ORT MCS COM Kee E
Aimska vojska
davoralfa@warezhr.org SadrZaj
5 Vojska u doba Republike
6 Legite
8 Vojska u pokretu i vojni logor
10 Logor
12 Bitka
14 Vojnicha oprema u doba Republike
16 Momarica: pomorska snaga Rimljana
18 Ratni brodovi
20 Cezarova vojska
22 Nove legije
24 Vojno graditeljstwo: mosiovi
26 Vojno graditelistoo: ceste i gradevine za opsadu
28 Blokada
30 Naorwéanje u doba Cezara
33 Vojska iu doba Carstoa
34 Granice
36 Legije u doba Carstoa
38 Pretorijanske i gradske kohorte
40 Legionarski ivot
42. Vojna hijerarhija
44. Legionarski oklop i Raciga
46 Legionarska oprema
48 Vojska u pokretu
50 Pomoéni pjesaci
52 Obrana granica
54 Konjaniitoo
56 Konjanicha oprema
58 Vojne taktike i opsadne sprave
60 Svetane smotre i sportske igre
62 Sprave 2a opsadu: udarni oonoi i atapulti
64 Nagrade i kazne
66 Trijumf i ovacija
68 Titov trijumf
70 Tumat
72 Kazalo Povijest
rimske vojske
Legenda kaze da je Rim nastao god. 753. pr-n.e., w jek
evropskoga Zeljeznog doba. Seoce s obale Tibera obasjat
Ge Zarkim svjeom dvanaest stoljeéa Ijudske povijesti
Rim prvo osvaja Italiju, zatim cijeli sredozemni bazen.
Za osvajanje Italije bit €e mu potrebno Sest stoljeca a za
osnutak Carstva nesto vise od stotinu godina. Sto li je
uyjetovalo tako izuzetnu sudbinu? Za nju je uvelike
zasluéna ratni¢ka i osvajacka strast Rimljana.
U knjizi je opisana rimska vojska tijekom triju zname-
nitih presudnih razdoblja: rata s Makedoncima, rata s
Galima (koji je vodio Cezar), te posliednjih godina Car-
stva. Na vrhu stranica opisani su stvarni dogadaji, a
ispod njih su potanko opisani i oslikani ratno oruzje,
vojne tehnike, taktike i organiziranost legija.
U Il.st.pr.n.e. Rim je bio Republika. Osvojio je
Ltaliju, Spanjolsku i sjevernu Afriku, Porazio je svoje
glavne suparnike, Kartagu i Siriju. Ali, jos nepokorena
gréka dréava Makedonija predstavijala je opasnost. Prvi
dio knjige govori o pobjedi Rimljana nad Makedoncima,
nakon koje je Rim postao neprijeporni vladar cijeloga
sredozemnog bazena.
U drugome dijelu knjige opisana je vojska Julija
Cezara u drugoj polovici I. st. pr.n.c. U to su doba legije
Prestrojene te se rada nova vojska: vjernija svojim vo)
skovodama nego Rimu.
Napokon stiZemo do posljednih. godina Republike i
potetka Carstva, pa je na kraju knjige opisana vojska iz
1.st.n.e, Rim je uspio stvoriti Carstvo koje se proteze od
Skotske na sjeveru do Egipta na jugu, od Spanjolske na
zapadu do Armenije na Istoku. Razdiru ga gradanski
ratovi, u koje je upletena i vojska koja je osvojila to
golemo Carstvo, Legije se bore da na carsko prijestolje
dovedu svoga vojskovodu. Povijest tih sukoba opisana je
u trecem dijelu knjige i zavréava se osvajanjem i uniste-
njem Jeruzalema 70. god. pr.n.c. Vojska
u doba Republike
Poslije neuspjeSne trogodisnje borbe rimske legije su, 22.
lipnja god. 168, pr.n.e. porazile kod Pidne makedonsku
vojsku. Legendarna falanga Makedonaca doZivjela je
podno Olimpa straSan poraz. Bio je to kraj Carstva Alek-
sandra Velikiog koje se protezalo od Gréke do Indije. Rim
je konaéno pokorio Gréku: Korint ée unititi iste one
godine kad bude razorio i Kartagu (146. pr.n.e.), i 10
samo zato Sto se ti gradovi nisu htjeli predati.
Da bi bio siguran u svoju pobjedu, Rim je od osvoje-
nih grékih gradova trazio taoce. Tako je tisuéu Ahejaca,
odabranih izmedu najplemenitijih gradana, upuéeno u
Rim. § njima je bio i Zovjek po imenu Polibije.
Polibije je roden u Megalopolisu, u Arkadiji, izmedu
210. i 205. god.pr.n.e. Plemenita roda, odgojen je
shodno svom porijeklu. U sukobu Rima i Makedonije
opredijelio se, unutar ahejske stranke, za Rimljane.
Kada su ga odabrali za taoca imao je otprilike éetrdeset
godina. Scsnaest je godina ostao u Rimu. Sretnim sple-
tom okolnosti u tom se gradu nagao na najpogodnijem
mjestu za pracenje veliganstvenih dogadaja koji su se
pred njim odigravali. Jer, zahvaljujuéi prijateljstva sa
sinom Emilija Paula, osvajaca Makedonije, stanovao je
bas u njegovu domu, Preko Fabija i Scipiona Emilijana
(Africanus minor) upoznao je velo brzo rimsko plemstvo i
sve njegove tajne.
‘Na tom, za njega nevjerojatnom polozaju promatraca
Polibije je napisao gréko-rimsku povijest, zadréavajuci se
najéeSce na vojnim pitanjima. Smatramo ga jednim od
najyjerodostojnijih povjesnicara. Zahwaljujuéi podacima
koje navodi te nalazima iz iskopina Numancije u Spanjol-
skoj, danas pouzdano znamo kakva je bila vojska toga
doba. Numaneiju je, izmedu 134. i 133. god. pr.n.e.
razorio Scipion Emilijan. To mu je poslo za rukom
nakon duge opsade i temeljite blokade s opkopom i
nizom Siljatih Kolaca postavljenih preko rijeke Duera...
Lijevo: U bic’ kod Pidine rimske legite navaliyjs na zid Sto
ga tvore kopiia makedonske fatange. Rimski ma¢evi paraju
‘jets makedonskin kopljarika Legije
Moéna vojska Emilija Paula
Kada
je Emilije Paul
rabran za konzula (god.
168. pr.n.e.), rat s Makedonijom ve¢ je trajao tri godine.
On €e ga konacno privesti kraju.
Prvobitno je Rimska Republika imala dva magistrata:
konzule birane na dvije godine. Jedno od nj
ovih isklju-
ivih prava odnosilo se na prikuplianje vojske i zapovije-
danje njome,
U to doba rimska vojska imala je ¢etiri legije, po 4200
Judi u svakoj, koje bi iznova prikupliali svake godine. Za
rat s Makedonijom u legijé je umjesto 4200 primljeno
Trani (riartis) nosi
oklop, votiki duguliast
Sti Koplfe, Hastat
{hastatus) i princip
(princeps) naoruzani
su kao / trier, 2th
nomaju koplia veé
duje sufce,
Triarius
Prikupljanje vojske
\ojaka se prkupliaia samo kada je tebe rato-
vali, ali voina siuzba je bila obavezna za sve
radane. Prkuplala se svake godina u aauie &
raspustala ujesen
Comites tibut jodna od ekupatina rimskog
naroda) sastalo se na Marsovem pollu i bra
Seat voir tnbuna. Zatim konzul, uz pomos
frbure, na Kapitoly upisuju u vojsku. $v vojno
sposobni gradeni (od 17. do 46. godine: jun
o's; od 46. do 60. godine: senieres) prolaze
|spred tibuna kaj in, u skladu s vojrim wedno-
vanjom, razvrsiavaju u novako, vojnike,iskugne
i veterane
Kako je judi sposobnin za voisku bilo uviok
vie nego 810 jg legjama trebalo, nasumce fi
levlaGttrbus u Kojomu su ccabirall budute vo
nike. $ popisa vojnt obveznika izabirl bi éot
Eovjeka jocnake snag i evakojlegil dagelival
1 jednoga. Tibi touni zatim odabiral sljade-
a Getir Covjeka i tako Ujadnacaval Yelesna
snagu legia. leviadi bi zalim dni, pa ve
Hastatus
felvt tibus itd, sve cok ne bi debi dovoino
vojpka,
akon novaéenja vojric su ¢0 zakinjal na
posluénost. Veteran bi 2govarao ried zaketve,
‘2 Osta samo: Idem in me (iso vrjedi | za me
ne}. Siiecta bi smotra i rivavanie,
Legion
Posiojala su éetié razrada legionara. Hastati
(najmladi) | prncipes (ue zrele dob) bil su
slavna snaga lege. Nosii su kaciou, St, oklop
i, kao crue, krals mae (gfadius) te dvie dupe.
Sulce (ola) U biel su kopljanic (hasta) bit u
prvim bojnim redovima, a prineipi oomal iza
jt. Sijecl su tiari (rian), natant vojnick.
Umasto sulica hastat cu nasil huge koje
(asia), kojo su upotreblavali u borot prsa 0
rea a ne kao bojno hitalo. Trial su uci v
Eorbu jedino ako su prva dva bojna reda bila,
patisnuta, Nihova borba najavivala je tezak
poto2a}
‘Vet (voltes), mid najsvomadnyji Hud, se-
Veles
Velit (vefes) nos/ posebnu kacigu
od kozZuha, okrugli sit, male sufice
/ pracku ey) fo domet 180em.
injavalisu ako naoru2ano pjeéastvo. Nosil su
kecigu, Sit, maé i kratku sulcu,
Legije
Finska je vojska uglavnorn imala cot legie
koje su priuplal svako godine. Ako je 0 bio
prjeko petrebno, prkupii bi | po nekalika vo
4, U toku rata protiv Hanibala (218 ~ 202. pr.
'.€,)postojale su i dv legie robova,
‘Svaka legil ima 4200 ul, ali dogacalo se
da th bude | 00 5000, Tada Bi ih depunjavab
savezrickim vojleima
U jednoj eal ima 60 odeeda ib conturjo
(oenturiae)"20 centurja sa 90 tari i 600
uci; 20 centurja sa 60 principa il 1200 Hud
20 centutia sa 60 hastata i 1200 ll, Sto ini
3000 ud: zatim o8 1200 veltarasporedenih U
‘i razreda (ukupro 4200 lua),
‘Jedan menioul (manipulus — taktfka jedini-
ca) ima duije certurje,
Svaka legia imala je jo8 iti sttine Jud
‘odabranin izmedu najvogatiih i najplemenitiih 5000 Ijudi, tako da je Emilije Paul predvodio 20000
judi.
Casnici za novaéenja (conguisizores) otisli bi u savez-
niéke talijanske gradove da skupe liude Kojima Ce popu-
niti legijske redove.
Stigavsi u logor podignut u Grékoj, novaci, od kojih je
veéina ve¢ jednot bila u vojnoj sluZbi, postani su u centu-
rije: najsiromasniji i najmladi u lake naoruzano pjeSa-
Stvo, |judi u naponu snage dodijeljeni su tesko naoru
nom pjesastvu, a najstariji u odstupnicu.
Cim je uvjezbao vojsku, Emilije Paul krenuo je da
okonéa rat. Makedonska vojska, na éelu s mladim kra-
jem Perzejem, dobro se utvrdila u blizini Olimpa, na
istocnoj obali Gréke, Makedonci su imali izvrsne veze sa
sjeverom, i kopnom i morem, tako da je prethodni kon-
zul becuspjesno pokuSayao zametnuti bitku.
Emilije Paul je ipak uspio zahvalivsi taktici legionar-
ske pokretljivosti, koja je nadmasila taktiku zbijenosti
makedonske falange te se ona, na neravnome tlu popri-
Sta, rasturila,
ome
itn
Reakaea ARR
ee aa Maia
A , Haegestaes eat ae
wernbiiatadeae
ead
8 OANA RIE
ioe
\
a optio
cones f
Hi
uy 7" WD etnina eam Yip aon
7 annaaisiaaanield a TUAAHAREN “amas
vom {iy REPREREERERERRE BpnERR ROE pita Ug
‘gradana, Oni bi usu konjaniév koe je imalo
‘eso fur (tumae) po te dekurfe (decurlae), a
10 «0 Gin 300 jut
Vojna hijerarhija
Tidesetorica izbornih centuriona iti primipia
(primus plus i primis) zapovjedal su mani-
pulima, Svaki e imenovao zamjenika kaj je
‘gabiao narednika (opto), logorskog nsiukto-
fa (campidocter), opskrotoja (pecuarius), gra-
tale, Ijeenike, znakonosu (tesserarivs), Kol)
‘ake nei prima lozinky napisanu na daseic!
(Gessara), 10 trubaée u rog (cornicen) | trubu
(Wwblcen), Koj daju znak 2a vje2bu, smjenu sta
ze, budenje t gaseng aire
lebori centurion zapovijeda cijotin manipu-
Jom, a imenovani centurion svojom centurion
Tebomi centurion! u nadleznost) su trbuna
koje glavni vojskovoda tira medu najskusniim
fasnicima, Glavni vojskovoda je konzul i on
Zzapovijeda svim logjam vojsko.
Saveznici
Svaki saveznicki orad mora dati jednaki bro)
vopika. Pricko potrebne pjesake novace od
talfanskih saveznika, kof ia i u konjanitvu
Kako je rimsko konjanistuo bilo loge, ubrzo ée u
jegovor sastawu Di uplavnom Talia.
Petina pjeSaka i trevina Konjarika slile su
zaposone zadatke, Zval su ih odabrani vojch
fexraorcinatp.
HRREREARER ARAN. RARER RRA IR
Gore: Mtaniou! hastata I principa ima
120 do 150 jjudi naoruzanih toskim du-
4gim sulicama to jos 50 do 60 velita
‘Svaki manipul ima dviie centurie;
Gore: Manjpul aria uvyek ima 60 vete-
rana kopljanika/velta. Podieien jeu
duje centre Kojima zepovjeda centur-
‘an, bas kao i hastatima iprinejpima.
ee,
Gore: Legija ima 10 manipula hastata,
10 manipula principa, 10 manipula tiar-
Ja te 10 turmi konjanika, Legijom zapovi-
jeda Sest tribuna,
svakom zapowjeda centurion‘ njegov
oplio, a u njoj su i stiegonosa (signer),
‘Sviraé u rog (comnicen) i tesserarius,
Gore: U konjanistvu, svaka turma (kojom
zapovijeda prefekt) ma 30 konjantkara-
sporedenif u tri eskadrona (dekurije),
Svakom dekurijom zapovijeda dekurion j
njegow opti.
et dd
Gore: Savezniéka jedinica Ima 30 mani-
pula pjesaka i 30 turmi konjanika. Ze-
povjednik je prefekt kojeg imenuje
konzu, Vojska u pokretu
i vojni logor
Makedonci raspremaju logor
Pod zaititom odabranih vojnika (ekstraordinariji), Emi
lije Paul je Perzeju smjesta presjckao sve kopnene i
pomorske putove. Rimski konzul je potom proreSetao
neprijateliski logor Zestokim navalama. Osjetivsi nesi-
gurnost svog polozaja, Perzej je nou, pod okriljem
mraka, raspremio logor i povukgo se s jedinicama na
siever.
Legije su ga pratile yeé sutradan uw zoru. Ujutro su
izvidnice obavijestile konzula o novim polozajima Make-
donaca, sjeveroistoéno od Olimpa, kojima su se uspieli
pribliziti, Emiliie Paul je poslao jednog tribuna s malom
Lijevo Krilo saveznika
Se
Povorka s rimskom
prtliagom koju
prati rimsko
; konjenistvo 4
1. legila
Povorka sa savez~
niékom priljagom
koju prati
ssavezni¢ko
Konjaniétvo
Desno krilo
saveznika
Extraordinari
Gore: Poredak pri uobiéajenom kre-
tanji: saveznici su spriieda | staga,
legije u sredini. Konjanisivo sti po-
vorky s prijagom.
rr,
Gore: Bojri poredak vojske w pokretu
1a nopriatelsom podiucju. Povorka
5 prtjagom je izmedu duit kolon
Raspremanje logara
Na prvi znak tribe voici su patel raspremat
konzuloy i tiaunov gator, potem je svaki vojnis
‘sklopio 6vo| ator. Na drugi znaktrube utes
su zaved|aje na mule a na ted je prethodnica
keonula tz logora
Red kretanja
Uplavnom se rikaca nije mijonjae. Odabrani
\ojnici il eksiraoraiar krenuk su kao prthod-
rica. Al, ako jo postojala opasnast da nepria~
tell napadne 5 leda, kretali su se pozadh. Za
njima je io desno krlo saveznika, praceno
‘vema legjama. lemedu svake logie bila su
ola vojnickom prijegom (impedimenta). Ue
ve kro saveznika worl je odstupnicu, Savoz
‘ii Konjarci patil su lakanaonuzane éete sa
vvaznika i iil konvoj sa saveznigkim prt
{gor Sto bi i imsko konjanisivo Gino 2a svoje
ota i pra,
Geta bi u nepriateskoj zemi sored sabe
poslela iviice. Iza nh su se hasta, princi
‘tani kretal uw tl usporedne kelone izmed ko
ih su isla kola s vojnekim prtjagom. Ako bi
lenenada bia napadnuta, vojska bi nesmetano
‘mapla zauzeti borbeni plot,
Vojni loger: »utvrdeno stragistes
Tribun bi s nekolike centuiona oti6ao predve-
er azaledati podtutje | pronacl mjasto pops.
no 2a fogor. Oxabrao bi 800 »
1, Rimijan)
Kartazani
Desno: Kada su u Zami Hanibatovi slano-
Wi krenull v napad, Scipion je principe
premjestiona kril i slonove propustio da
produ kroz legife.
Desno: Triarj su s9.na Cinoscefalu kruz-
no premjestalineprjatelja napalts krla.
Desno: Jedan od brojnin bojih poredaka
Je cuneus: vojnici tare ost kut (Kn).
ee
Desno: Scipion primionjujo
Hanibalovu taki. Vojnicka
oprema u doba
Republike
Oklop
Posij bike kod Pidne Emilje Paul slavosont-
no je obo Greku. U slavu svoja pobjodo kos)
Pidne podigao je u Delfma mramoin spo-
meni
‘kao i na vecinirimskih spomanika, sprema
jbilaizradona od bronce uéwéene u otverima
'U kamen. Nakon due Usuée godina nema ni
boje ni bronca, a kamen je u taka lagem stanja
‘a jasno ne raspoznajomo ni jednu kacigu,
Na sre¢u, legionare je opisae Polibje. Na
romaénij pige on, nose oklop od debeloga kod:
og remanja, ojaéanog posted gruci Zaljeznom
poticam dugatkom 20cm. Bogalii nose 2a.
nu koSulj. Pole piseo stinicima zanoge, a
to polvrduj i gréki povesnigar Arjan kai oda
je da su talve Sitnike pribvrSevall na najalozo-
‘ili dio noga. Legionarski je St (seutum) iepu-
een, Stok 75 cm | dugatak 120m, sa Tem
Siok obrutom. radial ou ga od cj elep-
ljene daske, a u sredin je mao izbotinu (umbo)
Sto odbija strelva i spreéava njhovo zabjanye
Sti. Velti nose okrugl Sit (parma). 2iéani
‘okiop | cuguljasti it coro se vide na spoment-
ku Delia,
U Numaneii (Spanjoiska) pronadeno je ne-
koliko metal plotica. Modda su to olrugle
Plotics s grucnog sits, Pronadeno ji neko-
lio koznih kaciga, Voli nase kona kav (ae
fea) kolu rado presviage Zivatinskim Kozama,
najéeSée vuéjom, Jer vuk je Bvotija Marsa, bo
{a ata. Legionari nose kovinsku kacigu (eas-
Sis) na Kojo je éuperak Zarko ervenog ai crmog
poria.
orusje
PotevSid Ist pr.n.e. Rimijan trauju sa Spa
rolskim izradvacima rufa. Tliko mje aduse-
Wo natin rade oruzja da su umnogome izmje-
nil syoje one. Mad su zvali giaglus higpan.
fens (Spaniolske mag). U Numancji su prone-
deni vinovi toékih lakh, dugin sulioa (el) 4
\thovivoliskih lakh, kraihsulica. Duga suliea
legionara (2 meta), imala e ceveru motka [oki
gacku 1 meta) i Zellezni veh (dug 1 meta). Bila
Je teSka oko 1200 grama, a ako su je bacal
vitlacam (amentu),letjela bi 20 do 60 metara
daleko, Bio je to zastraSuuse orudje koje jo
moglo probit | kovinsku plotu
Gore i desno: Vjorovalo se da je ovaj
egipatski tt fz keliskih radionica, ali fo
Je ipak rimskt sth. Ne postoy ni jedan
pprimjerak ispupcenoga keltskog stita,
Usporedima # ga sa Stitovima isklesanin
na spomenicima iz Cezarovog doba, na
Sa je tvrdnja otita. eraden je od letvica
slozenih jedna na drugu, te presvucen
vostruko obrubljenom tkaninam ad ové=
Je vane,
Gore: Osobe sa spomenika Emilia
Paula u Deiima. Poput vecine rim-
skih spomenika i ovaj je bio osiikan,
Bojom su osikavali pofedinosti na
oktopu, Pogledajte fzbodinu na sttu i
usporedite je s onom na Stity sa slike
dole. Gore: Takozvana kaciga iz Moniofor
tina, s rupicom na vrhu | posebno
jeradenim dljolom ispunjenim olovom
(A) u koji se utakny pera, Dvostruki
prsten (B) visio jo ispod brade i taka
‘spajao diielove obrazine (C).
Dolje: Aticka kaciga s cjevéicema uw
koje bf utakti pora,
Gore: Spanjolski mae: i no2,
Dole: Rimsko onitie nadeno w Numan-
ci.
1 Sijak kopla
2. Siljak lake sulice velita.
Sijak duge sulice (plum)
Nazublioni éijak duge sulco.
Sijak tke sutce
Rekonstrakoija fake sulice velit, d=
ge sulice i fake duge sulico.
Posve gore: Etrursko-korintska kaci-
ga Sto podsjeca na éuvenu gréku
kracigu koja je prekrivala cielo lice,
aii ows su nosili na glavi kao kapu.
Gore: Deialj sa kasnoetrustanske ur.
tne na kojemu se vidi cifela etrursko-
orintska kaciga, s perjanicom i
Gore: Detalj gomjeg dliela ziéane ko-
Suje 5 bareljefa nadenog u Pergarmu.
Desno: Keitska Ziéana kosulja iz Ru-
mmunjske (oritodna velicina). Zeezni
prstenow bil su jednodfjetni (A) i
owvorent (8).
fe) Desno: Bareliel ratne galio (kraj
st. pr.n.e.) kojim se vjerojatno
slavi pobjeda Augusta protiv Anto-
ja Kleopatro, Mozda jo to
Augustov adimiralski brod sa tr
razine vesala | sa dva vosiaca
po svakom vestu
Posil Pidno
Nakon bike kod Pidne Perze| je pobjegao na
‘tok Samotraku, goje ga je zaroblo rimsko bro-
soulie. § ctoka Je, 5 obitej. posian u Rim na
slave pobjednika
Mornarica u doba Republike
Namoénie bredovje u ejelome Sredazemiu
imala jo Kartaga, supaink Rima. Jo8 ni
£260. god. pr-n.e, Rimfaninisu imal rato bro
\dovje, Tada su, po uzoru na unistenu kartagku
krinkverem, izgracll jedan od stotinu brodova,
Duilje je dobio preu pomorsku bites 260, pr
1.8. kod Mylae na Sill. lako su 241. pr. me.
Unig kartagko brodiovie, Rimjan sve do Ist
prin. risu razvialviasttu mornaricu, Pompe}
Je 67.godine dao sagradtistotinu orodova
Agtipa Je S7-pr.n.e. na breu (UkU skupio bro-
dovie koje 6e se 91. godine pr.nve. prosievil u
Akciu. Pru slalra momaricu esnovao jo
August
\Uamicho doba srdazemni ati brod je gaia
'Snekolko redova vesala, Pr rimski rain brad
1 Je kvinkvorema, bros sa pet redova vesala,
Gore: Birema (1-1 st.pr.0.0,).
Vr
Morama.2nati da Rimfani risu bil pamorc,
Sesré toga, svaku su pomorsku Bitku, Kolko
‘90d se doo, nastoal prewvoritu kepnenu, Usa
‘i su pritazni mostiés velkim zejezrim 8
kom {kukor) sto 38 okretao oko katarke, a bio
je uévééen na pramcu broda, Zbog ostro9
luna momar su ga zvali ~vrana (Corvus).
Pomorska taktika plovilca bila je ovakva
Neprlatejski trod trebalo jo cokuest vianom na
Drecho} strani boda, tk ispad morske povri-
‘ne. Bredovi povezani kako, s pripojenim brod
skim mostovima tvare rauni pod.
Rim jo pobjecivao zahvalivé oj Kuk: u prvo}
bitki zarobit su pedesot tada. |, napokon su
izgradit 50 ploviica savréenih povrsina za bor-
bu, all nesposobnin za plovidbu, Najveelnepsi-
jatel blo im je nemirno more, Na ebali Scie
ola je unistia 270 brodoval Tko zna jesu ly
2009 vara bil tolikoteSki? Ta nad nosamo
somnat
ada je vjest o nesrodi stigla u Rim, Sonat
je nareaio da se brodovie obnovi. U roku od tr
Imjeseca; godine 241. pr. e. umore je porinuto
200 novih brodova, Nikad vise Rim ne¢e gut.
Wi prevlast na motima,
Ali prosio fe vijere pomorskh bitaka, Jedini
‘ves okrSaj Rimjani su dozivol god. 31. pr.n.e,
1 Aku, izmedu Marka Antonia | Augusta,
prema i posada
U doba Republik jo8 ne posto tala pomar:
ska. eskadra, tako da brocovliem zapovbed
\ojskovada kopnene voiske (konzul), Svaki
bod ima kapetana, kormilata | dakurione (de:
Selare) koji zapoviedaju posadom,
U posadi su veslac, odabrani madu robovi=
‘ma, momati i pomorskipjegaci
AAugur su ina moru, kao ina kopnu, pronical
ished itke. U prom kartaskom ratu jedan 52
fonzul obratio augurima koji su mu rex da
LATTE t
Se
Gore: Pramac gall sa tr razine ve-
sala (lst pr-n.e).
svete kokosi node jest. Kenzul je molio da
stray, a kako kokoSi nl tada nisu hele jest
Ppobacao th je u more izgovorivsi i tom ov
oznatu reGenicu: »Ako no Zele jest, noka pi
Ju Konzul je, naravno, biku i2gubie
Posijednje godine Republike
ada je Kartaga porazona, Rimiani su od orf:
kh gragova zahtjeval | plovlice i posadu. Po-
‘jecnjh godina Republike rimeka je momerica
esto ratovala, U doba Pompetevin ratovanis
sa sicilanskim gusarima, zarobjon je Cezar
GGusari su trail otkupniny, Otkupnina je ispla-
ona, Cezar osloboden, a gusari gabjedent
Kada je Antonie porazen kod Akola, na tata
momnarice sa 700 ploviica dogao je August.
leabraa je najpoje jude i asnovaa sialnu mor
narieu, Kao acriralshi brod odabreo je gal oc
tilreda vesala sa po dva vesiaéa. Mornanica 62
luz kao zasinica konvoja za opskrou Rima, kao pomorska poloja | prevoznik vojnh jedini-
a, re upusiajse se mikada u bike & vojskom w
bojnome poreta
Usdoba Carstva postojalo je 8 vaiih pamor-
skin eskadra:u Nizenu i Raven u ali Frejusu
Gall, v Brotani, Aloksandii, Sic, Pontu, to
ti njgéne: na Fain, Bodonskom jezeru i na
Duna
Posada
Profekt (praofectus) zapoujeda pomorskom
{skacrom, tjorarhi (rierarch, ime po kapatanu
che treme), zapovjedaiujadinieama. Posa.
da kvinkvereme imala je 00 veslaéa, 120 voi:
kai momara (ponosnin &to su voinci) Rimsko
brosiole razerstano je kao i pomosne Got (v
Pomoéni pjotaci). Slusba u momar trajaia je
dyadesct dest godina, Po isteku sluzbovania
vo)ic' ko) nisu bil gradani dotivali bi pra
‘gtadensiva. Zapovjednisivo u mornaric nes
noje kao ulegiama tijerathi su bili jacnace-
i sa centurionima kopnene vojske)
Gore: Kuka (corws) u jeku napada. Dva
0 ava, voinci prelaze mosié zaklanja-
{us 80 ia Sitova ostonjenih na ogradu,
janad visina kolena. Rimska vojska so
fako ina moru koristla svojim sjainim
pjosacina.
Gore: Rekonsivukciia rimske kvinkve-
rome fz Il st.pr.n.e. Takva je plovil:
ca imala posadti 00 300 vesiaga i
120 vojnika. Bila je prava ploveca
laitorma za vojnike pjesake, Jedro |
jarbol galije su spuston': obavijaiu se
Pripreme za bitku,
Desno: Mornar carskog brodoviia u
Mizeni
Desno: Corus je avaden od diva dja,
Jjednoga od 8 @ drugoga od 4m. Siok je
720cm. lmao je ogradu koja je sezala
40 koljana. Dugackim sijkom nakra) cor-
vusa dograbil bi nepriateisku ploviicu.
Mostié se mogao okretati oko jarbola
visokog 8m. Gate
Gici | Fenian’ prol su gracsligalfe. temedu
41000. 1 400. pr.n.e. sve vige je vesala. Grad
su plovlice sa eva, tri, ete pet redova vesala
(birema, tirema, kvadivema i kvinkverema),
Fimlian’ su kao bojnu plovileu rajcesee upo-
trebjaval kvinkveremu,
ako ne znamo toéno kako je trema bila
raspodiliena, vjoruiome da je svaka veslo
malo jecnog éovieka, @ da su ti reda vesala
bila ra raltitim razinama
Znamo da je trrema imala 70 vasala sa 62
vesiaéa na najisojrazini i 54 na nize raza
ma. Zahwalujué iskopinama u brodogradi st
mma, znamo da su trtema 1 kvinkverema bile
ofplike iste velcine: dugatke 40 a soko 5
metara, Zatudujo to da je veslacka oprema
kvinevereme bi letinja 0 ene na tom Je
dino je prinvalivo tumaéonio toga da je Kvn
vyerema imala manje vesala,
Poliije pile da je posada hvinkvereme ima:
la 900 veslaca i 120 vojniea. Znamo da je na
triremi ilo 200 juci medu koja i 70 voslaga,
To znaii da je na kvinkverem blo izmedu 260 |
270 veslata, a manjo od 170 vesala.
Tesko je bilo veslati na gal koja je imala
vie od Zot razin, et vesla su bila dugacka |
fist dobio lozala u rukama, Prema Polipj,
Perzejev admiralsk brod imaaje 16 redova ve-
slaéa (remiges). Te velice galja zapjelo su bio
preuredene treme u tr razine: dakle remer
‘znacuje tedove vesiaga,
‘Ako znamo cia jedre veslo ima 7 veslaéa, a
toe najvige 80 je postignuto na galjama u XV
stole, tada je moguée da je nati razine bilo
20 redova vastiéa
Ao su na dvile gore, Sire razine kvinkve-
reme bila 2 éovjeka po veslu, a 1 tovick po
veslu na donjim razinama, tada je na gorniim
razinama bilo 60, ana donjin 50 vesala 2a 270
vesiaga.
Isturena Zuljniea
Ludi su wo rano wod da dr2aéi vesala, sto
sirde fz tupa broda, daju veslima mnogo vedu
snagu. Tako su docial galjama vaniske 2ujn-
2, do Ho fe Bos oka sae na orm,
Jodra i kormito
Yesla su bila olavna pokretacka snaga plovice,
al uz povojan velar cetverokutno jecro poma
{alo ie pogonu vesiaga, Galje¢o kasnje Gobi |
‘malo jedro sprieda: upomik. Jedra jbo spu
Stall bi Se prio svako bike. Stare galje nisu
imale kormil, Ser su odredivali veslom-Kor-
Gore: Presjek kvinkverame na kojoj se
vide tri razina vesiaéa (po ava vesiaéa
fra jedino vesfo na gornjima i po jedan
nna donjof). Vosiaci su odtagali sitove uz
ub valnice, Site se taka od streljiva
Gore: Drveno rimsko sicro » ojovnem
‘motkom i uzetom, nadeno u jezery Nemi
a fal milom, smjogtonome straga na brodu, uzdut
pslvbe. Vezano uzadima, siajalo je gotovo oko-
milo ra valneu,
Naorutanje
Uz poro koje je blo pod vodom, sprileda na
rod, i rane, na gai su bil katapul (napra-
ve za odapinjanja sulica i zapalenin sticla),
oo i druge sprave. Za opsade luke u Sirakuzi,
Uratu proty Hanibala, imljani su pavezall dijo
polovice ina nj postavil pokretntoran, te s
mora napali gradske zicina. Na plowileama bi
‘esto asikall Udarne ovnove i jurgne tornjove,
kekve vidimo na Prenestovo|plovill (prethos:
no poslawle, ska Augustova acmiralskog bro-
4), Tomlev! su stlelcima sluzi za napad na
Palubu nopriatoljsko piovco. Sagracit bi ih od
‘va a nakon bike rastaviali.
Brodgradnja
ici | Rimian’ nisu gradi svoje brodove onako
kako 52 to radio u stecnjem vijeku. Najprie su
podizali vanjsk plait ploviice, a potom bi ugra-
‘vali kostur
Daske brodskog trupa nisu bile preklopima
sestavijene, kao viingli drake, Pimlani su in
‘esta jac do druge, povezavsi ih Kono
poma | utorma {v. cre? gore). Tup su peesval
Gi slojem olova, kako nam pokazui ploviioe
‘aden u azery Neetu Ital (gore), kao‘ ne:
devno otiriée kerteske olpine na oball Sic.
Lijevo: Zujinica stvar-
ne veligine. Potjece s
gale nadene na oto-
ku u Tiboru, u Rirma.
Gore: Prosjok jodnoga od dva carska
broda s ravnim dom, nadena u jezeru
Nomi. Tajo goloma galja bila dugatka
70 a Siroka 20m. Ciel tup je premazan
clover
Dole: Zidni ertez, nadien na Delosu, pri-
azuje galj iz |.st.n.e. Lijepo se vidi
ilo razraden sustay upravijanja fedrom i
jarboior,
Lijevo: Daske spajane s pomocu utora i
Kinova,
Gore: Uklesano veslo-kormilo (muzej u
‘Sperlongi). Krmeno kormilo pojavit Ge se
tak w Xill. stoecu. Do tada su pravac
broda odredivall vesiom-kormilom. Na
fom spomeniku s potetka Carstva vid
‘mo zavréni dio vesia-kormila koji seze
do 2ulnice.
Dolje: Pred aio galjo (s Trajanova
stupa) koji pripada plovilici dunavske
fotle. Ima uprto jedro t udarnog ovna. _.
0 4
—
=
N
o
o
)
£
oa
oO
>
©
Oo Cezarova vojska
Poslije bitke kod Pidne Rim ée, drzeéi évrsto pod vlascu
Spanjolsku, Tunis i Gréku, osvojiti Galiju, da bi zastitio
cestu prema Spanjolskoj. Ali, osim sto je osvojila Galiju,
Cezarova vojska osvojila je malo novih krajeva.
Krajem TI st. pr.n.e. vojska je preuredena nizom,
izmjena. Otada ce u njoj biti stalni vojnici, odani svojim
vojskoyodama ane driavi. S pojavom te nove vojske
ulazimo u kratko, ali burno razdoblje najsmjelijih rim-
skih vojskovoda,
Rim je u narednih pedeset godina udvestrucio svoje
Carstvo, Njegove vojskovode pregazile su Istok i Sjever.
Cezar je, stedinom I. st. pr.n.e., osvoiio Galiju i prodro
u Veliku Britaniju, a Pompej je uSao uw jeruzalemski
Hram. U to isto vrijeme Rim su zahvatile strahote gra-
danskoga rata: vojskovode su se borile za prevlast.
Dok je Rim sitio svoju moé, srednjoevropski tribusi
prodirali su u Italiju. Usli su iu Rim te ga opljackali.
Legije su svladale tribuse u Italiji, ali oni tribusi koji su
se zadréali onkraj Alpa bili su stalna prijetnja. Needje u
doba Cezarova rodenja (god. 100. pr.n.e.), horde Ger-
mana prodrle su na jug. Italija je u krvavim bitkama
obranila slobodu.
Cetrdeset godina poslije toga tribusi su se iznova
pobunili, Cezar je tm priliku iskoristio da se dokopa
bogatstva i slave te se s legijama uputio u sredisi
Francusku. Tijekom svih svojih pohoda vodio je zapise
»0 galskome ratuc, koji su najznaéajniji izvor podataka o
novremenoj vojsci, Zivotu i obicajima galskih predaka.
‘9 djelo ima i veliki politicki znataj: govori o Cezaru
koji, zahvalivai svojim nepobjedivim legijama, osvaja
posvemainju vlast i ukida Republiku. U njima je Cezar,
najvelincanstveniji rimski vojnik svih vremena, pisao:
Kade ta zemija bude osvojena, njen svemoguéi vledar,
Cezar, naudit ée je, dodjelom sitnih povlastica, kako se
zaboravljaju potoci krvi koje je izazvala njegova bezumna
Juubav za slobodom...«
a Nove legije
Pitanje Galije
Rimljani su bili
uvjereni da ée Ivalija biti sigurna samo
ako uguse nemire srednjoevropskih tibusa. U IT. sto-
ljecu pr.n.e., dol
lina Rhéne, juzno od Svicarske, bila je u
timskoj vlasti. To su podrugje zvali »Provincija« (otuda i
ime dana’nje Provence u Francuskaj), a Cezar je bas iz
nje krenuo u osvs
aajanje unutrasnjosti.
Stanovnici Svicarske bili su Helvecani. Ne mogavsi
vide Zivjeti na skrtoj zemlji uz Alpe, odluéili su nastaniti
Gore: Novi legionar profesionalae u stat
oj rimskof vojsci. Svi su fegionan bit
fednako obuéeni, Nosil su bronéan ka~
igu, ZCanu kosulfs, duguliast sit, Spa-
njotski mac, tesku | laku sulicu (plum),
Vojnik gradanin
Cdijlje rimska dréava obigavala obranu do-
ovine povierevati dobrosiojacim stalexima,
ol su imal sto brant
Novato se samo u slucaju potiabe, @ kada
bi opasnost prosla, vince bi otpustal, oj je
‘sam trebao nabaviti gpremu, a dobivan je | ne
So novaca za vijeme koje b provadio u vojci
Glavni zvor pehoda bil su ak rjagowo imanje
W posiow koja se bavio kao gradarin,
Gradanima je vojna obaveza ubr2o postala
ferei, a kako se popriste ratova udalavalo od
Fima i pohoo! posiajal sve duzi, novacenje se
sve teze sprovodio, Novacima je jacina briga
bila vrai se kuch
Marijove retorme
Fim se potira) 11.st.pr..e, upustio v dugo
ratovanje na sjeveru Atrik, koje ubre0 posta
lo tako nepopulamo ca je ilo nemoguée priba
vit legionara
Uto dota Marlee bio rimski konzul, en je
vocia rat U tako teskim okolnoetima ukinuo je
Dogatstvo kao uyjt za lazek ulegiu iu vojeku
primao sve dobrovalce Kop eu Belli sted pre
vo rimskog gradanstva, Siromasi su pistizal
dgomilice. Ne samo da se nisu heh vrai kuba-
ma. vee ‘su u vojno}sluzoi nastojall stati S10
‘ute. Stuorena jo stalna vojsea,
Staina vojska
Do tog vremena lege au se okuplale tek pre
Pohoda. $ Masjem so sve mini, a lege se
| posle Maria, sve dok ja tajalo Carstvo,nisu
mijeniale.
Vojnik i oprema
Kako su tada legionari bil ure sromaéni, plagu
Su im poveéali, Kolko je duboka promjena na
tala u eastavu legia, zomo prkazuly jetine
kacige toga dota kejo su masovne izraival
ada su sve legible u stan da se opre-
‘me od glave do ete, nestale su razike izmadu
ako naoruzanin i teéko naoruzanin jedinica
NNestalo jo volta koi su u doba Emilia Paula
Ein vecinu Tako aoruzane vojske, s takin,
\dugim sulicara i samo jednim &ttom,
Reorganizaciia
Otada ¢e vojnic! dolezit iz provincia a sastay
logia bit €e posve izmionien
Manipul nana, hastata | princjoa bt ée ize
Jednaéeni po snazl i sjedinjeni u kohorte, Svi
vo)nci bit Ge jednako naoruzani mater i du-
.g0m sulicom (bite).
Takicku jecinicu, manipul, zamena je ko-
hora (cahors) jadna Kohorta ima ti manipula
(hasta, prinipi vai), Postje nekolko godi-
1a svi Ge Taljiani, juzno od rijeke PO, postal
rimski gradani. Tako €@ nestal razice med
rimske lagi | loge saveznika,
Marijeve mules
Nakada su legijo u pokrotupratle waliko kolone
natovarene voniékom prijagom kojaje bila pra
‘va kusnje za nepriatela, a ujedno fe usporava-
la josie w hod, Marie je aaludie da egionan
nose svoju prijagu na viasttim lecima, pa su ih
Z09 toga pogrdno naaivali »Marjevim mu
lamas,
1 Kohorta 10 kohorti = 1 legija
Sic (Besa) (=a (a
| (= (| | a | eT
| | [a [cee] eee | |
Reorganizirana legifa. Manipull raria,
Principa hastata spojeni su u 10 kohort se u Francuskoj. Usprkos opasnosti koja im je prijetila
od Rimljana, krenulo je mnoStvo muSkaraca, Zena i
djece, tri do éetiri stotine tisuéa ljudi. Cezar je krenuo na
sjever da ih zaustavi. Kada su se susreli, zametnula se
strana bitka. Krvoprolice je bilo toliko wrasno da se éak
i ime Helvecana zatrlo u povijesti
Nisu samo Helveéani prijetili miru Francuske. Ger-
mani su presli Rajnu i nastanili se zapadno od rijeke.
Cezar im je nalozio da se vrate onamo odakle su i dosli, a
kada su_oni to odbili, napao ih je i prisilio da ponovo
prijedu Rajnu. Shvatio je tada da u tim krajevima mir
moze uévrstiti samo ako zauvijek osvoji Galiju. U to}
namjeri poSao je da pokori pograniéne tribuse.
Krenuo je najprije na Belgiju, gazeci sve sto mu se
naslo na putu. Smisljao je ve¢ kako da krene ina Veliku
Britaniju, ali najprije je trebalo pokoriti tribuse na obali,
Podijelivsi vojsku, Cezar je krenuo u osvajanje sjeverne i
zapadne Francuske.
Zapovjodnistvo
Poe HN a
wil
Ue
| ea
i ishusnijh legate,
‘Kaciga { oMop: lev pripacta vojskovodi,
€@ desni centurionu (skujpture sa spome
‘ka pobjednitu s kraja Repubike)
Ceptama o uek zapoviedalo Sst rune. U
cba Carat i mia lero ta a
pelota| ae eno znto sek pico po:
ele tule zm poi arr, Voki
rho neznane nadoknadaliako So bos
i) rad legjema povjerl tga egais), Nakon
pela aga bun sul samo peas su
Lijevo: Von tribun. Miadt éasnich
pplemici koristil su svoj polozaj u vojsci
za ostvarivanje viastioga polilickog
slavoliublia. Srameci so njhovog
eiskustva, vojskovode su povjerile
legile zepovjednistvu stanjih is . I - Cezar u Germaniji, Velikoj Britaniji i Galiji
Vojno graditeljstvo: DDE Col aitad amie el Es eer
+ ‘mani su ponovo presli Rajnu. Cezar je iznova krenuo na
mostovi jug i nemilice ih potukao. Prezivjele je vratio onkraj
rijeke. Odluéio je potom da tribuse zastrasi dire¢i rimsko
‘graditeljsko umijece.
Rajna je bila brza i najveca rijeka sto su je Rimljani
ikada vidjeli. Na rijetkim je mjestima bila uza od pet
stotina metara. Prelazili su je plovilicom: Ginilo se da je u
njenim uzburkanim vodama nemoguée izgraditi most...
Gore: Nogari Cezarovog mosta na Raj
ni, Rijeka todo sijeva nadesno.
Graditelji mostova
| Rim je pocignut na abalama Tibera,na jedino-
ime mjestudje se moglo izgraiti mast 1 tako
‘nadziral promat izmedu Toskane i uzne Italie.
Rimjani su oduvjek bil odléni mostogracitei,
a je nihow vrhavni svaéenik (kao danas pa
a), nasi ime Fontox maximus (vthovn gad
tel) mostova). Senat je 62 pr.n.e, odoia plat
Zalrazenu obnovu Fabricjeva mosta na Tibor
Prje nego Sto se dokaze u kakvom jo stanu. Al
i pose die tisuce godina ta most 8 pesto «
ochosi gust i teretan proret
Vojn! mostovi
Vojska se krista tnma vsiama mostova. Ka:
{da vadotck nije bio odves br2, povezivali su
ploviice dou s drugom, graded tako prjelaz
Morav8i presi Rajnu, Cezar je tebao GviScu
gradevinu, pa je izgradio most na nogarina,
Big je to zaoijoio kod Koblenza, go je Raina
‘Siroka 600 a duboka 8 metara
Kada je Trajan osvojio Dadi, u IL.etive.,
od Zoljaznin vrata na Dunavu iegratio je na,
ljep8i rimski vojni most, Bio ja dugaéak
41900metara, a potivao jena 20 kamenin bo:
kava visokih po 60 i Sirokh po 20 matara Ali, Cezar je most izgradio za deset dana i preko njega
poveo svoje ete, Preplaseni Germani dadose se u bijeg.
‘Taj Eudesni pothvat izveden je samo radi propagande jer
je Cezar, osamnaest dana kasnije, sa svojom vojskom jos
jednot presao Rajnu i srusio most.
Nakon pohoda na Germaniju, Cezar je poceo osvajati
Veliku Britaniju. U dvije godine triput je presao La
‘Manche, ne zato da zaplasi tribuse, veé da zadivi Senat u
Rimu. Kao i iz Germanije, i odavde je povukao svu svoju
vojsku.
U poéetku su tribusi iz sredisnje Francuske primali
Rimljane kao prijatelje. Malo pomalo poteli su uvidati da
Cezar ne namjerava otiéi i da Ge morati izdrZavati nje-
govu golemu vojsku. Zimi, god. 54-53. pr.n.c. sjeveroi-
stocni galski tribusi napali su rimski logor koji se pripre-
mio za zimovanje. Potuéene su jedna cijela i pola druge
legije, ali pobuna se nije prosirila, Rimljani su je uguéli
Sljedece je proljece Cezar otkrio i dao pogubiti, ili pak
prognati galske vode koji su sudjelovali u pobuni.
Gezarov most na Rajni. Dva su stupa (1)
Zabill unjecno korito ukoso, Nagib fe
ovisio 0 vodotoku. Dvanaest metara uz-
vodno zabil su jos dva stupa (2), u
smjeru vodotoka. Dva para stupova po-
vezali su greciom (3). Ovako rasporeden
1niz nogara nosio je kolnik. Svi nogari bil
su pridrzani sa po jednim stupom zabi-
enim ukoso (4), suprotna smjeru vodo-
oka, Malo uzvodnije postavil su stypo-
ve vodadere (5) da se ne bi dogodlia
havaiie.
Gore: Most sagradon od plovilica
(prikaz na Trajanovu stupu).
Gore: Trajanov most na Dunavu
(6 Trajanova stupa). Dvadeset go-
Jemih kamenin blokova nasilo je
drvenu konstrukciiu kolnika,
Dole: Rimski most na Alcantari u
Spanjotsko, sto poljece iz Traja-
novoga doba, uvelike slisi Traja-
novo mostu na Dunavu, all gor-
nj dio mosta je kameni, Jos i da-
rnas je u upotrebi. Pod zapovjednistvom Vercingetoriksa
galski tribusi su se opet pobuni
Cezar je jasno pokazao da galske tribuse smatra pokore-
nim narodom, a ne saveznikom. Na potica) Vercingeto-
riksa, vode Arvernaca, Gali su se u proljeée god. 52. n.e.
ponovno pobunili. Cezar je to saznao u Italiji i odmah se
uputio u Galiju.
Gali_su_namjeravaliizbjeci sukob na ogoljenom
podrugju, neprijatelju ostaviti pustos, popalivsi gradove i
sela, i izmoriti ga okréajima iz zasjede i iznenadnim
upadima konjanistva. Stanovnistvo Avarika (danas Bour-
ges) odbilo je napustiti grad smatrajuci ga neosvojivim.
Sprijetili su tako da ga Gali unite. Stigavai pred grad,
Vojno graditeljstvo:
ceste i
gradevine za opsadu
Cestovna mreza
Najoéuvani ostacirimske moéislavne su ceste
kojima se kcetala rimska vojska, Otkivena je
iota mraza putova po Evtopi. Tn se putovina
{8 naveliko Korstimo, a danasnje ceste prate
‘rag stan rimskih putova,
\Vojska jo oduvijek gradia ceste u svim po
korenim krajevima. Utvrdene gradove (v.u po:
‘laviu: Obrana granica, str56) pocizall su na
Imjestima znacajnim za vojsku, Da bi se legie
bite krotalo od utvrde co ulvedle, povezal ih
ccstama,
Zahvalvi tome vilo razvienom sustavu o2-
sia i ulvida, Rimijani su se u te8kim tenucima
Uspjeli duprjli Hanibalu
Ne postoje nesviadive prepreke
Fimsich cesta bilo je posvuda: kaa da nije bilo
Drepreka koje h mogu zaustavi, Prolazie su
‘meévetama, tunolima, preko planina... !¢anas
52 divimorimskome vojrom graditojstu koje jo
Trajanovo doba ceste gradiio uz Dunay na
vtoglavim visinama,
Duga cesta Sto je vodila u sree Francuske
Prelaziaje Alpe | zavréavala u doin jake Rho-
fe, 130ktlometara juzno od Lyona, Rimlianima,
4 uskoro zatrebat krai put. Cezar je vet na
potetku svojh pohoda na Galiu smisfa kako
i preo prako Gran San Bornarda, koje ada
bio 500 metara iznad granice vjeéncga lade
‘Shjeani prijelazi preko Alpa
Poli préa da su prielazi preko Apa cjela
‘godin bli pod snijegom, a danasni znanstve-
‘ici to | polwduu, Cezar nije uspio svladati pre
evo) Gren San Bernardo, ali je to poslo za
rukom njegovome negakus Augustu, Gréki zem-
liopieac Strabon opisuje ga kao »strmu predicy
kojom Koini kotati ne mogu proti=. Al oS i
‘danas mozemo viet agave th kotaéa
Vojniéki poziv
Vo)nic' risu voll gradi ceste, al zacijelo su
susjelovaliu radovima, Pronadana su pisma u
Gore: Prosjokrimske ceste. Bilaje SrokaS
do6misasvake straneimalaadvodn!
jarak. Gradfisuje slojevito:slojempijeska,
Slojem vezanihkamenihkocaka, vezanoga
‘weanikai velkih kamenih ploga,
Lijevo: Ostaci rimske ceste na prijevoju
Gran San Bernardo.
kojima se Zale kakvo su sve posiove mor
obavial.
U jednome od pisama vojnik priéa kako je
‘morao pomagati gradarima koji Su ge grec
vodovadnog mosta (ekvadiukta) imal teskoea
Vojnik zakluduje: Zale Ii valan psa, povie-
ita ga vojscite
(plsujuéi gradnju, tegionar objasnjava da su
‘se teskove nagomiale kad su gradan ispod
brda treballsagraci tunel kai su poéel kopat
a dva kraja. »Odmmjenio sam cba ulaza*, pide
‘on, sl ustanovio ea je dabiveni zbroj bio veCi od
Stine ojelog bréal=
Gradevine za opsadu
Divimo se rimskim cestama i vadovednim mo-
stovima, al rimski narod bo jo najumjesnili u
radovima koje jo izvodio u toku opeade. Na
‘mo¢ Rimljana za opsade toma se ponalvise
ra izumitejskore daru, isp, snazi i potpu-
oj odudnesti da se cil postions,
Fimjani su opsadu provodlina vige naéina,
Pui natin je bio blokada, tatika koja zahtava i Se
Rimljani su odmah zapoéeli opsadu. Za mjesec dana grad
‘od 40000 stanovnika pretvorili su u groblje... Samo 800
prezivjelih pridruzilo se Vercingetoriksu.
Galski voda nastavio je svojim putem i utvrdio se u
Gergoviji (danas Clermont-Ferrand). Cezar je odmah
krenuo na Gergoviju, no legionari su, opijeni uspjchom,
odveé brzo jurisali na zidine: Gali su nupravili_ pokolj.
Cezar je prvi put dozivio poraz: ubijeno je 700 Rimljana,
medu njima i 46 centuriona.
Cezar je vojsku popunio Germanima i poteo se povla-
iti. Poslije jednog napada na rimske jedinice, Vercinge-
toriks se, dozivjevsi poraz, utvrdio u Aleziji, Otpoéela je
opsada.
snaznu vojsku. Oko grad podizal bi dvostruku
utvedu: oovambonu linjy (Contra-vato), kojom
‘1 onomogucvalizlaz opkolonima, i opkop
(cireura allo), kojm su nadzirat kretanje pro
twnickin savezrika.
Gradu su se priblzavalina wi natina. Prise
tomelio. na primjeni ervenih jurgnin larnieva
(rotepoles) koja bi dogurali pocno zicina, U
‘ima su bil vojnic pjobaci sa stitovima i nad-
stresricom. Trebalo jo srusith dino udarnim
‘evnom li pijucima. Drug pristup emogueival su
hocnict. Fimjani su gracii podzerine nodnike
ppodupriagredama i stupavimea promazanim ka
tranom il lojem. Stgavéi do gradskin zdina,
potpall bidrvenu gradu. Hodnik 8 se unusioas
fjme i zidine take ostesenin torelia. Kroz na
siale olvore prodiali bi zatim vojnici pjedaci
Treei pristua bie bi agerom (aqger. Gradev
nom koja se w blagom nagiou uzdzala sve co
neprlatela. Gradil su je od debela, granja |
zomie, Privremene ograde od koja itile su
radevinu od nepijateliskag oruzja, Ager je
tap pribi2avajuti se cilu poiako | neunolvo
Rimlani su preko njega covlabili do bedema
raine gprave i jriine tomjove. Sputtal bi po
om mostave i legianar bi naval na opkolene.
Opsada avarika
Grad Avaric se prostiraa imedu njeke i jozera
Imao je samo jedan, vio usk pilaz. Bucuti da
zomljionje dopustalo gradnju. uobiGajenog
konceniriéneg opkopa, Cezar je naredio da so
odignu ager i dva tnja, Usprkos Iogem vre
‘manu, voici su vet za 25 dana sagradil ager,
viglc 20 | Evok 100 metara, kada je io pozar
Gali au prokopal tunet i pokuéall se probit ba
cajutizuble, karan suo dre, azvavs ako
pometnlu urimskom redovima, Svi su Gal pak
pobijeni velkim strlcama koje je odapinjao
Scorpion (mohanitka pracka). Cezar jeu ran
zor, pod ledenom kigom, naredio da se krone
ypad. Legionari au s tomjeva poskaaali na
bedere ina njma se ubwstl. Gali su pokuéal
objec, all su Rimjari, Zoli osvete, odustal
fo pijaékanja i krenuli prot nh na. uzasan
oko
(vo je previ pier opsade Kekaw ou Pim-
|jani i poste primienival, npr. prikom opsade
Jeruzaloma, Josip Flavie pred golemom koi
rem kolaea pavrebnin 2a zidove pri opsaci za
pada da u promjeru oa osamnaest Kllometara
ema vige ni jacnog jedinog stabil
Dolje: Radovi koje je Cezar izveo za
‘opsade grada Avarika. U udolint izmedu
gracia (logora izradio je ager sirok 100 i
visok 25 metara, Ljudi su u pokreine
tomjove ulazit kroz dugacke prilazne tnje~
‘mave prekrivene syjozim kozama da se ne
zapale, Blokada
Opsada Alezije
Vercingetoriks je konjanistvo otpravio iz Alezije, okupio
odmorne ete i pripremio se da izdrzi opsadu. Cezar je
oko grada podigao dvostruki obrué: obrambenu liniju i
opkop, te se izmedu njih ulogorio.
Grad je ubrzo ostao bez hrane, Nemajuéi izlaza, Ver-
Cingetoriks je udaljio sve Ijude nesposobne za borbu:
starce, Zene i djecu, Koji su molili Cezara da ih prihvati
‘kao robove, ali on je to odbio. Napusteni i od brace i od
neprijatelja, pornrli su izmedu dvaju rimskih obruéa.
Vojska koju je pozvao u pomoé Vercingetoriks krenula
je prema Aleziji: 8000 konjanika i 250 000 pjeSaka pred-
Gore: Cezarova blokada Alezijo.
Aloaia je lezala na visoravn) oblika romba dk
_gacko} 100, Soko} 1 000i visoko| 150 metara
Omedivale su je done iza koje su se dzal
bretulci. Zapadno se prostiala mala ravnica, a
sieverno i juzno od grada tekle su retice. Polo-
view visoravni zauzimao je grad, a na drug)
ppolovici smjestio se 80000 Vercingetorikcovin
Sua
Cezar se premio 2a opsadu, Logie je po-
stavio na brezulke | odode Inj za utviiva
rie, Koja é2 imati 23 tuidave. Vojnici su patel
kopat jake. Opseg obrambane line imzo jo 16
kklometara, a opkopa 21 kiometar. Cezar je
blzu grad iskopao [oS jarak koji bio dubok
metara. Stotiu dvadeset metara iza njega po-
siavio je opk0p Sjarkor velitine 5» 4.5 mata-
Fa inapunio ga vodom iz oi2njenjaka. Prostor
iza jarka popunio jo proprekama i zamkama.
Bedem
Zemiu iz jaraka nagornilali su izmedu dupe
linje | grada, napravivsitako bedem na koji su
Ppostavl ograd ipo jedan toranj na svakin 25
‘metara. Navih bedema uéwaili su vodorauno
sijaso kal.
Ninoétvo lua pribavliao je kale i namin,
‘ako da su jedinice uz ogradu bile oslabjane.
Cezar je ta| nedostatak re8io iskopavi 08 5
Jaraka dubokin 1,5 motara i zastioanin »2iv
‘coms od zaéijanoga Kola,
Nasuprot to|»2ivi« Iskopao je esam redo-
va jama ispunjenh Sijastim kelcima, Voici su
ih nazival ifantma jer su podsjacal na ii
‘oy viet. Kolee su prekivali granjom da ih
‘eprijatol no opazi. Nek’ od th jana pronade:
1 Su kraj Antoninovog zida u Skotska)
Cezar je iza liana ukopao kelce Zeliaznin
Sijaka tako da e iz zomie vtlo samo 20\e20,
Linija opkopa
To isto radove iavao je i na strani otvoreno}
ptema vojsi koja bi mosla pried u pomoé op-
kojenima. Linja opkopa u svemu je bla jecna-
xa obrambeng} lin
To nevierjaine gradovine 2a opeady nisu
podizal samo u Aleaij, vee iu Capul 2a vrleme
Fata Hanibalom, kao | prod Numarcijom i Kar
tegom.
ik (dolabra) 2 Nalije
Strugalo
Gore: Legionarsko orude,
Dolje: Rekonstrukeija
legionarskog oruda, vodio je Komije (Commius). Dok su stigli, Cezar je vec
bio odredio polozaj svakoga legionara na objema obram-
benim finijama i otpravio germansko konjanistvo u
napad. Gali su se povukli u sumrak. Komijeva je vojska
sljedece no¢i navalila na opkop. Alezija otvori sva grad-
ska vrata pa legionari zasuse neprijatelja.streljivo
Opkoljeni se ponovno zatvorise u grad. Sutradan Komi
posla 60000 odabranih vojnika u osvajanje prijevoja na
brdu Rea, koji su éuvale dvije legije. Istodobno je konja-
nistvo jurigalo na opkop, a ostatak vojske zapoée bitku.
Vercingetoriks naredi proboj. Nasta opéi mete’.
Cezar je legijama na prijevoju poslao 6 Kohorta, sam
pokao na obrambenu liniju, dao upute Konjanistvu i kre-
nuo prema brdu Rea. Njegov grimizni plast izazivao je
graju punu mrZnje medu Galima i odobravanje Rimljana.
Napadnuti s leda, Gali se dadose u bijeg. Mnogi su
izginuli. U Komijevoj vojsci nastalo je rasulo, a Vercin-
getoriks se po treéi put zatvorio u Aleziju. Sutradan
sazvao vijece. Postojala su samo dva rjeSenja: umrijeti
se predati Cezaru. Kako bi doznao uvjete za predaju,
Vercingetoriks je Cezaru uputio pregovaraée. Cezar je
zahtijevao da se predaju svi vode i sve oruzje.
Vercingetoriks je odveden u Rim, gdie je bio zatoéen
Sest godina, Pogublien je 46, pr.n.c.
Ladtdjivost legionara
IzdrAlvostlegionara kao da nije imala granice
ada je Emile Paul u ratu ¢ Perzejom grado
logor u Pichi, legionari su, radec na utd,
‘Uk‘onli 1000 éetvornin metara tave | preniel
vie od 20000 prostorih motara zero,
rude
Zanvaluuel érvenem orudu, logo bi pod 2a
set sat. Svaki legianar imad je: piuk (dole
bra), srugelo tratine | lopaty rat (popu one
brtanskih vojnka u prvome svetskom rau),
Ugled
NNalvoéi ugied 1 pouzdanost Rinljani su ste
radovima koje su izvodil pri epsadi. Aka biglas
fk dojavio vojskovedé da opkeljent grac ima
hrane za desot godina, vojskoverda bi adgova
120 da Ge tad dekatl jadanaest gosina, Cuvi
‘odgovor, stanovnic gracia edmah bi se predal
Desno: 1. Zefezni Siiak pronaden u Ale-
2). Zabija su ih w kolié koji bi potorn
Zakopavali 2. Cotvorokraka stupica w
Engloskoj Koju su ieradivai za tu ity
svihus
Dole: Linja obrane / injja opkopa oko
grada Alezije. Navala pamotne vojske 1
Vercingetonksovog fudistva abijezena je
narancasto.
Dolje:
ABC igor vojnika pjosaka
Diogor na prijevoju
EF GH logor konjanika
VW jarak dubok 6 metara
1-28 turdave NaoruZanje
u doba Cezara
‘Svjedocanstva kipova
COstalo nam je, na Zalost, vo malo prikaza
‘orugja jokiopa iz Ist pr.nve. Same jedno um.
letnéko delo prikazujo legionare, Poenato je
kao driven Domisia iz poroice Ridobrash
(Ahenobarb). Na njomu je skupina vojnika, je
Fojatno otpustenih iz vojske,
“To su Cet leglonara | jedan Gasnik (nae
rojatnje tren), Kao na rajetu u Delma, leg
(nari nose 2iéane kogulje, valki duguast it
(scutum).
Oklop.
Jedan legionar ima kacigu, nalk na kacigu iz
Montefotina, a ostaa troica nose etrursko-ko
Tinlske kacige. Kacige su ureSene kanjskim re-
Pom, a no periom. Legionari nema stiike 2a
‘noge. Nema ni echog sparnonika kojibiprikaz
vva0 oklop iz 1og doba. Znamo da su éasnic\
nosil kraté okiop rlagoden poorsiu, a preuzet
od Grka. Ispod oklopa imal Su dvosuku tun:
ku, nae8ee od koznog romania, a ona se nos
la pow obiine tunke,
Casnici su na nogama nos strike, a na
lav etrursko-korntsku kacigu, © konjskim re
om na wthu. lmali su velik, suguliast si, ana
ramena su vezali mararnu dj krajov su slebod-
no lepitali. Marama je bila simbol rinovega
vidog fina,
Vojskovods je nosio grimizni plat, centurt
(on itiouni darko crvai, a past von, pride
en na desno tame, Bo |e ride Boje
Gore: Skupina vojnika isklesana na 2-
Weniky Domicija Ahenobarba. Pogiedsj-
te Zidane kosulle. Desni vajrik nosi 2i¢a-
fu koSullu Koja pokriva ramena. Lijepo
se vidi Zelfezna izbosina na njogovu
tt Kacige s kraja Republike
1. Etrursko-korintska kaciga: od otvora
2a oi ostali su jedino tragovi.
2, Tzv. kaviga iz Montefortina. Loso jo
kvalitete, Naveliko su je fzradival.
3. Kaoiga Gasmika po uzoru na groku
kacigu,
Lijevo: Casnik (s Ahenobarbova Zrtveni-
ka). Na njemu je kratki oKiop | kaciga
koja je spoj dviju vista kacige: (1) i (3).
gore. Nosi i noni stitrik, koplie te okru-
git Stt, a0 prsima maramu, kao obijezje
ina.
Onutje pronadeno u Ale
oétrica noza (1), cour raztica
Silke duge sulice (gilum) (2),
‘okrugl i Gotverokuin' naglavak
(9) i rekonstruirana teska duga
sutic (pitum) (4)
Ujevo: Kratki oklop sliéan grékome,
izraden prema poprsju. U doba Republi-
ke iu doba Carstva nosift su ga jedino
tasnici
onutje
Prlikom iskopavanja god. 1860. na pocrucju
gdje se zoivala opsada grada Alezie, pronage-
na je velka koligina o1ugja, medu ostalim i j=
dan nod to nekoliko éijaka dugih sulca (pa)
‘al na Zalost ni jedan mat. Gotovo smo uvjereni
dda su matevilagionara bil rio usk' ida su imal
dugu oftricu. Nima su se korstil jo u doba
Carstva,
Znamo da je u Marjevo coba vih duge sul-
<2 (pilum) ~ ravna oftrica poput oftrice iz Nu
‘manoij — bio sa dva éavla uévr8éon na drvena
‘motku te tako produzen. Siéna duga sulica pro-
rnadena je u Alezii. Marie je zapazio da se
duga sulica (plum) pri sudaru ne lomi te da $8
home Koristi nepriiaiel acai je natrag. Sk>
‘nua je zalo jedan éaveo inadomjestio ga crve-
‘im zagavkom koji bi pri sudan puknuo | tako
orudje unis,
“Tal iti problem Cezar jo ro$io upotrebom
kaljene kovine. U Alea je pronadeno nekolko
sia lakin dugin sca (pla) s takvom omeka.
nom kovinorn, Vojska
u doba Carstva
Ovaj prikaz vojske iz doba Carstva dio je dogadaja s kraja
Neronove vladavine. Vojske su se tada pobunile protiv
cara i na prijestolje pokudale postaviti svoje vode. Govo-
rit emo i o pobuni Zidova.
Ghavna su nam izvorista podataka u Tacita, Josipa
Flavija i Vegecii
Najvjerodostojniji je Tacit koji je Zivio u doba Nero-
nove viadavine. Napisao je Historiae i Annales, djela koja
nam govore o I. st.n. e., te Germania, prikaz. germanskih
ja. Tacit je bio zet voiskovode Agrikole (Agricola)
sedam godina bio namjesnik u Velikoj Britaniji i
koji je okonéao osvajanje te zemlje.
Josip Flavije, zidovski povjesniéar, u Jotapi je sudjelo-
yao u pobuni Zidova protiv Rima. Izbjegao je pokolj u
osvojenom gradu i sprijateljio se s Vespazijanom, koji ga
je kasnije i oslobodio. Opsadu Jeruzalema dozivio je u
logora Rimljana, kao Titov prevodilac. Pisao je esto
vyrlo pristrano. Pretjerivao je, na primjer, opisujuéi svoje
pothvate protiv Rimljana, prije nego im se pridruzio.
No, u svojoj knjizi Rat Zidova veli¢anstveno opisuje pad
Jeruzalema, biljeze¢i dragocjene podatke.
Vegecije (Flavius Vegetius Renatus, od kraja TV. do,
potetka V. stoljcéa), napisao je Prikaz cojnoga wmijeta,
jedan od najznaéajnijih izvora podataka 0 vojnome
poretku Rimljana. Knjiga je na francuski jezik preve-
dena veé 1488. godine. Opisuje novacenje, obuku, orga-
niziranost vojske, strategiju i taktiku na kopnu i moru,
kroz sva dotadasnja ruzdoblja rimske povijesti. Posebice
je vanimljiv zbog navodenja pojedinosti.
Tim pisanim izvorima trebamo jos dodati Trajanov
stup Giji likovi prikazuju pohode cara Trajana s poéetka
I. ston.
\Nepiiatel je tenenada napao legionare kaj grade divene
injemove (preket ¢9 ih Zvetiskim kozusima) Kako bi nesme-
{ano do5k do zidina turdave Antonia u Jeruzalemu iu nina
apravil oivore. Juriine tomjeve, u kojima su udrani ovnovi,
Rinlian’ primigu zidinama, a katgputtina gadaju njnova knt-
ata RASPORED 28 RIMSKIH LEGIJA GODINE 68.
Obrana granica
PoSio je osvaj0 Gali, im jo useo u dvadese
togodién gradanski rat Vrhovna vast nasla se
uw rukama jocnoga Eovjeka, Cezara, Augustova
nedaka, koj 68 nakon gradanskog rata stajati
na éelu 60 leaia, koje Co on smanjti na 28,
Ti su legis nestale kao 2riva okra u ger
‘manskim gumama, ali stotinu godina kasrie,
eajem Neronoveg stolieéa. ponavo ¢e th bit
28, Na granicama Carstva neprekidno je bora:
Vilo 25 legia. Na lstoku, smestio se 5 legia
bizu Antiohi, u Siri, a 08 3 u Eoipta, Proty
Zidova u Judeli borle su se 2 egipatske i 1
Sirjcka legia. U sjevemoj Aci ba je 1 legla.
Nitko tada nije sumnjeo da ée se jednoga
dana Carsiva protezat sve do Balika. Ali, pro
dor lagja na sjover zaustavile su pritadne pre:
proko: Rajna i Dunav, Da bi gpnijetile naviarie
1 sjeveroitozne Evrope, 13 leiia utaborilo se
uzdu2 tin teka, Od 8 preostain egia,u Veliko;
Jegija Claudia
Brtanij subile 3, a po jacna u Spanjolske, Gali
‘ais,
Uz to snage u vojsk je primijane jos totiko
pjnika od stanownisiva pogranignih podrutja
val su ih »pomocnim vejnicimar.
Stalni logori
Na vojno znaéajnim mjestima, uzdu2 Rana i
DDunaiva, legie su stalna boravile. Nihov logon
isi su kao | oni u doba vojnin pohoda, ai su
imak é8¢e utvrdo. Satore su nario zamionsh
sdrvenim a poiom kameni nastambame,
UNeronova doba, nastambe u logotima ue-
‘uz Rajne ble su kamane. U Veliko) Bitanj)
togoti su od kamena gradeni tok krajom lyst
'.e., posto se divene gradevine vige nsu Up:
treblavale
‘Stalnlogor bil su pravi malt samostain’gra-
‘dov, 5 bolniékim odjelima, adionicama, pa éak
i Skolama,
48 W. legiia Seythica, XI. egia F
Antonie, u Siri
legya Macedonia, X.
1 Iegifa Augusta u Gloucester
-feaila Hispana u Lincoau
fegiia Valeria Vietrx kod Shrewsburyia
jia Alaudae i XV. Jeale Primigenia u Xentenu
fegia Galica v Neussu
Jegiia Getmanica u Bonnu
7 IW. legia Macedoni
"8 XX legiia Rapax u Windischu
9 X legija Gemina kod Bratisave
10 Xil. legla Gemina kod Budimpeste
11 do 14 XI, legla Claudia, Vil legifa Augusta, I, legija Gallca i Vi
1X0, Jegija Primigenia u Mainzu
‘ulminata i VI. legiia Ferrata kod
legiia Fretensis, XV. legia Apolinatis u
ee 4
Deiotariana u Aleksandr
famed Tunis Azra
edna nastamiba tila je predvidena za cist
‘senturju. Caranci nastambe namijenjeni vojni-
ca imal su deset do jecanaest odjeljaka a u
svakomo po dvie prostorie. Smjasten\ su bil
na jednome kralu nastambe. Svak odjejak 2a
slojao £0 od jedine sobe veliine 4.5 éelvorh
metara, predvidene za 8 legonara, te jocne
‘male ostave za oslaganje oprome. Na drugom
kraju nastambo ble su sluzbene prosiorie son
‘unje to stab centuriona Raspored logora
Dui po die nastambe bis su subaice posta
lene tako da su podsjetale na raspored mani-
pula u doba Republike. Bile su sagradene na
fubu logora, tideset metara od utvras, 2ven
domota nepilateiskog streljva.
Sredinam logora prolazis je Via praeioria
‘Hoje vodla u upravro sredkste(prinipia) Stab
Yojskovede (oraetorium), smjeSteniusred logo
fa. lza nih fe prolazo glavni botni put (Via
principals) uz koji su se smjestle rastambe
‘buna,
Gore: Utvident iogor XV1. leatie
Novaesiumu (Nouss), na Rajni. Zauzl-
‘mao je 450 x 650 motara povrsine.
1. Cetvrt glavnoga vojskovode (praeto-
rium)
2. Glavni stab legija (principia)
3. Botnicki odjet
4. do 9. Prostonje tribuna
10. Radionice
11. Tranica
12, Skladista | kuhinjo
—
Gore: Bedem od obli-
cca ispred Hojeg bi po-
rnekad iskopalii po ne-
koliko jaraka.
Lijevo: Ulazna divena
ata
Gore: Nastambu jedne centurie wore
djeic! od dvju prostonia za legionare,
s jodne strane, | stanovi centusrona,
Ispred nj
jes
rincipia i praetorium.
Dolje: ispunjoni sanducasti op-
‘kop koji su gradi ondje gdje
nije bilo tave. Legije u doba
Carstva
Ustanak Julija Vindeksa protiv Nerona
Neron je uzde rimskoga svijeta uzeo u ruke 68. god. n. ¢.
Drdat ce ih detrnaest godina. U posetku svoje vladavine
bio je omiljen, ali kasnije se okrenuo sebi bliskome svi-
jetu, punome udvornih oboZavalaca koji su podrZavali
njegove Iudosti. Vrijeme je provodio recitirajuci pjesme,
nastupajuéi u kazaligtu kao tenor i svirajudi na liri. Ubrzo
se potpuno prestao zanimati za svoj narod. Kada je grad
ostao brez hrane, brodove koji su mogli biti od pomoci i
dovesti namirnice iskoristio je za prijevoz pijeska nuz-
noga carskame kazalistu.
Oko Nerona su kovane zavjere i Zivot mu je bio u
opasnosti. Pale su. mnoge plemenite glave, pa Neron
nikome vise nije vierovao. Kada su se Zidovi digli na
ustanak, poslao je Vespazijana da smiri pobunjenike, ali
1, kohorta 2 kohorta
Gore: Jedna legiia pot-
aj. stojeca. U njoj fe
‘otpriike 5500 fudl ras-
poredenih w 10 kohort.
U pve) je 800 a u ostal-
sma 0 600 jah
castrorum
@ Tribunus
Practectus 9 laticlavius
93. kohorta 4, kohorta 5. kohorta 6. koho
h Tribuni
angusticlavii
{njih petorica)
a c je kao taoca zadrZao njegovoga najmladeg sina Domici-
jana. Car tada nije znao da ée Vespazijan za wi godine
zauzeti njegovo mjesto, poslije strasnoga meduvlada u
kojem su se na prijestolju izmijenila ti cara (Galba, Oton
i Vitelije.
Osamivsi se, Neron je poSao na vizlete u Gréku u kojoj
— govorio je — Ijudi znaju vise 0 umjetnosti nego Rim-
Ijani. Sudjelovao je na Olimpijskim igrama kao dzoke}.
Pao je i stigao posljednji na cilj, ali Grei su ga ipak slavili
kao pobjednika. Za nagradu, Neron ih je oslobodio
poreza koji su plaéali Rimu. Grei su ga zato proglasili
pobjednikom iu syim ostalim natjecanjima... Car se u
Rim vratio s najmanje osamsto nagrada, Dotle je Julije
Vindeks, namjesnik u_srednjoj Francuskoj, podigao
Galiju protiv Nerona. Galba, namjesnik u Spanjolskoj,
pridruzio se Vindeksu i krenuo na Rim. (Vindeks mu je
pisao savjetujuci ga da zaposjedne Neronovo mjesto, jer
car ne samo da ne zna vladati veé je i 108 pjevat...). Tim
dogadajem stvara se veliki zaokret u rimskoj povijesti: 0
carskome prijestolju otada ée odlutivati legije.
Neron se joS neko vrijeme odraao na viasti. Voiska iz
sjeverne Germanije krenula je na Francusku i zauzela
polozaj ispred Vindeksovih jedinica koje su prikupliene
na brau ruku.
kohorta 8, kohorta 9. Kohorta 10. kohorta
Logie u doba Carstve
Lege u posetia Carstva nisu se mnogo razl-
ovale od Cezerovinlegia. Imale su 9 kohori
$3 po 500 luc, rasporedenih u 6 centuria od
pribizno 60 judi. Prva kohorta mala 800 judi
|'samo 5 centuriona. Svaka kaharta nasila je
bo}, ime (Augusta, Gaftca ite} te nadimak {pr
fe, felix)
Cote pornatnag pjaéastva,u kojima je bilo i
domageg stanovrisiva, bile su rasporedene u
pomosne kohorte (coftortes auxifariae) sa 500
9 1000 judi podieljenih u centu.
‘August je reorganizirao Kanjaniaivo koje Ge
od rjegovena dada imal tri posebna adreda:
InjeSovte kohorto (od éetvrine Konjanika i th
oturine pjeéaka); legionarsko onyaristvo (u
‘vako) leg po 120 do 300 gradana koje bl:
iavinich | glacnie); kina Konjanisvo (dobro-
voll, grader judi iz provineja); domact odre-
OF Koj Suv nuzdi dopunjavali vee spomenute
‘ted,
U legiama je mogio biti najvise 150000 tue
4 Buduts da je vojna slutba trajala dvadeset
godina, dovojna je bilo svake godine prikupit
10000 luc
nih 28 lela koje su tvoile »biservojskee
malo je spodetka ofenzivne (napacatke) za-
datke. Legte su trebale cmoguét nova osvaja-
fia, quéiti pobune 1 sprecavati neprjatcjsko
prodore. Obrana ja bla povferena pomoénom
Betas aspredenom prreriénm po
rugjime.
Novaéenje
"ada su, kao | pre, legiu popunjavallrimskim
‘gradanima sposobrim 2a vojnu siuzau. Bio je
‘oval dobrovoljaca za popunjavanjo potreb-
nog lludsiva, taka da je novadenje bio rjetko.
Nomojmo zaboreviti da su pr kraj Bopublikc
svi Talia dobili oravo rimskoga gradanstva.
‘Malo pomalo i gracoviiz provinelasticat ée pod
CCarstuom pravo gradansiva. Tako je Sveti Pa-
tar tursk Zidav, mogao red srecinom Isl. n.9
Ja sam gradanin Rima
Pomoéni voinicstiéu pravo gradanstva po
Tumaé skracenica:
CT=centurion
C=comicen
Sto dvadeset
konjanika lavidnika
iglasnika
isteku voine sluzbe, a tada se mogu Zenit. Sep-
limile Sever odobria ime Zenidbu iu toku voine
slu2be, pa ¢e sinovl vojnika bki priivaceni kao
deca Geté«. Bit Ce predodredeni za vou
slusbu, zato Ge veé po rodenju bit gradani
Kako se nlo gradansWvo, u vojsku je sve
tede bilo pridobti Taljane. Novaclo se uglay-
nom stanovni8iva provincia, koje je od vojske
imalo veike korist: placuy nagradu. na krajy
slutbo (8000 danarai, kasnije, komadké zemlje)
te pravo gradanswva
Brojev! koje nose logo
Mroge lege Carstva nasiale su za vrjome
dvadesetogodisnjega gradanskog rata, iamedu
50,1 90.pr.n.e. Vjerojatno su zato neki brojevi
va pula dodjlivan, pa su postojale, na prin
Jer ill legje. Ako bilegja bila desotkovana i
Lniétena, nen bro| se rikada wie ne bi docel
va0. Nikada vige risu nadomjestene ‘ri lap
Xl, XVI | XD, koje su stradale u German
‘2a Augustove vladavine (9. god. n. ©.) Pretorijanske vojskovodi Verginiju, ali on ga je odbio. Da ga je prihva-
tio, moda bi povijest krenula drugim tokom. Odbijanje
= carskoga naslova prvi je u slijedu dogadaja koje ée Rim i
i gradske kohorte Tan ee
Novosti s Rajne pristigle su u Rim za nekoliko dana.
‘Na pozornicu je tada stupila pretorijanska straza. Njezin
zapovjednik savjetovao je ljudima da sami postave
novoga cara, jer ce im taj car zacijelo biti zahvalan...
Uspon i pad Galbe Dao im je zatim, u Galbino ime, novac. Pojedini su
Vindeksova pobuna nije bila bez po- povjesniéari tvrdili da je njihova gramzivost bila jata od
sliedi Vojska iz sjeverne Germani vjernosti te da su tom prilikom pogazili prisegu na vier
je dodijelila je carski naslov svome _ nost i pokornost caru. Takvo je misljenje osporeno, ali
Pretorijanska straza
Konzula su ponaiprie Stil dvanaestoricalikto-
ra. Oni su sprovodii Konzulove odluke | pati
2 dok je bio na duznost. Na sijegu iktora bio
Je svezan) Sibla i kojega je vito seo sjek-
Te, znak Konzulove viast nad votom i sma
‘gradana, Al, ubrzo ée se pokazat. da straZa od
‘deanaestero lui nije dovolina, pa je taj posae
povieren probeanim vojnicena (extraordinai)
“Thideset godina poste bike kod Pidna Sok
pion Emiljan /Aticarus minan, w doba opsade
Numancie, sastave je oscbnu ijlesnu stazu
(0500 ju. Ta skupina ud nazvana je pretore
Janskom jer jo boravila lagers, uz éator vo}
skovode (praetor). Pri keaju Republike, sve
\vojskovade koje bi sudjelevale u panoatna ima
le su osobnu sirazu, zvanu cohers praotria,
Careva telesna straza
‘August je pretorjanske kohorte povesao na de-
‘yet (4500 luc), od kojin su tr boravie u Fim 5
bile pod njegovim zapoviednistvom. Ostalo je
poslao u gradove u okclc) Rima, Augusto,
‘90d. 2.n.¢, na Belo kohot postavio dva preter.
‘ka zapovjednika (praefech praetorc). Posie
vadeset pet godina ostat Ge samo jedan, 2
cjola protodjanska straza borawi ée u Rima.
Nova snaga
Potevdis Il. stojeéem, bio je desst pretonan-
skin kohori
Sijestii vosku u grad, August je zapreve
sdoveo novs poly snagu koja je do taca cr. Gore: Dva liktora
Zana. po strani. Pretorjanska vojska, koja je (reef na Sudnici w Rimu).
nasijedla gradanske ratove, ali svelu duznost
Yojevanja (Sacramertum), osialae ono Sto jei Gore desno: Pretorjanska straza s
‘las oruge, duom itjelom verno svome caru. | uebiéajenim &titom iz doba Republike.
biz, kad naroene skupstine pastany nemoc-
ne a Senet podiaijen jedino € ta vojska bit
dokaz jesinsta i mot. Protenjanc subi gra
ska voiska, tako da jo car uz kojeg su pital
sprovodio svoju vast lake od drugih, Preto:
janci una vast postal | Galbu | Otona, Al
poslje Ctonova neuspjena, Vile je rasgustia
pretotiansku i osnovao svoju lénu stazy od
ludi iz gormanskih loga. mala je 16000 ju,
isto koiRo u 3 egia
VVespazian je obnovio kohore, al ilo ih je
svega devel, Domicjan, cruel Vespazijenov
‘sin, poveCao thjena eset vaio im aru moo,
Ukino in je konagno Kenstantin, god. 312.1.
Gore: Stjeg il protorjanske kohorte s
kom Nerona i njegove supruge. posljedak je znan: uvjeren u nepristranost pretorijanaca,
Senat je tog namjesnika pobunjenika proglasio carem, a
Nerona javnim neprijateljem. Galba je prihvatio ponu-
deno mu prijestolje... a Neron je ostao sam. Napustila
ga je straZa, a podanici su ga mrzili. Sakrio se u kucu
rijatelja gdje je i saznao da je osuden na smrt »starin-
skim postupkom« (kamenovanjem). Prestravljeni
posljednji potomak Cezara, Neron, dohvatio je no? i
drhtavom rukom okonéano si Zivot. § duznim postova-
‘jem, Galbina straza dopustila je njegovoj staroj dadilji
da ga sabrani. Dugo je joS njegov grob zasipan cvijecem,
jer mnogi ljudi su vjerovali da nije umro i da ée se vratiti.
‘Tko zna, Neron moida i nije bio tako lo8 kakvim ga je
povijest opisala.
Ali, nevolje Rima nisu prestajale. Oton je bio jedan od
najomiljenijih Ijudi Neronova dvora, sve dok mu Neron
nije preoteo Zenu. Vjerovao je da ée ga sedamdesetogo-
disnji Galba izabrati za nasliednika. Ali Galba je odabrao
Pizona, svoga usvojenog sina, pa se Oton obratio pretori
jancima. Galba je bio zaboravio na uobi¢ajeni novéani
dar koji svaki novoizabrani car daje_ pretorijancima
(donativum). Cetiri mjeseca poslije ustoli¢enja pretor
janci su ga presreli na Forum. Ubili su ga u nosiljci i
jednoglasno izabrali Otona za cara.
Plaga | odora
Pretorjanci su, u Neronova doba, primal placa
koja jo bila éak tri pol puta veca od place
legionara. Primal su i votke nagrade, esto w
‘vejednosti patogedine place. Djll bin novo-
izabrani carevi. Nagrada se zvala donativur,
‘Galbu su ubil zato to tu nagradu nie isplatio.
Smatraio se da jo pohlepa pretorjanaca rasla
‘sa svakim novim carem, alo je misienje, Kako
‘smo vet navel, osporeno. Zacjlo ih je na taj
in navela Za za sjanim carom, poput Cezara
{ Augusta. Buduci da su u izboru cara imali
velixog udjola, mocuée jo da su zaista pred-
sawjall opesnost. Modda je ipak nepravedno
vierovaii da je tim odabranim i disciplinranim
vojnicima upravjala glad za novcom | mot
Pretorjanci su imali prepoznailve stjegove
' tkom cara | njegove abil). Nosi su, Kao i
danalinja krajevska straza, radicionalnu odoru
40 jo podsjocala na oklop iz doba Repubike.
CCarska telesna straza nje imala prvog conturi-
‘ona. Logor im je prvoin Bio u predgradu Rima,
‘a potom u gradu, na brezulku Monte Quiinale.
Gradske kohorte
‘August je osnovao i graiske Kohorte koje su,
kako im i samo ime kaze, boravle u gradu. U
Podethu su bile tr, a posije éeti, ¢jednako
tollko judi kao i u pretorjanskim kohortama,
[Nima je zapovijedao senator, gradski profekt
(practectus urb). Ta mala senatorska voiska,
Koja je nastala zato da ujeS! Senat i opravea
Lwoderje gradske carske straze, nikaca nije
imala zna¢ajnji uljecaj, pa je u poredenju s
pretorjancima njena uloga bila beznatajna.
Kohorte noénih redara
Notni redari, koe je takoder utemalio August,
bil su voc tehni¢ari zaduzeni za borbu protiv
Podara, Posiojalo je sedam kohort nocnih reda-
Fa (p0 1000 ludu svako)). Svaka je baja nad
Guije od Getmaest gradskin éetvt
‘Noéni redari obiazil su grad i mali ulogu
policiske izvidnice. Tim kahortama zapavjedao
Je preteltredara (preefectus vigium).
Lijevo: Pretorjanac u svecanoj odor i s
bona opremom.
Gore: Kaciga iz Montefortina s natpi-
som: AVRELIVS VICTORINVS MIL COH
Xi URB, Sto znaci: Auroljo Viktor iz
XII. gradiske kohort.
Dolje: Kaciga pronadena u Herkulane
‘umu koju je, po svoj prilici, nosio nocni
redar. Legionarski
Zivot
Carska kruna za pijanicu
Galba je bio strog i neplemenit Coviek. Postao je car iako
ga voiska nije voljela. Legije koje su bile u Germaniji
odbile su da mu se zakunu na yjernost. Nanovo su vlast
ponudile svome vojskovodi Verginiju, koji ju je opet
odbio. Buduci da Verginije ponudu nije odbio dovoljno
brzo, Galba ga je smijenio. Legije se ipak nisu pokorile i
zatrafile su od Senata da izabere drugog cara — bilo koieg
drugog cara...
Cim je Galba stupio na prijestolje, imenovao je Aula
Gore: Via quintana s legijskim novacima
na vjezbi
Novagenje
‘Svakilegionar dobivao je preporuku vojnog iza-
slanika koji ga je zaprimio u vojsku. Ako jo bio
primijen u legionarske redove, dobivao je malu
owanu svotu za namivarye putin Woskova
do svoj lege. Kada bi stigao w logo. polagao
je zakletvu odlazio u jedna od cecturja, Zakle-
|W bi polagao svake godine nanovo, prvog da-
na godine
‘Obuka
Novak je nalprie rebao nave stupat. Voici
i mieseéro imal ri maréa od tridesetklometa
ra, noseéi na sebi polsku opremy. Polovicu
puta prevaljval 6 korakom, a polovicu kom,
Zatim bt uel kako se gradi logor | dvaput
‘onevno vjeaball. (Dobro uvjogbani_logionari
‘jezbalt su samo jecnom dnevno}. Us au izba-
civati kamen. plvat i jahati, Moral su znat
skoeiti na konja i sjehat s njega pod punom
opremom, i 1s obje strane konja, Sto je pre
pojave stremena bilo pravi nae poduwat
No, nazahljevnja viezba bilo je rukovanje
corugjem.
Rukovanje orusjem
U zomiy bi zabil divert stup vieine covka,
Naoruzan stitom od yrbova pletera i drvenim
‘maéem (te8him poput pravoga), voink navaluje
na stup uéedi kako se nanase udarc, Udi tak:
{er kako se dugam preteSkom susicom (plum)
‘gada stup. Vojnici su vodllhinjena bite mage
‘ima | sulicama oftica presvueninkranom ka
obi lzbjoalraniavani.
Plaga | uvjeti za vojnu sluzbu
LLegionar su sludil u vojsci dvadeset godina, za
Sto su primal plaéutiput vecu od plate poroe-
nin vonika (koj su u shi2b provost dvadeset |
pet godina). Nakon pobjade i prilikom progla
Sona novog cara, dabwall bi velke negrage.
Vojnic! se nisu smjeli Zent, al to pravlo se
‘esto puta nije postovalo. Potkra Il st.n.€. vo)
nici ée se mati Zen i dok slute vou
Pri odlasku u mirovine vojnk bi dotivao nov:
anu svotu, a u kasniim vremenima komadé
zomio. Legionar oj bi zai slutbovanie na-
‘Stanjval su 9 najéosco na podruéu goa cu bi
ueluzb,
davoralfa@warezhr.org
Stjogovi
Postoale eu tr vrstestegova. Orao (aqui) bio
‘2 stiog cjole loge. Pojavio so sa stainom vo}
‘som, U doba Cezata bio je izraden od srebra |
‘ala, a za vijeme Carsiva samo od ziata. Ora
»p 2 logoraialazo samo s vojskom, Cuvala ga
'e prva kohorta,
U cconturjama su postojall | druai sjogovi
(gna), kao u doba Republike, Lega je nesta.
carey lik (ago) | znamen (svaka lepia sv),
‘obiéno znak zodiaka,
Postojale su i posabne zastavice(vexila) za
dred na zadatku, dalek od lege
‘Sijegou! su imal Sijata dr2ala, time su so
‘mogl zabost u zor rucco, fimo su in izta-
‘iz zemilo, Stogove ou u ogoru éuval u malo}
bogomoji nedaleko od uoravnog srecita logo
ra (principi).
Vjera
Almsk su vojnic’ il veorna praznoyjeri. Moral
su dobro paati da ne uvrjade ni jednu natpri-
focnu sly koja jo upraviala njhovm svotim.
Obozavali su rmmosivo bogova, pa éak i mes- Vitelija namjesnikom juzne Germanije. Bio je to jadan
izbor jer Vitelie je, iako plemenita porijekla, bio izjelica i
pijanica. Pa ipak su ba’ njeru germanske legije ponudile
vlast. Verginije je vlast odbio zbog svog skromnog porije-
la, ali Vitelije se nije skanjivao da je prihvati.
Vijest o Galbinoj smrti stigla je prekasno u Germaniju,
Tri su vojske veé krenule na Rim, Peta legija, Alaudae, iz
sjeverne Germanije, stizala je preko Francuske u pratnji
odreda drugih legija i jedinica konjanika, I XX. legija,
Rapax, iz jvzne Germanije, krenula je u Italiju pracena
odredima drugih legija. Pojaéana okrutnim germanskim
pomoénim vojnicima, ta je vojska imala ukupno 70000
judi, Treéa vojska, pod vodstvom Vitelija, isla je za
njima.
Oton je ubirao plodove svoje pokvarenosti: Galbin rar.
Poslao je ofajnicke poruke legijama na Dunavu.
Zatim je, prikupivsi raspolozive snage, medu njima i
pretorijanske i gradske Kohorte, krenuo na sjever, w
sustet Viteliju.
Aquila
Vexillum
Signum
nog boga na podruu na kojam bi pocigl logo.
‘oii su pojedine vere cilenl vise od osta-
th, KrSéansiva najyjerojainje nie bio u vojsci
ppo¢atkom |.si.n.e., mazda i zato Sto su prvi
‘eeani bit miralubiv
Al, zato je bilo ratireno Stovarje Mite. Bio
J to kult ¢ mistorlama i sodam stupnjova po-
'veéonia, omijen meu vojricima er jo valiéao
iolesne podvige.
Demont zaétitnich
Fimlani su vjerovali u gonio (geri, cunovo
2zaStinike koj su zbligavali raze skupine lu
dl. Svaka skupina imala je svog gona, blo da
se radio 0 obiteli legit nerodu. Lega je te
duhove ozivjavala stiegovima, Zato su sjegove
silno Stovall stagna je nasreca bia izgubit si
jeg u bed
Zabava
‘Na pototku Carsiva logionare su prkupliai me-
du gradskim stanovndivom, koje je ulagor po:
kudaveio unjet gradska zabave
COtitivena su kupalstaizgradene u logoru i
rjegor9jblzini, sa makin, vrucim i Gak Riad
rim kupkama, imal su | dvorane za viegbanje
Kaa | gradani, | vojfic! eu 2 svakeg dana
‘okuplja na kupaiistu. Vjorovjaino su sv logor!
imalii amiteatar, bilo u svoj unutraénjost iu
‘kali
Rekonstrukeija stiegova razicith fegiia
rao iz Cezarovog doba
Stjegov! s Trajanova supa
Ostaci zastave (vexilum) iegie iz
Egiota
Znak jedne legije Vojna
hijerarhija
Vespazijan zapotinje bitku
Istotne su provincije zaprepaSteno promatrale povorku
suparnika Koji su se smjenjivali na carskome prijestolju.
Posljednjih godina Neronova carsiva pobunili su se
Zidovi. Car je nalozio Vespazijanu da ugusi pobunu.
Vespazijan je vrlo brzo osvojio Galiju, i ba’ kada se
pripremao za opsadu grada Jeruzalema, u koji su se
sklonili: posljednji pobunjenici, saznao je za Neronova
smrt. Svog sina Tita poslao je da Galbi éestita dolazak na
vlast. Ali, Tit je na putu primio vijest o Galbinoj smrti i
odmah se vratio u Palestinu.
Conturioni
Legionar se obavezivao na dvadesstogoditnju
sluZbu u toku koje se mogao nadati da ée po
atl contution. Obién vojni’ postaali su centu-
‘oni prosavsi peinaestak madusinova,
“Te su Zasnike u coba Republike avake god
ne birall voici. Poslje th je imenovao legal
lako su th obiéno bial iz radova loge, dogada
lo se da Ih odabie i modu gradanima, Clela je
legia imala pedeset devet centuriona,
U hijerarhji centuriona ostal su stad nazivi
hhastatus, prinegps i tiarvs, te moguci naslov
plus. Svaka kohora, 1 druge da dass, imala
Je 6 conturiona, Zval eu ih: hastetus posterior,
‘astatus prior, princeps posterior, princeps pri-
cr, pilus posterior, pilus prot. Ispred nasiova
‘stajno ja brojKoharto, Dectnuss Hastatus Poste
‘or. znadilo je: Centurion Desete kahorie. Ko-
hhortom je zapovledao najstanji centurion,
‘Okiop
‘Oklop conturiona bio je iaradon od kovinskih
ljuskt (orice squamets). Centurion su nosil
‘ogne Sitnike, a perjanica na kacigi pretezala
3¢ od uha do ‘uba, Mat | noz trosjekle obtice
‘isu nosit na jodng) sivas kao obicn’ legiona,
Okrutnost i potkupiivost
‘Nnogi su centurion bil grub i ckrut, i mnogo
bilegionara moglo pokazati oZijke koje im jana
ledima cstavia batina od vinove leze. Centur:
(ni su se pozneval po to| bat, asluzia im je
za batinanje vownka.
(Osim toga, centurion bi rade primak novac
0d logionara Koy cu Zell izbjoci roku cunost,
Pokupjivost je tolko uzola maha da oj ni car
‘ja mogao doskett. Ponekad je tak morao
Platt vojnke dugove kako bi pridobio viemost
‘inka,
Primi orgines
Prva kohorta mala je pet dvostrukin conturja,
Pet centuriona to kohorie, zvarih primi ordines,
prile nego Sto su costigh ta in bil su hastawze
posterior, princeps posterior, hastaus pra
‘cops i primus pilus. (Podsjetimo se da ie pri-
‘mus pilus bio centurion kaj je imao najvisi ein
‘centurionata lei)
Primus pilus
San svakog legionara bio je da postane primus
pilus. San se teSko mogao ostvait er petrebne
‘subile mnoge sposobnosti, Centurion je gosinu
dana bio u slut, 2 zatim je il ofpusten iz
‘centurioneta il unaprijeden prema vojng| est
ree
Gore: Centurionat. Genturioni od 2. do
10. kohorte mogii su postati seniores @
da ne mijenjaju cin. Napredujuci na voj-
ro) jestvici mogl su postal! hastatus po-
terior a potom, prosavéi Cetin stepeni-
ce, | primus pilus.
Prva
kohorta
Primus
pilus
As
y
Princeps:
posterior A
posterior
