I parcijalni ispit iz osnova operacionih istraivanja

1.

Data su dva problema matematskog programiranja:

a) arg min Z = x12 + x22

b) arg min Z = x12 + x22

p.o.

p.o.

4 x 2 4 + x 12

4 x2 4 x12

Rijeite oba problema grafikim putem i utvrdite koji od ova dva problema spadaju u probleme
konveksnog programiranja. (2 poena)
2.

Napiite Matlab funkciju pivotizacija koja prima tri parametra A, p i q. Parametar A je neka
matrica, dok su p i q indeksi vodeeg reda i kolone respektivno. Funkcija treba da transformira
matricu A koristei elementarne transformacije tako da svi elementi u vodeoj koloni postanu nule
osim elementa u presjeku vodeeg reda i vodee kolone (tj. vodeeg elementa) koji treba da
postane jednak jedinici. Funkcija treba da vrati tako transformiranu matricu kao rezultat. (2 poena)

3.

Neka radionica namjetaja eli da proizvodi stolice, stolove i ormare, koje ima namjeru prodavati
po cijeni od 25 KM, 60 KM i 100 KM po komadu, respektivno. U proizvodnji e biti angairana
dva majstora: stolar i lakirer. Za izradu jedne stolice potreban je jedan sat rada stolara, jedan sat
rada lakirera i 3 kg drveta. Izrada stola zahtijeva tri sata rada stolara, dva sata rada lakirera i 8 kg
drveta, dok izrada ormara zahtijeva pet sati rada stolara, tri sata rada lakirera i 14 kg drveta.
Naknada za rad stolara iznosi 10 KM po satu, a za lakirera 7 KM po satu rada. Drvo ne kota
nita, jer se nabavlja iz interne pilane. Plan je da se sedmino utroi najvie 100 kg drveta. Pored
toga, stolar ne smije raditi vie od 40 sati, a lakirer vie od 30 sati sedmino.
a) Sastavite matematiki model ovog problema i njegovog dualnog problema. (1,5 poen).
b) Koristei simpleks metod, odrediti optimalni plan proizvodnje, odnosno koliko se komada
stolica, stolova i ormara treba proizvoditi sedmino da bi se ostvarila maksimalna sedmina
zarada. Koliko ta zarada iznosi? (3,5 poena)
c) Utvrditi da li e nekom od majstora ostati slobodnih sati u toku sedmice i koliko, te da li e
ostati zaliha drveta koje se mogu iskoristiti za neto drugo i koliko. (0,5 poena)
d) Zarada bi se moda mogla poveati ukoliko bi se neki od majstora angairali da rade
prekovremeno, tj. vie od propisane sedmine norme. Koje radnike vrijedi angairati
prekovremeno, i koliko najvie vrijedi platiti jedan sat njihovog prekovremenog rada? (1,5 poen)
e) Da li ima proizvoda ija je proizvodnja nerentabilna? Ukoliko ima, kolika minimalno treba da
bude njihova prodajna cijena da bi im proizvodnja postala rentabilna? (1 poen)

4.

Fabrika auspuha za dalekovode i arenih geveznica proizvodi crvene, zelene i plave geveznice,
koje kotaju respektivno 20 $, 70 $ i 20 $ po kilogramu. Za proizvodnju ova tri tipa geveznica
potrebno je po jednom kilogramu upotrijebiti respektivno jedan, dva odnosno jedan kataklinger, a
na raspolaganju nam je ukupno 2000 kataklingera. Takoer, za proizvodnju ova tri tipa
geveznica, po jednom kilogramu treba upotrijebiti respektivno 6 litara, 1 litar odnosno 2 litra
kalamute, a tehnoloki proces zahtijeva da u proizvodnji mora biti utroeno barem 2800 litara
kalamute. Pored toga, zahtijevi trita nameu da crvenih i zelenih geveznica zajedno treba
proizvesti tano 1000 kg vie nego plavih geveznica.
a) Sastavite matematiki model ovog problema i njegovog dualnog problema (1,5 poen).
b) Koristei simpleks metod, odrediti optimalni plan proizvodnje, odnosno koliko se kilograma
geveznica svake vrste treba proizvesti da bi se ostvarila maksimalna zarada. Koliko ta zarada
iznosi? Koliko je pri tome utroeno kataklingera i kalamute? (4 poena)
c) Odredite optimalne vrijednosti osnovnih i izravnavajuih dualnih promjenljivih (obavezno
navedite i jedinicu mjere za svaku od njih) i dajte njihovo ekonomsko znaenje. (1,5 poen)

5.

Opiite kako biste pomou simpleks metoda mogli odrediti da li sistem linearnih nejednaina
3 x1 + 2 x2 7, 5 x1 2 x2 5 i x1 + 4 x2 8 ima rjeenja ili ne. (1 poen)

I parcijalni ispit iz osnova operacionih istraivanja (ponovci)

1.

Neka radionica namjetaja eli da proizvodi stolice, stolove i ormare, koje ima namjeru prodavati
po cijeni od 25 KM, 60 KM i 100 KM po komadu, respektivno. U proizvodnji e biti angairana
dva majstora: stolar i lakirer. Za izradu jedne stolice potreban je jedan sat rada stolara, jedan sat
rada lakirera i 3 kg drveta. Izrada stola zahtijeva tri sata rada stolara, dva sata rada lakirera i 8 kg
drveta, dok izrada ormara zahtijeva pet sati rada stolara, tri sata rada lakirera i 14 kg drveta.
Naknada za rad stolara iznosi 10 KM po satu, a za lakirera 7 KM po satu rada. Drvo ne kota
nita, jer se nabavlja iz interne pilane. Plan je da se sedmino utroi najvie 100 kg drveta. Pored
toga, stolar ne smije raditi vie od 40 sati, a lakirer vie od 30 sati sedmino.
a) Sastavite matematiki model ovog problema. (1,5 poen).
b) Koristei simpleks metod, odrediti optimalni plan proizvodnje, odnosno koliko se komada
stolica, stolova i ormara treba proizvoditi sedmino da bi se ostvarila maksimalna sedmina
zarada. Koliko ta zarada iznosi? (5,5 poena)
c) Utvrditi da li e nekom od majstora ostati slobodnih sati u toku sedmice i koliko, te da li e
ostati zaliha drveta koje se mogu iskoristiti za neto drugo i koliko. (1 poen)

2.

Fabrika auspuha za dalekovode i arenih geveznica proizvodi crvene, zelene i plave geveznice,
koje kotaju respektivno 20 $, 70 $ i 20 $ po kilogramu. Za proizvodnju ova tri tipa geveznica
potrebno je po jednom kilogramu upotrijebiti respektivno jedan, dva odnosno jedan kataklinger, a
na raspolaganju nam je ukupno 2000 kataklingera. Takoer, za proizvodnju ova tri tipa
geveznica, po jednom kilogramu treba upotrijebiti respektivno 6 litara, 1 litar odnosno 2 litra
kalamute, a tehnoloki proces zahtijeva da u proizvodnji mora biti utroeno barem 2800 litara
kalamute. Pored toga, zahtijevi trita nameu da crvenih i zelenih geveznica zajedno treba
proizvesti tano 1000 kg vie nego plavih geveznica.
a) Sastavite matematiki model ovog problema i njegovog dualnog problema (1,5 poen).
b) Koristei simpleks metod, odrediti optimalni plan proizvodnje, odnosno koliko se kilograma
geveznica svake vrste treba proizvesti da bi se ostvarila maksimalna zarada. Koliko ta zarada
iznosi? Koliko je pri tome utroeno kataklingera i kalamute? (6,5 poena)

3.

Objasnite ta su modeli konveksnog programiranja i objasnite po emu su modeli konveksnog

programiranja specifini u odnosu na ope modele matematikog programiranja. (4 poena)