njih
dve, tako da konjunkcijom aplicira ka signifikatoru, manje e ometati nego da
signifikator aplicira njemu.
XXXIII
XXXIV
XXXV
79
Dajks navodi da je Koli pogreno preveo, da umesto rei snana treba da stoji re orijentalna (BOA, str.289)
seditu
81
inferiorniji, bri
80
AstroRiznica
www.astroriznica.com
XXXVI
XXXVII
XXXVIII
XXXIX
XL
82
Ojaanje planete, kada je dnevna planeta u dnevnoj karti iznad horizonta i u mukom znaku, a u nonoj karti ispod
horizonta i u mukom znaku; nona planeta u dnevnoj karti ispod horizonta i u enskom znaku, a u nonoj karti iznad
horizonta i u enskom znaku, izuzev Marsa koji mora biti u mukom znaku. http://astroriznica.com/planetarne-sekte/
AstroRiznica
www.astroriznica.com
XLI
XLII
XLIII
Malefika treba posmatrati kao da ima vrlo zle signifikacije u takvim okolnostima.
etrdeset i etvrta je, da razmotri da li su signifikatori,
benefici ili malefici, u svojoj kui, egzaltaciji, triplicitetu,
terminima ili licu (iako poslednje nema istu vrlinu kao
ostali, pa je neophodno da bude podrano jo jednim dostojanstvom, kao to
su Hajz ili Svetlost85), poto u takvim sluajevima malefik gubi svoju aoku. I
poput divljeg konja zauzdanog da ne ini tetu, njegovo zlo se pretvara u
dobro, pa iako to deluje udno, drevni to ipak potvruju, a i sam sam esto
iskustvom nalazio istinitost toga.
XLIV
83
Znaku
Znaci
85
Halb
84
AstroRiznica
www.astroriznica.com
XLV
XLVI
XLVII
XLVIII
86
87
AstroRiznica
www.astroriznica.com
njima, osim, ako stvar nije vrlo teka, kao ratovi i krvoprolia, itd. Ali ona ne
moe tako dobro odvratiti tetu Saturna, bez pomoi Jupitera (i tada ona to
moe uraditi, kao i u drugim momentima s Marsom). Razlog je taj, to ne
postoji takva simpatija izmeu Saturna i nje, u bilo kom vidu; jer, on je spor,
ona brza; on teak, ona laka; on uiva u melanholiji, ona u radosti.
etrdeset i deveta je, da razmotri da li je jedan od
malefika, kao signifikator, zdruen sa drugim, jer ako sam
oznaava dobro, to e ga unititi ili osujetiti. Ali, ako
oznaava bilo kakvo zlo, to e ga uveati i udvostruiti, ili ga izmeniti u neku
goru nesreu druge vrste, kao kada se bol blizu pupka pretvori u suvi edem.
Ali, ako je povezan sa benefikom uz recepciju od bilo koje strane, zlo e biti
pretvoreno u dobro. Ipak, bez recepcije bie samo ublaeno i umanjeno, u
skladu sa snagom takvog benefika.
XLIX
LI
LII
AstroRiznica
www.astroriznica.com
12 stepeni), oni, ili bilo koja druga planeta, su slabi, tako da benefik malo
moe napredovati, a malefik moe nakoditi jednako88. Sad, ako benefik izlazi
sporog kretanja, kao s mukom, onda se oekivano dobro nee ostvariti bez
mnogo truda i nevolja, a ako je malefik, njegove signifikacije e se pojavljivati
polako. Meutim, kod superiornih planeta, kao to su Saturn, Jupiter i Mars,
te stvari se deavaju kada naputaju suneve zrake, tako da izlaze ujutru pre
Sunca i sijaju pre njegovog izlaska.
Pedeset i trea konsideracija je, da li je signifikator pod sunevim
zracima, jer e tada biti male korisnosti u bilo emu, kao to je
gore pomenuto; ipak, malefici e donekle biti snaniji u zlu, nego
benefici u dobru.
LIII
LIV
88
AstroRiznica
www.astroriznica.com
LV
LVI
LVII
91
Kada inferiorne planete slede Sunce, one su tada okcidentalne. Kada mu prilaze sa te strane, tada su retrogradne, za
razliku kada mu prilaze sa suprotne (orijentalne) strane, jer su tada direktne i manje debilitirane. Detaljnije
http://astroriznica.com/orijentalnost-i-okcidentalnost-planeta/
92
Lake povrede, modrice, ugruvanost
AstroRiznica
www.astroriznica.com
LVIII
LIX
93
94
postojan
vrh IV kue, IC, Nadir
AstroRiznica
www.astroriznica.com
potvruje. Pri emu on kae da pre toga nije na uglu, niti ima snagu tu nakon
15 stepeni od vrha ugla. Na primer, Ascendent je na 4 stepena Bika, pa je
njegov kraj iza ugla: koja god planeta da je postavljena tu od etvrtog do
devetnaestog stepena je na uglu, ali one iza toga nisu. Inae, Ptolomej izgleda
to podrava, mada ne izriito: "svaka planeta koja je 5 stepeni pre, ili 25
stepeni posle vrha, jeste na uglu." Sad, Zael bi razjasnio nedoumicu tvrdei da
e velika udaljenost planete od ugla omesti posao.
Lilijeva beleka: Ptolomej (s kojim se ne razilazim) ini se tvrdi, da nijedan deo bilo
koje kue nije osloboen siline. I ja sam miljenja, i to ne zalud, da za svaku planetu
koja je u bilo kojoj kui, mora biti reeno da je u toj kui gde je naena, od poetka kue
sve do njenog kraja; zato i kaem u kui, a ne u znaku, jer ponekad neka kua zauzima
vie od jednog znaka, a ponekad manje, jer deluje besmisleno da bilo koji deo bilo koje
kue moe biti isprazan i ostavljen bez moi.
ezdeseta je, da razmotri da li je signifikator u fiksnom,
promenljivom ili pokretnom95 znaku, zato to u fiksnom znaku
oznaava stabilnost i podrku zapoetoj stvari ili poduhvatu ili
onom o emu se pita. U promenljivom znaku, promena uz povratak ili
ponavljanje, da e ista stvar biti prekinuta, pa kasnije ponovo zapoeta, ili e
joj neto biti dodato, ili e se desiti druga promena. Iz tog razloga, u stvarima
koje zahtevaju promenu, kao kupovina, prodaja ili slino, potrebno je da
postavimo signifikatora i Mesec, ili jedno od njih, u promenljivi znak, iako u
pokretnom znaku oznaava iznenadnu promenu, brzo otpremanje ili kraj bilo
dobrog ili loeg. Pa stoga u stvarima gde elimo nagli zavretak, signifikatora
treba da postavimo u pokretne znake, ali stvari za koje elimo da budu
postojane i trajne, treba da ih96 postavimo u fiksne znake; tamo gde elimo
osrednjost, neka budu u promenljivim znacima. Podrazumeva se uvek isto s
prirodom Meseca, ukoliko ga u bilo kom momentu moe razmotriti.
LX
95
96
AstroRiznica
www.astroriznica.com
LXI
LXII
LXIII
97
AstroRiznica
www.astroriznica.com
LXIV
LXV
LXVI
LXVII
99
Odavde i proistie pravilo da je velika nesrea kada planeta ne vidi kuu odnosno znak kojim vlada jer tada nije u
stanju da upravlja pitanjima te kue/znaka. Stoga bolje i lo aspekt, nego da nema nikakvog
AstroRiznica
www.astroriznica.com
je teta umanjena. Ali, ako toga nema, treba da pogleda koja planeta
podrava pomenuto mesto i kako. Jer, ako ga benefici podravaju, oni
uveavaju zlo; a ako su malefici, oni ga umanjuju i otklanjaju, to se ini
nekom vrstom zagonetke ili uda Umetnosti.
ezdeset i osma je, da razmotri u pitanjima o
bolesnim ljudima ili dekumbiturama100, da li su vladar
VII kue i sama VII kua, osloboeni smetnji. Jer ako
jesu, bolesnik se bezbedno moe poveriti brizi lekara, poto e lekovi delovati
vrlo dobro. Ali, ako su VII kua i njen vladar aflikovani, Ptolomej kae: "Lekar
se mora menjati, jer ni njegov lek ni nega nee doneti nikakvo dobro". VII kua
oznaava lek, kao to to Zael kae. Ili e u najmanju ruku bolest prerasti u
hroninu i trajnu. Slino se moe oekivati ako se iste pozicije udese poetkom
bilo kakvog leenja.
LXVIII
LXIX
LXX
100
Dekumbitura je karta koju astrolog izrauje za momenat kada je bolesnik pao u krevet ili kada mu je donet na uvid
urin bolesnika. Ovo je samo jedna od mnogih potvrda da astrolog nekada nije bio samo pusti tuma simbola, ve i
savetnik i lekar
101
Vladara sizigije odnosno vladara poslednjeg Mladog ili Punog Meseca koji se desio pre postavljanja pitanja. Sizigije
i njihovi vladari imaju veliku vanost i u natalnoj astrologiji, ne samo u horarnoj kao to se esto misli
102
Konjunkciona karta je ona u kojoj je poslednja sizigija bila Mlad Mesec, zbog konjunkcije Sunca i Meseca
103
Prevenciona karta je ona u kojoj je poslednja sizigija bila Pun Mesec, radi opozicije Sunca i Meseca
AstroRiznica
www.astroriznica.com
LXXI
LXXII
LXXIII
104
Nije sasvim jasno da li je Bonati mislio na uglove Horoskopa ili na uglove u odnosu na kuu kojoj pripada pitana
stvar (BOA str. 303)
105
Vladar sizigije
106
Prema Dajksovom prevodu, nije re o Ascendentu nego o sukcendentim kuama Ali, ako nije takav sluaj, nego je
isti u sukcendentnim [kuama], a ostali signifikatori (to jest vladar Ascendenta i vladar pitane svari i Mesec ili jedan od
njih) pomau, stvar e biti ostvarena sa lakoom (BOA, str.303). Ve su pre toga pomenuti uglovi, gde svakako spada i
Ascendent, tako da i sama logika stvari namee zakljuak da je re o sukcendentnim, a ne o uglovnim kuama.
AstroRiznica
www.astroriznica.com
podravaju signifikatora ili Mesec, kao to je ranije pomenuto, zlo koje preti e
se uveati i postati gore.
Sedamdeset i etvrta je, da razmotri da li je
signifikator u svojoj prvoj stanici, gde postaje
retrogradan. Jer to oznaava suprotstavljanje i
neposlunost, i da stvar, ak ako bi bilo malo verovatno, nee biti postignuta.
Ako bilo koji posao ili izgradnja budu zapoeti tada, nee biti dovreni. A ako
se takav signifikator, tako postavljen, nae tada ispod zemlje, takvoj graevini
nee biti data namena trideset godina, a potom e biti nezavrena; a ako do
tada bude malo podignuta, podizae se jo trideset godina. A ako se tada ne
dovri, nee biti zavrena za devedeset godina raunajui od prve; ako ni tada,
nee nikada biti zavrena, osim ako se vlasnitvo promeni i pree u posed
stranaca u odnosu na prethodne vlasnike. Ali, ako se signifikator nae u
svojoj drugoj stanici, pred direktno kretanje, to upuuje da e posao biti
obavljen, mada sporo, uz komplikacije, uz muku i nevolje. I ako graevina
bude tada zapoeta, bie zavrena; ne tako brzo kao to se isprva verovalo,
pod uslovom da signifikator nije ispod zemlje, jer u tom sluaju onaj koji je
zapoinje nee je nikad dovriti, niti e je podii previe visoko iznad zemlje.
LXXIV
LXXV
107
znaka
AstroRiznica
www.astroriznica.com
uzrokuje strah kod Pitaa; ali uvek se plaim aflikcije Meseca iznad svih
drugih ometanja i ne seam se da sam video srean kraj bilo ega gde je on bio
aflikovan. Pa i kod putovanja, ako je u pitanju odlazak u rat, strahovao sam za
Pitaevu zatitu i linost; ako je putovanje zbog trgovine, strahovao sam od
problema, svaa, tuge na putovanjima i gubitka novca, itd.
Sedamdeset i esta je, da razmotri od koje se planete
Mesec odvaja, a s kojom se zdruuje. Ona od koje se
odvaja oznaava ono to je bilo, druga ono to e biti,
kao to smo rekli. I stoga, ako je u separaciji od malefika, a aplicira ka
benefiku, najgore je prolo, a ono to je tu eljeno, zavrie se sreno, na
Pitaevo zadovoljstvo. Ali, ako je u separaciji od benefika, a ide ka malefiku,
shvati suprotno: stvar je bila dobra na poetku, ali se na kraju pokazala
nitavnom. Ako ide od benefika ka benefiku, bilo je i ostalo dobro, i imae kraj
vredan hvale. Ako od malefika ka malefiku, kraj e biti nemio.
LXXVI
LXXVII
108
Drugim reima, kada se jedna bra planeta odvaja od druge, sporije i aplicira treoj konjunkcijom ili aspektom, i na
taj nain prenosi svetlost od druge ka treoj
109
Ovde Koli ne misli na aspekt opozicije nego na poziciju planete u znaku suprotnom svom domicilu tj. u znaku svog
izgona
AstroRiznica
www.astroriznica.com
LXXVIII
LXXIX
LXXX
LXXXI
LXXXII
110
111
112
AstroRiznica
www.astroriznica.com
LXXXIII
LXXXIV
LXXXV
LXXXVI
AstroRiznica
www.astroriznica.com
LXXXVII
LXXXVIII
LXXXIX
XC
113
AstroRiznica
www.astroriznica.com
XCI
XCII
XCIII
XCIV
AstroRiznica
www.astroriznica.com
XCV
XCVI
XCVII
Lilijeva beleka116: uvaj se greke ovde, jer bi bila vrlo nezgodna i vredna prekora.
Jer, ka kom god mestu da putuje, iz jedne oblasti u drugu, da li sa istoka na zapad, sa
severa na jug, ili obrnuto, tvoj Ascendent e se menjati za jedan stepen od istoka ka
zapadu u longitudi i obrnuto, i od severa ka jugu, i obrnuto. Ali, neke vesele budale ili
monasi, opijeni, mogu se podii i rei: Ako se tvoj sud menja u zavisnosti od poloaja
nacija, on je pogrean. Ali, ne treba priati s takvim zverima, oni niti shvataju niti
veruju, niti im je ita mogue. Iako, postoji nekoliko vrlo uenih ljudi meu njima, kao
to je Contradus Brixiensis, fratar propovednik, koji odlino razume Umetnost i
iskreno je praktikuje.
Neobaziranje na ovo to sam rekao navodilo je Astrologe na greke, a sumnjam
da je jo uvek tako, jer ispravna prosuivanja ne mogu biti data bez Ascendenta i
115
Sva putovanja se prirodno vezuju za kadentne kue, III, IX, XII, ree za VI te je sasvim prikladno videti signifikatora
putovanja u tim kuama
116
Ova beleka nije Lilijeva ve samog Bonatija
AstroRiznica
www.astroriznica.com
ostalih kua, te stoga, ako se oni razlikuju, moraju i ova117. Stoga treba da ima Tabele
uspona za sve klime i oblasti. Mada, mnogo je tee nai razliku od jedne klime do
druge, nego od jedne oblasti ili zemlje do druge, saglasno longitudi; jer ako ima
Tabele uspona znakova u nekoj oblasti od istoka do zapada, moe pogaanjem pronai
izlazak u drugoj, kako god ti odgovara, bilo prema istoku ili zapadu, u skladu s istom
klimom, tako to e uzeti u obzir razliku. Ali u razliitim klimama ne moe to tako
lako pretpostaviti.
Devedeset i osma je, da pogleda da li je ono na ta
znak ukazuje da e se verovatno desiti, oznaeno
planetama uz telesnu konjunkciju, aspekt ili prenos
svetlosti. Ako je oznaeno prvim dvema, posao e dovriti Pita i strana za
koju se pita, bez uplitanja bilo koje tree osobe. Ali, ako je treom, to e se
dovriti preko izaslanika, prijatelja, ili neke osobe koja se umea, i ostvarie se
preko osobe ili stvari oznaenim onom kuom iji vladar prenosi svetlost kao
to je ranije pomenuto. Stoga, ako je vladar II kue, obavie se trokovima ili s
malo novca, a ako je preko III kue, preko nekog brata ili slino. Ako je preko
IV kue, preko oca, itd., prema odgovarajuim znaenjima svake kue.
XCVIII
XCIX
117
Prosuivanja
Abu Maar (Ab Mashar, Jafar ibn Muammad al-Balkh , 10.8.787. 9.3.886.), jedan od najboljih i najcenjenijih
astrologa ikada
118
AstroRiznica
www.astroriznica.com
Kolijeva beleka: Primeti da su ove fiksne zvezde sada pomerene dosta stepeni
unapred na ekliptici, po longitudi, u odnosu na Bonatijevo vreme. One koje u
imenovati, marljivi astrolog treba paljivo da razmotri, pri emu su neke prirode
benefika i ostvaruju one stvari sa onima koje verovatno nisu benefine, a shodno
znaenjima planeta; druge su prirode malefika, koje spreavaju ostvarenje shodno
znaenjima planeta. Od ovih poslednjih ima po nekoliko u svakom znaku, kao to su u
Bonatijevo vreme bile dve u Glavi Ovna, jedna na 1345, druga na 1445, i one su
june i prirode Saturna i Marsa. U Biku je est zvezda, prva na 955; Plejade, koje se
nazivaju i broje kao jedna, i prirode su Marsa i Meseca; jo jedna je na 1302, jo
jedna na 1445, koju zovu avo, jo jedna na 15 stepeni, zvana avolova glava119, jo
jedna na stomaku Bika120 na 1915, koja se zove Aldebaran, i sve su prirode Marsa i
Merkura. U Blizancima postoji jedna na 8 stepeni, zvana "Rame Psa", prirode Marsa
i Saturna; jo jedna je na 1015 prirode Marsa, zvana "Ratnik";121 jo jedna na
1715; jo jedna na 1852, zvana "Vetica", prirode Sunca i Marsa. U Raku je jedna
na 203, zvana "Kamila", prirode Saturna i Meseca; jo jedna na 755; jo jedna na
13 stepeni, zvana Zapadna Kamila, prirode Sunca i Meseca; jo jedna na istom
stepenu, zvana "Noga Psa", prirode Saturna i jo jedna na 1755, iste prirode. U
Lavu je jedna na 1555 - prirode Saturna. U Devici dve, jedna na 711 prirode
Marsa, a druga na 15 i prirode Saturna. U Vagi je jedna na 26 prirode Saturna. U
korpionu tri, jedna na 101; druga na 807, i jo jedna na 9, sve prirode Marsa. U
Strelcu su dve male, jedna na 1952, a druga na 2102, prirode Saturna. U Jarcu
dve, jedna na 2702, druga na 2905, obe prirode Saturna.
U Vodoliji je jedna na 904, prirode Marsa i Saturna. U Ribama jedna na 407,
prirode Marsa i Merkura.
Sve ove zvezde su tetne i malefine, ometajui i unitavajui stvari za koje se ini da
e se ostvariti, i stoga ih treba to vie izbegavati.
Nije izlino, ve vrlo prikladno, napraviti tabelu fiksnih zvezda male latitude, gde se
sada nalaze, ili ih rektifikovati na osnovu dolazeih godina.
119
AstroRiznica
www.astroriznica.com
CI
122
Maalah ibn Atari (Masha'allah ibn Athar 740815), jo jedan velikan astrologije, pripadnik arapsko-persijske
astroloke kole. Maalah je zajedno sa jo nekim astrolozima predvoenim Naubahtom Persijskim, izradio elekciju
osnivanja Bagdada
123
Vladar znaka u kome je Mesec tj. njegov dispozitor
AstroRiznica
www.astroriznica.com
Dalje, ako su vladar Ascendenta, ili Mesec, ili vladar pitane stvari,
zdrueni sa planetom osloboenom konjunkcije sa maleficima, pa je sama
bezbedna. Ali, ako je zdruena s drugom planetom aflikovanom na neki od
gorepomenutih naina, stvar e postati nitavna, ak i ako se uini
ostvarenom, a ivot Natusa bie naglo prekinut kad postoji sva verovatnoa
da moe biti suprotno. I ovo e se takoe desiti ako su samo signifikator ili
Mesec aflikovani na gorepomenut nain, iako nema konjunkcije sa ubijajuom
planetom.
Sto i druga konsideracija je, u vezi oznaenih stvari, kako e biti
otkrivene ili spoznate i na osnovu kog signifikatora uzete, to mora
biti od signifikatora pitaa, i traene ili pitane stvari. Pri emu dva
signifikatora, ako su zdrueni sa Mesecom oznaavaju celovito i potpuno
ostvarenje stvari, a ako nisu zdrueni, onda suprotno. A na osnovu
konjunkcije signifikatora treba da znamo zato ili zbog ega je pitanje
postavljeno. I na osnovu vladara kue u kojoj se konjunkcija deava, mi
znamo kakvo e pitanje biti, ili njegov kraj - pa ako je to benefik bie dobar,
prema stanju i signifikaciji tog benefika, i kue u kojoj je, i signifikaciji mesta
na kome je postavljen vladar te kue u kojoj je. Ali ako je to malefik, bie loe,
prema signifikaciji malefika i drugih pozicija kao to je ranije pomenuto. Ako
vladar kue124 ili egzaltacije, ili bilo koja dva manja dostojanstva, baca aspekt
ili postoji prenos svetlosti, moe znati na osnovu toga da e se pitanje
ostvariti. Ali ako niega od ovoga nema, ne moe se tano znati, nego e
razlog biti u jo neotkrivenim uzrocima. A na osnovu aspekata benefika ili
malefika moe se znati kakvi e biti efekti.
CII
CIII
124
znaka
AstroRiznica
www.astroriznica.com
CIV
CV
CVI
CVII
CVIII
oznaava.
CIX
AstroRiznica
www.astroriznica.com
sastancima ili e ga vreati. Niti e ikad ii uredno obuen niti e biti cenjen
zbog odee.
Sto i deseta je, da razmotri u Horoskopima da li je korpion u
usponu. Jer takva osoba nikad nee dobiti neko veliko zvanje u
Rimskoj crkvi, poto e tada Rak (egzaltacija svetenstva, popova,
paroha, itd.) biti u IX kui, koja oznaava Crkvu, a Jupiter je neprijatelj Marsa
koji je vladar Ascendenta.125
CX
CXI
CXII
125
Mars je protivnik svake organizovane vere i religije i prirodni je neprijatelj Jupiteru koji upravlja crkvenim i
religijskim pitanjima. Ako bi Ascendent bio u korpionu i Mars vladar, to bi u optem smislu ukazalo na probleme u
odnosima natusa i crkve odnosno njenih nametenika
126
vorovi su uvek u opoziciji jedan s drugim
127
VI kua signifikuje sve male ivotinje, obino manje od koze, dok XII kua signifikuje sve velike ivotinje
AstroRiznica
www.astroriznica.com
CXIII
CXIV
CXV
ili slino.
CXVI
128
Kazimi
AstroRiznica
www.astroriznica.com
CXVII
CXVIII
CXIX
CXX
AstroRiznica
www.astroriznica.com
CXXI
CXXII
CXXIII
129
Vidi http://sh.wikipedia.org/wiki/Kocka_%28igra%29
AstroRiznica
www.astroriznica.com
CXXIV
130
131
AstroRiznica
www.astroriznica.com
CXXV
132
AstroRiznica
www.astroriznica.com
CXXVI
CXXVII
133
pretpostavlja se da je re o taki kraljevstva koja se rauna po formuli Asc + MO MA uz obrtanje u nonoj karti
AstroRiznica
www.astroriznica.com
CXXVIII
CXXIX
134
vrlo udan Kolijev prevod. Re je o Centilokvijumu pseudo-Ptolomeja, zbirci 100 astrolokih aforizama
AstroRiznica
www.astroriznica.com
CXXX
CXXXI
135
136
Epilepsija
Kazimi
AstroRiznica
www.astroriznica.com
CXXXII
137
138
139
140
Seksualni odnosi
Znaka
Triplicitet i termin
BOA, str. 334
AstroRiznica
www.astroriznica.com
CXXXIII
141
I opet iz nekog razloga Koli ovu beleku pripisuje Liliju iako je ona u celosti Bonatijeva (BOA, str. 334-335)
AstroRiznica
www.astroriznica.com
CXXXIV
CXXXV
CXXXVI
142
AstroRiznica
www.astroriznica.com
CXXXVII
CXXXVIII
CXXXIX
145
U Dajksovom prevodu (BOA, str. 336) se nigde ne pominje Jupiter ve samo tri ili vie revolucija Saturna, to je i
logino ako imamo u vidu da je Saturn primalac dispozicije i planeta koja nosi signifikaciju ishoda
146
Na primer, pogrenim ulaganjima novca, natus moe napraviti velike gubitke. Inae, ova reenica je preuzeta iz
Dajksovog prevoda (BOA, str. 337) jer nedostaje deo u Kolijevom prevodu
147
esto e se seliti
AstroRiznica
www.astroriznica.com
asti, itd.; u XI kui, gubitak putem prijatelja ili na raun njihove koristi; u XII,
tetu trpi zbog velike stoke, ili na raun skrivenih neprijatelja.
Sto i etrdeseta konsideracija je, da vidi da li su signifikator
pitane stvari ili Mesec toliko slabi da ne mogu da dovedu
stvar do ostvarenja. Pa ako jesu, uzmi signifikatora Pitaa i
pitane stvari, i oduzmi manjeg od veeg, i dodaj ostatak stepeni na znak u
usponu148, i projektuj njihov iznos od Ascendenta i pogledaj ta se deava. Jer
vladar tog znaka oznaava ono o emu se pita i prema njegovom stanju treba
da obavi prosuivanje, bilo da ga nae usreenog i snanog, ili unesreenog
i slabog. Poto, ako se pitanje tie ovekove imovine, a on se nae u II kui,
kakav je, takvom e se pokazati imovina pitaa; ako je u III kui, braa,
komije, itd., bie prema tome; u IV kui, oni u najbliem rodu; u V kui, deca;
u VI kui, sluge; u VII kui, ene; u VIII kui, enin miraz; u IX kui, duga
putovanja; u X kui, njegove poasti; u XI kui, njegovi prijatelji; u XII kui,
njegovi tajni neprijatelji.
CXL
CXLI
148
149
Na Ascendent
Al-Mansur (Abu Ja'far Abdallah ibn Muhammad al-Mansur, 714-775)
AstroRiznica
www.astroriznica.com
Davalac godina: planeta koja podrava Hajleg i upuuje na ivotni vek natusa
U kosmolokom modelu, ljudi ive na Zemlji koja pripada sublunarnoj sferi i koja trpi najvie i najdramatinije
promene zahvaljujui promenama elemenata, a sve to opet kao posledica kretanja superiornih tela iz nadlunarne sfere
ije uticaje na elemente prenosi Mesec
152
kvarljive stvari su sve one koje pripadaju sublunarnoj sferi, jer zahvaljujui promenama elemenata i one same se
menjaju nastajui i propadajui u ciklusima kruenja i promena. Stoga na Zemlji nita ne traje veno i nita nije isto
151
AstroRiznica
www.astroriznica.com
153
na ljude
fiksne zvezde
155
U Dajksovom prevodu stoji 400 godina (BOA, str. 341)
156
Isus Hrist
154
AstroRiznica
www.astroriznica.com
157
158
Krakov
Ovo zapravo nije naziv zemlje nego feudalne institucije (BOA, str.342)
AstroRiznica
www.astroriznica.com
...to je car naredio da ga oslepe, on je, pokrenut carevim prezirom, razbio svoju glavu o izvestan zid, i tako jadno
ubio sebe, prema tadanjem optem miljenju (BOA str. 343)
160
Benediktanci (BOA, str.343)
AstroRiznica
www.astroriznica.com
potovan i u pompi iveo je vie od godinu dana, ali se na kraju ugasio poput
svee, uz smrad, jer su njegove obmane i licemerje otkriveni, pa je postao kao
ostali i svi su se stideli da budu vieni u njegovom drutvu.
Stoetrdeset i druga konsideracija je, da pogleda u
Natalnim horoskopima i optim pitanjima, darove i
preimustvo koje ljudima daju planete: jer im se
pripisuju mnogo lake i traju due pa i produeno na njihove naslednike,
prema onome koliko su dobro postavljene u korenu njihovih horoskopa. Ali
e retko biti preterano mone, ukoliko nisu pridruene benefinim fiksnim
zvezdama, zato to su promenljivije, imaju veu srodnost sa njima, naroito
ako potiu od inferiornih planeta, na raun svoje slinosti sa stvarima161,
njihove uzajamne podreenosti. Oni od superiornih, ne traju tako dugo kod
ljudi ali u izgradnji kua su mnogo bolji od drugih.
CXLII
Lilijeva beleka162: O dobrim stvarima koje daju Saturn i ostale planete, itd.
Saturn orijentalan i dobro postavljen, to jest snaan i u recepciji, daje veliko
bogatstvo u zgradama, sadnji stabala koja dugo rastu, obradi163 zemljita, pravljenju
vodovoda i slino. Jupiter daje dobru sreu u naukama kao to je pravo; i zvanje,
pravei biope, sudije i slino. Mars u predvoenju armije, itd. Sunce u poloajima,
kao to su kraljevstva, vlade itd. Ali nie planete, daruju darove koji su vani ljudima
i mnogo trajniji, kao Venera u poduhvatima ena, njihovom nakitu, udvaranju, itd.
Merkur u trgovini, pisanju, itd. Mesec u plovidbi, sadnji loze, korienju pia, prodaji
vina, itd.
Sve ovo, rekao bih, odlino je darovano planetama u dobrim postavkama, i traju
dugo, odnosno, blagostanje datom Mesecom moe potrajati do sedam doba ili
pokolenja, jer on je sedma planeta, kada brojimo nanie164; a ako potraje due od
sedmog doba ili pokolenja, ne mogu prevazii osmo; kao to je mogue da od
etrdesetdruge godine do etrdesetpete godine ukljuujui one Merkurove mogu
potrajati do estog doba, poto je esti od Saturna, ali e teko izdrati do sedmog. One
Venerine do petog doba, jer je peta planeta od Saturna: ali nee prei esto. Ona
161
162
163
164
AstroRiznica
www.astroriznica.com
Suneva do etvrtog doba. Ona Marsova do treeg doba. Ona Jupiterova do drugog
doba. Ona Saturnova samo jedno doba, i ne moe se prekoraiti, ak retko dostigne
tree.
I mada kaem da mogu potrajati toliko dugo, ipak ne kaem da se ne mogu
obustaviti ranije, jer kao to Aristotel kae: Postoje granice koje se ne mogu zaobii,
iako on ne kae da treba da budu spreeni i skraeni u tim sluajevima; i dalje, kada
kaem da oni ne mogu potrajati due, ne mislim na nestajanje u celosti ili sline
nesree, ve da nee biti kao pre, kao zeleno ili rie prema isto belom, osim ako se
sluajno desi neto novo nekim drugim uzrokom; a to se retko menja, niti se moe rei
da je isto, ve sasvim druga stvar u odnosu na prvu. Otuda moda dolazi poznata
izreka: da dobra ili imetak steeni na lo nain, nikada ne potraju do petog ili treeg
doba; mnogi koriste tu izreku ne znajui kada e se to dogoditi nego samo zato to su
uli druge da tako govore ili su vie puta videli da se to deava. Ali na osnovu onoga
to smo mi ovde izneli, neka opravdanja se mogu dati, jer loe steena dobra pripadaju
onim steenim zelenaenjem, laima, obmanama, kraom, tuakanjem i slino.
Stoetrdeset i trea konsideracija je, da shvati istinski
metod prosuivanja, i naine kojima moe doi do
nekih rezultata, koje moe da ispita i ispravno
razmotri i otkrije istinu koju ti zvezde mogu pokazati. I ovde ima 14 taaka
koje treba uzeti u obzir i razmotriti:
CXLIII
1. Da li Pita postavlja pitanje ozbiljno i paljivo ili ne? Jer ako su vladar
Ascendenta i vladar sata isti ili su znaci u kojima su ti signifikatori postavljeni
istog tripliciteta ili izgleda, pitanje je ozbiljno; ali u suprotnom, ako je
Ascendent na kraju bilo kog znaka, pitanje nije radikalno.
2. Pogledaj Ascendent i njegovog vladara, Mesec i planetu od koje se odvaja,
pa ih dodeli kao signifikatore Pitau; VII kua i planeta s kojom se Mesec
zdruuje predstavljae osobu o kojoj se pita; ali ako je neophodno, razdvoj
osobe, budui da su stvari oznaene kuama od I do XII.
3. Razmotri prirodu pitane stvari, kuu i znak kojima je oznaena.
AstroRiznica
www.astroriznica.com
www.astroriznica.com
snaan ili slab, i ako podrava signifikatora, ili Mesec, ili bilo kog aspektom
ljubavi ili neprijateljstva, tako e izrei svoj sud.
Stoetrdeset i etvrta konsideracija je, da pogleda u
svim Pitanjima, Natalnim horoskopima ili Elekcijama,
kada signifikatori ne pokazuju jasno ono to bi eleo
da zna, nego znaenja ostaju nejasna, tako da je um u neizvesnosti. Uzmi
mesto vladara Ascendenta i mesto vladara kue165 Meseca, i pogledaj
udaljenost u stepenima meu njima, poevi od Ovna kojim poinju znaci, i
dodaj stepene znaka u usponu, pa projektuj od Ascendenta i po danu i po
noi, i gde padne taj broj, vladar te kue bie signifikator i od njega uzmi
znaenja pitane stvari, pa prema njegovoj postavci moe prosuditi.
CXLIV
CXLV
A ako bilo koji benefik podrava to mesto takoe, njegova slava e biti jo
vie uveana. Ali ako je roenje nono, njegova srea e biti neto manja,
mada ne mnogo. Ako malefici bacaju svoje aspekte na to mesto, bie jo
manja, ali ako ga benefici takoe podravaju, oni e uveati obeano dobro za
etvrti deo, i umanjiti zlo za isto toliko. Ipak, ta god da se od svega ovoga
desi, to oznaava da e Natus umreti nesrenom smru, ili bar da e sva
njegova ast, veliina i mo na kraju pretrpeti pomraenje, i zai za oblake.
165
166
167
znaka
Regulus
Osa I i VII kue, linija horizonta
AstroRiznica
www.astroriznica.com
CXLVI
168
169
Znak
Znak
AstroRiznica
www.astroriznica.com
Literatura
Guido Bonatti, Book of Astronomy, prevod Benjamin N. Dykes, The Cazimi Press 2007.,
Golden Valley, Minnesota
William Lilly, Anima Astrologiae, Canopus publications, Australia
Robert Zoller, The 146 considerations of Bonatti and selected aphorisms of Cardan, New Library
Limited, 2000., London, England
Ptolemy, Tetrabiblos or quadripartite, J. M. Ashmand 1822., London, England
Branka Stamenkovi, Bonatijevi aforizmi
AstroRiznica
www.astroriznica.com