Seminarski rad: Ignjat urevi

Student: Ivan Ivanan

Kolegij: Hrvatski knjievni barok i prosvjetiteljstvo
Mentor: dr. sc. Anela Mateljak-Popi
Datum: Zagreb, 29. listopada 2016. g.

Sadraj:
1. Uvod........................................................................................................................................3
2. Razrada....................................................................................................................................4
3. Zakljuak.................................................................................................................................6
4. Popis literature........................................................................................................................7

Uvod

U ovom seminaru pisat e se o Ignjatu ureviu, dubrovakom baroknom pjesniku.

Uz konzultaciju s najvanijom literaturom iznijet e se podatci o njegovom ivotu i djelu.

Razrada

Ignjat urevi, poznat i kao Ignazio Giorgi, roen je 13. veljae 1675. godine u
Dubrovniku, gdje je 62 godine kasnije i umro. Sin Brnje Nikova i Frane, na krtenju je dobio
ime Niko Marija (Nicolaus Maria), a 1706. g. promijenio ga je u redovniko Injacijo (Ignjat).1
Za njega se kae da je bio posljednji veliki dubrovaki pjesnik.2 Bio je primarno pjesnik, ali
bavio se i prevoenjem, te povijeu i biografijom.3 Obnaao je i razliite funkcije.
Svjetovne dunosti

urevi je obnaao dunost kneza ipana te zapovijedao tvravom Lovrijencem.4

Rodom iz bogate i ugledne dubrovake obitelji, vodio je neobuzdan i esto raskalaen ivot.
Ljubavne avanture stajale su ga kneevske asti na ipanu, a zbog nesretne ljubavi prema
udatoj dubrovaanki Mari Bodarevoj, i malo slobodnije pjesme koju joj je napisao, morao
se na neko vrijeme ak i maknuti iz Dubrovake Republike.5 Vrativi se 1696. g. u
Dubrovnik, preuzima dunost nadglednika trnica, no kako ubrzo postaje odgovoran za
poprilian dug jedne od njih (koji e otplaivati sve do 1705.), bila mu je to posljednja
vlastelinska sluba.6

1 Bogii, Vlaho. Ignjat urevi. Hrvatski biografski leksikon, (on-line) izdanje 1993,
(http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5003) (preuzeto 29. 10. 2016. g.).
2 Frange, Ivo. Povijest hrvatske knjievnosti. Nakladni zavod Matice hrvatske. Zagreb, 1987. (str.
109).
3 velec, Franjo. Ignjat urevi. U: Pet stoljea hrvatske knjievnosti. Matica Hrvatska. Zagreb,
1971. (str. 9).
4 velec, Franjo . Ignjat urevi. U: Pet stoljea hrvatske knjievnosti. Matica Hrvatska. Zagreb,
1971. (str. 11).
5 Frange, Ivo. Povijest hrvatske knjievnosti. Nakladni zavod Matice hrvatske. Zagreb, 1987. (str.
109).
6 Bogii, Vlaho. Ignjat urevi. Hrvatski biografski leksikon, (on-line) izdanje 1993,
( http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5003) (preuzeto 29. 10. 2016. g.)
4

Sakralne dunosti

Neko je vrijeme urevi boravio u Rimu. Tad je pristupio isusovcima i postao

uspjenim nastavnikom isusovakih kolegija u Loretu (1702.).7 Kad se vratio u Dubrovnik,
pristupio je i benediktincima.8 Zbog nesporazuma sa Senatom oko poloaja benediktinskog
reda u Dubrovniku reda urevi je 1710. godine protjeran iz svog grada, ali se ponovno
vraa nakon intervencije Vatikana. Posljednjih est godina proveo je kao predsjednik Mljetske
kongregacije.S obziroma na raznolikost u njegovom djelovanju i radu, urevia se moe
promatrati iz vie rakursa.
urevi - pjesnik

Bio je pjesnik dubokih osjeaja, bez obzira na to to je bio redovnik. Njegove

"Ljuvene pjesni smatraju se jednim od najboljih lirskih dostignua dubrovake knjievnosti.
J edno o vanijih djela su mu i "Suze Marunkove" - spjev o Mleaninu Marunku koji uzalud
uzdie za prelijepom djeviinom Pavicom. Taj je spjev nastao po uzoru na Dervia kojeg
je napisao Stijepo urevi.9 Vie od dvadeset godina dotjerivao je poemu "Uzdasi
Mandaljene pokornice", najljepe svoje pjesniko djelo to ga je 1728. godine tiskao u
Veneciji. Po mom miljenju, "Uzdasi Mandalijene pokornice" najreprezentativnije su
urevievo djelo. Prvu verziju djela u dva pjevanja napisao je prije stupanja u isusovce, a
preradio ju je u osam pjevanja (4038 osmeraca) do tiskanja.10 Djelo je, koliko god proeto
religioznou, izgraeno na enskom liku koji se ponekad opisuje praktiki na granici
doputenoga u ono vrijeme, te je izloena podrugljivom cinizmu. urevi to opisuje kao
maniristiko pretjerivanje. 11
7 Bogii, Vlaho. Ignjat urevi. Hrvatski biografski leksikon, (on-line) izdanje 1993. (.
http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5003) (preuzeto 29. 10. 2016. g. ).
8velec, Franjo . Ignjat urevi. U: Pet stoljea hrvatske knjievnosti. Matica Hrvatska. Zagreb,
1971. (str. 19).
9velec, Franjo. Ignjat urevi. U: Pet stoljea hrvatske knjievnosti. Matica Hrvatska. Zagreb,
1971. (str. 16).
10velec, Franjo Ignjat urevi, U: Pet stoljea hrvatske knjievnosti. Matica Hrvatska. Zagreb,
1971. (str. 11).
11 Bogii, Vlaho. Ignjat urevi. Hrvatski biografski leksikon (on-line) izdanje 1993.,
( http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5003) (preuzeto 29. 10. 2016. g.).
5

U isto vrijeme tiska i "Pjesni razlike", ciklus neobino razgranat temama i oblicima, a
Ivo Frange uoava da izmeu tih pjesama i Frankopanovih ima i motivskih i formalnih
dodira,12 to je oita poveznica baroka i romantizma. Osim svjetovnih i duhovnih pjesama na
hrvatskom jeziku, pisao je duhovne i svjetovne pjesme na latinskom.

urevi - prevoditelj

O svom uvjerenju u izvrsno poznavanje latinskoga najbolje se oitovao napomenom

kako ga je na prijevod psalama potaknuo slab uspjeh prethodnika.13Njih je izdao 1729.,
takoer u Veneciji, s naslovom "Saltijer slovinski". No, urevi ih je preveo tako da se
gotovo mogu gledati kao njegovo djelo.14
urevi - znanstvenik

Ignjatu ureviu pripisuje se rukopis Fizikalno-matematika pitanja, tipian za

prvu polovicu XVIII. st., koji se temelji na Aristotelu. ali navodi i Kopernikovu teoriju, od
koje se ograuje, jer je u suprotnosti sa Svetim pismom.15 Za povijest astronomije znaajni su
njegovi rukopisi Kronografija i O pravim i tonim gibanjima Sunca i Mjeseca.

urevi povjesniar

Bavio se i povijeu. Krenuo je pisati povijesti Ilirije (Antiquitates Illyricae),na koju se

imala nastaviti i njezina crkvena povijest (Illyricum sacrum). Na tome je radio posljednjih
dvadeset godina ivota, ali je nije zavrio. Graa sadrava i rasprave iz klasine filologije, u
kojima se urevi, tezom o Pitagorinu autorstvu Ilijade i Odiseje, javlja i kao prethodnik
homerskog pitanja.16

12 Frange, Ivo. Povijest hrvatske knjievnosti. Nakladni zavod Matice hrvatske. Zagreb, 1987.
(str. 110).
13 Bogii, Vlaho. Ignjat urevi. Hrvatski biografski leksikon, (on-line) izdanje 1993.,
(http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5003) (preuzeto 29. 10. 2016. g.).
14 Frange, Ivo. Povijest hrvatske knjievnosti. Nakladni zavod Matice hrvatske. Zagreb, 1987.
(str. 109).
15 velec, Franjo .Ignjat urevi. U: Pet stoljea hrvatske knjievnosti. Matica Hrvatska. Zagreb,
1971. (str. 21).
6

Zakljuak

Iz svega ovdje navedenoga moe se zakljuiti kako je Ignjat urevi nesumljivo bio
vrhunski intelektualac svoga doba, interdisciplinarno se bavio raznim podrujima znanosti i
predvidio neke moderne probleme kojima se znanost suoava, posebice povijest.
Kao knjievnik postigao je zamjetan uspjeh svojim posebnim stilom, iako se drao
tipinih baroknih tema. Stoga nije ni udo da Franjo velec za njega kae kako je urevi
drugi vrhunac baroka i logino finale dubrovake knjievne tradicije.17

16 Bogii, Vlaho. Ignjat urevi. Hrvatski biografski leksikon, (on-line) izdanje 1993.,
(http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5003) (preuzeto 29. 10. 2016. g. ).
17 velec, Franjo .Ignjat urevi. U: Pet stoljea hrvatske knjievnosti. Matica Hrvatska. Zagreb,
1971. (str. 27).
7

Popis literature
1. Bogii, Vlaho. Ignjat urevi. Hrvatski biografski leksikon, (on-line) izdanje 1993.,
( http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=5003) (preuzeto 29. 10. 2016.g.).
2. Frange, Ivo. Povijest hrvatske knjievnosti. Nakladni zavod Matice hrvatske. Zagreb,
1987.
3. velec, Franjo. Ignjat urevi. U: Pet stoljea hrvatske knjievnosti. Matica Hrvatska.
Zagreb, 1971.