Graevinski fakultet u Sarajevu

Tehnologija i organizacija graenja

koncept predavanja - dr. Esad Mulavdi, docent

TEMA: C) SREDSTVA ZA ISKOP I UTOVAR ZEMLJE

Zemljani materijali: materijali u tlu /geoloki pokriva/ ije estice nisu vezane (nekoherentni:
prirodni pijesak, ljunak, estice raspadnute stijene itd.) ili su povezane izvjesnom kohezijom
(koherentni: crnica, ilovaa, glina, laporac), ali nemaju izraenu tvrdou niti vrstou na
pritisak. Najee dolaze kao mjeavina jednih i drugih (pjeskovita crnica, ljunkovita ilovaa,
malo pjeskovita glina, ilovaasta glina...)
U pogledu kategorizacije (prema otporu pri kopanju, PTP/48), zemljani materijali spadaju u:
I kategorija: rastresita laka/meka zemlja ist pijesak, nevezan ljunak, humus, finja, rastresiti
les,...- kopanje lopatom, a po potrebi i aovom; ktovar=(1+r/100)=1,15; rtraj=0-2%
II kategorija: plodna zemlja/oranica, meka zdravica i pjeskulja, laka pjeskovita glinaglinoviti pijesak, zbijeni pijesak i sitniji ljunak otkopavanje aovom; ktovar=(1+r/100)=1,20;
rtraj=2-4%
III kategorija: vrsta i ilava zemlja, zdravica, grub poluvezan ljunak, utrinsko/ledina/
zemljite sa samcima, prirodno vlana glina sa malim procentom pijeska otkopavanje aovom
i pijukom (krampom, budakom, trnokopom); ktovar=(1+r/100)=1,25; rtraj=3-5%

FT

IV kat. je prelazna izmeu zemljanih i stjenskih materijala): laporoviti i umoviti kriljci, meki
i raspadnuti krenjaci, meki pjeari, konglomerati i bree sa slabijom vezom filitima,
mikaistima i bogatim liskunom, hlorizoistima i kvarcitnim kriljcima otkopavanje
uskijama, klinovima, pijucima (krapovima) i povremeno ekspolozivom ktovar=(1+r/100)=1,30;
rtraj=4-7% i vie

Karakteristini tehnoloki proces zemljanih radova:

1. iskop 2. utovar 3. transport 4. razastiranje 5. zbijanje
(PANJA: podvuene transportne faze se odvijaju sa materijalom u rastresitom stanju!)
Naini iskopa zeljanih materijala:
- mehaniki u suhom (cijepanje klinom=kopanje; rezanje noem u toku kretanja)
W= f(vrsta tla, ugao unutr. trenja ->napon smicanja , vlanost, brzina
rezanja, ugao klina , sardaj korijenja i kamenja, itd.)
otpor kopanju: Wz=Kk*A
Kk= 2-40*104 Pa (za kat. I-III)

Sredstva su:
-

otpor rezanju W=Kr*A

Kr=100-200 kN/m2=10-20*104 Pa

A ()
d
A=d*L [m2]
bageri (kopanje1.,2.), dozeri (rezanje1.,3.,4.), skreperi (rezanje1.,2,.3.,4.),
grejderi (rezanje1.,3.,4.) i utovarivai (2.)

hidrauliki (mlazom vode pod pritiskom 1-2 MPa, za pijeskove, pjeskovite gline i les;
usisavanjem sa vodom-podvodni iskopi, za pijeska, ljunak ili vrsto tlo koje se
prethodno usitnjava frezerima). U oba sluaja iskopani materijal se kao pulpa (itka
mjeavina tla i vode) pumpa i cjevovodima odvodi do mjesta taloenja razastiranja.
Sredstva su: HIDROMONITOR (1., 3., 4.), REFULER (1.,3.)
str.1

Graevinski fakultet u Sarajevu

Tehnologija i organizacija graenja

koncept predavanja - dr. Esad Mulavdi, docent

C.1. BAGERI (univerzalne maine)

OSNOVNI TIPOVI:

FT

a) klasini (gusjenice, reetkasta strijela, mehanika transmisija - uad): sa

eonom/visinskom kaikom; sa dubinskom kaikom (motikar); sa zahvatnom (grajfer)
kaikom; sa povlanom/skrejperskom kaikom (pecaljka); kabel-bageri;
b) suvremeni (toka/gusjenice, ruka kao mehanizam, hidraulika transmisija): hidraulini
bager; bager sa teleskopskom katarkom; bager vedriar (kontinuirani rad); rovokopa sa
koficama (kontinuiran rad); rovokopa sa rotacionim tokom (kontinuiran rad);
c) sa specijalnom namjenom: kao mobilna dizalica na gusjenicama; sa padajuom ploom
za nabijanje; sa metalnom kuglom za ruenje; sa motornom/hidraulinom makarom za
pobijanje/vaenje ipova i talpi; sa hidraulikim ekiem za razbijanje vrstih
materijala; sa hidraulinim svrdlom za buenje tla (varijanta: maina za buenje ipova!)
d) mini-bageri za rad u skuenim prostorima i za manji obim radova

C.1.1. Hidraulini bager sa dubinskom/visinskom kaikom

1 NAZIV
HIDRAULINI BAGER
2 HISTORIJAT
- U 16. vijeku mokri bager u rudarstvu, ali ivotinska vua,
- 1834. bager sa eonom kaikom, na parni pogon u Americi
- motorni bageri sa mehanikom transmisijom: zupanici,
doboi sa uadima...
- hidraulina transmisija (prije 40 god.) je revolucionirala
bagere
3 NAMJENA
- OSNOVNA: iskop i utovar svih zemljanih materijala,
zahvatanje i utovar minirane stijene i sl.; fini iskop i
planiranje povrina (specijalne kaike)
- DODATNA: razbijanje-iskop vrstih materijala hidraulinim
ekiem;
- SPECIJALNA: kao dizalica; kao makara za pobijanje/vaenje
talpi;
str.2

Graevinski fakultet u Sarajevu

Tehnologija i organizacija graenja

koncept predavanja - dr. Esad Mulavdi, docent

KONSTRUKCIJA

TEHNIKE
KARAKTERISTI
KE

FT

nosivi dio: postolje-asija sa a)gusjenicama i b) tokovima

koja nosi radnu-obrtnu platformu sa kuitem za pogonski
motor i hidraulini sistem, te kabinu rukovaoca
mobilni dio: dvo/to-dijelni mehanizam ruke, sa hidraulikim
cilindrima za pokretanje
pogon: dizel-motor (+hidraulika turbina,moderno);
elektropogon samo za stalna radilita-kamenolomi i sl.
transmisija: hidraulina (djelimina= za iste radne operacije;
potpuna=za rad i za kretanje-putovanje)
radni organ: kaika, razliitih oblika (prema namjeni-vrsti
iskopa: uske, iroke, sa zubima) i veliina (0,25-0,5-0,7-0,91,1-1,3-1,5-1,8- 2,0 m3) za rad u graevinarstvu
snaga pogonskog motora: 80-400 kW
masa 10- 40 tona
radni front-dohvat: visina 6-12m, dubina 5-8m, daljina 6-9m
(optimalno radno elo: visina 60%, dubina 40%, daljina
<70%)
sistem upravljanja (komande): hidraulini, sa pritiscima ulja u
sistemu 10-25 pa i 40 MPa
SPECIJALNO: MINI-BAGERI za rad u uskim, tijesnim
prostorima (grad) i za manji obim radova. Kaika zapremine
oko 0,05m3; snaga pogonskog motora N=10-15 kW

str.3

Graevinski fakultet u Sarajevu

Tehnologija i organizacija graenja

koncept predavanja - dr. Esad Mulavdi, docent

FUNKCIONIRAN
JE I NAIN
PRIMJENE

priprema za rad - predradnje i start: opi pregled (gorivo, ulje,

tokovi), ukljuivanje motora i zagrijavanje, provjera
komandi
rad (shema djelovanja): ciklini rad na jednoj radnoj poziciji
(kod bagera sa tokovimaobavezno aktiviranje/koritenje
STABILIZATORA), sa pomjeranjem-premjetanjem na
narednu radnu poziciju, kada se iscrpi radni front.

FT

Skica:
Hor.dohvat A=59m,
Pomjeranje nakon
40-50% od A (3m)

a) iskop iznad kote stajanja kopanje u zoni daljinskog i

visinskog dohvata, sa pomjeranjem prema naprijed-ka
iskopu (primjeri iskopa zasjeka i usjeka: rad u
etapama/etaama, sa istovremenim izvrenjem transporta
kiperima)
b) iskop ispod kote stajanja kopanje u zoni daljinskog i
dubinskog dohvata, sa pomjeranjem ka nazad od iskopa
(primjeri iskopa graevinskih jama: rad u etapama, sa
istovremenim izvrenjem transporta kiperima; iskop
kanala i rovova irine do 2(3)m)
zavrne radnje i iskljuivanje: ienje kaike i gusjenica
/tokova, opi pregled (gorivo, m. ulje, h. ulje),
podmazivanje;

str.4

Graevinski fakultet u Sarajevu

Tehnologija i organizacija graenja

koncept predavanja - dr. Esad Mulavdi, docent

PRORAUNA
UINKA I
UTROKA
POGONSKE
ENERGIJE
PRIPADNOST
SASTAVU
MAINA

prijevoz maine sa gradilita na gradilite pomou vunog

voza (izuzetno, bager-toka moe sam putovati, ukoliko ima
propisanu saobraajnu opremu, ali na kraa rastojanja)

u vlanom, movarnom terenu koriste se bageri gusjeniari,

u kamenitom terenu, takoer se koriste bageri gusjeniari.
Ciklino djelovanje: UT= q*t/Tc; q=zapremina kaike
Tc= tisk+td+to++tpraz+to-+tsp (prosjeno trajanje 12-20s, za
savremene hidrauline bagere, inae 20-40s; rotacija 90)
UP =UT*Kr*Kp*Ko*Kv
E=(N*Kas*gsp)/; Kas=0,7-0,9; gsp=0,18-0,25 kg/kW*h
samostalnost / ovisnost o drugim mainama: bager je skoro
redovno u sastavu maina za iskop, utovar i transport, pri
emu je njegova uloga kljuna. Broj transportnih sredstava
(kipera) se odreuje na dva naina: 1) n=kipTc/kiptu, gdje je
kiptu=bagTc*V/q
2) n=bagUp/kipUp, uz zaokruivanje na vie (rezerva 10-20%)
poloaj u lancu za izvrenje radova 1. ISKOP, 2.UTOVAR,
3. TRANSPORT, 4. ISTOVAR

SPECIJALNI
UVJETI
PRIMJENE

FT

C.2. DOZERI
Snane maine u funkciji vue/guranja (traktori); kada im se dodaju radni organi za
iskop (no, rija), postaju iskopne maine.
Buldozer (radni organ no okomit na smjer kretanja-iskopa), angldozer (r.o. - no zakoen u
horizontalnoj ravni), tiltdozer (r.o.- no zarotiran u vertikalnoj ravni)
TIPOVI:

a) klasini, sa gusjenicama i mehanikom transmisijom ('sajla')

b) savremeni, sa hidrauliko-mehanikom transmisijom,
na gusjenicama (i na pneumaticima)

C.2.1. Buldozer gusjeniar, sa hidraulikom transmisijom

1 NAZIV
BULDOZER
2 HISTORIJAT
- u II sv. ratu, radi izgradnje aerodroma, montaom noa na
tenk, dobiven je prototip buldozera (amerika vojska)
- mehaniku transmisiju putem zupanika, doboa i uadi (koja
je bila vrlo osjetljiva na teke uvjete rada i velika naprezanja)
zamjenjuje u ezdesetim godinama hidraulina transmisija.
str.5

Graevinski fakultet u Sarajevu

Tehnologija i organizacija graenja

koncept predavanja - dr. Esad Mulavdi, docent

NAMJENA

KONSTRUKCIJA

a) OSNOVNA-ISKOPI
- iskop zemljanih materijala I-III kategorije, sa guranjem
/transport/ na kraa rastojanja (cca.10m),
- rijanje/ raskopavanje vrstih materijala IV, pa i V kategorije
uz pomo namjenskog organa rijaa/ripera
b) DOPUNSKA
- transport materijala na udaljenost 30-100m,
- grubo planiranje/razastiranje zemljanih i kamenitih materijala
c) SPECIJALNA
- potiskivanje npr. skrejpera, pri iskopu
- obaranje stabala, vaenje-upanje panjeva,
- tegljenje 'lepanje' maina i vozila goje su se 'zaglavile'

osnovna maina = TRAKTOR ima nosivi dio-asiju na koju

su fiksirani pogonski motor, vozno postolje, ram sa radnim
organom, kabina, hidraulini sistem
mobilni dio: vozno postolje gusjenice, sa pogonskim i
voenim tokom i nizom manjih tokia za oslanjanje
(.g.=0,6-1,2m) /rijetko dozer na pneumaticima- adhezija/
pogon: dizel motor
transmisija: hidraulina (hidrostatska, hidrodinamika),
radni organ: a) osnovni NO na ramu sa hidr. cilindrima za
pomjeranje; b) dopunski RIJA sa hidraulinim mehanizmom
MINI-DOZERI (N=20-30kW; L=2,2m; Q=3-4t)
Teina 10-80t; dimenzije noa: 3x1 do 5x1,8m
snaga pogonskog motora: 60-500 kW
brzine: iskop I 0-3km/h; transport i razastiranje II 0-7km/h;
putovanje III 0-15km/h (reverzno, iste I,II,III)
sistem upravljanja (komande): hidraulino-mehaniki; GPS!

FT

TEHNIKE
KARAKTERISTI
KE

str.6

Graevinski fakultet u Sarajevu

Tehnologija i organizacija graenja

koncept predavanja - dr. Esad Mulavdi, docent

PRORAUNA
UINKA I
UTROKA
POGONSKE
ENERGIJE

PRIPADNOST
SASTAVU
MAINA

FT

SPECIJALNI
UVJETI
PRIMJENE

priprema za rad - predradnje i start: opi pregled (gorivo, ulje,

voda), uklju i zagrijavanje motora; provjera komandi i
konica
- rad (shema djelovanja): ciklino djelovanje oscilatorna
shema. Bez obzira na obim i poloaj iskopnog tijela, iskop se
odvija U SLOJEVIMA, pri emu se iskopani materijal
najkraim putem gura van ivica iskopnog tijela ili se
privremeno deponira sa ciljem utovara i daljeg transporta.
Primjeri IROKOG ISKOPA (gra. jama, trasa puta i sl).
Primjeri probijanja trase ili privremnih/pristupnih puteva.
- zavrne radnje i iskljuivanje: ienje, opi pregled (gorivo,
ulje, voda) podmazivanje leajeva i zglobova...
- obavezan prijevoz pomou vunog voza trejlera sa
gradilita na gradilite (obino se no demontira!)
- rad u razliitim materijalima (od kamena do movare)
- osjetljivost na popreni nagib (max 20 stepeni!)
- Ciklino djelovanje: UT= q*t/Tc; q=zapremina zemljane
prizme: q= B*h2/2tg (-ugao unutarnjeg trenja 20-33
stepena)
- Tc= ti+tg+traz/odl+tpov+ tm
- UP =UT*Kr*Kv*Kg (Kg-koef. organizacije gradilita!)
- E=(N*Kas*gsp/); Kas=0,7-0,9; (napor!) gsp=0,180,25kg/kW*h
Kv 0,8; Kg=1-0,005*Ltr [m]; Ki=(za 1uspona 3%; za
1pada+6%)
- samostalnost / ovisnost o drugim mainama: kljuna maina
u lancu za iskop-utovar transport
- poloaj u lancu za izvrenje radova 1. ISKOP, 2. UTOVAR,
2. TRANSPORT, (3. ISTOVAR/RAZASTIRANJE)

FUNKCIONIRAN
JE I NAIN
PRIMJENE

str.7

Graevinski fakultet u Sarajevu

Tehnologija i organizacija graenja

koncept predavanja - dr. Esad Mulavdi, docent

C.3. SKREJPERI (vueni, moto-)

TEHNIKE
KARAKTERISTI
KE.

FUNKCIONIRAN
JE I NAIN
PRIMJENE

FT

C.3.1. Moto-skrejper sa hidraulinim komandama

1 NAZIV
SKREJPER (to scrape, eng. <skrejp>= strugati, grebati; derati)
Skreper['skrejp(r)]= struga, grebalica...
2 HISTORIJAT
Varijanta buldozera (problem osipanja materijala pri transportu).
Najproje bio vueni ureaj, a onda i samohodni motosrejper.
3 NAMJENA
ISKOP/UTOVAR TRANSPORT RAZASTIRANJE (4 od 5
oper.!) prirodno vlanih materijala I-III kategorije (i IV kat. Uz
prethodno razrivanje rijaima); slab efekat u pijesku prosipa se!
Standardne transportne daljine 500-1500m.
4 KONSTRUKCIJA

Vuni dio: TRAKTOR sa sedlom,

Vueni dio: ram sa koem/sandukom i osovinom sa
tokovima,
- Mobilni dio: tokovi, ram sa hidraulikom
- Pogon: dizel-motor
- Transmisija: hidraulina
- Radni organ: sanduk sa noem i poklopcem, sa hidraulikom
- Upravljanje: hidrauline komande!
- Zapremina r. organa: q=6-50m3; standardni 20-30m3
- Snaga:12-20kW/m3 koa => 250-500 kW (velika snaga je
potrebna za savlaivanje otpora: Wo=osnovni
otpor/kotrljanja, W1=nagib, W2=otpor rezanja Kr*A,
W3=otpor trenja unutar koa/materijal o materijal i materijal o
zidove/, W4=otpor guranja nakupljene zemlje ispred koa).
- Brzine: iskopa 2-3km/h; transporta do 30km/h (max.50km/h),
razastiranja 3-5km/h, povratka 40-50km/h.
a) Priprema: opi pregled (gorivo, ulje, gume), ukljuivanje motora i
zagrijevanje, provjera komandi
b) Rad: CIKLUS: iskop u slojevima d=10-20cm/punjenje transport
istovar/razastiranje -okretanje povratak
c) Zavrne akt.: ienje koa, opi pregled, podmazivanje leajeva i
zglobova...

str.8

Graevinski fakultet u Sarajevu

Tehnologija i organizacija graenja

koncept predavanja - dr. Esad Mulavdi, docent

SPECIJALNI
UVJETI
PRIMJENE

UINAK I
POTRONJA
POG. ENERGIJE
PRIPADNOST
SASTAVU

rad samo sa odreenim vrstama materijala (bez korijenja i

veih kamenova-samaca) i uz prikladnu vlanost!
- Teren: bez veih podunih i poprenih padova, ravan, irok i
neobrastao
- Definiran radni front, transport i uvjeti istovara, sa planom
pomjeranja aktivnosti u prostoru (uz nadzor na oba radilita)
- Transport u dijelovima na gradilite i sa gradilita.
Up = q*(t/Tc)*Kr*Kp*Kv;
Kr=0,75-0,90; Kp=0,9-1,1; Kv=0,8
Eh= (N*Kas*gsp)/ [kg dizel-goriva/h] gsp=0,18-0,25 kg/kW*h
Maina izrazito samostalna u radu! (Ponekad treba pomo
dozera, radi savlaivanja otpora guranjem- push)

FT

C.4. GREJDERI (moto-, hidraulini)

C.4.1. Hidraulini moto-grejder
1 NAZIV
GREJDER (to grade, eng.= profilisati, dati potrebni nagib, stepen...)
2 HISTORIJAT
Varijacija buldozera za fino razastiranje planiranje prifiliranje
slojeva (Izduena poduna silueta zbog manjeg osciliranja na
neravninama; tokovi su zbog bolje pokretljivosti a nije potrebna
vea adhezija!)
3 NAMJENA
a) Fino planiranje i precizno profiliranje sipkih materijala;
eventualno mijeanje (mixing) materijala za stabilizacije...
b) Iskopi mekih materijala (humus, pijesak, ljunak) u
slojevima,
c) Specijalni iskopi (rigoli, jarkovi) i ureenje kosina usjeka i
nasipa

str.9

Graevinski fakultet u Sarajevu

Tehnologija i organizacija graenja

koncept predavanja - dr. Esad Mulavdi, docent

KONSTRUKCIJA
nosivi dio: asija (sa motorom i kabinom) koja u prednjem
dijelu prelazi u izdueni ram koji nosi prednju (upravljaku)
osovinu i radni organ - no
- mobilni dio: tri osovine sa pneumaticima
- pogon: dizel motor sa hidraulinom trubinom,
- transmisija: hidraulina
- radni organ: no (glavni); prednji no i riperi (pomoni)
- Upravljanje: hidrauline komande, sa sistemima voenja:
a) vizuelno voenje- rukovalac koristi oznake na koliima sa
strane, procjenjuje poloaj noa i runo aktivira hidrauline
komande, nastojei da no dovede u eljeni poloaj
b) elektro-mehaniko voenje: kontakt ticala elektromagnetskog
ureaja montiranog na nou sa zategnutom metalnom icom
koja definira niveletu sloja; elektrini impuls se automatski
prenosi na komandne ureaje maine koji pomjeraju no...
c) elektrooptiko (lasersko) voenje, na principu funkcije
fotoelije montirane na nou i laserskog zraka koji definira
niveletu sloja: elektrini impuls iz fotoelije se automatski
prenosi na komandne ureaje maine koji pomjeraju no...
d) GPS-prijemnik za voenje montiran na nou, i spregnut sa
raunalnim sistemom koji obrauje digitalne informacije
(stvarne koorinate vrha noa /x,y,z/ mjerene GPS
prijemnikom i projektirane-potrebne koordinate) i na bazi
utvrene razlike daje instrukcije komandnom sistemu za
pomjeranje noa
NAPOMENA: ovakvi se sistemi voenja mogu sresti i na drugim
mainama, osobito buldozerima, bagerima, finierima i sl.

FT

TEHNIKE
KARAKTERISTI
KE

Duina maine: 6-10m (kod lokalne neravnine od 10cm, na

10 m kraka se javlja vert. Otklon od 0,1/10=1/100= 0,57
stepeni, pa to umanjuje podune deformacije pri radu.
Suprotno: kratka baza izaziva velike oscilacije kao u fii...)
irina noa 3,5-5m
Snaga 80-150kW (otpori nisu veliki)
Brzine naprijed: I-VI (max. 45km/h)
Brzine nazad: I-VI (max. 35km/h)

str.10

Graevinski fakultet u Sarajevu

Tehnologija i organizacija graenja

koncept predavanja - dr. Esad Mulavdi, docent

FUNKCIONIRAN
JE I NAIN
PRIMJENE

PRORAUNA
UINKA I
UTROKA
POGONSKE
ENERGIJE
PRIPADNOST
SASTAVU
MAINA

SPECIJALNI
UVJETI
PRIMJENE

priprema za rad - predradnje i start:opi pregled, ukljuivanje

motora i zagrijavanje, provjera fukcioniranja komandi;
postavljanje i provjera sistema za voenje!!!
rad (shema djelovanja): kontinuirano djelovanje u
sekvencama = ciklino djelovanje (maina na kontinuiran
nain planira povrinu, ali to radi na ogranienoj duini, pa se
vraa i vie puta ponavlja taj postupak, kao bi postigla
potrebnu tanost)
zavrne radnje i iskljuivanje: ienje, eventualno
podmazivanje leajeva i uadi; demontaa sistema za
voenje!!!
iskljuivo fini radovi,
sistem voenja treba da bude razraen i prethodno
pripremljen
maina se prevozi vunim vozom.
Kontinuirano djelovanje u sekvencama: K= (b-b)*v/n;
n=broj prijelaza po ispoj povrini (3-6 puta) duine L .
Izraz za K predstavlja uinak u jednoj sekvenci-ciklusu q
Ciklus je Tc= tsekv.+tpremj= n*(L/v+ L/vpov)+tpremj
UT = q*(t/Tc)
UP =UT*Kv=Kv*[(b-b)*v/n]/Tc = Kv*(b-b)*v/(n*Tc)
E=(N*Kas*gsp/); Kas=0,4-0,7; gsp=0,18-0,25 kg/kW*h
samostalnost / ovisnost o drugim mainama: dosta izraena
samostalnost u radu
poloaj u lancu za izvrenje radova 1. UTOVAR, 2.
TRANSPORT, 3. RAZASTIRANJE/PLANIRANJE, 4.
VALJANJE-NABIJANJE

FT

C.5. UTOVARIVAI (gusjeniari, tokai; naprijed, pozadi-preko glave, sa strane)

C.5.1. Utovariva toka; utovar naprijed
1 NAZIV
UTOVARIVA
2 HISTORIJAT
Potreba za masovnim utovarom sipkih materijala razvila je ovu
mainu (mehanike lopata=buldozer koji je svoj no 'pretvorio' u
kaiku!)
3 NAMJENA
Masovni utovar zemljanih materijala, minirane stijene, pijeska,
ljunka i sl. (Koristi se i u poljoprivredi ito, eerna repa i u
umarstvu)
str.11

Graevinski fakultet u Sarajevu

Tehnologija i organizacija graenja

koncept predavanja - dr. Esad Mulavdi, docent

KONSTRUKCIJA

TEHNIKE
KARAKTERISTI
KE
FUNKCIONIRAN
JE I NAIN
PRIMJENE

SPECIJALNI
UVJETI
PRIMJENE
PRORAUNA
UINKA I
UTROKA
POGONSKE
ENERGIJE
PRIPADNOST
SASTAVU
MAINA

FT

nosivi dio: asija (kruta ili zglobna-ee) koja nosi

osovine,motor, kabinu i mehanizam sa kaikom/lopatom
mobilni dio: osovine sa tokovima (esto imaju mreu od
lanaca kao zatitu i radi poveanja adhezije);
pogon: dizel-motor
transmisija: hidraulina
radni organ: kaika/lopata, sa nosivim zglobnim mehanizmom
i hidraulikim sistemom za pomjeranje
upravljanje: hidrauline komande
zapremina kaike (1,5), 1,8; 2,0; 2,5; 3,0; 3,5 m3 /kod mini
utovarivaa zapremina kaike je 0,2-0,5m3/
snaga: 80-200 kW
brzine kretanja: naprijed I-IV (do 40km/h); nazad I-III (do
30km/h)
priprema za rad - predradnje i start:opi pregled;ukljuivanje i
zagrijavanje motora
rad (shema djelovanja): ciklino djelovanje (tipina shema
kretanja Y)
zavrne radnje i iskljuivanje: ienje kaike i maine, opi
pregled, podmazivanje leajeva i zglobova,
priblino horizontalna, ravna, tvrda (dobro nosiva) podloga za
manevriranje,
dovoljna koliina materijala za utovar
vlanost materijala (spec. zemljanog) u doputenim
granicama
Ciklino djelovanje: UT= q*t/Tc; q=zapremina kaike
Tc= tz/u+td+tvoz-+tvoz++ti/p+tvoz-+tvoz++tspk (trajanje 15-25sec)
UP =UT*Kp*Kv
E=(N*Kas*gsp/); Kas=0,6-0,8; gsp=0,18-0,25 kg/kW*h

samostalnost / ovisnost o drugim mainama: preteno je u

sastavu maina za utovar i transport; iznimno radi samostalno,
kad opsluuje neka postrojenja (asfaltna baza, betonska baza)
poloaj u lancu za izvrenje radova 1. UTOVAR, 2.
TRANSPORT, 3. ISTOVAR .

str.12

Graevinski fakultet u Sarajevu

Tehnologija i organizacija graenja

koncept predavanja - dr. Esad Mulavdi, docent

FT

UTOVARIVA PRI
RADU

KOMBINIRANI BAGER-UTOVARIVA

str.13