9/7/2016

SjedinjeneAmerikeDraveeAnswers

Search

Ask

Searchforanything

Home

Buzz

Entertainment

Health

Technology

Business

Sports

More

Connect

Home > Sjedinjene Amerike Drave

Sjedinjene Amerike Drave

From Wikipedia, the free encyclopedia

Inroduction

Povijest

Searchforanything
Search
Sjedinjene Amerike Drave (akronim SAD; engl. United States of America [junatd
stets v mk], akronim USA), drava u Sjevernoj Americi, izmeu Atlantika na
istoku i Pacikog oceana na zapadu. Granii na kopnu s Kanadom na sjeveru i
Meksikom na jugu, dijeli morsku granicu s Rusijom na zapadu, i posjeduje skup
teritorija irom svijeta. Drava se sastoji od 50 saveznih drava (States), koje imaju
lokalnu autonomiju u skladu s federalnim sustavom. Dravljani Sjedinjenih Amerikih
Drava obino se nazivaju Amerikanci.

Dravno ureenje i politika

Sjedinjene Amerike Drave nastale su deklaracijom trinaest britanskih kolonija

1776.godine kojom one utvruju svoju slobodu i nezavisnost.

Sjedinjene Ame...
Inroduction

Zemljopis
Vojna mo
Regionalizacija

Teritorija
dananjih
SAD
je
hiljadama godina bila naseljena
brojnim
starosedelakim
narodima, koji su doselili iz Azije
pre izmeu 40.000 i 12.000 godina.
Neke
kulture,
kao
to
je
pretkolumbovska Misisipi kultura,
su razvile naprednu poljoprivredu,
graevinarstvo i drutva na nivou
drave.

Kultura
Politika podjela

Vanjske veze

Dravna himna

Ameriki starosedeoci i doseljavanje Evropljana

Stanovnitvo

Izvori

Geslo
(Latinski

Glavni lanak: Povijest Sjedinjenih Amerikih Drava

Gospodarstvo

Povezano

Zastava

(Engleski

Povijest

Klima

Gradovi preko 100,000

stanovnika

Sjedinjene
United S

Nakon to su evropski istraivai i

trgovci napravili prve kontakte sa
Mejauerski dogovor koji su nainili puritanski doseljenici je
amerikim starosedeocima, vie
doneo demokratske oblike upravljanja u novi svet.
miliona starosedelaca je umrlo od
epidemije uvoznih bolesti, kao to
su male boginje. Dolaskom i naseljavanjem Evropljana od 16. veka zapoelo se
raseljavanje Indijanaca.
Prvi panski istraivai iskrcali su se na Floridu 1513. godine. Prvo stalno naselja
Evropljana podigli su panci u Sent Ogastinu na Floridi 1565. godine. panija je
osnivala naseobine i u Kaliforniji i Novom Meksiku, dok su francuske naseobine
nastale du reke Misisipi.
Engleske naseobine du atlantske obale su daleko najvanija u oblikovanju istorije
Sjedinjenih Drava. Kolonija Virdinija je nastala 1607. osnivanjem naseobina Popam i
Dejmstaun i puritanske kolonije Plimut 1620. Oko 100.000 puritanaca je dolo u Novu

http://wiki.eanswers.com/sh/Sjedinjene_Ameri%C4%8Dke_Dr%C5%BEave

Glavni grad
Slubeni jezici
Voe
- Predsjednik
Uspostava
Povrina
- Ukupno
- Voda(%)
Stanovnitvo
- Popis iz 2006
- Gustoa
Valuta
Vremenska zona
Pozivni broj

1/20

9/7/2016

SjedinjeneAmerikeDraveeAnswers

Englesku, posebno u Koloniju Masausetskog zaliva.

Web domena

Britanci su nastanili Merilend 1634. i Pensilvaniju 1681. godine. Teritorija obe Karoline
je bila preputena britanskom plemstvu. Holandski kolonisti su se naseljavali na teritoriji moderne drave
Njihovu koloniju Novu Holandiju (Njujork, Nju Derzi i Delaver) je preotela Engleska 1664, ali je jak h
generacijama severno od Njujorka du reke Hadson. Mnogi novi doseljenici, posebno na Jugu, su bili du
treine svih doseljenika u Virdiniju izmeu 1630. i 1680. Na prelazu u 18. vek, afriki robovi su postali prim
u mnogim oblastima.
Podelom Karoline 1729. i i kolonizacijom Dordije 1732. osnovano je trinaest
britanskih kolonija koje e kasnije postati Sjedinjene Amerike Drave. Sve
kolonije su imale lokalne samouprave sa izborima otvorenim za veinu
slobodnih ljudi, dok su rastua privrenost starinskim pravima Engleza i
oseaj samouprave stimulisali podrku republikanizmu.
Sve kolonije su legalizovale trgovinu afrikim robljem. Zbog visokog nataliteta,
niske stope smrtnosti i stabilnog doseljavanja, populacija kolonija je brzo
rasla. PokretSearchforanything
hrianske obnove tokom 1730ih i 1740ih, poznat pod nazivom
Veliko buenje podstaklo je interesovanje za religiju i verske slobode.

Sjedinjene Ame...
Inroduction
Povijest
Dravno ureenje i politika
Zemljopis
Vojna mo

Search

Sukobljavanje francuskih i britanskih interesa dovelo je do niza ratova koji su

vrhunac imali u Francuskom i indijskom ratu (1756-1763) koji je okonan
pobedom Velike Britanije. Britanske snage su preotele Novu Francusku od
Francuske, ali frankofono stanovnitvo Nove Francuske je ostalo politiki
izolovano od junih kolonija.
Britanska pobeda nad Francuzima 1763. osigurala je Britaniji politiku upravu
nad 13 kolonija. Neugroene od Francuza i Indijanaca, kolonije su postajale sve
manje zavisne od matine zemlje. Ne raunajui amerike starosedeoce, koji
su bili raseljeni, tih trinaest kolonija imalo populaciju od 2,6 miliona
stanovnika 1770, to je oko jedna treina stanovnitva Velike Britanije. Skoro
jedna petina onih koji su iveli u onome to e postati Sjedinjene Drave su
bili crni robovi.

Gospodarstvo

Englesko irenje na zapad je podrazumevalo prisajedinjavanje teritorija

Kolumbija je dugo bila simbol Ame
indijanskih plemena na koje su nailazili, kao i indijanski otpor. Indijanski
otpor je imao je razliite vidove irom kontinenta: saveznitva sa
Evropljanima, savezi vie plemena ili pojedinano: voenjem rata, iseljavanjem, sklapanjem ugovora ili v
sudom. S druge strane, engleski severnoameriki kolonisti su bili subjekt oporezivanja, ali nisu imal
Parlamentu Velike Britanije.

Stanovnitvo

Nezavisnost i irenje

Regionalizacija
Klima

Politiki nemiri izazvani britanskom kolonijalnom po

vrhunac u Amerikoj revoluciji u periodu od 1775
kolonija izborilo za svoju nezavisnost. Amerika
uspeni rat za nezavisnost protiv jedne evropske sile.

Kultura
Politika podjela

Amerikanci su razvili demokratski sistem lokalne s

republikanizma koje smatrau vladu odgovornoj volji n
se snano protivila korupcije i zahtevala graansku v
svoja prava kao Englezi i odbili su britanske napori da
odobrenja kolonijalnih zakonodavstava.

Gradovi preko 100,000

stanovnika
Povezano
Izvori

Potpisivanje Deklaracije nezavisnosti SAD

Vanjske veze

Britanci su ostali na svom stavu i sukob je buk

Kontinentalni kongres, sazvan u Filadelji, je 14
Kontinentalnu armiju pod komandom Dorda Vaing
svi ljudi stvoreni jednaki i obdareni odreenim

Kongres je 4.

jula 1776. usvojio Deklaraciju o nezavisnosti, koju je uglavnom napisao Tomas Deferson. Taj datum s
nezavisnosti SAD. lanovi o konfederaciji su 1777. uspostavili slabu vladu koja je upravljala Severnoamerik

Posle britanskog poraza kod Jorktauna od amerikih snaga kojima je pomagala Francuska, Sjedinjene Dr
Po Pariskom miru 1783. Velika Britanija je priznala ameriki suverenitet nad najveim delom teritorije is
http://wiki.eanswers.com/sh/Sjedinjene_Ameri%C4%8Dke_Dr%C5%BEave

2/20

9/7/2016

SjedinjeneAmerikeDraveeAnswers

SAD u sadanjem obliku nastale su 1787.

Zahtevi za mnogo jaom saveznom vladom sa pravom da oporezuje je dovelo do ustavne konvencije. Na
Ustav SAD je do 1788. usvojilo svih 13 drava. Prvi saziv Senata, prvi saziv Predstavnikog doma
Vaington su stupili na dunost 1789. Povelja o pravima, koja zabranjuje ogranienje linih sloboda od stran
niz pravnih zatita, usvojena je 1791.

Stavovi prema ropstvu su menjali, a sve drave su zabranile meunarodnu trgovinu robljem (mada je Se
dozvolila), a savezna vlada je 1807. zabranila uvoz ili izvoz robova. Sve drave Severna ukinule su ropstvo iz
su robovlasnike drave na Jugu ostali branioci "udne institucije".

Zbog pamuka koji je posle 1820. vlasnicima plantaa donosio velike prote, junjaki belci su bili sve
pozitivno za sve, pa ak i za robove. Drugo veliki buenje, koje je poelo oko 1800, preobratilo je mi
evangelistiki protestantizam. Na severu je ovo dovelo do vie drutvenih reformatorskih pokreta, ukljuuju
Tokom prve polovine -{XIX}- veka, ekspanzija ka Zapadu se nastavlja i mnoge
drave e se osnivati u skladu sa rastom stanovnitva. Amerika tenja da se
proire na zapad je dovela do Indijskih ratova.</ref> Kupovina Luizijane od
Francuske 1803. za vreme predsednika Tomasa Defersona je gotovo
udvostruila veliinu drave.

Sjedinjene Ame...

Rat iz 1812. je objavljen Ujedinjenom Kraljevstvu zbog raznih nereenih pitanja

i pomorskog suparnitva i zavren bez pobednika, je ojaao svest o pripadanju
amerikoj naciji. Niz amerikih vojnih upada na Floridu je primorao paniju
da 1819. ustupi SAD Floridu i druge teritorije oko Meksikog zaliva. Predsednik
Dejms Monro rearmisao je volju za neutralnou Sjedinjenih Drava kao i
njihovo protivljenje svakom evropskom uplitanju na amerikom kontinentu
(Monroova doktrina).

irenje SAD

Predsednik Endru Dekson je preuzeo dunost 1829. i zapoeo skup reformi

koje su dovele do ere deksonovske demokratije, za koju se smatra da je trajala od 1830. do 1850. To uklju
to su pravo glasa za sve bele mukarce, i razne korekcije nadlenosti savezne vlade. To je takoe do
stranakog sistema, skupa dominantnih partija koje su postojale od 1828. do 1854.

Staza suza iz 1830ih predstavlja primer politike uklanjanja Indijanaca kojim su Indijanci preseljeni u svoj
dravne subvencije. Sjedinjene Drave su anektirale Republika Teksas 1845, usred perioda kada je konc
stekao popularnost.

Sporazum o Oregonu iz 1846. sa Ujedinjenim Kraljevstvom doneo je sadanji Ameriki Severozapad pod k
pobeda u meksiko-amerikom ratu 1848. dovelo je do ustupanja Americi Kalifornije i velikog dela
Jugozapada.

Kalifornijska zlatna groznica 1848-49 je dodatno podstakla iseljavanje na zapad. Nove pruge su olakale do
ojaale su sukobe sa Indijancima. Za pola veka, oko 40 miliona amerikih bizona je bilo ubijeno zbog ko
olaka irenje eleznice. Nestanak bizona, glavnog izvora hrane prerijskim Indijancima je bio udarac
domorodakih kultura.

Ropstvo, graanski rat i industrijalizacija

Razlike izmeu industrijskog Severa i poljoprivrednog

Tenzije izmeu robovlasnikih i slobodnih drav
raspravama o odnosima izmeu dravnih i saveznih
sukobima zbog irenja ropstva u nove savezne drave.

Abraham Linkoln, kandidat uveliko anti-robovla

stranke je izabran za predsednika 1860. Pre nego
sedam robovlasnikih drava je proglasililo secesiju
smatrala nelegalnom, i osnovalo Konfederativne Amer

Bitka kod Getisburga. Graanski rat je uvrstio Uniju, podstakao

industriju elika i izgradnju transkontinentalne eleznice.

http://wiki.eanswers.com/sh/Sjedinjene_Ameri%C4%8Dke_Dr%C5%BEave

Napadom Konfederacije na Fort Samter, poeo je

robovlasnike drave su se pridruile Konfederaciji. Li
emapcipaciji proglaeno je sloboda robova u Konfe
Unije 1865, tri amandmana na Ustav SAD su obezb
etiri miliona crnaca koji su bili robovi, dato pravo gra

3/20

9/7/2016

SjedinjeneAmerikeDraveeAnswers

Rat i njegova odlunost su doveli do znaajnog poveanja moi savezne vlade. Ovaj rat je i dalje najsmrtono
istoriji, poto je doveo do smrti 620.000 vojnika. Posle rata, ubistvo Abrahama Linkolna je radikalizovalo
Rekonstrukcije u cilju reintegracije i obnove junih drava, dok se istovremeno obezbeuje prava tek oslobo

Tako su 1871. godine sve june drave ponovo bile integrisane u Uniju posle ratikacije ovih amandman
predsednikih izbora Nagodbom iz 1877 okonana je Rekonstrukcija; zakoni Dima Kroua su obespravili m
legalizovali rasnu segregaciju.
Na severu, urbanizacija i priliv imigranata bez presedana iz June i istone
Evrope ubrzalo je industrijalizaciju zemlje. Talas imigracije, koji je trajao do
1924, je obezbedio radnu snagu i preobrazio ameriku kulturu. Razvoj
infrastrukture u celoj zemlji podstakao je privredni rast.
Kraj graanskog rata je podstakao vee naseljavanje i razvoj amerikog Starog
Zapada. Ovo je bilo mogue zbog razliitih drutvenih i tehnolokih
dostignua, ukljuujui i zavretak Prvog transkonentalniog telegrafa 1861. i
Prve transkontinentalne eleznice 1869.
Kupovinom Aljaske 1867. od Rusije za 7,2 miliona dolara okonano je irenje
SAD po kontinentalnom delu Severne Amerike. Masakr u Vounded Niju 1890.
je bio poslednji veliki oruani sukob u Indijskim ratovima. Monarhija u
Kraljevstvu Havaji je zbaena 1893. u puu koji su predvodili ameriki
dravljani.

Emigranti ulaze u SAD na ostrvu E

fabrikama, rudnicima i eleznici i i
industrijalizovanom poljoprivredom

SAD su anektirale Havajski arhipelag 1898. Predsjednik Teodor Ruzvelt

intervenisao u celom nizu drava Latinske Amerike. Pobeda u pansko-amerikom ratu iste godine je pok
Drave svetska sila i dovela je do aneksije Portorika, Gvama i Filipina i jaanja amerikog uticaja na

Filipini su dobili nezavisnost posle pola veka, dok su Portoriko i Gvam ostali teritorija SAD. Godine 190
Panamskog kanala. Otvaranjem Panamskog kanala 1914. SAD su postale svetska ekonomdks sila sa stanovn
useljavanjem, naraslo na 92 miliona.

Pojava brojnih uglednih industrijalaca krajem 19. veka je doveo do Zlatnog doba, perioda rasta bogatstva i m
je pomoglo poetak Progresivne ere, perioda velikih reformi u mnogim drutvenim oblastima, ukljuuju
javnost, velike mere protiv trustova i panje na uslove ivota radnike klase. Predsednik Teodor Ruzvelt
zagovornika progresivnih reformi.

Prvi svetski rat, Velika depresija i Drugi svetski rat

Na poetku Prvog svetskog rata 1914, Sjedinjene Drave su i dalje bile neutralne. Veina Amerikanaca se sa
Francuzima, mada su se mnogi protivili intervenciji. SAD su se 1917. pridruili saveznicima, a ameri
pomogle su da se stanje preokrene protiv Centralnih sila.

SAD iz rata izlaze kao najmonija zemlja sveta. Predsednik Vudro Vilson je imao vodeu diplomatsku ulog
konferenciji 1919. kojom je oblikovan posleratni svet. Vilson se vrsto zalagao da se SAD pridrue Drutvu n
je odbio da odobri ovaj potez, a nije usvojio ni Versajski mir, kojim je upostavljeno Drutvo naroda.

Drava je vodila politiku unilateralizma, na ivici izo

ensko pravo glasa je 1920. izdejstvovao usvajanje u
davanju enama pravo glasa. Prosperitet Burnih
Krahom Volstrita 1929. godine koji je izazvao Veliku de

Nakon svog izbora za predsednika 1932. Frenklin D

depresiju odgovorio Nju dilom, nizom politika povean
u privredu, ukljuujui i uspostavljanje sistema so
tridesete sredinom 1930-ih osiromaile su mnoge pol
izazvale novi talas migracije na zapad.

Prljave tridesete su izazvale poljoprivrednu depresiju, uticale na

industrijska trita i dovela do velikih seoba iz Velike ravnice.

SAD, iako zvanino neutralne tokom rane faze

invazije nacistike Nemake na Poljsku u septemb
snabdevaju saveznike ratnim materijalom u martu
zajmu i najmu. Japansko carstvo je 7. decembra 1941.

pokrenulo iznenadni napad na Perl Harbor, to je

pridrue saveznicima u borbi protiv sila Osovine
Amerikanaca japanskog porekla. Uee u ratu je podstaklo kapitalne investicije i rast industrijskih
http://wiki.eanswers.com/sh/Sjedinjene_Ameri%C4%8Dke_Dr%C5%BEave

4/20

9/7/2016

SjedinjeneAmerikeDraveeAnswers

zaraenih strana, Sjedinjene Drave su jedina drava koja je iz rata izala

bogatija zapravo, daleko bogatija umesto siromanija.
Saveznike konferencije u Breton Vudsu i u Jalti su skicirale novi sistem
meunarodnih organizacija koji je postavio SAD i Sovjetski Savez u centar
svetskih pitanja. Poto je rat u Evropi zavren, u San Francisku je 1945,
odrana meunarodna konferencija na kojoj je doneta Povelja Ujedinjenih
nacija, koje su postale aktivne nakon zavretka rata. Poto su SAD razvile prve
atomske bombe, predsednik Hari Truman je odluio da ih iskoristi u avgustu
1945. na japanskim gradovima Hiroimi i Nagasakiju u avgustu. Japan se
predao 2. septembra 1945. ime je okonan rat.

Hladni rat
Posle Drugog svetskog rata, Sjedinjene Drave i Sovjetski Savez su tokom
Hladnog rata borili za prevlast u svetu i dominirali vojnim pitanjima u Evropi
kroz NATO i Varavskog pakta. Iako su bile angaovane u posrednikim
ratovima, i razvile mone nuklearne arsenale, dve zemlje su izbegavale
direktni vojni sukob.

Invazija na Evropu u Drugom svets

industriju, ubrzala migracije u veli
velikih razmera.

SAD su se esto protivile leviarskim pokretima u Treem svetu koji se smatrali nasiranim od Sovjet
vojnici su se borili protiv komunistikih kineskih i severnokorejskih snaga u Korejskom ratu
neamerike aktivnosti sprovodio je niz istraga navodnih leviarskih subverzija, dok je senator Dozef Mak
antikomunistikih oseanja.
Sovjetsko lansiranje prve svemirske letelice sa ljudskom posadom 1961.
podstaklo je predsednika Dona F. Kenedija da pozove SAD da one budu te koje
e poslati prvog ovega na Mesec, to je i ostvareno 1969. Kenedi se takoe
suoio sa napetom nuklearnom krizom sa sovjetskim snagama na Kubi.
U meuvremenu, Sjedinjene Drave su doivljvale odrivi ekonomski rast.
Usred prisustva razliitih belih nacionalistikih grupa, posebno Kju kluks
klana, pojavio se pokret za graanska prava koi je koristi nenasilje da se suoi
sa segregacijom i diskriminacijom. Pokret su simbolisali i vodili crnim
Amerikanci, kao to su Roza Parks i Martin Luter King. Sa druge strane, neki
crne nacionalistike grupe poput Crnih pantera su imali militantniji pristup.
Posle ubistva Kenedija 1963. za vreme predsednika Lindona Donsona doneti
su Zakon o graanskim pravima 1964. i Zakon o pravu glasa 1965. On je takoe
potpisao programe o zdravstvenoj zatiti i zdravstvenoj pomoi. Donson i
njegov naslednik Riard Nikson proirili su posredniki rat u Jugoistonoj
Aziji u neuspeni Vijetnamski rat.
Pojavio se raireni kontrakulturnog pokret, podstaknut protivljenjem rata,
crnim nacionalizmom, kao i seksualnom revolucijom. Beti Fridan i Glorija
Stejnem su predvodile novi talas feminizma koji je traio politiku, drupvenu
i ekonomsku jednakost za ene.

Martin Luter King dri svoj govor

Vaington 1963.

Kao posledica skandala Votergejt iz 1974, Nikson je postao prvi ameriki

predsednik koji je podneo ostavku, kako bi izbegao da budu smenjen pod optubom koje su ukljuiv
zloupotrebu poloaja. Administracija Dimija Kartera sa kraja 1970-ih je bila u znaku stagacije i iranske kr

Izbor Ronalda Regana za predsednika 1980. najavio je zaokret udesno u amerikoj politici, koja se ogledala u
poreskim i potroakim prioritetima. Poveani su izdaci za odbranu, a projekti poput Strateke odbrambe
imali ponovno pokrenuti trku u naoruanju i ekonomski iscrpiti Sovjetski Savez.

Pored toga su se podravali avganistanski mudahedini u ratu protiv Sovjeta, antikomunistiki nastrojeni
kao i antikomunistiki nastrojeni pokreti u Istonoj Evropi poput poljske Solidarnosti. SAD su toko
podravale Irak Sadama Huseina u Irako-iranskom ratu da bi zaustavili islamistiki Iran, ali su takoe
Iranom kome su prodavale oruje, a novac od prodaje oruja prebacivali nikaragvanskoj desniarskoj Kontr

Poboljanje ekonomske situacije, ali i ponovni uspon nacionalnog ponosa nakon uspene invazije Grenade
je Reganu da pobedi na predsednikim izborima 1984. Njegov drugi mandat obeleio je skandal Iran-Kontra
napredak u odnosima sa Sovjetskim Savezom. Nakon raspada Sovjetskog Saveza zavren je Hladni rat.

Sadanjost
http://wiki.eanswers.com/sh/Sjedinjene_Ameri%C4%8Dke_Dr%C5%BEave

5/20

9/7/2016

Sadanjost

SjedinjeneAmerikeDraveeAnswers

Nakon raspada SSSR-a, SAD postaje jedina svetsk

predsednika Dorda Buda starijeg, Sjedinjene Drave
u Zalivskom ratu, odobrenom od Ujedinjenih nacija, s
irake snage koje su okupirale Kuvajt.

Najdui ekonomski rast u modernoj istoriji SAD o

2001.obuhvatio je period administracije Bila Klint
Graanske parnice i seks-skandal su doveli do glasan
1998, ali je on ostao predsednik. Na spoljnom planu
obeleilo zaotravanje sukoba sa Al Kaidom Osame bin
u reavanju sukoba na prostoru bive Jugoslavije

Napad na Svetski trgovinski centar 11. septembra 2001.

SAD su posredovale u zakljuenju Dejtonskog mira

NATO napade na SR Jugoslaviju, zbog optubi o kr
tekog poloaja Albanaca na Kosovu. Predsedniki iz
od najtesnijih u amerikoj istoriji, reeni su odlukom
korist Dorda Bua mlaeg, koji je postao 43. amerik

Pripadnici Al Kaide su 11. septembra 2001. napali

Njujorku i Pentagon u blizini Vaingtona, usmrtivi gotovo tri hiljade ljudi. Kao odgovor na to, Buova ad
globalni rat protiv terora, invazije Avganistana i uklanjanje talibanske vladu i kampova za obuku Al Kaide.

Talibanski pobunjenici nastavili su da se bore u gerilskom ratu koji jo uvek traje. Buova administracija
pritisak za promenu reima u Iraku na osnovu nedokazanih tvrdnji da Irak poseduje oruje za mas
predvoene SAD su izvrile invaziju na Irak 2003. i oborili sa vlasti Sadama Huseina.

U 2008, u jeku globalne ekonomske recesije, Barak Obama je kao prvi Afroamerikanac izabran za preds
zdravstvene zatite i nansijskog sistema su usvojene dve godine kasnije. U napadu amerikih specijalac
Osama bin Laden. Rat u Iraku je zvanino okonana povlaenje preostalih amerikih trupa iz zemlje u dece

Dravno ureenje i politika

Vlada i politika Sjedinjenih Drava je zasnovana na Ustavu Sjedinjenih
Amerikih Drava, napisanom 1787. godine. Ustav iz 1787 je do danas
dopunjen sa 27 amandmana. Prvih 10 su prihvaeni nedugo poslije nastanka
samog ustava. Grupno se nazivaju "Deklaracija prava" (Bill of Rights), a odnose
se na osnovna prava dravljana Sjedinjenih Amerikih Drava, kao to su
pravo na slobodu govora i vjeroispovjesti.
Vlada Sjedinjenih Amerikih Drava je jedna od najstarijih na svijetu.Kao
federalna demokracija, sastoji se od izvrne, zakonodavne, i sudske
vlasti.Izvrna vlast se sastoji od predsjednika i njegovog kabineta, uz dodatak
raznih dravnih slubi.
Zakonodavna vlast je Kongres Sjedinjenih Amerikih Drava, koji se sastoji od
Doma zastupnika (House of Representatives) i Senata (Senate). Zastupnici i
Senatori su podijeljeni po saveznim dravama. U Domu Zastupnika svaka
savezna drava ima broj predstavnika razmjeran njenom broju stanovnika,
dok u Senatu svaku dravu zastupaju dva senatora. Broj zastupnika u Domu
Zastupnika je 435. Senat trenutno broji 100 senatora.

United States Capitol.

Sudska vlast se sastoji od svih sudova u Sjedinjenim Dravama. Vrhovni sud Sjedinjenih Amerikih Drava
imaju doivotni mandat. Nakon smrti ili povlaenja suca, predsjednik SAD-a nominira novog suca, kojega s
trebao potvrditi.

Svaka savezna drava u Sjedinjenim Dravama ima svoju vladu, ije su granice moi ispod razine moi fede
ovlasti svaka drava moe imati je tema mnogih rasprava u amerikoj politici. Glavne politike stranke
Republikanska Stranka (SAD) i Demokratska Stranka SAD.

Sjedinjene Amerike Drave se ponose s najstarijim pisanim Ustavom na svijetu, i po danas vaeem Usta
drava s ogranienom autonomijom u kojima savezni zakoni imaju veu teinu od zakona pojedinih dra
podruja. U nadlenost federacije spadaju slijedea podruja (spomenuta su najvanija):
obrana federacije (vojska)
http://wiki.eanswers.com/sh/Sjedinjene_Ameri%C4%8Dke_Dr%C5%BEave

6/20

9/7/2016

SjedinjeneAmerikeDraveeAnswers

vanjski poslovi
porezi (na saveznom nivou)
monetarni sustav
potanska sluba
Najvii organi vlasti su Predsednik, Kongres, te Vrhovni savezni sud.

Zemljopis
Glavni lanak: Zemljopis SAD-a
Reljefne razliitosti
Reljef SAD-a brlo je raznolik pa se izdvajaju 4 velike reljefne cijeline: Apalai,
obalne ravnice, sredinje nizine i Kordiljeri.Aljaska i Havaji izdvojeni su iz te
podijele i obuhvaaju se posebnim regionalnim pregledom.
1. Paraleno s istonom obalom Atlantskog oceana prua se paleozojski
planinski lanac Apalaa (Appalachians) koji je bogat rudama, a posebice
ugljenom. Tijekom duge geoloke prolosti Apalai su prilino zaravnjeni
pa im najvii vrh dopire do samo 2045 metara.
1. Uz obale Atlantskog oceana prostiru se obalne ravnice. Obalna ravnica uz
Meksiki zaljev kao klin se zabija 900 km uz Mississippi do ua rijeke
Ohio. Obalna ravnica uz Atlantski ocean blago se sputa od obronaka
Apalaa prema Atlantskom oceanu. Izmeu tih dviju obalnih ravnica
nalazi se reljefna posebnost, 640 km dug vapnenaki poluotok nastao u
tercijaru Florida (poluotok). Na niskom poluotoku prostrane su movare.
2. Na cijelom prostoru izmeu Apalaa i Stjenjaka rasprostire se irok
prostor sredinjih ravnica oko porjeja Mississippija koji je u junom
dijelu irok oko 2000km, a na sjevernom 3000km. Cijeli taj prostor nije
homogen pa se izdvaja:

Mount Hood, neaktivan vulkan na

istoni prijelazni pojas nalazi se neposredno uz Apalae i uz blagi pad

prema zapadu prostire se do rijeke Mississippi;
ravniarski prostor uz Velika jezera ima oblik trokuta ije su stranice
rijeke Ohio i Missouri te Velika jezera;
relativno nizak ravnjak Ozark- Ouachita umetak je prekambrijskih i
paleozojskih stijena koji stri iz mlaim sedimentima zatrpanih
ravnica, a geoloki to je nastavak Apalaa. Bogat je rudama ali nema
ugljena;
Visoki ravnjaci obuhvaaju golem prostor od Meksika do Aljaske i vrlo
se lagano uzdiu od od istoka do Stjenjaka, veim dijelom se nalaze
zapadno od izohijete od 500mm koja je u doba osvajanja amerikog
zapada nazvana i "death line" (crta smrti), Naime zapadnije od te crte
koja se poklapa s priblino 100 zapadne geografske duljine ima sve
manje padalina pa stoga prirodno uspijeva samo trava. Ravnjaci su
vrlo plodni ali samo ako im se dovede voda.
3. Vrlo irok i geoloki mlad planinski lanac Kordiljera dijeli se na Stjenjak,
ravnjake i zavale i paciki priobalni prostor Kordiljera.

Stjenjak (Rocky Mountains) je najvei i najvii planinski lanac

Sjeverne Amerike, a prua se preko sjevera Aljaske, od planine Brooks,
kroz Kanadu, SAD, Meksiko i preko Srednje Amerike nastavlja se u
Junu Ameriku kao Ande. Nastao je alpskom orogenezom te ima
Bjeloglavi orao je prikazan na grbu
vrste pomoi e joj od istrebljenja
vulkanske aktivnosti. Brojni su vrui izljevi lave, a najpoznatije takvo
podruje jest nacionalni park Yellowstone. Najvee visine mu prelaze
4000 m ali sam lanac nije bio prepreka pri osvajanju zapada jer se
prijevoji nalaze na oko 1 600 m, a gotovo do njih uzdiu se laganim usponom visoki ravnjaci.
Najvee potekoe prilikom osvajanja zapada priinjavao je irok pustinjski i polupustinjski pojas
izmeu Stjenjaka na istoku i Sierra Nevade i Primorskog gorja na zapadu. Istie se nekoliko zavala o
Velika zavala (Great Basin), Ravnjak Colorado, Gila ravnjak (Hila) i Kolumbijski ravnjak.
U paciki priobalni prostor Kordiljera razlikujemo tri osnovna dijela:

Primorsko gorje(Coast Range) dosie visinu do 1600 m te su reljefna zapreka vlanim vjetrovima s
toga imaju velike koliine padalina koje omoguuju rast uma od kojih se posebno istiu ume di
(mamutovac). Na nekoliko mjesta presjeene su rijekama i tu su se razvile luke (San Francisco
http://wiki.eanswers.com/sh/Sjedinjene_Ameri%C4%8Dke_Dr%C5%BEave

7/20

9/7/2016

SjedinjeneAmerikeDraveeAnswers

Granitni masiv Sierra Nevade i vulkanski niz Kaskadnoga gorja paralelni su s Primorskim gorjem
4000m;
sredinje doline (San Joaquin, Sacramento, Kalifornijska dolina) koje se nalaze izmeu Sierra Nev
planina na istoku i Primorskih planina na zapadu, navodnjavanjem su pretvorene u vrlo plodne p
povrine.

Na formiranje dananjeg reljefa SAD-a i Kanade utjecala je pleistocenska glacijacija. Tijekom dva milijuna
pokrivao kanadski tit i viestruko se sputao prema jugu, pri emu je troio stijensku podlogu (egzara
zapadu bili su brojni ledenjaci.

Naglaeno troenje bilo je na dodiru starijih stijena kanadskog tita i mekih mlaih stijena junije od nje
izdubio meku podlogu. Nakon zavretka ledenog doba udubine u podlozi napunile su se vodom te je na
(Velika jezera, Winnipeg, Manitoba, Reindeer, Athabasca, Great Slave- Veliko ropsko jezero, Great BearLedenjaci su odredili i tokove rijeka Ohio o Missouri koje nam dokazuju dokle je na jug dopirao ledeni pokro

Vojna mo
SAD koji na vojsku troi
koliko i sve ostale svetske
drave zajedno ima pet
rodova oruanih snaga
koji su po reima vojnog
glasogovornika aktivni u
120 drava sveta .Ti vojni
rodovi su:
Kopnena vojska
Ratna mornarica
Ratno zrakoplovstvo
Marinski Korpus
Obalna straa

Amerika vojska mnogo investira u visoku tehnologiju npr.

bombarderaB-2 Spirita

Predsjednik Sjedinjenih Amerikih

Poredani su po veliini.
(desno) u Camp Davidu u oujku 20
Obalna
straa
jedina
smije tititi zakon SAD-a. Marinci su ti koji prvi rade desante na neprijateljske
obale i, za razliku od ostalih rodova, ne trebaju doputenje Kongresa za napad. To znai da su pod potpunom
U sljedeoj tablici se nalaze podaci o amerikoj vojnoj moi usporedivi s onima od druge najvee vojne sile
Vrsta oruja

Kina

SAD

vojni budet

78 ili 109 milijardi

729 milijardi

postotak BDPa

2 posto

4.3 posto

broj vojnika

2.26 miliona

1.58 miliona

vojni avioni

1,320

2,379

nevidljivi avioni

139

nosai aviona

11

podmornice

65

71

razarai

27

57

Nuklearni projektili

240

9,400

Po zavretku hladnog rata, a pogotovo nakon napada u New Yorku 2001. godine vojni, paravojni policijski re
se poeo okretati protiv takozvanog unutranjeg neprijatelja koji je deniran kao osoba koja pomae
denicija rjei pomae prilino neodreena poto ona 2011.

godine moe oznaavati da osoba koja se samo slae s politikim ciljevima na primer Talibana
protuteroristikim zakonima. Rezultat takve represivne politike postaje postojanje 1,271 dravne i 1,93
organizacija nanciranih od SAD na njegovom teritoriju. Samo tokom septembra 2011. u glavnom gradu
zgrade za tamonje represivne organizacije.

U odnosu prema ostalim glavnim vojnim velesilama to jest Kini i Rusiji SAD je preuzeo politiku gradn
gradnja se u sluaju Rusije slubeno objanjava da nije uperena protiv nje nego protiv teoretskog nuklea
http://wiki.eanswers.com/sh/Sjedinjene_Ameri%C4%8Dke_Dr%C5%BEave

8/20

9/7/2016

SjedinjeneAmerikeDraveeAnswers

nema nuklearnog oruja. Po pitanju Kine gradnju raketnog tita kojim se eliminira iz politike kinesko
nije uope pokuao objasniti.

Regionalizacija

SAD su izuzetno prostrane, reljefno i klimatski raznolike, to uzrokuje velike regionalne posebnosti i brojn
raznim kriterijima.
Sjeveroistok

Drave Connecticut, Maine, Massachusetts, New Hampshire, New Jersey, New York, Rhode Island, Vermont

Ova regija obuhvaa samo 1.8% povrine SAD-a, ali 5.2% stanovnitva. Prvi doseljenici bili su engleski
Nizak, brdovit i umovit kraj sa starim stijenama podsjea na Englesku pa je stoga regija nazvana Nova Eng
bogatom ugljenom zapoela je industrijalizacija i urbanizacija SAD-a.

Boston je najstariji, a New York najvei grad u SAD-u. New York je osnovan kao New Amsterdam, a 1664. god
mijenjaju mu ime. Zbog najpovoljnijeg prometnog poloaja bio je najvanija imigracijska luka kroz koju je u
milijuna ljudi i danas je vana amerika luka s vie od 100km operativne obale. U gradu se nalazi ista i
bruenje dijamanata, tiskarska i sl.), a u susjednom New Jerseyju nalazi se prljava industrija. Znaajniji
Buffalo.
Atlanska obalna ravnica
Drave Pennsylvania, Maryland, Delaware, Virginia, Sjeverna Karolina, Juna Karolina, Georgia, Florida
Srednji zapad- Midwest
Drave Zapadna Virginia, Kentucky, Ohio, Indiana, Illinois, Minnesota, Iowa, Missouri, Wisconsin, Michigan
Jug
Drave Tennessee, Alabama, Mississippi, Arkansas, Louisiana, Kansas,
Oklahoma, Teksas
Visoki ravnjaci
Drave Juna Dakota, Sjeverna Dakota, Nebraska, Colorado
Unutranji platoi i zavale
Drave Montana, Idaho, Wyoming, Nevada, Utah, Novi Meksiko, Arizona
Kalifornija
Sjeverozapad
Drave Oregon i Washington

Karta Sjedinjenih Drava i njihova i

Nove zemlje
Drave Aljaska i Havaji

Klima
Klimatske razliitosti

Velik prostor SAD-a ima i velike klimatske razliitosti na koje utjeu reljefne posebnosti i poloaj unut
zranih masa. Apalai i Kordiljeri ine svojevrsni lijevak koji zimi usmjerava hladne zrane mase sa sjeve
oteuje mnoge kulture (npr. pamuk , juno voe). Obrnuto ljeti se kroz taj lijevak s juga prema sjeveru
zrane mase, to povoljnoi djeluje na sve kulture, npr. na penicu- cornbelt.

Na dodoru razliitih zranih masa esto nastaje vrtloni sustav tornado. Sa sjevernijeg Tihog oceana
koji sjevernoj pacikoj obali i unutranjosti donose velike koliine vlanog zraka. Najvie je padalina n
Sierra Nevadi i Kaskadskom gorju, a dalje prema istoku pue relativno suh i topao vjetar fenskog tipa
Meksikog zaljeva dolaze vlane zrane mase koje prodiru daleko na sjever.
Tipovi klime

U SAD-u postoji nekoliko tipova klime: Umjereno tople kine klime imaju srednji i istoni dio SAD-a.
padalina u toplom dijelu godine imaju obale Pacika. Prirodna vegetacija ovih dijelova je borova u
http://wiki.eanswers.com/sh/Sjedinjene_Ameri%C4%8Dke_Dr%C5%BEave

9/20

9/7/2016

SjedinjeneAmerikeDraveeAnswers

polupustinjske klime su uz obale Pacika i na prostorima visokih ravnjaka i zavala, a biljni pokrov je os
kaktusi. Najvii planinski dijelovi imaju snjeno- umsku klime. Jak modikatorski utjecaj imaju
Kalifornijska morska struja.

Gospodarstvo
imbenici razvoja SAD-a
SAD spadaju u sam svjetski vrh po gospodarskoj, a imbenici koji su to omoguili brojni su.

imbenici gospodarskog razvoja SAD-a su golem prostor, povoljna klima, povoljni uvjeti za poljoprivredu
brojno, razliito i dobro kolovano stanovnitvo, dugotrajna neovisnost, dugotrajno razboblje bez ratova
vrlo jak sindikalni pokret, veliki kapital i politika stabilnost demokratskog sustava i trinog gosp
demokratska smjena politikih stranaka na vlasti ne odrava bitnije na tijek razvoja gospodarstva i standar

SAD je ekonomski i vojno najjaa drava na svijetu. Temelj amerikog gospodarstva jest slobodno trite
poslovne odluke donose u skladu s trinim oekivanjima i potrebama. Dravni utjecaj se osjea u npr. ma
kamata i slino.

Povoljan okvir za razvoj gospodarstva jesu i pozitivni zakoni koji su ve dugo snazi u SAD-u kao npr. ant
koji nijednom poduzeu ne doputaju monopol proizvodnje i odreivanja cijena jer tada najee potroa
cijenu proizvoda.

Zakonima su zatieni potroai od nekvalitetne i tetne robe, radnici od loih radnih uvijeta, okoli od pre
dravnog se prorauna izdvajaju sredstva za istraivanje i razvoj raznih industrija i proizvoda to pom
gradovima u postizanju veeg stupnja razvoja.

Poljoprivredom se bavi 2.7% stanovnitva, ali poljoprivredna je proizvodnja u SAD-u meu najprod
Obiljeavaju je veliki posjedi, najsuvremenija mehanizacija i kemijsko- tehnika zatita, a poticaj daju vel
politiko-gospodarske veze SAD-a sa svijetom gdje se plasiraju vikovi.

U SAD-u se proizvodi gotovo sve, a proizvodnja je prema klimatskom uvijetima podijeljena na pojaseve. Na
jugoistoku, Floridi, proizvode se agrumi, a na jugu pamuk, duhan i soja. Na nepreglednim njivama sredinjih
Stjenjaka (umjereno tople kine klime) zasijani su kukuruz i penica (corn belt- itni pojas) koji slue i z
stoke(hog belt- pojas svinja) koju nalazimo sve do Velikih jezera gdje se u Chichagu nalaze najvee klaonice

Na sjeveroistoku je znaajno mljekarstvo i voarstvo. Suhi i planinski prostori na zapadu nepogodni s

zatienim dolinama na krajnjem zapadu uspijeva voe i povre. Prirodno suha Kalifornijska dolina stal
nazivaju "najskupljim vrtom Amerike".
U sekundarnim djelatnostima radi 23.9% Amerikanaca. SAD proizvode i troe
najvie energije na svijetu. Velika nalazita nafte su u Teksasu, Kaliforniji i na
Aljasci, a ugljena u Apalaima. Velika nalazita prirodnog plina su uz
Meksiki zaljev, a veina rijeka iskoritena je za dobivanje elektrine energije.
Na rijeci Tennessee izgraeno je ak 30 brana. SAD su i najvea nuklearna sila,
a koriste se zalihe urana u dravi Colorado. Na tako velikom i geoloki
razliitom prostoru postoje sve potrebne rude koje se prerauju u snanoj
industriji. U SAD-u nije zapoela industrijska revolucija, ali je izum pokretne
trake (1913., Ford) bila svojevrsna revolucija kasnije industrijske proizvodnje u
svijetu.
Industrija se snano razvila zahvaljujui bogatstvu energije,
rude, poljoprivredni proizvodi) i brojnom i dobro kolovanom
suvremenim industrijskim pogonima proizvodi se gotovo
poznati ameriki proizvodi su automobili (Ford), raunala
zrakoplovi (Boeing), telefoni (Motorola), i dr.

sirovina (ume,
stanovnitvu. U
sve, a svjetski
(IBM, Compaq),

Space Shuttle Columbia polazi na m

posadom

Istiu se tri industrijske regije: sjeveroistok (najvea), Meksiki zaljev i

pacika industrijska regija (Los Angeles, San Francisco, Portland, Seattle). Dananja industija ima sve
zatvaranja tamonjih radnih mesta i otvaranja onih u dravama s jeftinijom radnom snagu to jest pre svega

Iako amerika industrija proizvodi goleme koliine roba, SAD od trenutka prihvaanja neoliberalnog ek
uvozi nego to izvoze indusrijskih proizvoda to je stvorilo ogromni trgovinski decit.
http://wiki.eanswers.com/sh/Sjedinjene_Ameri%C4%8Dke_Dr%C5%BEave

10/20

9/7/2016

SjedinjeneAmerikeDraveeAnswers

Veina stanovnika SAD-a, 73.5%, radi u tercijarnim djelatnostima od kojih su svjetski najznaajnija z
(svemir, vojna tehnologija, informatika, telekomunikacije, robotika, zrakoplovi, biotehnika, medicina
koncentracija istraivakih laboratorija i znanstvenika je u tvz.
Silicijskoj dolini (Silicon valley). Veliko znaenje u svijetu imaju i amerike novarske kue (banke,
drutva), a znaajne su i trgovine. U svijetu je bez konkurencije amerika lmska industrija Hollywood

Ekstremna ekonomska nejednakost

Prihvaanje i potom provoe ekonomske teorije neoliberalizma dolaskom na vlasta Ronalda Reagana
velikih promena s dugoronim posljedicama. Prvi dio njegove unutranje ekonomske politike postaje stva
koji po rjeima idejnog zaetnika tog ekonomskog pravca "daruje to argument za rezanje dravnih program
argument protiv novih programa koje ne eli".

Takoer zahvaljujui stratekom decitu protivnici dravne potronje mogu zvuati kao humanisti k
moemo krasti od nae dece kako bi ispunili kratkorone elje" . Na vanjskom politikom planu SAD posti
omoguava amerikim kompanija da tamo presele veliki dio proizvodnje to e biti zacemen
Washingtonskim konsenzusom to dva desetljea potom rezultira i velikim trgovinskim decitom od
meseno .

S druge strane u zadnjih 30 godina redovno je raslo bogatstvo 1% najbogatijih stanovnika SADa kojima su s
uveavale 127 puta bre od onih radnika . Rezultat toga je postao da tih 1% najbogatijih 2010 godine kontr
bogatstva SADa i imaju neto vrijednost jednaku onoj koju posjeduje 90% donjeg ekonomskog sloja .

Stanovnitvo
Populacija
Prvi stanovnici Sjevernu Ameriku su naselili prije 20 000 godina u doba odledbe, kada je zbog nie razine
bio kopneni most izmeu Azije i Amerike. od tih prastanovnika potjeu dananji ameriki Indijanci
Apaa, Irokeza, ejena i dr.

U doba dolaska Europljana starosjedioci Indijanci bili su iroko rasprostranjeni po kontinentu jer im je
prostora. Kolonijalizacija Amerike se odvijala u nekoliko valova. Prvi su doli panjolci na Florida, oba
Kaliforniju. Poslije dolaze Englezi, koti, Irci, Nizozemci i Francuzi. Slijede Skandinavci, Nijemci te Talijani
Azijati.

Prema popisu iz 2000.SAD ima 281 421 906 stanovnika, a u prosincu 2005.(procjena) oko 293 000 000 stanov
vie nego utrostruio tijekom 20.stoljea.
Dobna struktura: (2005.procijena)
0-14 godina: 20.6% (mukarci 31,095,725; ene 29,703,997)
15-64 godina: 67.0% (mukarci 98,914,382; ene 99,324,126)
65 godina i vie: 12.4% (mukarci 15,298,676; ene 21,397,228)
Rast stanovnitva: 0.92% (2005.)
Stopa roenih: 14.14 roenih/1,000 stanovnika (2005.)
Stopa umrlih: 8.25 umrlih/1,000 stanovnika (2005.)
Imigracija: 3.31 migranata/1,000 stanovnika (2005.)
Oekivani ivotni vijek:
stanovnitvo: 77.6 godina
mukarci: 74.8 godina
ene: 80.1 godina
Pismenost:
Gustoa naseljenosti SAD-a 2000.

ukupno stanovnitvo: 97%

mukarci: 97%
ene: 97%
Nezaposlenost: 4.9%

Rasa i porijeklo

http://wiki.eanswers.com/sh/Sjedinjene_Ameri%C4%8Dke_Dr%C5%BEave

11/20

9/7/2016

SjedinjeneAmerikeDraveeAnswers

Rasa i porijeklo

Veina Amerikanaca potjee od bijelih Europljana, njih oko 69%. U novije vrijeme broj bijelaca se sma
useljavanja iz Europe. Veina bijelih Amerikanaca podrijeklom su Nijemci (15.2%), Irci (10.8%), Englezi (
Skandinavci (3.7%). Takoer mnogo ih je slavenskog podrijekla, veinom poljskog, ruskog te hrvatskog.

Latinoamerikanci ine 13% populacije SAD-a.Veinom su to imigranti iz Meksika te Sredinje i June Am

7.3% stanovnitva te se oekuje kako e u budunosti njihov broj znaajno rasti.
Oko 12.9% stanovnitva ine Afroamerikanci ili ljudi crne rase.Ekonomskim migracijama raireni su po
najznaajniji broj je na jugu zemlje.

Amerikanaca azijskog podrijekla ukljuujui domorodako Havajsko stanovnitvo ine manjinu od

koncentrirana na Havajima te zapadnoj obali.Veina su imigranti sa Filipina, Kine, Indije, Vijetnama

Indijanci starosjedioci ine 1% stanovnitva, a oko 35% ih ivi u rezervatima.373 949 dravljana SAD-a govo
jezika kao materinskim, najvie navajo jezikom (170 822).

Religija
Oko 80% Amerikanaca se smatra kranima razliitih denominacija ali iako
broj krana raste, taj rast je manji od rasta broja stanovnika te je to
uzrokovalo padom u polulaciji u odnosu na 1990. kada je oko 90% Amerikanaca
pripadalo Kranstvu. Veina krana, oko 26% je katolika, posebno na
sjevroistoku i srednjem zapadu. Razliitim protestantskim denominacijama
pripada oko 54% Amerikanaca. U junim dravama veina su baptisti (17.2%) i
metodisti (7.2%). Oko 1.4% Amerikanaca pripada idovstvu. Ostalih 18% ine
ljudi bez religije, muslimani, hinduisti i budisti.
Amerika spada u visoko religiozne zemlje.Oko 44% Amerikanaca prisustvuje
misi jednom tjedno.Ipak postoji razlika meu saveznim dravama.Tako je
religioznost izraenija na jugu i srednjem zapadu nego na sjeveroistoku i
zapadnoj obali.
Baptistika crkva u Four Oaksu,

Kultura
Amerika kultura je specina po tome to Amerikanci kao nacija nisu
postojali prije 1776 godine, ali umjetnost se poela stvarati skoro istom po
iskrcavanju prvih slobodnih ljudi u Novom svijetu.Spomenimo samo neke
knjievnike:
James Fenimore Cooper (1789 1851)
Nathaniel Hawthorne (1804 1864)
Saul Bellow (1921-1994)
Jack London (1876-1916)
Jerome David Salinger (1919danas)
Edgar Allan Poe (1809 - 1849)
Herman Melville (1819 - 1891)
Ralph Waldo Emerson (1803 1882)
Henry David Thoreau (1817 1862)
Mark Twain (1835 - 1910)
Henry James (1843 - 1916)
Walt Whitman (1819 - 1892)
Emily Dickinson (1830 - 1886)
Thomas Stearns Eliot (1888 - 1965)
Elvis Presley 1957.

Sveuilite u Virginiji, osnovao ga

od 19 UNESCO-vih spomenika svje
Dravama. On jedan od mnogih vis
sveuilita podranih od strane am

I skladatelja:
George Gershwin (1898. - 1937.)

http://wiki.eanswers.com/sh/Sjedinjene_Ameri%C4%8Dke_Dr%C5%BEave

12/20

9/7/2016

SjedinjeneAmerikeDraveeAnswers

I recimo da ovdje piu znaajniji ameriki knjievnici 19.stoljea, ali ima jo i 20.stoljee, glazba, lm
je preskoila srednji vijek, barok i renesansu, ali svejedno ima to za ponuditi.

Politika podjela
Gradovi preko 100,000 stanovnika
Sad su 2000.godine imale 254 grada s preko 100,000 stanovnika, to su:
1. Abilene, Teksas, (pop. 115,930)
2. Akron, Ohio, (pop. 217,074)
3. Albuquerque, Novi Meksiko, (pop. 448,607)
4. Alexandria, Virginia, (pop. 128,283)
5. Allentown, Pennsylvania, (pop. 106,632)
6. Amarillo, Teksas, (pop. 173,627)
7. Amherst, New York, (pop. 116,510)
8. Anaheim, Kalifornija, (pop. 328,014)
9. Anchorage, Aljaska (pop. 260,283)
10. Ann Arbor, Michigan, (pop. 114,024)
11. Arlington, Teksas, (pop. 332,969)
12. Arlington, Virginia, (pop. 189,453)
13. Arvada; Colorado, (pop. 102,153)
14. Athens-Clarke County, Georgia, (pop. 100,266)
15. Augusta-Richmond County, Georgia, (pop. 195,182)
16. Aurora, Colorado, (pop. 276,393)
17. Aurora, Illinois, (pop. 142,990)
18. Austin, Teksas, (pop. 656,562)
19. Babylon, New York, (pop. 211,792)
20. Bakerseld, Kalifornija, (pop. 247,057)
21. Baltimore, Maryland, (pop. 651,154)
22. Baton Rouge, Louisiana, (pop. 227,818)
23. Beaumont, Teksas, (pop. 113,866)
24. Bellevue, Washington, (pop. 109,569)
25. Berkeley, Kalifornija, (pop. 102,743)
26. Birmingham, Alabama (pop. 242,820)
27. Boise, Idaho, (pop. 185,787)
28. Boston, Massachusetts, (pop. 589,141)
29. Bridgeport, Connecticut, (pop. 139,529)
30. Brookhaven, New York, (pop. 448,248)
31. Brownsville, Teksas, (pop. 139,722)
32. Buffalo, New York, (pop. 292,648)
33. Burbank, Kalifornija, (pop. 100,316)
34. Cambridge, Massachusetts, (pop. 101,355)
35. Cape Coral, Florida, (pop. 102,286)
36. Carrollton, Teksas, (pop. 109,576)
37. Cedar Rapids, Iowa, (pop. 120,758)
38. Chandler, Arizona (pop. 176,581)
39. Charlotte, Sjeverna Karolina, (pop. 540,828)
40. Chattanooga, Tennessee, (pop. 155,554)
41. Chesapeake, Virginia, (pop. 199,184)
42. Chicago, Illinois, (pop. 2,896,016)
43. Chula Vista, Kalifornija, (pop. 173,556)
44. Cincinnati, Ohio, (pop. 331,285)
45. Clarksville, Tennessee, (pop. 103,455)
46. Clearwater, Florida, (pop. 108,787)
47. Cleveland, Ohio, (pop. 478,403)
48. Colorado Springs, Colorado, (pop. 360,890)
49. Columbia, Juna Karolina, (pop. 116,278)
http://wiki.eanswers.com/sh/Sjedinjene_Ameri%C4%8Dke_Dr%C5%BEave

New York City

Los Angeles

13/20

9/7/2016

SjedinjeneAmerikeDraveeAnswers

50. Columbus, Georgia, (pop. 185,781)

51. Columbus, Ohio, (pop. 711,470)
52. Concord, Kalifornija, (pop. 121,780)
53. Coral Springs, Florida, (pop. 117,549)
54. Corona, Kalifornija, (pop. 124,966)
55. Corpus Christi, Teksas, (pop. 277,454)
56. Costa Mesa, Kalifornija, (pop. 108,724)
57. Dallas, Teksas, (pop. 1,188,580)
58. Daly City, Kalifornija, (pop. 103,621)
59. Dayton, Ohio, (pop. 166,179)
60. Denver, Colorado, (pop. 554,636)
61. Des Moines, Iowa, (pop. 198,682)
62. Detroit, Michigan, (pop. 951,270)
63. Downey, Kalifornija, (pop. 107,323)
64. Durham, Sjeverna Karolina, (pop. 187,035)
65. East Los Angeles, Kalifornija, (pop. 124,283)
66. El Monte, Kalifornija, (pop. 115,965)
67. El Paso, Teksas, (pop. 563,662)
68. Elizabeth, New Jersey, (pop. 120,568)
69. Erie, Pennsylvania, (pop. 103,717)
70. Escondido, Kalifornija, (pop. 133,559)
71. Eugene, Oregon, (pop. 137,893)
72. Evansville, Indiana, (pop. 121,582)
73. Fayetteville, Sjeverna Karolina, (pop. 121,015)
74. Flint, Michigan, (pop. 124,943)
75. Fontana, Kalifornija, (pop. 128,929)
76. Fort Collins, Colorado, (pop. 118,652)
77. Fort Lauderdale, Florida, (pop. 152,397)
78. Fort Wayne, Indiana, (pop. 205,727)
79. Fort Worth, Teksas, (pop. 534,694)
80. Fremont, Kalifornija, (pop. 203,413)
81. Fresno, Kalifornija, (pop. 427,652)
82. Fullerton, Kalifornija, (pop. 126,003)
83. Garden Grove, Kalifornija, (pop. 165,196)
84. Garland, Teksas, (pop. 215,768)
85. Gary, Indiana, (pop. 102,746)
86. Gilbert, Arizona (pop. 109,697)
87. Glendale, Arizona (pop. 218,812)
88. Glendale, Kalifornija, (pop. 194,973)
89. Grand Prairie, Teksas, (pop. 127,427)
90. Grand Rapids, Michigan, (pop. 197,800)
91. Green Bay, Wisconsin, (pop. 102,313)
92. Greensboro, Sjeverna Karolina, (pop. 223,891)
93. Hampton, Virginia, (pop. 146,437)
94. Hartford, Connecticut, (pop. 121,578)
95. Hayward, Kalifornija, (pop. 140,030)
96. Hempstead, New York, (pop. 755,924)
97. Henderson, Nevada, (pop. 175,381)
98. Hialeah, Florida, (pop. 226,419)
99. Hollywood, Florida, (pop. 139,357)
100. Honolulu, Hawaii, (pop. 371,657)
101. Houston, Teksas, (pop. 1,953,631)
102. Huntington, New York, (pop. 195,289)
103. Huntington Beach, Kalifornija, (pop. 189,594)
104. Huntsville, Alabama (pop. 158,216)
105. Independence, Missouri, (pop. 113,288)
106. Indianapolis, Indiana, (pop. 781,870)
107. Inglewood, Kalifornija, (pop. 112,580)
108. Irvine, Kalifornija, (pop. 143,072)
109. Irving, Teksas, (pop. 191,615)
110. Islip, New York, (pop. 322,612)
http://wiki.eanswers.com/sh/Sjedinjene_Ameri%C4%8Dke_Dr%C5%BEave

14/20

9/7/2016

SjedinjeneAmerikeDraveeAnswers

111. Jackson, Mississippi, (pop. 184,256)

112. Jacksonville, Florida, (pop. 735,617)
113. Jersey City, New Jersey, (pop. 240,055)
114. Joliet, Illinois, (pop. 106,221)
115. Kansas City, Kansas, (pop. 146,866)
116. Kansas City, Missouri, (pop. 441,545)
117. Knoxville, Tennessee, (pop. 173,890)
118. Lafayette, Louisiana, (pop. 110,257)
119. Lakewood, Colorado, (pop. 144,126)
120. Lancaster, Kalifornija, (pop. 118,718)
121. Lansing, Michigan, (pop. 119,128)
122. Laredo, Teksas, (pop. 176,576)
123. Las Vegas, Nevada, (pop. 478,434)
124. Lexington-Fayette, Kentucky, (pop. 260,512)
125. Lincoln, Nebraska, (pop. 225,581)
126. Little Rock, Arkansas (pop. 183,133)
127. Livonia, Michigan, (pop. 100,545)
128. Long Beach, Kalifornija, (pop. 461,522)
129. Los Angeles, Kalifornija, (pop. 3,694,820)
130. Louisville, Kentucky, (pop. 256,231)
131. Lowell, Massachusetts, (pop. 105,167)
132. Lubbock, Teksas, (pop. 199,564)
133. Madison, Wisconsin, (pop. 208,054)
134. Manchester, New Hampshire, (pop. 107,006)
135. McAllen, Teksas, (pop. 106,414)
136. Memphis, Tennessee, (pop. 650,100)
137. Mesa, Arizona (pop. 396,375)
138. Mesquite, Teksas, (pop. 124,523)
139. Metairie, Louisiana, (pop. 146,136)
140. Miami, Florida, (pop. 362,470)
141. Milwaukee, Wisconsin, (pop. 596,974)
142. Minneapolis, Minnesota, (pop. 382,618)
143. Mobile, Alabama (pop. 198,915)
144. Modesto, Kalifornija, (pop. 188,856)
145. Montgomery, Alabama (pop. 201,568)
146. Moreno Valley, Kalifornija, (pop. 142,381)
147. Naperville, Illinois, (pop. 128,358)
148. Nashville-Davidson, Tennessee, (pop. 545,524)
149. New Haven, Connecticut, (pop. 123,626)
150. New Orleans, Louisiana, (pop. 484,674)
151. New York, New York, (pop. 8,008,278)
152. Newark, New Jersey, (pop. 273,546)
153. Newport News, Virginia, (pop. 180,150)
154. Norfolk, Virginia, (pop. 234,403)
155. North Hempstead, New York, (pop. 222,611)
156. North Las Vegas, Nevada, (pop. 115,488)
157. Norwalk, Kalifornija, (pop. 103,298)
158. Oakland, Kalifornija, (pop. 399,484)
159. Oceanside, Kalifornija, (pop. 161,029)
160. Oklahoma City, Oklahoma, (pop. 506,132)
161. Omaha, Nebraska, (pop. 390,007)
162. Ontario, Kalifornija, (pop. 158,007)
163. Orange, Kalifornija, (pop. 128,821)
164. Orlando, Florida, (pop. 185,951)
165. Overland Park, Kansas, (pop. 149,080)
166. Oxnard, Kalifornija, (pop. 170,358)
167. Oyster Bay, New York, (pop. 293,925)
168. Palmdale, Kalifornija, (pop. 116,670)
169. Paradise, Nevada, (pop. 186,070)
170. Pasadena, Kalifornija, (pop. 133,936)
171. Pasadena, Teksas, (pop. 141,674)
http://wiki.eanswers.com/sh/Sjedinjene_Ameri%C4%8Dke_Dr%C5%BEave

15/20

9/7/2016

SjedinjeneAmerikeDraveeAnswers

172. Paterson, New Jersey, (pop. 149,222)

173. Pembroke Pines, Florida, (pop. 137,427)
174. Peoria, Arizona (pop. 108,364)
175. Peoria, Illinois, (pop. 112,936)
176. Philadelphia, Pennsylvania, (pop. 1,517,550)
177. Phoenix, Arizona (pop. 1,321,045)
178. Pittsburgh, Pennsylvania, (pop. 334,563)
179. Plano, Teksas, (pop. 222,030)
180. Pomona, Kalifornija, (pop. 149,473)
181. Portland, Oregon, (pop. 529,121)
182. Portsmouth, Virginia, (pop. 100,565)
183. Providence, Rhode Island, (pop. 173,618)
184. Provo, Utah, (pop. 105,166)
185. Pueblo, Colorado, (pop. 102,121)
186. Raleigh, North Carolina, (pop. 276,093)
187. Ramapo, New York, (pop. 108,905)
188. Rancho Cucamonga, Kalifornija, (pop. 127,743)
189. Reno, Nevada, (pop. 180,480)
190. Richmond, Virginia, (pop. 197,790)
191. Riverside, Kalifornija, (pop. 255,166)
192. Rochester, New York, (pop. 219,773)
193. Rockford, Illinois, (pop. 150,115)
194. Sacramento, Kalifornija, (pop. 407,018)
195. Salem, Oregon, (pop. 136,924)
196. Salinas, Kalifornija, (pop. 151,060)
197. Salt Lake City, Utah, (pop. 181,743)
198. San Antonio, Teksas, (pop. 1,144,646)
199. San Bernardino, Kalifornija, (pop. 185,401)
200. San Buenaventura, Kalifornija, (pop. 100,916)
201. San Diego, Kalifornija, (pop. 1,223,400)
202. San Francisco, Kalifornija, (pop. 776,733)
203. San Jose, Kalifornija, (pop. 894,943)
204. Santa Ana, Kalifornija, (pop. 337,977)
205. Santa Clara, Kalifornija, (pop. 102,361)
206. Santa Clarita, Kalifornija, (pop. 151,088)
207. Santa Rosa, Kalifornija (pop. 147,595)
208. Savannah, Georgia, (pop. 131,510)
209. Scottsdale, Arizona (pop. 202,705)
210. Seattle, Washington, (pop. 563,374)
211. Shreveport, Louisiana, (pop. 200,145)
212. Simi Valley, Kalifornija, (pop. 111,351)
213. Sioux Falls, Juna Dakota, (pop. 123,975)
214. Smithtown, New York, (pop. 115,715)
215. South Bend, Indiana, (pop. 107,789)
216. Spokane, Washington, (pop. 195,629)
217. Spring Valley, Nevada, (pop. 117,390)
218. Springeld, Illinois, (pop. 111,454)
219. Springeld, Massachusetts, (pop. 152,082)
220. Springeld, Missouri, (pop. 151,580)
221. St. Louis, Missouri, (pop. 348,189)
222. St. Paul, Minnesota, (pop. 287,151)
223. St. Petersburg, Florida (pop. 248,232)
224. Sterling Heights, Michigan, (pop. 124,471)
225. Stamford; Connecticut, (pop. 117,083)
226. Stockton, Kalifornija, (pop. 243,771)
227. Sunnyvale, Kalifornija, (pop. 131,760)
228. Sunrise Manor, Nevada, (pop. 156,120)
229. Syracuse, New York, (pop. 147,306)
230. Tacoma, Washington, (pop. 193,556)
231. Tallahassee, Florida, (pop. 150,624)
232. Tampa, Florida, (pop. 303,447)
http://wiki.eanswers.com/sh/Sjedinjene_Ameri%C4%8Dke_Dr%C5%BEave

16/20

9/7/2016

SjedinjeneAmerikeDraveeAnswers

233. Tempe, Arizona (pop. 158,625)

234. Thousand Oaks, Kalifornija, (pop. 117,005)
235. Toledo, Ohio, (pop. 313,619)
236. Topeka, Kansas, (pop. 122,377)
237. Torrance, Kalifornija (pop. 137,946)
238. Tucson, Arizona (pop. 486,699)
239. Tulsa, Oklahoma, (pop. 393,049)
240. Vallejo, Kalifornija, (pop. 116,760)
241. Vancouver, Washington, (pop. 143,560)
242. Virginia Beach, Virginia, (pop. 425,257)
243. Waco, Teksas, (pop. 113,726)
244. Warren, Michigan, (pop. 138,247)
245. Washington, District of Columbia, (pop. 572,059)
246. Waterbury, Connecticut, (pop. 107,271)
247. West Covina, Kalifornija, (pop. 105,080)
248. West Valley City, Utah, (pop. 108,896)
249. Westminster, Colorado, (pop. 100,940)
250. Wichita, Kansas, (pop. 344,284)
251. Wichita Falls, Teksas, (pop. 104,197)
252. Winston-Salem, Sjeverna Karolina, (pop. 185,776)
253. Worcester, Massachusetts, (pop. 172,648)
254. Yonkers, New York, (pop. 196,086)

Povezano
Popis drava
Amerikanci (nacija)
Ameriki san
Ameriki marinci

Izvori

1. "Peopling of Americas". Smithsonian Institution, National Museum of Natural History. June 2004.
November 28, 2007. http://web.archive.org/web/20071128083459/http://anthropology.si.edu/HumanOri
pristupljeno 19. 6. 2007..
2. Galloway 1995.
3. Russell 2005, pp.12.
4. Quirk 2011, pp.195.
5. Bilhartz & Elliott 2007.
6. Wood 1998, pp.263.
7. Blackburn 1998, pp.460.
8. Brown 2001, pp.126.
9. Fabian Young, Nash & Raphael 2011, pp.47.
10. Boyer, Clark & Kett 2007, pp.192193.
11. Cogliano 2008, pp.219.
12. Hall 2002, pp.26.
13. Clark 2012, pp.47.
14. , Billington & Ridge 2001, pp.22.
15.
"Louisiana
Purchase".
National
Parks
http://www.nps.gov/archive/jeff/lewisclark2/circa1804/heritage/louisianapurchase/louisianapurchase
2011..
16. Wait 1999, pp.78.
17. Klose & Jones 1994, pp.150.
18. Morrison 1999, pp.1321.
19. Kemp 2010, pp.180.
20. McIlwraith & Muller 2001, pp.61.
21. Smith-Baranzini 1999, pp.20.
22. Black 2011, pp.275.
23. Wishart 2004, pp.37.
24. Murray 2004, pp.76.
25. McIlwraith & Muller 2001, pp.186.
26. O'Brien 2002, pp.184.
27. "1860 Census". U.S. Census Bureau. http://www2.census.gov/prod2/decennial/documents/1860a-02
2007.. Page 7 lists a total slave population of 3,953,760.
28. De Rosa 1997, pp.266.
http://wiki.eanswers.com/sh/Sjedinjene_Ameri%C4%8Dke_Dr%C5%BEave
17/20

9/7/2016

SjedinjeneAmerikeDraveeAnswers

2007.. Page 7 lists a total slave population of 3,953,760.

28. De Rosa 1997, pp.266.
29. Vinovskis 1990.
30. Tarr 2009, pp.30.
31. Powell 2009, pp.74.
32. Gates, John M. (August 1984). "War-Related Deaths in the Philippines". Pacic Historical Revie
http://www3.wooster.edu/History/jgates/book-ch3.html. pristupljeno 27. 9. 2007..
33. Foner & Garraty 1991, pp.576.
34. McDufe, Piggrem & Woodworth 2005, pp.418.
35. Axinn Stern.
36. Burton, Jeffrey F., et al. (July 2000). "A Brief History of Japanese American Relocation During Wor
and Ethnicity: An Overview of World War II Japanese American Relocation Sites
http://www.nps.gov/history/history/online_books/anthropology74/ce3.htm. pristupljeno 2. 4. 2010.
37. Kennedy 1989, pp.358.
38. "The United States and the Founding of the United Nations, August 1941 October 1945". U.S. Dept. of
Affairs,
Ofce
of
the
Historian.
October
2005.
Arhivirano
iz
originala
http://web.archive.org/web/20070612221444/http://www.state.gov/r/pa/ho/pubs/fs/55407.htm. pristup
39. Pacic War Research Society (2006). Japan's Longest Day. New York: Oxford University Press.
40. Dallek, Robert (2004). Lyndon B. Johnson: Portrait of a President. Oxford University Press. str.169.
41. "Our Documents Civil Rights Act (1964)". United States Department of Justice. http://www.ourdo
ash=old&doc=97. pristupljeno 28. 7. 2010..
42. Social Security History, the United States Social Security Administration
43. Larousse enciklopedija, -{III}- tom, 1669. strana
44. Voyce, Bill (21. 8. 2006.). "Why the Expansion of the 1990s Lasted So Long". Iowa Workforce
http://iwin.iwd.state.ia.us/iowa/ArticleReader?itemid=00003700&print=1. pristupljeno 16. 8. 2007.
45. "Many Europeans Oppose War in Iraq". USA Today. 14. 2. 2003. Pristupljeno 1. 9. 2008..
46. The price of 9/11
47. Tomgram: Nick Turse, Uncovering the Military's Secret Military
48. China 'will not match' US military power - general
49. US missile shield to encircle Chinese economic tiger
50. Someone You Love: Coming to a Gulag Near You
51. Aljaska and Havaji su prikazani u drukijim omjerima; the Aleutski otoci i nenaseljeni sjeverozap
izostavljeni s ove karte
52. Strategic Decit Redux
53. Trade Gap in U.S. Widened in May 2010
54. Jasno je tko uiva u amerikom snu
55. Top 1 Percent Control 42 Percent of Financial Wealth in the U.S. How Average Americans are Lured
Promises of Mega Wealth
56. Equality, a True Soul Food
57. "Census Data Of USA". US Census Bureau. http://www.census.gov/hhes/socdemo/languag
pristupljeno 28. travnja 2016..

Vanjske veze

Sjedinjene
Wikimediji

Politika podjela Sjedinjenih Amerikih Drava

Alabama Aljaska Arizona Arkansas Colorado Connecticut Delaware Florida Georgia

Idaho Illinois Indiana Iowa Juna Dakota Juna Karolina Kalifornija Kansas Kentucky
Savezne Louisiana Maine Maryland Massachusetts Michigan Minnesota Mississippi Missouri
drave
Montana Nebraska Nevada New Hampshire New Jersey New York Novi Meksiko
Oklahoma Oregon Pennsylvania Rhode Island Sjeverna Dakota Sjeverna Karolina Tenness
Teksas Utah Vermont Virginia Washington Wisconsin Wyoming Zapadna Virginia
Savezno
Washington (kolumbijski distrikt)
podruje

Amerika Samoa Ameriki Djevianski otoci Atol Johnston Atol Midway Atol Palmyra
Otoni
Kingman Guam Otok Baker Otok Howland Otok Jarvis Otok Navassa Otok Wake Portorik
teritoriji
Sjevernomarijanski otoci

Drave u Sjevernoj i Srednjoj Americi

Sjeverna
Amerika

http://wiki.eanswers.com/sh/Sjedinjene_Ameri%C4%8Dke_Dr%C5%BEave

Kanada

Meksiko

Sjedinjene Amerike Drave

18/20

9/7/2016

SjedinjeneAmerikeDraveeAnswers

Samostalne
drave

Centralna
Amerika

Belize
Salvador

Karibi

Antigva i Barbuda
Bahami
Barbados
Dominika
Dominikans
Republika
Grenada
Haiti
Jamajka
Kuba
Sveti Kristofor i N
Sveta Lucija
Sveti Vincent i Grenadini
Trinidad i Tobago

Danska

Honduras

Kostarika

Nikaragva

Grenland
Gvadalupa

Francuska

Aruba

Nizozemska

Zavisni
teritoriji

Gvatemala

Sjedinjene
Drave

Martinik

Saint Pierre i Miquelon

Nizozemski Antili

Ameriki Djevianski Otoci

Ujedinjeno
Kraljevstvo

Angvila
Montserrat

Otok Navassa

Portoriko

Bermuda
Britanski Djevianski Otoci
Otoci Turks i Caicos

Kajmanski Oto

G8
Francuska

Italija

Japan

Kanada

Njemaka

Ruska Federacija

Sjedinjene Drave

Ujedinjeno K

Organizacija amerikih drava

Osnivaice
(1948)

Argentina
Bolivija
Brazil
ile
Dominikanska Republika
Ekvador
El Salvador
Gvatemala
Haiti
Honduras
Kolumbija
Kostarika
Kuba
Meksiko
Nikaragva
Paragvaj
Peru
Sjedinjene Drave
Urugvaj
Venezuela

Kasnije
pridruene

Barbados (1967)
Trinidad i Tobago (1967)
Jamajka (1969)
Surinam (1977)
Dominika (1979)
Sveta Lucija (1979)
Antigva i Barbuda (1981)
Sveti Vincent i Grenadini (1981)
Bahami
Sveti Kristofor i Nevis (1984)
Kanada (1990)
Belize (1991)
Gvajana (1991)

lanice

Suspenzije

Kuba (1962-2009)

Honduras (2009-2011)

Mada je suspenzija Kubi ukinuta 2009., ta se zemlja odbila ponovno prijaviti za lanstvo u Organizaciji.

ThispageisbasedonaWikipediaarticle(read/edit).
TextisavailableundertheCreativeCommonsAttributionShareAlike3.0Licenseadditionaltermsmayapply.
Images,videosandaudioareavailableundertheirrespectivelicenses.

Answers Properties

Company

HotQuestions

eAnswersHome

PrivacyPolicy

NewQuestions

Contributors

DMCA/RemovalRequest FAQ

NewAnswers

Unanswered

Feedback

TopQuestions

TopAnswers

http://wiki.eanswers.com/sh/Sjedinjene_Ameri%C4%8Dke_Dr%C5%BEave

TermsOfService

RSSQ&A

19/20

9/7/2016

SjedinjeneAmerikeDraveeAnswers
Copyright 2016 eAnswers. All rights reserved

http://wiki.eanswers.com/sh/Sjedinjene_Ameri%C4%8Dke_Dr%C5%BEave

20/20